Studira 28 godina, a sada šokirao Pravni fakultet: Sud presudio u njegovu korist!

Velika pravna pobjeda studenta: Studij je započeo 1998., a nakon 28 godina dobio spor protiv fakulteta  Student izvanrednog studija prava na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, koji je studij započeo davne 1998. godine, nakon gotovo 28 godina završio je pravnu borbu s fakultetom – i osvojio spor na sudu, piše Dnevnik.hr.

Pravni fakultet mu je 2023. godine zbog promjena u zakonima o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti odredio rok do kojeg mora završiti studij, jer novi propisi navode da studenti ne smiju studirati duže od dvostrukog trajanja studija, bez obzira radi li se o redovnim ili izvanrednim studentima.    

Student, čiji identitet nije objavljen u medijima, nije uspio završiti studij u zadanom roku. Uložio je tužbu protiv Pravnog fakulteta, tvrdeći da se na njega ne mogu primjenjivati novi rokovi jer je svoj studij upisao u vrijeme kada takva ograničenja nisu postojala.    

Visoki upravni sud u svome je rješenju prihvatio njegov argument: studenti poput njega moraju se tretirati prema pravilima koja su bila na snazi kada su upisali studij — a tada nije bilo propisanog roka za završetak studija. Stoga je sud presudio u njegovu korist i poništio odluku fakulteta da mu se rok primijeni retroaktivno.    

Reakcija fakulteta i šira situacija  Dekan Pravnog fakulteta, prof. dr. sc. Ivan Koprić, izjavio je da fakultet ima obvezu raditi u skladu s važećim zakonima te da nije riječ o samovoljnoj odluci, nego o primjeni propisanih zakona. Također je naglasio kako institucije visokoškolskog sustava moraju uravnotežiti poštivanje studentskih prava s zakonskim obvezama.    

Ovaj slučaj nije izoliran — radi se o većem problemu s izvanrednim studentima na Pravnom fakultetu koji, nakon skoro 30 godina studija, nisu završili studij unutar zadanih rokova. Njihova pravna borba dodatno je istaknula pitanje retroaktivne primjene novih zakonskih odredbi na studente koji su svoj studij započeli puno prije nego što su novi propisi stupili na snagu.

Pročitaj članak

Panika na pumpama u BiH: Građani pune kanistere, prijeti drastičan skok cijena goriva!

Zbog eskalacije sukoba na Bliskom istoku sve je izvjesnija mogućnost naglog rasta cijena goriva, kako na svjetskom tržištu, tako i u Bosni i Hercegovini. Strah od poskupljenja već se osjeti na terenu – brojni građani posljednjih sati pohrlili su na benzinske pumpe kako bi napunili spremnike, ali i osigurali dodatne količine goriva za naredni period, piše Avaz.ba.

Prema navodima svjetskih agencija, Iranska revolucionarna garda blokirala je Hormuški moreuz, strateški izuzetno važan pomorski prolaz kroz koji se transportira oko 20 posto svjetske nafte. Svaka destabilizacija tog područja automatski izaziva poremećaje na globalnom tržištu energenata i snažan pritisak na rast cijena.

Nesvakidašnje scene na pumpama

Reporter Avaza zabilježio je nesvakidašnju scenu na Stupu u Sarajevu, gdje je jedan građanin gorivo sipao izravno u kanistar, stvarajući osobne zalihe. Slične situacije primijećene su i na drugim benzinskim postajama, gdje su vozači, osim spremnika svojih vozila, punili i dodatne posude.

Djelatnici pojedinih pumpi ističu kako je promet osjetno povećan u odnosu na prethodne dane, a građani otvoreno priznaju da strahuju od naglog skoka cijena.

Koliko bi cijene mogle rasti?

Koliko bi gorivo moglo poskupjeti u narednim danima ovisit će prije svega o daljnjem razvoju situacije na Bliskom istoku te stabilnosti globalnog tržišta energenata. Ukoliko blokada potraje ili dođe do dodatne eskalacije sukoba, analitičari upozoravaju na mogućnost značajnijeg rasta cijena sirove nafte, što bi se vrlo brzo odrazilo i na maloprodajne cijene u BiH.

Bosna i Hercegovina, kao uvozno ovisna zemlja kada je riječ o nafti i naftnim derivatima, posebno je osjetljiva na globalne poremećaje. Svaki veći skok cijena na svjetskim burzama gotovo se trenutačno prelijeva i na domaće tržište.

Za sada nema službenih najava o konkretnom povećanju cijena, ali situacija se mijenja iz sata u sat.

Video pogledajte OVDJE.

Pročitaj članak

Marijini ratnici Hercegovina: Molitvom protiv “krize muževnosti”

U vremenu kada se sve češće govori o “krizi muževnosti” i promjenama u društvenim ulogama, u Hercegovini djeluje skupina muškaraca koja na te izazove odgovara – molitvom. Marijini ratnici Hercegovina okupljaju muškarce koji kroz osobnu duhovnu izgradnju i javno svjedočenje vjere nastoje obnoviti duhovnu ulogu muškarca, ne samo u obitelji, nego i u cjelokupnom društvu, piše Jabuka.tv.

Riječ je o ogranku međunarodnog katoličkog pokreta nastalog 2015. godine u Poljskoj, koji se tijekom godina proširio u više od 33 zemlje svijeta. O djelovanju hercegovačke skupine, ciljevima i izazovima današnjice razgovarali smo s voditeljem Josipom Sivrićem.

Početci u Međugorju

Prema riječima Sivrića, začetnik pokreta je salezijanac Dominik Chmielewski, a ideja je, kako ističe, “začeta” upravo u Međugorje.

Otac Dominik, navodi, dva je puta kod Plavog križa čuo poticaj: prvi put da krene putem svećeništva, a drugi put da se počne brinuti za skupinu u Crkvi s kojom, kako kaže, “nitko sustavno ne radi” – muškarce u dobi od 18 do 50 godina.

Cilj pokreta je okupiti muškarce i potaknuti ih da preuzmu duhovni autoritet u svojim obiteljima, na radnom mjestu i u društvu. Poseban naglasak stavlja se na očinstvo – da otac svojim primjerom povede obitelj “po Mariji do Isusa”.

Tko može postati Marijin ratnik?

Članom može postati svaki muškarac u dobi od 18 do 50 godina, uz uvjet redovitog sakramentalnog života i spremnosti na trogodišnji formacijski put. Hercegovačka skupina trenutačno broji 15 članova i duhovnika – jednog završenog Marijinog ratnika i 14 muškaraca u formaciji.

Tijekom tri godine kandidati prolaze razdoblje duhovne i osobne izgradnje: produbljuju marijansku pobožnost, redovito mole krunicu, sudjeluju u svetoj misi i klanjanju te prolaze 33-dnevnu posvetu Isusu po Mariji prema duhovnosti Ljudevit Montfortski.

Temelj njihove duhovnosti sažet je u geslu “Totus tuus” – “Sav sam tvoj i sve moje tvoje je, o ljubljeni moj Isuse, po rukama tvoje majke Marije”.

“Ratnici” bez agresije

Naziv “ratnici” nerijetko izaziva znatiželju, ali i pogrešna tumačenja. Sivrić naglašava kako taj pojam nema nikakvu agresivnu konotaciju.

– Riječ je o simbolu unutarnje borbe. To je borba sa samim sobom, sa svojim slabostima i grijehom. Ne odnosi se ni na kakvu agresiju, ni prema sebi ni prema drugima – pojašnjava.

Govoreći o uzrocima današnje “krize muževnosti”, ističe povijesne okolnosti koje su, prema njegovu mišljenju, oblikovale obitelji na ovim prostorima. Ratovi, poraća i masovni odlasci očeva na rad u inozemstvo ostavili su generacije bez snažnih muških uzora.

– Nisu naši očevi i djedovi krivi. Radili su najbolje što su znali, ali ni sami nisu imali od koga učiti. Rješenje je vratiti se Kristu i Crkvi, u potpunom predanju – smatra Sivrić.

Molitva na trgovima i kipovi sv. Mihaela

Djelovanje skupine sastoji se od redovitih susreta koji uključuju molitvu krunice, svetu misu, klanjanje, kateheze i bratsko druženje. Organiziraju i obiteljska okupljanja te sportske aktivnosti.

Jedna od vidljivijih inicijativa jest javna molitva krunice prve subote u mjesecu, nakon jutarnje mise, u Mostaru i na Humcu u Ljubuškom. Ta praksa povezana je s pozivom na pobožnost prvih subota, nadahnutim porukama iz Fatima – ispovijed, misa, pričest, krunica i razmatranje otajstava kao čin zadovoljštine.

Posebno zapažena inicijativa, koja je u Hercegovini rezultirala postavljanjem kipova sveti Mihael Arkanđeo, potekla je iz Splita. Nadahnuti primjerom iz Poljske, članovi su odlučili simbolično staviti narod pod zaštitu arkanđela Mihaela. Projekt se proširio te je postavljeno 14 kipova, koji simboliziraju 14 stoljeća hrvatskog kršćanstva i 14 postaja križnog puta.

Izazovi današnjice

Na pitanje o najvećim duhovnim izazovima za muškarce danas, Sivrić odgovara kako je temeljni problem udaljavanje od vjere.

– Da se nismo maknuli od Gospodina, ne bi se dogodile promjene koje su iskrivile uloge u obitelji. Vrijeme pred nama neće biti lakše. Bez Boga srljamo u propast – poručuje.

Na kraju razgovora obiteljima preporučuje zajedničku molitvu krunice, a pojedincima aktivnije uključivanje u život Crkve i zajednice.

U društvu koje se ubrzano mijenja, Marijini ratnici Hercegovina žele, kako kažu, biti podsjetnik da obnova počinje iznutra – u osobnoj molitvi, odgovornosti i spremnosti na vlastitu duhovnu borbu.

Pročitaj članak

Proljetni udar na džepove: Zamjena guma skuplja nego ikad!

Sezona zamjene guma ponovno je aktualna, a vozače u Republici Srpskoj ove godine dočekale su više cijene vulkanizerskih usluga. Prema podacima s terena, zamjena i balansiranje četiriju guma u 2026. godini stoji između 60 i 120 konvertibilnih maraka, ovisno o dimenziji kotača i gradu u kojem se usluga obavlja. U odnosu na prošlu godinu riječ je o poskupljenju od 10 do 20 posto, prenosi Večernji list.

U Banja Luka ističu kako je rast troškova poslovanja neizbježno utjecao na korekciju cjenika. Neven Domazet iz Gumacentra Merkur za RTRS navodi kako se s dolaskom toplijeg vremena i približavanjem zakonskog roka od 1. travnja vozačima savjetuje prelazak na ljetne gume.

– Ljetne gume su po svom sastavu namijenjene temperaturama betona već od 7 °C, dok bi vanjska temperatura trebala biti iznad 10 do 15 °C. Vozači bi trebali birati ovlaštene servise, gdje dobivaju račun i jamstvo na rad – istaknuo je Domazet.

Veće dimenzije – veći troškovi

Slična situacija bilježi se i u Bijeljina, gdje je potražnja velika, ali građani sve češće traže povoljnije opcije. Miljan Janjić, supervizor za maloprodaju i servis guma, pojašnjava da cijena ovisi o više faktora – dimenziji guma, vrsti naplataka te dodatnom materijalu potrebnom za balansiranje.

– Tržište se u posljednje vrijeme pomiče prema većim dimenzijama i širim gumama, što automatski znači i višu cijenu usluge. Aluminijski naplaci zahtijevaju veću preciznost pri balansu, a i utezi te materijal su skuplji – pojasnio je Janjić.

Prema novim cjenicima, za vozila s gumama veličine 16 inča kompletna zamjena četiriju guma sada stoji oko 60 KM, dok je prošle godine prosječna cijena iznosila između 45 i 50 KM. Kod većih dimenzija, poput 19 ili 20 inča, cijena se penje i do 100 KM po setu.

Poskupjele i same gume

Osim usluge montaže, više su i cijene samih guma. Trgovci navode kako su u prosjeku skuplje između 5 i 15 posto u odnosu na prošlu godinu.

Iako su poskupljenja primjetna, vulkanizeri ističu kako su korekcije cijena rezultat rasta troškova nabave materijala, energenata i rada. Vozačima savjetuju da zamjenu ne odgađaju te da biraju provjerene servise kako bi osigurali sigurnost u prometu tijekom toplijih mjeseci.

Pročitaj članak

Konačno Hrvat iz zapadne Hercegovine direktor FUP-a

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine zasjedala je danas, a jedna od točaka dnevnog reda bilo je i imenovanje direktora i zamjenika direktora Federalne uprave policije (FUP), što je konačno i učinjeno nakon sedam godina bez rukovoditelja, piše ABCportal.info.

Za direktora FUP-a je izabran Igor Marić, dugogodišnji načelnik kriminalističke policije MUP-a Zapadnohercegovačke županije. Potvrđeno je i imenovanje njegovog zamjenika Vahidina Šahinpašića, koji je trenutno šef odjela za ratne zločine u Državnoj agenciji za istrage i zaštitu (SIPA). 

Očekuje se da će ova odluka biti objavljena u prvom narednom Službenom glasniku FBiH, a Marić i Šahinpašić će stupiti na dužnost za otprilike sedam do 10 dana. 

Federalna uprava policije je bez direktora od 2019. godine, te je na čelu ove policijske agencije uglavnom bivao vršitelj dužnosti direktora. U vrijeme vlade Fadila Novalića, 2022. godine, postojao je pokušaj imenovanja direktora i zamjenika, ali Vlada FBiH nije bila zadovoljna tadašnjim kandidatima Svevladom Hoffmanom i Ensadom Kormanom. Uglavnom na tu poziciju koja pripada Hrvatima unitaristi su redovno postavljali Bošnjaka. 

Današnjem potvrđivanju imenovanja na Vladi FBiH prethodio je natječaj koji je proveo Nadzorni odbor. Imena prvorangiranih kandidata su zatim poslana u Ministarstvo unutrašnjih poslova Federacije BiH, gdje je pripremljena dokumentacija i poslana Vladi FBiH na potvrđivanje. 

Proceduru imenovanja direktora FUP-a svakako je ubrzala istraga koja se vodi protiv Vahidina Munjića, bivšeg vršitelja dužnosti direktora FUP-a, kojem je POSKOK zabranio i rad i približavanje zgradi FUP-a. Nakon njega su imenovani drugi vršitelji dužnosti, ali je postalo očigledno da se pitanje mora riješiti dugoročno i da Federacija ne može trpjeti stalne promjene rukovoditelja na čelu FUP-a. 

Iako je krajnje vrijeme za izbor direktora FUP-a davno prošlo, proces posljednjeg imenovanja je i dalje bio spor, a Vladi FBiH je trebalo 10ak dana samo da zakaže današnju sjednicu za potvrđivanje iako je, prema riječima resornog ministra Rame Isaka, sve uveliko bilo spremno.

Pročitaj članak

Što se doista događa iza samostanskih zidina u korizmi? Sestra Monia otkrila detalje

U vremenu koje kao da stalno ubrzava i ne ostavlja prostor za predah, korizma dolazi poput tihog, ali snažnog poziva na zaustavljanje. Dok je mnogi doživljavaju kroz odricanje od sitnih svakodnevnih navika, iza samostanskih zidina ona poprima znatno dublju dimenziju – postaje vrijeme susreta sa sobom, s Bogom i s vlastitom nutrinom.  

Kako izgleda korizma u životu redovnica, što se u njihovoj svakodnevici mijenja i kako doživljavaju tišinu, odricanje i služenje, za Bljesak.info otkrila je Monia Ljubić.  

Korizma u samostanskoj zajednici ne donosi toliko promjene u vanjskim obvezama, koliko u unutarnjem ritmu dana. Iako svakodnevne dužnosti ostaju iste, naglasak se snažnije stavlja na tišinu, molitvu i dublje promišljanje o vlastitom odnosu s Bogom.  

„Tijekom korizme sestre imaju na jedan način ‘povlašteno’ vrijeme za sebe i Boga gdje se više povlačimo u šutnju, te kroz post i odricanje razmatramo otajstva Kristove muke“, rekla je sestra Ljubić.  

Tri su prakse, ističe, u središtu njihova korizmenog života: pobožnost križnoga puta, post i odricanje te šutnja. Upravo kroz te oblike duhovnosti redovnice produbljuju svoju vjeru i osnažuju nutarnju povezanost s Kristom.  

Mnogi se pitaju treba li korizma biti prvenstveno vrijeme tišine i povlačenja ili pak razdoblje rada i služenja drugima. Prema riječima sestre Ljubić, u redovničkom životu ta dva aspekta nisu suprotstavljena, nego se međusobno nadopunjuju.  

„Oboje podjednako. To se dvoje nadopunjuje. Dok smo u tišini, naše služenje i rad više odzvanja našom nutrinom“, kazala je.  

Posebno se osvrnula na značenje odricanja, koje je jedno od središnjih obilježja korizmenog vremena. Odreći se nečega, pojašnjava, ima duboki duhovni smisao.  

„Isus se povlačio u osamu gdje se molio i postio. Odreći se nečega zapravo znači približiti se Isusu u toj ‘žrtvi’ odricanja. To je zapravo jedna vidljiva gesta ljubavi upućena od strane čovjeka ka Isusu Kristu“, istaknula je.  

Na kraju razgovora sestra Ljubić progovorila je i o izazovima s kojima se današnji čovjek susreće u korizmenom razdoblju. Problem, smatra, često ne leži u nedostatku dobre volje, nego u ritmu života koji ne ostavlja dovoljno prostora za tišinu i sabranost.  

„Najveći izazovi su užurbanost i nemir koji užurbanost nosi sa sobom. Potrebno je nekada zastati, duboko udahnuti i postati svjestan da darovano vrijeme sebi i Bogu te svome bližnjemu nije izgubljeno vrijeme, nego dar“, naglasila je.  

Korizma tako, iza samostanskih zidina, nije tek razdoblje odricanja, nego duboko proživljeno vrijeme sabranosti, molitve i tihe, ali snažne obnove srca.

Pročitaj članak

Isplata kreće danas: Mirovine veće za 11,26% – provjerite svoj novi iznos!

U skladu sa Zakonom o MIO, mirovine za mjesec veljaču bit će isplaćene preko Jedinstvenog računa riznice Federacije BiH danas, 5. ožujka. Upravni odbor Federalnog zavoda za mirovinsko i invalidsko osiguranje, na temelju službenih podataka Federalnog zavoda za statistiku, donio je Odluku o konačnom iznosu prvog ovogodišnjeg usklađivanja mirovina (broj: UOFZ 165/26), piše Fena.

Mirovine se usklađuju za 11,26 posto s primjenom od 1. siječnja ove godine. Ovom odlukom zamjenjuje se ranije donesena Odluka o akontacijskom usklađivanju, prema kojoj su mirovine bile uvećane za 11,2 posto. Razlika između akontacijskog i konačnog usklađivanja bit će isplaćena uz mirovinu za veljaču. Na navedenu odluku suglasnost je dala Vlada Federacije BiH Zaključkom broj 182/26.

Iz Zavoda su pojasnili kako je konačno usklađivanje mirovina utvrđeno na temelju rasta prosječne bruto plaće u 2025. godini od 16,3 posto te rasta indeksa potrošačkih cijena od 3,7 posto. Primjenom formule iz članka 79. Zakona o MIO, u omjeru 60:40 u korist povoljnijeg čimbenika, dobiven je iznos od 9,78 posto po osnovi rasta plaća i 1,48 posto po osnovi rasta cijena, što ukupno iznosi 11,26 posto. 

Za korisnike koji su pravo na mirovinu ostvarili do 1. siječnja 2026. godine, najniža mirovina povećana je s 599,28 KM na 666,76 KM, zajamčena mirovina sa 715,21 KM na 795,74 KM, dok najviša mirovina umjesto 2.996,40 KM iznosi 3.333,79 KM. Osnovica za izračun najniže mirovine, sukladno članku 81. stavku 2. Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o MIO, za korisnike koji pravo ostvaruju nakon 1. siječnja 2026. godine iznosi 724,36 KM. Riječ je o usklađenom iznosu prosječne mirovine iz prosinca 2025. godine, koja je iznosila 651,05 KM, uvećanoj za 11,26 posto. 

Prema tome, najniži iznosi mirovina iznose: 

• za manje od 20 godina mirovinskog staža najmanje 434,62 KM
• za 20 i više, a manje od 25 godina staža najmanje 470,83 KM 
• za 25 i više, a manje od 30 godina staža najmanje 507,05 KM 
• za 30 i više, a manje od 35 godina staža najmanje 543,27 KM
• za 35 i više, a manje od 40 godina staža najmanje 615,71 KM 
• a 40 i više godina staža najmanje 688,14 KM.

Zajamčena mirovina za korisnike koji pravo ostvaruju nakon 1. siječnja 2026. godine s 40 ili više godina staža osiguranja utvrđena je u iznosu od 842,44 KM. Obiteljska i invalidska mirovina za korisnike koji pravo ostvaruju nakon tog datuma ne može biti niža od 90 posto usklađene prosječne mirovine iz prosinca 2025. godine i iznosi 651,92 KM. Iz Zavoda naglašavaju kako su navedeni iznosi minimalni te se odnose na korisnike čija mirovina, prema ostvarenome stažu i visini plaća, ne prelazi propisane pragove. Visina mirovine, sukladno Zakonu o MIO, može biti i znatno viša. Najniža mirovina za korisnike koji pravo ostvaruju prema posebnim propisima, uključujući braniteljske zakone, izmjenama tih zakona utvrđena je u iznosu od 666,76 KM. 

Mirovinu za veljaču primit će ukupno 465.965 korisnika, a za isplatu je potrebno osigurati oko 348,5 milijuna konvertibilnih maraka.

Pročitaj članak

Bizaran slučaj: Spomenik na grob postavio zbog sna, sud mu odbio tužbu

Jedan od možda najneobičnijih sudskih predmeta posljednjih godina riješen je ovih dana na Općinskom sudu u Gospiću. Sudac Jurica Bakmaz odlučivao je o tužbi muškarca koji je komunalno poduzeće tužio jer su mu uklonili nadgrobni spomenik postavljen – na tuđem grobu i to, kako je tvrdio, zbog sna.

Prema pisanju Slobodna Dalmacija, tužitelj je na sudu objasnio kako mu se pokojna susjeda javila u snu i poručila da zaslužuje spomenik, piše Slobodna Dalmacija.

– Javila mi se u snu. Rekla mi je da zaslužuje spomenik. Nisam mogao ignorirati njezin glas. Osjećao sam se odgovornim da to učinim, čak i ako se to činilo bizarno – kazao je.

Na spomeniku koji je dao izraditi uklesana je i poruka:
“Božo J… V…. prodao je našu kuću za 8.000,00 eura, a spomenik nam nije podigao.”

Uklonjen s groblja u Željavi

Spomenik je postavljen na mjesnom groblju u Željavi, no ubrzo je uklonjen od strane komunalnog poduzeća Komunalac d.o.o. Korenica.

Tužitelj je 24. lipnja prošle godine podnio tužbu tvrdeći da je korisnik grobnog mjesta te da je spomenik 4. listopada 2023. uklonjen bez pravne osnove i bez prethodne obavijesti. Naglasio je kako je čak intervenirala i policija, koja je sastavila potvrdu o događaju.

Ako se spomenik ne može vratiti u prvobitno stanje, tražio je isplatu 1500 eura imovinske štete s kamatama.

Problem: tuđi grob i sporni natpis

Iako je na papiru slučaj izgledao kao spor zbog komunalne samovolje, tijekom postupka pokazalo se da je situacija znatno složenija.

Naime, osim što je spomenik postavljen na tuđem grobu, natpis je sadržavao javnu optužbu protiv žive osobe. Upravitelj groblja upozorio je tužitelja da za postavljanje nije imao suglasnost te da je natpis uvredljiv prema trećoj osobi.

– Dobio sam obavijest od uprave groblja, ali nisam mislio da će odmah ukloniti spomenik. Sve što sam htio bilo je odati počast i ispuniti dužnost koju sam osjetio u snu. Nisam imao namjeru nikoga uvrijediti – izjavio je.

Uprava groblja postavila je i vidljivu obavijest s rokom od osam dana da se sporni natpis ukloni, pozivajući se na zakonske odredbe i općinske odluke. Tužitelj to nije učinio.

Sigurnosni rizik i skladište

Prema iskazima radnika, spomenik je bio loše pričvršćen i pomicao se, što je predstavljalo potencijalnu opasnost za posjetitelje groblja. Nakon isteka zadanog roka, djelatnici “Komunalca” uklonili su ga i pohranili u skladište.

– Bio sam šokiran kada sam saznao da je uklonjen. Osjećao sam kao da mi je oduzeto nešto što mi je dano u snu. Zato sam podnio tužbu. Nisam tražio novac, tražio sam poštovanje onoga što je meni bilo poslanje – pojasnio je pred sudom.

Sud: zakon je iznad osobnog osjećaja

Tijekom postupka tužitelj je priznao da zapravo nije korisnik grobnog mjesta, iako je to prvotno tvrdio u tužbi. Sud je utvrdio da nije imao pravo postaviti spomenik na tuđem grobu, da je natpis vrijeđao treću osobu te da je upravitelj groblja imao obvezu ukloniti protupravno stanje.

Također mu je bilo omogućeno da preuzme spomenik uz dokaz vlasništva, no to nije učinio.

– Sve što sam učinio bilo je iz ljubavi i poštovanja. Ako sam nekoga uvrijedio, to nije bila namjera. Moj cilj je bio da duh pokojne Perke osjeti poštovanje koje zaslužuje – rekao je na sudu.

Unatoč osobnim motivima, sud je presudio prema zakonu: tužbeni zahtjev odbijen je u cijelosti. Umjesto traženih 1500 eura, tužitelj sada mora podmiriti troškove sudskog postupka, dok je spomenik – nastao iz sna – završio u skladištu komunalnog poduzeća.

Pročitaj članak

Cijela BiH i Hrvatska uz Plehan: Novi način donacija za izgradnju dva zvonika

Projekt obnove vjersko-kulturnog središta na Plehanu ulazi u novu fazu. Od danas svi koji žele sudjelovati u izgradnji dva zvonika pri župnoj crkvi mogu to učiniti i putem jasno istaknutih bankovnih podataka, čime je omogućena jednostavnija i transparentna uplata donacija iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske i inozemstva.

Nositelj projekta je Franjevački samostan sv. Marka Evanđelista Plehan, koji već godinama predano radi na obnovi crkve, samostana i pratećih kulturnih sadržaja.

Povijest koja je nasilno prekinuta

Plehan, simbol duhovnog i kulturnog identiteta Hrvata Bosanske Posavine, nosi duboke povijesne korijene. Stoljećima je hrvatski puk na tom prostoru živio, molio i stvarao, o čemu svjedoče franjevačke kronike, povijesni zapisi i brojni dokumenti.

Taj kontinuitet brutalno je prekinut 2. srpnja 1992. godine, kada je minirana i do temelja srušena crkva sv. Marka Evanđelista, a teško su oštećeni i samostan te gospodarski objekti. Hrvatski narod tada je prognan sa svojih ognjišta, a mnogi su utočište pronašli u Hrvatskoj i drugim zemljama.

Ipak, vjera i nada pokazale su se snažnijima od razaranja. Povratnici su se, nošeni dubokim zanosom i privrženošću rodnoj grudi, počeli vraćati i iznova graditi ono što je bilo uništeno.

Projekt koji je blagoslovio sveti papa Ivan Pavao II.

Obnova Plehana dobila je snažan poticaj 13. travnja 1997. godine, kada je sveti Papa Ivan Pavao II tijekom pohoda Bosni i Hercegovini u Sarajevu blagoslovio temeljni kamen budućeg kompleksa, ohrabrujući hrvatski puk na duhovnu i kršćansku obnovu.

Idejno rješenje velebnog zdanja potpisuje istaknuti arhitekt Zlatko Ugljan, čiji je projekt Vjersko-kulturnog središta Plehan uvršten u uži izbor prestižne europske nagrade Ludwig Mies van der Rohe Award, što dodatno potvrđuje njegovu arhitektonsku i kulturnu vrijednost.

Dodatni zamah projektu dao je i kardinal Vinko Puljić, koji je 8. srpnja 2019. godine blagoslovio temelje novog samostana.

Dva zvonika kao simbol povratka i opstanka

Izgradnja dva zvonika nije samo građevinski zahvat – ona predstavlja simbol povratka, opstanka i duhovne obnove. Zvonici će ponovno označavati prostor molitve, zajedništva i identiteta, vraćajući Plehanu njegov prepoznatljivi vizualni i duhovni pečat.

Projekt uključuje crkvu, samostan, kapelicu, lapidarij, knjižnicu, muzej i galeriju – prostor koji će objediniti vjerski, kulturni i društveni život Posavine.

Zajedno gradimo budućnost

Obnova Plehana nije samo lokalni projekt – to je zajednički pothvat Hrvata iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske i dijaspore. Na povijesnim temeljima gradi se budućnost i učvršćuje identitet u zavičajnom prostoru.

Svi koji žele biti dio ove velike priče mogu to učiniti svojim prilogom – jer svaki dar, ma koliko malen bio, postaje kamen u novim zvonicima Plehana.

Podaci za uplatu

Franjevački samostan sv. Marka Evanđelista Plehan
Kovačevci 68, 74400 Derventa, BiH
Tel. +387 61 410 838
E-pošta: samostan.plehan@gmail.com

Račun u BAM: 5520400001484725
Račun u EUR: BA395520203340235502
SWIFT: HAABBA2B
Svrha uplate: IZGRADNJA DVA ZVONIKA
Banka: Addiko Bank a.d. Banja Luka

Pročitaj članak

HKUD RODOČ 25 godina pjesme i plesa, ova godina donosi čak 25 velikih događaja!

Hrvatsko kulturno-umjetničko društvo „Rodoč“ ove godine obilježava velikih 25 godina postojanja i djelovanja. Četvrt stoljeća predanog rada, očuvanja tradicije, pjesme, plesa i kulturnog identiteta ostavilo je dubok trag ne samo u Rodoču i Mostaru, nego i daleko izvan granica Bosne i Hercegovine.

Ova jubilarna obljetnica za Društvo ima posebno značenje – riječ je o 25 godina zajedništva koje su gradili članovi, voditelji, prijatelji i vjerna publika. Kroz brojne nastupe, festivale, smotre i gostovanja, HKUD „Rodoč“ postao je prepoznatljivo ime u svijetu folklora i kulturne baštine.

25 događaja za 25 godina

U čast velike obljetnice, tijekom 2026. godine planirana su čak 25 kulturna programa. Jubilarna godina bit će ispunjena koncertima, međunarodnim festivalima, smotrama folklora, radionicama, susretima i drugim kulturnim sadržajima koji će dodatno obogatiti društveni i kulturni život zajednice.

Godina je već započela događajima koji su okupili brojne članove i prijatelje Društva. Rodočki maskenbal još je jednom pokazao snagu zajedništva i kreativnosti, dok je hodočašće u Asiz dalo poseban duhovni pečat početku slavljeničke godine.

Pred članovima HKUD-a „Rodoč“ sada su mjeseci ispunjeni aktivnostima, susretima i nastupima, a svaki od planiranih programa nosit će poruku očuvanja tradicije i ponosa na kulturnu baštinu.

Međunarodno priznanje – UNESCO akreditacija

Posebnu težinu jubilarnom razdoblju daje i iznimno priznanje koje je Društvo primilo krajem prošle godine. Dana 13. prosinca 2025. godine HKUD „Rodoč“ službeno je obavijestio javnost da je, odlukom Međuvladinog odbora za očuvanje nematerijalne kulturne baštine pri UNESCO-u, akreditirano kao nevladina organizacija ovlaštena za savjetodavne poslove u području nematerijalne kulturne baštine.

U tom ciklusu akreditirano je 96 organizacija iz cijeloga svijeta, a HKUD „Rodoč“ postao je tek četvrta organizacija iz Bosne i Hercegovine koja je stekla ovaj prestižni status. Riječ je o velikom međunarodnom priznanju dugogodišnjeg rada Društva na očuvanju tradicijskih pjesama, plesova, običaja i kulturnog identiteta.

Ova akreditacija potvrđuje da se djelovanje HKUD-a „Rodoč“ razvija u skladu s najvišim standardima Konvencije o zaštiti nematerijalne kulturne baštine te dodatno učvršćuje njegovu ulogu čuvara tradicije na domaćoj i međunarodnoj razini.

Godina slavlja i zahvalnosti

Jubilarna 2026. godina bit će godina slavlja tradicije, kulture i zajedništva. Bit će to prilika da se oda priznanje svima koji su kroz proteklih 25 godina utkali dio sebe u rad Društva – od najmlađih folkloraša do veterana, od voditelja do roditelja i podupiratelja.

HKUD „Rodoč“ u ovu obljetnicu ulazi ponosno, svjestan svoga puta i postignuća, ali i otvoren prema novim generacijama koje tek dolaze. Jer tradicija nije samo čuvanje prošlosti – ona je i zalog budućnosti.

Pročitaj članak

Odlazak koji je slomio kolege: HGSS se oprostio od kolege

Iz HGSS-a su uputili izraze sućuti obitelji, prijateljima i svima koji su ga voljeli te poštivali.

"S velikom tugom opraštamo se od Dine Trojaka našeg prijatelja i člana", objavila je Hrvatska gorska služba spašavanja. HGSS Stanica Varaždin objavila je kako je Trojak bio "vrijedan i predan član" i "čovjek velikog srca". Naglasili su da je uvijek bio spreman pomoći drugima. Istaknuli su kako je svojim znanjem, radom i ljudskošću ostavio dubok trag na kolege. 

"Njegov doprinos radu stanice, kao i njegov odnos prema kolegama, prijateljima i zajednici ostat će trajno upamćen". Iz HGSS-a su uputili izraze sućuti obitelji, prijateljima i svima koji su ga voljeli te poštivali. Posljednji ispraćaj Dine Trojaka bit će sutra, 3. ožujka, u 12:30 na varaždinskom groblju.

Pročitaj članak

EU oštro reagirala nakon skandala u Jablanici: “Ovo se ne smije tolerirati!”

Delegacija Europska unija u Bosni i Hercegovini oglasila se povodom incidenta koji se dogodio u Jablanica tijekom obilježavanja Dana neovisnosti BiH, kada je došlo do verbalnog napada na katoličkog svećenika i građane okupljene na komemoraciji. U objavi na službenom profilu EU u BiH najoštrije je osuđeno takvo ponašanje te su nadležne institucije pozvane na temeljitu istragu i poduzimanje potrebnih mjera.  

„Osuđujemo verbalni napad na svećenika i građane okupljene na komemoraciji u Jablanici. Pozivamo nadležne vlasti da temeljito istraže incident i poduzmu potrebne mjere“, navodi se u poruci Delegacije EU, čime je ovom događaju dana i međunarodna dimenzija.  

Incident se dogodio 1. ožujka, dana koji jedni obilježavaju kao Dan neovisnosti Bosne i Hercegovine, dok ga Hrvati konjičkog i jablaničkog kraja doživljavaju i kao podsjetnik na raspuštanje ratnog logora „Muzej“. Tim povodom redovito se služi sveta misa za ubijene i preminule branitelje te misa zahvalnica za preživjele logoraše.  

Prema riječima župnika župa Obri i Solakova Kula, don Marina Marića, do neugodnosti je došlo dok se kretao središtem Jablanice. Kolona vozila koja je obilježavala praznik prolazila je bez incidenata, no jedno se vozilo zaustavilo, otvorila su se stakla, a njega i njegovog poznanika nepoznate su osobe pogrdno vrijeđale i nazvale ustašama.  

O ovom je događaju izvijestila i RTV Herceg-Bosne, čija je ekipa posjetila Kostajnicu nadomak Konjic kako bi provjerila je li incident izazvao strah među malobrojnim hrvatskim stanovništvom toga kraja.  

Don Marin ističe kako je primio brojne poruke potpore, od apostolskog nuncija do vrhbosanskog nadbiskupa. Policiju je pohvalio za profesionalno postupanje, ali je izrazio razočaranje izostankom snažnije reakcije lokalnih vlasti. Unatoč svemu, poručuje da neće odustati od života i djelovanja u Jablanici.  

„Ja ću i dalje ići u Jablanicu, hodati Jablanicom. Moramo širiti zajedništvo i suživot. Vrijeme je korizme i želim nadići ovo što se dogodilo, oprostiti i ići dalje“, poručio je župnik, naglasivši da straha nema.  

Ratna prošlost konjičkog kraja i stradanja Hrvata i dalje su bolna tema. Prije rata na području Konjica živjelo je oko 11.500 Hrvata, dok ih je danas oko 600. Većinu čine starije osobe u ruralnim naseljima, dok se manji broj mladih obitelji vratio u grad i prigradska područja. Unatoč teškim okolnostima, ohrabruje podatak da se u posljednje vrijeme vratilo 25 mladih obitelji.  

Nakon više od četrnaest godina bez političke zastupljenosti, Hrvati su u Gradskom vijeću Konjica dobili jednog vijećnika. Ilija Kozarić, zamjenik predsjedatelja Gradskog vijeća i predstavnik HDZ-a BiH, ističe kako je to važan iskorak te naglašava potrebu za boljom prometnom i komunalnom infrastrukturom u povratničkim naseljima.  

Unatoč incidentu, don Marin naglašava kako većih provokacija i incidenata uglavnom nema te da je suživot prisutan, iako uvijek ima prostora za napredak.  

Reakcija Europske unije dodatno je naglasila važnost zaštite temeljnih vrijednosti – poštovanja, dostojanstva i vjerskih sloboda. U multietničkoj i multireligijskoj Bosni i Hercegovini svaki napad na vjerske službenike ili građane na komemoracijama doživljava se kao ozbiljan udar na društvenu koheziju.  

Poruka koja se iz Konjica i Jablanice, unatoč svemu, želi poslati jest da mjesta ima za sve te da su budućnost i istinski suživot mogući jedino uz uzajamno poštovanje i odgovornost svih razina vlasti.

Video prilog RTV Herceg Bosne pogledajte OVDJE.

Pročitaj članak

Proljeće 2026. toplije od prosjeka, ali uz mogućnost mraza i snijega

Federalni hidrometeorološki zavod objavio je sezonsku prognozu za proljeće 2026. godine, koja se odnosi na razdoblje od 1. ožujka do 31. svibnja. Prema dostupnim prognostičkim modelima, predstojeće proljeće trebalo bi biti toplije u odnosu na višegodišnji prosjek za referentno razdoblje 1991. – 2020. godine, piše Klix.ba.

Toplije od normale, osobito u ožujku

Kako se navodi u prognozi, sva tri proljetna mjeseca trebala bi biti toplija u odnosu na referentni niz. Najizraženija temperaturna odstupanja očekuju se u ožujku, posebno u njegovoj prvoj polovici.

Vjerojatnost ostvarenja ove prognoze procjenjuje se na umjerenu do veliku, odnosno oko 60 posto. Veća pozitivna odstupanja temperature zraka predviđaju se u sjevernim područjima Bosne i Hercegovine.

U Zavodu ističu kako bi proljeće 2026. godine po temperaturama trebalo biti približno jednako toplom kao i isto razdoblje prošle godine.

Mraz i dalje vrlo izgledan

Unatoč prognoziranom toplijem vremenu, pojava mraza u proljetnim mjesecima i dalje je vrlo izvjesna. Očekivani broj mraznih dana, odnosno dana kada minimalna temperatura zraka padne ispod 0 °C, u Bosni bi tijekom proljeća mogao dosegnuti do 11 dana.

Na području južne Hercegovine predviđa se znatno manji broj mraznih dana – do dva tijekom cijelog proljetnog razdoblja.

Padaline oko prosjeka, ali neujednačeno raspoređene

Prema istim prognostičkim materijalima, ukupna količina padalina u središnjim dijelovima zemlje trebala bi se kretati u granicama višegodišnjeg prosjeka. U sjevernim i krajnje južnim područjima očekuju se količine nešto iznad prosjeka.

Raspored padalina bit će neujednačen, a najmanje kiše prognozira se na samom početku proljetnog razdoblja. Ukupne količine padalina trebale bi biti približne onima zabilježenima u proljeće 2025. godine.

Kada je riječ o padalinama, vjerojatnost ostvarenja prognoze iznosi oko 40 posto, što upućuje na nešto veću razinu neizvjesnosti u odnosu na temperaturne prognoze.

Snijeg nije isključen

Na kraju prognoze navodi se kako pojava snijega tijekom proljeća nije isključena. Ipak, u okviru sezonskih prognoza ovog tipa nije moguće precizno odrediti razdoblja u kojima bi do eventualnih snježnih epizoda moglo doći.

Iako nas, prema svemu sudeći, očekuje toplije proljeće od uobičajenog, vremenske prilike i dalje će donositi tipičnu proljetnu promjenjivost – od toplijih dana do mogućih mrazeva, pa čak i kratkotrajnih povrataka zime.

Pročitaj članak

Mons. Petar Palić pozvao vjernike na Nedjelju solidarnosti: „Ne budite srca tvrda“

Mostarsko-duvanjski biskup i apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski, Petar Palić, uputio je pismo svećenicima, redovnicima, redovnicama i svim vjernicima hercegovačkih biskupija u povodu Nedjelje solidarnosti koja će se obilježiti na Treću korizmenu nedjelju, 8. ožujka 2026., na području Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine.  

U svom obraćanju biskup Palić podsjeća kako se Nedjelja solidarnosti, ustanovljena 3. studenoga 2015. godine, već tradicionalno obilježava kao znak zajedništva i međusobne potpore vjernika u Bosni i Hercegovini. Cilj ove inicijative jest pružiti duhovnu i materijalnu pomoć župama i vjernicima u potrebi, osobito onim župama koje broje manje od 200 vjernika, a kojih je, nažalost, svake godine sve više.  

Biskup je pozvao sve župnike, župne vikare i njihove suradnike da na prikladan način potaknu vjernike na sudjelovanje te da sva milostinja prikupljena na svetim Misama Treće korizmene nedjelje bude, bez uobičajene provizije, uplaćena u fond solidarnosti. Naglasio je kako taj fond omogućuje pravednu raspodjelu sredstava onim župama kojima je pomoć najpotrebnija.  

Prikupljena kolekta treba biti uplaćena na žiro-račun Mostarsko-duvanjske biskupije kod UniCredit banke najkasnije do 28. ožujka 2026., kako bi se sredstva mogla pravodobno raspodijeliti prema dosadašnjoj praksi.  

Istodobno, na području Hrvatske biskupske konferencije provodi se akcija „Tjedan solidarnosti i zajedništva s Crkvom i ljudima u Bosni i Hercegovini“ pod geslom „Ne budite srca tvrda“ (Ps 95,8). Središnje misno slavlje bit će održano u nedjelju, 8. ožujka 2026., u 10 sati u Tomislavgradu.  

„Neka nam geslo ove godine bude poticaj otvoriti srce, osjetiti potrebu bližnjega i podijeliti ono što možemo“, poručio je biskup Palić, izražavajući uvjerenje da će odaziv vjernika biti velikodušan i savjestan. Svoj poziv zaključio je zazivom Božjega blagoslova te molbom za zagovor Blažene Djevice Marije, Majke Crkve, sv. Josipa i sv. Mihovila, nebeskih zaštitnika hercegovačkih biskupija.  

Pismo je potpisano u Mostaru 27. veljače 2026. godine.

Pročitaj članak

Roditelji u FBiH dobivaju 1.000 KM po djetetu: Provjerite kako do novca!

Nastavlja se provedba jedne od najvažnijih demografskih mjera u Federaciji Bosne i Hercegovine. Federalno ministarstvo rada i socijalne politike potvrdilo je kako je aplikacija ePorodilja službeno otvorena 1. ožujka 2026. godine, na Dan neovisnosti Bosne i Hercegovine, za svu djecu rođenu od 1. siječnja 2026. godine.

Riječ je o mjeri koja već treću godinu zaredom osigurava jednokratnu financijsku potporu obiteljima s novorođenom djecom, a iznos potpore ostaje 1.000 konvertibilnih maraka po djetetu.

Ministar rada i socijalne politike Adnan Delić istaknuo je kako je riječ o sustavnom i financijski ozbiljnom obliku podrške obiteljima.

– Treću godinu zaredom otvaramo aplikaciju ePorodilja kao sistemski i financijski ozbiljan oblik podrške obiteljima s novorođenom djecom u Federaciji Bosne i Hercegovine. Kao i prethodne dvije godine, svako dijete rođeno u 2026. godini ima pravo na jednokratnu podršku u iznosu od 1.000 KM, a aplikacija ostaje otvorena tijekom cijele godine, bez ograničenih rokova – pojasnio je Delić.

Iz Ministarstva naglašavaju kako je ePorodilja u potpunosti elektronička usluga, što roditeljima omogućava prijavu iz vlastitog doma, bez odlaska na šaltere. Prije same prijave potrebno je izvršiti registraciju na aplikaciju, a potom podnijeti zahtjev.

Potvrda o posjedovanju bankovnog računa učitava se izravno u aplikaciju, dok se svi ostali podaci provjeravaju službenim putem kroz institucionalnu razmjenu podataka. Kako bi sustav mogao izvršiti automatsku provjeru, dijete mora biti upisano u matične knjige i imati dodijeljen jedinstveni matični broj.

Podaci iz 2025. godine potvrđuju razmjere ove mjere. Isplata je izvršena za 15.203 prijave, a s posljednjom tranšom, planiranom za 10. ožujka, ukupan broj djece obuhvaćene ovom jednokratnom potporom doseže 15.465.

Ukupno je zaprimljeno 14.945 prijava za jedno dijete, 254 prijave za blizance te četiri prijave za trojke. Ukupan iznos sredstava koji će biti isplaćen, uključujući i posljednju tranšu od 343.000 KM, iznosi 15.457.000 KM.

Iz Ministarstva ističu kako ovi podaci potvrđuju da je riječ o stabilnom i funkcionalnom sustavu koji obuhvaća svu živorođenu, ali i mrtvorođenu djecu u Federaciji BiH, te predstavlja jednu od najkonkretnijih mjera podrške obitelji na federalnoj razini. Aplikacija ePorodilja dostupna je na službenoj mrežnoj stranici Federalnog ministarstva rada i socijalne politike.

Pročitaj članak