Godinu dana bez pape Franje

Na prvu godišnjicu smrti pape Franje, svijet se ne prisjeća samo jednog pontifikata, nego i snažnog duhovnog i moralnog glasa koji je obilježio naše vrijeme. Njegove riječi i djela i danas odzvanjaju pozivajući na obraćenje, odgovornost i autentično življenje evanđelja, piše Vjera.hr.

U mnoštvu poruka koje nam je ostavio, tri se teme posebno izdvajaju kao trajna baština koju ne smijemo zaboraviti: briga za stvoreni svijet kao dar Božji, nepokolebljiva obrana svetosti svakog ljudskog života te duboka osjetljivost za siromašne i zaboravljene. 

To nisu samo naglasci jednog pontifikata, nego putokazi za budućnost izazov da vjera postane konkretna, živa i djelotvorna u svijetu koji vapi za nadom.

1. “Laudato si’” – glas Crkve u obranu stvorenoga 

Enciklika Laudato si’ iz 2015. bila je jedan od najvažnijih dokumenata pontifikata pape Franje. Prvi put je Katolička crkva na tako sveobuhvatan način spojila zabrinutost za okoliš s vjerom, moralom i socijalnom pravdom.

Papa je ekološki angažman predstavio ne kao izbornu aktivnost, već kao zahtjev kršćanske odgovornosti za stvoreno. Dokument je stekao priznanje i izvan Crkve, čime je Franjo postao važan glas u globalnoj raspravi o budućnosti planeta. 

2. Hrabra obrana nerođenog života 

Unatoč reputaciji Franje kao “blagog” pape, nije bježao od snažnih riječi u obranu života od začeća. Više je puta podsjetio da pobačaj nije rješenje , a ljudski život mora biti zaštićen od trenutka začeća do prirodne smrti. U jednoj od svojih propovijedi rekao je da je pobačaj poput “unajmljivanja ubojice”, što je izazvalo velik odjek. Time je pokazao da u temeljnim pitanjima – poput dostojanstva života – Crkva ostaje vjerna svom nauku. 

3. Osjetljivost za siromašne i periferije svijeta 

Franjo je od početka svoga pontifikata isticao da Crkva mora biti blizu siromašnima i isključenima – ne samo lokalno, nego i globalno. Posebno se osvrnuo na stanje tzv. globalni jug – regije koje su najviše pogođene siromaštvom, sukobima i učincima klimatskih promjena. Pozvao je na socijalnu pravdu, pristojne životne uvjete i pristup resursima za sve. Podsjetio je svijet da je mjerilo naše civilizacije kako se odnosimo prema najslabijima.

Pročitaj članak

XVII. uspon “100 žena u planini”

U organizaciji Planinarskog društva Prenj 1933 i Stanice planinarskih vodiča Mostar najavljen je XVII. uspon „100 žena u planini“, tradicionalna manifestacija koja iz godine u godinu okuplja sve veći broj ljubiteljica prirode i planinarenja.  

Riječ je o događaju koji je pokrenut 2009. godine na inicijativu Marine Dodik, s ciljem poticanja žena na boravak u prirodi, rekreaciju i međusobno druženje. Tijekom godina, ovaj uspon prerastao je u jedno od prepoznatljivijih planinarskih okupljanja u Hercegovini, a sudjeluju žene svih generacija – od najmlađih do onih s dugogodišnjim planinarskim iskustvom.  

Ovogodišnji uspon održava se na području planine Prenj, jedne od najljepših i najzahtjevnijih planina u Bosni i Hercegovini. Organizatori su pripremili pristupačnu rutu koja je prilagođena širem krugu sudionica, pa se očekuje hodnja u trajanju od oko dva do dva i pol sata. Staza vodi od Rujišta prema planinarskom domu „Adnan Krilić“ na Bijelim vodama, gdje je predviđen odmor i druženje.  

Iz HPD Prenj 1933 naglašavaju kako je cilj manifestacije promocija zdravog načina života, boravka u prirodi te jačanje zajedništva među ženama. Također ističu važnost odgovorne pripreme za uspon, uključujući adekvatnu planinarsku obuću i odjeću, dovoljne količine vode te osnovnu opremu za boravak u prirodi.  

Očekuje se velik odaziv sudionica iz cijele Bosne i Hercegovine, ali i regije, čime ovaj događaj još jednom potvrđuje svoj značaj u promociji planinarstva i aktivnog načina života.

Pročitaj članak

Hrvatska istražuje i popisuje sve žrtve 20. stoljeća, među njima su i Hrvati iz BiH

Projekt koji na izravan način osnažuje humanističku stranu društva, polazeći od temeljenih čovjekovih vrijednosti koje uključuju u prvom redu pravo na život i vlastiti identitet, provodit će Republika Hrvatska, odnosno njezine nadležne institucije, piše Večernji list BH.

Hrvati u Bosni i Hercegovini koji su bili žrtve različitih režima i ratova koji su obilježili 20. stoljeće u dogledno će vrijeme biti uvršteni u veliku digitaliziranu bazu podataka u Republici Hrvatskoj s imenima svih žrtava ratova i političkog nasilja, čime će o njihovim patnjama, boli i stradanjima biti upoznata šira javnost, što jednim značajnim dijelom znači i odavanje počasti svima onima koji su živote izgubili samo zbog svoje nacionalne ili vjerske pripadnosti kao i političkog usmjerenja. 

Projekt koji na izravan način osnažuje humanističku stranu društva, polazeći od temeljenih čovjekovih vrijednosti koje uključuju u prvom redu pravo na život i vlastiti identitet, provodit će Republika Hrvatska, odnosno njezine nadležne institucije.

Znanstveni projekt 

Vlada Republike Hrvatske usvojila je na sjednici održanoj 16. travnja Zaključak kojim pokreće znanstveni projekt Žrtve ratova i državnog/političkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stoljeća. Projekt će provoditi i koordinirati Hrvatski institut za povijest, a predviđeno trajanje projekta je pet godina. Odlukom se zadužuje Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih Republike Hrvatske da u sklopu svoje nadležnosti osigura financijska sredstva za provedbu projekta. 

Problematika žrtava ratova i političkog nasilja na hrvatskim povijesnim prostorima 20. stoljeća predstavlja složeno područje istraživanja, obilježeno različitim oblicima nasilja i represije kroz nekoliko ratova i političkih režima stoga projekt Žrtve ratova i državnog/političkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stoljeća treba pridonijeti boljem razumijevanju i prevladavanju negativnih posljedica prošlosti, unaprjeđenju demokratskog i humanističkog identiteta zemlje te razvoju kulture dijaloga i politike sjećanja.

Cilj projekta 

Žrtve ratova i državnog/političkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stoljeća jest detaljno istražiti žrtve ratova i političkog nasilja u Hrvatskoj tijekom 20. stoljeća, analizirajući različite oblike nasilja, represije i njihove dugoročne socijalne, političke i kulturne posljedice. Također, cilj projekta jest i popisati sve žrtve s teritorija današnje Hrvatske i Hrvate s teritorija bivših Jugoslavija poginule i ubijene u ratovima tijekom 20. stoljeća te Hrvate čija je smrt posljedica državnog/političkog nasilja na teritoriju bivših Jugoslavija, posebice neposredno nakon Prvog i Drugog svjetskog rata, kao i žrtve državnog/političkog nasilja u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj. 

Projektom je planirana izrada digitalizirane baze podataka s popisima žrtava svih nacionalnosti (PostgreSQL), izrada bibliografije literature relevantne za povijest i istraživanje, objava znanstvenih radova i sudjelovanje na znanstvenim konferencijama u zemlji i inozemstvu, izrada interaktivne mape o masovnim grobnicama na web-GIS pregledniku te formiranje Međunarodnog savjetodavnog Vijeća.

Značaj projekta

Kako se navodi u tekstu prijedloga, problematika žrtava ratova i političkog nasilja na hrvatskim povijesnim prostorima 20. stoljeća predstavlja složeno i emotivno osjetljivo područje istraživanja, obilježeno različitim oblicima nasilja i represije kroz nekoliko ratova i političkih režima. Ratovi, revolucije, političke promjene i ideološke borbe ostavile su dubok trag na društvu, a istraživanja o žrtvama tih sukoba često su podložna političkim interpretacijama i ideološkim podjelama. U projektu će se raditi i na pronalaženju i obilježavanju mjesta zločina i masovnih grobnica te osiguravanju dostojanstvenog ukopa žrtava. 

Osigurat će se sudjelovanje međunarodno priznatih institucija i stručnjaka na skupovima vezanim uz teme suočavanja s prošlošću. Objavljivanje rasprava i radova, uključujući e-publikacije, omogućit će širu dostupnost rezultata istraživanja. Ovaj projekt treba pridonijeti boljem razumijevanju i prevladavanju negativnih posljedica prošlosti, unaprjeđenju demokratskog i humanističkog identiteta zemlje te razvoju kulture dijaloga i politike sjećanja.

Pročitaj članak

Agencija za sigurnost hrane BiH: HiPP proizvodi kod nas nisu sporni

Prema obavijesti koju je objavila tvrtka "HiPP", proizvodi ovog brenda u Bosni i Hercegovini nisu obuhvaćeni povlačenjem, koje se odnosi isključivo na staklenke dječje hrane kupljene u "SPAR Austria", izvijestila je u ponedjeljak Agencija za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine. 

Kako se navodi u obavijesti, povlačenje nije uzrokovano nikakvim nedostatkom proizvoda ili kvalitetom s strane proizvođača, a staklenke su napustile tvornicu HiPP-a u ispravnom stanju. Pojašnjeno je kako je povlačenje povezano s kaznenim djelom koje je trenutačno predmet istrage nadležnih tijela. 

U sklopu kaznenih istraga koje su u tijeku zaplijenjen je manji broj manipuliranih staklenki dječje hrane brenda HiPP u Austriji, Češkoj i Slovačkoj. Tijekom pregleda tih staklenki nadležna tijela utvrdila su kako su sadržavale otrov za štakore. 

Kao mjera predostrožnosti, pogođeni maloprodajni partneri u Češkoj i Slovačkoj povukli su sve HiPP staklenke dječje hrane iz prodaje, a nastavljeno je povlačenje svih staklenki dječje hrane kupljenih u "SPAR Austria".

Pročitaj članak

Velika vijest: Osnovana Frama Doljani

Misu je predslavio nacionalni duhovni asistent Frame fra Antonio Baketarić, uz koncelebraciju četvorice svećenika. U svojoj propovijedi naglasio je važnost života Svetog Franje, njegovog odnosa prema stvorenjima, te potaknuo mlade da unatoč „uzburkanom moru“ i životnim nevoljama ne gube zanos i oduševljenje nasljedovanja ovoga svetca, piše Katolički tjednik.

Liturgijsko slavlje animirao je zbor mladih župe Gračac, uz prisustvo framaša susjednih župa. Nakon svete mise nastavljeno je zajedničko druženje ispred crkve. 

Dvanaestero mladih započelo je pripravu za obred obećanja, čime će Frama Doljani postati punopravno mjesno bratstvo Frame Bosne Srebrene. Ovo je zasigurno veliki događaj za vjerničku zajednicu, jer prvi put imaju Framu.

Pročitaj članak

Svadbe u Hercegovini sve skuplje: ‘Stolica’ sada od 65 KM, evo koliko ke stolica

Organizacija svadbenih veselja u Hercegovini iz godine u godinu postaje sve veći financijski izazov za mladence, a posljednji podaci pokazuju kako su cijene dodatno porasle. Posebno se ističe rast cijene tzv. „stolice“, odnosno cijene po gostu, koja je u prosjeku viša za oko 5 konvertibilnih maraka u odnosu na prošlu godinu, piše Hercegovina.info.

Prema riječima predstavnika svadbenih salona, cijene se danas najčešće kreću od 65 KM pa naviše, dok luksuzniji objekti dosežu i 80 do 85 KM po gostu. Nekadašnja donja granica od 50 KM praktički je nestala, što jasno pokazuje koliko su troškovi organizacije svadbi porasli.    

Rast cijena zahvatio je gotovo sve svadbene salone u Hercegovini, a razlike su najizraženije kod ekskluzivnijih prostora gdje su poskupljenja još veća. Unatoč tome, potražnja ne opada značajno, iako mladenci sve češće moraju pažljivo planirati budžet za svoj veliki dan.    

Osim financijskog aspekta, u fokusu je i pitanje poštivanja zabrane pušenja u zatvorenim prostorima. Dok pojedini saloni striktno primjenjuju pravila, dio njih i dalje dopušta pušenje kako ne bi izgubili goste, što pokazuje neujednačenu praksu na terenu.    

Mladenci su, kako ističu iz struke, svjesni općeg rasta cijena i ekonomskih okolnosti, no ukupni troškovi svadbe postaju sve veće opterećenje. Naime, osim „stolice“, značajan izdatak predstavljaju i glazba, fotografi, dekoracije i ostale usluge, zbog čega organizacija svadbe za mnoge postaje ozbiljan financijski projekt.    

Sve u svemu, iako Hercegovina još uvijek slovi za povoljniju destinaciju za svadbena slavlja u odnosu na neke susjedne regije, trend rasta cijena jasno pokazuje da ni ovaj segment više nije imun na inflaciju i sve veće troškove života.

Pročitaj članak

Strani radnici ne odlaze: BiH postaje njihov novi dom, a sada dovode i obitelji

Sve veći broj stranih radnika u Bosni i Hercegovini ne dolazi više samo na kratkoročne poslove, već sve češće ostaje godinama, a u novije vrijeme bilježi se i rast trenda dovođenja obitelji. Pokazuju to najnoviji podaci i iskustva agencija za zapošljavanje, koji potvrđuju da se tržište rada u zemlji ubrzano mijenja,  piše Klix.ba.

Prema podacima Agencije za rad i zapošljavanje BiH, tijekom 2025. godine izdano je ukupno 6.702 radne dozvole za strane radnike, od čega je 4.584 novih, dok je 2.118 dozvola produženo. Ovi brojevi jasno upućuju na činjenicu da dio radnika nakon početnog angažmana odlučuje produžiti boravak i nastaviti rad u zemlji. 

Takav trend dodatno potvrđuje i praksa poslodavaca, koji strane radnike najčešće zapošljavaju s dugoročnom namjerom. Iako su pojedini sektori, poput ugostiteljstva, sezonskog karaktera, poslodavci nastoje zadržati kvalitetne radnike i nakon završetka sezone, osobito ako su zadovoljni njihovim učinkom. 

Najveća potražnja za stranom radnom snagom prisutna je u građevinarstvu, ugostiteljstvu i proizvodnoj industriji – granama koje se već dulje vrijeme suočavaju s nedostatkom domaćih radnika. Upravo zbog toga sve više tvrtki poseže za radnicima iz inozemstva kako bi održale poslovanje i razvoj.

Kada je riječ o zemljama podrijetla, najveći broj radnika dolazi iz Indije, Nepala, Turske, Bangladeša i Srbije. Riječ je o državama u kojima postoji izražen interes za rad u inozemstvu, ali i razvijena praksa mobilnosti radne snage. 

Posebno zanimljiv novi fenomen je sve češće spajanje obitelji. Iako strani radnici u pravilu u BiH dolaze sami, kako bi najprije osigurali posao i stabilne uvjete života, nakon određenog vremena sve se više njih odlučuje dovesti supružnike i članove obitelji. 

Stručnjaci ističu da je ovaj trend još uvijek u začetku, ali bilježi kontinuiran rast. Primjeri radnika koji su nakon nekoliko godina rada doveli obitelj postaju sve češći, a dodatno se razvija i praksa preporuka među rodbinom i prijateljima, što doprinosi stabilnijim radnim odnosima i većem povjerenju između radnika i poslodavaca.

Sve navedeno pokazuje da Bosna i Hercegovina postupno prerasta iz zemlje privremenog rada u destinaciju dugoročnog zapošljavanja za strane radnike. Uz kronični nedostatak domaće radne snage i sve veće potrebe gospodarstva, očekuje se da će ovaj trend u narednim godinama dodatno jačati.

Pročitaj članak

Dojave o bombama u školama i SKB Mostar: MUP HNŽ-a: Sve provjerene dojave su lažne

Ponedjeljak ujutro u Hercegovačko-neretvanskoj županiji obilježen je ozbiljnim sigurnosnim incidentom nakon što su brojne škole zaprimile dojave o postavljenim eksplozivnim napravama. Prijetnje su izazvale paniku među učenicima, roditeljima i nastavnicima, a nastava je u više gradova odmah prekinuta.

Prema dostupnim informacijama, dojave su stigle putem e-maila u ranim jutarnjim satima, oko 7:15, pri čemu je u porukama navedeno da su bombe postavljene u školskim objektima.

Najviše pogođene bile su škole u Mostar, ali su dojave zaprimljene i u Čapljina, Konjic, Jablanica, Stolac te Neum.

U Mostaru su prijetnje upućene većem broju obrazovnih institucija, uključujući srednje škole, osnovnu školu na Bijelom Brijegu, ali i Glazbeni centar Pavarotti.

Masovna evakuacija i policijske mjere

Odmah po zaprimanju prijava aktivirane su sigurnosne procedure. Policija je izašla na teren, osigurala objekte i započela protueksplozivne preglede uz pomoć službenih pasa. Učenici i djelatnici škola su evakuirani, dok dio učenika nije ni stigao na nastavu zbog ranih dojava.

Nastava je u većini pogođenih škola obustavljena, a situacija se tijekom dana kontinuirano procjenjuje ovisno o rezultatima pregleda.

Uznemirujući sadržaj prijetećih poruka

Prema pisanju medija, u nekim e-mailovima navodno je bio opisan i detaljan scenarij napada na škole, što je dodatno podiglo razinu zabrinutosti među građanima i institucijama. Iako detalji nisu službeno potvrđeni u cijelosti, sigurnosne službe takve prijetnje shvaćaju krajnje ozbiljno.

Ovakve dojave nisu izoliran slučaj. Slične prijetnje zabilježene su i ranije u drugim dijelovima Bosne i Hercegovine, gdje se u većini slučajeva radilo o lažnim dojavama, ali su ipak zahtijevale punu mobilizaciju policijskih snaga i evakuaciju škola.

Lažne dojave

Dojave o postavljenim eksplozivnim napravama u više škola na području Hercegovačko-neretvanske županije u do sada pregledanim objektima pokazale su se lažnima, rečeno je Feni iz Ministarstva unutarnjih poslova HNŽ-a.

Glasnogovornica MUP-a Hercegovačko-neretvanske županije Ilijana Miloš potvrdila je za Fenu kako su dosad izvršene provjere na više lokacija te da je utvrđeno kako je riječ o lažnim dojavama.

"Obišli smo neke od škola, uključujući Staru gimnaziju, škole u Stocu i Neumu, i utvrdili kako je riječ o lažnim dojavama. I dalje smo na terenu i postupamo po preostalim prijavama", ustvrdila je Miloš.

Pročitaj članak

Bake i djedovi na plaći: Novi trend u Hrvatskoj, evo koliko mogu zaraditi čuvajući unuke

U Hrvatskoj se sve brže širi nova demografska mjera koja mijenja način na koji obitelji rješavaju problem čuvanja djece – takozvani “baka-djed servis”. Ono što je donedavno bilo neformalna pomoć unutar obitelji, sada postaje i službeno plaćen posao, a pojedini gradovi već nude konkretne mjesečne iznose.

Najnoviji primjer dolazi iz Svete Nedelje, gdje su gradonačelnik Dario Zurovec i ministar demografije Ivan Šipić predstavili niz mjera za pomoć roditeljima, među kojima se posebno ističe upravo ova. Riječ je o naknadi bakama i djedovima koji čuvaju unuke predškolske dobi – i to u situacijama kada dijete ne može dobiti mjesto u vrtiću.

Za tu svrhu predviđena je naknada od 360 eura mjesečno po djetetu, što je iznos koji je odmah privukao pažnju javnosti.

No Sveta Nedelja nije usamljeni slučaj – naprotiv, riječ je o trendu koji se širi diljem Hrvatske.

Model koji se širi Hrvatskom

Prema dostupnim podacima, pionir ovog modela bio je Samobor, koji je prvi uveo sličnu naknadu od oko 360 eura mjesečno. Ubrzo su ga slijedili i drugi gradovi.

Danas slične mjere postoje u više sredina, ali s različitim iznosima:

• Sveta Nedelja – oko 360 € mjesečno
• Samobor – oko 360 € mjesečno
• Križevci – oko 250 € mjesečno
• Sveti Petar u Šumi – oko 200 € mjesečno

Iako se iznosi razlikuju, cilj je svugdje isti: pomoći roditeljima koji nemaju osigurano mjesto u vrtiću, ali i pružiti dodatni prihod starijoj generaciji.

Rješenje za demografske probleme

Ova mjera uz financijsku pomoć ima i širi društveni učinak.

Gradovi koji je uvode naglašavaju nekoliko ključnih ciljeva:

• rasteretiti roditelje i omogućiti im lakše usklađivanje posla i obitelji
• riješiti problem nedostatka vrtićkih kapaciteta
• osigurati dodatni prihod umirovljenicima
• ojačati međugeneracijsku solidarnost

Upravo zato ministar Šipić ističe da bi model Svete Nedelje mogao poslužiti kao primjer i drugim sredinama u Hrvatskoj.

Reakcije građana: između podrške i dilema

Iako mnogi pozdravljaju ovu praksu, reakcije javnosti nisu jednoglasne.

Dok jedni smatraju da bake i djedovi ionako obavljaju ozbiljan posao koji zaslužuje naknadu, drugi ističu kako se briga o unucima tradicionalno temelji na ljubavi, a ne na novcu.

No jedno je sigurno – interes za ovu mjeru raste, a sve više gradova razmatra njezino uvođenje.

Novi standard ili prolazni trend?

“Baka-djed servis” sve više postaje konkretan odgovor lokalnih zajednica na jedan od najvećih problema – nedostatak mjesta u vrtićima i pad nataliteta.

Hoće li ova mjera postati standard u cijeloj Hrvatskoj ili ostati lokalni eksperiment, tek će se vidjeti. No već sada je jasno: uloga baka i djedova u društvu nikada nije bila važnija – niti bolje plaćena.

Pročitaj članak

Otvara se novi tržni centar: Gradilo ga 25 firma i čak 300 radnika

U četvrtak, 23. travnja, otvara se veliki šoping centar Retail Park Point u Kiseljaku. Riječ je o potpuno novom objektu koji će u ovaj grad dovesti i neke nove brendove. Retail Park Point predstavljen je kao budući centar svakodnevnice i omiljeno mjesto za kupovinu, druženje i uživanje, piše Biznisinfo.ba.

Kako se navodi u opisu projekta, POINT će postati moderno i pristupačno središte koje spaja vrhunske brendove, praktičnost i suvremeni stil života. Veliki projekat i značajna investicija U izgradnji ovog objekta, koji se prostire na više od 10.000 kvadratnih metara, sudjelovalo je više od 25 firma i preko 300 radnika. Površina samog objekta iznosi 4.250 kvadratnih metara. Investitor je firma MT Projekt iz Širokog Brijega.

Retail parkovi sve popularniji u BiH 

Izgradnja retail parkova posljednjih godina postala je izražen trend u Bosni i Hercegovini, pa je značajno da i Kiseljak prati ovaj razvoj i uklapa se u suvremene tokove. Retail parkovi predstavljaju specifičan tip šoping centara u kojima je fokus prvenstveno na prodaji, dok su dodatni sadržaji poput ugostiteljskih i zabavnih svedeni na minimum.

Stvara se nova šoping zona 

Zanimljivo je da se Kiseljak nalazi u snažnoj ekspanziji kada je riječ o gradnji. Odmah uz Retail Park Point izgrađen je i objekt kompanije Lidl. Ova dva objekta praktično će činiti novu mini šoping zonu u gradu. Pogledajte naš video novih objekta u Kiseljaku, uključujući Retail Park.

Blizina velikih stambeno-poslovnih projekata 

Cijeli kompleks nalazi se u neposrednoj blizini velikog stambeno-poslovnog projekta koji čine dva objekta – River Garden, koji je već završen, i River Boomerang, koji je trenutno u izgradnji, o čemu smo nedavno pisali.

Sve to potvrđuje da se Kiseljak sve jasnije profilira kao jedno od novih lokalnih središta trgovine i urbanog razvoja u ovom dijelu Bosne i Hercegovine.

Pročitaj članak

Snježana Köpruner: Uspjeh smo zamijenili prodajom djedovine i neradom

Gostovanje poduzetnice Snježana Köprüner u emisiji Nedjeljom u 2 otvorilo je niz važnih tema o ekonomiji, industriji i društvu u Bosni i Hercegovini i regiji. Kao žena koja danas vodi proizvodne pogone u Travniku i Prozoru-Rami s oko 700 zaposlenih, Köprüner iz prve ruke govori o stvarnim problemima gospodarstva – ali i o potencijalu koji, kako tvrdi, još uvijek postoji, piše hrt.hr.

Od Zadra do njemačke industrije

Rođena u Benkovcu, odrasla u Zadru, obrazovanje je završila na Fakultetu strojarstva i brodogradnje, gdje se usmjerila prema energetici. Karijeru započinje u nekadašnjem industrijskom gigantu Bagat, gdje radi kao razvojna inženjerka na konstrukciji alatnih strojeva.

Sredinom 80-ih odlazi u Njemačku, gdje dodatno razvija znanja iz analize troškova i tržišta, posebno u kontekstu konkurentnosti strojogradnje. Upravo to iskustvo kasnije će biti ključno za njezin poslovni zaokret prema Bosni i Hercegovini.

Prekretnica: pomoć radnicima i privatizacija

Sudbinski trenutak dolazi kada joj se obraćaju radnici iz BiH u potrazi za poslovima. Iako ih nije osobno poznavala, odlučuje pomoći – što će se pretvoriti u dugoročnu poslovnu priču.

Nakon neuspjele prodaje tvrtke njemačkom investitoru Messer Cutting and Welding, radnici se ponovno nalaze u neizvjesnosti. Köprüner tada preuzima inicijativu i uspijeva uvjeriti vlasnike da krenu u privatizaciju. Godine 2004. tvrtka ima 52 zaposlenika i prihod od 400.000 eura. Danas broji više od 700 radnika i ostvaruje oko 35 milijuna eura godišnjeg prihoda.

Što proizvodi njezina tvrtka?

Proizvodnja se temelji na obradi metala – od sirovih ploča i profila do gotovih komponenti koje završavaju u strojevima diljem Europe. Riječ je o kompleksnom procesu koji uključuje rezanje, zavarivanje, strojnu obradu i lakiranje.

Konačni proizvodi ugrađuju se u strojeve velikih industrijskih sustava poput:

• Liebherr
• Grob
• DMG Mori

Ovaj model suradnje dio je šireg europskog lanca proizvodnje, gdje velike kompanije dio proizvodnje prebacuju na konkurentnija tržišta.

Plaće iznad prosjeka i fokus na radnike

U njezinim pogonima prosječna plaća prelazi 2000 KM, što je znatno iznad prosjeka u Federaciji BiH. No, ono po čemu se posebno ističe jest odnos prema zaposlenicima.

U Travniku je izgradila vrtić za djecu radnika, kapaciteta 63 mjesta, uz subvencioniranu cijenu za zaposlenike, dok samohrani roditelji ne plaćaju ništa. Ideja je nastala iz konkretne potrebe – velikog broja mladih zaposlenika i njihovih obitelji.

Vizija: stanovi za radnike

Köprüner ne planira stati na industriji. Pokrenula je projekt izgradnje stambenog naselja za radnike, temeljen na modelu dugoročnog najma koji vodi prema vlasništvu.

Cilj je zadržati mlade ljude u zemlji, nudeći im stabilnost bez potrebe za odlaskom u inozemstvo. Model predviđa da stanari kroz deset godina otplaćuju stan, a sve uplate ulaze u konačnu cijenu nekretnine.

Kritika ekonomije bez proizvodnje

Jedna od ključnih poruka njezina gostovanja odnosi se na kritiku ekonomije koja se oslanja na rentu i usluge, a zanemaruje proizvodnju.

Prema njezinim riječima, društvo ne može dugoročno napredovati bez razvoja primarnih i industrijskih djelatnosti. Upozorava kako se danas često živi od prodaje imovine i uslužnih djelatnosti, dok se zanemaruje stvaranje nove vrijednosti.

Industrija nekad i danas

Prisjećajući se rada u Bagatu, ali i industrijske snage bivše države, ističe kako su tadašnji inženjeri i radnici bili na svjetskoj razini. Danas, kaže, svjedočimo devastaciji industrijskih kapaciteta.

Kao primjer navodi činjenicu da su se nekada veliki projekti realizirali domaćim znanjem, dok je danas to gotovo nezamislivo.

Obrazovanje kao ključni problem

Posebno zabrinjava stanje u obrazovanju. Kroz interne testove u svojoj tvrtki, Köprüner je uočila ozbiljne nedostatke u znanju mladih – od osnovnoškolskih do fakultetskih razina.

Kritizira praksu kupovine diploma i pritiske na obrazovni sustav, ističući kako se time dugoročno šteti upravo mladima.

BiH – zemlja potencijala

Unatoč svemu, njezin pogled na Bosnu i Hercegovinu ostaje pozitivan. Smatra da je riječ o zemlji velikih mogućnosti i kvalitetnih ljudi, ali i da negativna percepcija često dolazi iz političkih narativa, a ne stvarnog života.

Njezina osobna ambicija dodatno potvrđuje tu vjeru – želi razviti tvrtku do razine koja će omogućiti povratak njezina sina iz Njemačke.

Snježana Köprüner zagovara meritokratsko društvo u kojem će znanje, rad i sposobnost biti ključ uspjeha. U vremenu kada mnogi odlaze, njezin primjer pokazuje da je moguće graditi i razvijati industriju i u Bosni i Hercegovini – ali uz jasnu viziju, ulaganje u ljude i povratak proizvodnji kao temelju ekonomije.

Pročitaj članak

LIDL BiH 30 trgovina se gradi, biti će velika konkurencija ostalima

Tvrtka Lidl BH prošle je godine ostvarila gubitak od 41,5 milijuna KM, što je gotovo dvostruko više u odnosu na minus od 23,5 milijuna KM iz 2024. godine. Podsjetimo, Lidl je i ranijih godina bilježio negativan rezultat – 2023. godine gubitak je iznosio 18 milijuna KM, godinu ranije 19,1 milijun KM, dok je 2021. godine iznosio 7,6 milijuna KM, piše Biznisinfo.ba.

Ovi gubici uglavnom se odnose na operativne troškove, poput plaća radnika i drugih redovitih rashoda, te ne uključuju velike investicije vrijedne stotine milijuna maraka u kupnju zemljišta i izgradnju objekata. Tvrtka se intenzivno priprema za ulazak na tržište Bosne i Hercegovine, a te pripreme iziskuju značajna financijska sredstva. 

Iako Lidl još nije započeo redovito poslovanje u BiH, kompanija ostvaruje određene prihode. Oni su prošle godine iznosili oko 1,9 milijuna KM, što je blagi pad u odnosu na 2,1 milijun KM iz prethodne godine, a najvećim dijelom odnose se na pružene usluge. Kapital kompanije u Bosni i Hercegovini trenutačno iznosi 617 milijuna KM i kontinuirano raste. 

Najveći dio imovine odnosi se na nekretnine, postrojenja i opremu, što potvrđuje intenzivan investicijski ciklus. Lidl je već izgradio ili gradi desetke objekata diljem zemlje, dok je veliki distributivni centar u Lepenici, općina Kiseljak, spreman za rad. Početak rada trgovina očekuje se sljedeće godine.

Dolazak Lidla iščekuje se s velikim zanimanjem potrošača jer se pretpostavlja da bi mogao donijeti snažniju konkurenciju, niže cijene i veći pritisak na postojeće trgovačke lance. Stručnjaci procjenjuju da Lidl sam po sebi neće riješiti problem visokih cijena jer one ovise o globalnim kretanjima, troškovima uvoza, energenata i poreza. 

Prema dosadašnjim planovima i informacijama, Lidl u Bosni i Hercegovini namjerava otvoriti više od 30 trgovina diljem zemlje. Cilj je pokriti veće gradske centre, ali i regionalna središta, kako bi mreža bila ravnomjerno raspoređena u oba entiteta i Distriktu Brčko.

Pročitaj članak

Komarica o dijaspori bez uljepšavanja: ‘Bez zajedništva nema ni povratka’

Zanimljivu emisiju pokrenula je udruga “Inicijativa Hrvati izvan domovine” , a zadnji gost bio je banjolučki biskup u miru mons. Franjo Komarica. Razgovaralo se o izazovima s kojima se susreću vjernici izvan domovine, ali i o želji za povratkom te važnosti međusobnog povezivanja kroz različite laičke inicijative. Naglašena je potreba da se Hrvati katolici, dok žive izvan domovine, udružuju kako bi očuvali vjeru, identitet i zajedništvo, te svojim djelovanjem pomogli i potaknuli povratak dijaspore u Bosnu i Hercegovinu i Hrvatsku. 

Ako ste propustili emisiju, poslušajte je u cijelosti.

Pročitaj članak

Sabor Islamske zajednice raspisao izbore za reisul-ulemu: Počinje procedura izbora novog poglavara

Na jučerašnjoj sjednici u Sarajevu, Sabor Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini donio je odluku o raspisivanju izbora za reisul-ulemu, u skladu s procedurama utvrđenima Ustavom Islamske zajednice i važećim pravilnicima, piše Mostar.live.

Aktualni reisul-ulema, Husein-ef. Kavazović, ovu dužnost obnaša od 2012. godine, kada je prvi put izabran za poglavara i vrhovnog muftiju Islamske zajednice. Ponovno je izabran 2019. godine, no prema Ustavu Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, nakon dva mandata više ne može biti kandidat za istu funkciju.

Prema pravilima izbora, kandidat za reisul-ulemu mora biti istaknuti alim s odgovarajućim islamskim obrazovanjem, najmanje 15 godina službe unutar Islamske zajednice, navršenih 40 godina života te uživati opće povjerenje i ugled među vjernicima.

Sabor je, uz odluku o raspisivanju izbora, imenovao i nadležne komisije koje će provoditi izborni proces. Komisiju za izbor čine predsjednik i potpredsjednici Sabora, predsjednik Ustavne komisije te predsjednik Glavne izborne komisije. Evidentiranje kandidata provodit će posebna saborska komisija od 18 članova, sastavljena od najstarijih sabornika iz svakog izbornog okruga.

Svi kandidati bit će obvezni dostaviti pisane programe rada, nakon čega će Sabor glasovanjem utvrditi listu od najmanje dva, a najviše tri kandidata. Ta lista potom se dostavlja Izbornom tijelu, koje okuplja sabornike, članove Rijaseta, muftije, predsjednike mešihata, dekane i direktore islamskih ustanova, glavne imame te predsjednike izvršnih odbora medžlisa.

Konačni izbor reisul-uleme obavit će se tajnim glasovanjem, a izabran će biti kandidat koji osvoji većinu glasova ukupnog broja članova Izbornog tijela.

Nakon izbora, slijedi i svečani čin potvrde mandata. Naime, bit će imenovan poseban odbor za predaju Menšure – svečanog dokumenta kojim se potvrđuje legitimnost izbora i ovlasti novog reisul-uleme u okviru šerijatskog prava. Menšuru će novoizabranom poglavaru predati predsjednik Sabora u roku od 30 dana od dana izbora, na svečanosti kojoj će nazočiti svi članovi Izbornog tijela.

Ovim korakom započinje važan proces izbora novog duhovnog vođe muslimana u Bosni i Hercegovini, koji će u narednom razdoblju imati ključnu ulogu u vođenju i predstavljanju Islamske zajednice.

Pročitaj članak

Bingo pronašao način kako raditi nedjeljom

Tvrtka Bingo nastavlja širiti svoju maloprodajnu mrežu otvaranjem novog objekta u Srebreniku, koji će raditi bez prekida – 24 sata dnevno, uključujući i nedjelje, prenoai Pogled.ba.

Nova tržnica, smještena u ulici Maršala Tita 40, službeno će početi s radom u nedjelju, 20. travnja, čime će Srebrenik postati još jedan grad u kojem se kupcima pruža usluga bez prestanka. Tvrtka naglašava da je cilj ovog koncepta prilagoditi se potrebama modernog načina života, omogućujući građanima kupovinu u bilo koje doba dana ili noći.  

Ovakav poslovni model ranije je uveden u Tuzli i Kalesiji, a pokazao se kao praktično rješenje za kupce koji žele veću fleksibilnost u organizaciji svakodnevnih zadataka. 

Posebno je zanimljivo da objekti koji rade od 00:00 do 24:00 sata mogu raditi i nedjeljom, s obzirom na trenutne zakonske odredbe koje se ne odnose na ovu vrstu registriranog radnog vremena.

Pročitaj članak