Danas počinje predizborna kampanja u BiH: Evo što nas čeka u idućih mjesec dana

foto bihambasada.se

Predizborna kampanja za Opće izbore u Bosni i Hercegovini počinje danas, 4. rujna, točno mjesec dana prije izlaska birača na birališta. Političke stranke i kandidati ulaze u završnicu izborne utrke, a građane u idućim tjednima očekuje intenzivna kampanja i mnoštvo političkih poruka.

Na opasnost od širenja dezinformacija, manipulacija i govora mržnje tijekom kampanje upozorilo je sarajevsko Udruženje građana i građanki „Zašto ne“, koje je pozvalo medije na odgovorno i dosljedno provjeravanje informacija prije njihova objavljivanja.

Opći izbori u BiH bit će održani u nedjelju, 4. listopada 2026. godine. Birači će birati članove Predsjedništva BiH, zastupnike u državnom i federalnom parlamentu, zastupnike u Narodnoj skupštini Republike Srpske, predsjednika i potpredsjednike Republike Srpske te zastupnike u županijskim skupštinama u Federaciji BiH.

Lažna istraživanja i manipulacije

Iz Udruženja „Zašto ne“ upozoravaju kako su među najčešćim oblicima izbornih manipulacija lažna ili netočno predstavljena istraživanja javnog mnijenja.

Rezultati različitih anketa i istraživanja nerijetko se objavljuju bez osnovnih informacija o tome tko je naručio istraživanje, tko ga je proveo, kada je provedeno te na kakvom je uzorku rađeno.

Takva praksa može dovesti birače u zabludu, posebno kada se rezultati istraživanja predstavljaju kao vjerodostojna slika raspoloženja birača. Iz Udruženja podsjećaju da Izborni zakon BiH propisuje obvezu objavljivanja relevantnih podataka uz rezultate istraživanja javnog mnijenja.

Problem predstavljaju i izmišljene ili iz konteksta izvučene izjave političara, kao i manipulirane fotografije kojima se pokušavaju diskreditirati kandidati.

Posebnu pozornost, navode, potrebno je obratiti i na intervjue u kojima se političarima postavljaju unaprijed pripremljena i „lagana“ pitanja, bez kritičkih potpitanja i suočavanja s konkretnim činjenicama.

Govor mržnje ponovno u fokusu

Predizborno razdoblje tradicionalno donosi i pojačanu retoriku, a iz Udruženja upozoravaju na opasnost od govora mržnje, nacionalizma, rasizma, ksenofobije i homofobije.

Poseban problem mogu biti i mizogini napadi na kandidatkinje, u kojima se njihovo djelovanje i političke sposobnosti stavljaju u drugi plan, dok se fokus prebacuje na njihov izgled, odijevanje ili privatni život.

Upravo zbog toga mediji, ali i korisnici društvenih mreža, trebali bi biti posebno oprezni s prenošenjem sadržaja koji mogu dodatno poticati podjele i netrpeljivost.

U kampanji bi mogli biti i deepfakeovi

Dodatni izazov ove izborne kampanje predstavljat će sadržaj kreiran uz pomoć umjetne inteligencije.

Deepfake snimke i druge manipulacije već su korištene u izbornim kampanjama u različitim državama, a njihova uvjerljivost sve je veća. Zbog toga iz „Zašto ne“ upozoravaju da senzacionalističke fotografije, videosnimke i druge sadržaje ne treba automatski objavljivati bez prethodne provjere.

Jedna lažna snimka, posebno ako se proširi društvenim mrežama, može u kratkom vremenu dosegnuti veliki broj ljudi i utjecati na percepciju kandidata ili političke stranke.

Anonimni portali također predstavljaju problem

Iz Udruženja upozoravaju i na transparentnost online medija koji će pratiti izbornu kampanju.

Portali koji izvještavaju o kampanji zakonski su obvezni javno i transparentno objaviti podatke o vlasništvu. Međutim, kako navode iz „Zašto ne“, deseci anonimnih portala tijekom prethodnih izbornih ciklusa nisu ispunjavali ovu obvezu, a za takvo kršenje pravila nisu uslijedile odgovarajuće sankcije.

Pred biračima je tako mjesec dana intenzivne političke kampanje, ali i razdoblje u kojem će biti potrebno posebno pažljivo razlikovati provjerene informacije od političke propagande, manipulacija i lažnih vijesti.

Do izbora je točno mjesec dana, a prava borba za birače tek počinje.

Pročitaj članak

Požar ponovno buknuo na Čabulji iznad Donje Drežnice

foto Bljesak.info

Požar na planini Čabulji, na području iznad Donje Drežnice kod Mostara, ponovno je buknuo, svega nekoliko dana nakon što je požarište bilo proglašeno ugašenim.  

Vatra je ponovno uočena tijekom dana, a prema dojavi čitateljice portala Bljesak.info, požar je primijetila tijekom vožnje iz Vrda prema Drežnici, novom prometnicom.  „Sad smo išli iz Vrda prema Drežnici, onim novim putem, i vidjeli da je krenuo požar“, kazala je čitateljica za Bljesak.info.  

Požar na području Drežnice bio je u potpunosti ugašen 31. kolovoza, nakon kiše koja je tijekom prethodne noći zahvatila ovo područje, izvijestio je tada Operativni centar Civilne zaštite Hercegovačko-neretvanske županije.  

Vatrogasne ekipe toga su dana od 8 do 17:10 sati dežurale i obilazile požarište kako bi se uvjerile da nema novih aktivnih žarišta. U gašenju je sudjelovao i helikopter Oružanih snaga BiH, koji je do 15 sati izveo 22 naleta te na požarište izbacio ukupno 22.000 litara vode.  

Požar je na Čabulji prethodno gorio četiri dana, a tijekom vikenda se spustio prema Drežnici i zahvatio više hektara šume na iznimno teško pristupačnom planinskom terenu. U gašenju je sudjelovao i zrakoplov Air Tractor, dok je zbog nepristupačnosti terena bila zatražena i pomoć helikoptera Oružanih snaga BiH.  

Ponovno aktiviranje vatre posebno zabrinjava mještane okolnih naselja koji su i ranije upozoravali na širenje požara planinsko-šumskim područjem. Strahovali su da bi se vatra mogla približiti Vrdima, Gorancima i Drežnici te ugroziti stanovništvo, kuće i drugu imovinu, ali i velike površine šumskog i prirodnog bogatstva.  

Hoće li se novo žarište proširiti i kolika je njegova trenutačna površina, zasad nije poznato. Nadležnim službama ostaje prioritet što prije utvrditi stanje na terenu i spriječiti ponovno širenje vatre.

Pročitaj članak

Novi Zakon o radu FBiH: Pauza ulazi u radno vrijeme, evo što se još mijenja

Federalno ministarstvo rada i socijalne politike pripremilo je prednacrt novog Zakona o radu Federacije Bosne i Hercegovine, koji bi mogao donijeti najopsežnije promjene radnog zakonodavstva u Federaciji u posljednjih deset godina, piše Klix.

Prednacrt je Ministarstvo uputilo Vladi FBiH u januaru 2026. godine. Nakon što ga Vlada razmotri i usvoji, zakon bi trebao biti upućen u parlamentarnu proceduru kao nacrt, nakon čega slijedi javna rasprava u trajanju od 30 do 90 dana. Tek nakon razmatranja pristiglih prijedloga utvrđuje se konačni prijedlog zakona.

Da bi novi Zakon o radu stupio na snagu, moraju ga u istovjetnom tekstu usvojiti Vlada FBiH i oba doma Parlamenta FBiH.

Iz resornog ministarstva poručuju kako je jedan od temeljnih ciljeva reforme jačanje i unapređenje prava radnika, uz istodobno jasnije uređivanje različitih oblika zapošljavanja.

Stalni posao postaje pravilo

Jedna od najvažnijih promjena odnosi se na ugovore o radu.

Prema predloženim rješenjima, ugovor na neodređeno vrijeme postao bi osnovni oblik zapošljavanja, dok bi se ugovor na određeno mogao sklapati samo kada za to postoji jasan i objektivno opravdan razlog.

Među dopuštenim razlozima navode se zamjena privremeno odsutnog radnika, primjerice zbog porodiljskog ili bolovanja, ali i rad na vremenski ograničenom projektu, privremeno povećanje obujma posla, hitne narudžbe te sezonski ili privremeni rast proizvodnje.

Ako u ugovoru ne bude precizno navedeno vrijeme njegova trajanja, smatrat će se da je radnik zaposlen na neodređeno vrijeme.

Time bi se trebalo stati na kraj praksi u kojoj se ugovori na određeno koriste za poslove koji su po svojoj prirodi trajni.

Najviše tri ugovora na određeno u dvije godine

S istim radnikom poslodavac bi mogao zaključiti najviše tri uzastopna ugovora na određeno, pri čemu njihovo ukupno trajanje ne bi smjelo biti dulje od dvije godine.

Svaki aneks ili izmjena kojom se produžava postojeći ugovor računala bi se kao novi ugovor.

Pritom poslodavci ne bi mogli jednostavno napraviti kratku pauzu kako bi zaobišli zakonsko ograničenje. Prekid kraći od 60 dana ne bi prekidao kontinuitet radnog odnosa.

U kontinuitet bi se uračunavala i određena razdoblja odsutnosti s posla, uključujući bolovanje, godišnji odmor i porodiljsko odsustvo.

Nakon što istekne dvije godine ili budu iskorištena tri ugovora, isti ili povezani poslodavac mogao bi radnika ponovno zaposliti na određeno tek nakon najmanje šest mjeseci pauze.

Kada ugovor na određeno postaje ugovor za stalno?

Ugovor bi se smatrao sklopljenim na neodređeno vrijeme ako je zaključen protivno zakonu, ako radnik nastavi raditi nakon isteka ugovora ili ako na određeno radi dulje od dvije godine bez zakonski priznatog prekida.

Posebna zaštita predviđena je i za radnike koji rade bez ugovora.

Ako osoba radi za naknadu, a nema potpisan ugovor o radu, pretpostavljalo bi se da je zasnovan radni odnos na neodređeno vrijeme, osim ako poslodavac pred sudom dokaže suprotno.

Pisani ugovor i dalje bi bio obvezan, a poslodavac bi radniku prije početka rada morao uručiti njegov primjerak, kao i kopiju prijave na obvezna osiguranja.

Isti posao – ista prava

Radnici zaposleni na određeno vrijeme trebali bi imati ista prava i uvjete rada kao radnici na neodređeno koji kod istog poslodavca obavljaju iste ili slične poslove.

To uključuje plaću, opće uvjete rada, stručno usavršavanje, obrazovanje te pristup informacijama o slobodnim radnim mjestima za stalno zaposlenje.

Poslodavci bi također morali radnike na određeno redovito obavještavati o mogućnostima zapošljavanja na neodređeno vrijeme.

Prvi put posebno uređen sezonski rad

Novim zakonom posebno bi se definirao ugovor o radu za sezonske poslove, osobito u djelatnostima poput turizma i poljoprivrede.

Takav ugovor mogao bi trajati najviše šest mjeseci tijekom godine.

Poslodavci bi morali unaprijed pravilnikom odrediti koji se poslovi smatraju sezonskima, dok bi bilo zabranjeno stalna radna mjesta naknadno proglašavati sezonskima samo kako bi se opravdalo zapošljavanje na određeno.

Probni rad neće se moći stalno ponavljati

Probni rad mogao bi trajati najviše šest mjeseci, ali bi kod ugovora na određeno morao biti razmjeran trajanju ugovora i prirodi posla.

To znači da poslodavac ne bi mogao radniku koji je zaposlen na svega nekoliko mjeseci automatski odrediti probni rad od šest mjeseci.

Također, ako je radnik već prošao probni rad za određeno radno mjesto, poslodavac mu pri sklapanju novog ugovora za iste poslove ne bi smio ponovno nametati probni rad.

Stroža pravila za agencijske radnike

Prednacrt detaljnije uređuje i rad agencija za privremeno zapošljavanje.

Jasnije bi se odredilo tko je odgovoran za plaću, evidenciju radnog vremena te sigurnost i zaštitu na radu.

Radnik koji je preko agencije ustupljen drugoj kompaniji ne bi smio imati lošije uvjete rada od zaposlenika koji kod tog korisnika obavljaju iste ili slične poslove.

Agencijski rad ostao bi moguć kod zamjena, privremenog povećanja obujma posla i projekata, ali ne bi smio postati način za trajno angažiranje radnika uz manju radnu sigurnost.

Poslodavac će morati obrazložiti aneks ugovora

Kod promjene uvjeta rada poslodavac bi morao radniku pisanim putem obrazložiti razloge za izmjenu ugovora i ostaviti mu primjeren rok da se izjasni.

Čak i ako radnik prihvati i potpiše aneks kako bi zadržao posao, time ne bi izgubio pravo da naknadno pred sudom osporava njegovu zakonitost.

To bi se moglo odnositi, primjerice, na smanjenje plaće, premještaj na drugo radno mjesto ili promjenu mjesta rada.

Razdvajaju se radni staž i radno iskustvo

Prednacrt prvi put jasno razdvaja pojmove radnog staža i radnog iskustva.

Radni staž odnosio bi se na ukupno vrijeme provedeno u radnom odnosu i osiguranju, dok bi radno iskustvo označavalo konkretna znanja i vještine stečene obavljanjem određenih poslova.

Ova promjena trebala bi smanjiti nesporazume prilikom zapošljavanja jer određeni broj godina staža ne znači nužno i iskustvo na konkretnoj poziciji.

Pauza od 30 minuta ulazi u radno vrijeme

Velika promjena predviđa se i kod odmora tijekom radnog dana.

Radnik koji radi najmanje šest sati dnevno imao bi pravo na 30 minuta pauze koja se računa u radno vrijeme.

Drugim riječima, radnik koji radi od 8 do 16 sati ne bi više morao ostajati do 16:30 zbog korištenja zakonske pauze.

Maloljetnici koji rade dulje od četiri i pol sata imali bi pravo na pola sata neprekidnog odmora.

Čak ni u djelatnostima u kojima priroda posla ne dopušta klasičan prekid rada pauza se ne bi mogla jednostavno ukinuti, već bi način njezina korištenja morao biti uređen pravilnikom ili kolektivnim ugovorom.

Prekovremeni rad mora biti iznimka

Prekovremeni rad trebao bi biti dopušten samo u stvarnim izvanrednim okolnostima.

Manjak radnika više se ne bi smio automatski prikazivati kao izvanredna okolnost kojom se opravdava stalni prekovremeni rad.

Poslodavac bi morao voditi preciznu evidenciju radnog vremena. Ako evidencija ne bude vođena na propisan način, u eventualnom sudskom sporu teret dokazivanja odrađenih sati bio bi na poslodavcu.

Time bi se radnicima olakšalo dokazivanje neplaćenog prekovremenog rada.

Kraj rada „na poziv“

Predviđeno je i obvezno unaprijed utvrđivanje rasporeda rada.

Poslodavac bi morao odrediti početak i završetak radnog vremena, smjene i dane odmora.

Time bi se trebalo ograničiti organiziranje rada po principu „dođi kad te pozovemo“.

Radnicima s nepunim radnim vremenom morao bi biti osiguran jednak pristup stručnom usavršavanju i napredovanju, dok bi se kod osoba koje rade kod više poslodavaca rasporedi morali uskladiti tako da se ne ugroze zakonski odmori.

Stroža kontrola preraspodjele radnog vremena

Poslodavci koji imaju velike sezonske oscilacije u obujmu posla i dalje bi mogli organizirati dulji rad tijekom sezone.

Međutim, višak odrađenih sati morao bi se nadoknaditi kraćim radom u razdoblju smanjenog obujma posla.

Preraspodjela bi morala biti unaprijed planirana i evidentirana, kako bi se spriječilo prikriveno neplaćanje prekovremenih sati.

Posebna zaštita noćnih radnika

Ako liječnik utvrdi da noćni rad narušava zdravlje radnika, poslodavac bi ga morao premjestiti u dnevnu smjenu, na iste ili druge odgovarajuće poslove.

Noćni rad maloljetnika bio bi zabranjen, dok bi posebna zaštita bila propisana za trudnice, majke i usvojitelje.

Najmanje 12 sati dnevnog odmora

Radnici bi imali pravo na najmanje 12 sati neprekidnog dnevnog odmora unutar 24 sata.

Iznimka bi se odnosila na punoljetne sezonske radnike koji rade u dva dijela tijekom dana. Kod njih bi odmor mogao trajati osam sati, ali bi morali dobiti zamjenski odmor.

Sedmični odmor iznosio bi najmanje 24 sata neprekidno za punoljetne radnike, odnosno najmanje 48 sati za maloljetnike.

Ako zbog organizacije rada odmor nije moguće koristiti, poslodavac bi morao osigurati zamjenski odmor odmah nakon završetka razdoblja pojačanog rada.

Godišnji odmor bez dosadašnje gornje granice

Svi radnici imali bi pravo na najmanje 20 radnih dana plaćenog godišnjeg odmora, dok bi maloljetnici i radnici na teškim poslovima imali najmanje 25 dana.

Predviđeno je ukidanje dosadašnjeg ograničenja maksimalnog trajanja godišnjeg odmora, što znači da bi kolektivnim ugovorom ili pravilnikom mogao biti utvrđen i znatno duži odmor.

Radnik se ne bi mogao odreći godišnjeg odmora niti bi mu se on tijekom trajanja radnog odnosa mogao isplatiti umjesto korištenja.

Praznici, bolovanje i plaćeni dopust ne bi se uračunavali u godišnji odmor.

Jedan slobodan dan kada radnik želi

Godišnji odmor mogao bi se koristiti u više dijelova.

Prvi dio morao bi trajati najmanje 12 radnih dana neprekidno i iskoristiti se do kraja tekuće godine, dok bi se preostali dio mogao koristiti najkasnije do 30. lipnja sljedeće godine.

Poslodavac bi plan godišnjih odmora morao donijeti do kraja ožujka, a rješenje o korištenju godišnjeg odmora radniku dostaviti najmanje sedam dana unaprijed.

Radnik bi imao i pravo jedan dan godišnjeg odmora iskoristiti prema vlastitoj želji, uz obvezu da poslodavca o tome obavijesti najmanje tri dana ranije.

Više plaćenog dopusta za važne životne događaje

Za vjenčanje, rođenje djeteta, težu bolest ili smrt člana uže obitelji radnik bi mogao ostvariti do sedam radnih dana plaćenog odsustva godišnje.

Očevi bi dobili pravo na odsustvo nakon rođenja djeteta, a jedan roditelj na slobodan dan zbog polaska djeteta u prvi razred osnovne škole.

Dobrovoljni darivatelji krvi imali bi pravo na jedan plaćeni slobodan dan koji se ne bi oduzimao od općeg fonda za osobne potrebe.

Plaćeni slobodni dani za vjerske i tradicijske potrebe

Predviđena je i mogućnost korištenja četiri do šest plaćenih slobodnih dana godišnje za vjerske ili tradicijske potrebe.

Radnik bi također mogao, na vlastiti zahtjev, jednom tjedno koristiti do 60 minuta za vjerske potrebe, pri čemu bi se to vrijeme računalo u radno vrijeme.

Neplaćeni dopust za njegu članova obitelji

Radnici bi imali pravo na do pet radnih dana neplaćenog odsustva godišnje radi osobne njege bolesnog člana uže obitelji, uz odgovarajuću medicinsku dokumentaciju.

Hranitelji bi mogli ostvariti do deset radnih dana.

Za vrijeme neplaćenog odsustva prava i obveze iz radnog odnosa miruju, uključujući i odjavu s osiguranja, pa će praktična primjena ove odredbe vjerojatno zahtijevati dodatno preciziranje tijekom parlamentarne procedure.

Posebna pravila za pomorske ribare

Prednacrt predviđa i donošenje posebnog pravilnika kojim bi se detaljno uredili radno vrijeme, odmori i odsustva radnika na pomorskim ribarskim plovilima.

Velika reforma, ali ključna će biti kontrola

Ako predložena rješenja budu usvojena, novi Zakon o radu FBiH donijet će velike promjene u odnosu između radnika i poslodavaca.

Ugovor na neodređeno postao bi pravilo, ugovori na određeno iznimka, pauza bi se računala u radno vrijeme, a prekovremeni rad morao bi biti opravdan i evidentiran.

Ipak, stvarni učinak zakona neće ovisiti samo o onome što bude napisano u propisu. Jednako važna bit će njegova provedba na terenu i učinkovit rad inspekcija.

Bez redovitih kontrola i sankcioniranja zlouporaba, i najbolja zakonska rješenja mogla bi ostati samo na papiru.

Pročitaj članak

Zbog velikih vrućina odgođen početak nastave u HNŽ-u: Učenici u klupe sjedaju 14. rujna

Vlada Hercegovačko-neretvanske županije donijela je odluku o odgodi početka nastave u osnovnim i srednjim školama u školskoj 2026./2027. godini.  

Na prijedlog Ministarstva prosvjete, znanosti, kulture i športa HNŽ-a, Vlada HNŽ-a danas je donijela Odluku kojom se početak nastavnog procesa odgađa za ponedjeljak, 14. rujna 2026. godine.  

Odluka se odnosi na sve osnovne i srednje škole na području Hercegovačko-neretvanske županije, a donesena je zbog aktualnih vremenskih uvjeta i izrazito visokih temperatura zraka koje posljednjih dana zahvaćaju Hercegovinu.  

Kako je priopćeno iz Vlade HNŽ-a, visoke temperature mogu nepovoljno utjecati na zdravstveno stanje, sigurnost te psihofizičke sposobnosti učenika i djelatnika u odgojno-obrazovnim ustanovama.  

„Odluka je donesena s obzirom na trenutačne vremenske uvjete odnosno izrazito visoke temperature zraka koje, kako stoji u Obrazloženju, mogu nepovoljno utjecati na zdravstveno stanje, sigurnost i psihofizičke sposobnosti učenika i djelatnika u odgojno-obrazovnim ustanovama, time i na kvalitetno i nesmetano odvijanje nastavnoga procesa“, navodi se u priopćenju Vlade HNŽ-a.  

Tako će učenici u HNŽ-u u novu školsku godinu krenuti tjedan dana kasnije od prvotno planiranog, odnosno 14. rujna.  

Odgoda dolazi u trenutku kada Hercegovinu i dalje obilježavaju vrlo visoke temperature, zbog čega je poseban naglasak stavljen na zaštitu zdravlja djece, učenika, nastavnika i ostalih zaposlenika u školama.  Nastavni proces u svim osnovnim i srednjim školama u Hercegovačko-neretvanskoj županiji tako će službeno započeti u ponedjeljak, 14. rujna 2026. godine. 

Pročitaj članak

Suša uništava poljoprivredu u BiH: „Ovo je totalna katastrofa, nikad nisam zapamtio ovakvu situaciju“

foto Dnevnik.hr

Nakon rekordnih temperatura i dugotrajne suše, poljoprivrednici diljem Bosne i Hercegovine zbrajaju goleme štete. Urod brojnih poljoprivrednih kultura bit će višestruko manji, a među najteže pogođenima su voće, povrće, kukuruz, soja i stočna hrana, prenosi Večernji list BH.

Enes Hasanović, tajnik Udruge poljoprivrednika Tuzlanske županije, za „Nezavisne novine“ kazao je kako je situacija katastrofalna te da u svojih 78 godina života ne pamti ovakvu sušu.

„Nikad nije bila gora situacija. Meni je 78 godina i nikad ovakvu sušu nisam zapamtio. Ovo je totalna katastrofa“, rekao je Hasanović.

Posebno zabrinjava činjenica da su zbog dugotrajnog nedostatka oborina presušili brojni bunari, dok je opskrba vodom ozbiljno ugrožena.

Najviše stradali voće i povrće

Prema riječima Hasanovića, najteže su pogođene povrtlarske i voćarske kulture, dok će i prinos kukuruza biti izrazito loš.

„Ono što je ranije posijano, to je i Bože pomozi, ali ovo što je posijano kasnije – nema od toga ništa“, kazao je.

Veliki problem bit će i osiguravanje hrane za stoku. Uništeni usjevi znače manje dostupne stočne hrane, pa će se poljoprivrednici morati dodatno snalaziti kako bi prehranili stoku.

Hasanović kao jedan od ključnih problema ističe nedostatak sustavnog pristupa navodnjavanju i nedovoljna ulaganja u poljoprivrednu infrastrukturu.

„Nema pomoći države poljoprivredi. Nemamo ministarstvo na državnoj razini i onda je sve razvodnjeno. Svatko se u svoj atar zatvorio i nema strategije“, upozorio je.

„Balkan sve više postaje Sahara“

Poljoprivrednici strahuju da bi bez ozbiljnih ulaganja u sustave navodnjavanja domaća proizvodnja mogla biti sve ugroženija.

„Nećemo imati svoju proizvodnju jer Balkan sve više postaje Sahara“, zaključio je Hasanović.

Iznimno teško stanje bilježi se i u voćarstvu Republike Srpske. Umjesto rekordne sezone i očekivanih oko 40.000 tona voća, voćari procjenjuju da bi ovogodišnji urod mogao biti prepolovljen.

Dragoja Dojčinović, predsjednik entitetske Udruge voćara, pojašnjava da su akumulacije presušile, dok stabla zbog ekstremnih uvjeta povlače sokove iz plodova kako bi preživjela.

Visoke temperature dodatno su utjecale na razvoj plodova jabuka i krušaka, koji ostaju sitniji i često ne zadovoljavaju tržišne standarde.

Manji prinosi mogli bi donijeti i veće cijene

Posljedice suše vrlo brzo bi mogli osjetiti i građani. Manjak domaćih poljoprivrednih proizvoda mogao bi dovesti do rasta cijena u trgovinama, dok postoji opasnost da najveći dio zarade ne završi kod proizvođača.

Voćari upozoravaju da bi otkupljivači, koristeći tešku situaciju proizvođača, mogli otkupljivati robu po nižim cijenama, dok bi konačne cijene za potrošače istodobno rasle.

Iz Hidrometeorološkog zavoda Republike Srpske također upozoravaju na posljedice ekstremnih temperatura. Toplinski stres i prijevremeno dozrijevanje biljaka posebno ugrožavaju kukuruz i soju, koji se nalaze u ključnim fazama razvoja zrna.

Sve ukazuje na to da bi ovogodišnja suša mogla ostaviti ozbiljne posljedice na domaću poljoprivredu, prihode proizvođača, stočni fond, ali i cijene hrane. Bez većih ulaganja u navodnjavanje i osiguravanje dostupnosti vode, ovakve bi vremenske prilike u budućnosti mogle predstavljati sve veći udar na proizvodnju hrane u BiH.

Pročitaj članak

Oko 260 radnika američkog giganta ostaje bez posla, otkazi kreću već u listopadu

foto Crna Hronika

Oko 260 radnika banjolučkog ureda američke tehnološke kompanije NCR do kraja godine trebalo bi ostati bez posla, doznaje AloOnline. Prema informacijama koje su zaposlenicima prenijeli predstavnici američkog menadžmenta i uprave iz Beograda, otpuštanja će biti provedena u nekoliko valova, a proces bi se trebao nastaviti i tijekom 2027. godine.

Zaposlenici su, prema navodima jedne od radnica koja se našla na popisu za otpuštanje, o odluci obaviješteni tijekom sastanka održanog u hotelu Bosna u Banjoj Luci.

„Jučer su nas okupili u hotelu Bosna i rekli nam da nije ništa osobno te da su u procesu pregovora sa Zavodom za zapošljavanje Republike Srpske o našem prihvaćanju kao tehnološkog viška“, rekla je zaposlenica za AloOnline.

Kako tvrdi, radnicima je tijekom sastanka putem PowerPoint prezentacije predstavljeno da će se otkazi odvijati u tri kruga – 31. listopada, 30. studenoga i 31. prosinca.

„Sve su nam to predstavili putem PowerPoint prezentacije, bez ikakve empatije. Nismo ni znali što se događa, ali znamo da će biti tri kruga otpuštanja“, navela je.

Posebnu zabrinutost među zaposlenicima izaziva neizvjesnost oko toga tko će i kada dobiti otkaz, ali i visina otpremnine. Prema riječima zaposlenice, radnicima je rečeno da bi u najboljem slučaju mogli dobiti oko 1.000 KM, odnosno zakonski minimum.

„Dat će nam, ako to učine, zakonski minimum. To su nam rekli jučer, a ja ne znam što dalje“, kazala je.

NCR je u Banju Luku stigao 2017. godine, kada je otvorio Centar za tehničku podršku. Tvrtka je službeno počela raditi 8. lipnja te godine, a već u prosincu imala je 118 zaposlenih. Do 2019. godine broj zaposlenih narastao je na oko 300.

Riječ je o američkoj multinacionalnoj kompaniji koja razvija softverska i tehnološka rješenja za financijski sektor, maloprodaju i ugostiteljstvo.

Jedan od bivših zaposlenika za AloOnline je kazao kako smatra da je razlog otpuštanja potraga za jeftinijom radnom snagom te da bi dio poslova mogao biti premješten u azijske zemlje.

Najnovije informacije izazvale su zabrinutost među zaposlenicima, posebice zbog činjenice da je riječ o kompaniji koja je godinama bila značajan poslodavac u Banjoj Luci. Prema dostupnim navodima, otpuštanja bi se trebala provoditi postupno, a posljedice restrukturiranja mogle bi se osjećati i tijekom 2027. godine.

Pročitaj članak

Pravomoćno izbačen iz Franjevačkog reda: Vatikan odbio njegovu žalbu

foto Pixell

Šime Nimac, nekadašnji franjevac i župnik u Baškoj Vodi, više nije član Reda manje braće (OFM), niti Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja. Njegovo trajno otpuštanje iz Reda sada je i konačno potvrđeno nakon što je vatikanski Dikasterij za ustanove posvećenog života odbio njegovu žalbu.

Informacija je objavljena u službenom glasilu Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja, čime je zaključen crkveni postupak koji je protiv Nimca vođen na razini Reda i Svete Stolice.

Dekret o njegovu otpuštanju donio je 12. svibnja 2025. godine generalni ministar Reda manje braće fra Massimo Fusarelli. Na tu je odluku Nimac uložio žalbu, no vatikanski Dikasterij potvrdio je raniju odluku 14. srpnja 2026. godine.

Time je odluka postala pravomoćna, a Nimac je i službeno prestao biti član Franjevačkog reda.

Nimac je hrvatskoj javnosti poznat ponajprije zbog slučaja iz vremena kada je bio župnik u Baškoj Vodi. Godine 2012. sudjelovao je u prodaji crkvenog zemljišta vrijednog oko 1,3 milijuna eura, a posao je obavljen bez potrebnog znanja i dopuštenja Splitsko-makarske nadbiskupije.

Zbog zlouporabe položaja i ovlasti Nimac je pravomoćno osuđen na godinu dana zatvora, uz četverogodišnji rok kušnje, te mu je naloženo podmirenje nastale štete.

Slučaj je posljednjih godina ponovno privlačio pozornost javnosti, među ostalim zbog pitanja novca dobivenog prodajom zemljišta. Prema dosad objavljenim informacijama, sredstva koja pripadaju Nadbiskupiji još uvijek nisu vraćena.

Pravomoćnom odlukom Dikasterija tako je završena i crkvena procedura protiv bivšeg franjevca, čime je Šime Nimac i formalno izgubio pripadnost Redu manje braće i Franjevačkoj provinciji Presvetog Otkupitelja.

Pročitaj članak

Sladić objavio novu prognozu: Oko 10. rujna stiže promjena vremena, ali postoji jedan problem

novabh.tv

Bosanskohercegovački meteorolog Nedim Sladić objavio je novu vremensku prognozu, prema kojoj bi se početkom druge dekade rujna mogla dogoditi promjena vremenskih prilika na području Bosne i Hercegovine.

Prema aktualnim prognostičkim materijalima, prve naznake promjene vremena naziru se oko 10. rujna, kada bi temperature zraka trebale pasti na ugodnije vrijednosti. Ipak, i dalje bi se zadržale blago iznad prosjeka za rujan.

Maksimalne dnevne temperature uglavnom bi se kretale oko i malo iznad 25 °C, uz vrlo topla poslijepodneva i ugodne noći. Istodobno, postoji mogućnost i za prolazne oborine.

Prognoza još nije sigurna

Sladić upozorava kako je trenutačni signal za ostvarenje ovakvog scenarija još uvijek relativno slab.

Posebno je neizvjesna prognoza oborina, a različiti prognostički izračuni trenutačno nude različita rješenja.

„Sinoćnji i jutarnji izračuni su znatno agresivniji u formiranju niskog zračnog pritiska i dotoku vlažnog zraka prema našem području te intenzivnijih padavina koji zasad nemaju veću podršku ostalih članica u izračunima“, naveo je Sladić.

Prema trenutačno izglednijem scenariju, ipak bi moglo doći do umjerenije promjene vremena, odnosno prolaska hladne fronte preko Bosne i Hercegovine.

Intenzivna kiša nije nužno dobra vijest

Posebno zanimljiv dio Sladićeve analize odnosi se na mogući utjecaj oborina na trenutačnu sušu.

Naime, čak ni obilne i intenzivne oborine ne bi nužno predstavljale najbolje rješenje. Kada nakon dugotrajnog sušnog razdoblja u kratkom vremenu padne velika količina kiše, značajan dio vode može otjecati površinom, umjesto da prodre u tlo.

Kako objašnjava Sladić, suho i zbijeno tlo postaje hidrofobno te se u određenoj mjeri ponaša poput asfaltne površine.

„Potrebna nam je umjerena kiša koja će omogućiti da zemlja upije svaku kapljicu“, poručuje meteorolog.

Takav bi razvoj vremena mogao biti moguć s prolaskom hladne fronte, no konačan ishod ovisit će o nizu međusobno povezanih meteoroloških čimbenika.

Stoga početak druge dekade rujna za sada donosi nadu u ublažavanje velikih vrućina i pojavu oborina, ali za konkretniju prognozu još je potrebno pričekati nove prognostičke izračune.

Pročitaj članak

Kesić progovorio o sudbini „24 minuta“: Portugalci šute, nova sezona ipak počinje

Voditelj i autor emisije „24 minuta sa Zoranom Kesićem“ oglasio se povodom neizvjesnosti oko nastavka emitiranja emisije na televiziji Nova S, nakon što su vlasništvo nad tom televizijom, kao i nad N1, Radarom i Danasom, preuzeli novi vlasnici iz Portugala.

Kesić je u svom obraćanju situaciju opisao kroz simboliku portugalskog fada, podsjetivši da riječ „fado“ znači – sudbina. Istodobno je citirao čuvenu portugalsku pjevačicu Amaliju Rodrigues i njezinu pjesmu „Fado do Silencio“ (Fado tišine).

„Za neupućene, o sudbini N1, Nove S, Radara i Danasa odlučuju novi vlasnici iz Portugala, a zgodno se namjestilo da riječ 'fado' upravo znači – sudbina“, naveo je Kesić.

Kako ističe, nova sezona emisije trebala bi početi u rujnu, kao što je to bio slučaj i prethodnih 13 godina. Novi ugovor, tvrdi, potpisan je još u lipnju, no problem je u tome što ugovor vrijedi tek kada ga potpišu obje strane.

„Ali sa druge (portugalske) strane, što bi rekla Amalija – 'Silencio'. Niti pišu, nit se javljaju“, poručio je Kesić.

Planirani datum početka nove televizijske sezone je 19. rujna, a ekipa emisije, unatoč brojnim pokušajima da dobije odgovor, još uvijek ne zna hoće li se „24 minuta“ emitirati na televiziji.

„19. septembar, planirani datum početka nove sezone se bliži, a ekipa naše emisije uz sve napore, raspitivanja, zivkanja i osluškivanja nikako ne uspeva da dobije odgovor na jednostavno pitanje – krećemo li na televiziji ili ne“, naveo je.

Kesić se pritom osvrnuo i na mogućnost da emisija ne nastavi suradnju s Novom S, navodeći kako razumiju da su „nelogična vremena“ u kojima nelogično ponekad postaje logično.

„I ne bi bio prvi put da u medijima svedočimo alhemijskom procesu pretvaranju nečega u ništa. Ali čemu 'Silencio'?“, zapitao se.

U šaljivom, ali istodobno ozbiljnom tonu, pozvao je javnost, gledatelje i kolege iz medija da pomognu u „prekidanju tišine“ portugalskih vlasnika.

„Javite Portugalcima da nije srpski ćutati“, poručio je.

Posebno se osvrnuo na ranije najave novih vlasnika da neće pristati na političke i druge pritiske. Kesić ih je pozvao da, ako ih netko doista pritišće, javno kažu tko to čini.

„Što se tiče naše i vaše emisije, poznato je da na tišinu nikako nismo navikli. I držimo se dogovora sa publikom“, poručio je.

„24 minuta“ ipak kreće 19. rujna

Bez obzira na televizijsku neizvjesnost, Kesić je potvrdio da će nova sezona emisije početi prema planu – 19. rujna u 20:30 sati.

No, zasad će se emisija emitirati na službenom YouTube kanalu.

„Nova sezona '24 minuta', kako je i planirano, počinje u subotu 19. septembra tačno u 20:30 i to tamo gde možemo – na zvaničnom YouTube kanalu naše emisije“, objavio je Kesić.

Istaknuo je i kako kanal trenutačno prati oko 600.000 ljudi, pozvavši ih da se pridruže i novi gledatelji.

Hoće li se emisija, osim na YouTubeu, ponovno pojavljivati i na Novoj S, zasad ostaje nepoznato.

Kesić je svoje obraćanje zaključio u prepoznatljivom satiričnom tonu, poručivši:

„AJMO MI ONO NAŠE! Jer tišina je out – buka je u modi.“

A onda je, u svom stilu, ispravio samog sebe i otkrio izvor posljednjih stihova:

„Ili kako je to još davno otpevala velika Amalija Rodrigez: 'Buka buka mene vodi, buka mojoj duši godi, zauvek kod mene biće, buka buka u modi'. A ne, pardon. To je Koja.“

Pročitaj članak

Desetorica kandidata obukla franjevački habit i započela godinu novicijata na Humcu

U samostanskoj crkvi sv. Ante Padovanskog na Humcu ovoga utorka, tijekom svetog misnog slavlja, održan je obred oblačenja franjevačkog habita. Tim činom desetorica kandidata službeno su započela godinu novicijata, važnu etapu na svom putu prema redovničkom životu, piše stranica Fra3.

Iz Hercegovačka franjevačka provincija Uznesenja Marijina habit su obukli Ante Musa, iz župe sv. Franje Asiškog – Rasno, i Ivan Vranjković, iz župe Bezgrešnog začeća Blažene Djevice Marije – Posušje.  

U novicijat su istoga dana ušla i četvorica kandidata iz Franjevačka provincija Bosna Srebrena – Jerko Tunjić, Mihael Stanišić, Gabrijel Perković i Luka Marić – te četvorica iz Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja – Mario Zubčić, Vjekoslav Luburić, Žarko Dragićević i Kristijan Vuković.  

Oblačenjem franjevačkog habita započinje njihova godina novicijata, vrijeme intenzivne duhovne formacije, molitve, upoznavanja franjevačke karizme i života u zajednici. To je razdoblje u kojem novaci dublje promišljaju o svom pozivu i pripravljaju se za daljnji redovnički put.  

Njihov ulazak u novicijat ujedno je i snažan znak živosti franjevačkog poziva među mladima koji su se odlučili svoj život posvetiti Bogu, Crkvi i služenju drugima.  Novoj braći želimo obilje Božjeg blagoslova, ustrajnost i mir na njihovom redovničkom putu, uz preporuku da ih vjernici prate svojim molitvama.

Pročitaj članak

Slobodni od 27 do 40 godina, pozor! U nedjelju se traži društvo, a možda se rodi i ljubav

U nedjelju, 6. rujna, u Športsko-rekreativnom centru Garišta bit će održan susret za slobodne djevojke i mladiće u dobi od 27 do 40 godina. Polazak prema Garištima predviđen je u 16 sati ispred crkve Krista Kralja u Čitluku. 

Prema programu događaja, u 16:15 sati planirana je kratka molitva, nakon čega će od 16:30 uslijediti igre i roštilj. Organizatori su sudionicima preporučili dolazak u športskoj opremi. 

Susret je zamišljen kao zajedničko druženje uz rekreativne aktivnosti i boravak na otvorenom.

Pročitaj članak

Josip Jelinić postao otac: Njegova supruga Anita rodila kćer Rebeku

foto FB Istina

Josip Jelinić, hodočasnik iz Ljubuškog koji je poznat po svom višestotinjskom pješačenju kroz Bosnu i Hercegovinu s križem, doživio je jedan od najvažnijih trenutaka u životu – postao je otac.

Njegova supruga Anita rodila je kćer Rebeku, a sretnu vijest Josip je podijelio sa svojim pratiteljima na društvenim mrežama.

„Rebeka Jelinić je stigla na zemlju!“, napisao je uz objavu kojom je obznanio dolazak svoje kćeri.

Jelinić je zahvalio Bogu na ukazanom povjerenju, supruzi Aniti na, kako je istaknuo, „herojskoj trudnoći i porodu“, ali i medicinskom osoblju koje je, prema njegovim riječima, svoj posao obavilo na vrhunskoj razini.

Posebno je emotivno opisao iskustvo prisutnosti na porodu, otkrivši kako je imao priliku cijeli porod provesti uz svoju suprugu u rađaonici.

„Premoćno iskustvo. Moja žena je Čudo, ono što jedna žena, majka može pretrpiti, malo tko može“, poručio je Jelinić, ne skrivajući ponos i zahvalnost prema Aniti.

„Dolazi jača od mene“

Jelinić se u objavi prisjetio i riječi koje je ranije izgovorio govoreći o dolasku svoje kćeri.

„Dolazi jača od mene, nisam joj dostojan ni pupčanu vrpcu prerezati“, napisao je tada, uz emotikone osmijeha i križa.

Sada, nakon što je Rebeka stigla na svijet, Josip nije skrivao sreću zbog nove životne uloge.

Na kraju je zahvalio svima koji su njima i njihovoj obitelji uputili čestitke, a svoju želju za kćerinu budućnost sažeo je u samo nekoliko riječi:

„Neka bude svetica.“

Rođenjem Rebeke tako je završeno jedno posebno poglavlje za Josipa i Anitu Jelinić, a počelo novo – ono roditeljsko, ispunjeno radošću, odgovornošću i vjerom.

Pročitaj članak

Tragedija na ljetovanju: Majka i kćerka preminule u Crnoj Gori

Velika tragedija pogodila je obitelj iz Sarajeva nakon što su tijekom ljetovanja u crnogorskom ljetovalištu Dobre Vode 28. kolovoza preminule majka i kćerka.

Riječ je o 45-godišnjoj Šejli Veliji i njezinoj 22-godišnjoj kćerki Džejni Veliji, a njihova smrt potvrđena je iz Veleposlanstva Bosne i Hercegovine u Crnoj Gori.

Prema dosad dostupnim informacijama, smrt nije bila nasilne prirode niti postoje elementi kaznenog djela. Prema navodima Avaza, obducent se preliminarno izjasnio kako je kod obje žene došlo do srčanog zastoja.

Majka i kćerka preminule su u razmaku od približno sat vremena. S obzirom na okolnosti i preliminarne nalaze, slučaj je okarakteriziran kao zadesna, odnosno prirodna smrt.

Iz Veleposlanstva BiH u Crnoj Gori potvrdili su da su njihovi zaposlenici bili u komunikaciji sa sinom preminule žene. Sprovodnice za prijenos tijela u Bosnu i Hercegovinu izdane su u utorak ujutro.

Vijest o tragediji izazvala je veliku tugu među građanima Sarajeva. Na društvenim mrežama brojni prijatelji, poznanici i sugrađani opraštaju se od Šejle i Džejne.

Majka i kćerka bile su dugogodišnje vlasnice poznate sarajevske buregdžinice Derbi u naselju Alipašino Polje.

Prema dostupnim informacijama, posljednji ispraćaj Šejle i Džejne Velije bit će održan u srijedu na gradskom groblju Vlakovo, s početkom u 11 sati.

Tragedija je posebno potresna zbog činjenice da su majka i kćerka zajedno otišle na ljetovanje, a njihova obitelj i prijatelji sada ih ispraćaju gotovo istodobno.

Pročitaj članak

Šest redovnica u Mostaru proslavilo 60 godina redovničkog života

foto ssf-mostar.com

U samostanu sv. Franje u Bijelom Polju pokraj Mostara u nedjelju, 30. kolovoza 2026., svečano je obilježen veliki jubilej – šest članica Družbe Školskih sestara franjevki Krista Kralja proslavilo je 60 godina redovničkoga života.  

Dijamantni jubilej bio je prigoda za zahvalnost Bogu za dar redovničkog poziva, godine vjernosti, služenja i predanja Crkvi, Družbi i ljudima kojima su tijekom šest desetljeća bile poslane.  

Jubilej su proslavile s. M. Brigita Luburić, s. M. Terezina Zelić, s. M. Dionizija Šarčević, s. M. Ruža Hrkać, s. M. Ivanka Bošnjak i s. M. Benedikta Luburić.

Šezdeset godina molitve, rada, žrtve i ljubavi  

Uoči svečanosti slavljenice su se tijekom dva dana duhovno pripremale za jubilej uz pratnju fra Marija Knezovića, gvardijana i župnika župe sv. Petra i Pavla u Mostaru, te fra Andrije Majića.  

Svečano euharistijsko slavlje predvodio je fra Mario u koncelebraciji dvojice svećenika. Poseban trenutak bila je procesija na početku mise. Jubilantkinje su, sa zapaljenim uljanicama i u pratnji provincijske predstojnice s. Franke Bagarić, pristupile oltaru poput mudrih djevica – kao znak budnosti, predanja i zahvalnosti za dar poziva koji su prije šest desetljeća prihvatile.  

U homiliji, osvrćući se na evanđeoski poziv da se prihvati Kristov jaram, fra Mario govorio je o životnom putu sestara koje su svoj život stavile u službu Boga i čovjeka.  

Podsjetio je na riječi proroka Izaije: „Dragocjena si u mojim očima, vrijedan si i ja te ljubim“, ističući kako se te riječi na poseban način mogu prepoznati u životu šest slavljenica koje je Bog pratio kroz svih šezdeset godina njihova redovništva.  

Njihov život opisao je kao svojevrsno „spajanje neba i zemlje“ – molitvom, radom, žrtvom, ljubavlju i brigom za čovjeka.  U vremenu u kojemu se često cijene vidljivost, uspjeh i javno priznanje, njihovo svjedočanstvo pokazuje drukčije mjerilo vrijednosti. Vrijednost života, istaknuo je, ne mjeri se poznatošću i ljudskim priznanjima, nego vjernošću, darivanjem i tihim služenjem.  

„Bili ste u službi kad nije bilo zgodno“, poručio je fra Mario slavljenicama, zahvalivši im za desetljeća provedena u molitvi, radu, žrtvi i služenju, osobito najmanjima.  

Ohrabrio ih je da i u godinama koje dolaze nastave prepoznavati ljepotu svoga poziva. Kada fizičke snage više ne dopuštaju ono što se nekada moglo činiti, ostaju molitva, trpljenje, predanje i mala djela ljubavi kojima se i dalje može pridonositi Božjoj slavi.  

„Sjećajmo se prošlosti sa zahvalnošću, živimo sadašnjost s entuzijazmom, veselimo se budućnosti s povjerenjem“, zaključio je homiliju riječima svetoga pape Ivana Pavla II.  

Nakon 60 godina ponovno izrekle svoj „da“  Nakon homilije šest jubilantkinja obnovilo je svoje redovničke zavjete pred provincijskom predstojnicom i okupljenom zajednicom. Time su ponovno potvrdile svoj trajni „da“ Bogu i pozivu kojemu su vjerno služile kroz šest desetljeća.  

Na kraju misnoga slavlja provincijska predstojnica s. Franka Bagarić uputila im je čestitku i zahvalnost. 

Istaknula je kako šezdeset godina redovničkoga života nije samo jedno životno razdoblje, nego šest desetljeća svakodnevnog odgovaranja na Božji poziv – šest desetljeća u kojima je ono prvo „da“ trebalo iz dana u dan ponovno potvrđivati.  

„Danas ne slavimo samo godine koje su prošle. Slavimo prije svega Božju vjernost koja vas je pratila tijekom svih tih godina“, poručila je s. Franka.  

Podsjetila je na sve ono što se ne može izmjeriti brojkama niti zapisati u izvješćima – brojne molitve, susrete, tihe žrtve, odricanja i mala djela ljubavi koja su ostavila trag u životima brojnih ljudi.  

„Plodovi vašega djelovanja, drage sestre, ne mogu se izmjeriti statistikom niti zapisati u izvješćima. Oni ostaju zapisani u ljudskim srcima i u vječnosti“, istaknula je.  Zahvalila im je za godine predanja, prihvaćena poslanja, spremnost na nove izazove i svjedočanstvo koje svojim životom nastavljaju pružati.  „Najsretnija sam upravo danas“  

U svečanom slavlju sudjelovala je i vrhovna predstojnica s. Veronika Verbič, zajedno sa svojom zamjenicom s. Petrom Bagarić, savjetnicom iz Južnoameričke provincije s. Marijom Angelikom Medinom te članicom Družbe Klanjateljica Krvi Kristove iz Italije s. Nadijom Coppa.  

Vrhovna predstojnica s. Veronika uputila je jubilantkinjama čestitku i zahvalila im za njihovih šezdeset godina darivanja.  Podsjetila je kako su u njihove živote utkane brojne lijepe uspomene, ali i trenuci trpljenja, križa i žrtve koji su zajedno postali dijelom njihova prinosa Bogu.  

Posebno ju je dirnula rečenica jedne od slavljenica koja je kazala da je „najsretnija upravo toga dana“.  

U tim jednostavnim riječima prepoznala je ljepotu jubileja – nakon šezdeset godina vjernosti pozivu moguće je sa zahvalnošću pogledati prošlost, ali istodobno s radošću živjeti sadašnji trenutak.  

U zahvalnosti za sve što je bilo, radosti zbog onoga što jest i s povjerenjem u ono što dolazi, redovnička zajednica svojih je šest dijamantnih jubilantkinja povjerila Božjoj ljubavi te zagovoru Blažene Djevice Marije i svetoga oca Franje.  

Proslava je potom nastavljena u samostanskoj blagovaonici, u duhu franjevačke radosti, zahvalnosti i sestrinskoga zajedništva.

Pročitaj članak

Nova školska godina počinje: Ministrica uputila poruku učenicima, roditeljima i nastavnicima

Nova školska godina 2026./2027. danas počinje za učenike u većem dijelu Federacije Bosne i Hercegovine, dok će učenici u nekoliko kantona u školske klupe sjesti 7. rujna.

Federalna ministrica obrazovanja i znanosti Jasna Duraković tim je povodom uputila čestitku učenicima, zaposlenicima odgojno-obrazovnih ustanova i roditeljima te im poželjela uspješan početak nove školske godine.

Prema važećim školskim kalendarima, nastava 1. rujna počinje u Unsko-sanskom, Tuzlanskom, Zeničko-dobojskom, Bosansko-podrinjskom i Kantonu Sarajevo.

U Posavskom, Srednjobosanskom, Hercegovačko-neretvanskom, Zapadnohercegovačkom kantonu i Kantonu 10 nastava počinje 7. rujna.

„Početak nove školske godine prilika je za nova znanja, prijateljstva i uspjehe. Svim učenicima želim mnogo radoznalosti, motivacije i lijepih školskih trenutaka, nastavnicima i profesorima uspješan rad, a roditeljima mnogo zadovoljstva i ponosa“, poručila je ministrica Duraković.

Dodala je kako bi nova školska godina trebala biti ispunjena učenjem, međusobnim poštovanjem i zajedničkim uspjesima.

Federalno ministarstvo obrazovanja i znanosti, istaknula je, i u narednom će razdoblju nastaviti pružati podršku aktivnostima usmjerenima na unapređenje kvalitete obrazovanja, kao i poboljšanje uvjeta rada u odgojno-obrazovnim ustanovama.

Ministrica je učenicima, nastavnicima i roditeljima poželjela da u novu školsku godinu krenu s vjerom u vlastite mogućnosti, optimizmom i spremnošću na nove izazove.

„Neka nova školska godina bude ispunjena učenjem, međusobnim poštovanjem i zajedničkim uspjesima“, poručila je Duraković.

Pročitaj članak