Dobrodošli na portal Goranci online. Pratite nas na našim mrežnim stranicama: Facebook, Instagram, Youtube, X platformama.

Karta iz 1935. otkriva kako su naši preci iz Goranaca, Bogodola i Raške Gore odlazili na planinske stanove

foto Digitalni arhiv Široki Brijeg

Zanimljiv povijesni dokument iz 1935. godine vraća nas u vrijeme kada je stočarstvo bilo jedan od glavnih izvora života hercegovačkih obitelji, a odlazak na planinske stanove tijekom ljetnih mjeseci neizostavan dio njihove svakodnevice. Riječ je o staroj karti koja prikazuje putove kojima su stanovnici Goranaca, Bogodola, Raške Gore, Cima, Crnča, Pologa, Grabove Drage i drugih hercegovačkih sela sa svojom stokom odlazili prema Dugom Polju, Blidinju i obroncima Čvrsnice.

Ovaj vrijedan povijesni materijal javnosti je predstavio Digitalni arhiv Široki Brijeg, koji svojim objavama pridonosi očuvanju povijesne i kulturne baštine Hercegovine te podsjeća na nekadašnji način života naših predaka.

Posebnu vrijednost ovom dokumentu daje činjenica da nisu zabilježeni samo nekadašnji putovi i planinski predjeli nego i imena brojnih obitelji koje su na tim područjima imale svoje ljetne stanove, pojate i zemljišta. Među njima se spominju i brojna prezimena koja su i danas prisutna u Hercegovini, što ovaj zapis čini dragocjenim svjedočanstvom o životu, običajima i korijenima naših predaka.

Kartu pod naslovom „Putevi na stanove u Dugom polju“ izradio je A. Magerle, a objavljena je 1935. godine u Glasniku Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine, uz istraživački rad inženjera Jove Popovića pod naslovom „Ljetni stanovi na planinama Plasi, Muharnici i Čvrsnici“.

Autor u svojem radu detaljno opisuje putove kojima su stočari iz hercegovačkih sela gonili stoku prema planinskim pašnjacima, često prevaljujući velike udaljenosti u samo jednom danu. Posebno su zanimljivi opisi putovanja iz Goranaca, Cima i Raške Gore preko Bogodola, Bogodolskog Gvozda i Rosne Poljane prema Donjim i Gornjim Barama.

Prema tadašnjim podatcima, na području Dugog Polja evidentirano je ukupno 87 stanova s pojatama i 167 samostalnih pojata, odnosno 254 objekta, što svjedoči o razvijenom sezonskom stočarstvu i snažnoj povezanosti hercegovačkih sela s planinskim područjima.

U nastavku donosimo ovaj vrijedan povijesni zapis, s opisima starih putova i popisom obitelji koje su prije više od 90 godina boravile na planinskim stanovima. Možda će upravo među navedenim imenima i prezimenima mnogi prepoznati svoje djedove, pradjedove ili druge pretke te otkriti još jedan zanimljiv dio povijesti vlastite obitelji.

Putevi na stanove u Dugom Polju na karti iz 1935. godine

U Glasniku Zemaljskog muzeja BiH iz 1935., u kojem je karta objavljena, autor teksta inž. Jovo Popović u istraživačkom radu o ljetnim stanovima na planinama Plasi, Muharnici i Čvrsnici opisuje mrežu puteva kojima su pastiri gonili stoku prema planinskim stanovima.

Putevi kojim putuju iz svojih sela na stanove u Donjim i Gornjim Barama idu od njihovih kuća ovako: Iz Gornjeg Crnča kao i iz drugih sela općine Široki Brijeg kreću se u pravcu sjeverozapadnom kroz predio zvani Dabio i dolaze na Pavlovu Jelu, odatle na Rosnu Poljanu pa na Klanac i Bare. Oni što dolaze iz sela oko Mostarskog Blata idu najprije kroz predio Donje Bile pa na Bogodol. Odatle idu sjeverozapadu ispod planine Čabulje na Bogodolski Gvozd, pa na Rosnu Poljanu i dalje kao i prvi. Stočari od Raške Gore, Cima i Goranaca idu prema Gorancima, a odatle prema Bogodolu i dalje istim putem prema Barama. Ni na putu od pomenutih sela do Bara nema pojila Stoga bi bile potrebne čatrnje na Maloj Poljanici pod Bogodolskim Gvozdom i na Rosnoj Poljani. Put od sela do Bara prevale za jedan dan. Prošavši Donje i Gornje Bare dolazi se najprije u krševit i neplodan teren koji se prostire ispod zapadne kose Jelinka sve do Blidinjskog Jezera.

Autor teksta također donosi i popis stanova, izdvajamo dio popisa;

U Gornjim Barama imaju svoje stanove:

  • Marko Šaravanja,
  • Božo Šaravanja, pokojnog Ivana,
  • Mate Šaravanja, pokojnog Martina,
  • Nikola Šaravanja, pokojnog Andre,
  • Mate Ćavar, pokojnog Mate,
  • Marko Ćavar, pokojnog Jure,
  • Stipe Lončar, pokojnog Ivana,
  • Ante Lončar, pokojnog Stipe,
  • Mate Lončar, pokojnog Ante,
  • Ilija Lončar, pokojnog Marka,
  • Marko Ćorić, pokojnog Šimuna,
  • Andrija Ćorić, pokojnog Mate,
  • Stojan Kopilaš, pokojnog Ivana,
  • Ante Šaravanja, pokojnog Jure,
  • Mate Šaravanja, pokojnog Joze,
  • Andre Šaravanja, pokojnog Tome,
  • Karlo Ljubić, pokojnog Martina.

Od navedenih su svi Šaravanje i Karlo Ljubić iz sela Crnča, općina Široki Brijeg, a Ćorići su iz sela Goranaca, općina i srez Mostar.

U Donjim Barama imaju svoje stanove:

  • Nikola Karačić, pokojnog Ivana,
  • Marijan Karačić, pokojnog Šimuna,
  • Stanko Gugić, pokojnog Jure,
  • Mate Vidović, pokojnog Jure,
  • Markota Jure, pokojnog Jure.

Od navedenih su prve dvije obitelji iz sela Crnča, Gugić je iz sela Uzarića (općina Mostarsko Blato), Vidović iz sela Raške Gore (općina Mostar-selo), a Markota iz sela Rakitno (općina Posušje, srez Ljubuški).

Na Barzonji imaju svoje stanove:

  • Šimun Karačić, pokojnog Ivana,
  • Mate Karačić, pokojnog Grge,
  • Ante Karačić, pokojnog Ivana,
  • Vukosav i Jure Karačić, pokojnog Ivše,
  • Šimun Karačić, pokojnog Grge,
  • Mate Naletilić.

Svi su iz sela Crnča.

Andrija Ljubić, pokojnog Nike, iz sela Goranaca.

U Gornjim i Donjim Barama ima još 49 obitelji koje nemaju svoje ljetne stanove, ali imaju svoje ziratne zemlje.

Na Sesaruši imaju svoje stanove:

  • Mate Skoko, pokojne Ivke,
  • Perija Musa, pokojnog Mate,
  • Ilija Kvesić, pokojnog Markiše,
  • Jozo Kvesić, pokojnog Grge,
  • Jure Kvesić, pokojnog Jakova,
  • Ivko Čolak, Jozin,
  • Mate Čolak, Jozin,
  • Grgo Čolak, pokojnog Anđela,
  • Ivo Čolak, pokojnog Stipe,
  • Markan Pinjuh, pokojnog Mate.

Svi su iz sela Rasna, sreza mostarskoga, općine Široki Brijeg.

Na Sesaruši ima još oko 20 naseljenika koji imaju svoja ziratna zemljišta, ali nemaju ljetne kolibe.

Na Varićaku imaju svoje stanove:

Ivan (Inda) Rezo iz Rakitna i Ivan Penavić, pokojnog Marjana, iz Mokrog (općina Široki Brijeg). Još pojate ima 8 vlasnika iz Mokrog.

Na Borićevcu nema ljetnih stanova, već šest obitelji – Prskala (2), Jurilja (2) i Kraljevića (2) – imaju odijeljene zirate i na njima svoje pojate.

U Masnoj Luci imaju svoje stanove:

Nalaze se tri kolibe (stanovi) obitelji Bubala iz Mokrog (općina Široki Brijeg).

Osim toga, tu su i pojate još 10 vlasnika (sve obitelji Kožula), također iz Mokrog.

U Donjim Badnjima imaju svoje stanove:

  • Periša Pavković, Stipin,
  • Ivan Pavković,
  • Božo Pavković,
  • Ivko Pavković,
  • Toma Petković, pokojnog Nikole,
  • Križan Jelić,
  • Josip Jelić.

Osim navedenih, u Donjim Badnjima još 12 vlasnika (obitelji Pavković, Kraljević, Topić, Mandić, Crnjac i Čerkez) imaju svoje zirate i pojate. Pavkovići i Crnjci su iz Izbična, Topići iz Oklaja, a ostali iz Mokrog.

U Gornjim Badnjima imaju stanove:

  • Grga Mandić, pokojnog Mate,
  • Ivan Mandić, pokojnog Jure (oba iz sela Lisa),
  • Ivan Soldo, pokojnog Ilije, iz sela Dobrkovića,
  • Marko Zeljko, pokojnog Jure,
  • Martin Rezo, pokojnog Grge,
  • Jure Rezo, pokojnog Paške (iz sela Crnča).

Osim ovih, još 19 vlasnika ima svoje zirate i pojate – obitelj Naletilića iz sela Lisa, Zeljke iz Crnča, a ostali, među kojima najviše obitelj Markota, iz Rakitna.

Na Rudom Polju imaju svoje stanove:

  • Pilip Vrlić, pokojnog Andrije,
  • Ante Vrlić, pokojnog Joze (oba iz Bogodola),
  • Martin Sušac, pokojnog Martina, iz Blatnice,
  • Šimun Zadro, pokojnog Paške, iz Mamića (općina Kočerin),
  • Jozo Zadro iz Mamića,
  • Ilija Čuljak, pokojnog Ivana,
  • Bože Ćavar, pokojnog Ivana,
  • Pero Rotina, pokojnog Ivana (sva trojica iz Grabove Drage).

Osim njih, još osam vlasnika ima samo pojate. Svi su iz istih sela.

Na Risovcu imaju svoje stanove:

  • Martin Ćuže, pokojnog Marijana,
  • Stipe Ćubela, Šimunov,
  • Ivan Rotim, pokojnog Ilije,
  • Jure Rotim, pokojnog Ilije,
  • Pero Rotim, pokojnog Nikole,
  • Tadija Ćuljak, pokojnog Tome,
  • Ivan Čuljak, Jozin,
  • Marko Zelenika, Ivanov,
  • Jozo Ćavar, Ivanov (svi iz sela Grabove Drage),
  • Pero Gagro, pokojnog Pave,
  • Ilija Gagro, pokojnog Mije (oba iz sela Velikog Ograđenika).

Osim ovih, postoji još sedam obitelji koje imaju samo pojate.

U Lokvama imaju svoje stanove:

  • Boneta Knezović, pokojnog Marijana,
  • Blaž Marić, Nikolin,
  • Jozo Zovko,
  • Nikola Zovko, pokojnog Periše,
  • Blaž Zovko, pokojnog Luke,
  • Nikola Zovko, pokojnog Blaža,
  • Šimun Zovko, pokojnog Ivana,
  • Luka Ramljak, pokojnog Jure,
  • Pero Ramljak, pokojnog Joze,
  • Jozo Ramljak, pokojnog Ilije.

Prva dva su iz sela Goranaca, a ostali (Zovko i Ramljak) iz sela Pologa.

Stanove imaju i Ilija Marojević, pokojnog Marka, iz Cima kod Mostara te Bariša Bošnjak, Lovrin, iz Grabove Drage. Uz to, još pet kuća obitelji Zovko iz Pologa ima svoje ziratne zemlje i pojate.

Zapadno od Risovca, na položaju Brčanj, imaju stanove:

  • Andre Marić i Pero Marić, oba pokojnog Ilke (iz Goranaca),
  • Jure Bošnjak, pokojnog Šimuna,
  • Marko Bošnjak, pokojnog Petra,
  • Luka Bošnjak, pokojnog Petra,
  • Ivan Kopilaš, pokojnog Križana (svi iz Grabove Drage).

Svi imaju i pojate. Na ovom položaju nema naseljenika bez ljetne kolibe.

Na Strmom (Sovićkom) polju imaju stanove:

  • Bariša Bošnjak, Lovrin, iz Grabove Drage,
  • Jozo Ramljak, pokojnog Ilije, iz Pologa,
  • Ivo Vrlić, Jurin, iz Bogodola,
  • Nikola Bošnjak, Jurin,
  • Mate Bošnjak, pokojnog Nike (oba iz Crnča),
  • Pero Budimir, pokojnog Ivana, iz Zavelima (općina Vir, srez Tomislavgrad).

Osim ovih, bez stanova ali s pojatama i ziratima su: Jozo Vrlić, Jurin (Bogodol), Bone Budimir, pokojnog Ivana (Zavelim) i Ivan Tomić, Stipin (Grabova Draga).

Pod planinom Čvrsnicom nalazi se položaj Dragajice (Dragavice).

Na ovom položaju ima 20 vlasnika stanova te još 19 obitelji sa ziratima i pojatama.

Na Dugom Polju ukupno ima 87 stanova s pojatama i 167 samih pojata na području Čvrsnice i Muharnice, odnosno ukupno 254 naselja.

Napomena: Zirat – plodna zemlja namijenjena obrađivanju. Dugo Polje - rasjedna udolina koja razdvaja Čvrsnicu od Vrana.

Podijeli na:

Od Mostara do Bruxellesa: Hrvatski narod ujedinjen u molitvi i sjećanju na žrtve Vukovara i Škabrnje


foto Goranci online

Od svjetlosti stotina svijeća u Mostaru i 35 baklji na brdu Hum do molitve u srcu europskih institucija u Bruxellesu, Hrvati su i ove godine dostojanstveno obilježili Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata te žrtvu Vukovara i Škabrnje. Trideset pet godina nakon tragičnih događaja iz 1991. godine poslana je zajednička poruka kako žrtva hrvatskih branitelja i civila nikada ne smije biti zaboravljena.  

U srijedu, 18. studenoga, stotine građana Mostara okupile su se ispred križa u Vukovarskoj ulici kako bi paljenjem svijeća i zajedničkom molitvom odale počast svim poginulim, ubijenim i nestalim hrvatskim braniteljima i civilima tijekom Domovinskog rata.  

Nakon večernjih svetih misa vjernici su u molitvenim procesijama iz mostarskih crkava pristigli u Vukovarsku ulicu. U ozračju zajedništva, tuge i ponosa, pod vodstvom svećenika, upućene su molitve za sve one koji su svoje živote položili za slobodu hrvatskoga naroda.  

Posebno dojmljiv prizor zabilježen je na brdu Hum iznad Mostara, gdje je podno jubilejskog križa zasjalo 35 baklji. Njihovo paljenje organizirala je Hrvatska kulturna zajednica Troplet, a simbolično su podsjetile na 35. obljetnicu stradanja Vukovara i Škabrnje te osnivanja Hrvatske zajednice Herceg-Bosne.

Molitva za Vukovar i Škabrnju odjeknula i Europskim parlamentom  

Dok su Mostar osvjetljavale svijeće i baklje, u Bruxellesu je istoga dana održana sveta misa u Europskom parlamentu, također posvećena žrtvama Domovinskog rata, Vukovara i Škabrnje.  

Misno slavlje predvodio je varaždinski biskup mons. Božo Radoš, koji je uputio snažnu poruku solidarnosti s obiteljima poginulih i nestalih, posebno s onima koji ni nakon 35 godina ne znaju gdje počivaju njihovi najmiliji.  
„Svaki čovjek ima pravo na grob”, poručio je biskup Radoš, naglašavajući važnost dostojanstva svake žrtve i pravo obitelji da pronađu posmrtne ostatke svojih najbližih.  

Svetoj misi nazočili su predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola, hrvatski europarlamentarci iz različitih političkih skupina, diplomati te brojni Hrvati zaposleni u europskim institucijama.  

Hrvatska europarlamentarka Sunčana Glavak istaknula je važnost suočavanja s prošlošću i pomirenja među narodima, upozorivši kako tragedije poput onih iz 1991. godine predstavljaju trajnu opomenu Europi.  

Posebno je podsjetila na aktualni rat u Ukrajini, istaknuvši kako sjećanje na Vukovar i Škabrnju mora biti i poziv da se slična stradanja više nikada ne ponove na europskom tlu.

Različita mjesta, ista molitva i jedna poruka – nikada zaboraviti  

Iako su Mostar i Bruxelles udaljeni više od tisuću kilometara, događaji održani 18. studenoga povezani su istom emocijom, zahvalnošću i poštovanjem prema žrtvama.  

Svijeće u Vukovarskoj ulici, baklje podno križa na Humu i sveta misa u Europskom parlamentu svjedoče kako sjećanje na Vukovar i Škabrnju nadilazi državne granice i generacije.  

Jer Vukovar i Škabrnja nisu samo mjesta stradanja. Oni su simboli žrtve, hrabrosti, vjere i neizmjerne ljubavi prema domovini.  

Trideset pet godina poslije, dok brojne obitelji još uvijek tragaju za svojim najmilijima, obveza čuvanja istine i uspomene na njih ostaje trajna.  

Od Mostara do Bruxellesa, poruka je ostala ista: dok god gore svijeće, dok se izgovaraju molitve i dok živi sjećanje, žrtva Vukovara, Škabrnje i svih hrvatskih branitelja neće biti zaboravljena.
Podijeli na:

Program Adventa u Mostaru: Samardžić i Grašo za Novu godinu, čak 45 bendova i brojne novosti




Mostar će i ove zime biti jedno od središta blagdanskih događanja u Hercegovini i regiji. Ovogodišnji Advent, koji počinje 27. studenoga 2026. i traje sve do 8. siječnja 2027. godine, donosi bogat glazbeni program, brojne zabavne sadržaje, klizalište i dva velika novogodišnja koncerta.  

Program Adventa u Mostaru i dočeka Nove 2027. godine službeno je predstavljen u srijedu, 18. studenoga, u Gradskoj vijećnici Mostara. Središnje mjesto blagdanskih događanja ponovno će biti park Zrinjevac, dok će se veliki novogodišnji koncerti održati na platou iza Gimnazije Mostar.  

Željko Samardžić za doček, Petar Grašo za reprizu  Najveću pozornost svakako privlači glazbeni program za najluđu noć u godini. Mostarce i njihove goste u Novu 2027. godinu uvest će popularni pjevač Željko Samardžić, koji će 31. prosinca nastupiti na platou iza Gimnazije Mostar.  

Istodobno će u parku Zrinjevac biti organiziran još jedan novogodišnji koncert, na kojem će nastupiti bend Folk Fingers.  

Slavlje se nastavlja i prvog dana nove godine, kada će na istoj velikoj pozornici koncert održati Petar Grašo, jedan od najpopularnijih hrvatskih glazbenika.  
Giuliano otvara Advent, nastupa čak 45 bendova  

Svečani početak glazbenog programa zakazan je za petak, 27. studenoga, kada će u Mostaru nastupiti Giuliano.  Tijekom više od mjesec dana blagdanskih događanja na adventskoj pozornici predstavit će se približno 45 bendova iz Bosne i Hercegovine i Hrvatske.  

Posjetitelje očekuju različiti glazbeni žanrovi, nastupi domaćih i regionalnih sastava te posebne večeri posvećene legendarnim glazbenicima poput Olivera Dragojevića, Đorđa Balaševića i Dine Dvornika, ali i poznatoj skupini Red Hot Chili Peppers.  

Vikendom će biti organizirani i dnevni koncerti, uz nastupe klapa, tamburaških sastava i drugih izvođača.  
Zrinjevac dobiva novo blagdansko ruho  

Ovogodišnji Advent donosi i novosti u uređenju prostora. U parku Zrinjevac bit će postavljeno 20 novih bijelih adventskih kućica, dok će se dodatnih pet nalaziti na Šetalištu Nikole Šubića Zrinjskog.  

Posebna pozornost posvetit će se najmlađima, za koje su predviđeni klizalište, zabavni sadržaji i prigodna blagdanska ponuda.  

Uz klizalište će biti smještene i tri kućice sa slatkim delicijama, a cijeli prostor krasit će bogata božićna dekoracija.  

Svečano paljenje prve adventske svijeće održat će se 28. studenoga u 19 sati ispred Hrvatskog doma hercega Stjepana Kosače, uz sudjelovanje zbora Srednje glazbene škole Ivana pl. Zajca i Hrvatske glazbe Mostar.  

Za Advent i doček Nove godine 1,2 milijuna KM  

Gradonačelnik Mostara Mario Kordić istaknuo je kako ukupna vrijednost ovogodišnjeg Adventa i novogodišnjeg programa iznosi približno 1,2 milijuna konvertibilnih maraka.  

Grad Mostar osigurat će oko trećinu potrebnih sredstava, dok će ostatak biti financiran uz potporu sponzora, partnera i prijatelja manifestacije.  

Organizatori očekuju velik broj posjetitelja iz Hercegovine, drugih dijelova Bosne i Hercegovine, Hrvatske i susjednih zemalja.  

Osim zabavnog karaktera, Advent ima i značajnu turističku i gospodarsku ulogu jer privlači goste, povećava potražnju za smještajem te doprinosi radu ugostiteljskih objekata i drugih djelatnosti.  

Sudeći prema predstavljenom programu, Mostar će od kraja studenoga pa sve do početka siječnja živjeti u blagdanskom ozračju, uz svakodnevne koncerte, druženja i sadržaje za sve generacije.
Podijeli na:

Hrvatske svjetske igre u Mostaru jedinstven su sportski zagrljaj Hrvata iz cijeloga svijeta

Mostar će od 27. do 31. srpnja 2027. godine biti domaćin šestih Hrvatskih svjetskih igara, velikog međunarodnog sportskog događaja koji će okupiti Hrvate i njihove potomke iz različitih dijelova svijeta. No, kako ističe Anamarija Manestar, dopredsjednica Hrvatskog svjetskog kongresa (HSK) za Europu i članica njegova Izvršnog odbora, ove Igre predstavljaju mnogo više od sportskog natjecanja – one su simbol zajedništva, očuvanja identiteta i neraskidive povezanosti hrvatskog naroda.

U svojoj objavi Manestar naglašava kako Hrvatske svjetske igre imaju posebno mjesto među međunarodnim sportskim manifestacijama jer okupljaju amaterske sportaše koje ne povezuju profesionalni ugovori i novčane nagrade, nego ljubav prema domovini i želja za očuvanjem vlastitih korijena.

Sportaši hrvatskog podrijetla iz Australije, Kanade, Argentine, europskih zemalja i drugih dijelova svijeta imat će priliku susresti se u Mostaru, natjecati se, stvarati prijateljstva i obnoviti veze sa zemljom svojih predaka.

Mostar prvi put domaćin velikog hrvatskog sportskog okupljanja

Posebnu važnost šestom izdanju Igara daje činjenica da će se one prvi put održati u Bosni i Hercegovini. Time Mostar postaje mjesto susreta Hrvata iz domovine i iseljeništva, a sam događaj dobiva dodatnu povijesnu i simboličku vrijednost.

Manestar ističe kako je upravo povezivanje Hrvata, neovisno o državnim granicama i mjestu stanovanja, jedna od najvećih vrijednosti ove manifestacije.

Za razliku od brojnih velikih sportskih natjecanja, na Hrvatskim svjetskim igrama u središtu pozornosti nisu profesionalni rezultati, slava i novac, nego ljudi, obitelji i zajedništvo.

Posebno emotivnu dimenziju imaju susreti različitih generacija. Za starije iseljenike Igre predstavljaju priliku za povratak u rodni kraj, dok mlađim naraštajima omogućuju upoznavanje hrvatske kulture, tradicije i jezika.

Više od sporta – prilika za povezivanje iseljeništva i domovine

Hrvatske svjetske igre, čiji počeci sežu u 2006. godinu, tijekom proteklih dvadeset godina prerasle su u važan projekt povezivanja hrvatskih zajednica diljem svijeta.

Uz sportska natjecanja, njihov značaj ogleda se i u kulturnim, društvenim i gospodarskim susretima koji mogu otvoriti prostor za nove suradnje, ulaganja i snažnije povezivanje mladih Hrvata s domovinom.

Manestar pritom naglašava važnost potpore državnih institucija, političkih predstavnika, organizatora i volontera koji svojim radom omogućuju nastavak ove manifestacije.

Prema njezinim riječima, ulaganje u Hrvatske svjetske igre nije samo ulaganje u sport, nego i u očuvanje nacionalnog identiteta, međugeneracijske povezanosti i budućnosti hrvatskog zajedništva.

Mostar će otvoriti vrata cijelome svijetu

Iako su sportska natjecanja namijenjena Hrvatima i njihovim potomcima iz različitih zemalja, organizacijska vizija Igara podrazumijeva otvorenost prema svim stanovnicima Mostara i posjetiteljima.

Grad na Neretvi tako će imati priliku pokazati svoje gostoprimstvo, kulturnu raznolikost i sposobnost organizacije velikog međunarodnog događaja.

Očekuje se da će sportski susreti, kulturni programi i druženja dodatno obogatiti ljetnu atmosferu te Mostar predstaviti kao grad povezivanja, prijateljstva i međusobnog poštovanja.

Posebna pozornost posvetit će se i digitalnoj promociji kako bi događanja iz Mostara mogla doprijeti do hrvatskih zajednica diljem svijeta.

Igre na kojima zajedništvo vrijedi više od medalja

Zaključujući svoju poruku, Anamarija Manestar posebno zahvaljuje organizatorima, volonterima i svima koji su tijekom protekla dva desetljeća pridonijeli razvoju Hrvatskih svjetskih igara.

Naglašava kako je najveća vrijednost ovog projekta upravo ljudska emocija koja povezuje Hrvate bez obzira na udaljenost i granice.

„Model koji ne broji medalje, nego kucaje srca”, poručuje Manestar, opisujući ono što Hrvatske svjetske igre čini posebnima.

Mostar će tako u srpnju 2027. godine imati priliku postati ne samo sportsko središte Hrvata iz cijeloga svijeta nego i mjesto na kojem će se ispisivati nove priče o prijateljstvu, obitelji, pripadnosti i zajedništvu.

Podijeli na:

Čvarci, slanina i suho meso sve skuplji, evo kakve su cijene ove zime

foto posavina.org

Dolaskom hladnijih dana započela je tradicionalna sezona svinjokolja, pripreme suhomesnatih delicija i punjenja zimskih zaliha. Međutim, ljubitelji domaćih čvaraka, slanine, kobasica i suhog mesa ove će godine morati izdvojiti nešto više novca nego prošle zime, piše Vrisak.info.

Prema informacijama proizvođača s područja Banje Luke, cijene domaćih mesnih prerađevina već su porasle za približno deset posto u odnosu na prošlu godinu, a dodatna poskupljenja mogla bi uslijediti početkom prosinca, kada se očekuje najveća potražnja.

Posebnu pozornost privlači cijena domaćih čvaraka, koji se trenutačno prodaju po približno 24 KM za kilogram, dok se u pojedinim mesnicama njihova cijena penje i do 25 KM.

Ni ostale tradicionalne delicije nisu jeftine. Za kilogram suhog svinjskog vrata potrebno je izdvojiti oko 28 KM, domaće kobasice stoje približno 23 KM, dok se slanina prodaje po cijeni od 25 KM za kilogram.

Građani koji se odluče sami pripremati zimnicu i sušiti meso za kilogram svježe svinjetine trebaju izdvojiti između 12 i 13 KM. Svinjska mast, koja se također tradicionalno priprema tijekom svinjokolja, može se pronaći po cijeni od oko četiri KM po kilogramu.

Najveća potražnja tek se očekuje

Proizvođači ističu kako bi cijene mogle dodatno rasti s približavanjem prosinca, kada tradicionalno raste zanimanje za domaće suhomesnate proizvode.

Iako mnogi građani već planiraju pripremu zimnice, najintenzivnije razdoblje kupnje i prerade svinjskog mesa očekuje se tijekom druge polovice studenoga i početkom prosinca.

Unatoč poskupljenjima, tradicija svinjokolja i dalje zauzima posebno mjesto u brojnim obiteljima. Miris svježe pripremljenih čvaraka, domaćih kobasica i mesa koje se priprema za sušenje mnogima je nezaobilazan dio kasne jeseni i početka zime.

Hoće li najavljena poskupljenja utjecati na količine koje će građani kupovati, pokazat će predstojeći tjedni. Jedno je ipak izvjesno – domaći čvarci i suhomesnati proizvodi ove će zime biti još veći izdatak za kućni proračun.

Podijeli na:

Mladić pronašao 4.000 KM, vratio novac i odbio nagradu, a sada ima samo jednu želju


U vremenu kada se sve češće govori o lošim vijestima, priča mladog Emraha Begića iz Kaknja podsjeća nas da poštenje, dobrota i ljudskost još uvijek imaju neprocjenjivu vrijednost. Ovaj mladić pronašao je torbicu s oko 4.000 KM, vratio je vlasnici do posljednje marke i odbio ponuđenu nagradu.  

Kako prenosi Radio Kakanj, Emrah je na ulici pronašao torbicu u kojoj su se, osim novca, nalazili osobni dokumenti žene koja je prethodno podigla novac iz banke.  
Umjesto da zadrži pronađeni novac, mladić je odlučio pronaći vlasnicu. Zahvaljujući podacima s osobne iskaznice, uspio ju je pronaći putem Facebooka te joj vratiti torbicu sa svim dokumentima i novcem.  

Zahvalna žena ponudila mu je novčanu nagradu, no Emrah ju je odbio, smatrajući da je učinio ono što bi svaki pošten čovjek trebao učiniti.  

No, iza ovog plemenitog postupka krije se i teška životna priča.  

Emrah je nedavno ostao bez oca, a danas se brine o svojoj majci. Trenutačno je nezaposlen i želi pronaći posao u Bosni i Hercegovini kako ne bi morao odlaziti u inozemstvo i ostaviti majku samu.  

Ne traži milostinju ni novčanu pomoć. Želi samo priliku za pošten rad, vlastitu zaradu i mogućnost da ostane uz svoju obitelj.  

Njegova priča ujedno je i poziv poslodavcima koji mogu pružiti priliku ovom mladom čovjeku.  Emrah je svojim djelom pokazao da se čovjekovo bogatstvo ne mjeri novcem koji posjeduje, nego poštenjem, karakterom i dobrotom koju nosi u srcu.  

Možda upravo ova priča dođe do nekoga tko će mu ponuditi posao i tako na njegovo dobro djelo uzvratiti novim dobrom.  Jer dobrota ne bi smjela ostati neprimijećena, a pošteni ljudi zaslužuju priliku za dostojanstven život.
Podijeli na:

35. obljetnica utemeljenja Hrvatske zajednice Herceg-Bosne i sjećanje na Vukovar i Škabrnju

Na današnji dan, 18. studenoga 1991. godine, u Grudama je utemeljena Hrvatska zajednica Herceg-Bosna, politička, kulturna, gospodarska i teritorijalna organizacija hrvatskoga naroda u Bosni i Hercegovini. Trideset pet godina poslije, ovaj datum ostaje važan dio suvremene povijesti Hrvata u BiH, ali i povod za raspravu o njihovoj ustavnoj ravnopravnosti, političkom položaju te pravu na obilježavanje povijesnih datuma.

Utemeljenje Hrvatske zajednice Herceg-Bosne dogodilo se u iznimno složenim političkim i sigurnosnim okolnostima, u vrijeme raspada bivše Jugoslavije, velikosrpske agresije na Republiku Hrvatsku i rastuće ratne opasnosti u Bosni i Hercegovini.

Hrvatsko političko vodstvo tada je pristupilo organiziranju zajednice s ciljem političkog povezivanja, zaštite hrvatskoga stanovništva i uspostave institucija koje su trebale odgovoriti na sve ozbiljnije sigurnosne izazove. Prvim predsjednikom Herceg-Bosne postao je Mate Boban, a njezino je sjedište bilo u Grudama.

Za mnoge Hrvate u Bosni i Hercegovini Herceg-Bosna predstavlja simbol političkog organiziranja i nastojanja za očuvanjem nacionalnog identiteta u jednom od najtežih razdoblja novije povijesti. Istodobno, njezina uloga tijekom rata, osobito u hrvatsko-bošnjačkom sukobu, ostala je predmet različitih povijesnih, političkih i pravnih tumačenja.

Od Hrvatske zajednice do Hrvatske Republike Herceg-Bosne

Hrvatska zajednica Herceg-Bosna tijekom ratnih godina razvijala je vlastite političke, upravne i druge institucije. Dana 28. kolovoza 1993. godine u Grudama je proglašena Hrvatska Republika Herceg-Bosna, koja je djelovala na područjima pod nadzorom Hrvatskoga vijeća obrane.

Važnu prekretnicu predstavljao je Washingtonski sporazum, potpisan 18. ožujka 1994. godine, kojim je dogovoreno uspostavljanje Federacije Bosne i Hercegovine i prekid hrvatsko-bošnjačkog sukoba. Proces prijenosa ovlasti i integracije institucija Herceg-Bosne u federalni sustav nastavljen je tijekom sljedećih godina, a njezina su preostala tijela raspuštena do kraja 1996. godine.

Iako Hrvatska Republika Herceg-Bosna više ne postoji kao političko-teritorijalna jedinica, rasprave o njezinu povijesnom značenju, kao i o položaju hrvatskoga naroda unutar današnje Bosne i Hercegovine, prisutne su i više od tri desetljeća nakon rata.

HKZ Troplet: 18. studenoga mora se poštovati kao neradni dan

U povodu 35. obljetnice utemeljenja Hrvatske zajednice Herceg-Bosne oglasila se i Hrvatska kulturna zajednica Troplet, koja je ponovno pozvala nadležne institucije, tijela javne uprave, javna poduzeća, obrazovne ustanove i poslodavce na poštivanje 18. studenoga kao blagdana i neradnog dana.

Iz Tropleta ističu kako njihovo stajalište ima uporište u načelu pravnog kontinuiteta, propisanom Ustavom Bosne i Hercegovine, Ustavom Federacije BiH i odredbama proizašlim iz Daytonskog mirovnog sporazuma.

Prema njihovu tumačenju, na područjima nekadašnje Hrvatske Republike Herceg-Bosne nastavlja se primjenjivati Zakon o blagdanima i neradnim danima HR HB iz 1995. godine, kojim je 18. studenoga određen kao blagdan i neradni dan.

U Tropletu smatraju da se postojeći propisi moraju primjenjivati dosljedno, sve dok nadležna zakonodavna tijela ne donesu nova rješenja. Pritom upozoravaju na, kako navode, selektivnu primjenu zakonskih odredbi i nejednak odnos prema povijesnim datumima koje obilježavaju konstitutivni narodi u BiH.

Iz ove zajednice podsjećaju kako su u prvim poslijeratnim godinama postojale prakse međusobnog uvažavanja, prema kojima su Hrvati obilježavali 18. studenoga, a Bošnjaci 25. studenoga, bez većih političkih prijepora.

Troplet pritom naglašava kako ne osporava pravo bilo kojem narodu na obilježavanje vlastitih povijesnih datuma, nego zagovara dogovor i ravnopravnost u njihovu zakonskom uređivanju.

U Županiji Zapadnohercegovačkoj 18. studenoga zakonski je neradni dan

Za razliku od šire rasprave o primjeni ranijih propisa na području Federacije BiH, u Županiji Zapadnohercegovačkoj status 18. studenoga izričito je uređen županijskim zakonodavstvom.

Naime, Zakonom o blagdanima i neradnim danima u Županiji Zapadnohercegovačkoj, objavljenim u Narodnim novinama ŽZH broj 9/04, 18. studenoga određen je kao Dan utemeljenja Hrvatske zajednice Herceg-Bosne i Dan Županije Zapadnohercegovačke te je neradni dan.

Istoga datuma obilježava se i Dan općine Grude, mjesta u kojemu je 1991. godine utemeljena Hrvatska zajednica Herceg-Bosna.

Pitanje primjene neradnog dana na drugim područjima Federacije BiH ostaje povezano s nadležnim propisima i pravnim tumačenjima, pa se stav HKZ Troplet ne može automatski poistovjetiti s jedinstvenom obvezom za sve institucije i poslodavce u Federaciji.

Poziv na međusobno poštovanje i dogovor

U svojem priopćenju HKZ Troplet upozorava i na postupno narušavanje međunacionalnog povjerenja u Bosni i Hercegovini, ističući da se pitanja blagdana, povijesnih datuma i prava konstitutivnih naroda ne bi smjela pretvarati u nove izvore političkih podjela.

Posebno pozivaju županijske i lokalne vlasti da u okviru svojih nadležnosti osiguraju odgovarajuće obilježavanje 18. studenoga, a gospodarske subjekte i poslodavce da svojim djelatnicima omoguće dostojanstveno prisjećanje na ovaj povijesni datum i odavanje počasti poginulim i nestalim braniteljima te civilnim žrtvama rata.

Kao dugoročno rješenje predlažu donošenje zakona o blagdanima i neradnim danima kroz parlamentarnu proceduru, uz dogovor predstavnika konstitutivnih naroda.

Smatraju kako upravo poštivanje zakona, međusobno uvažavanje i spremnost na dogovor predstavljaju temelj stabilnije i pravednije Bosne i Hercegovine.

dnevnik.ba

Isti datum podsjeća i na žrtvu Vukovara i Škabrnje

Osamnaesti studenoga ima i posebno mjesto u kolektivnom sjećanju hrvatskoga naroda jer se istoga dana obilježava Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata te Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje.

Upravo 18. studenoga 1991. godine, nakon tromjesečne opsade, slomljena je obrana Vukovara, dok je u Škabrnji počinjen jedan od najtežih zločina nad hrvatskim civilima tijekom Domovinskog rata.

Zbog toga ovaj datum za Hrvate s obje strane granice nosi višestruko značenje – kao dan sjećanja na stradanje, žrtvu i obranu, ali i kao podsjetnik na povijesne okolnosti u kojima se hrvatski narod suočavao s pitanjima vlastitog opstanka i političkog organiziranja.

civilnazastita-zzh.gov.ba

Obilježavanje 35. obljetnice u Mostaru

Povodom ove značajne obljetnice u Mostaru je za danas predviđen prigodan program u organizaciji Hrvatske zajednice Herceg-Bosne i Hrvatskog dokumentacijskog centra Domovinskog rata u BiH.

Program započinje u 17.45 sati polaganjem vijenaca kod spomenika ispred Hrvatskog doma hercega Stjepana Kosače, dok je u 18 sati na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru, u amfiteatru „Antun Branko Šimić”, predviđeno predstavljanje knjige Davora Marijana Rat Hrvata i Muslimana u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1994.

Obilježavanje se održava pod visokim pokroviteljstvom Hrvatskog narodnog sabora Bosne i Hercegovine.

Radiotelevizija Herceg-Bosne

Trideset pet godina poslije – povijest kao podsjetnik na odgovornost

Trideset pet godina nakon utemeljenja Hrvatske zajednice Herceg-Bosne, pitanja nacionalne ravnopravnosti, političkog predstavljanja, ustavnog položaja i budućnosti hrvatskoga naroda u Bosni i Hercegovini i dalje zauzimaju važno mjesto u javnom životu.

Obljetnice poput ove nisu samo prilika za prisjećanje na povijesne događaje nego i za promišljanje o budućnosti zemlje, odnosima među njezinim narodima i odgovornosti današnjih političkih predstavnika.

Očuvanje identiteta, poštivanje povijesnog nasljeđa, priznanje svih ratnih žrtava i izgradnja međusobnog povjerenja ne moraju biti međusobno suprotstavljeni ciljevi. Naprotiv, upravo na tim temeljima moguće je graditi društvo u kojemu će se prava svakoga naroda poštivati, a povijesne razlike rješavati dijalogom i institucijama.

Obilježavanje 35. obljetnice Hrvatske zajednice Herceg-Bosne zato je istodobno podsjetnik na burnu prošlost i prilika da se ponovno otvori pitanje kako osigurati trajnu ravnopravnost, političku stabilnost i zajedničku budućnost Bosne i Hercegovine.

Podijeli na:

UŽAS U BRČKOM Napadnut župnik Filip Maršić, hitno prevezen u bolnicu

U naselju Boće na području Brčko distrikta Bosne i Hercegovine večeras se dogodio ozbiljan incident u kojem je napadnut župnik don Filip Maršić,župnik župe sv. Ante Padovanskog, koji je nakon napada prevezen u bolnicu.  

Vijest o napadu objavljena je na Facebook stranici „Boće Brčko Distrikt“, gdje su mještani obaviješteni o nemilom događaju te pozvani na molitvu za svoga župnika. 

„Večeras je napadnut naš župnik Filip Maršić koji je prebačen u bolnicu. Do daljnjega neće biti Mise. Molimo se za našeg župnika Filipa, a više informacija će se znati tijekom noći dok liječnici daju informacije o njegovom stanju“, navedeno je u objavi.  

Prema prvim neslužbenim informacijama, nepoznata osoba navodno je upala u obiteljsku kuću župnika, nakon čega je došlo do fizičkog napada tijekom kojeg je svećenik, kako se navodi, zadobio ubodne ozljede nožem. 

Napadač je nakon incidenta pobjegao s mjesta događaja, a prema neslužbenim informacijama, župnik nije životno ugrožen. Međutim, službene potvrde o težini njegovih ozljeda zasad nema.  

Motiv napada, kao ni okolnosti koje su mu prethodile, trenutačno nisu poznati.  

Vijest o napadu uznemirila je lokalnu zajednicu, a vjernici su pozvani na molitvu za što brži oporavak župnika Filipa Maršića.  

Više informacija o njegovu zdravstvenom stanju očekuje se nakon liječničkih procjena.

Podijeli na:

Za žrtve Vukovara i Škabrnje: Akademski zbor Pro musica večeras nastupa u crkvi sv. Mateja na Rudniku

U povodu 35. obljetnice vukovarske tragedije i Dana sjećanja na žrtve Domovinskog rata, Akademski zbor Pro musica iz Mostara organizira dva svečana koncerta na kojima će biti izvedeno glazbeno djelo „Dona eis requiem – Podaj im pokoj“, skladatelja Dragana Filipovića.

Ovo dojmljivo glazbeno djelo posvećeno je svim poginulima i nestalima za hrvatsku slobodu, a njegovom izvedbom odat će se počast žrtvama Vukovara, Škabrnje i svim stradalima tijekom Domovinskog rata.

Prvi koncert održat će se u večeras, 17. studenoga 2026. godine, u crkvi sv. Mateja na Rudniku u Mostaru, s početkom u 19 sati.

Druga izvedba predviđena je za sutra, 18. studenoga 2026. godine, u crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije u Dračevu, također s početkom u 19 sati.

Uz Akademski zbor Pro musica nastupit će bariton Tomislav Perić kao solist te Komorni orkestar Pro musica. Zborovođe su Emil Bevanda i Matej Perić, dok je korepetitorica Marijana Pavlović. Objema izvedbama ravnat će sam autor djela, skladatelj Dragan Filipović.

Koncerti se održavaju u ozračju molitve, pijeteta i zahvalnosti prema svima koji su položili svoje živote za slobodu hrvatskoga naroda.

Posebnu simboliku nosi izvedba na sam Dan sjećanja, 18. studenoga, kada se hrvatski narod s posebnim poštovanjem prisjeća stradanja Vukovara i Škabrnje, ali i svih žrtava Domovinskog rata.

Glazbom, molitvom i zajedništvom bit će upućena snažna poruka da žrtva hrvatskih branitelja i civila nikada ne smije biti zaboravljena, a izvedba djela „Dona eis requiem – Podaj im pokoj“ bit će dostojanstven glazbeni spomen na sve one koji su svoje živote utkali u temelje hrvatske slobode.

Podijeli na:

MOSTAR NE ZABORAVLJA Sutra zajednička molitva za žrtve Domovinskog rata

Sutra, 18. studenoga 2026. godine, Mostar će se molitvom, paljenjem lampiona i zajedničkim okupljanjem prisjetiti žrtava Vukovara, Škabrnje i svih poginulih hrvatskih branitelja. Središnje molitveno okupljanje održat će se u Vukovarskoj ulici, između 18:45 i 19:00 sati.

Na dan kada se s posebnim pijetetom obilježava obljetnica stradanja Vukovara i Škabrnje, Mostar će još jednom pokazati kako sjećanje na žrtvu hrvatskoga naroda ne blijedi ni nakon toliko godina.

Pozivaju se svi vjernici i građani Mostara da u srijedu najprije sudjeluju na večernjoj svetoj misi u svojim župnim crkvama te da se u zajedničkoj molitvi prisjete svih nevino stradalih, nestalih i poginulih tijekom Domovinskog rata.

Nakon završetka večernjih svetih misa, vjernici će se iz mostarskih župa zajednički uputiti prema Vukovarskoj ulici, gdje će se održati molitva za žrtve Vukovara, Škabrnje te sve one koji su svoje živote položili za slobodu hrvatskoga naroda.

Lampioni kao znak sjećanja i zahvalnosti

Organizatori pozivaju sve sudionike da sa sobom ponesu lampione koje će zapaliti u znak sjećanja na poginule i nestale. Svjetlost upaljenih lampiona bit će simbol zahvalnosti, poštovanja i trajne uspomene na one koji više nisu među nama.

Posebno se potiču obitelji, mladi i djeca da sudjeluju u ovom dostojanstvenom okupljanju kako bi se sjećanje na žrtve Vukovara i Škabrnje prenosilo i na buduće naraštaje.

Vukovar i Škabrnja nisu samo simboli stradanja, nego i simboli hrabrosti, zajedništva, vjere i ljubavi prema domovini. Njihova žrtva trajno obvezuje na čuvanje istine, dostojanstveno sjećanje i molitvu za sve koji su izgubili živote u ratnim stradanjima.

Ovogodišnje okupljanje u Mostaru bit će prilika da se u tišini, molitvi i svjetlosti lampiona oda počast ne samo žrtvama Vukovara i Škabrnje nego i svim poginulim braniteljima te nevinim žrtvama svih ratova.

Pozivaju se svi Mostarci da u srijedu, 18. studenoga, sudjeluju na večernjoj svetoj misi u svojoj župi, ponesu lampion i nakon mise dođu u Vukovarsku ulicu.

Neka Mostar i ove godine zasvijetli u znak sjećanja na Grad Heroj i sve one čija se žrtva nikada ne smije zaboraviti.

Za Vukovar, za Škabrnju, za sve poginule i nestale – zapalimo svijeću i izmolimo molitvu.

Podijeli na:

Petar Ćorluka donio „obiteljski ustav“ Violete: Ne želim da se tvrtka ikada proda niti da propadne

Jedan od najuspješnijih hercegovačkih poduzetnika, osnivač i vlasnik Violete iz Gruda Petar Ćorluka, otkrio je kako je donio svojevrsni „obiteljski ustav“ kojim želi osigurati dugoročnu budućnost kompanije, spriječiti moguće sukobe među nasljednicima te sačuvati poslovanje za generacije koje dolaze.

U opširnom intervjuu za slovenski list Delo, Ćorluka je govorio o svojim poslovnim načelima, odnosu prema zaposlenicima, velikim izazovima s kojima se susretao te razlozima zbog kojih smatra da uspješna obiteljska tvrtka mora imati jasna pravila upravljanja.

Violeta mora opstati i nakon njegova odlaska

Ćorluka ističe kako mu je jedna od najvećih želja da Violeta ostane stabilna i uspješna kompanija i onda kada njezino vođenje preuzmu buduće generacije.

Upravo je zbog toga, proučavajući iskustva uspješnih europskih obiteljskih kompanija koje posluju desetljećima, pa čak i stoljećima, odlučio uspostaviti pravila koja će definirati način upravljanja, ulaganja i donošenja važnih poslovnih odluka.

Njegova je namjera spriječiti da osobne nesuglasice, nepromišljene odluke ili međusobni sukobi nasljednika ugroze ono što se stvaralo godinama.

Posebno naglašava kako ne želi da se kompanija jednoga dana proda ili propadne zbog pogrešnih odluka pojedinaca.

Takav pristup pokazuje da Ćorluka budućnost Violete ne promatra isključivo kroz financijsku vrijednost, nego i kroz očuvanje poslovanja, radnih mjesta te kontinuiteta obiteljske poduzetničke tradicije.

Poslovno carstvo vrijedno stotine milijuna eura

Violeta je tijekom godina izrasla u jednog od najprepoznatljivijih proizvođača higijenskih proizvoda u regiji. Uz proizvodnju toaletnog papira, pelena, higijenskih uložaka, deterdženata i kozmetike, Ćorluka je svoje poslovanje proširio i na druge djelatnosti.

Među njegovim ulaganjima ističu se tvornica kartonske ambalaže u Grudama, tvornica keksa Lasta u Čapljini, hotelijerstvo i drugi poslovni projekti.

Prema podacima koje je iznio, kompanija zapošljava oko 1.650 radnika, a prosječna dob zaposlenih iznosi približno 32 godine.

Slovenski Delo procjenjuje vrijednost njegova poslovnog sustava na više od 700 milijuna eura, čime se Ćorluka svrstava među najbogatije poduzetnike u Bosni i Hercegovini.

Ipak, sam poduzetnik ističe kako novac ne smatra trajnim jamstvom uspjeha jer se bogatstvo može steći, ali i vrlo brzo izgubiti.

Ne želi suradnike koji mu samo povlađuju

Zanimljiv dio intervjua odnosio se na Ćorlukin način upravljanja zaposlenicima i odnos prema suradnicima.

Otkrio je kako tijekom poslovnih sastanaka ponekad namjerno iznese neprovedivu zamisao kako bi provjerio hoće li mu netko otvoreno proturječiti.

Smatra da su za uspjeh kompanije iznimno važni ljudi koji samostalno razmišljaju, imaju znanje i ne boje se iznijeti drukčije mišljenje.

Suradnici koji bez razmišljanja prihvaćaju svaku odluku nadređenih, prema njegovu mišljenju, mogu predstavljati ozbiljan problem za poslovanje.

Tijekom pandemije odbio unosne ponude

Ćorluka se prisjetio i pandemije koronavirusa, kada je zbog nagle potražnje za higijenskim proizvodima Violeta dobivala iznimno unosne ponude iz Njemačke, Velike Britanije i drugih europskih zemalja.

Pojedini kupci bili su spremni otkupiti cjelokupnu proizvodnju, no kompanija je odlučila zaštititi svoje dugogodišnje kupce na regionalnom tržištu.

Umjesto kratkoročne velike zarade, prednost su dali stabilnosti opskrbe i očuvanju poslovnih odnosa. Na inozemna tržišta po višim cijenama plasirali su samo viškove proizvodnje.

Lasta kekse proizvodi uz pomoć sunčeve energije

Govoreći o ulaganjima u energetsku neovisnost, Ćorluka je istaknuo da Violeta više od polovice svojih energetskih potreba pokriva vlastitom proizvodnjom električne energije.

Posebno je zanimljiv primjer čapljinske Laste, gdje su nekadašnje plinske peći zamijenjene električnima, dok je na krovu tvornice postavljena solarna elektrana.

Takva ulaganja omogućila su veću energetsku sigurnost i smanjenje ovisnosti o plinu, a tehnološka rješenja privukla su pozornost i stručnjaka iz inozemstva.

Bosna i Hercegovina mora postati dio Europske unije

Ćorluka se osvrnuo i na gospodarsku budućnost Bosne i Hercegovine, naglasivši potrebu brže izgradnje prometne infrastrukture i snažnijeg povezivanja s europskim tržištem.

Smatra kako je članstvo Bosne i Hercegovine u Europskoj uniji nužno za dugoročni gospodarski razvoj, osobito zbog slobodnog kretanja robe i kapitala te uklanjanja prepreka koje opterećuju domaće izvoznike.

Njegova poslovna priča, od skromnih početaka u Grudama do izgradnje jedne od najvećih domaćih kompanija, pokazuje koliko su važni upornost, ulaganje u razvoj i dugoročno planiranje.

Donošenjem obiteljskog ustava Ćorluka sada nastoji osigurati ono što mnogim obiteljskim tvrtkama predstavlja najveći izazov – uspješan prijenos poslovanja na sljedeće generacije, bez podjela, sukoba i gubitka onoga što je godinama stvarano.

Podijeli na:

Široki Brijeg organizira odlazak u Škabrnju: Sjećanje na žrtve naša je obveza

Odbor za branitelje Grada Širokog Brijega organizira autobusni prijevoz u Škabrnju povodom obilježavanja 35. obljetnice stradanja nevinih hrvatskih civila i branitelja u Domovinskom ratu. Polazak je predviđen u srijedu, 18. studenoga 2026. godine, u 6 sati ujutro s autobusnog kolodvora u Širokom Brijegu.  

Škabrnja, mjesto koje je postalo jednim od simbola hrvatske patnje, stradanja i žrtve u Domovinskom ratu, i ove će godine 18. studenoga biti mjesto okupljanja brojnih hrvatskih branitelja, obitelji poginulih i svih onih koji žele odati počast nevinim žrtvama.  

Na taj dan 1991. godine u Škabrnji je počinjen jedan od najtežih zločina nad hrvatskim civilnim stanovništvom tijekom velikosrpske agresije na Republiku Hrvatsku. Sjećanje na žrtve Škabrnje, baš kao i na žrtve Vukovara, trajna je obveza hrvatskoga naroda i budućih naraštaja. 

Pod geslom „Sjećanje na žrtve Škabrnje – naša je obveza!”, Odbor za branitelje Grada Širokog Brijega organizira zajednički odlazak kako bi se dostojanstveno obilježila obljetnica stradanja i odala počast svima koji su svoje živote položili za slobodu hrvatskoga naroda.  Informacije o polasku i prijavama  

Organizatori su objavili sljedeće informacije

  • Datum polaska: srijeda, 18. studenoga 2026.
  • Vrijeme polaska: 6:00 sati ujutro
  • Mjesto polaska: autobusni kolodvor u Širokom Brijegu
  • Cijena rezervacije: 10 KM
  • Prijave: u poslovnici Miškić busa na autobusnom kolodvoru ili na broj 063/690-061.  

Da se nikada ne zaboravi  Obilježavanje obljetnice stradanja Škabrnje nije samo prisjećanje na jedan od najtužnijih dana hrvatske povijesti nego i prilika za iskazivanje zahvalnosti svim žrtvama čija je patnja trajno utkana u temelje slobodne Hrvatske.  

Zajedničkim odlaskom u Škabrnju stanovnici Širokog Brijega i Hercegovine još jednom mogu pokazati povezanost s hrvatskim narodom i njegovim stradanjem u Domovinskom ratu te dostojanstveno iskazati poštovanje prema poginulim braniteljima i civilima.  

Dok god živi sjećanje na Škabrnju i njezine žrtve, živi i istina o njihovoj žrtvi. Neka im je vječna hvala i slava, a pokojnim dušama vječni mir!

Podijeli na:

IZ BiH dobila novog poglavara: Nedžad Grabus preuzeo dužnost i poslao važne poruke o vjeri, politici i suživotu


Nedžad Grabus svečano je preuzeo dužnost novog reisul-uleme Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, čime je postao najviši vjerski autoritet muslimana u BiH te pripadnika Islamske zajednice u Hrvatskoj, Sloveniji i Srbiji. U prvom obraćanju naglasio je važnost međureligijskog dijaloga, očuvanja jedinstva, poštivanja različitosti i neovisnosti vjerskih institucija od političkih utjecaja, piše Hina.

Svečanost ustoličenja održana je u nedjelju, 15. studenoga 2026. godine, u Gazi Husrev-begovoj džamiji u Sarajevu, uz nazočnost brojnih vjerskih velikodostojnika, predstavnika državnih institucija, diplomatskog zbora i gostiju iz inozemstva.

Grabus je prisegnuo pred Odborom za predaju menšure, nakon čega mu je predsjednik Sabora Islamske zajednice Edhem Bičakčić uručio menšuru, službeni dokument kojim se potvrđuju zakonitost izbora i vjerske ovlasti za obnašanje dužnosti reisul-uleme.

Na čelu Islamske zajednice naslijedio je Huseina Kavazovića, koji je tu dužnost obnašao proteklih 14 godina. Grabus je za novog poglavara izabran 10. listopada 2026. godine, a njegov mandat traje sedam godina, uz mogućnost ponovnog izbora. index.hr +1

Islamska zajednica mora biti neovisna o političkim utjecajima

Jedna od važnih poruka novog reisul-uleme odnosi se na položaj Islamske zajednice u suvremenom društvu te njezin odnos prema državnim institucijama i politici.

Grabus je naglasio kako Islamska zajednica mora očuvati svoju autonomiju, samostalno donositi odluke i djelovati u skladu s pravnim poretkom države, bez političkog upletanja u njezina unutarnja pitanja.

Istaknuo je kako poštivanje sekularnog uređenja države i odvojenosti vjerskih zajednica od državne vlasti predstavlja važan preduvjet slobodnog djelovanja vjerskih institucija.

Prema njegovim ranijim istupima, Islamska zajednica ne treba posebne političke povlastice, nego pravnu sigurnost, slobodu vjerskog djelovanja i jednakost pred zakonom.

Takvo stajalište podrazumijeva da vjerske institucije samostalno uređuju svoj unutarnji život, dok se politička vlast ne bi smjela miješati u izbor njihovih čelnika i donošenje vjerskih odluka. Muftijstvo sarajevsko +1

Pozvao na mir, toleranciju i međureligijski dijalog

U svom prvom obraćanju novi poglavar osvrnuo se i na aktualne društvene i međunarodne okolnosti, upozorivši na nasilje, nepravdu i stradanja nevinih ljudi.

Poručio je kako je dužnost vjernika zalagati se za mir, međusobno poštovanje i dostojanstvo svakog čovjeka, bez obzira na njegovu vjersku ili nacionalnu pripadnost.

Posebno je naglasio važnost razvijanja dobrih odnosa među pripadnicima različitih religija, ističući kako Bosna i Hercegovina pripada pluralnom i multireligijskom društvenom prostoru.

„Mi živimo u pluralnom, multireligijskom, demokratskom okruženju, istovremeno smo i muslimani i Evropljani“, poručio je Grabus.

Najavio je kako će tijekom svojega mandata nastojati unaprijediti suradnju s drugim vjerskim zajednicama te pridonositi međukulturnom razumijevanju i izgradnji povjerenja među ljudima.

Naglasio je i kako različite vjerske i kulturne tradicije ne bi trebale biti razlog podjela, nego poticaj za međusobno uvažavanje i zajedničko djelovanje na dobrobit društva. mina.ba +1

Jedinstvo zajednice i odgovornost prema budućim naraštajima

Govoreći o budućem djelovanju Islamske zajednice, Grabus je istaknuo potrebu njezina daljnjeg jačanja, očuvanja jedinstva i prilagodbe suvremenim društvenim izazovima.

Posebnu pozornost najavio je posvetiti obrazovanju mladih, vjerskom odgoju, radu lokalnih zajednica i očuvanju muslimanskog identiteta.

Upozorio je da se odgovornost pojedinaca i institucija ne može promatrati samo kroz njihove namjere i izjave, nego i kroz odluke koje donose te posljedice koje te odluke ostavljaju na društvo i buduće naraštaje.

Time je poručio kako vjerski autoritet podrazumijeva ne samo ugled i čast nego i obvezu odgovornog postupanja, osobito u vremenu izraženih društvenih i političkih izazova. federalna.ba +1

Tko je novi poglavar Islamske zajednice?

Nedžad Grabus rođen je 1968. godine u Travniku. Diplomirao je 1994. godine na Fakultetu islamskih znanosti u Sarajevu, gdje je 2008. godine stekao doktorat.

Od 2006. do 2021. godine obnašao je dužnost muftije u Ljubljani i predsjednika Mešihata Islamske zajednice u Sloveniji. Tijekom tog razdoblja imao je značajnu ulogu u izgradnji džamije i Muslimanskog kulturnog centra u Ljubljani.

Za doprinos međureligijskom i međukulturnom dijalogu odlikovao ga je tadašnji slovenski predsjednik Borut Pahor.

U rujnu 2021. godine preuzeo je dužnost sarajevskog muftije, a sada je postao 14. reisul-ulema u povijesti Islamske zajednice, čija je institucija uspostavljena 1882. godine za vrijeme austrougarske uprave.

Njegovo dugogodišnje iskustvo u Sloveniji, kao i djelovanje u Bosni i Hercegovini, obilježeni su zalaganjem za institucionalnu samostalnost Islamske zajednice i suradnju među različitim vjerskim i kulturnim zajednicama. index.hr +1

Novo razdoblje za Islamsku zajednicu

Preuzimanjem dužnosti Nedžada Grabusa započinje novo razdoblje u djelovanju Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini.

Njegove prve poruke upućuju na nastavak jačanja vjerskih institucija, očuvanje tradicije, ali i otvorenost prema suvremenom društvu, međureligijskom dijalogu i suradnji s drugim zajednicama.

Posebno značenje imaju njegove poruke o odvojenosti vjerskih institucija od države, poštivanju demokratskih načela i odgovornosti vjerskih poglavara prema ljudima koje predstavljaju.

U višenacionalnoj i multireligijskoj Bosni i Hercegovini takav pristup mogao bi imati važnu ulogu u izgradnji međusobnog povjerenja i boljih odnosa među pripadnicima različitih naroda i vjera.

Koliko će najavljeni ciljevi biti ostvareni, pokazat će razdoblje koje slijedi, a novi reisul-ulema već je na početku mandata jasno istaknuo kako mir, međusobno poštovanje, odgovornost i dijalog trebaju biti među temeljnim vrijednostima njegova djelovanja.

Podijeli na:

Od samostanskog tavana do Afrike i Bolivije: „Kap ljubavi“ već 27 godina mijenja živote potrebitih

Ono što je prije 27 godina u Tomislavgradu započelo kao skromna humanitarna inicijativa fra Joze Radoša Đoke i nekolicine dobrih ljudi, danas je velika priča o solidarnosti, vjeri i nesebičnoj ljubavi prema bližnjima. Humanitarna udruga „Kap ljubavi“ danas pomaže stotinama obitelji, a njezina dobrota odavno je prešla granice Bosne i Hercegovine i stigla sve do Afrike i Bolivije.

Sve je počelo 1999. godine u prostorijama Franjevačkog samostana u Tomislavgradu. Fra Jozo Radoš Đoka, zajedno s nekoliko volontera, odlučio je pomoći onima kojima je pomoć najpotrebnija. Prikupljali su hranu i osnovne životne potrepštine, a za njihovo skladištenje koristili su čak i samostanski tavan.

Iz tih skromnih početaka nastala je humanitarna organizacija koja danas okuplja oko 40 volontera i redovito pruža pomoć za približno 350 obitelji.

Sve više ljudi treba pomoć

Tajnica udruge Dražana Perković u razgovoru za Fenu istaknula je kako nitko na početku nije mogao zamisliti koliko će se ova humanitarna priča razviti.

Iako se u početku pomoć uglavnom pružala socijalno ugroženim stanovnicima Tomislavgrada, s vremenom su se aktivnosti proširile na druge krajeve Bosne i Hercegovine, ali i daleko izvan njezinih granica.

Potrebe korisnika danas su brojne i raznolike. Osim prehrambenih paketa, sve je veća potražnja za medicinskom opremom, bolničkim krevetima, invalidskim kolicima, hodalicama i aparatima za kisik.

Udruzi se gotovo svakodnevno obraćaju novi ljudi, tražeći pomoć u liječenju, osiguravanju osnovnih životnih uvjeta ili prevladavanju teških životnih okolnosti.

Dobrota iz Tomislavgrada stigla do Afrike i Bolivije

Posebno je dojmljivo što je djelovanje „Kapi ljubavi“ preraslo lokalne i državne okvire.

Humanitarne aktivnosti na afričkom kontinentu provode se još od 2011. godine, dok je 2024. započeo i program pomoći putem kumstava u Boliviji.

U Nigeriji udruga trenutačno sudjeluje u izgradnji manje škole, čime se nastoji osigurati bolje uvjete obrazovanja za tamošnju djecu.

Koliko je snažna povezanost Tomislavgrada s ovim humanitarnim projektima, svjedoči i činjenica da jedna soba u volonterskoj kući u Africi nosi ime fra Joze Radoša Đoke, dok je tamošnje igralište nazvano po Tomislavgradu.

Veliko srce dobrih ljudi najveća je snaga udruge

Djelovanje „Kapi ljubavi“ nezamislivo je bez brojnih dobročinitelja, volontera i ljudi koji tijekom cijele godine podupiru njezin rad.

Udruga organizira različite humanitarne akcije, među kojima su tradicionalna podjela maslinovih grančica uz dobrovoljne priloge te prikupljanje potrepština putem kartonskih kutija koje građani pune i vraćaju udruzi.

Uz donacije građana i potporu iz općinskog proračuna, od 2026. godine udruga prima i sredstva iz županijskog proračuna.

Ipak, najveća snaga ove humanitarne priče ostaju ljudi koji su spremni odvojiti svoje vrijeme, sredstva i trud kako bi nekome olakšali svakodnevicu.

Posebnu pozornost volonteri posvećuju očuvanju dostojanstva korisnika, nastojeći pomoći diskretno, bez nepotrebnog javnog izlaganja osoba koje se nalaze u teškim životnim okolnostima.

Dovoljno je nekome vratiti osmijeh na lice

Iza svakog podijeljenog paketa, nabavljenog medicinskog pomagala i uspješno provedene humanitarne akcije nalazi se nečija životna priča.

Upravo su te priče najveća motivacija ljudima okupljenima oko „Kapi ljubavi“.

Dražana Perković ističe kako humanitarni rad ponekad donosi umor i brojne izazove, ali spoznaja da su nekome pomogli daje snagu za nastavak.

Njihova najveća želja zapravo je da što manje ljudi bude prisiljeno tražiti pomoć, no dok god postoje oni kojima je potrebna, udruga nastoji biti uz njih.

Dvadeset i sedam godina djelovanja „Kapi ljubavi“ pokazuje koliko daleko mogu dosegnuti dobrota, vjera i zajedništvo. Od skromnog samostanskog tavana u Tomislavgradu do humanitarnih projekata na drugim kontinentima, ova udruga svjedoči da za velika djela nisu uvijek potrebna velika sredstva, nego prije svega veliko srce.

A upravo je to najveća vrijednost nasljeđa koje je fra Jozo Radoš Đoka, zajedno sa svojim suradnicima, započeo stvarati prije gotovo tri desetljeća.

Podijeli na:

Poznati dalmatinski trgovački lanac mogao bi stići Hercegovinu

foto Shutterstock

Jedan od najpoznatijih hrvatskih trgovačkih lanaca, splitski Tommy, priprema veliki investicijski iskorak koji bi mogao obuhvatiti i tržište Bosne i Hercegovine. Tvrtka planira prikupiti do 200 milijuna eura izlaskom na Zagrebačku burzu, a dio novca namjerava usmjeriti na otvaranje novih trgovina i preuzimanje postojećih trgovačkih lanaca u Hrvatskoj i regiji, piše Večernji list BH.

Iako službena potvrda dolaska Tommyja u Bosnu i Hercegovinu još ne postoji, najavljeni poslovni potezi otvaraju mogućnost širenja ovog dalmatinskog trgovačkog diva i na naše tržište, osobito na područje Hercegovine i zapadne Bosne.

Predsjednik Uprave Tommyja Ante Josić predstavio je ambiciozne planove razvoja, istaknuvši kako tvrtka, osim jačanja položaja na hrvatskom tržištu, razmatra širenje u susjedne zemlje u kojima je njezin trgovački brend već prepoznatljiv.

Hercegovina među mogućim tržištima

Upravo bi Bosna i Hercegovina mogla biti jedno od zanimljivijih odredišta za daljnje širenje Tommyja. Zbog geografske blizine Dalmacije i tradicionalne povezanosti stanovništva Hercegovine s hrvatskom obalom, ovaj trgovački lanac već je dobro poznat brojnim kupcima iz BiH.

Posebno se ističe zapadna Hercegovina, ali i područje zapadne Bosne, gdje bi Tommy mogao pronaći prostor za razvoj poslovanja.

Kako prenosi BiznisInfo.ba, jedna od mogućnosti ulaska na bosanskohercegovačko tržište moglo bi biti preuzimanje nekog od postojećih trgovačkih lanaca. Takav poslovni potez omogućio bi Tommyju brže širenje, koristeći već razvijenu mrežu prodajnih objekata.

Ipak, zasad nije poznato postoje li konkretni pregovori s nekim od trgovaca u BiH niti je tvrtka službeno potvrdila planove ulaska na ovo tržište.

Na burzi žele prikupiti do 200 milijuna eura

Tommy se priprema za inicijalnu javnu ponudu dionica, poznatu kao IPO, kojom planira osigurati između 180 i 200 milijuna eura svježeg kapitala.

Ulagačima će biti ponuđeno do 2,15 milijuna dionica, uz predviđenu cijenu od 83 do 93 eura po dionici.

Razdoblje upisa dionica planirano je od 23. studenoga do 4. prosinca 2026. godine, a u ponudi će moći sudjelovati i mali ulagači, uz minimalno ulaganje od 500 eura.

Osnivač Tommyja Tomislav Mamić i nakon izlaska na burzu zadržat će većinski vlasnički udio u tvrtki.

Planiraju otvoriti do 75 novih trgovina

Osim mogućih preuzimanja drugih trgovačkih društava, Tommy u srednjoročnom razdoblju planira otvoriti između 50 i 75 novih trgovina.

Značajan dio ulaganja bit će usmjeren i na modernizaciju poslovanja, jačanje maloprodajne mreže te proširenje proizvodnih kapaciteta i prodajnih objekata poznatog splitskog pekarskog brenda Bobis.

O ozbiljnosti investicijskih planova svjedoče i poslovni rezultati Tommy Grupe. Prema podacima koje je iznio predsjednik Uprave, grupa je tijekom posljednjih 12 mjeseci ostvarila približno 800 milijuna eura prihoda te 42 milijuna eura neto dobiti.

Hoće li Tommy dodatno zaoštriti konkurenciju u BiH?

Potencijalni dolazak Tommyja mogao bi donijeti dodatnu konkurenciju na bosanskohercegovačkom maloprodajnom tržištu, na kojem već posluje niz domaćih i regionalnih trgovačkih lanaca.

Za potrošače bi dolazak još jednog snažnog trgovca mogao značiti širi izbor proizvoda i dodatno tržišno natjecanje, dok bi eventualno otvaranje novih prodajnih objekata moglo stvoriti i nova radna mjesta.

Posebno zanimljivo bit će pratiti hoće li Tommy svoje regionalne ambicije ostvarivati gradnjom novih trgovina ili preuzimanjem postojećih trgovačkih društava.

Hoće li se prepoznatljivi natpis Tommy uskoro pojaviti i na trgovinama u Mostaru, Širokom Brijegu, Ljubuškom, Grudama ili drugim gradovima Hercegovine, zasad ostaje otvoreno pitanje.

Ono što je poznato jest da splitski trgovački div priprema veliko poslovno širenje, a Bosna i Hercegovina spominje se kao jedno od mogućih tržišta na kojem bi mogao napraviti sljedeći veliki korak.

Podijeli na:
GORANCI WEATHER

Ukupno prikaza stranice

Razmišljate o gradnji kuće, prostora ili o dizajnu interijera a nemate ideja !? Tu je 3D 2D Project

a

google.com, pub-8801838836830184, DIRECT, f08c47fec0942fa0