Blagdan Glavosijeka sv. Ivana Krstitelja – mučenika koji je život položio za istinu

 

Katolička Crkva danas, 29. kolovoza obilježava spomendan Mučeništva sv. Ivana Krstitelja, poznatiji kao Glavosijek sv. Ivana Krstitelja. Riječ je o jednom od najpotresnijih događaja opisanih u Svetom pismu – smrti čovjeka koji je cijeli svoj život posvetio naviještanju istine i pripravljanju puta Gospodinu.

Sv. Ivan Krstitelj bio je posljednji prorok Staroga zavjeta i neposredni Preteča Isusa Krista. Svojim propovijedanjem pozivao je narod na obraćenje, pokoru i povratak Bogu. Nije se bojao govoriti istinu ni pred moćnicima, pa je zbog svoje hrabrosti i vjernosti Božjem zakonu završio u tamnici.

Kralj Herod Antipa dao je Ivana zatvoriti jer ga je ovaj javno upozoravao na grijeh i nezakonitost njegova života. Ivan mu je otvoreno govorio: „Ne smiješ imati žene brata svoga!“ Zbog toga je postao trn u oku Herodijadi, Herodovoj ženi, koja je tražila njegovu smrt.

Prema evanđeoskom izvještaju, tijekom kraljeve gozbe Herodijadina kći Saloma svojim je plesom toliko ugodila Herodu da joj je obećao ispuniti svaku želju. Na nagovor majke zatražila je glavu Ivana Krstitelja na pladnju.

Iako je Herod bio ožalošćen njezinim zahtjevom, zbog zakletve i ugleda pred gostima naredio je da Ivanu budu odrubljene glave. Tako je veliki prorok i Kristov Preteča podnio mučeničku smrt.

Ivan Krstitelj nije umro zato što je šutio, nego zato što je govorio istinu. Njegovo mučeništvo i danas snažno progovara svijetu u kojemu se istina često pokušava prilagoditi interesima, moći i ljudskom obziru.

Crkva ga zato ne pamti samo kao čovjeka koji je najavio Kristov dolazak, nego i kao svjedoka koji je do kraja ostao vjeran Bogu. Njegov život podsjeća vjernike da kršćanska vjera nije samo riječ, nego i spremnost živjeti po istini, čak i kada to ima svoju cijenu.

Blagdan Glavosijeka sv. Ivana Krstitelja stoga je poziv na obraćenje, hrabrost i vjernost istini. Ivan je svojom smrću posvjedočio ono što je naviještao svojim životom – da je Božja istina iznad svakog zemaljskog kraljevstva i ljudske moći.

Njegove posljednje riječi nisu zapisane, ali njegovo svjedočanstvo ostaje živo. Onaj koji je u pustinji pozivao: „Pripravite put Gospodinu!“, svojim je mučeništvom pokazao da taj put vodi kroz vjernost, žrtvu i potpuno predanje Bogu.

Sv. Ivane Krstitelju, Pretečo Kristov i mučeniče za istinu, moli za nas!

Naravno. To možeš dodati kao završni dio članka, primjerice ovako:

Glavosijek sv. Ivana Krstitelja – patron župe Gradina u Biletićima

Blagdan Mučeništva, odnosno Glavosijeka sv. Ivana Krstitelja, posebno se svečano slavi i u Mostarsko-duvanjskoj biskupiji, gdje je sveti Ivan Krstitelj zaštitnik župe Gradina u Biletićima. Službeni adresar Mostarsko-duvanjske biskupije navodi Gradinu kao župu čiji je patron upravo Mučeništvo sv. Ivana Krstitelja.

Toga dana vjernici župe Gradina okupljaju se u molitvi i slavlju kako bi proslavili svoga nebeskog zaštitnika – proroka, Kristova Preteču i mučenika koji je život položio svjedočeći istinu.

Ivanovo svjedočanstvo posebno snažno odjekuje upravo u slavlju njegova mučeništva. On nije pristao šutjeti pred nepravdom i grijehom, nego je ostao vjeran Božjoj riječi do kraja. Zato je njegov blagdan za župljane Gradine ne samo dan župne svetkovine, nego i prilika da se ponovno promisli o vlastitoj vjeri, vjernosti Kristu i spremnosti svjedočiti istinu.

U Rodoču se obilježava Glavosjek sv. Ivana Krstitelja

Sveta misa na Bezdanu i druženje vjernika Na blagdan Mučeništva sv. Ivana Krstitelja, poznatog i kao Glavosjek, koji se slavi 29. kolovoza, vjernici će se okupiti na Bezdanu u Rodoču kako bi zajedničkom molitvom i svetom misom obilježili spomen na velikog svetca i mučenika. Sveta misa na Bezdanu bit će slavljena u 19 sati. 

Ovaj blagdan posebno podsjeća na svjedočanstvo sv. Ivana Krstitelja, koji je svojim životom i propovijedanjem neustrašivo naviještao istinu te ostao vjeran Božjoj riječi sve do mučeničke smrti. Nakon svetog misnog slavlja predviđen je kratki kulturno-zabavni program, a potom i zajedničko druženje. 

Obilježavanje Glavosjeka na Bezdanu i ove će godine biti prigoda za susret vjernika, molitvu i njegovanje tradicije okupljanja oko svetog Ivana Krstitelja, čiji primjer vjernosti i hrabrosti ostaje snažna poruka i današnjem čovjeku.

Pročitaj članak

„Komšić, Konaković i Alkalaj nanijeli su ozbiljnu štetu ugledu Hrvata u BiH“

foto Max Primorac

Povijesni posjet hrvatskog izaslanstva iz BiH Washingtonu otvorio pitanje političke ravnopravnosti Hrvata, ali i načina na koji se njihov položaj godinama predstavlja američkoj administraciji

Višednevni posjet hrvatskog izaslanstva iz Bosne i Hercegovine Washingtonu mogao bi označiti novi trenutak u odnosima hrvatskih političkih predstavnika iz BiH s američkom administracijom. Izaslanstvo, koje predvodi dopredsjednica HDZ-a BiH i zastupnica u Parlamentarnoj skupštini BiH Darijana Filipović, a u kojem je i ministar pravde BiH Davor Bunoza, u Sjedinjenim Američkim Državama razgovaralo je o političkim, energetskim i sigurnosnim pitanjima.

Posebnu težinu posjetu dao je Max Primorac, viši znanstveni suradnik američke zaklade The Heritage Foundation, koji ga je ocijenio povijesnim.

„Ovo je povijesni posjet. Koliko mi je poznato, ovo je prvi put da su visoki hrvatski dužnosnici iz BiH u Washingtonu razgovarali s visokim dužnosnicima američke administracije. Ovo je prvi put da je Washington čuo vaš glas“, rekao je Primorac za Bljesak.info.

Tijekom boravka u Washingtonu održani su sastanci i u američkom Ministarstvu energetike. Razgovaralo se, između ostalog, s Williamom Schiranom, zamjenikom pomoćnika ministra za multilateralnu suradnju, te Danielom Byersom, zamjenikom pomoćnika ministra za Europu i Euroaziju.

U središtu razgovora bili su projekt Južne plinske interkonekcije, povezivanje Bosne i Hercegovine s LNG terminalom na Krku, američke investicije u energetiku, infrastruktura i nove tehnologije.

„Glas Hrvata bio je utišan“

Primorac smatra kako značaj posjeta nadilazi energetske teme. Prema njegovu mišljenju, problem je u tome što američka administracija godinama nije imala dovoljno izravan uvid u politički položaj Hrvata u BiH.

„Ovo je vrlo važno jer je do sada taj glas bio utišan diplomacijom BiH u kojoj su Hrvati gotovo nepostojeći“, rekao je Primorac, dodajući kako smatra da je upravo zbog toga potrebno intenzivirati izravne kontakte hrvatskih predstavnika iz BiH s Washingtonom.

Posebno oštre kritike uputio je na račun načina na koji se hrvatski politički zahtjevi, prema njegovu viđenju, predstavljaju u međunarodnim krugovima.

U tom je kontekstu prozvao Željka Komšića, Elmedina Konakovića i bivšeg ministra vanjskih poslova BiH Svena Alkalaja.

Prema Primorčevim riječima, hrvatski zahtjevi za političkom ravnopravnošću u BiH prečesto se prikazuju kao nacionalizam, separatizam ili ekstremizam, dok se istodobno, smatra on, nedovoljno govori o činjenici da Hrvati u Federaciji BiH nemaju mogućnost da sami biraju svog legitimnog predstavnika u državnom vrhu.

„Gospodin Komšić i gospodin Konaković nanijeli su ozbiljnu štetu ugledu Hrvata, lažno izjednačavajući njihov zahtjev za političkom ravnopravnošću s fašizmom“, kazao je Primorac.

Kritike je uputio i na račun diplomatskog djelovanja Svena Alkalaja, navodeći da je upravo diplomatska mreža BiH u Washingtonu trebala predstavljati interese svih konstitutivnih naroda.

Komšić kao simbol problema hrvatske političke ravnopravnosti

Pitanje Željka Komšića već godinama jedno je od najosjetljivijih političkih pitanja u BiH.

Komšića za člana Predsjedništva BiH dominantno biraju birači s područja Federacije BiH koji se ne izjašnjavaju kao Hrvati. Zbog toga hrvatske političke stranke tvrde da njegov izbor ne predstavlja stvarnu političku volju hrvatskog naroda.

Upravo je taj fenomen postao jedan od ključnih simbola političkog neslaganja između hrvatskih i bošnjačkih stranaka.

Za hrvatske predstavnike problem nije samo u jednoj izbornoj pobjedi, nego u širem pitanju može li jedan konstitutivni narod samostalno odlučivati o tome tko će ga predstavljati u institucijama države.

Primorac smatra da upravo zbog toga hrvatska politika mora snažnije komunicirati svoje stavove prema Washingtonu, Bruxellesu i drugim međunarodnim centrima moći.

Konaković i Alkalaj također pod kritikama

Primorac je kritizirao i djelovanje Elmedina Konakovića, aktualnog ministra vanjskih poslova BiH, smatrajući da se hrvatske zahtjeve za ravnopravnošću ne bi smjelo prikazivati kao prijetnju državi ili oblik ekstremizma.

Istodobno je izdvojio Svena Alkalaja kao primjer diplomacije BiH koja, prema njegovu mišljenju, nije dovoljno predstavljala hrvatsku perspektivu.

Takve ocjene otvaraju puno šire pitanje: može li diplomacija države koja je duboko podijeljena po nacionalnim i političkim pitanjima vjerodostojno predstavljati sve njezine narode ako se njihovi politički interesi međusobno potpuno razlikuju?

Za hrvatsku politiku u BiH odgovor je očito negativan, zbog čega se sve više inzistira na izravnom političkom djelovanju prema ključnim međunarodnim partnerima.

Južna plinska interkonekcija povezuje energetiku i sigurnost

Posebno mjesto u razgovorima zauzela je Južna plinska interkonekcija, projekt koji bi Bosnu i Hercegovinu trebao povezati s hrvatskim plinskim sustavom i LNG terminalom na Krku.

Primorac smatra da je upravo energetika područje u kojem hrvatski predstavnici mogu pronaći zajednički interes s Washingtonom.

Njegova je poruka da politička stabilnost BiH nije samo unutarnje pitanje nego i pitanje europske energetske i sigurnosne stabilnosti.

„Ako Hrvati ponovno budu politički obespravljeni, BiH će postati još nestabilnija, a to će ugroziti američke energetske i sigurnosne interese u regiji“, rekao je Primorac.

Time se pitanje položaja Hrvata pokušava povezati s konkretnim američkim interesima na Balkanu – energetskom neovisnošću, stabilnošću regije i smanjenjem ovisnosti Europe o nepouzdanim energetskim pravcima.

Pred Hrvatima ponovno pitanje jedinstva

Predstojeći opći izbori ponovno će otvoriti pitanje izbora hrvatskog člana Predsjedništva BiH.

Primorac upozorava da će, ako hrvatske političke stranke ne budu dovoljno koordinirane, ponovno postojati mogućnost da kandidat kojeg podržavaju pretežito bošnjački birači osvoji hrvatsku poziciju.

„Ako se Hrvati ne ujedine iza jednog kandidata i ne izađu u velikom broju, ponovno će postati još više građani drugog reda“, upozorio je.

Njegova je poruka hrvatskim političkim opcijama jasna – međusobni sukobi u situaciji kada se, prema njegovoj ocjeni, odlučuje o dugoročnoj političkoj budućnosti Hrvata u BiH nemaju smisla.

„Sada je vrijeme za djelovanje“

Primorac u aktualnoj američkoj administraciji vidi prostor za snažnije hrvatsko-američko povezivanje.

Posebno ističe naglasak Trumpove administracije na energetsku sigurnost, nacionalne interese i zaštitu kršćana, smatrajući da bi hrvatski predstavnici iz BiH upravo kroz te teme mogli kvalitetnije predstaviti vlastiti položaj američkim donositeljima odluka.

„Hrvati u BiH imaju prirodnog saveznika u Trumpovoj administraciji, s obzirom na važne pozicije koje u Bijeloj kući zauzimaju praktični katolici. Mnogi od njih znat će i za Međugorje. Sada je vrijeme za djelovanje“, zaključio je Primorac.

Washington je tako, barem prema njegovoj ocjeni, prvi put nakon dugo vremena izravno čuo političku poruku hrvatskih predstavnika iz BiH. Hoće li taj posjet prerasti u trajno snažnije hrvatsko-američko partnerstvo i konkretne poteze prema izmjeni izbornog sustava i osiguranju političke ravnopravnosti Hrvata, tek će se vidjeti.

Jedno je, međutim, jasno: pitanje tko ima pravo birati hrvatskog predstavnika više se ne promatra samo kao unutarnjopolitički spor u BiH, nego sve snažnije i kao pitanje stabilnosti države i interesa međunarodnih partnera.

Pročitaj članak

Probijen tunel Kvanj: Veliki korak za Koridor 5C kod Mostara, ali postoji problem

foto JP Autoceste

Desna cijev tunela Kvanj, jednog od najvažnijih objekata na dionici Koridora 5C južno od Mostara, probijena je danas, 28. kolovoza, čime je napravljen važan korak u izgradnji autoceste koja bi trebala značajno unaprijediti prometnu povezanost Mostara s ostatkom zemlje, piše Biznisinfo.ba.

Proboj tunela predstavlja važan građevinski trenutak za dionicu Mostar jug – Tunel Kvanj, no potpuna realizacija projekta i dalje je povezana s rješavanjem imovinsko-pravnih pitanja na području Ortiješa. Dio zemljišta koje se nalazi na planiranoj trasi autoceste ima status vojne imovine, zbog čega se čeka potrebna odluka nadležnih državnih institucija.

Novac osiguran, ali sredstva se ne mogu povući

Za izgradnju dionice Mostar jug – Tunel Kvanj financiranje je osigurano ranije kroz aranžman s Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD).

Riječ je o kreditnoj tranši vrijednoj do 60 milijuna eura, dok su dodatna bespovratna sredstva kroz WBIF i Europsku uniju osigurana u iznosu od 30 milijuna eura.

Problem, međutim, predstavlja činjenica da zbog višegodišnjeg čekanja i neriješenih imovinskih odnosa kreditna sredstva nije moguće povlačiti predviđenom dinamikom.

Istodobno, JP Autoceste Federacije BiH na nepovučeni dio kredita plaća naknadu.

Prema dostupnim podacima, po toj osnovi do sada je plaćeno više od 1,5 milijuna KM.

Samo prošle godine naknada 442.115 KM

Na financijske posljedice kašnjenja ranije je upozorio i Ured za reviziju institucija u Federaciji Bosne i Hercegovine.

U izvješću o financijskoj reviziji JP Autoceste FBiH za 2024. godinu navedeno je kako ugovori s EBRD-om predviđaju naknadu od 0,5 posto godišnje na nepovučena sredstva.

Samo tijekom 2024. godine, prema revizorskom izvješću, po ugovoru EBRD broj 49.058 obračunata je naknada od 442.115 KM. Troškovi po istom osnovu evidentirani su i prethodnih godina.

To znači da neriješeno pitanje zemljišta nema samo administrativnu i građevinsku posljedicu, nego i vrlo konkretnu financijsku cijenu. Svako daljnje odgađanje može značiti nastavak plaćanja naknada za novac koji je osiguran, ali ga nije moguće koristiti u planiranom opsegu.

Pogledi sada usmjereni prema Predsjedništvu BiH

Ključni korak sada se očekuje od Predsjedništvo Bosne i Hercegovine.

Na sjednici koja je najavljena za 31. kolovoza trebalo bi se razmatrati pitanje vojne imovine na području Ortiješa.

Prema dostupnim informacijama, Ministarstvo obrane Bosne i Hercegovine i Zajednički stožer Oružanih snaga BiH već su dali suglasnosti za dijelove predmetne lokacije.

Pritom je ocijenjeno da korištenje tih površina za potrebe izgradnje Koridora 5C ne bi ugrozilo borbenu spremnost i operativnu sposobnost Oružanih snaga BiH.

Ako Predsjedništvo BiH donese potrebnu odluku, zemljište koje nije potrebno za perspektivne vojne namjene moglo bi biti stavljeno u funkciju izgradnje autoceste.

Probijen tunel, ali posao još nije gotov

Tunel Kvanj jedan je od ključnih objekata na trasi južno od Mostara. Današnji proboj desne cijevi predstavlja važan građevinski uspjeh i približava realizaciju projekta njegovom završetku.

Međutim, pred izvođačima i nadležnim institucijama i dalje ostaje niz poslova, a posebno pitanje zemljišta na području Ortiješa.

Dionica Mostar jug – Tunel Kvanj od velike je važnosti za prometno povezivanje Mostara s Koridorom 5C. Njezina izgradnja trebala bi omogućiti kvalitetnije povezivanje grada s ostatkom autocestovne mreže te dugoročno rasteretiti postojeće prometnice koje su, osobito na ulazima i izlazima iz Mostara, već godinama pod velikim opterećenjem.

Današnji proboj tunela Kvanj zato je važan znak napretka, ali za nastavak projekta prema Mostaru sada će presudnu ulogu imati rješavanje pitanja vojne imovine. Nakon godina čekanja, odluka koja se očekuje krajem kolovoza mogla bi biti jedan od ključnih koraka za ubrzanje cijelog projekta.

Pročitaj članak

OPREZ Nepoznate osobe obilaze zgrade i predstavljaju se kao policajci, dostavljači i prodavači

foto Srpskainfo

Građani Mostara upozoravaju na pojavu nepoznatih osoba koje obilaze stambene zgrade i stanove te se, ovisno o situaciji, predstavljaju kao policijski službenici, dostavljači, prodavači ili druge osobe koje navodno imaju razlog ući u zgradu ili stan, piše Bljesak.info.

Posebno je zabrinjavajući najnoviji slučaj zabilježen u Ulici Hrvatske mladeži, gdje su nepoznate osobe putem interfona tvrdile da su policijski službenici. Nakon provjere s nadležnim tijelima utvrđeno je da policija na toj adresi nije imala službenu intervenciju.

Prema navodima građana, slični pokušaji događali su se i ranije. Nepoznate osobe predstavljale su se kao dostavljači, prodavači zavjesa ili osobe koje navodno otvaraju poslovnicu u gradu, a potom pokušavale nagovoriti stanare da ih puste u zgradu ili čak u stan.

Poseban oprez potreban kod starijih osoba

Građani upozoravaju i na slučajeve u kojima su nepoznate osobe prilazile starijim ljudima, osobito onima slabijeg vida, predstavljajući se kao članovi obitelji. Nakon što bi zadobili njihovo povjerenje, tražili bi novac.

Takvi slučajevi pokazuju koliko je važno biti oprezan prema osobama koje se pojave na vratima bez prethodne najave.

Način predstavljanja pritom se može mijenjati. Netko se može predstaviti kao policajac, dostavljač, trgovac, serviser ili poznanik, ovisno o tome kako procijeni da će najlakše zadobiti povjerenje stanara.

Ne otkrivajte tko je u stanu

Građanima se stoga preporučuje poseban oprez. Nepoznatim osobama ne treba davati informacije o tome tko se trenutačno nalazi u stanu, tko je odsutan, kada se vraća niti druge podatke o ukućanima.

Ako osoba tvrdi da je policijski službenik, dostavljač, radnik neke tvrtke ili druga službena osoba, njezin identitet i razlog dolaska potrebno je prethodno provjeriti.

Ne treba otvarati vrata niti puštati nepoznate osobe u stan ili zgradu samo zato što se predstavljaju kao službena osoba ili tvrde da imaju opravdan razlog za dolazak.

U slučaju sumnjivog ponašanja građanima se preporučuje odmah obavijestiti policiju, a o pojavi sumnjivih osoba upozoriti i susjede, posebno starije osobe koje žive same.

Oprez ne znači da treba stvarati paniku, ali u ovakvim situacijama nekoliko minuta provjere može biti dovoljno da se spriječi moguća prijevara, krađa ili ozbiljniji incident.

Pročitaj članak

Sirijac ima tri žene i 32 djece: Njemačka obitelj godišnje prima oko 100.000 eura dječjeg doplatka

foto mojadijaspora.com

Sirijac iz Leipziga ovih se dana našao u središtu pozornosti njemačke javnosti nakon što su mediji objavili informacije o njegovoj velikoj obitelji, ali i navodnim vezama pojedinih članova s kriminalom. Prema navodima njemačkih medija, muškarac je prema islamskom pravu oženjen s najmanje tri žene te ima najmanje 32 djece i 25 unučadi, piše Fenix-magazin.de.

Upravo zbog veličine obitelji u javnosti se otvorilo i pitanje socijalnih naknada. Prema medijskim navodima, obitelj bi na ime dječjeg doplatka godišnje mogla primati oko 100.000 eura, no konkretan iznos ovisi o tome za koliko djece postoji pravo na naknadu i ispunjavaju li se svi zakonski uvjeti.

Slučaj je, međutim, puno širi od pitanja socijalnih davanja.

Policija prati veliku sirijsku obitelj

Kako navode njemački mediji, četiri sirijske proširene obitelji u Saskoj, od kojih su neke povezane s područjem Leipziga, nalaze se pod povećanom pozornošću policije i pravosudnih tijela. Procjenjuje se da zajedno broje i do 1.000 članova.

Posebnu pozornost privukla je jedna velika obitelj koja, prema Saskom državnom uredu kriminalističke policije (LKA), broji više od 60 osoba.

„U području Leipziga uspjeli smo povezati veliku sirijsku obitelj – koja se sastoji od više od 60 pojedinaca – s fenomenom klanovskog kriminala“, navodi se u policijskim informacijama koje prenose njemački mediji.

U središtu obitelji nalazi se muškarac koji je, prema navodima LKA-a, oženjen s najmanje tri žene prema islamskom pravu. Ima najmanje 32 djece, dok u Saskoj živi najmanje 25 njegovih unučadi.

Stotine kaznenih djela

Još ozbiljniji dio priče odnosi se na kaznenu prošlost pojedinih članova obitelji.

Prema navodima policije, gotovo dvije trećine članova uže obitelji u prošlosti su dolazile u pozornost policije zbog kaznenih djela, a neki i više puta. Broj evidentiranih kaznenih djela navodno se mjeri u stotinama.

Među kaznenim djelima koja se spominju su trgovina drogom, nasilje, opasne tjelesne ozljede, pljačke, prijevare, pranje novca, krijumčarenje migranata te kaznena djela povezana s dokumentima i prometom.

Policija je, prema navodima njemačkih medija, u pojedinim slučajevima zaplijenila i vatreno oružje.

Jedan od članova obitelji ranije je osuđen i zbog smrtonosne prebrze vožnje, dok su drugi bili povezivani s trgovinom drogom i nasilnim kaznenim djelima.

Istrage zbog zlouporabe socijalnog sustava

Poseban problem za njemačke vlasti predstavlja mogućnost zlouporabe sustava socijalnih naknada.

Njemačke sigurnosne službe navodno su zabilježile slučajeve prijevara povezanih s ostvarivanjem prava na socijalne naknade, uključujući Bürgergeld, odnosno osnovnu pomoć za životne troškove.

Upravo zbog toga slučaj velike obitelji iz Leipziga u javnosti se promatra kroz dvije povezane teme – organizirani odnosno klanovski kriminal i moguće iskorištavanje socijalnog sustava.

Važno je pritom naglasiti da činjenica da je netko član velike obitelji sama po sebi nije dokaz počinjenja kaznenog djela. Za kaznena djela odgovorni su konkretni pojedinci, a ne čitave obitelji ili nacionalne skupine.

Četiri velika klana pod povećalom

Prema informacijama koje prenose njemački mediji, policija u Saskoj posljednjih godina sve više prati strukture sirijskih obitelji koje funkcioniraju kao široke rodbinske mreže.

One mogu obuhvaćati stotine ljudi, a policija ih povezuje s različitim oblicima kriminala – od nasilnih kaznenih djela i trgovine narkoticima do pranja novca, poreznih prijevara, krijumčarenja ljudi i prijevara povezanih sa socijalnim naknadama.

Njemačke vlasti pritom se suočavaju s dodatnim problemom: velike obiteljske strukture mogu otežavati istrage, a pojedini postupci završavaju bez osuđujućih presuda zbog nedostatka dokaza ili drugih pravnih razloga.

Jedan europski zastupnik situaciju je opisao tvrdnjom da država „lomi zube“ kada se suočava s takvim strukturama.

Pitanje koje će Njemačka teško moći izbjeći

Slučaj iz Leipziga tako je ponovno otvorio širu raspravu o migraciji, integraciji, organiziranom kriminalu i funkcioniranju njemačkog sustava socijalne zaštite.

Posebno osjetljivo pitanje bit će kako spriječiti zlouporabe sustava, a istodobno osigurati da obitelji koje zakonito ostvaruju pravo na dječji doplatak i socijalne naknade ne budu automatski stigmatizirane.

Jer iza statistika o desecima djece, stotinama članova obitelji i tisućama eura naknada stoji puno veći problem – može li njemačka država učinkovito kontrolirati sustav socijalnih davanja i istodobno se obračunati s organiziranim kriminalnim strukturama koje djeluju unutar pojedinih zatvorenih obiteljskih mreža?

U Leipzigu taj problem očito više nije samo pitanje policijskih statistika, nego i ozbiljan politički izazov za njemačke institucije.

Pročitaj članak

Humac: Oblačenje habita i ulazak u novicijat

foto franjevci.info

U samostanskoj crkvi sv. Ante Padovanskoga na Humcu pokraj Ljubuškog pod svetom misom u utorak 1. rujna 2026. u 11:00 sati desetorica redovničkih kandidata obući će franjevački habit i započeti godinu kušnje – novicijata, objavljeno je na mrežnoj stranici Hercegovačke franjevačke provincije. 

Među kandidatima su četvorica iz Franjevačke provincije Bosne Srebrene – Sarajevo: Jerko Tunjić (župa sv. Ivana Krstitelja – Kraljeva Sutjeska); Mihael Stanišić (župa sv. Mihaela – Ovčarevo); Gabrijel Perković (župa Svih Svetih – Livno) i Luka Marić (župa sv. Ivana Krstitelja – Kraljeva Sutjeska). 

Dvojica su kandidati Hercegovačke franjevačke provincije – Mostar: Ante Musa (župa sv. Franje Asiškog – Rasno) i Ivan Vranjković (župa Bezgrešnog začeća BDM – Posušje). 

Četvero kandidata dolazi iz Provincije Presvetog Otkupitelja – Split: Mario Zubčić (župa Duha Svetoga – Tisno); Vjekoslav Luburić (župa Gospe Sinjske – Sinj); Žarko Dragićević (župa sv. Franje Asiškog – Čapljina) i Kristijan Vuković (župa sv. Luke evanđelista – Podbablje).

Pročitaj članak

Dom zdravlja Mostar počeo naplaćivati stomatološke usluge

Dom zdravlja Mostar počeo je naplaćivati pojedine stomatološke usluge za odrasle osigurane osobe. 

Iz Zavoda zdravstvenog osiguranja pojašnjavaju da se hitne intervencije i usluge obuhvaćene obaveznim osiguranjem i dalje financiraju, piše RTV Herceg Bosne.

Pročitaj članak

Bujične poplave u Nepalu odnijele najmanje 469 života, više od 1300 ljudi nestalo

foto EPA

Razorne bujične poplave koje su pogodile Nepal i područje uz granicu s Tibetom ostavile su iza sebe prizore potpunog razaranja. Najmanje 469 ljudi izgubilo je život, dok se više od 1300 osoba još uvijek vodi kao nestalo. Među nestalima je velik broj stranih državljana, turista i hodočasnika.

Katastrofa je počela nakon što se visoko u Himalaji urušila stijenska podloga i dio ledenjaka. Golema masa vode, blata i kamenja potom se sjurila niz planinske doline, rušeći sve pred sobom.

Spasilačke ekipe i dalje tragaju za nestalima, ali im posao dodatno otežavaju uništene prometnice i mostovi, nepristupačan planinski teren te opasnost od novih poplavnih valova.

Na tibetanskoj strani granice dosad su potvrđene najmanje tri žrtve, dok se više od 550 ljudi vodi kao nestalo. Među njima je oko 260 stranih državljana, uključujući hodočasnike koji su putovali prema svetoj planini Kailash.

Bujica odnijela cijelu planinarsku skupinu

Posebno potresna je sudbina skupine od 67 turista koju je, prema riječima direktora turističke agencije Richa Treks Sangaya Gurunga, odnijela golema bujica.

Skupina se u trenutku katastrofe nalazila u blizini kineske carine i imigracije na nepalsko-kineskoj granici.

„Sve je odneseno na kineskoj strani. Cijela zgrada carine i imigracije“, rekao je Gurung za CNN.

U skupini se nalazilo 60 indijskih državljana, pet Amerikanaca i dvoje Novozelanđana. Sudbina svih 67 osoba zasad nije službeno potvrđena, ali strahuje se da ih je odnijela bujica.

Druga skupina, u kojoj je bilo osam stranaca i dvoje zaposlenika agencije, uspjela je preživjeti. Vodič im je, čim je ugledao opasnost, naredio da bježe uz planinu. Spašeni su i prebačeni u Katmandu.

Prema Gurungu, u trenutku udara bujice u kompleksu carine i imigracije moglo se nalaziti oko 700 ljudi.

Kina privremeno zaustavila spasilačke operacije

Situacija je posebno opasna i na tibetanskoj strani granice. Kineske vlasti privremeno su obustavile spasilačke operacije zbog straha od novog poplavnog vala.

Nakon odrona i ogromnih količina nanesenog materijala nastalo je prirodno jezero koje predstavlja ozbiljnu prijetnju. Ako prirodna brana popusti, voda bi mogla krenuti nizvodno i izazvati novu katastrofu.

Vlasti zato neprekidno prate razinu vode uzvodno od graničnog prijelaza Gyirong, koji je već teško stradao u naletu vode i blata.

U međuvremenu se nastavlja potraga za nestalima, među kojima su i strani turisti i hodočasnici.

Najviše žrtava u Chitwanu

Prema posljednjim podacima nepalskih vlasti, najveći broj poginulih zabilježen je u Chitwanu, gdje je život izgubilo 178 ljudi.

U istočnom Nawalparasiju pronađeno je 110 poginulih, u Gorkhi 44, Nuwakotu 37, Dhadingu 33, Tanahunu 28, zapadnom Nawalparasiju 27, dok je u Rasuwi potvrđeno 12 smrtnih slučajeva.

Ukupno je 1545 ljudi ozlijeđeno ili spašeno. Najviše spašenih zabilježeno je u Nuwakotu i Rasuwi.

Nepalska vojska istodobno je poslala dva helikoptera u potragu za nestalima kod tunela hidroelektrane u području Trishulija. Svaki helikopter može prevesti do 25 osoba.

S tog je područja prethodnog dana spašeno više ljudi, uključujući radnike hidroelektrane i stanovnike okolnih mjesta.

Uništeni mostovi i prometnice, prijeti veliki gospodarski udar

Katastrofa nije odnijela samo ljudske živote. Razmjeri materijalne štete mogli bi imati dugotrajne posljedice za Nepal.

Oštećeno je oko 80 mostova i približno 40 kilometara asfaltiranih cesta. Poseban problem predstavlja područje uz kinesku granicu jer su brojni uništeni prometni pravci i mostovi važni za trgovinu između Nepala i Kine.

Uništena infrastruktura mogla bi ozbiljno otežati opskrbu, prijevoz robe i obnovu pogođenih područja. Nepal sada očekuje zahtjevna i skupa obnova prometne infrastrukture, dok bi prekidi trgovinskih pravaca mogli dodatno opteretiti gospodarstvo.

„Za sada nam pomoć nije potrebna“

Unatoč razmjerima tragedije, nepalsko ministarstvo vanjskih poslova poručilo je da zemlji zasad nije potrebna pomoć drugih država u operacijama potrage i spašavanja.

Glasnogovornik ministarstva Lok Bahadur Chhetri rekao je da nepalske sigurnosne službe provode operacije te da će vlasti procjenjivati situaciju.

Istodobno, humanitarne organizacije upozoravaju da stvarni razmjeri katastrofe još nisu poznati.

Crveni križ navodi da su cijela sela uništena, dok su brojne zajednice ostale odsječene od ostatka zemlje zbog urušenih mostova i cesta.

„Još nemamo punu sliku ove katastrofe“, poručili su.

Himalaja i dalje prijeti novim katastrofama

Najveća opasnost još uvijek nije prošla. Nepal i Kina upozorili su na mogućnost novih poplava jer su na području Himalaje nastala jezera koja bi se mogla izliti.

Spasilačke ekipe zato moraju istodobno tragati za nestalima i paziti da same ne postanu žrtve novih bujičnih valova.

Najmanje 469 života već je izgubljeno, više od 1300 ljudi još se traži, a pred Nepalom je jedna od najtežih akcija spašavanja i obnove posljednjih godina. U planinskim dolinama u kojima je voda u samo nekoliko trenutaka odnijela kuće, mostove i cijele dijelove naselja, potraga za preživjelima i nestalima se nastavlja.

🧵 The official narrative for the flooding in Nepal is from a landslide due to a melted glacier due to global warming. But finding footage of different spots that flooded and you come across the actual cause of the flooding and where it all pic.twitter.com/FjfRSl5KKq

— “Mouth of a lion” (@ItsTheLastHour) August 27, 2026

This 3 min video of Nepal Flood, captures what became the last 3 mins for a many people in a small city and Trishuli Bazar.

Everything disappeared in a flash. People, old and young, ran wherever they could, trying to escape the raging and imminent death.

Schoolchildren ran som… pic.twitter.com/t03O3kLXHY

— Abhishek Jha (@abhishekjha157) August 27, 2026

Pročitaj članak

U Mostaru se obilježava 33. obljetnica osnivanja Hrvatske Republike Herceg-Bosne

U Mostaru se večeras, svečano obilježava 33. obljetnica osnivanja Hrvatske Republike Herceg-Bosne, a središnji dio programa održat će se u Hrvatskom domu hercega Stjepana Kosače. Program će započeti u 19:45 sati polaganjem vijenaca, nakon čega će u 20 sati uslijediti predstavljanje fotomonografije „1860 dana“, autora Joze Pavkovića.  

Riječ je o izdanju koje kroz fotografije i dokumentarne zapise donosi svjedočanstvo o vremenu stvaranja, obrane i djelovanja Hrvatske Republike Herceg-Bosne, podsjećajući na događaje i ljude koji su obilježili jedno od najvažnijih razdoblja novije povijesti Hrvata u Bosni i Hercegovini.  

Uvodno obraćanje imat će Ivan Anušić, ministar obrane Republike Hrvatske, dok će fotomonografiju predstaviti Dragan Čović, predsjednik Hrvatskog narodnog sabora BiH, Mladen Bevanda, predsjednik Hrvatske akademije za znanost i umjetnost u BiH, Damir Zorić, predsjednik Matice hrvatske, te autor Jozo Pavković.  

Obilježavanje 33. obljetnice okupit će predstavnike političkog, društvenog, kulturnog i javnog života, kao i brojne građane koji su svojim dolaskom odali počast vremenu i generacijama koje su sudjelovale u stvaranju institucija hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini.  

Poseban naglasak stavljen je upravo na očuvanje sjećanja. Fotomonografija „1860 dana“ kroz objektiv fotografije čuva trag o ljudima, događajima i ratnim godinama, dajući budućim generacijama priliku da bolje upoznaju povijesni kontekst u kojem je nastala Hrvatska Republika Herceg-Bosna.  

Svečano obilježavanje održat će se pod visokim pokroviteljstvom Hrvatskog narodnog sabora Bosne i Hercegovine, uz pokroviteljstvo Vijeća Matice hrvatske u Bosni i Hercegovini i Matice hrvatske, dok je medijski pokrovitelj Radiotelevizija Herceg-Bosne.  

Večerašnji program u Mostaru još jednom će otvoriti prostor za prisjećanje na jedno od ključnih razdoblja novije povijesti Bosne i Hercegovine te na potrebu čuvanja dokumentarne građe i svjedočanstava o vremenu koje je snažno oblikovalo hrvatsku zajednicu u BiH.

Pročitaj članak

OPREZ Nakon smrti Mostarca u Njemačkoj tražili novac za „obdukciju“

 

foto Društvene mreže

Posebno bezobziran oblik internetske prijevare posljednjih dana ponovno upozorava na opasnosti kojima su izložene obitelji koje su tek ostale bez svojih najmilijih u inozemstvu. Prevaranti očito ciljaju upravo one koji se nalaze u stanju tuge, šoka i emocionalne iscrpljenosti, pokušavajući njihovu bol iskoristiti za novčanu korist.

Najnoviji slučaj zabilježen je nakon smrti hrvatskog državljanina porijeklom iz Mostara, koji je preminuo u Njemačkoj. Nepoznate osobe lažno su se predstavile kao liječnici te od njegove obitelji pokušale iznuditi novac, i to pod izlikom navodno obavljene i hitno naplative obdukcije.

Na ovaj slučaj redakciju portala Bljesak.info upozorila je Milena Ćorić iz Mostara, kojoj je nedavno preminuo otac u Njemačkoj. Nekoliko dana nakon njegova pokopa u Mostaru primila je poruku koja je, kako kaže, izazvala dodatni šok.

„U subotu je bila sahrana u Mostaru, četvrti dan od sahrane mrtvačnica je dobila e-mail na engleskom jeziku, koji je meni proslijeđen. U mailu se prevarant predstavlja kao liječnik gdje navodi osobne podatke mog oca te traži kontakt adresu kako bi poslao račun za obdukciju“, ispričala je Ćorić.

Međutim, postojala je činjenica koja je odmah ukazala na moguću prijevaru.

„Od ranije imam potvrdu od policije iz Münchena da obdukcija mog oca nije rađena“, kazala je Ćorić, koja je cijeli slučaj prijavila policiji.

Kako su prevaranti došli do osobnih podataka?

Upravo ovaj detalj dodatno zabrinjava. Osoba koja je poslala poruku raspolagala je osobnim podacima preminulog, zbog čega obitelj sumnja da su određene informacije mogle procuriti iz nekog sustava ili biti prikupljene na drugi način.

„Sumnja se da su podaci procurili kod nas u BiH. Javila sam se i vašoj redakciji jer želim da su naši sugrađani upoznati s tim na koje načine se pokušavaju prevariti ljudi u najtežim životnim situacijama“, poručila je Ćorić.

Ovaj slučaj pokazuje koliko daleko prevaranti mogu ići. Ne biraju trenutak ni okolnosti, a posebno je zabrinjavajuće kada ciljaju obitelji koje su upravo izgubile člana obitelji i koje se u tom trenutku bave organizacijom prijevoza tijela, sprovodom, dokumentacijom i drugim obvezama.

Ne plaćajte ništa bez provjere

Građani trebaju biti posebno oprezni ako nakon smrti člana obitelji u inozemstvu prime neočekivani e-mail, poruku ili zahtjev za uplatu.

Potrebno je pažljivo provjeriti adresu pošiljatelja, vjerodostojnost institucije i službenu dokumentaciju. Ako se navodi da je obavljena obdukcija ili neki drugi medicinski postupak, takvu informaciju treba provjeriti izravno kod nadležne policije, bolnice, mrtvačnice ili druge službene institucije.

Ne treba plaćati nikakve račune samo na temelju e-maila ili poruke, osobito ako se traži hitna uplata.

Također, građani nikada ne bi trebali slati nepoznatim osobama svoju adresu, podatke s bankovnih kartica, osobne dokumente, OIB ili druge osjetljive podatke.

U slučaju sumnje, poruku treba sačuvati, ne odgovarati na nju i odmah prijaviti policiji.

Posebno je važno upozoriti starije članove obitelji i osobe koje možda nisu dovoljno upoznate s internetskim prijevarama.

Jer kada prevaranti ciljaju čovjeka koji je upravo izgubio najbližu osobu, ne pokušavaju iskoristiti samo njegove podatke – pokušavaju iskoristiti njegovu tugu.

Zato oprez. Jedan telefonski poziv službenoj instituciji može biti dovoljan da se spriječi velika financijska šteta.

Pročitaj članak

Predstavljanje knjige „Rodoslovlje roda Prskalo“ autorice Ane Prskalo

U sklopu XXVIII. međunarodne kulturno-turističke manifestacije „Dani Matice hrvatske u Brotnju“, u nedjelju, 30. kolovoza, u Gradnićima će biti predstavljena knjiga „Rodoslovlje roda Prskalo“ autorice Ane Prskalo. 

Program organiziraju Ogranak Matice hrvatske u Čitluku i Župni ured sv. Blaža u Gradnićima, a posvećen je očuvanju obiteljske povijesti, sjećanja na pretke i kulturne baštine broćanskoga kraja.  

Program započinje u 18 sati svetom misom u crkvi sv. Blaža u Gradnićima, dok je predstavljanje knjige predviđeno za 19 sati na platou kod stare crkve sv. Blaža.  

O vrijednom izdanju govorit će fra Robert Jolić, recenzent knjige, Andrija Stojić uime nakladnika te sama autorica Ana Prskalo. Program će moderirati Pero Prskalo.  

Glazbeni dio večeri svojim će nastupom obogatiti Duhovna glazba Beneficium, čime će ovo predstavljanje dobiti dodatnu duhovnu i svečanu atmosferu.  

Nakon predstavljanja, od 20 sati, predviđeno je druženje posjetitelja uz domjenak i tombolu.  

Knjiga „Rodoslovlje roda Prskalo“ predstavlja vrijedan doprinos bilježenju obiteljske povijesti i čuvanju uspomena na generacije koje su oblikovale život ovoga kraja. Rodoslovlje pritom nije samo popis imena i datuma, nego i svojevrsno svjedočanstvo o korijenima, obiteljskim vezama i identitetu koji se prenosi s generacije na generaciju.  

Predstavljanje u Gradnićima stoga će biti prilika da se javnosti približi bogata prošlost roda Prskalo, ali i podsjeti na važnost čuvanja obiteljske baštine kao dijela šire kulturne baštine Brotnja.  

Prema informacijama portala citluk.ba, očekuje se da će ovo okupljanje spojiti kulturu, vjeru, obitelj i zajedništvo, upravo u duhu „Dana Matice hrvatske u Brotnju“.

Pročitaj članak

CRVENI ALARM ZA CIJELU BiH: U petak stiže paklena vrućina, temperature idu do 40°C!

Federalni hidrometeorološki zavod (FHMZ) izdao je crveno upozorenje zbog visokih temperatura koje će u petak, 28. kolovoza, zahvatiti cijelu Bosnu i Hercegovinu. 

Upozorenje je izdato za period od 11 do 17 sati, a očekuju se temperature između 34 i 40°C.  Iz FHMZ-a podsjećaju na preporuke Svjetske meteorološke organizacije (WMO) da se poduzmu mjere jer se očekuju ekstremno visoke temperature.  

Zaštitite sebe i pomozite ugroženim osobama. Djelujte u skladu sa savjetima ovlaštenih organa. Očekujte moguće kvarove u infrastrukturi – podsjetili su iz FHMZ na te preporuke te istakli da se za sve dodatne informacije treba obratiti nadležnim institucijama.

Pročitaj članak

MOSTAR VEČERAS POSTAJE SREDIŠTE ZABAVE! Grše otvara Moba festival, evo tko sve stiže

Ljetne mostarske noći od večeras ponovno dobivaju posebnu atmosferu. Plato iza Stare gimnazije večeras postaje središte gastronomije, glazbe i zabave jer počinje peto izdanje Moba Street Food Festivala, koji će trajati sve do nedjelje, 6. rujna.  

Moba će tijekom 12 dana ponuditi pravo gastro putovanje kroz američku, talijansku, meksičku i azijsku kuhinju, ali i brojne autorske specijalitete izlagača koji u Mostar stižu iz različitih gradova regije.  

Posjetitelje očekuju D House Street Food, Mangio Pasta – powered by OŠ JOŠ food, Fabios, Južina, PAPI Burger & Sandwich Bar Sarajevo, Aldi by Mario Mandarić, Burgerica, Kodiak Burger & Steak Bar, Björn Pizzeria, Junk by Chef Severin, Frankie’s, Gastro House By Laki, Gastro Pub Fabrika i Petit – Francuske palačinke.  

Izlagači svoja vrata otvaraju svakoga dana u 18 sati, a posjetitelje očekuju brojni specijaliteti i pravi kulinarski show.  

Grše otvara festival  

Poseban mamac prvog dana bit će glazbeni program. Moba se otvara uz Gršu, jednog od najpopularnijih izvođača regionalne glazbene scene, čiji hitovi već godinama pune koncertne prostore i dominiraju streaming platformama.  

Tijekom ostalih festivalskih večeri na pozornici će se izmjenjivati brojna poznata imena: Neša Galija Acoustic Duo, Berin Buturović, Džejla Ramović, Balašević Tribute Band „Naopaka bajka“, Oliver i Gibonni Tribute Band „Brod u boci“, Bijelo dugme i Indexi Tribute Band „Tajna veza“, Josip Drinovac, Zdravko Čolić Tribute Band „Prava stvar“, Amadeus Band, Vesna Pisarović i Laka.  

Za dodatnu atmosferu tijekom cijelog festivala zaduženi su Moba resident DJ-evi DJ Leon i DJ Nikich.  

Poseban program za djecu i obitelji  Moba nije rezervirana samo za ljubitelje dobre hrane i glazbe. Organizatori su pripremili i bogat sadržaj za najmlađe, ali i kreativne radionice za odrasle te roditelje i djecu.  

U sklopu Wala Concept kreativnih radionica posjetitelji će moći sudjelovati u različitim kreativnim aktivnostima, dok će u Kids Zoni najmlađe čekati UMA, Happy Kids, Edukido i Nutricioniziraj se radionice, kao i brojni napuhanci.  

Za osvježenje je tu Sky – Artisan gelato, a djecu očekuju i Lola klaunovi i maskote, oslikavanje lica te predstava i radionica Lutkarskog kazališta Mostar.  Sve informacije o terminima i sadržaju radionica bit će dostupne na Facebook i Instagram kanalima festivala.  

Važne informacije za posjetitelje  

Jedini ulaz na festival nalazi se iz Ulice Nikole Šubića Zrinskog, poznate kao Šetalište.  

Važno je napomenuti da se hrana i piće na festivalu plaćaju isključivo festivalskim bezgotovinskim karticama. Karticu je moguće preuzeti na pultu na ulazu u festivalsku zonu, a željeni iznos može se uplatiti gotovinom ili bankovnom karticom.  

Kartica se koristi tijekom svih 12 dana festivala, a moguće ju je naknadno dopunjavati. Nepotrošeni iznos moguće je refundirati na pultu za izdavanje kartica, najkasnije posljednjeg dana festivala do 1 sat poslije ponoći. Nakon tog roka refundacija neće biti moguća.  

Ulaz na festival je slobodan, a Moba se otvara svakoga dana u 18 sati.  Festival je pritom i pet friendly, pa će za kućne ljubimce biti dostupne posude s vodom. Organizatori mole vlasnike da svoje pse drže u svojoj blizini.  

Od 26. kolovoza do 6. rujna plato iza Stare gimnazije tako će ponovno postati mjesto susreta Mostaraca, gostiju grada, dobre hrane, glazbe i ljetnog druženja.  Jer ljeto u Mostaru, čini se, nije gotovo dok ne prođe Moba.

Pročitaj članak

Njemački birači okreću novu stranicu – AfD pred povijesnim uspjehom

foto Facebook

Njemačka se ponovno nalazi pred važnim političkim testom, ali ovoga puta u središtu pozornosti nisu samo stranačke boje i koalicijske kombinacije. Sve se više govori o dubokom nezadovoljstvu dijela njemačkih birača smjerom u kojem država ide – od migracijske i socijalne politike, preko cijena energije i goriva, do budućnosti industrije koja je desetljećima bila motor njemačkog gospodarstva.

Važno je, međutim, razjasniti jednu stvar: Njemačka trenutačno nema zakazane nove savezne izbore. Redovni izbori za Bundestag održani su 23. veljače 2025., a sljedeći redovni savezni izbori očekuju se 2029. godine. Ono što Njemačku sada čeka jesu važni pokrajinski izbori, među kojima su posebno zanimljivi izbori u Saskoj-Anhaltu 6. rujna 2026.

I upravo ti izbori mogli bi pokazati koliko se raspoloženje njemačkog biračkog tijela promijenilo.

AfD raste, CDU pada

Prema aktualnim anketama, AfD bilježi snažan rast. Reuters navodi da bi na izborima u Saskoj-Anhaltu AfD trenutačno mogla dobiti oko 41 posto glasova, dok je CDU na oko 24 posto. Na saveznoj razini jedna od aktualnih anketa daje AfD-u 27 posto, a CDU/CSU-u 22 posto.

To je politički potres koji se više ne može jednostavno objasniti kao prolazni prosvjed birača.

Dio Nijemaca očito smatra da su tradicionalne stranke izgubile dodir sa svakodnevnim životom običnog čovjeka.

Godinama se građanima govorilo da moraju prihvatiti više poreze, skuplju energiju, energetsku tranziciju, sve stroža pravila i velike troškove povezane s migracijama – jer je to navodno cijena napretka.

Ali kada račun stigne na kućnu adresu, ideologija više nije dovoljna.

Njemački industrijski model ozbiljno je uzdrman

Poseban problem predstavlja gospodarstvo.

Njemačka je desetljećima gradila svoj prosperitet na kombinaciji jeftine energije, snažne industrije, izvoza i vrhunske automobilske proizvodnje. Danas je taj model pod velikim pritiskom.

Europska komisija upozorava na visoke troškove energije i rada, dok su se nezaposlenost i gospodarski pritisci povećali.

Posebno zabrinjava automobilska industrija. Prema analizi Deutsche Bank Researcha, proizvodnja u njemačkoj automobilskoj industriji 2025. bila je 23 posto ispod vrhunca iz 2017. godine. Među problemima se navode visoki troškovi energije i sve snažnija konkurencija kineskih proizvođača.

Ni najveći njemački proizvođači više nisu imuni. BMW je ove godine najavio smanjenje broja zaposlenih u Njemačkoj, dok su Volkswagen, Mercedes-Benz i Porsche također provodili ozbiljna restrukturiranja.

Drugim riječima, problem nije izmišljen.

Njemačka industrijska mašina više ne radi onom snagom kojom je radila desetljećima.

A građani istodobno plaćaju cijenu energetske politike

Energetska politika postala je jedno od najosjetljivijih pitanja njemačke politike.

Nakon prekida dotadašnjeg modela oslanjanja na ruske energente, Njemačka je morala pronaći nove izvore energije, dok su cijene ostale ozbiljan problem za gospodarstvo i kućanstva.

I tu dolazi do političkog paradoksa.

Od građana se očekuje da budu štedljivi, da ulažu u energetsku učinkovitost, da mijenjaju sustave grijanja i automobile, dok istodobno industrija upozorava da joj visoki troškovi energije smanjuju konkurentnost.

A običan čovjek vrlo jednostavno postavlja pitanje:

Ako je energija toliko skupa da industrija odlazi, a građani sve teže plaćaju račune – gdje je tu korist od takve politike?

To pitanje nije ni lijevo ni desno. To je pitanje zdravog ekonomskog razuma.

Migracija postaje jedno od glavnih pitanja izbora

Drugi veliki problem jest migracijska politika.

Njemačka je tijekom posljednjeg desetljeća primila velik broj migranata i izbjeglica. Istodobno, pitanje integracije, zapošljavanja, socijalnih naknada, stanovanja i sigurnosti postalo je jedna od najvažnijih tema njemačke politike.

Naravno, nije točno tvrditi da migranti „nikada ništa nisu radili“ ili da svi žive isključivo od socijalne pomoći. Takve tvrdnje jednostavno ne opisuju stvarnost.

Ali jednako je pogrešno ignorirati činjenicu da dio građana smatra kako je sustav socijalne države postao prevelik, preskup i nedovoljno usmjeren prema radu i integraciji.

I upravo taj osjećaj nezadovoljstva predstavlja jedan od glavnih izvora rasta AfD-a.

Klimatska politika pod povećalom

Njemačka je među državama koje su najambicioznije krenule u energetsku i klimatsku tranziciju.

No pitanje koje se danas sve češće postavlja glasi:

Koliko Njemačka može sama promijeniti ako se najveći svjetski emiteri ne kreću istim smjerom?

Kina i Indija imaju golem utjecaj na globalnu proizvodnju, potrošnju energije i emisije. Njemačka pritom pokušava istodobno smanjiti emisije i održati industriju konkurentnom.

To je izuzetno težak zadatak.

Kritičari zato tvrde da Europa riskira situaciju u kojoj će vlastitu industriju učiniti skupljom i manje konkurentnom, dok će se proizvodnja samo preseliti u države s blažim ekološkim pravilima.

Drugim riječima – emisije se možda neće smanjiti, nego će se samo proizvodnja preseliti drugdje.

I tu se nalazi jedna od najvećih slabosti europske zelene politike.

Rat je dodatno promijenio raspoloženje

Rat u Ukrajini dodatno je zakomplicirao cijelu priču.

Njemačka se nalazi na europskoj strani koja snažno podupire Ukrajinu, dok istodobno pokušava obnoviti vlastitu obrambenu sposobnost i smanjiti ovisnost o ruskim energentima.

Za dio njemačkih birača to je ispravan i nužan potez.

Za drugi dio pitanje je jednostavnije:

Koliko dugo građani mogu podnositi gospodarske posljedice geopolitičke politike koju ne smatraju svojom?

Upravo na tom pitanju desnica dobiva prostor.

Nije problem samo AfD – problem je što je nastala potreba za AfD-om

Ovdje dolazimo do najvažnijeg dijela cijele priče.

Može se AfD nazivati desnicom, populistima, radikalnom desnicom ili krajnjom desnicom – ovisno o tome tko govori.

Ali politička etiketa sama po sebi neće riješiti problem.

Ako milijuni ljudi imaju osjećaj da ih politički establishment više ne sluša, tada će se oni okrenuti nekome tko im govori ono što žele čuti.

To je zakon politike.

A aktualne ankete pokazuju da AfD upravo to uspijeva. Istodobno, njemačka politička scena i dalje pokušava održavati svojevrsni „firewall“ prema toj stranci, odnosno odbijanje koalicijske suradnje s AfD-om.

Njemačka ne bira samo stranku – bira smjer

Predstojeći pokrajinski izbori zato imaju puno veće značenje od obične lokalne politike.

Oni će biti svojevrsni referendum o povjerenju u politički establishment.

O tome želi li Njemačka nastaviti istim putem ili promijeniti smjer.

O tome treba li socijalna država biti izdašnija ili stroža.

O tome treba li migracijska politika biti liberalnija ili restriktivnija.

O tome treba li klimatska politika imati prednost čak i kada povećava troškove gospodarstva.

I, konačno, o tome koliko dugo jedna od najjačih industrijskih zemalja svijeta može financirati sve skuplji sustav dok joj se industrijska baza istodobno smanjuje.

Možda zato ono što se danas događa u Njemačkoj nije samo uspon AfD-a.

Možda je to prije svega pobuna birača protiv politike za koju smatraju da je prestala imati dodira sa stvarnim životom.

I upravo će izbori koji dolaze pokazati je li taj osjećaj prolazna politička epizoda – ili početak velike promjene njemačke politike.

Pročitaj članak

VIDEO Nova školska godina, novi trošak za roditelje

foto RTV HB

Ljeto se privodi kraju, a pripreme za novu školsku godinu već su krenule. Obitelji izdvajaju novac za školske knjige i pribor koji je svake godine sve obimniji. 

Dok djeca isčekuju školu, roditelji su pod stresom. Povratak u školske klupe školarcima označava nova znanja i prijateljstva. Njihovim roditeljima pak, početak školske godine znači veliki trošak. Kupuje se školska oprema, a na police su stigli i novi udžbenici s novim, višim cijenama. 

Dok roditelji gledau omjer cijene i kvalitete jedno je sigurno - kada je u pitanju opremanje školarca trošak je neizbježan.

Pročitaj članak