Održana je VIII. Konvencija Hrvatskog svjetskog kongresa (HSK)

Održana je VIII. Konvencija Hrvatskog svjetskog kongresa (HSK), organizacije koja već više od 30 godina povezuje Hrvate i hrvatske zajednice na svim kontinentima. Konvencija je održana 25. travnja 2026. u prostorijama Hrvatske matice iseljenika, uz sudjelovanje predstavnika nacionalnih kongresa iz cijelog svijeta.  

Po prvi put u povijesti, Konvencija je organizirana u hibridnom obliku, uživo i online, kako bi se osiguralo sudjelovanje svih zajednica, bez obzira na udaljenost. Time je HSK dodatno potvrdio svoju otvorenost, dostupnost i globalni karakter.  

Na sjednici je predsjedniku Igoru Lackoviću potvrđen mandat za novo razdoblje, čime je osiguran kontinuitet u godini u kojoj HSK ulazi u najintenzivniju fazu priprema za Hrvatske svjetske igre Mostar 2027 — najveći međunarodni projekt hrvatskog iseljeništva.  

Raspravljalo se o jačanju nacionalnih kongresa, modernizaciji rada HSK-a, digitalnoj obnovi, međunarodnoj koordinaciji te ulozi  hrvatskih zajednica u svijetu u nadolazećim godinama.  

Naglašena je važnost zajedništva, transparentnosti i aktivnog sudjelovanja svih kongresa u globalnoj mreži HSK-a.

Pročitaj članak

Znate li koliki je domet radara za mjerenje brzine vožnje: Evo koliko daleko mogu snimati

Ako primijetite kameru za brzinu ili laserski uređaj, prirodna reakcija je usporiti. Međutim, ovisno o vrsti uređaja, takva reakcija često može doći prekasno.  

Naime, laserski uređaji imaju različite domete na kojima bilježe brzinu vozila, a u nekim slučajevima to se događa znatno ranije nego što vozači očekuju. Zato se često dogodi da je u trenutku kada uočite kameru već zabilježeno prekoračenje brzine, prenosi Pogled.ba.

Primjerice, u Njemačkoj uređaji mogu mjeriti brzinu i na udaljenosti do čak 1000 metara od same lokacije kamere, prenosi HAK Revija. Upravo zbog toga, najsigurniji i najisplativiji pristup je pridržavanje ograničenja brzine u svakom trenutku – bez obzira vozite li u Njemačkoj, Hrvatskoj ili bilo gdje drugdje. Takva vožnja povećava sigurnost i pomaže izbjeći nepotrebne troškove.  

Što se tiče uređaja koji se koriste u Njemačkoj, postoji više različitih modela s različitim dometima mjerenja. Prema izvoru e-fahrer.de, među najčešćima su:  

• Multanova MU VR 6FAFB – do 15 metara 
• Multanova MU VR 6F – od 3 do 40 metara 
• Eso ES 1.0 – do 18 metara 
• Eso μP 80 – do 25 metara 
• LaserPatrol / TraffiPatrol – od 30 do 500 metara 
• Riegl LR90-235/P – od 30 do 500 metara 
• Riegl FG21-P – od 30 do 1000 metara 
• Traffipax speedoPhot – do 4 trake i do 45 metara 

Zaključno, oslanjanje na brzu reakciju pri uočavanju kamere nije pouzdana strategija. Dosljedno poštivanje ograničenja brzine ostaje najbolji način za sigurnu vožnju i izbjegavanje kazni.

Pročitaj članak

HVO uzvratio: ‘Nećete nas proglasiti zločinačkim narodom!

Koordinacija udruga proisteklih iz Domovinskog rata HVO-a oštro je osudila nedavne istupe profesora Ajdina Huseinspahića, ocjenjujući ih kao svjesnu provokaciju i pokušaj nametanja kolektivne krivnje hrvatskom narodu. Iz Koordinacije upozoravaju da se mjesta pijeteta ne smiju koristiti za ideološku propagandu i selektivno tumačenje povijesti, te traže javnu ispriku zbog uvreda usmjerenih na nacionalne simbole i dignitet branitelja  

Njihovo priopćenje prenosimo u cijelosti:  

Profesore Huseinspahiću, prestanite akademsku titulu koristiti kao zaklon za govor koji vrijeđa, dijeli i svjesno provocira, prenosi Fena.

Povodom javnih istupa tzv. profesora Ajdina Huseinspahića u Ahmićima, kao i naknadnih pokušaja pravnog i medijskog opravdavanja izgovorenih tvrdnji, osjećamo obvezu javno reagirati radi zaštite istine, dostojanstva svih žrtava kao i digniteta Domovinskog rata u BiH.  

Bosna i Hercegovina je društvo koje je preživjelo rat, duboke podjele, stradanja i teške posljedice sukoba. Upravo zato javna riječ, osobito izgovorena na mjestima stradanja i komemoracije, nosi posebnu težinu i odgovornost. Takva mjesta moraju ostati prostori pijeteta, molitve, sjećanja i opomene, a ne pozornice za politički marketing, ideološke poruke i retoriku koja dijeli i onako podijeljeno društvo. Zato odbacujemo pokušaj da se huškački govor, kolektivne optužbe i politički aktivizam prikazuju kao „akademski nastup“ ili „pozivanje na sudski utvrđene činjenice“. Riječ je, naprotiv, o selektivnom tumačenju presuda, manipulaciji povijesnim činjenicama i zloupotrebi boli žrtava za dnevno-političke ciljeve. 

Jasno je da cilj takvih nastupa nije bio doprinos istini, pomirenju niti ozbiljnom društvenom dijalogu. Cilj je bio izazvati reakcije, podići prašinu jednoga dana, proizvesti medijsku pozornost i ostaviti dojam političke snage kroz vrijeđanje drugoga. Nakon toga ostaju nove podjele, gorčina i dodatno narušeno povjerenje među narodima. 

Zloupotreba presuda i povijesti  

Posebno odbacujemo tezu da je HZ-HB paratvorevina bila tek „zločinački projekt smišljen u Zagrebu“. Takva tvrdnja je pravno netočna i povijesno pojednostavljena. 

Nijedna pravomoćna presuda nije osudila hrvatski narod u Bosni i Hercegovini, niti je cijeli politički, civilni i institucionalni okvir Herceg-Bosne proglašen zločinačkim. Međunarodni sudovi utvrđivali su individualnu kaznenu odgovornost konkretnih osoba, a ne kolektivnu odgovornost naroda. To je jedno od temeljnih načela suvremenog prava. A pretjerano korištenje “genocida” kao pravne kvalifikacije je posao u korist vlastite štete profesore Huseinoviću.

Herceg-Bosna nastala je u vremenu raspada bivše države, agresije JNA i potpunog institucionalnog sloma. U takvim okolnostima nastajale su obrambene, civilne i humanitarne strukture nužne za opstanak stanovništva. U tom prostoru djelovale su škole, bolnice, socijalne službe i mehanizmi zaštite civila. Svoditi sve to isključivo na etiketu UZP-a nije ni pravo ni povijest – to je propaganda. 

Jednako je pogrešno, zlonamjerno i manipulativno pojam udruženog zločinačkog pothvata (UZP), kako ga koristite, širiti na hrvatski narod u BiH. UZP se odnosi na kaznenu odgovornost određenih optuženika u točno definiranom vremenskom, prostornom i operativnom okviru. On nije presuda svim Hrvatima, nije presuda svim institucijama i nije povijesna oznaka HZ-HB. 

Svako drugačije tumačenje predstavlja svjesnu zloupotrebu pravnih instituta radi političke stigmatizacije jednog naroda.  

Uvrede usmjerene na nacionalne simbole  

Posebno zabrinjava usporedba zastava Herceg-Bosne sa nacističkim simbolima . Takva usporedba nije argument, nije znanstvena analiza i nije doprinos javnoj raspravi. To je bestidna uvreda. Zastava Herceg-Bosne sadržavala je povijesne hrvatske simbole – šahovnicu i tradicionalne boje koje stoljećima pripadaju identitetu hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini i Republici Hrvatskoj. Poistovjećivati te simbole s nacizmom znači vrijeđati cijeli jedan konstitutivni narod, njegove branitelje, žrtve i bogatu kulturno-povijesnu i nacionalnu baštinu hrvatskog naroda. Takva retorika ne vodi pomirenju. Ona proizvodi mržnju, nepovjerenje i osjećaj da je legitimno demonizirati drugoga. Pa kada to činite vi koji ste profesor i koji podučavate djecu, što očekivati od onih koji su konzumenti vaših poruka.  

Manipulacije žrtvama  

Zločin u Ahmićima bio je težak ratni zločin nad vojnicima kao i nad civilima bošnjačke nacionalnosti. To mora biti jasno rečeno bez ikakve relativizacije. Za taj zločin pojedinci su osuđeni i svaka nevina žrtva zaslužuje pijetet, istinu i pravdu. Međutim, politička uporaba termina genocid tamo gdje međunarodni sudovi takvu kvalifikaciju nisu utvrdili, predstavlja zloupotrebu pravnih pojmova i manipulaciju žrtvama radi postizanja političkog učinka. Međunarodni sudovi događaje u Ahmićima nisu pravno izjednačili sa genocidom. Zajednica u Ahmićima jeste stradala ali nije doživjela genocid. Žrtve se ne smiju koristiti kao sredstvo za dnevnopolitičke poruke. Tko to čini, ne služi ni istini ni sjećanju.  

O selektivnom sjećanju  

Ne može se govoriti o pravdi, a prešučivati stradanja drugih ili svoditi ih na puke incidente jer to jednostavno ne odgovara istini. Ne može se tražiti pijetet samo za jedne, a ignorirati bol drugih obitelji. Zato odbacujemo selektivni pristup koji zanemaruje hrvatska stradanja u Dusini, Trusini, Uzdolu, Križančevu Selu, Buhinim Kućama i brojnim drugim mjestima. Jednako tako ne može se zanemariti širi sigurnosni i ratni kontekst srednje Bosne iz 1992. i 1993. godine, obilježen eskalacijom sukoba, napadima na sela, prekidima komunikacija i slomom povjerenja među dotadašnjim saveznicima. Istina mora biti cjelovita ili nije istina.  

Odgovornost javne riječi  

Posebnu odgovornost imaju profesori, pravnici, političari i javne osobe. Akademska titula ne daje pravo na selektivno tumačenje presuda, a još manje na govor koji potiče netrpeljivost. Profesor prava mora razlikovati individualnu i kolektivnu odgovornost, ratni zločin i genocid, pravnu činjenicu i politički komentar, slobodu govora i govor koji vrijeđa i raspiruje sukobe. Kada se te granice svjesno brišu pred okupljenim ljudima na emocionalno osjetljivom mjestu stradanja, tada nije riječ o znanosti nego o političkom performansu. 

Nažalost, sve upućuje na to da svrha ovakvih nastupa nije dijalog ni pomirenje. Svrha je izazvati reakcije, proizvesti medijsku buku i nametnuti narativ u kojem je jedan narod kolektivni krivac, a drugi trajna moralna žrtva. Takva logika nikada nije donijela mir. Ona donosi samo nove generacije opterećene starim sukobima. Odgovorni ljudi na mjestima stradanja govore riječima koje smiruju, poštuju i povezuju. Ne riječima koje ponižavaju i dijele.  

Pozivamo institucije Bosne i Hercegovine da jednako reagiraju na svaki govor koji vrijeđa konstitutivne narode, širi kolektivnu krivnju, raspiruje nacionalne strasti i mržnju te uspoređuje nacionalne simbole s totalitarnim režimima. Pozivamo medije da razlikuju ozbiljnu raspravu od namjerne provokacije. Pozivamo javnost da prepozna razliku između istinskog pijeteta prema žrtvama i političke zloupotrebe žrtava. 

Hrvatski narod u Bosni i Hercegovini neće prihvatiti da ga se naziva zločinačkim, nacističkim ili genocidnim narodom. Presude se odnose na pojedince. Krivnja je individualna. Žrtve postoje na svim stranama. Istina mora biti potpuna. Pomirenje traži poštovanje, mjeru i odgovornost. Zato tražimo javnu ispriku, prestanak zapaljive retorike i odgovornost za svaku riječ koja produbljuje podjele u Bosni i Hercegovini. Samo društvo koje jednako poštuje sve žrtve i odbacuje kolektivne optužbe može graditi mirnu i pravednu budućnost.  

Profesore Huseinspahiću, prestanite akademsku titulu koristiti kao zaklon za govor koji vrijeđa, dijeli i svjesno provocira. Kada svjesno zanemarite akademsku odgovornost, tada ne nastupate kao znanstvenik nego kao agitator. Bosni i Hercegovini ne trebaju ljudi koji na ratnim ranama grade osobnu promociju i medijsku pozornost. Ne trebaju joj oni koji jedan narod vrijeđaju usporedbama s nacizmom, a zatim se skrivaju iza naknadnih priopćenja i pravnih fraza. Takva hrabrost traje samo do prvog suočavanja s činjenicama. 

Ako doista vjerujete u pravo i pravdu, tada govorite jezikom istine, a ne podjela. Priznajte svaku žrtvu, poštujte svaki narod i odustanite od retorike koja donosi naslovnice jedan dan, a ostavlja otrov godinama. U zemlji koja je previše propatila, obrazovan čovjek mora biti glas razuma. Sve drugo je svjesna neodgovornost. 

Koordinacija udruga Domovinskog rata 

Hrvatskoga vijeća obrane u BiH

Pročitaj članak

Mostar gori u srpnju: Thompson sprema spektakl koji će okupiti tisuće!

foto Marko Perković Thompson

Veliki glazbeni spektakl najavljen je za 5. srpnja 2026. godine u Mostar, gdje bi na stadionu pod Bijelim Brijegom trebao nastupiti Marko Perković Thompson. Vijest je objavio glasnogovornik HSP-a BiH Tihomir Šarac putem društvenih mreža, istaknuvši kako se uskoro očekuje i službena potvrda događaja.  

Posebnu simboliku ovom koncertu daje činjenica da je najavljen upravo na datum kada je Thompson održao svoj veliki koncert na zagrebačkom Hipodromu, koji je ostao upamćen kao jedan od njegovih najznačajnijih nastupa. Organizatori i najavljivači događaja poručuju kako se i u Mostaru očekuje večer ispunjena emocijama, pjesmom i zajedništvom, uz dolazak tisuća posjetitelja iz različitih krajeva.  

U objavi je naglašeno kako bi koncert trebao biti „istinski praznik ljubavi, vjere, nade i domoljublja“, s ciljem okupljanja ljudi u pozitivnom ozračju. Posebna poruka upućena je i bošnjačkim sugrađanima, uz naglasak da događaj ne treba promatrati kao prijetnju, nego kao priliku za zajedničko sudjelovanje svih dobronamjernih ljudi. 

Najava koncerta već je izazvala velik interes javnosti, a više informacija, uključujući i službenu potvrdu te detalje o organizaciji, očekuje se u narednom razdoblju. Ukoliko se koncert realizira prema najavama, Mostar bi početkom srpnja mogao postati središte velikog glazbenog okupljanja u regiji.

Pročitaj članak

POZIV Do 5.000 KM pomoći povratnicima za obnovu domova u HNŽ

Uprava za prognanike i izbjeglice Hercegovačko-neretvanske županije objavila je javni poziv za dodjelu novčanih donacija raseljenim osobama i povratnicima, s ciljem obnove i sanacije stambenih objekata. Program je dio šire strategije podrške povratku, a za njegovu realizaciju u proračunu HNŽ-a za 2026. godinu osigurano je do 300.000 konvertibilnih maraka.

Riječ je o konkretnoj mjeri kojom se nastoji olakšati život povratnicima i omogućiti im dostojanstveni uvjeti stanovanja, osobito u sredinama gdje su posljedice raseljavanja i dalje izražene.

Do 5.000 KM po korisniku

Prema uvjetima javnog poziva, maksimalan iznos donacije po jednom korisniku iznosi 5.000 KM. Sredstva su namijenjena za kupovinu građevinskog materijala, odnosno za obnovu i sanaciju objekata kako bi se stvorili minimalni uvjeti za stanovanje.

Cilj programa je, kako se navodi, unaprijediti kvalitetu života povratnika te osigurati osnovne standarde stanovanja za one koji se vraćaju na svoja prijeratna ognjišta.

Tko ima pravo na pomoć

Pravo na dodjelu sredstava imaju raseljene osobe i povratnici koji ispunjavaju propisane uvjete. Među osnovnim kriterijima su:

• dokaz o statusu raseljene osobe ili povratnika
• dokaz o vlasništvu ili stanarskom pravu nad stambenom jedinicom
• potvrda da je objekt neuslovan za stanovanje
• dokaz da podnositelj zahtjeva i članovi kućanstva nemaju drugu uslovnu nekretninu

Uz navedene uvjete, u postupku odabira posebno će se vrednovati socijalni status podnositelja, broj članova kućanstva, kao i činjenica da podnositelj već živi na prijeratnoj adresi, ali u neadekvatnim uvjetima.

Rok i način prijave

Rok za podnošenje zahtjeva je 30 dana od dana objave javnog poziva u dnevnim novinama. Prijave se mogu dostaviti osobno ili putem pošte na adresu Uprave za prognanike i izbjeglice HNŽ u Mostaru, uz obaveznu dokumentaciju koja potvrđuje ispunjavanje uvjeta.

Nakon zatvaranja javnog poziva, komisija će izvršiti terenske provjere i ocjenu pristiglih prijava, dok će konačnu odluku o dodjeli sredstava donijeti Vlada Hercegovačko-neretvanske županije.

Ovaj program predstavlja još jedan korak u nastojanjima da se povratnicima osigura sigurniji i kvalitetniji život, ali i potakne održivi povratak na područje HNŽ-a.

Pročitaj članak

Sjever pod opsadom vrana: poljoprivrednici bilježe ogromne štete, napadi sve češći

Na sjeveru Hrvatske poljoprivrednici se suočavaju s ozbiljnim problemom koji iz godine u godinu poprima sve veće razmjere – invazijom vrana. Ove iznimno inteligentne ptice u rano proljeće ne uzrokuju samo veliku materijalnu štetu, nego u pojedinim situacijama postaju i prijetnja ljudima, piše HRT.

Posebno teška situacija zabilježena je proteklih dana na poljima u okolici Petrijanca, gdje su poljoprivrednici tek započeli proljetnu sjetvu. Među njima je i Danijel Patrčević iz Strmca Podravskog, koji je morao ponovno sijati tikve nakon što su mu vrane uništile usjev.

„Nakon sjetve, jer je sada vrijeme gniježđenja vrana, one doslovno istraže gdje je sjeme. Iskapaju zemlju i vade koštice kao da imaju senzore“, kaže Patrčević, ističući kako je u sjeme uložio oko 300 eura po hektaru.

Problem s vranama nije novost za poljoprivrednike u vidovečkom kraju. Već deset godina bore se s ovim pticama upravo u najosjetljivijem razdoblju – tijekom proljetne sjetve. Iako su pokušavali razne metode zaštite, rezultati su skromni.

Plinski topovi, koji proizvode glasne detonacije kako bi otjerali ptice, više ne daju željeni učinak. Vrane su se, kažu poljoprivrednici, na buku jednostavno naviknule.

„Nije ugodno kad poljoprivrednik zasadi salatu, ode kući po opremu za navodnjavanje, a kad se vrati – nema ni jedne od 2500 presadnica“, upozorava Marija Cafuk iz Županijskog saveza poljoprivrednih udruga Varaždinske županije.

Pokušaji kontrole populacije uključivali su i angažiranje sokolara, no ni ta metoda nije bila dugoročno učinkovita. Vrane su, prema riječima poljoprivrednika, čak uspjele otjerati i ptice grabljivice.

Dodatne mjere poput uklanjanja gnijezda također nisu dale očekivane rezultate. „Prve godine uklonjeno je 200 gnijezda, svako s prosječno sedam jaja. Očekivali smo pad brojnosti, ali sljedeće godine broj gnijezda narastao je na više od 400“, objašnjava Cafuk.

Stručnjaci ističu kako su vrane izrazito organizirane i društvene životinje koje djeluju u jatima. Upravo ta koordinacija omogućuje im brzo pronalaženje hrane i učinkovit napad na usjeve.

„Mladi uče od starijih jedinki, što dodatno povećava razinu štete iz godine u godinu“, naglašava Mara Bogović iz Ministarstva poljoprivrede.

Iako vrane nisu na popisu strogo zaštićenih vrsta, njihovo uklanjanje zakonski je regulirano. Lov je dopušten isključivo izvan sezone razmnožavanja, od kolovoza do veljače, što dodatno otežava reakciju u razdoblju kada štete nastaju.

Iz lovačkih udruga poručuju da se sve aktivnosti provode u skladu sa zakonom, no priznaju kako su im ruke vezane tijekom proljetnih mjeseci.

Poljoprivrednici upozoravaju da je situacija na terenu alarmantna. Na pojedinim kulturama štete dosežu i 100 posto, što dovodi u pitanje isplativost proizvodnje i opstanak mnogih gospodarstava.

Ako se uskoro ne pronađe sustavno rješenje, upozoravaju, vrane bi mogle postati jedan od ključnih problema domaće poljoprivrede.

Pročitaj članak

Veliki uspjeh Marušić Taekwondo akademije u Sarajevu

U sarajevskoj dvorani Dvorana Goran Čengić održano je Državno prvenstvo u taekwondou koje je okupilo više od 600 natjecatelja iz cijele zemlje. Među njima su zapažen nastup ostvarili članovi Marušić Taekwondo akademije, predvođeni trenerom David Marušić, potvrdivši kako se predan rad i sustavan pristup brzo pretvaraju u vrhunske rezultate.

Iako klub djeluje tek dvije godine, ostvareni uspjesi jasno pokazuju kvalitetu rada i dobro postavljen smjer razvoja. Kruna natjecanja svakako je nastup Dore Marušić, koja je još jednom potvrdila svoju dominaciju na seniorskoj sceni.

Dora Marušić osvojila je zlatnu medalju i obranila naslov seniorske državne prvakinje. Riječ je o iznimnom uspjehu, osobito uzme li se u obzir da je i prošle godine bila najbolja u državi, a iza sebe ima i europsko klupsko zlato. Time je još jednom potvrdila kontinuitet vrhunskih rezultata i status jedne od najperspektivnijih natjecateljica u regiji. Seniorska konkurencija, kao najzahtjevnija razina natjecanja, daje pravi presjek kvalitete sportaša, što ovoj tituli daje dodatnu težinu.

Uz zlato, Akademija je osvojila i pet brončanih medalja. Do odličja su stigli Nikol Šimunović, Tomislav Falak, Ema Bevanda, Pavel Marić i Roko Baković, koji su kroz niz zahtjevnih borbi pokazali borbenost, tehničku kvalitetu i vidljiv napredak.

Bez plasmana su ovaj put ostali Ivano Mijan, Nika Dragović i Lukas Mišić, no njihovi nastupi nisu prošli nezapaženo. Upravo su ovakva natjecanja prilika za stjecanje iskustva koje će biti ključno za njihov budući razvoj i napredak.

Na prvenstvu je sudila i trenerica Akademije, ujedno i licencirana sutkinja Marina Aničić, čime je dodatno potvrđena uključenost kluba na svim razinama sporta.

Ostvareni rezultati plod su intenzivnih i dobro planiranih priprema. Natjecatelji su trenirali svakodnevno, često i dva puta dnevno, uz dodatne kondicijske treninge koje je vodio trener Davor Grabovac. Upravo takav pristup omogućio je sportašima da spremno dočekaju jedno od najvažnijih natjecanja u sezoni.

Iz Marušić Taekwondo akademije ističu kako su iznimno ponosni na disciplinu, rad i zalaganje svih svojih članova. Naglašavaju kako su ovakvi rezultati potvrda kvalitetnog rada, ali i motivacija za daljnji razvoj i još veće sportske iskorake.

Ovim nastupom Akademija je još jednom pokazala kako pripada samom vrhu domaće taekwondo scene te nastavlja graditi prepoznatljiv i respektabilan sportski identitet.

Na kraju, iz kluba su uputili posebnu zahvalnost sponzorima i roditeljima koji kontinuirano pružaju podršku, omogućujući mladim sportašima kvalitetne uvjete za rad, napredak i ostvarivanje vrhunskih rezultata.

 

 

Pročitaj članak

Hrvatska isplaćuje gotovo 8.000 HVO mirovina: Većina završava u BiH

foto dnevnik.ba

Hrvatska je u veljači isplatila ukupno 7.944 takozvane HVO mirovine. Riječ je o mirovinama po posebnom propisu – ugovoru između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine o pravima stradalnika rata u BiH koji su bili pripadnici Hrvatskog vijeća obrane i članova njihovih obitelji, piše Moje vrijeme.

Kategorija je to koja nema starosnih mirovina već se radi o 6.718 invalidskih i 1.226 obiteljskih mirovina čiji je ukupni prosjek 799,20 eura s prosječnim upisanim stažem od šest godina, sedam mjeseci i deset dana. Invalidske mirovine u prosjeku su nešto više i iznose 814,97 eura, dok je prosječna obiteljska mirovina 712,74 eura. Invalidsku mirovinu prima 6.614 muškaraca i 104 žene. 

Analiza statističkog biltena Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje pokazuje da je medijalni razred HVO mirovina 670,01 do 800 eura. Drugim riječima, polovica korisnika nalazi se ispod, a polovica iznad tog razreda. Ako se medijan procjenjuje unutar samog razreda, iznos je približno 714 eura.

Najniži razred je “do 70 eura” i u njemu je 17 korisnika. Najviši razred je “veće od 1.500 eura”, u kojem je 436 korisnika, s prosječnom mirovinom od 1.769,21 euro.

Kamo odlaze HVO mirovine? 

Zanimljive su i adrese na koje se te mirovine isplaćuju. 2.574 mirovina HVO-a ostaje u Hrvatskoj, najviše u Zagrebu, Brodsko-posavskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji. U republike bivše SFRJ isplaćuje se 5.347 HVO mirovina, a u ostale države inozemstva izvan bivše SFRJ – samo 23 mirovine. 

Što se promijenilo? 

U odnosu na prethodni mjesec (prosinac 2025.), broj HVO mirovina porastao je sa 7.880 na 7.944, odnosno za 64 korisnika koji su počeli primati invalidsku mirovinu. Broj obiteljskih mirovina ostao je isti. Prosječna neto mirovina istodobno je porasla sa 735,45 na 799,20 eura, odnosno za 63,75 eura. 

U odnosu na listopad 2016. godine kada je Andrej Plenković preuzeo upravljanje Hrvatskom, broj HVO mirovina porastao je s 6.827 na 7.944, odnosno za 1.117 korisnika. U tom periodu broj invalidskih mirovina porastao je s 6.186 na 6.718, što je 532 korisnika više, dok je broj obiteljskih mirovina porastao sa 641 na 1.226, odnosno za 585 korisnika. Prosječna HVO mirovina u listopadu 2016. iznosila je 371,07 eura i do sada je nominalno porasla za 428 eura.

Pročitaj članak

FOTO Blagoslov polja u Goranicama: vjera, zajedništvo i tradicija na groblju Pod jelom

Blagdan sv. Marka 25. travnja ujedno označava i početak blagoslova polja – drevnog običaja kojim se zaziva Božji blagoslov na zemlju, usjeve i rad ljudskih ruku. Već dana kasnije, u nedjelju, 26. travnja, ovaj se običaj nastavio u mostarskim župama i to: na Smrčenjacima, na Maslinama, Gorici u Cimu i Pod jelom u Gorancima, piše Goranci online.

Vjernici su se okupili u molitvi za plodnu godinu, zdravlje i mir, nastavljajući tako stoljetnu tradiciju koja se s koljena na koljeno prenosi u hercegovačkom kršu.

U nastavku donosimo fotografije s blagoslova polja na groblju Pod jelom u Goranicama, koje je zabilježio Darko Glibić, vjerno dočaravši ozračje zajedništva, vjere i nade koje je obilježilo ovaj događaj. Obred blagoslova, zajedno sa svetom misom, predvodio je župnik dr. sc. fra Ivan Ivanda.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Pročitaj članak

Sezonski proizvodi skuplji nego ikad, cijene šokiraju

Cijene voća i povrća na tržnicama širom Bosne i Hercegovine ponovo su izazvale burne reakcije građana, koji sve teže podnose svakodnevna poskupljenja osnovnih namirnica. Iako je proljeće period kada bi ponuda trebala biti bogatija, a cijene niže, stvarnost na pijacama govori suprotno, piše Crna-hronika.

Prema trenutnim ponudama, kilogram mladog luka dostiže i do 10 konvertibilnih maraka, jagode se prodaju po cijeni od čak 13 KM, dok špinat ide i do 8 KM po kilogramu. Mnogi građani smatraju da su ovakve cijene pretjerane, posebno kada je riječ o sezonskim proizvodima koji bi trebali biti među najpristupačnijima.

Kupci ističu da cijene rastu iz dana u dan, a nabavka osnovnih namirnica postaje ozbiljan udar na kućni budžet. Posebno zabrinjava činjenica da su proizvodi koji su nekada simbolizirali dostupnost i domaću proizvodnju sada postali luksuz za mnoge obitelji.

Prema dostupnim podacima s tržišta, cijene značajno variraju. Na pojedinim veletržnicama mladi luk može se pronaći već od 3,5 do 4 KM, dok se špinat prodaje po cijeni od 3 do 6 KM. Međutim, na pijacama i u maloprodaji te cijene često budu višestruko veće. Upravo ta razlika između nabavne i prodajne cijene dodatno zbunjuje i frustrira građane.

Sličan trend zabilježen je i ranijih godina, kada su cijene pojedinih proizvoda dosezale rekordne iznose. Špinat se, primjerice, prodavao i do 10 KM po kilogramu, što su mnogi uspoređivali s cijenom mesa. Ovakvi skokovi jasno pokazuju koliko je tržište nestabilno i osjetljivo na različite faktore.

Prodavači, s druge strane, navode kako su visoke cijene posljedica rasta troškova proizvodnje, skupljeg goriva i transporta, ali i nepovoljnih vremenskih uvjeta koji su smanjili prinose. Uz to, sve veći utjecaj ima i uvoz, zbog kojeg domaći proizvođači teško uspijevaju održati stabilne i konkurentne cijene.

Ekonomisti upozoravaju da rast cijena hrane direktno utječe na životni standard građana, budući da se značajan dio kućnog budžeta troši upravo na prehrambene proizvode. U takvim okolnostima, svako novo poskupljenje dodatno otežava svakodnevni život, posebno onima s nižim primanjima.

Dok jedni i dalje kupuju bez obzira na cijene, drugi su prisiljeni smanjiti količine ili potpuno odustati od određenih proizvoda. Jasno je da su cijene na pijacama postale jedna od glavnih tema među građanima, a ostaje pitanje koliko dugo će ovakav trend rasta trajati i hoće li doći do stabilizacije tržišta.

Pročitaj članak

VIDEO Radovi na južnoj obilaznici Mostara napreduju: tunel Novi u završnici

Radovi na izgradnji južne obilaznice u Mostar odvijaju se prema planiranoj dinamici, a završetak projekta očekuje se u drugoj polovici iduće godine. Riječ je o jednom od ključnih infrastrukturnih zahvata koji bi trebao značajno rasteretiti gradske prometnice i smanjiti gužve, osobito u ljetnim mjesecima, prenosi RTV Herceg Bosne.

Trenutačno su u fokusu radovi na izgradnji tunela Novi, koji ulaze u samu završnicu. Paralelno se intenzivno radi i na dionici koja povezuje tunel s naseljem Rodoč, a ukupna vrijednost tih radova procijenjena je na 32,4 milijuna konvertibilnih maraka. Ova dionica smatra se jednim od najzahtjevnijih dijelova projekta, ali i ključnim za funkcionalno povezivanje južne obilaznice s ostatkom prometne mreže.

Osvrćući se na širu prometnu sliku grada, direktor Ceste Federacije Bosne i Hercegovine Ljubo Pravdić istaknuo je kako su osigurana značajna sredstva za rješavanje jednog od najvećih prometnih problema u gradu. Naime, uz podršku Svjetska banka osiguran je grant u iznosu od 5,2 milijuna eura za izgradnju i rekonstrukciju sjevernog ulaza u Mostar.

Taj je lokalitet već godinama označen kao jedna od najvećih “crnih točaka” na magistralnim cestama u Bosni i Hercegovini, zbog čestih prometnih nesreća i zastoja. Prema najavama, natječaj za izvođenje radova i stručni nadzor trebao bi biti raspisan u lipnju, čime bi se otvorio put za početak realizacije ovog projekta.

Ipak, unatoč pozitivnim pomacima, pred nadležnim institucijama stoje i brojni izazovi. Pravdić upozorava kako bi globalna ekonomska kretanja mogla utjecati na rast cijena građevinskih radova, što bi dodatno opteretilo proračune. Osim toga, kao jedan od ključnih problema ističe se pitanje raspolaganja državnom imovinom, koje usporava realizaciju velikih infrastrukturnih projekata diljem zemlje.

Slične poteškoće već su prisutne na projektima obilaznica u Živinice i Bihać, gdje administrativne prepreke i neriješeni imovinsko-pravni odnosi usporavaju početak i tijek radova.

Unatoč svemu, projekt južne obilaznice u Mostaru ostaje jedan od prioriteta cestovne infrastrukture u Federaciji BiH, s jasnim ciljem – modernizacija prometne mreže i podizanje sigurnosti svih sudionika u prometu.

Pročitaj članak

Fra Mario Knezović: Mamićeve izjave o Titu uvreda za žrtve komunizma

Mostarski gvardijan i župnik sv. Petra i Pavla fra Mario Knezović oštro je kritizirao Zdravka Mamića zbog glorificiranja Josipa Broza Tita. Knezović ističe kako su Mamićeve izjave uvreda za hrvatski puk i nedužne žrtve komunističkog režima. 

Povod reakciji bilo je gostovanje bivšeg čelnika Dinama u emisiji “KIDA Show” srpskog Mozzart Sporta, prenosi Jabuka.tv.

Mamić je u emotivnom i vulgarnom istupu branio lik i djelo bivšeg jugoslavenskog predsjednika, poručivši kritičarima da “operu usta benzinom” prije nego što izgovore Titovo ime.

Fra Mario Knezović smatra kako je ovim istupom prijeđena granica preko koje se ne može šutjeti, unatoč Mamićevoj trenutnoj situaciji u Bosni i Hercegovini.

Danas nije kap, nego je ocean, prelio čašu. Mamić se hvali Titom i kaže da protiv Tita govore samo klošari koji se ne znaju oseknuti. Evo, poštovani Mamiću, možda sam klošar koji se ne zna oseknuti, ali znam i dokumenti znaju da je Tito zločinac, poručio je Knezović. 

Hercegovački franjevac naglašava povijesnu odgovornost Tita za masovne likvidacije, posebno se osvrćući na stradanja franjevaca u Hercegovini i drugim dijelovima regije. 

Knezović navodi kako Mamićev istup predstavlja negaciju istine i uvredu narodu koji ga je primio u trenucima progona.

Zdravko, jako mi je neugodno spuštati se na tvoju razinu. No, dužan sam reći da je tvoja izjava velika uvreda svima nama. Ti kažeš da smo se svi samospalili. Dakle, po tebi, nema ni žrtve ni agresora. Svi su se samospalili. Strašna je to negacija istine , naglasio je Knezović. 

Knezović je zaključio kako Mamića ne osuđuje već ga duboko žali, ističući da je izlaz iz ovakvog stanja isključivo u pokori i molitvi. 

Bog neka ti oprosti. Čovjek se u nevolji hvata za svaku slamku spasa, ali na putu spasa nije dobro pričati što je laž, uvreda i dodvoravanje neprijateljima, zaključio je fra Mario Knezović.

Pročitaj članak

Valentina i Miroslav izgovorili sudbonosno "da" u bolnici

U bolnici Istočno Sarajevo u nedjelju je zabilježen poseban i nesvakidašnji događaj – vjenčanje jednog para. 

"Usprkos nepredviđenim okolnostima, ljubav je pronašla svoj put. Mlada Valentina, zbog ozljede koju je zadobila dan ranije, nije mogla napustiti bolnicu na dan svog vjenčanja. Ipak, općinsko vjenčanje je uspješno organizirano u bolničkim uvjetima", naveli su iz ove zdravstvene ustanove, prenosi Bljesak.info.

Dodaju da je medicinsko osoblje s velikim zadovoljstvom pružilo podršku ovom važnom životnom trenutku, potvrđujući još jednom da je njihova misija, pored liječenja, i briga o potrebama svakog pacijenta.

"Mladencima, Valentini i Miroslavu Prstojeviću, želimo mnogo zdravlja, sreće i zajedničkih lijepih trenutaka", navode oni na svojoj Facebook stranici.

Pročitaj članak

Suho meso iz BiH proglašeno najboljim na svijetu

Poznati gastro vodič TasteAtlas objavio je novu rang-listu najboljih sušenih goveđih proizvoda na svijetu, a na samom vrhu našao se tradicionalni specijalitet iz Bosne i Hercegovine – suho meso, potvrdivši još jednom kvalitetu domaće gastronomije na svjetskoj sceni, prenose Nezavisne novine.

Prema najnovijem popisu za travanj 2026. godine pod nazivom “10 Best Cured Beef”, suho goveđe meso iz BiH zauzelo je prvo mjesto, ostavivši iza sebe brojne poznate svjetske delicije.    

Ovaj tradicionalni proizvod priprema se posebnim postupkom koji uključuje soljenje, sušenje i dimljenje govedine, najčešće na hrastovoj vatri. Upravo taj način pripreme daje mu prepoznatljiv okus i aromu, ali zahtijeva i veliko znanje i iskustvo koje se prenosi generacijama.    

Stručnjaci ističu kako meso ne smije biti presuho, a pravilna obrada traži preciznost i vještinu. Tradicionalno se začinjava bijelim lukom ili paprom, čime dodatno dobiva na bogatstvu okusa.    

Na listi su se iza bh. suhog mesa našli i renomirani proizvodi poput španjolske Cecine de León i bugarske Pastarme, dok je talijanska Bresaola zauzela četvrto mjesto.    

Osim toga, među deset najboljih plasirao se još jedan domaći proizvod – visočka pečenica, koja je zauzela deveto mjesto, čime je dodatno potvrđena kvaliteta mesnih delicija iz Bosne i Hercegovine.    

Rangiranje se temelji na ocjenama korisnika i stručnjaka, uz posebne mehanizme koji uklanjaju nepravilne ili pristrane glasove, što ovoj listi daje dodatnu vjerodostojnost.    

Ovaj uspjeh predstavlja značajno priznanje bosanskohercegovačkoj tradiciji i kulinarstvu, ali i snažnu promociju zemlje kao destinacije bogate autentičnim i vrhunskim gastronomskim proizvodima.

Pročitaj članak

Sunčano i toplo u BiH, početkom tjedna stiže promjena vremena

U Bosna i Hercegovina jutros prevladava sunčano i ugodno vrijeme, a slične vremenske prilike zadržat će se i tijekom dana. Temperature će rasti do 28 stupnjeva, osobito na jugu zemlje, gdje će prevladavati pravi proljetni ugođaj, piše Bljesak.info.

Prema prognozama, danas će u većem dijelu zemlje biti pretežno sunčano uz slab do umjeren vjetar sjevernog i sjeveroistočnog smjera. Najviša dnevna temperatura uglavnom će se kretati između 20 i 25 stupnjeva, dok će na jugu dosezati i do 28 stupnjeva. U Sarajevo se očekuje sunčano vrijeme uz najvišu dnevnu temperaturu oko 22 stupnja.  

Promjena vremena početkom tjedna  Početak novog tjedna donosi blagu promjenu vremenskih prilika. U ponedjeljak, 27. travnja, očekuje se sunčano vrijeme uz malu do umjerenu naoblaku. Ipak, u poslijepodnevnim satima mogući su slabi lokalni pljuskovi, ponajprije na zapadu, jugozapadu i u središnjim dijelovima zemlje. Jutarnje temperature kretat će se između 3 i 8 stupnjeva, na jugu do 13, dok će dnevne dosezati između 17 i 22 stupnja, a na jugu i do 26.  

U utorak, 28. travnja, stiže više oblaka uz umjereno do pretežno oblačno vrijeme. Tijekom dana u Bosni su mogući lokalni pljuskovi, osobito u drugom dijelu dana.

Vjetar će biti slab do umjeren, većinom jugozapadnog smjera. Jutarnje temperature ostat će između 3 i 8 stupnjeva, na jugu do 13, dok će dnevne iznositi između 17 i 22 stupnja, a na jugu do 25.  Srijeda donosi kišu  Sredinom tjedna, u srijedu, 29. travnja, očekuje se osjetnija promjena vremena. Prevladavat će oblačno vrijeme s kišom, uz postupni prestanak oborina tijekom dana. Jutarnje temperature kretat će se između 4 i 10 stupnjeva, na jugu do 13, dok će najviše dnevne temperature biti između 14 i 20 stupnjeva.  

Iako će početak tjedna obilježiti ugodne proljetne temperature, kiša i pad temperature sredinom tjedna podsjetit će na promjenjivost proljetnog vremena.

Pročitaj članak