Suđenje pripadnicima Armije BiH za napad u kojem je stradalo osmero hrvatske djece

Početkom suđenja Mensudu Kelešturi i Hazimu Jašareviću pred Sudom Bosne i Hercegovine ponovno je otvorena jedna od najtežih rana ratnog Viteza – stradanje osmero djece hrvatske nacionalnosti u naselju Podgradina 10. lipnja 1993. godine. Čitanjem optužnice i uvodnim riječima Tužiteljstva započeo je proces za zločin koji je duboko obilježio cijelu Lašvansku dolinu, prenosi Bljesak.info.

Tužitelj Ivan Matešić u emotivnom je obraćanju istaknuo kako je tog dana, unatoč ratnim okolnostima, u Vitezu vladalo primirje te da nitko nije mogao naslutiti tragediju koja će uslijediti.  

„Djeca ne žele, ne traže, ne razumiju rat“, poručio je Matešić, podsjećajući kako su mališani toga sunčanog dana izašli na igralište ne sluteći da će njihove igre završiti smrću i teškim ranjavanjem.  

Prema navodima Tužiteljstva, minobacačka mina kalibra 120 milimetara pala je između obiteljskih kuća i dječjeg igrališta „Kod koša“, usmrtivši osmero djece, dok je petero ranjeno. Tužitelj je naglasio kako će tijekom postupka biti saslušani roditelji ubijene djece, ranjeni svjedoci i brojni očevici koji će svjedočiti o jednom od najpotresnijih zločina nad hrvatskim civilima tijekom rata u BiH.  

Matešić je posebno govorio o izgubljenim životima i budućnosti koja nikada nije ostvarena.  

„Ova djeca bi danas bili odrasli, ozbiljni ljudi. Možda bi i sami bili roditelji, uspješni ljudi čije bi fotografije danas gledali u boji“, rekao je tužitelj, dodajući kako će sudnica umjesto toga gledati njihove fotografije s nadgrobnih spomenika. 

Tužiteljstvo tvrdi kako Podgradina nije bila vojni cilj, već civilno naselje nastanjeno gotovo isključivo Hrvatima, te da se ni u jednom vojnom dokumentu ne spominje kao legitimna meta. Istaknuto je i kako je dječje igralište bilo zaklonjeno od snajperskog djelovanja, zbog čega Tužiteljstvo smatra da nije postojalo nikakvo vojno opravdanje za napad.  

U dokaznom postupku planirano je saslušanje čak 58 svjedoka, izvođenje više od 200 materijalnih dokaza te nalaza vojnih i balističkih vještaka. Prema tvrdnjama Tužiteljstva, balistički vještak utvrdio je kako cilj nije mogao biti slučajno pogođen.  

Mensud Keleštura tereti se da je kao zapovjednik 325. brdske brigade Armije BiH naredio topnički napad na Podgradinu, svjestan da bi granatiranje civilnog naselja tijekom primirja moglo dovesti do stradanja civila. Hazim Jašarević, tadašnji zapovjednik Brigadne topničke grupe, optužen je da je tu naredbu proveo preko podčinjenih pripadnika.  

Prema optužnici, mina je ispaljena s lokaliteta Podlazine, a posljedice eksplozije bile su katastrofalne – petero djece poginulo je na mjestu, dok je troje kasnije podleglo ranama. Najmlađa žrtva imala je samo osam godina, a najstarija nepunih 18.  

Obrane optuženih zasad nisu iznijele uvodne riječi, ali je obrana Kelešture najavila prijedlog za obavljanje očevida na mjestu tragedije prije početka izvođenja dokaza.  

Datum saslušanja prvih svjedoka bit će naknadno određen.

Pročitaj članak

Krađa u franjevačkom samostanu u Kraljevoj Sutjesci, policija provodi istragu

foto: Franjevački samostan Kraljeva Sutjeska

U subotu, 23. svibnja 2026. godine, u poslijepodnevnim satima u Franjevačkom samostanu sv. Ivana Krstitelja dogodila se krađa, potvrđeno je iz samostana.

Prema dostupnim informacijama, nepoznati počinitelj je na za sada neutvrđen način ušao u prostorije samostana te otuđio određenu količinu novca.

Slučaj je odmah prijavljen policiji koja je pokrenula istragu i poduzima potrebne mjere s ciljem identifikacije i pronalaska počinitelja.

Iz samostana su izrazili žaljenje zbog nemilog događaja te uputili apel građanima i svima koji eventualno posjeduju korisne informacije da ih prijave nadležnim institucijama kako bi se rasvijetlile okolnosti krađe.

Ovaj događaj uznemirio je lokalnu zajednicu, osobito vjernike i posjetitelje jednog od najznačajnijih franjevačkih samostana u Bosni i Hercegovini, poznatog po svojoj dugoj povijesti i kulturno-duhovnoj važnosti.

Pročitaj članak

Povijesni uspjeh SKB Mostar: Prva transplantacija bubrega kruna dugogodišnjeg rada

Prva transplantacija bubrega u Sveučilišnoj kliničkoj bolnici Mostar predstavlja povijesni trenutak za mostarsku medicinu i veliki iskorak za Odjel urologije, koji je više od dva desetljeća predano gradio put prema uspostavi transplantacijskog programa. Ovaj uspjeh nije rezultat jednog zahvata ni jednog dana rada, već kruna dugogodišnjeg truda, stručnog usavršavanja i predanosti generacija liječnika, medicinskih sestara i cjelokupnog medicinskog osoblja.  

Od preseljenja u novu bolnicu pa sve do danas, djelatnici Odjela urologije ulagali su ogromne napore kako bi Mostar dobio mogućnost izvođenja jednog od najsloženijih zahvata moderne medicine. Kontinuirane edukacije, stručna usavršavanja i ulaganje u razvoj odjela stvorili su temelje zahvaljujući kojima SKB Mostar danas može govoriti o vlastitom transplantacijskom programu.  

Posebno mjesto u ovom povijesnom uspjehu pripada predstojniku Klinike za urologiju prim. mr. sc. dr. Manuelu Tipuriću, koji je zajedno sa svojim kolegama godinama radio na razvoju klinike i stvaranju uvjeta za izvođenje najzahtjevnijih medicinskih zahvata. Njegova energija, vizija i upornost ostavili su snažan pečat u razvoju mostarske urologije i transplantacijskog programa.  

Ovaj veliki iskorak nosi i snažnu emotivnu dimenziju jer predstavlja ostvarenje vizije pokojnog prof. dr. sc. dr. Davora Tomića, dugogodišnjeg predstojnika Klinike za urologiju. Brojni liječnici koji danas djeluju na odjelu upravo su uz njega profesionalno rasli i stvarali temelje moderne urologije u Mostaru. Njegov doprinos razvoju klinike i obrazovanju novih generacija liječnika ostaje trajno utkan u ovaj povijesni uspjeh.  

Transplantacija bubrega potvrda je da Urologija SKB Mostar danas raspolaže znanjem, stručnošću i timom sposobnim odgovoriti i na najveće izazove suvremene medicine. Veliku stručnu podršku tijekom realizacije zahvata pružile su i kolege iz KB Merkur Zagreb, predvođene doc. dr. sc. dr. Marijom Sučićem i prim. dr. sc. dr. Ivanom Neretljakom, čije je iskustvo bilo značajna pomoć mostarskom timu.  

Veliko poštovanje i zahvalnost upućeni su svim sadašnjim i bivšim djelatnicima Odjela za urologiju SKB Mostar koji su kroz godine rada utkali dio sebe u razvoj odjela i stvaranje uvjeta za ovakav medicinski iskorak. Među njima su prim. mr. sc. dr. Manuel Tipurić, prim. mr. sc. dr. Vladimir Bekavac, prim. dr. Maksim Ignatkov, prim. mr. sc. dr. Dino Zalihić, prim. mr. sc. dr. Julijan Baranik, doc. dr. sc. dr. Katica Pavlović, dr. Andrija Buntić, dr. Marko Vranjković, doc. dr. sc. dr. Azer Rizikalo, dr. Jure Stojić, dr. Josip Janjoš, dr. Antonio Bencun, dr. Boris Zovko i dr. Luka Petar Kordić.  

Posebne čestitke upućene su i ravnatelju SKB Mostar prof. dr. sc. dr. Anti Kvesiću, kao i svim djelatnicima i suradnicima koji su godinama sudjelovali u stvaranju organizacijskih, stručnih i tehničkih uvjeta za realizaciju prvog transplantacijskog zahvata ove vrste u Mostaru. 

Ovaj dan ostat će upisan kao jedan od najvažnijih trenutaka u povijesti zdravstva u Mostaru i Bosni i Hercegovini – simbol znanja, predanosti i dokaz da domaći zdravstveni sustav može dosezati najviše standarde suvremene medicine, objavio je na svom FB profilu gradonačelnik dr. sc Mario Korić.

Pročitaj članak

VIDEO Stanari mostarskog naselja desetljećima čekaju dom

U Mostaru i dalje postoji velika potreba za socijalnim stanovima, dok brojni građani godinama čekaju trajno stambeno rješenje u neuvjetnim kolektivnim objektima. Posebno je teško stanje u prigradskom naselju Bafo, gdje su montažne kuće bile zamišljene kao privremeni smještaj, ali su za mnoge postale dom već više od tri desetljeća, piše Federalna.ba.

Stanari ovog naselja kažu kako se osjećaju zaboravljeno i prepušteno sami sebi. Među njima je i Habiba Dumpor, 90-postotni invalid i članica obitelji poginulog branitelja, koja u Bafu živi s unukom još od 2000. godine.

“Mi nemamo kamo, ni sa stvarima. Ne može svatko plaćati najamninu. Meni treba 200 maraka mjesečno za lijekove, nema šanse. Dijete školujem”, ispričala je Dumpor za Federalnu televiziju.

Problem dodatno otežava činjenica da se već godinama najavljuju nova rješenja, ali bez konkretnih pomaka. Stanari navode kako su više puta slušali obećanja o izgradnji novih stanova i prioritetu za obitelji poginulih branitelja, no stvarnost je, kažu, potpuno drugačija.

“Ima 22 godine kako sam ovdje i stalno su govorili da obitelji poginulih branitelja imaju prioritet. Kakav prioritet?”, ogorčeno je rekla Šerifa Husnić, jedna od stanovnica Bafa.

Prema planovima Grada Mostara, postojeći objekti trebali bi biti srušeni, a na njihovom mjestu izgrađene nove stambene zgrade. Međutim, tijekom gradnje stanari bi morali otići u podstanarstvo, što si mnogi od njih ne mogu priuštiti zbog teške financijske situacije.

Stanarka Indira Marić navodi kako su nedavno ponovno popunjavali dokumentaciju, ali bez jasnih informacija o tome što ih čeka.

“Prije nekoliko dana dali smo i popunili te upitnike, ali što će od toga biti, nitko ne zna”, kazala je Marić.

Zbog dugog čekanja i neizvjesnosti, mnogi su prisiljeni sami ulagati u dotrajale montažne objekte kako bi barem privremeno poboljšali uvjete života.

“Kapalo je, pa sam tražila majstora. Popravljali smo, sama sam kupovala materijal i plaćala sve što je trebalo”, rekla je Husnić.

Iz Odjela za društvene djelatnosti Grada Mostara potvrđuju kako su potrebe za socijalnim stanovima velike te najavljuju nove projekte. Ove godine trebala bi početi izrada projektne dokumentacije za nove zgrade u Rodoču i na području Bafa.

Načelnik Odjela za društvene djelatnosti Grada Mostara Božo Ćorić izjavio je kako je za iduću godinu planirana izgradnja novih stanova.

“Iduće godine ćemo zajedno s državnim ministarstvom graditi 24 stana. Rušit ćemo šest ovih objekata, a umjesto njih dobit ćemo 30 stanova u idućem razdoblju”, rekao je Ćorić.

Ako se najavljeni projekti realiziraju, Mostar bi u budućnosti mogao imati oko 450 socijalnih stanova. Ipak, ni to neće biti dovoljno za sve obitelji koje godinama čekaju dostojanstven smještaj. Stanovnici Bafa poručuju kako više ne žele nova obećanja, nego konkretna rješenja i siguran krov nad glavom.

Pročitaj članak

Prvi Tjedan Hrvata izvan Hrvatske okuplja Hrvate iz cijeloga svijeta

Prvi Tjedan Hrvata izvan Hrvatske, manifestacija usmjerena na jačanje povezanosti i zajedništva hrvatskoga naroda, održava se od 25. do 31. svibnja u Zagrebu i na području Zagrebačke županije. Tijekom sedmodnevnog programa okupit će Hrvate iz Bosne i Hercegovine, pripadnike hrvatskih manjina, iseljeništvo, njihove potomke, povratnike i useljenike u Republiku Hrvatsku.

Manifestacija se otvara u ponedjeljak izložbom “Nostalgija svjetlosti” posvećenom jednom od najvećih europskih grafičara 20. stoljeća, Virgilio Nevjestić. Izložba će biti otvorena u Hrvatska matica iseljenika, a publici će približiti opus umjetnika rođenog pokraj Tomislavgrada, koji je najveći dio svog umjetničkog djelovanja ostvario u Parizu.

Istoga dana navečer u Francuskom paviljonu Studentskog centra održat će se program pod nazivom “Hrvatski identitet u pokretu: film, tradicija i sjećanje”. Posjetitelji će imati priliku pogledati kratkometražni film “Unspoken”, upoznati kulturnu baštinu Hrvata izvan Hrvatske u izvedbi Ansambl LADO te razgledati izložbu “Identitet”.

Državni tajnik Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas ranije je istaknuo kako je cilj ove manifestacije sustavno i simbolički staviti hrvatski narod u cjelini u središte društvenoga interesa.

„Hrvatski narod je jedan, ali živi u različitim državama i okolnostima“, poručio je Milas, naglasivši kako se kroz ovaj tjedan želi dodatno osnažiti povezanost i zajedništvo Hrvata diljem svijeta.

Program uključuje brojne kulturne, umjetničke i znanstvene sadržaje, okrugle stolove, javne rasprave, sjednicu Vladina Savjeta za Hrvate izvan Hrvatske te “Šetnicu kulture Hrvata izvan Hrvatske” koja će se održavati na Europskom trgu u Zagrebu.

Posebna pozornost posvetit će se temama sporta, jezika, kulture, medija i gospodarstva. Tako će se u utorak, 26. svibnja održati okrugli stolovi “Sport i Hrvati izvan Hrvatske – identitet, sustav i povezanost” te “Kultura, jezik i identitet”, uz konferenciju Med&X Annual Biomedical Forum 2026.

Istoga dana bit će izvedene i kazališne predstave među kojima “Tamburaški oproštaj” HKC Bunjevačko kolo te “Otac Hercegovine” Dramske skupine pri Osnovnoj školi fra Mijo Čuić iz Bukovice kraj Tomislavgrada.

Srijeda donosi predstavljanje tradicijske baštine Hrvata izvan Hrvatske na Europskom trgu, kao i rasprave o medijima Hrvata izvan domovine te ulozi kapitala povratnika i useljenika iz iseljeništva. Među kazališnim predstavama posebno se ističe “Ćelava pjevačica” u izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Mostaru.

U četvrtak će se raspravljati o temama “Snaga hrvatske mreže – priče koje pokreću prilike” te “Hrvati u susjednim državama: izazovi i perspektive”, dok će petak biti rezerviran za dječje radionice i koncert suvremene glazbe u Hrvatskoj matici iseljenika.

Manifestacija će biti zatvorena u nedjelju, 31. svibnja, simboličnim upućivanjem pisma i razglednice s prigodnom poštanskom markom “Tjedan Hrvata izvan Republike Hrvatske”.

Prema najavama organizatora, na prvom izdanju Tjedna Hrvata izvan Hrvatske očekuje se gotovo tisuću sudionika iz inozemstva, čime ova manifestacija već u svom premijernom izdanju potvrđuje važnost očuvanja hrvatskog identiteta i povezivanja Hrvata diljem svijeta.

Pročitaj članak

Kamere i radari na svakom koraku: Evo koje prekršaje policija najviše kažnjava ovog ljeta

Tijekom ljetne sezone na cestama širom Bosne i Hercegovine tradicionalno se pojačavaju kontrole prometa, a vozače i ove godine čekaju visoke kazne za najčešće prekršaje poput nekorištenja pojasa, korištenja telefona ili prebrze vožnje, piše Klix.ba.

Prema Zakonu o osnovama sigurnosti prometa na cestama u BiH, nekorištenje sigurnosnog pojasa kažnjava se novčanom kaznom od 100 do 300 KM, uz jedan kazneni bod. Ista kazna predviđena je i za vozače koji tijekom vožnje koriste mobilni telefon. 

Međutim, prijedlog novog Zakona o osnovama sigurnosti prometa na cestama jeste da se pooštre sankcije za one koji koriste mobitel pri upravljanju vozilom ili ne koriste sigurnosni pojas. Naime, sankcija za korištenje mobitela bi trebala iznositi od 200 do 400 KM, odnosno od 400 do 2.000 KM ako je izazvana prometna nesreća prilikom korištenja mobitela. 

Visoke kazne predviđene su i za prekoračenje brzine. Za vožnju iznad ograničenja više od 20 do 30 km/h kazna iznosi od 100 do 300 KM, dok za prekoračenje veće od 30 km/h slijedi kazna od 400 do čak 1.000 KM. 

Uz novčanu sankciju, vozačima u težim slučajevima prijeti i zabrana upravljanja vozilom u trajanju od dva do šest mjeseci, kao i dodatni kazneni bodovi. Prema novim izmjenama Zakona o osnovama sigurnosti prometa, za obijesnu vožnju kao sankcija može se trajno oduzeti vozilo ili izreći novčana sankcija u iznosu od 2.000 do 3.000 KM, kao i zaštitna mjera upravljanja vozilom u trajanju od šest mjeseci te izricanje dva kaznena boda. 

Tijekom ljeta policija posebno pojačava kontrole na magistralnim pravcima, autocestama i turističkim rutama, pa se vozačima savjetuje dodatni oprez, naročito zbog sve većeg broja kamera i automatskih sistema za nadzor prometa.

Pročitaj članak

Ljetovanje na Jadranu sve skuplje: Sedam dana za obitelj i do 4 tisuće eura

Ministar turizma Republike Hrvatske Tonči Glavina već neko vrijeme upozorava kako je Hrvatska postala jedna od najskupljih mediteranskih destinacija. Posebno je naglasio da su cijene ljetovanja od 2020. godine porasle za oko 50 posto, zbog čega je turistički sektor pozvao na korekciju marži i razumno formiranje cijena uoči još jedne turističke sezone, piše Dnevno.hr.

Unatoč upozorenjima, cijene odmora na Jadranu i ove godine nastavljaju rasti, a trošak ljetovanja za četveročlanu obitelj ovisi prvenstveno o vrsti smještaja, lokaciji i terminu putovanja.

Prema procjenama, obitelj s dvoje djece za sedam dana odmora u hotelu s tri do četiri zvjezdice i polupansionom tijekom lipnja mora izdvojiti oko 2.990 eura. Oni koji se odluče za privatni smještaj u istom razdoblju proći će nešto povoljnije pa će za sedam dana odmora trebati oko 2.040 eura.

Srpanj tradicionalno donosi još više cijene. Hotelski smještaj za obitelj tada u prosjeku doseže oko 3.460 eura, dok apartmanski smještaj stoji oko 2.590 eura. U kolovozu su cijene dodatno više pa sedam dana u hotelu može doseći i 3.720 eura, dok se apartmani uglavnom kreću oko 2.590 eura.

Ipak, u pojedinim dijelovima Dalmacije još se mogu pronaći pristupačnije opcije. U Zadru se primjerice apartmani tijekom kolovoza nude već od oko 850 eura za sedam dana, premda je popunjenost smještajnih kapaciteta vrlo visoka.

Kada je riječ o Dalmaciji, na cijene snažno utječe sama lokacija. Hvar i Dubrovnik već su godinama sinonim za luksuzni turizam, a posljednjih godina tom se trendu pridružio i Split sa svojom okolicom. S druge strane, u zaleđu Dalmacije još postoje znatno povoljnije opcije za prosječne obitelji.

U Splitu i okolici cijene apartmana kreću se od 80 pa sve do čak 5.000 eura po noćenju, ovisno o ekskluzivnosti lokacije i sadržajima. Hotelski smještaj za četveročlanu obitelj na tom području često prelazi 3.500 eura za sedam dana. U manjim mjestima poput Selina kod Starigrada kuće za odmor mogu se pronaći već za oko 120 eura po noćenju.

Na Makarskoj rivijeri cijene smještaja variraju od 60 eura pa sve do 2.000 eura po noćenju. Sve popularniji oblik odmora među obiteljima postaju kampiranje i mobilne kućice. Deset dana takvog odmora u Dalmaciji može stajati oko 700 eura, posebno ako se rezervacija napravi na vrijeme.

Turisti koji žele proći povoljnije savjetuju se da biraju mjesta udaljenija od velikih turističkih središta, primjerice naselja u šibenskom ili zadarskom zaleđu.

Ni Istra nije iznimka kada je riječ o visokim cijenama. Luksuzni hoteli u Rovinju i Poreču za sedmodnevni boravak traže između 2.500 i 3.800 eura pa i više. Obiteljski hoteli s tri i četiri zvjezdice u Puli, Umagu i Rapcu nešto su pristupačniji te se cijene kreću između 1.200 i 2.100 eura za sedam dana.

Privatni apartmanski smještaj u Medulinu, Fažani i Puli uglavnom stoji između 700 i 1.300 eura za tjedan dana, dok se u manjim mjestima poput Barbana apartmani još mogu pronaći već od 60 eura po noćenju.

Sve veći troškovi ljetovanja tako postaju ozbiljan izazov za domaće goste, ali i upozorenje turističkom sektoru da bi pretjerano podizanje cijena moglo dugoročno utjecati na konkurentnost Hrvatske na Mediteranu.

Pročitaj članak

Papa Lav XIV. osobno predstavlja prvu encikliku: povijesni presedan u Vatikanu

Papa Lav XIV. danas će u Vatikanu osobno predstaviti svoju prvu encikliku “Magnifica humanitas” (Veličanstveno čovječanstvo), što predstavlja neuobičajen i gotovo bez presedana potez u suvremenoj papinskoj praksi. Naime, pape tradicionalno ne sudjeluju osobno u predstavljanju svojih dokumenata, bez obzira na njihovu važnost.

Enciklika, koju je papa potpisao 15. svibnja na 135. obljetnicu enciklike Rerum novarum Lava XIII., bavi se zaštitom ljudske osobe u doba ubrzanog razvoja umjetne inteligencije. Dokument se objavljuje danas, a prema dostupnim informacijama snažno naglašava etičke izazove koje AI donosi društvu, radu i globalnoj sigurnosti.

Prema izvorima bliskim Vatikanu, enciklika upozorava na korištenje umjetne inteligencije u ratovanju te na opasnost da tehnološki sustavi dodatno ugroze prava radnika kroz automatizaciju i nadzor. Time se dokument nastavlja na tradiciju katoličkog socijalnog nauka, ali u kontekstu nove “industrijske revolucije”.

U povijesnom kontekstu, enciklike su jedan od najviših oblika papinskog nauka. Od Lava XIII. do danas objavljeno ih je oko 220. Najveći broj nastao je u prvoj polovici 20. stoljeća, kada su pape poput Pija XI. i Pija XII. objavljivali desetke enciklika, često pod pritiskom ratova i političkih kriza. Kasniji pape, poput Ivana Pavla II. i Benedikta XVI., objavljivali su ih rjeđe, ali sadržajno vrlo sustavno.

Razlog smanjenja broja enciklika u novije vrijeme leži i u činjenici da pape sve češće koriste druge oblike dokumenata, poput apostolskih pobudnica i pisama, koji omogućuju brže reagiranje na aktualna pitanja.

Papa Lav XIV. već je u prvim mjesecima pontifikata pokazao snažan interes za pitanje umjetne inteligencije i dostojanstva rada. Nakon izbora 2025. godine istaknuo je da je ime Lav odabrao djelomično u čast Lavu XIII. i njegovoj enciklici Rerum novarum, temeljnom dokumentu katoličkog socijalnog nauka.

U svojim govorima upozoravao je da AI sustavi sve više preuzimaju stvaranje tekstova, glazbe i video sadržaja, što može ugroziti kreativne industrije i ljudski rad. Također je osudio korištenje umjetne inteligencije u ratnim sustavima, upozorivši na “nehumanu evoluciju rata”.

Na predstavljanju enciklike sudjelovat će i predstavnici tehnološkog sektora, uključujući suosnivača AI tvrtke Anthropic Christophera Olaha, što dodatno naglašava globalni značaj dokumenta i njegov mogući utjecaj na rasprave o regulaciji umjetne inteligencije.

Vatikanski analitičari ocjenjuju da prva enciklika svakog pape jasno pokazuje njegove prioritete, a “Magnifica humanitas” snažno upućuje na to da će odnos Crkve i umjetne inteligencije biti jedno od ključnih pitanja ovog pontifikata.

U Vatikanu će se na predstavljanju okupiti i crkveni vrh, uključujući državnog tajnika Pietra Parolina i prefekta Dikasterija za nauk vjere Víctora Manuela Fernándeza, što dodatno potvrđuje važnost događaja.

Pročitaj članak

Nakon povratka iz tuđine, u rodnom kraju živi svoj san

Prije pet godina Lamija Džigal – Bektešević odlučila se nakon 30 godina života u Nizozemskoj vratiti u Fojnicu, rodno mjesto iz kojeg je otišla kao dijete. Od malih nogu zaljubljenica u konje, po struci terapeut, odlučila je, uz holistički pristup, spojiti ljubav i posao. Nadomak Fojnice, u prelijepoj prirodi Malkoča, na putu ka po ljepoti jedinstvenim slapovima Kozice, prije tri godine počinje s uzgojem bosanskih brdskih konja, autohtone pasmine prilagođene životu na ovim prostorima, piše Večernji list BH.

Empatija 

U međuvremenu, odlučila se za vlastiti uzgoj konja te surađujući s njima formirala svoj mali ali vrijedan terapeutski tim. "Da biste istinski razumjeli konje, morate prepoznat i poštovat hijerhiju krda. U krdu koje je imam prva u hijerhiji je kobila Una. Ona se sama nematnula kao izvrstan terapeutski konj. Istinski je vođa, jaka je i komunikativna, predvidiva i nju slijede ostali iz krda u kojem je donedavno bilo pet konja. Sad ih imamo šest jer se upravo oždrijebila kobila Mrkuša koja je na svijet donijela Ladu. Oždrijebila se u prirodi, pod borom, a ostali članovi krda štite je i pomažu joj odgajati mladunče i to je uistinu fascinantno, ta povezanost i empatija koju oni imaju. Možete samo učiti od njih i diviti im se jer u njihovom odnosu kojeg je uredila priroda sve savršeno funkcionira. 

Ženka vodi krdo empatijom, dok mužjaka vode nagoni i ima tu zaštitničku ulogu prema mladima. Moja je uloga bila prepoznati njihov karakter i zadobiti njihovo povjerenje ", ispričala je za portal Večernjeg lista BiH Lamija koja zbog svoje posvećenosti konjima nosi titulu šaptačice. Učila je zajedno s konjima kako bi razumjela njihov jezik i potrebe, a najviše joj je pomogla Una s kojom je naučila hodati u krdu i trčati s njime uživajući u njihovu punom povjerenju. Slijedeći Lamiju i sami možete osjetiti ljepotu interakcije s ovim plemenitim životinjama.

Lada je iako po ljepoti jedinstvena, tek je jedna od brojnih novosti na ergeli Fojnica koje obogaćuju turističku ponudu ove srednjobosanske općine koja svoj razvoj temelji upravo na turizmu. Među ostalim, osigurani su uvjeti za boravak uz noćenje na ergeli, gdje nadomak Fojnice možete osjetiti prirodu. Pred kolibom uz koje niču glamping i obični šatori, dočekuje vas tornjak Medo, kao pravi domaćin, nježnom dobrodošlicom koju iskazuje svojom blagom naravi, dok pojavom ulijeva povjerenje pravog zaštitnika. "Uz terpijsko jahanje s posebnim naglaskom na djecu s poteškoćama u rastu i razvoju, na brojne upite ljudi mogu li prenoćiti ovdje odgovorili smo prikladnim smještajnim kapacitetima, jednim apartmanom, dva glamping i dva obična šatora koji uz suvremen smještaj nude komociju boravka u prirodi. Imamo kapacitet za nekih 20-ak osoba. Također, imamo mogućnost i za različite vrste edukacija", pojasnila nam je Lamija. 

Dio njezinih planova su i novi terapijski programi, među ostalim i liječenje urinarne inkotinencije kod žena jahanjem koje stimulira mišiće koji se niti jednim drugim programom vježbi ne mogu pokrenuti. Već nakon šest terapija jahanjem, bez lijekova, inkotinencija nestaje, uvjerava nas Lamija vodeći se iskustvima u Nizozemskoj. "Planova imamo dosta, a reraliziramo ih korak po korak, u skladu s mogućnostima. Uskoro registriramo i centar za edukaciju i terapiju.Živeći vani uvjerila sam se da uspjeha nema preko noći, a to se potvrđuje i ovdje. Ljudi se još pomalo navikavaju na ergelu i programe koje nudi i tu je potrebno puno raditi. Ono što me raduje su mladi, moja kćer Aisha koja je uključena u rad s konjima kao i njezina prijateljica Karla. Njih sam već naučila da su ljubav i posvećenost važniji od običnog jahanja i da su razumijevanje i suradnja ključ uspjeha", kazuje za Vecernji.ba šaptačica konjima iz Fojnice. 

Autoritet i uvažavanje 

Lamija je među uzgajivačima konja od Hercegovine do Republike Srpske stekla autoritet i uvažavanje iako je jedina žena koja se bavi ovim poslom u BiH. Baš poput Une i Lamija je svojim primjerom dokazala da su empatija i vještine pregovaranja svojstvene ženama vodilja u postizanju dogovora koji će unaprijetiti i oblast uzgoja konja. Da su konji uz terapijski učinak itekako korisni, iako sve rjeđe vuku plug na oranicama, dokazuje sljedeći primjer zabilježen u blizini ergele.

Na padnima Malkoča na kojima pasu konji, niti jedno stado ovaca i koza nije oboljelo od bruceloze. Kombiniranom ispašom u Nizozemskoj se tako, kazuje nam Lamija, već godinama uspješno i bez lijekova bore protiv bolesti. Jer priroda u svom savršenstvu za sve ima lijek. Lamija je među onima koji su prepoznali važnost povratka prirodi. Onima koji se odluče za bilo koji vid terapije ili jednostavno boravak na ergeli u Fojnici sve potrebne informacije o ergeli dostupne su na stranici www.ergelafojnica.ba.

Pročitaj članak

LJETNI KAVTRENI TJEDAN Dani molitve, posta i zahvale za plodove zemlje

Ljetni kvatreni tjedan započinje danas, 25. svibnja 2026. godine, te traje do subote, 30. svibnja. Posebni kvatreni dani su srijeda, petak i subota, kada su vjernici na poseban način pozvani na molitvu, pokoru i djela ljubavi. Ljetne kvatre u Katoličkoj Crkvi posvećene su molitvi za posvećenje ljudskog rada i za dobar urod zemlje.    

Kvatre su drevna crkvena praksa koja prati izmjenu godišnjih doba, a njihov naziv dolazi od latinskog izraza “quattuor tempora”, što znači “četiri vremena”. Tijekom godine obilježavaju se proljetne, ljetne, jesenske i zimske kvatre, a svake imaju svoje posebno duhovno usmjerenje.   

U danima ljetnih kvatri vjernici su pozvani intenzivnije se posvetiti molitvi, postu, nemrsu i zahvalnosti Bogu za plodove zemlje i ljudskog rada. Posebno mjesto ove kvatre imaju među zemljoradničkim obiteljima koje u njima prepoznaju priliku za zahvalnost i pouzdanje u Božju providnost.   

 Crkva kroz kvatre potiče vjernike da zastanu u užurbanosti svakodnevice, prodube svoj odnos s Bogom te kroz odricanje i dobra djela obnove svoj duhovni život.

Pročitaj članak

Baka Kata proslavila 100. rođendan

 

U Viraćkom zaseoku Markići, životna priča ispisana dugim stoljećem dobila je svečani nastavak. Kata Markić-Kajica u subotu je proslavila svoj 100. rođendan, okružena svojom velikom obitelji, prijateljima i brojnim gostima u posuškom restoranu “Astoria”, piše Posusje.net.

Slavljenička atmosfera bila je ispunjena pjesmom, smijehom i toplim čestitkama, a vitalnu i vedru Kajicu u restoran su svečano dopratili njezini sinovi Ante, Bože, Jerko, Mirko, Petar–Peša i Ljubo te kćerka Cecilija–Cela. Posebnu ljepotu slavlju dala je činjenica da su brojni članovi obitelji stigli iz različitih krajeva Hrvatske i Njemačke kako bi zajedno obilježili ovaj rijetki i izniman jubilej.  

Središnji duhovni trenutak proslave predvodio je don Vinko Nenadić, župnik župe Svetog Jure u Viru, koji je izmolio molitvu i udijelio blagoslov slavljenici i njezinoj obitelji.  

„Kati želim dobro zdravlje i još rođendana, a svima ostalima ugodan dan i lijepo druženje“, poručio je don Nenadić tijekom blagoslova, naglasivši važnost obiteljskog zajedništva i zahvalnosti za dug životni vijek.  

Proslavi su se pridružili i predstavnici Crvenog križa općine Posušje, predvođeni predsjednikom Brankom Lekom, koji su uputili čestitke slavljenici te joj poželjeli još mnogo zdravih i mirnih godina. 

Ovaj stoti rođendan Kajice Markić-Kajice ostat će zapamćen kao dan obiteljskog zajedništva, zahvalnosti i radosti, obilježen jednostavnošću i toplinom koja prati živote onih koji su svojim godinama i iskustvom ostavili trag u zajednici.

Pročitaj članak

Kaos u hercegovačkoj župi: Svećeniku ponovno zabranili misu, vjernici ogorčeni

Napetosti u župi Presvetog Imena Isusova u Mostarskom Gracu ponovno su eskalirale nakon događaja na groblju Jelkinovac u Provu, gdje je, prema tvrdnjama iz župe, zakonitom upravitelju don Milenku Krešiću i skupini vjernika onemogućeno održavanje svete mise i ulazak na groblje.

U službenom priopćenju koje je potpisao don Milenko Krešić navodi se kako je skupina mještana, koja podupire suspendirane svećenike iz Čapljine, ponovno spriječila bogoslužje te inzistira da u župi mogu djelovati isključivo franjevci. Zbog mogućnosti novih sukoba i dodatnog podizanja napetosti, u dogovoru s Pastoralnim vijećem odlučeno je da se ovoga puta misa neće održati.

Iz župe poručuju kako se takvim postupcima produbljuju podjele među vjernicima te uskraćuje pravo na slobodno ispovijedanje vjere i sudjelovanje u sakramentalnom životu Katoličke Crkve. Naglašavaju da nitko nema pravo prijetnjama ili silom određivati drugima način prakticiranja vjere niti im braniti pristup bogoslužju.

Podsjećaju kako su prethodnih tjedana vjernici okupljeni oko don Krešića mise slavili na drugim lokacijama, no da je sada odlučeno izbjeći svaki mogući incident. Ističu da ne žele nikome braniti vlastitu vjersku praksu, nego samo traže mogućnost da svoju vjeru žive u zajedništvu sa zakonitim crkvenim vlastima.

U priopćenju se izražava zabrinutost zbog nastavka potpore suspendiranim svećenicima, za koje tvrde da djeluju protivno odlukama Katoličke Crkve, te upozorava kako dio mještana drugima uskraćuje temeljna prava na slobodno sudjelovanje u vjerskom životu.

Istodobno, redakciji portala Jabuka.tv obratila se i župljanka Mostarskog Graca, koja je željela ukazati na, kako navodi, “prešućenu stranu” sukoba u župi. U svom dopisu tvrdi kako problem nije “protjerivanje franjevaca”, nego činjenica da se svećeniku koji ima službeni dekret Crkve fizički onemogućava služenje mise.

Prema njezinim riječima, dio vjernika nema mogućnost sudjelovati u regularnom sakramentalnom životu u vlastitoj župi, a kao posebno problematično navodi situacije u kojima mladi sakramente moraju primati u drugim župama jer ih u Mostarskom Gracu ne mogu ostvariti u skladu s crkvenim propisima.

Osvrnula se i na položaj žena koje se nakon udaje dosele u župu iz drugih sredina, tvrdeći kako se i one suočavaju s problemom nemogućnosti pristupa “regularnim” sakramentima u vlastitoj župi.

U dopisu se postavlja pitanje zašto suspendirani franjevci ne bi surađivali sa zakonitim upraviteljem župe kako bi se pronašlo rješenje prihvatljivo za sve vjernike. Autorica upozorava da trenutna situacija stvara osjećaj potpune obespravljenosti dijela župljana te tvrdi da se pojedinim mještanima praktično uskraćuju osnovna ljudska i vjerska prava.

Posebno je kritizirala postupanje nadležnih institucija, navodeći da policija izlazi na teren po prijavama, ali da ne poduzima konkretne korake kako bi se omogućilo nesmetano održavanje misa i slobodno prakticiranje vjere.

Na kraju dopisa upućen je apel javnosti i institucijama da objektivno sagledaju situaciju u Mostarskom Gracu te zaštite prava svih župljana koji žele živjeti svoju vjeru u skladu sa zakonitim ustrojem Katoličke Crkve.

Pročitaj članak

Nakon uklanjanja spomenika HVO-u stigao žestok odgovor: “Stanivuković licemjerno govori o antifašizmu”

Uklanjanje spomenika poginulim pripadnicima 103. brigade HVO-a Derventa u Modranu kod Dervente izazvalo je burne reakcije hrvatskih braniteljskih udruga u Bosni i Hercegovini, koje cijeli slučaj vide kao još jedan pokušaj političkog obračuna s hrvatskim žrtvama i poviješću Hrvata u Bosanskoj Posavini. Vijest o uklanjanju spomen-obilježja ranije je objavio Draško Stanivuković, predstavivši taj čin kao “pobjedu razuma, istine i poštovanja prema žrtvama”.  

Stanivuković je pritom poručio kako u Republici Srpskoj nema mjesta za simbole koji, kako tvrdi, “vrijeđaju uspomenu na stradale i bude najmračnije ideologije prošlosti”, pokušavajući spomenik HVO-u dovesti u kontekst veličanja ustaštva i fašizma. Međutim, riječ je o spomen-obilježju podignutom u čast poginulim hrvatskim braniteljima iz 103. brigade HVO-a Derventa, bez ikakvih zabranjenih ili spornih obilježja.  

Posebno pitanje koje se nameće jest kako to da spomenik godinama nikome nije smetao, a problem je postao upravo sada, u politički osjetljivom i predizbornom trenutku. Mnogi smatraju da se ponovno poseže za ratnim temama kako bi se skrenula pozornost s stvarnih problema građana i podigle nacionalne tenzije.  

Na cijeli slučaj oštro je reagirala i Koordinacija udruga proisteklih iz Domovinskog rata Hrvatskoga vijeća obrane u BiH, poručivši kako se radi o pokušaju zatiranja tragova Hrvata na području Dervente i Bosanske Posavine.  

U priopćenju navode kako “najoštrije osuđuju” Stanivukovićev istup i njegovo “likovanje zbog uklanjanja spomen-obilježja hrvatskim žrtvama”. Posebno su istaknuli kako je neprihvatljivo da lekcije o antifašizmu i žrtvama dijeli političar koji, kako tvrde, veliča četnički pokret i njegove simbole.  

“Na spomeniku u Modranu nisu bila upisana imena nikakvih ideologija, nego imena poginulih hrvatskih branitelja — ljudi koji su položili svoje živote braneći svoje domove, obitelji i hrvatski narod u derventskom kraju”, poručili su iz Koordinacije.  

Dodaju kako su Hrvati Dervente i okolnih mjesta tijekom posljednjeg rata ubijani, zatvarani i protjerivani te upozoravaju da uklanjanje spomenika predstavlja pokušaj brisanja tragova hrvatskog naroda s tog prostora. 

Koordinacija udruga HVO-a poručila je kako neće dopustiti da se hrvatske žrtve brišu niti da se nad imenima poginulih branitelja skupljaju politički bodovi. Najavili su i zahtjeve prema hrvatskim političkim predstavnicima i institucijama u BiH da na ovakve poteze odgovore “jasno, institucionalno i dostojanstveno”.  

Istaknuli su i kako će tražiti preispitivanje svih javnih obilježja i simbola koji vrijeđaju hrvatske žrtve i prognane Hrvate, naglašavajući da hrvatske vlasti imaju pravo jednako odlučno reagirati ondje gdje se narušava dostojanstvo hrvatskog naroda i uspomena na žrtve Domovinskog rata.  

Na kraju priopćenja poručili su kako će spomen na poginule hrvatske branitelje iz Modrana ponovno biti vraćen te da će ostati trajni simbol hrvatske žrtve i stradanja Hrvata derventskog kraja.  

Cijeli slučaj tako je ponovno otvorio stare rane i pokazao koliko su pitanja ratne prošlosti i dalje snažno prisutna u političkom prostoru Bosne i Hercegovine, posebno kada se koriste u dnevno-političke i predizborne svrhe.

Pročitaj članak

Sezonski radnici u poljoprivredi postali “zlata vrijedni”: Dnevnice idu i do 150 KM

Višegodišnji problem nedostatka sezonskih radnika u poljoprivredi u Bosni i Hercegovini dosegnuo je kritičnu točku. Dok se sezonski radovi na njivama, plantažama i u voćnjacima zahuktavaju, poljoprivrednici sve teže pronalaze ljude spremne za rad, unatoč činjenici da su dnevnice znatno porasle, piše bhrt.ba.

U jeku berbe jagoda u Semberiji sat rada plaća se i do 10 konvertibilnih maraka, što znači da sezonski radnik za jedan dan može zaraditi oko 100 KM, a tijekom najintenzivnijeg dijela sezone i više. Ipak, proizvođači tvrde da ni veće zarade više nisu dovoljne da privuku radnu snagu.

Dobar sezonski radnik danas je, kažu poljoprivrednici, postao prava rijetkost. Sezona jagoda trenutačno je u punom jeku, a upravo su troškovi radne snage među najvećim izdacima proizvođača.

“Svake godine sve je teže pronaći kvalitetne radnike. Za ove poslove ne treba posebna škola – branje jagoda, krastavaca, rezanje kupusa ili berba paprike i rajčice može naučiti gotovo svatko. Međutim, ljudi odlaze tamo gdje mogu lakše zaraditi novac. Snalazimo se kako znamo, pomažu nam i djeca kada nemaju obveza, ali radnika je sve manje”, kaže proizvođač jagoda Đorđe Vakčić.

Da problem nije ograničen samo na sezonske poslove potvrđuju i poslodavci koji već godinama upozoravaju na kronični nedostatak radne snage u gotovo svim sektorima. U poljoprivredi je situacija posebno teška jer je riječ o fizički zahtjevnim poslovima koji ovise o vremenskim uvjetima i sezoni.

Dnevnice za pojedine poslove danas dosežu i do 150 KM, a poslodavci uz to često osiguravaju hranu i prijevoz.

“Ovim poslom uglavnom se bave starije generacije. Kod nas bi dnevnica bila oko 110 maraka, dok u Posavini plaćaju i više. Troškovi radne snage postali su jedan od najvećih problema u proizvodnji”, ističe Milenko Todorović, tehnolog u AD “Duvan” Bijeljina.

Nedostatak radnika već ostavlja ozbiljne posljedice na domaću proizvodnju. Pojedini poljoprivrednici smanjuju površine pod određenim kulturama ili potpuno odustaju od proizvodnje koja zahtijeva velik broj sezonaca.

Proizvođač trešanja Čedomir Radovanović kaže da je upravo zbog manjka radne snage morao promijeniti planove razvoja svog gospodarstva.

“Planirao sam imati sedam do osam hektara trešanja, ali sam zbog problema s radnicima stao na dva hektara. Dok sam se bavio berbom jagoda, trebalo mi je desetak ili petnaest sezonaca i bilo ih je gotovo nemoguće pronaći. Sada sam proizvodnju prilagodio tako da mogu raditi uz pomoć obitelji, prijatelja i nekoliko stalnih radnika”, kaže Radovanović.

I dok dnevnice iz godine u godinu rastu, interes za rad u poljoprivredi sve je manji. Proizvođači upozoravaju da pitanje radne snage više nije samo pitanje troškova, nego pitanje opstanka domaće poljoprivredne proizvodnje.

Bez dovoljno radnika, upozoravaju voćari i povrtlari iz Semberije, mnoga će polja ostati neobrana, a broj domaćih proizvođača mogao bi nastaviti opadati.

Pročitaj članak

BiH sve više ovisi o stranim radnicima: Nepalcima BiH postaje novi dom

U Bosni i Hercegovini trenutno radi više od sedam tisuća stranih radnika, a zbog sve većeg nedostatka domaće radne snage poslodavci upozoravaju da će potreba za uvozom radnika u budućnosti biti još izraženija. Najtraženija zanimanja su kuhari, čistači, tesari, armirači, zidari i stolari, piše BHRT.

Među onima koji su svoj novi početak pronašli u BiH je i 28-godišnji Lekh Nath iz Nepala, koji već devet mjeseci radi u jednoj tvrtki u Bijeljini. Ističe kako je zadovoljan uvjetima rada, odnosom poslodavaca i životom u Bosni i Hercegovini.

– Bosna je veoma dobra zemlja. Ranije sam osam godina radio u Dubaiju, a ovdje su uvjeti rada dobri i ljudi su veoma ljubazni prema nama. Kada se razbolimo ili umorimo, svi žele pomoći. Klima je slična nepalskoj i ovo je dobro mjesto za život – rekao je Nath.

Slično razmišlja i 21-godišnji Aagman Bista, koji u BiH vidi svoju budućnost. Kaže kako nije očekivao da će ga zemlja toliko pozitivno iznenaditi.

– U Nepalu plaće nisu velike, dok je ovdje zarada dobra. Posao je težak, ali sam se naviknuo i planiram ostati ovdje koliko god budem mogao – istaknuo je Bista.

Prema podacima Agencije za rad i zapošljavanje BiH, ovogodišnja kvota za zapošljavanje stranaca iznosi 7.427 radnih dozvola. Od toga je 4.500 dozvola predviđeno za Federaciju BiH, 2.000 za Republiku Srpsku, dok ostatak pripada Brčko distriktu.

Najviše stranih radnika dolazi iz Nepala, Bangladeša i Indije, a najčešće se zapošljavaju u proizvodnji, poljoprivredi i građevinskom sektoru.

Iz Agencije za zapošljavanje stranih radnika „Ino Balkan“ iz Bijeljine navode kako proces zapošljavanja stranaca nije jednostavan te traje mjesecima.

– Procedura uključuje odabir kandidata, pripremu dokumentacije, izdavanje radnih dozvola i reguliranje boravka, kao i prijavu radnika u radni odnos. Sve to zahtijeva mnogo vremena i administracije – pojasnila je Dijana Berić iz agencije „Ino Balkan“.

Poslodavci smatraju da je liberalizacija zapošljavanja stranaca nužna jer domaćeg radno sposobnog stanovništva nedostaje gotovo u svim sektorima.

Predsjednik Udruženja poslodavaca Federacije BiH Mujo Hasić ističe kako gospodarstvo već osjeća ozbiljan manjak radnika.

– Potrebno je ubrzati procedure i olakšati dolazak stranih radnika jer domaće tržište rada više ne može zadovoljiti potrebe poslodavaca – rekao je Hasić.

Na sve češće kritike da dolazak stranih radnika ruši cijenu rada u BiH, poslodavci odgovaraju kako to nije točno. Naglašavaju da angažman stranih radnika uključuje dodatne troškove poput smještaja, administracije, prijevoza i integracije, zbog čega oni nisu jeftina radna snaga.

Sve veći broj stranih radnika pokazuje kako se tržište rada u Bosni i Hercegovini ubrzano mijenja. Dok domaći radnici odlaze u zemlje Europske unije u potrazi za boljim životom, prazna radna mjesta u BiH sve češće popunjavaju radnici iz Azije.

Pročitaj članak