Medijska nagađanja o početku procesa beatifikacije Benedikta XVI.

S obzirom na sve veći broj svjedočanstava o ozdravljenjima koja se pripisuju njegovu zagovoru, uskoro će se otvoriti proces beatifikacije pape Benedikta XVI. Osim toga, mogao bi jednoga dana biti proglašen crkvenim naučiteljem zbog „izuzetne dubine svoje teološke baštine“, piše poljska katolička novinska agencija „KAI“ na temelju članka francuskoga katoličkog portala „Tribune Chrétienne“. 

Papa Benedikt XVI. umro je 31. prosinca 2022. godine. Kanonsko pravo propisuje da je postupak proglašenja blaženim moguć tek pet godina nakon smrti dotične osobe iako vladajući Papa može dati oslobođenje od toga. 

Katolička novinska agencija „KAI“ piše: „Ugled svetosti Benedikta XVI. čvrsto je usidren među mnogim katolicima. Osim toga, posljednjih godina bilo je izvještaja o ozdravljenjima koja se pripisuju njegovu zagovoru.“ „KAI“ podsjeća na slučaj mladoga Amerikanca koji je bolovao od uznapredovaloga Hodgkinova limfoma. Godine 2012., tijekom audijencije na Trgu svetoga Petra, Benedikt je stavio ruku na mladićeva prsa – direktno preko zahvaćenih limfnih čvorova. Ubrzo nakon toga, bolest je ušla u potpunu remisiju. Danas je ovaj mladić svećenik. 

Agencija također podsjeća na izvještaje španjolskih katoličkih medija iz 2016. godine kad je mlada djevojka koja je bolovala od raka ozdravila nakon blagoslova i molitve Benedikta XVI. Nakon ovoga susreta u Vatikanu – koji se dogodio u trenutku kada su liječnici već gotovo izgubili nadu da će spasiti djevojku – dogodio se niz „sudbonosnih događaja“ koji su omogućili da djevojka ostane na životu. Nekoliko godina kasnije cijela se obitelj ponovno susrela s Benediktom XVI. 

Svoj prilog „KAI“ zaključuje na sljedeći način: „U međuvremenu, među teolozima se dižu glasovi koji ističu da impresivna teološka ostavština Josepha Ratzingera – Benedikta XVI. – postaje sve važnija. Papa, koji je vladao od 2005. do 2013. godine, potencijalno bi mogao biti prepoznat ne samo kao svetac, već i kao crkveni naučitelj. Ovaj naslov rezerviran je za svece koji su dali izniman prinos razumijevanju Božje objave i time se razvili u značajnu figuru vodilju unutar Crkve. Među njima su ličnosti poput svetoga Augustina, svetoga Tome Akvinskog i svete Terezije iz Lisieuxa. Mnogi teolozi smatraju Benedikta XVI. kao „posljednjega predstavnika klasične europske teologije koji je sposoban s rijetkom dubinom ući u dijalog s crkvenim ocima, srednjovjekovnom tradicijom i izazovima suvremenosti.“ No, naslov crkvenoga naučitelja može se dodijeliti tek nakon kanonizacije.

Pročitaj članak

Radnici iz BiH sve traženiji na europskom tržištu, nudi se i do 50.000 eura godišnje

Dok se Bosna i Hercegovina već godinama suočava s odlaskom radne snage, potražnja za domaćim radnicima na europskom tržištu rada ne jenjava. Naprotiv, strani poslodavci sve agresivnije traže zaposlenike upravo u BiH, nudeći plaće i pogodnosti koje mnogim radnicima predstavljaju priliku za novi početak.

Jedan od oglasa koji je posljednjih dana privukao posebnu pozornost odnosi se na njemačku tvrtku koja traži zavarivača-bravara za metalne konstrukcije, a kandidatima nudi godišnju bruto plaću od čak 50.000 eura, prenosi Pogled.ba.

No, visoka plaća nije jedina pogodnost. Poslodavac ističe kako za posao nije potrebno poznavanje njemačkog jezika, a budućem zaposleniku osigurava i značajnu pomoć pri preseljenju u Njemačku.

Pomoć pri preseljenju i sigurnost zaposlenja

U oglasu se navodi da je ponuda namijenjena osobama koje su spremne trajno se preseliti u Njemačku, a tvrtka preko partnerske agencije pruža podršku pri ishođenju radne dozvole i pronalasku privremenog smještaja.

Radnicima se nudi povrat troškova stanovanja do 1.000 eura mjesečno tijekom prva tri mjeseca nakon dolaska, kao i pokrivanje troškova preseljenja u iznosu do 1.500 eura tijekom prve godine rada.

Uz to, zaposlenici dobivaju ugovor na neodređeno vrijeme, dodatne naknade za prekovremeni rad te čak 30 radnih dana godišnjeg odmora.

Poslovi iz cijele Europe

Njemački poslodavci nisu jedini koji radnike traže u Bosni i Hercegovini. Na domaćim platformama za zapošljavanje sve su prisutniji oglasi iz Hrvatske, Slovenije, Austrije i drugih europskih zemalja.

Miroslav Vukajlović iz Agencije „Spektar“ iz Banje Luke ističe kako strane tvrtke već godinama pokušavaju pronaći kvalitetnu radnu snagu na ovim prostorima, a danas se to uglavnom odvija putem digitalnih kanala.

„Nekada su se koristile različite metode, dok je danas digitalno oglašavanje glavni način dolaska do potencijalnih kandidata. Prepoznati smo kao agencija koja može pomoći u promociji potreba poslodavaca za zapošljavanjem“, pojasnio je Vukajlović.

Dodaje kako posljednjih godina sve više poslodavaca iz Hrvatske prepoznaje BiH kao važan izvor radne snage, osobito uoči turističke sezone.

Najtraženiji radnici

Sezonski poslovi u turizmu i ugostiteljstvu tradicionalno su među najzastupljenijima, a poslodavci najčešće traže konobare, kuhare, sobarice i recepcionare.

Međutim, potražnja je mnogo šira. Na europskom tržištu rada traže se građevinski radnici, električari, CNC operateri, vozači teretnih vozila, voditelji gradilišta, bageristi, serviseri liftova i brojni drugi stručni profili.

Prema podacima portala MojPosao.ba, najveći broj oglasa za rad u inozemstvu tijekom prva tri mjeseca ove godine stigao je iz Slovenije, Hrvatske, Njemačke i Austrije.

„Najčešće je riječ o poslovima u proizvodnji, građevinarstvu, transportu i logistici, ugostiteljstvu te tehničkim zanimanjima. Posebno je vidljiva kontinuirana potreba za radnicima u deficitarnim zanimanjima, gdje poslodavci iz Europske unije već dulje vrijeme aktivno traže zaposlenike iz BiH“, istaknula je Amila Jažić, brend i marketing menadžerica portala MojPosao.ba.

Interes radnika ne jenjava

S druge strane, ni interes građana Bosne i Hercegovine za rad u inozemstvu ne pokazuje znakove slabljenja. Posebno su privlačni oglasi koji nude konkurentne plaće, dugoročne ugovore te dodatne pogodnosti poput osiguranog smještaja, prijevoza ili pomoći pri preseljenju.

Najveći odaziv kandidata bilježe poslovi u proizvodnji, ugostiteljstvu i sezonskim djelatnostima, dok poslodavci i dalje teško pronalaze kvalificirane stručnjake za specifična tehnička zanimanja.

Trendovi pokazuju da će europsko tržište rada i u narednim godinama nastaviti tražiti radnike iz Bosne i Hercegovine, dok će domaći poslodavci sve teže konkurirati ponudama koje uključuju višestruko veće plaće i brojne dodatne pogodnosti. Tako BiH, unatoč vlastitim potrebama za radnom snagom, ostaje jedno od najvažnijih tržišta za popunjavanje kadrovskih praznina diljem Europe.

Pročitaj članak

Hercegovka otkrila kako su izgledala vjenčanja prije 60 godina

Nekadašnje svadbe u zapadnoj Hercegovini bile su daleko od današnjeg sjaja, luksuznih dvorana i raskošnih jelovnika. No, ono što im nije davalo bogatstvo u novcu, nadoknađivalo se zajedništvom, pjesmom i iskrenom radošću. Upravo takvih vremena prisjetila se Hercegovka Ljubica Ljuba Slišković, udova Ivanova iz Sovića, poznata pod nadimkom Ugarava, piše Agroklub.ba.

Kroz uspomene na vlastito vjenčanje vratila je priču u šezdesete godine prošloga stoljeća, kada su svatovi bili mnogo više od svečanosti – bili su događaj za cijelo selo.

Na njezino vjenčanje stiglo je svega 25 svatova, ali su se zato okupili gotovo svi mještani kako bi vidjeli mladu. Ljudi nisu dolazili zbog raskoši, nego zbog običaja, pjesme i druženja.

Na svadbenim stolovima nalazila se domaća hercegovačka hrana. Posluživala se juha od kokoši, sarma, dinstana janjetina i teletina, dok su se od pića najviše nudili vino, loza, kruškovac i pelinkovac.

– Ćaća ima vina, bilo puno loze i u nas je vino i rakija bilo glavno – prisjetila se Ljuba.

Sve se pripremalo u domaćinstvu, bez pečenjara, cateringa i moderne kuhinjske opreme. Hrana se kuhala na štednjacima na drva, a cijela obitelj sudjelovala je u pripremama.

Ipak, od svega što je proživjela toga dana, najdublje joj je u sjećanju ostao trenutak odlaska iz roditeljskog doma.

– Najteže mi je bilo ostaviti dvorište i roditelje. Ali ljubav čini svoje. Bilo je pomalo suza, ali ideš za onoga koga voliš. Ostavljaš mater i ćaću nek se bore kako znaju, a ti odeš pjevajući – kazala je Ljuba, kći Nikole i Mile Šimić iz Drinovaca.

Svadbeni običaji imali su svoj ustaljeni red. Nakon okupljanja kod mlade svatovi su odlazili u crkvu na vjenčanje, a potom u kuću mladoženje gdje je slavlje nastavljano uz pjesmu, kolo i druženje. Mještani i susjedi dolazili su gledati mladu, a ganga je odjekivala selom do kasno u noć.

Posebno mjesto među običajima zauzimalo je pranje ruku nakon večere. Mlada je uz pomoć djeveruše donosila lavor s vodom i ručnik, a svatovi bi je zauzvrat darivali novcem.

No, najveseliji dio večeri bio je vezan uz jedan pomalo nestašan običaj – krađu mladenkine cipele. Kada bi netko uspio neprimjetno uzeti cipelu, počinjala bi šaljiva „prodaja“ tijekom koje su se iznosile dosjetke, zadirkivanja i duhovite priče o mladenki, mladoženji ili njihovoj rodbini.

– Ta cipela kad bi se izula, to je bilo najžešće. Najzabavnije, jer se otkrivala neka mana, netko ti u rodu ovakav ili si ti nešto skrivio nekomu. Smiješno bilo, ali je bilo lijepo i zabavno – prisjeća se Ljuba.

Naglašava kako se zbog takvih šala nitko nije ljutio, dok danas, smatra ona, ljudi često obraćaju pozornost na stvari koje su nekada bile potpuno nevažne.

– Žao mi je što omladina to više ne prakticira. Danas se gleda kako se tko obukao, što je pojeo i kako je nešto izgledalo. Prije toga nije bilo. Nitko nikome ništa nije zamjerao – kaže Ljuba.

Iako su se vremena promijenila, uspomene na stare hercegovačke svatove i dalje žive među starijim generacijama. Bilo je manje materijalnog bogatstva, ali više zajedništva, spontane pjesme, gange i iskrene radosti.

Možda upravo zato i danas među narodom živi stara izreka: „Tko nije kuću gradio i kćer udavao, ne zna što je trošak.“

Priča Ljubice Slišković podsjetnik je na vrijeme kada su svatovi bili puno više od jednoga dana slavlja – bili su događaj koji je povezivao obitelj, susjede i cijelo selo.

Pročitaj članak

U Dubrovniku predstavljen dokumentarni film „Priče iz logora IV. osnovne škole“ Mostar

Uoči obilježavanja Dana državnosti Republike Hrvatske, 28. svibnja 2026. godine, u prepunoj dvorani hotela Adria u Dubrovniku održana je promocija dokumentarnog filma „Priče iz logora IV. osnovne škole“. Događaj su zajednički organizirali Hrvatski časnički zbor Dubrovačko-neretvanske županije i Hrvatska udruga logoraša Hercegovačko-neretvanske županije.  

Film donosi potresna svjedočanstva osoba koje su tijekom ratnih godina prošle kroz logore, progovarajući o stradanju, patnji, ali i iznimnoj ljudskoj snazi i ustrajnosti. Cilj ovog dokumentarnog ostvarenja jest očuvanje sjećanja na teške događaje iz prošlosti te prenošenje istine budućim naraštajima.  

Prisutnima su se na početku obratili predsjednik Hrvatskog časničkog zbora Dubrovačko-neretvanske županije Nikša Sentić, predsjednik Hrvatske udruge logoraša Hercegovačko-neretvanske županije Željko Mikulić, glavni tajnik udruge Ronald Jarak, načelnik Neuma Dragan Jurković te predsjednik Gradskog vijeća Dubrovnika Marko Potrebica.  

U svojim obraćanjima naglasili su važnost očuvanja istine, kulture sjećanja i zajedništva hrvatskog naroda. Posebno je istaknuto kako javnost još uvijek nije dovoljno upoznata s razmjerima stradanja, logorima i mjestima zatočenja hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini. Govornici su poručili da odgovornost za prenošenje istine i čuvanje povijesnog sjećanja ne smije biti prepuštena pojedincima, nego mora biti zajednička zadaća svih koji imaju priliku i obvezu govoriti o tim događajima.  

Poseban dojam na okupljene ostavila je projekcija filma tijekom koje je u prepunoj dvorani vladala potpuna tišina. Emocije i snažni dojmovi bili su vidljivi i nakon završetka projekcije, a brojni posjetitelji istaknuli su važnost ovakvih projekata u očuvanju kolektivnog pamćenja. 

Svjedočanstva prikazana u filmu predstavljaju trajni podsjetnik na žrtvu hrvatskih branitelja i svih stradalnika te opomenu budućim generacijama da se slična stradanja nikada i nikome ne ponove. Promocija u Dubrovniku još je jednom pokazala koliko je važno dokumentirati i javnosti približiti osobne priče koje svjedoče o teškim, ali važnim poglavljima novije hrvatske povijesti.

Pročitaj članak

Koncert i arheološka izložba u Franjevačkom samostanu u Mostru

Povodom obilježavanja 800. obljetnice preminuća sv. Franje Asiškog, u Franjevačkom samostanu u Mostaru tijekom prva dva dana lipnja bit će upriličena dva značajna kulturna događaja koja će okupiti ljubitelje glazbe, umjetnosti i baštine.  

Danas, u ponedjeljak, 1. lipnja, u Franjevačkoj crkvi s početkom u 19 sati održat će se svečani koncert Simfonijskog orkestra Mostar uz sudjelovanje gostiju iz inozemstva. Organizatori najavljuju večer ispunjenu vrhunskom glazbom i nastupima istaknutih glazbenih virtuoza s domaće i međunarodne scene. Ulaz na koncert je slobodan.  

Dan poslije, u utorak 2. lipnja, također u 19 sati, u Galeriji Franjevačkog samostana koja se nalazi ispod zvonika, bit će otvorena arheološka izložba pod nazivom „Novi život starog hrasta“. Riječ je o zanimljivom postavu koji će posjetiteljima približiti vrijedne arheološke sadržaje i rezultate istraživanja kroz jedinstvenu priču o baštini i njezinu očuvanju.  

Iz Franjevačkog samostana Mostar pozivaju sve zainteresirane građane da svojim dolaskom uveličaju ove događaje te uživaju u bogatom kulturnom i duhovnom programu koji je pripremljen u čast sv. Franje.  

Izvor: Franjevački samostan Mostar

 

Pročitaj članak

Međunarodni dan djeteta: Djeca ne traže savršenstvo, već ljubav i vrijeme

Danas, 1. lipnja, obilježava se Međunarodni dan djeteta, dan posvećen onima koji svijet promatraju iskrenim očima, bez pretvaranja, interesa i skrivenih namjera. To je prilika da se prisjetimo koliko su djeca dragocjena i koliko od njih možemo naučiti o jednostavnosti, radosti i bezuvjetnoj ljubavi.  

Ništa čovjeka ne razotkrije toliko kao pogled djeteta. Iskren pogled koji vjeruje, raduje se sitnicama i voli samo zato što ste prisutni. U svijetu odraslih, opterećenom obvezama, rokovima i svakodnevnim brigama, često zaboravljamo koliko su upravo te male stvari najvažnije. 

Mnogi roditelji i skrbnici vjeruju kako će uvijek biti vremena za igru, razgovor, zagrljaj ili ono dječje: „Pogledaj me.“ Međutim, djeca ne traže mnogo. Potrebno im je tek malo vremena, pažnje i ljubavi. Upravo ono što im zbog ubrzanog načina života često nesvjesno uskraćujemo.  

Današnje generacije odrastaju u vremenu velikih očekivanja. Djecu se od najranije dobi uči kako moraju biti uspješna, snažna i spremna za izazove budućnosti. Istodobno se premalo pažnje posvećuje tome da ostanu dobra, suosjećajna i nježna. Zato ne čudi što mnoga djeca prerano odrastaju i gube onu iskonsku radost koja bi trebala obilježiti njihovo djetinjstvo.  

Ono što djeca nose kroz život nisu skupe igračke, moderni uređaji ili luksuzni pokloni. Pamte trenutke. Pamte tko ih je saslušao kada su bili tužni, tko ih je zagrlio kada su se bojali i tko je bio uz njih kada im je to bilo najpotrebnije. 

Međunarodni dan djeteta podsjeća nas da djeci nisu potrebni savršeni roditelji, učitelji ili odgojitelji. Potrebni su im ljudi koji će ih iskreno voljeti, slušati i pružiti im osjećaj sigurnosti i pripadnosti. Jer dijete koje odrasta okruženo ljubavlju i razumijevanjem izrasta u čovjeka koji zna voljeti i razumjeti druge.  

Možda je upravo zato današnji dan prilika da zastanemo i posvetimo više vremena najmlađima. Da ih poslušamo, zagrlimo i pokažemo im koliko su važni. Jer dok god znamo sačuvati dijete u sebi, postoji nada da nismo izgubili ono najvrjednije – svoje srce.

Pročitaj članak

Na tržište stiže Ljubuški rani krumpir, evo kolika mu je cijena

Ovogodišnja sezona ljubuškog ranog krumpira ocjenjuje se prosječnom, uz nešto manji očekivani urod i nižu cijenu u odnosu na prošlu godinu. Ljubuški rani krumpir, jedan od prvih poljoprivrednih proizvoda u Bosni i Hercegovini zaštićen oznakom geografskog podrijetla, i ove godine zauzima značajno mjesto u hercegovačkoj poljoprivrednoj proizvodnji. Iza ove proizvodnje stoji Poljoprivredna zadruga “Plodovi zemlje” iz Ljubuškog, u čijem sastavu danas djeluje 187 poljoprivrednih proizvođača, piše Hercegovina.info.

Predsjednik zadruge Dubravko Vukojević istaknuo je za Fenu kako se ovogodišnja sezona može ocijeniti prosječnom, uz uobičajene izazove s kojima se proizvođači mladog krumpira redovito susreću. 

Sadnja kasnila zbog kiše 

Prema njegovim riječima, sadnja je ove godine nešto kasnila zbog kišnog razdoblja u veljači. To se, kako navodi, nije odrazilo na kvalitetu, ali se očekuje nešto manji urod. Precizniji podaci bit će poznati nakon završetka vađenja krumpira. "Krumpiri iz plastenika već su izvađeni, a sada se vade mladi krumpiri iz polja. Vađenje će trajati do 15. lipnja, najkasnije do 1. srpnja", kazao je Vukojević. Cijena niža nego prošle godine Vukojević je istaknuo kako je cijena mladog krumpira ove godine niža u odnosu na prošlu godinu. 

"Cijena se trenutačno kreće oko jedne marke po kilogramu, dok je lani u isto vrijeme iznosila oko 1,3 KM. Rast cijene nije zabilježen već nekoliko godina, unatoč povećanju troškova proizvodnje. Ljubuški rani krumpir trenutačno se izvozi na tržište Republike Hrvatske", pojasnio je Vukojević. Dodao je kako proizvođači nemaju velika očekivanja te da se posljednjih godina proizvodnja uglavnom svodi na osiguravanje osnovne egzistencije i sredstava za novu sezonu. 

Značaj za lokalno gospodarstvo 

Unatoč izazovima, proizvodnja krumpira i dalje ima značajan utjecaj na lokalno gospodarstvo, iako je teško precizno odrediti njezin stvarni opseg i doprinos.

Pročitaj članak

Lipanj – mjesec velikih svetaca: Ante, Ivana, Petra i Pavla

S prvim danom lipnja ulazimo u posebno vrijeme crkvene godine koje u srcima brojnih vjernika Hercegovine budi radost, pobožnost i zahvalnost kroz trodnevnice i devetnice. Dok su svibanj i listopad tradicionalno posvećeni Blaženoj Djevici Mariji, lipanj je u hercegovačkim krajevima na poseban način obilježen štovanjem svetoga Ante Padovanskog, svetoga Ivana Krstitelja te svetih Petra i Pavla.

To je mjesec ispunjen blagdanima i svetkovinama koje nas pozivaju da produbimo svoj odnos s Bogom, ojačamo vjeru i obnovimo svoje pouzdanje u Božju providnost. U mnogim župama već prvih dana lipnja započinju pobožnosti svetom Anti, zaštitniku kojemu se vjernici stoljećima utječu u svojim potrebama, nevoljama i životnim traženjima.

Lipanj nas najprije vodi prema velikoj svetkovini Presvetog Tijela i Krvi Kristove – Tijelovu ili Brašančevu, koju ove godine slavimo u četvrtak, 4. lipnja. Tog dana Crkva na poseban način ispovijeda vjeru u Kristovu stvarnu prisutnost u euharistiji. Tijelovska procesija koja prolazi ulicama Mostara od Katedrale do Franjevačke crkve te mnogih gradova i sela snažno svjedoče kako Krist nije prisutan samo u crkvenim zidovima, nego želi biti prisutan u svakodnevnom životu svakog čovjeka.

Posebno mjesto u lipnju zauzima blagdan svetoga Ante Padovanskog, koji se slavi 13. lipnja i pada subotom. Malo je svetaca koji uživaju toliku ljubav i povjerenje vjernika kao sveti Ante. Poznat kao zaštitnik siromašnih, izgubljenih i zalutalih, ovaj veliki franjevac i propovjednik privlači milijune hodočasnika diljem svijeta. U Hercegovini gotovo da nema župe u kojoj se njegov blagdan ne slavi svečano, a devetnice i mise okupljaju mnoštvo vjernika koji u njegov zagovor polažu svoje molitve i nakane kao na Humcu u Ljubuškom.

Sredinom mjeseca Crkva nas podsjeća i na važnu ulogu svetoga Ivana Krstitelja, čije Rođenje slavimo u srijedu, 24. lipnja. Ivan je bio glas koji je pripravljao put Gospodinu, čovjek duboke poniznosti koji je svojim životom pokazao kako je smisao ljudskog postojanja usmjeravati druge prema Kristu. Njegove riječi: „On treba da raste, a ja da se umanjujem“ ostaju trajni poziv svakom vjerniku na poniznost i predanje Bogu.

Na kraju mjeseca, u ponedjeljak, 29. lipnja, slavimo svetkovinu svetih Petra i Pavla, dvojice velikih apostolskih prvaka na kojima je Krist gradio svoju Crkvu. Petar, jednostavni ribar iz Galileje, postao je stijena vjere, dok je Pavao, gorljivi navjestitelj Evanđelja, pronio Kristovo ime diljem tadašnjega svijeta. Njihova svetkovina posebno je značajna za vjernike Mostara jer su sveti Petar i Pavao zaštitnici istoimene franjevačke župe.

Lipanj nas stoga podsjeća da je svetost moguća u svakom vremenu i u svakom životnom pozivu. Kroz primjer svetoga Ante, svetoga Ivana Krstitelja te svetih Petra i Pavla učimo kako se vjera ne sastoji samo od riječi, nego od svakodnevnog nasljedovanja Krista. Neka ovaj mjesec bude vrijeme obnove molitve, povratka sakramentima i jačanja povjerenja u Boga koji i danas vodi svoj narod putem spasenja.

Dok se u hercegovačkim crkvama i kapelicama budu uzdizale molitve svetom Anti i drugim velikim svecima lipnja, neka i u našim srcima odjekne ista molitva: Gospodine, učvrsti našu vjeru, učini nas nositeljima nade i pomozi nam da poput svetaca živimo Evanđelje u svakodnevici.

Pročitaj članak

VIDEO Svjedočanstvo fra Joze Grbeša: Kako su Zvonka Bušića progonili i nakon zatvora

U ovom izdanju podcasta Željka Markić & Narod.hr gostovao je fra Jozo Grbeš, provincijal Hercegovačke franjevačke provincije Uznesenja Blažene Djevice Marije, prijatelj pokojnog Zvonka Bušića i njegove supruge Julienne Bušić, koja je prošli tjedan preminula u 78. godini. 

Fra Jozo Grbeš hrvatski je franjevac, teolog i trenutni provincijal Hercegovačke franjevačke provincije Uznesenja Blažene Djevice Marije. 

Rođen je u Rami, a kao dijete odlazi u Požegu, gdje je završio osnovnu i srednju školu. U franjevački red stupio je 1986. godine na Humcu. Filozofiju i teologiju studirao je u Sarajevu, Canterburyju i Londonu. Nakon studija odlazi u Sjedinjene Američke Države. Za svećenika je zaređen 7. veljače 1993. godine u hrvatskoj župi Sv. Ćirila i Metoda u New Yorku, u kojoj nastavlja pastoralno djelovati. Na njujorškom St. John’s Unversity magistrirao je teologiju. 

Godine 1996. poslan je na službu u hrvatsku župu sv. Jeronima u Chicagu. Nastavlja poslijediplomski studij, te na Catholic Theological Union u Chicagu doktorira iz pastoralne teologije. Od 2001. godine bio je župnik Župe sv. Jeronima u Chicagu, a 2012. postaje kustos Hrvatske franjevačke kustodije Svete Obitelji. Godine 2022. izabran je za provincijala Hercegovačke franjevačke provincije Uznesenja Blažene Djevice Marije. 

U utorak su brojni Hrvati na Mirogoju ispratili Julie Bušić, a jedan od predivnih govora održao je fra Jozo Grbeš. U dirljivom oproštajnom pismo Julie izrazio je kako ju vidi. Nazvao ju je zadnjom ružom hrvatskom. U razgovoru otkriva detalje iz života Julie i Zvonka Buića, kako se prisluškivao Julien telefon još sredinom 2000-ih godina i zašto je Zvonku bilo toliko teško kada se vratio u voljenu Hrvatsku. 

Vladavina Ive Sanadera i Stjepana Mesića 

“Kada je sredinom 2000-ih Bušić trebao biti pušten, hrvatski je vrh bio protiv. Bile su to mučne godine. Kada je 2008. godine došao doma, bilo mu je teže na slobodi”. 

“Kolinda Grabar Kitarović davala je potporu. Zahvalan sam joj za taj dio života u Americi, kada je bila veleposlanica. Učinila je sve što je mogla učiniti. Tome joj treba odati priznanje. Puno je toga učinila. Bilo je to vrijeme, žalosno, kada je bilo najviše problema sa Zagrebom”, ističe fra Jozo. 

Podsjećamo, 1976. godine Zvonko Bušić, Petar Matanić, Slobodan Vlašić, Frane Pešut i Zvonkova supruga Julienne oteli su američki zrakoplov kako bi prisilili američke medije na objavu teksta o položaju Hrvata u tadašnjoj komunističkoj Jugoslaviji i tako skrenuti pozornost svjetske javnosti na hrvatsko pitanje. Tijekom akcije postavili su bombu i letak te upozorili policiju na eksplozivnu napravu, no bomba je kasnije eksplodirala tijekom nestručne demontaže i usmrtila jednog policajca. 

Američke vlasti 32 godine držale su Zvonka Bušića Taika u zatvoru. Nakon 30 godina zatvora obitelj i prijatelj doživjeli su veliko razočaranje jer je prethodno bilo objavljeno da je premješten iz zatvora u ekstradicijski pritvor te se očekivala njegova deportacija u Hrvatsku. Umjesto toga, u posljednjem trenutku vraćen je u zatvorski sustav uz odluku da ostaje u zatvoru još dvije godine. 

O razlozima takvog preokreta nije dano službeno objašnjenje, a slučaj se vremenski poklopio s posjetom hrvatskog izaslanstva predvođenog tadašnjim predsjednikom Vlade RH Ivom Sanaderom Sjedinjenim Državama. Predsjednik Republike Hrvatske u to je vrijeme bio Stjepan Mesić koji je metodu koju je Bušić primijenio nazvao terorističkom. 

Od uspostave hrvatske neovisnosti, podsjećamo, bile su pokrenute brojne inicijative, molbe i peticije za oslobađanje Zvonka Bušića ili barem njegovo premještanje na izdržavanje kazne u Hrvatsku. Potporu njegovu puštanju davali su i američki sudac John Bartels, koji mu je sudio, prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman te brojni hrvatski političari, uključujući čelnike šest oporbenih stranaka koji su 1999. pisali američkoj državnoj tajnici Madeleine Albright. 

Za Bušićevo oslobađanje zauzimale su se i hrvatsko-američke organizacije, a prikupljeno je oko 200 tisuća potpisa potpore iz Hrvatske i iseljeništva. Unatoč svim apelima i pozivima koji su se pozivali i na američku pravnu praksu, Bušić nije bio pušten na slobodu. 

Bušića je progonila zloglasna jugoslavenska tajna policija UDBA 

“Kad je on izišao iz zatvora 24. srpnja 2008. sljedeći me dan nazvao i molio me možemo li zajedno otići na Mirogoj. Kupio je pet ruža. Stali smo kod predsjednika Tuđmana, ostavili ružu, stali smo kod Brune Bušića, stali smo kod Gojka Šuška, kod Vinka Logarušića i posljednja ruža bila je za Josipa Senića, iz Slavonskog Broda, kojeg je UDBA 1972. godine ubila u Njemačkoj. Pred njegovim je grobom zaplakao. Tada su i Zvonka trebali ubiti, ali je kasnio na sastanak”, podsjeća fra Jozo. 

“Njemu je UDBA bila za petama tih godina, jer su ga htjeli ustrijeliti. Nakon pada Rankovića, nakon 1966. daleko je više hrvatskih emigranata ubijeno nego do tada. Na desetke hrvatskih emigranata bilo je ubijeno. Zvonko je bio velika meta. Zato je otišao u Ameriku. Vidio je da je komunizam još jači.”

Podsjećamo, “Željka Markić & Narod.hr” novi je podcast nakon dosadašnjeg formata “55 minuta sa Željkom Markić”.

Pročitaj članak

Objavljen ljetni molitveni raspored u Međugorju

Međugorje, jedno od najpoznatijih marijanskih svetišta u svijetu, tijekom cijele godine okuplja brojne hodočasnike koji dolaze na molitvu, ispovijed i sudjelovanje u liturgijskom životu župe sv. Jakova.  

Središte duhovnog života čini svakodnevni molitveni program koji uključuje svete mise, molitvu krunice, klanjanje Isusu u Presvetom oltarskom sakramentu te pobožnosti Križnog puta i molitvu na Brdu ukazanja.  Prema aktualnom rasporedu, svete mise na hrvatskom jeziku kroz tjedan slave se u jutarnjim i večernjim terminima, dok se nedjeljom služi više misa kako bi se omogućilo sudjelovanje velikom broju vjernika. Za brojne strane hodočasnike organizirane su i mise na engleskom, talijanskom i poljskom jeziku, piše Medjugorje-info.com.

Svaki dan prije večernje svete mise moli se krunica, a posebnu duhovnu snagu vjernici pronalaze u redovitim euharistijskim klanjanjima koja se održavaju utorkom, četvrtkom i subotom. Petkom se održava pobožnost Križnog puta na Križevcu, dok se nedjeljom na Brdu ukazanja moli krunica.

Posebno mjesto u programu zauzima molitva za zdravlje duše i tijela, koja se redovito održava nakon večernje mise, okupljajući mnoge vjernike koji traže duhovnu utjehu, mir i snagu za svakodnevni život.

Tijekom ljetnih mjeseci tj. od 1. lipnja do 1. rujna, molitveni program prilagođava se većem broju hodočasnika. Krunica tada započinje u 18 sati, a večernja sveta misa u 19 sati. Nakon mise slijede različiti molitveni sadržaji ovisno o danu u tjednu, uključujući klanjanje, molitvu pred križem i druge pobožnosti.

Međugorje tako ostaje mjesto susreta, molitve i obraćenja za milijune ljudi iz cijeloga svijeta koji u hercegovačkom svetištu traže duhovnu obnovu i produbljenje svoje vjere.

Pročitaj članak

Država uvodi veliku kontrolu socijalnih davanja: Socijalna karta otkrit će tko zaista ima pravo na pomoć

Federacija Bosne i Hercegovine uskoro bi mogla dobiti socijalnu kartu, sustav koji bi trebao donijeti značajne promjene u načinu planiranja i dodjele socijalne pomoći. Federalno ministarstvo rada i socijalne politike uputilo je Vladi FBiH prijedlog Zakona o metodologiji izrade društvene (socijalne) karte, koji se smatra jednim od najvažnijih projekata u području socijalne politike posljednjih godina, piše Fokus.ba.

Cilj socijalne karte nije uvođenje novih prava niti ukidanje postojećih, već povezivanje podataka koje različite institucije već posjeduju. Na taj način vlasti bi prvi put imale cjelovit pregled stvarnih socioekonomskih potreba građana i kućanstava, odnosno tko koristi određene oblike pomoći, zbog čega ih koristi i kakve rezultate te mjere daju. 

Novi sustav povezat će evidencije iz područja socijalne zaštite, zdravstva, obrazovanja, zapošljavanja i stambene politike. Očekuje se da će to omogućiti učinkovitije korištenje javnih sredstava, smanjiti preklapanje različitih naknada te pomoći institucijama da lakše prepoznaju osobe i obitelji kojima je pomoć najpotrebnija. 

 Federalni ministar rada i socijalne politike Adnan Delić istaknuo je kako socijalna karta predstavlja temelj za pravedniju socijalnu politiku zasnovanu na činjenicama, a ne na procjenama. Prema njegovim riječima, podaci su danas raspršeni među brojnim institucijama, zbog čega sustav često nije dovoljno učinkovit. 

Iz Ministarstva naglašavaju da socijalna karta neće predstavljati novu bazu osobnih podataka te da su u zakon ugrađeni mehanizmi zaštite privatnosti. Koristit će se isključivo podaci koje institucije već posjeduju, a pristup će imati samo ovlaštena tijela u jasno definirane svrhe.

Osim u području socijalne zaštite, socijalna karta trebala bi pomoći i pri planiranju politika zapošljavanja, obrazovanja, stanovanja i demografskog razvoja. Stručnjaci smatraju da bez kvalitetnih i povezanih podataka nije moguće učinkovito odgovoriti na izazove siromaštva, iseljavanja i rastućih socijalnih razlika u društvu.

Ako zakon dobije potrebnu potporu i bude usvojen, Federacija BiH napravit će važan korak prema modernijem i transparentnijem sustavu socijalne zaštite, u kojem bi pomoć države trebala lakše dolaziti do onih kojima je zaista potrebna.  

Pročitaj članak

Projekt stoljeća koji bi mogao promijeniti prometnu sliku Hercegovine

Gradnja tunela Prenj već se godinama spominje kao jedan od najvažnijih infrastrukturnih pothvata u Bosni i Hercegovini. Iako je projekt sastavni dio planova za izgradnju Koridora Vc još od njegovih početaka, realizacija je dugo ostajala samo na razini najava. Međutim, posljednjih mjeseci pojavili su se novi signali koji ulijevaju optimizam da bi radovi napokon mogli započeti.

Posebnu pozornost izazvao je interes američkih kompanija za financiranje i izgradnju tunela, među kojima se ističe Bechtel, jedan od najvećih svjetskih građevinskih koncerna. Njihov interes ne znači samo mogućnost angažiranja novog izvođača, nego i potencijalno drukčiji model realizacije projekta koji bi mogao ubrzati njegovu provedbu, piše 

Novi pristup mogao bi ubrzati gradnju

Dosadašnji planovi uglavnom su bili vezani uz financiranje putem međunarodnih financijskih institucija poput Europska banka za obnovu i razvoj i Europska investicijska banka. Takav model podrazumijeva dugotrajne procedure, opsežne studije, međunarodne natječaje i složene administrativne procese.

S druge strane, američke kompanije zagovaraju modele koncesija ili izravnih partnerskih sporazuma koji omogućuju brže ugovaranje i kraće rokove za početak radova. Upravo zbog toga mnogi smatraju da bi američki angažman mogao predstavljati prekretnicu za projekt koji se godinama smatra najvažnijom nedovršenom dionicom Koridora Vc.

Najduži cestovni tunel u BiH i regiji

Tunel Prenj zamišljen je kao središnji objekt buduće autoceste između Sarajeva i Mostara. Prema postojećim planovima, njegova dužina iznosit će oko 10,9 kilometara, čime će postati najduži cestovni tunel u Bosni i Hercegovini, ali i jedan od najdužih u jugoistočnoj Europi.

Trasa će prolaziti ispod planinskog masiva Prenja, jedne od najzahtjevnijih planina kada je riječ o geološkim uvjetima. Posebno impresivna činjenica jest da će se na pojedinim dijelovima iznad tunela nalaziti čak 1.300 metara stijenske mase. Drugim riječima, vozači će prolaziti više od jednog kilometra ispod površine planine, što ovaj projekt svrstava među tehnički najzahtjevnije tunelske zahvate u Europi.

Investicija vrijedna više od milijardu maraka

Procjene vrijednosti projekta tijekom godina znatno su rasle. Danas se ukupni troškovi izgradnje procjenjuju na između 1,1 i 1,2 milijarde konvertibilnih maraka.

Time tunel Prenj postaje najskuplji pojedinačni objekt na cijelom Koridoru Vc te jedan od najvećih infrastrukturnih projekata u povijesti Bosne i Hercegovine. Njegova izgradnja ključna je za uspostavu potpune autocestovne veze između Sarajeva i Mostara.

Suvremena tehnologija i najviši sigurnosni standardi

Projekt predviđa izgradnju dviju odvojenih tunelskih cijevi s po dvije prometne trake u svakom smjeru. Uz to, tunel će biti opremljen najsuvremenijim sigurnosnim sustavima, uključujući:

• evakuacijske prolaze između tunelskih cijevi,
• napredne sustave ventilacije,
• videonadzor duž cijele trase,
• automatsku detekciju prometnih incidenata,
• sustave za dojavu i gašenje požara,
• centralni kontrolni centar za upravljanje prometom.

Zbog svoje dužine tunel će morati zadovoljiti najstrože europske sigurnosne propise koji vrijede za velike cestovne tunele.

Geologija Prenja najveći je izazov

Iako se najčešće govori o dužini i cijeni projekta, stručnjaci ističu da se najveća neizvjesnost krije duboko ispod površine. Planina Prenj poznata je po izrazito složenom krškom području, brojnim podzemnim vodama, špiljama, kavernama i geološkim rasjedima.

Tijekom iskopa moguće je naići na nepredviđene podzemne šupljine ili vodene tokove koji bi mogli usporiti radove i povećati troškove. Upravo zato se tunel Prenj često naziva i „velikom nepoznanicom“, jer ni najdetaljnija istraživanja ne mogu sa sigurnošću otkriti sve što se nalazi više od kilometra ispod planinskog masiva.

Sarajevo i Mostar na sat vremena vožnje

Jedan od najvažnijih ciljeva projekta jest znatno skraćenje vremena putovanja između Sarajeva i Mostara. Nakon završetka autoceste i tunela Prenj očekuje se da će vožnja između dva najveća grada Federacije BiH trajati približno jedan sat.

Osim veće brzine putovanja, nova prometnica donijet će veću sigurnost, manje prometnih gužvi i učinkovitiji transport ljudi i robe. Ujedno će predstavljati ključni korak prema dovršetku Koridora Vc, prometne žile kucavice koja povezuje srednju Europu s jadranskom obalom.

Projekt generacije za budućnost BiH

Tunel Prenj odavno je prerastao okvire običnog prometnog projekta. Riječ je o infrastrukturnom pothvatu koji bi mogao snažno utjecati na gospodarski razvoj zemlje, poboljšati prometnu povezanost i dodatno integrirati Bosnu i Hercegovinu u europske prometne tokove.

Ako najave konačno prerastu u konkretne radove, Bosna i Hercegovina mogla bi dobiti jedan od najimpresivnijih cestovnih objekata u ovom dijelu Europe – tunel dug gotovo 11 kilometara koji će na pojedinim mjestima prolaziti čak 1,3 kilometra ispod veličanstvenog masiva Prenja.

Pročitaj članak

Osmi Antunovski hod mladih: Zagreb ponovno okuplja tisuće mladih

U subotu, 6. lipnja 2026. godine, Zagreb će ponovno postati središte jednog od najprepoznatljivijih katoličkih okupljanja mladih u Hrvatskoj – Osmog Antunovskog hoda mladih. Ovaj snažni duhovno-evangelizacijski događaj i ove godine donosi bogat program, novu, sigurniju rutu te dodatne sadržaje koji povezuju vjeru, zajedništvo i suvremene oblike komunikacije, piše Informativna katolička agencija.

Antunovski hod započinje u zagrebačkoj Dubravi, a završava u svetištu na Svetom Duhu, u ozračju molitve, pjesme i euharistijskog zajedništva.

Raspored Antunovskog hoda mladih 2026.

• 12:00 sati – Okupljanje hodočasnika ispred Samostana Bezgrešnog začeća BDM u Dubravi
• 14:00 sati – Središnja sveta misa kod Samostana u Dubravi
• 15:30 sati – Polazak prema centru grada
• 17:00 sati – Dolazak na Trg bana Josipa Jelačića uz program pjesme, molitve i evangelizacije
• 19:30 sati – Dolazak u Baziliku sv. Antuna Padovanskog na Svetom Duhu uz euharistijsko klanjanje, čašćenje relikvija i zahvalno slavlje

Duhovni hod kroz srce Zagreba

Polazna točka hoda je Samostan Bezgrešnog začeća BDM u Dubravi, gdje se tradicionalno okupljaju mladi iz cijele Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Središnja sveta misa označava početak zajedničkog hodočasničkog puta kroz grad.

Hod se nastavlja prema centru Zagreba, gdje će sudionici na jednom od najpoznatijih hrvatskih trgova, Trg bana Josipa Jelačića, svjedočiti vjeru kroz glazbu, molitvu i evangelizaciju u javnom prostoru.

Završetak hoda predviđen je u Bazilika sv. Antuna Padovanskog na Svetom Duhu, gdje će se održati euharistijsko klanjanje, čašćenje relikvija te svečano zahvalno slavlje.

Organizacija i novosti

Organizatori ovogodišnjeg Antunovskog hoda su Centar za promociju duhovnih zvanja (OFMConv) i župa sv. Antuna Padovanskog na Svetom Duhu, u suradnji s Evangelizacijska zajednica Sveti Duh.

Posebna novost ovogodišnjeg izdanja je službena mobilna aplikacija, koja će hodočasnicima omogućiti jednostavnije praćenje svih informacija o ruti, rasporedu i programskim sadržajima u stvarnom vremenu.

Organizatori ističu kako je cilj aplikacije dodatno olakšati sudjelovanje, ali i unaprijediti sigurnost i koordinaciju velikog broja sudionika.

Događaj koji okuplja tisuće mladih

Antunovski hod mladih već je postao jedan od najvažnijih duhovnih događaja za mlade u Hrvatskoj, koji iz godine u godinu okuplja sve veći broj sudionika. Spoj molitve, zajedništva, glazbe i javnog svjedočenja vjere čini ga prepoznatljivim i jedinstvenim u urbanom kontekstu Zagreba.

Pročitaj članak

Dvadeset tisuća mladih na hodočašću od stotinjak kilomentara

Foto: FB stranica Notre-Dame de Chrétienté

Nepregledna kolona svake se godine, uoči svetkovine Duha Svetoga, formira s prvim zrakama zore ispred crkve Saint-Sulpice u Parizu. Ove je godine bila duža nego inače: oko 20.000 hodočasnika pošlo je u subotu 23. svibnja na 44. izdanje Hodočašća Notre-Dame de Chrétienté, koje tijekom tri dana povezuje francusku prijestolnicu s gotičkom katedralom u Chartres-u, prelazeći pješice stotinjak kilometara.  

Što je Hodočašće Notre-Dame de Chrétienté?  

Duhovsko hodočašće (Pèlerinage de Pentecôte) – poznato i kao “Hodočašće kršćanstva” – danas je najveće tradicionalno katoličko hodočašće u Europi. Nastalo je 1983., nadahnuto književnom intuicijom Charles-a Péguy-a [1873.-1914.], koji je početkom 20. stoljeća ponovo otkrio Chartres kao mjesto kršćanske vjernosti. Organizator je laička udruga Notre-Dame de Chrétienté, osnovana 1991. sa sjedištem u Versailles-u. Njegova su tri stupa: tradicija, kršćanstvo i poslanje. Liturgija se, naime, u cijelosti slavi prema starom rimskom obredu (Misal iz 1962.). Hodočasnici hodaju organizirani u “kapitulima” (“chapitres”), od oko četrdeset osoba, od kojih svaka skupina nosi ime nekoga sveca ili blaženika i povezana je s određenom regijom. Svaka skupina ima svoje laičke voditelje, kapelana, vlastite meditacije, pjesme i krunicu. Predviđene su četiri “rute” prema dobi: odrasli prolaze svih sto kilometara, dok obitelji, adolescenti, djeca i hodočasnici s invaliditetom slijede prilagođene putanje. Ove je godine uvedena i novost: “Ruta Jeruzalema” (Route de Jérusalem), kraći put od manje od 70 kilometara, sporijega ritma, namijenjen starijim i krhkijim osobama ili onima koji žele postupno upoznati hodočašće. 

Tema i program 2026.  

Tema izabrana za ovu godinu jest rečenica iz Djela apostolskih: “Bit ćete mi svjedoci sve do kraja zemlje” (Dj 1,8). To je izravan poziv na misijsku dimenziju, koju su organizatori htjeli predstaviti kao hitnost navještaja Evanđelja u raskršćanjenoj Europi. Hodočašće je raspoređeno tijekom tradicionalna tri dana, od subote 23. do ponedjeljka 25. svibnja. U subotu je bio polazak iz Pariza i duga etapa do Choisel-a; u nedjelju velika svečana Misa Duha Svetoga usred polja i dolazak u šatorište u Gas; u ponedjeljak posljednja etapa prema katedrali i svečana završna Misa.  

Znamenke rekordna izdanja  

Izdanje 2026. postavlja novi rekord. Nakon približno 16.000 sudionika 2023., 18.000 2024. i 19.000 2025., ove je godine dosegnuta znamenka od 20.000 hodočasnika. Značajan je i drugi podatak: 3. travnja ove godine, u prva dvadeset i četiri sata nakon otvaranja prijava, zabilježeno je 14.000 rezervacija, nasuprot 6.000 prethodne godine. Lice je hodočašća prije svega mlado. Prosječna dob sudionika iznosi oko 22 godine, a 37%  između 18 i 25 godina, uz gotovo potpunu ravnotežu između muških i ženskih osoba. Interno istraživanje koje je Notre-Dame de Chrétienté provela među 4.610 hodočasnika pokazalo je također da više od 61% izjavljuje kako je došlo zahvaljujući obitelji ili prijateljima, te da gotovo dvije trećine redovito pohađa izvanredan oblik rimskoga obreda (od toga 23% isključivo). “Većini je hodočasnika između 20 i 40 godina”, posvjedočio je Christophe, opisujući svoje čuđenje dok je hodao usred takve mase mladih ljudi. 

Subota 23. svibnja – Polazak iz Saint-Sulpice-a  

Prvi dan započeo je u tami. U 5.30 ujutro crkva Saint-Sulpice – druga najveća crkva u Parizu, izabrana kao polazišna točka od 2020. zbog požara u Katedrali Notre-Dame – već je bila prepuna. Svečana Misa otvaranja okupila je hodočasnike prije samoga početka puta. U 6.50 započelo je glavno slavlje. Odmah nakon toga kolona je pošla na najdužu etapu trodnevlja: trideset i pet kilometara do Choisel-a, prolazeći pokrajinom Ivelin (Yvelines). U 19.30, po dolasku u večernje šatorište, slavljena je još jedna sveta Misa. Poslijepodne emitirana je uobičajena emisija “Chartres te zove” (Chartres t’appelle) iz šatorišta, svojevrstan večernji dnevnik hodočašća koji je od 17.30 uživo prikazivao dolazak skupina, postavljanje šatora te svjedočanstva svećenika i hodočasnika.  

Nedjelja 24. svibnja – Svečana Misa Duha Svetoga  

Drugi dan, današnji, bio je liturgijski najintenzivniji. U podne je u Sonchamp-u (mjesto Les Courlis-a) slavljena sveta Misa Duha Svetoga na velikom otvorenom prostoru, prema tridentskom obredu. Ove je godine slavlje predvodio otac Antonius Maria Mamsery, generalni poglavar Misionara Svetoga Križa iz Tanzanije, a propovijedao otac Serge-Thomas Bonin, dominikanac. Nakon Mise hodočasnici su nastavili put prema šatorištu u Gas-u, u pokrajini Eure-et-Loir, gdje su proveli drugu noć. Ondje su se navečer okupili na jednom od najupečatljivijih trenutaka cijeloga trodnevlja: Euharistijskom blagoslovu i noćnom klanjanju, uz posvetu (ili obnovu posvete) Blaženoj Djevici Mariji pred Presvetim Oltarskim Sakramentom izloženim usred polja. Ta pobožnost duboko je ukorijenjena u duhovnosti Ljudevita Marije Grigniona Monfortskoga [1673.-1716.], i ostaje jedno od obilježja hodočašća. Upravo je u Gas-u navečer došao pozdraviti hodočasnike kardinal Raymond Leo Burke, nazočan tijekom sva tri dana hodočašća. Američki kardinal – koji je već bio došao u Chartres prigodom 35. izdanja 2017. – sutra će u katedrali predvoditi završnu svečanu svetu Misu.  

Posljednji dan započeo je  jutarnjim ustajanjem u šatorištu u Gas-u i posljednjom etapom hoda koja će hodočasnike dovesti do katedrale. U 15.00 sati, u katedrali Notre-Dame de Chartres, kardinal Burke predvodio je završnu svečanu svetu Misu, ponovo prema tridentskom obredu. Za tisuće mladih koji su tijekom ova tri dana hodali pod suncem francuskoga pohoda, dolazak u Chartres ne će biti kraj jednoga hoda, nego polazišna točka jednoga misijskog poslanja: „Bit ćete mi svjedoci“ – sve do kraja zemlje.

Pročitaj članak

HRT donosi spektakl godine: Evo kada možete pogledati cijeli Thompsonov koncert s Hipodroma

foto Pixell

Povijesni koncert Marka Perkovića Thompsona sa zagrebačkog Hipodroma, održanog 5. srpnja 2025. godine, uskoro će biti prikazan na Hrvatskoj radioteleviziji. Riječ je o događaju koji je ostao upamćen kao najposjećeniji jednovečernji koncert s plaćenim ulaznicama s pola milijina posjetitelja u povijesti, čime je privukao veliku pozornost javnosti u Hrvatskoj, regiji i svijetu.

HRT će svojim gledateljima ponuditi integralnu snimku ovog glazbenog spektakla u trajanju od čak 180 minuta. Snimka vjerno prenosi atmosferu koncerta, impresivnu produkciju te domoljubni naboj koji je obilježio večer na zagrebačkom Hipodromu. 

Tijekom koncerta Thompson je izveo brojne pjesme iz različitih razdoblja svoje karijere, među kojima su „Ustani iz sjene“, „Ravnoteža“, „Dolazak Hrvata“, „Duh ratnika“, „Kletva kralja Zvonimira“, „Bosna“, „Gospin dom“, „Zaustavi se vjetre“, „Sine moj“, „Ratnici svjetla“, „Geni kameni“, „Moj Ivane“, „Iza devet sela“, „Devedeset neke“ i „Lijepa li si“. 

Cjelovita snimka koncerta bit će emitirana na Hrvatska radiotelevizija, odnosno na Drugom programu HRT-a, na blagdan Tjelovoa, u četvrtak 4. lipnja s početkom u 20:15 sati. Urednica prijenosa je Elizabeth Homsi.

Pročitaj članak