50 tisuća Poljaka na ulicama Varšave za zaštitu života

50.000 ljudi protekle je nedjelje preplavilo ulice Varšave u Poljskoj na Nacionalnom maršu za život u obranu nerođenih dok parlament ove zemlje razmatra liberalizaciju zakona kojim je reguliran pobačaj

Pod motom “Živjela Poljska” događaj je organizirala Fundacja św. Benedikta (Zaklada sv. Benedikta), a pokrovitelj je, između ostalih organizacija, Poljska biskupska konferencija, javlja portal Katoličke vijesti.

Poljski su biskupi zamolili sve župe da na svim nedjeljnim misama mole za nerođene. Na maršu su se mogli pročitati natpisi s porukama poput “Ubiti ili ne ubiti, to je izbor”, “Biram život”, “Zajedno za život” i “Voli ih oboje”.

Emotivan trenutak za sudionike bio je kada su se sa razglasa puštali otkucaji srca nerođenog djeteta. Marš su između ostalih prenosili Radio María u Poljskoj, EWTN Polska (Poljska), TV Mn i W Realu 24. 

Otac Piotr W. Wisniowski, duhovni ravnatelj EWTN Polska, primijetio je da se Nacionalni hod za život održao “točno na 1058. obljetnicu pokrštavanja Poljske (14. travnja 966.) i na Nacionalni dan Poljske. 

Prije početka mimohoda, predsjednik Poljske biskupske konferencije, nadbiskup Tadeusz Wojda, istaknuo je kako je “život Božji dar i kao takav neotuđivo pravo svakog čovjeka, zbog čega ga treba štititi i podupirati na svakoj fazi svog razvoja.”

“Poštivanje života, koji spada među najvažnije vrijednosti, jedna je od temeljnih dužnosti svakog čovjeka”, rekao je.


Prelat je istaknuo da je Nacionalni hod za život „očito poštivanja začetog života, prihvaćanja ovog života u ljubavi i izraz zahvalnosti roditeljima koji se suočavaju s teškoćama odgoja djece, dajući im priliku rasti i razvijati se.” 

Rasprava o pobačaju u Poljskoj

Dva dana prije marša, 12. travnja CNN izvijestio je da su zastupnici u poljskom parlamentu glasovali o četiri prijedloga, od kojih je jedan vraćanje zakona o pobačaju na ono što je bio prije 2020., prema kojem je pobačaj dopušten ako je “trudnoća posljedica silovanja ili incesta, ako je život majke bio u opasnosti, ili u slučaju fetalnih abnormalnosti.” 

Godine 2020. donesen je zakon koji gotovo u potpunosti zabranjuje abortus u zemlji.

Prijedlozi odobreni za raspravu uključuju i onaj iz stranke premijera Donalda Tuska, koji bi dopustio pobačaj do 12 tjedana trudnoće. Međutim, ako bude usvojen, suočit će se s mogućim vetom katoličkog predsjednika zemlje Andrzeja Dude. 

Bivši predsjednik Poljske biskupske konferencije, nadbiskup Stanislaw Gadecki, nedavno je istaknuo da članak 38. poljskog Ustava “jamči pravnu zaštitu života svakog ljudskog bića”, što je potvrdio i Ustavni sud 28. svibnja. 1997.

Podijeli na:

NAJAVA Večer posvećena Papi Benediktu XVI

U četvrtak, 18. travnja 2023. godine, s početkom u 19 sati, Galerija kraljice Katarine postaje mjesto posebnog duhovnog susreta

Hrvatska kulturna zajednica Troplet i Hrvatski dom Herceg Stjepan Kosača s ponosom najavljuju Večer posvećenu papi Benediktu XVI., istaknutom intelektualcu i velikom duhovnom vođi. U sklopu ove svečane večeri, bit će predstavljene dvije knjige od neprocjenjive važnosti za sve koji cijene dublje razumijevanje kršćanske vjere. 

Prva je knjiga "Što je kršćanstvo - Posljednji spisi" autora Benedikta XVI., koja donosi esenciju njegove misli zabilježene u kasnijim godinama pontifikata. Druga knjiga koja će biti predstavljena nosi naziv "Učitelj vjere" i priređena je od strane Petra Marije Radelja, duboko uronjenog u teološka istraživanja i spise Benedikta XVI. 

Osim same prezentacije knjiga, očekuje nas i duboka analiza i rasprava o učenjima pape Benedikta XVI. Naši poznati intelektualci i duhovni vođe, među kojima su mr. Petar Maria Radelj, dr. fra Tomislav Pervan te mons. dr. Ratko Perić, mostarsko-duvanjski biskup u miru.

Ova večer nije samo prigoda za promišljanje o bogatom nasljeđu Benedikta XVI., već i poziv svim sudionicima da prodube svoje razumijevanje vjere i duhovnosti te pronađu inspiraciju za svoj vlastiti duhovni put. 

Svi ste srdačno pozvani da nam se pridružite u ovoj svečanoj večeri posvećenoj jednom od najvažnijih duhovnih lidera modernog doba, poručuju organizatori.

Podijeli na:

Liječnica iz Zagreba oplela po Hercegovcima pa prijavljena

Liječnica (46) dobila je zabranu pristupa Kliničkom bolničkom centru Zagreb nakon što je prijetila njezinom ravnatelju Anti Ćorušiću, te još jednom liječniku, donosi N1. 

Zabranu joj je izrekao Županijski sud u Zagrebu odbivši zahtjev tužiteljstva da joj se odredi istražni zatvor. Prijavljena je za prijetnju koju je poslala u poruci na adresu elektronske pošte bolnice. Bolnička pravna služba zaključila je da se doista radi o ozbiljnom kaznenom djelu, pa je sve prijavljeno policiji. Kriminalističkim istraživanjem, tijekom kojeg je osumnjičena liječnica i ispitana, zaključeno je kako ima dovoljno dokaza protiv nje. 

Prijetnje su, kako proizlazi iz prijave, rezultat njezine frustracije što već treći put nije dobila željenu specijalizaciju. Nije ju dobila iako je svojevremeno radila na Rebru, a imala je, uvjerena je i najbolje kvalifikacije. Razlog je, posumnjala je ona, bila njezina narodnost, budući da se izjašnjavala kao Srpkinja. Bijesna zbog svega što se dogodilo poslala je poruku KBC-u Rebro. 

U njoj se okomila na jednog liječnika, te ravnatelja Ćorušića. "Crknite Hercegovci" i "P…. vam m……. ustaška", bili su dijelovi njezine poruke zbog kojih je sada dobila zabranu približavanja KBC-u Zagreb i njegovim liječnicima.

Podijeli na:

Napad nožem biskupa u crkvi u Sydneyu potresao cijeli svijet svijet

Napad nožem na biskupa Mar Mari Emmanuela u Asirskoj crkvi Krista Dobrog pastira u Sydneyu potresao je Australiju i svijeli svijet te izazvao duboku zabrinutost među stanovnicima, dok je policija proglasila napad terorističkim činom motiviranim vjerom

Jučerašnji napad izveden je tijekom mise dok su biskup, svećenik i vjernici prisustvovali bogoslužju. Šesnaestogodišnji napadač uhićen je nakon što su četiri osobe zadobile ozljede koje, na sreću, nisu opasne po život. Međutim, incident je izazvao šok i nelagodu u predgrađu Wakeley te potaknuo raspravu o sigurnosti vjerskih zajednica. 

Australska policija brzo je kvalificirala napad kao teroristički čin, definirajući ga kao ideološki motiviranog, s naglaskom na vjerski ekstremizam. Iako je istraga još u tijeku, vlasti su zasad suzdržane u otkrivanju vjeroispovijesti napadača. 

Ovaj nemili događaj podsjeća na nedavni napad nožem na istaknutog australskog biskupa Mar Mari Emmanuela. Biskup je poznat po svojim inspirativnim propovijedima, a nedavno je bio domaćin poznatom hrvatskom tenoru Stijepi Gleđu Markosu u istoj crkvi. 

Mar Mari Emmanuel, rođen u Iraku, zaređen je kao svećenik 2009. godine, a kasnije je postao biskupom 2011. Popularan je na društvenim mrežama zbog svojih propovijedi koje često postaju viralne. Ističe se njegova otvorena kritika globalističkih i "woke" ideologija, a tijekom pandemije koronavirusa isticao se svojim protivljenjem strogim mjerama karantene koje je nazvao "masovnim ropstvom". 

Ovaj napad ističe potrebu za jačanjem sigurnosti vjerskih mjesta širom Australije te potiče dublje promišljanje o međusobnoj mržnji. Osiguravanje sigurnosti vjernika i svećenstva postaje sve važnije u svjetlu ovakvih incidenata.

Podijeli na:

Na današnji dan dogodio se zločin armije BiH nad Hrvatima u Konjicu

Hrvati su u Konjicu i okolici sustavno protjerivani ubijanjem zarobljenika, civila, djece i pripadnika HVO-a. U Gostovićima, Orlištu, Trusini, Bušćaku, Vrci, Radešini, Dubravici, Podhumu, Zaslivlju, Orahovici i dr.

U hercegovačkom selu Trusina kod Konjica 16. travnja 1993. dogodio se zločin koji su počinili pripadnici bošnjačke Armije BiH u sukobu s HVO-om. Ubijeno je osamnaest civila Hrvata i četiri zarobljena vojnika HVO-a. Istog dana počinjen je zločin u Ahmićima za koji su odgovarali najviši vojni i politički predstavnici Hrvata, dok za zločin u Trusini i druge zločine nad Hrvatima nije odgovarao nitko iz političko-vojnog vodstva Bošnjaka.

U općini Konjic je, po popisu stanovništva 1991., živjelo 11513 Hrvata i činili su 26,23% ukupnog stanovništva. Na osnovu rezultata popisa iz 2013. godine, a koji se podudaraju sa podacima kojima raspolaže Biskupska konferencija, broj Hrvata u Konjicu danas je tek 1553 osobe, što čini tek oko 5% od ukupnog stanovništva i u kontinuiranom je opadanju. Hrvati su u Konjicu i okolici sustavno protjerivani ubijanjem zarobljenika civila, djece i pripadnika HVO-a. U Gostovićima, Orlištu, Bušćaku, Vrci, Radešini, Dubravici, Podhumu, Zaslivlju, Orahovici i dr. 

Proces protjerivanja je nastavljen i godinama nakon rata sustavnim onemogućavanjem povratka, ubojstvima Hrvata, poput onoga obitelji Anđelić na Badnjak 2002. godine, te pljačkanjem, uništavanjem imovine i vjerskih objekata Hrvata.


Podijeli na:

Danas počinje 25. jubilarni Međunarodni sajam gospodarstva

Sve je spremno za 25. jubilarni Međunarodni sajam gospodarstva koji počinje danas

Stigli smo 2. travnja i radimo na postavljanju štandova. Sve ide kako smo planirali, ovo nam je već dvadeseti put da dolazimo u Mostar postavljati štandove, tako da smo uhodani u ovom poslu – kazao nam je majstor za štandove Nenad iz Orahovice, piše Večernji list BiH.

Iako se štandovi u paviljonima tek montiraju i slažu kao lego-kockice, vidljivo je kako su u odnosu na prethodna izdanja znatno kvalitetniji, glamurozniji i ljepši. Očito je kako je kod izlagača prisutan određen natjecateljski duh i ne žali se odriješiti vrećica kako bi štand bi što bolji. Svi se na ovom sajmu žele predstaviti u najboljem mogućem izdanju. 

U Upravi Sajma zatekli smo također živo ozračje. Telefoni ne prestaju zvoniti, jedni traže štandove, drugi akreditacije i pozivnice – kažu nam vrijedne zaposlenice Sajma. Naravno, sve se odvija pod budnim oko direktorice Mostarskog sajma Dalfine Bošnjak, koja je na čelu ove najznačajnije gospodarske manifestacije u BiH više od 20 godina. – Zadovoljni smo, ove smo godine imali popunjene kapacitete dva mjeseca ranije, tako da imamo laganu situaciju i bez stresa se možemo posvetiti protokolu te dočeku izaslanstava u utorak na svečanosti otvaranja sajma – kazala nam je Bošnjak. 

Prema najavi, očekuje se kako će Mostarski sajam otvoriti predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković. Iako su sutradan izbori u Hrvatskoj, Plenković će ipak stići u Mostar, a potvrdio je to na nedavno održanoj konferenciji za novinare u Mostaru veleposlanik Republike Hrvatske u BiH Ivan Sabolić. Hrvatska je zemlja partner ovogodišnjeg sajma. S druge strane, u sklopu sajma bit će organiziran i promotivni let na liniji Beograd – Mostar kojim će u Zračnu luku Mostar sletjeti visoko izaslanstvo Republike Srbije predvođeno predsjednikom Aleksandrom Vučićem koji bi također trebao nazočiti otvaranju Međunarodnog sajma u Mostaru. 

Svečanost otvaranja izravno će prenositi javni servis BHRT, a lijepu sliku iz Mostara poslat će više do 200 akreditiranih novinara koji će pratiti zbivanja na sajmu. Inače, u dva velika moderno uređena zatvorena paviljona te na vanjskom dijelu, ukupne sajamske površine veće od 30.000 četvornih metara, bit će predstavljeno oko 800 izlagača iz tridesetak zemalja. Uz izložbeni dio, Sajam je pripremio raznolik i edukativan konferencijski program koji mu daje dodatnu dimenziju. Bit će organizirani susreti gospodarstvenika te brojne konferencije u organizaciji Gospodarske komore Federacije BiH, Sveučilišta u Mostaru, FIPA-e, Vanjskotrgovinske komore BiH. 

U konferencijskom dijelu teme su uglavnom vezane uz europsku perspektivu BiH, poput konferencije “EU – perspektive za BiH i iskustva RH”, a bit će podijeljena u tri panela. Prvi panel predstavlja prednosti ulaska Hrvatske u EU i što očekuje BiH, drugi internacionalizaciju i prekograničnu suradnju, a treći održivo poslovanje – prilike za pozitivne promjene. Na njima će sudjelovati mnogi gospodarstvenici iz BiH i Republike Hrvatske. 

Grad na Neretvi će od danas, 16. do 20. travnja uistinu postati gospodarsko, turističko te kulturno središte, a tijekom pet dana trajanja sajma moći ćete uživati u brojnim zabavnim aktivnostima koje su organizatori pripremili za ovaj jubilej. I svi ljubitelji mode imat će priliku pogledati zanimljive modne revije s potpisom domaćih dizajnera, a modele će nositi polaznice tečaja Ozz modelinga. Da ozračje bude na razini, pobrinut će se DJ Bosque.

Podijeli na:

Dario Pušić: Meni je iznimna čast i zadovoljstvo što mogu predstavljati svoj Mostar ali i sve Hrvate iz BIH i inozemstva

Mostarac Dario Pušić je 4. na listi HDZ-a u XI. Izbornoj jedinici za Sabor Republike Hrvatske

Evo što je za naš portal Hercegovina.in iznio o svojoj kandidaturi, ali i očekivanjima od izbora.

Za početak koji su ti motivi da se kandidiraš na listi HDZ-a u XI. Izbornoj jedinici za Sabor Republike Hrvatske? 

Prije 14 godina sam ušao u politiku kroz Mladež HDZ BiH Mostar, tada mi je želja bila da kroz politiku pomognem svojoj lokalnoj zajednici i sportu jer sam u to vrijeme bio još aktivan rukometaš. Nakon toga sam postao aktivan član i obavljao niz političkih i zakonodavnih funkcija. Trenutno sam dopredsjednik Gradskog odbora HDZ BiH Mostar i kada je predsjednik Novak predložio da ja budem kandidat Mostara na listi HDZ za XI. Izbornu jedinicu to je za mene bila velika čast ali i odgovornost. Nakon što sam prihvatio kandidaturu GO mi je dao jednoglasnu potporu. 

Na listi HDZ u XI. Izbornoj jedinici si pod brojem 4. Kakve su tvoje procjene za ulazak u Sabor?

Kao što sam već rekao meni je iznimna čast i zadovoljstvo što mogu predstavljati svoj Mostar ali i sve Hrvate iz BIH i inozemstva na listi HDZ, naravno pozicija br.4 nosi i veliku odgovornost. Lista HDZ na čelu sa gosp. Zvonkom Milasom dobiti će potporu birača i HDZ će dobiti sva 3 mandata. 

Već dugo si u politici, obavljao si razne funkcije, pa za one koji ne znaju hoćeš li nam reći nešto više o toj političkoj karijeri?

  • Aktivno sam se uključio 2010 i iste godine postao dopredsjednik GO Mladeži HDZ BIH Mostar u mandatu 2010-2012 
  • 2012-2014 Predsjednik GO Mladeži HDZ BiH Mostar 
  • 2014-2018 Zastupnik u Skupštini HNŽ 
  • 2015-2019 Izaslanik u Domu Naroda Parlamenta F BiH 
  • 2020-2023 Predsjednik TO HDZ BiH Kruševo 
  • 2023- Dopredsjednik Gradskog odbora HDZ BiH Mostar

S druge strane cijeli si život aktivan u sportu, prvo kao aktivan igrač, a sada kao istaknuti sportski radnik. Koliko ti općenito znači sport? 

Sport je nešto što te čini boljim, upornijim, marljivijim. U sportu se od malih nogu nauče pravila ponašanja, također u sportu naučiš poštovati protivnika ali naučiš cijeniti sebe i svoj rad. Uz sve ovo sportaši jako rano odrastu i ranije od drugih ulaze u svijet interesa. To jako puno pomogne sportašima kada se okrenu drugim karijerama. 

Ako uđeš u Sabor koji će biti tvoji prioriteti u njemu? 

Zalagat ću se za ravnopravnost Hrvata u BiH, jačanje međunarodne suradnje na području gospodarstva, zalagat ću se za volji položaj sporta, za bolji položaj braniteljske populacije, studenata i ostalih ugroženih kategorija. Hrvatska svake godine kroz razne projekte pomaže Hrvate u BiH. 

Na čemu ćeš ti raditi po ovom pitanju ako zadobiješ povjerenje birača? 

Projekti sportske infrastrukture, vrtići, škole Sveučilište u Mostaru, posebno želim naglasiti kako moramo zaštititi naše saveze Herceg Bosne koji rade jako dobar posao u svim sportovima u kojima su organizirani. Također moramo poticati razvoj kulturnih institucija i medija na hrvatskom jeziku kao i svih programa i projekata koji jamče ostanak mladih na našim prostorima. 

S obzirom na to da su po prvi puta izbori u srijedu kakvu izlaznost očekuješ u Mostaru? 

Sigurno da nam to ne ide na ruku, ali nadam se da će opet kod ljudi proraditi onaj poznati hercegovački inat i da će veliki broj ljudi izaći na izbore. 

Za kraj poruka našim čitateljima i biračima? 

Izađite na izbore 16. I 17. travnja i podržite listu HDZ predvođenu gosp. Zvonkom Milasom na kojoj se nalazi i moje ime pod rednim brojem 4.

Podijeli na:

Evo kako pravilno glasati na izborima za Hrvatski sabor sutra i prekosutra

Izbori će se se održati sutra i prekosutra na kampusu Sveučilišta u Mostaru na Ekonomskom i Filozofskom fakultetu. Na izborima za Hrvatski sabor preferencijalni sustav nije isti kao u BiH, jer za Hrvatski sabor možete preferirati samo jednog kandidata 

U utorak 16. i srijedu 17. travnja održavaju se izbori za Hrvatski sabor u 11. izbornoj jedinici. U Hrvatskoj će birači na biračka mjesta izići samo 17. travnja, piše vrisak.info.

Kako pravilno glasati? 

Na biračkom mjestu svaki će birač dobiti glasački listić na kojem će biti sve izborne liste koje se natječu u njegovoj izbornoj jedinici, a ispod naziva liste bit će i popis svih 14 kandidata koji se nalaze na listi. Na glasačkom listiću treba zaokružiti redni broj ispred jedne liste, a na toj listi može se zaokružiti i redni broj ispred imena jednog kandidata s te liste. U tom slučaju glas će biti važeći i za listu i za jednog kandidata s te liste. Ako se zaokruži samo redni broj ispred imena jednog kandidata, tada će glas biti važeći za tog kandidata i za listu na kojoj se on nalazi.

Kada je glasači listić važeći? 

  1. Ako birač zaokruži samo redni broj ispred naziva liste, glasački listić važeći je za listu.
  2. Ako birač zaokruži redni broj za jednu listu, a preferira kandidata s druge, listić je važeći i glas pripada listi, dok se preferencijalni glas kandidatu neće uvažiti.
  3. Ako birač da preferirani glas za dva ili više kandidata na istoj listi, glasački listić važeći je za listu, dok se preferencijalni glasovi neće uvažiti.
  4. Ako birač označi samo preferiranog kandidata s određene liste, listić je važeći i za listu i za kandidata. 

Registracija birača 

Aktivno se ne moraju registrirati birači kojima je izdana osobna iskaznica s podatkom o prebivalištu izvan Hrvatske ili su podnijeli zahtjev za izdavanjem iste. Birači koji nemaju prebivalište u Hrvatskoj, a nisu aktivno registrirani, na dan izbora mogu glasovati u inozemstvu s potvrdom koju izdaje DKP Republike Hrvatske inozemstvu. Dakle, ukoliko i nemate osobnu iskaznicu Republike Hrvatske i niste se prethodno registirali, možete se registrirati na dan izbora. Sa sobom ponesite putovnicu. Ukoliko nemate putovnice, onda ponesite domovnicu i osobnu iskaznicu iz BiH. Svi oni koji imaju hrvatsku osobnu trebaju je ponijeti i već su registrirani. 

Biračka mjesta 

Kad su u pitanju biračka mjesta, u Mostaru će ih biti najviše – 23 na kampusu Sveučilišta u Mostaru (Ekonomski i Filozofski fakultet).

Podijeli na:

Globalne cijene hrane rastu, što bi moglo dovesti do poskupljenja u BiH

Građanima najviše glavobolje zadaju cijene hrane. Samo za prehranu u ožujku obitelj je trebala izdvojiti 1275,50 KM, tako da se na troškove prehrane odnosi čak 43,72% potrošačke košarice 

Sindikalna potrošačka košarica koju je Savez samostalnih sindikata BiH izračunao za ožujak iznosi 2917,50 KM. Prosječna plaća isplaćena u FBiH za siječanj iznosila je 1338 KM, a minimalna 619 KM, piše Večernji list BiH.

Pokrivenost sindikalne potrošačke košarice prosječnom plaćom je 45,86 posto. Pokrivenost sindikalne potrošačke košarice minimalnom plaćom je 21,22 posto. Potrošačka košarica za veljaču iznosila je 2898,90 KM, dakle, bila je jeftinija 18,60 KM.

Uvoz hrane 

Građanima najviše glavobolje zadaju cijene hrane. Samo za prehranu u ožujku obitelj je trebala izdvojiti 1275,50 KM, tako da se na troškove prehrane odnosi čak 43,72% potrošačke košarice. Nažalost, cijene hrane i dalje bi mogle rasti. Indeks cijena hrane Organizacije Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu (FAO) porastao je 1,1% u ožujku u odnosu na veljaču, što je prvi put povećanje nakon sedmomjesečnog trenda pada. Prema priopćenju FAO-a, povećanje cijena hrane uglavnom se odnosi na poskupljenje biljnih ulja, mliječnih proizvoda i mesa. U međuvremenu, indeks je u ožujku zabilježio godišnji pad od 7,7 posto, unatoč mjesečnom ukupnom rastu. Indeks cijena žitarica pao je za 2,6% u odnosu na veljaču i 20% od ožujka prošle godine. Indeks biljnog ulja porastao je 8% u ožujku u odnosu na prethodni mjesec. U svom šestom uzastopnom mjesečnom porastu indeks cijena mliječnih proizvoda u ožujku je u odnosu na veljaču porastao za 2,9%. Indeks cijena mesa porastao je za 1,7%, što je njegov drugi uzastopni mjesečni rast. Indeks cijena šećera pao je za 5,4% od veljače do ožujka, ali je porastao za 4,8% u odnosu na ožujak 2023. Još na početku inflacije u BiH ekonomisti su kazali kako je inflacija u BiH uvezena s obzirom na to da većinu proizvoda, pa tako i hrane, uvozimo. Ako cijene hrane na Zapadu nastave rasti, neminovno ćemo plaćati veće cijene hrane. BiH uvozi više od 65% hrane, dok istodobno milijuni hektara zemljišta ostaju neobrađeni. BiH spada među zemlje bogate vodom i relativno je bogata zemljišnim resursima, što je, osim klime, jedan od glavnih preduvjeta sigurne i održive poljoprivredne proizvodnje. 

Međutim, vrlo malo se proizvodi, poljoprivrednika je iz godine u godinu sve manje, a i trenutačna ulaganja nedovoljna su za razvoj ove grane gospodarstva i njezinu konkurentnost. Podaci statističkih agencija iz prošle godine pokazuju da FBiH ima nešto više od 720.000 hektara obradivog zemljišta, a da RS ima oko milijun hektara poljoprivrednog zemljišta, od čega se gotovo polovina ne koristi za proizvodnju hrane. BiH izvozi hrane u vrijednosti oko milijardu KM, a uvozi tri milijarde. Dakle, imamo deficit od dvije milijarde KM. Nekada zemlja razvijene poljoprivrede, Bosna i Hercegovina danas potrebe za voćem i povrćem zadovoljava uglavnom uvozom. Predsjednik Udruge poljoprivrednika FBiH Nedžad Bićo kazao je ranije da bi se eventualni problemi s poljoprivrednom proizvodnjom u EU mogli značajno odraziti na BiH, koja većinu hrane uvozi, i to upravo iz EU. Dodao je da su aktualni prosvjedi poljoprivrednika diljem Europe razotkrili brojne i ozbiljne probleme u tom sektoru i da bi svaki veći poremećaj s proizvodnjom u EU mogao dovesti do povećanja cijena ili čak nedostatka hrane u BiH. Bićo je naveo da se takav scenarij ne treba isključiti jer postoji mogućnost da sjetva u EU ne počne navrijeme ili da podbaci. 

Uvoz mesa 

Osim voća i povrća, uvozimo i sve ostale prehrambene proizvode. BiH je prošle godine izvezla mesa i mesnih prerađevina u vrijednosti od 132,4 milijuna KM, što je više za 4% u odnosu na godinu prije, dok je uvoz mesa iznosio 662,9 milijuna KM, što je više za 20,28% u odnosu na 2022. Ako se promatra ukupna količina izvoza mesa i mesnih prerađevina lani, ona je veća za 0,93% u odnosu na prethodnu godinu, navedeno je u analizi Vanjskotrgovinske komore BiH. Količinski zabilježen je rast izvoza svježeg ili rashlađenog goveđeg mesa od oko 400 tona, i to u Tursku, kobasica i sličnih proizvoda za 29,6% te mesa peradi za 9,5%. Iz Komore navode da je prošle godine u odnosu na 2022. zabilježen količinski pad izvoza svinjskog mesa, i to za 93%. Svježe i rashlađeno meso najviše je izvoženo u Crnu Goru, u vrijednosti oko 21,9 milijuna KM, Tursku 11,35 milijuna KM, Hrvatsku oko sedam milijuna KM, Srbiju oko šest milijuna KM te Sloveniju oko 4,4 milijuna KM. 

– U odnosu na 2022. promjena je povećanje izvoza na tržište Slovenije, pad izvoza u S. Makedoniju te povećanje izvoza u Tursku - više od 50% – navedeno je u analizi. Mesne prerađevine najviše su izvožene u S. Makedoniju - u vrijednosti oko 21,8 milijuna KM, zatim u Srbiju oko 18,2 milijuna KM, Crnu Goru 11,09 milijuna KM te Hrvatsku oko 2,44 milijuna KM. Svježe i rashlađeno meso najviše je uvoženo iz Italije - u vrijednosti oko 120,7 milijuna KM, zatim iz Nizozemske oko 103 milijuna KM, Poljske oko 70,5 milijuna KM, Njemačke oko 59,1 milijun KM te Austrije oko 43,1 milijun KM. Iz Komore dodaju da je uvoz iz navedenih zemalja u prošloj godini rastao vrijednosno, ali ne i količinski. Mesne prerađevine najviše su uvožene iz Srbije u vrijednosti oko 31,9 milijuna KM, Hrvatske 14,7 milijuna KM, Sjeverne Makedonije oko 7,57 milijuna KM, Crne Gore oko 3,9 milijuna KM te Italije 2,1 milijun KM.

Podijeli na:

Pogledajte raspored Krizmi u Hercegovini

Krizma u Gorancima 29. travnja 2017. sakrament sv. Potvrde podijelio je tadašnji biskupijski vikar, a sadašnji biskup, Željko Majić u koncelebraciji sa Ivanom Ivandom, župnikom i fra Markom Juričem

Poznat je raspored dijeljenja sakramenta Svete potvrde ili Krizme u Mostarsko-duvanjskoj i Trebinjsko-mrkanskoj biskupiji za 2024. godinu, piše jabuka.tv.

U nastavku pogledajte raspored prema mjesecima: 

Travanj

  • 1. travnja – Čapljina 
  • 6. travnja – Mostar (župa sv. Mateja) 
  • 13. travnja – Čitluk i Studenci 
  • 14. travnja – Blagaj-Buna i Ledinac 
  • 20. travnja – Mostar (župa sv. Ivana) i Posušje
  • 21. travnja – Dračevo i Jare 
  • 27. travnja – Aladinići (župa Svih Svetih) 
  • 28. travnja – Ljuti Dolac i Neum 
Svibanj

  • 1. svibnja – Grljevići 
  • 4. svibnja – Mostar (Cim i Ilići) 
  • 5. svibnja – Široki Brijeg i Domanovići 
  • 11. svibnja – Međugorje i Kruševo 
  • 12. svibnja – Klobuk 
  • 18. svibnja – Duvno, Gabela i Gorica-Struge 
  • 19. svibnja – Mostar (župa Katedrala)
  • 25. svibnja – Humac i Drinovci 
  • 26. svibnja – Buhovo i Gradac Neumski
Lipanj

  • 1. lipnja – Stolac (župa sv. Ilije Proroka) i Rakitno 
  • 2. lipnja – Mostar (župa sv. Petra i Pavla) i Seonica 
  • 8. lipnja – Mostar (župa sv. Tome) i Polog 
  • 9. lipnja – Prenj i Rasno 
  • 12. lipnja – Ploče-Tepčići 
  • 15. lipnja – Kočerin, Vinjani i Zagorje 
  • 16. lipnja – Gradina i Čerin 
  • 22. lipnja – Gabela Polje 
  • 23. lipnja – Hutovo i Vinica 
  • 24. lipnja – Konjic, Brotnjo 
  • 30. lipnja – Raskrižje
Srpanj

  • 6. srpnja – Hrasno 
  • 7. srpnja – Šuica

Podijeli na:

Gotovo 250 tisuća državljana BiH nema osobnu iskaznicu iako je obvezan dokument

Time što ne posjeduju osobnu iskaznicu, ovi državljani ozbiljno krše zakon u kojem je jasno propisano da je svaka punoljetna osoba obvezna imati taj dokument

Iako je, prema Zakonu o osobnoj iskaznici državljana BiH, osobna iskaznica obvezan dokument u Bosni i Hercegovini, više od 200.000 državljana ove zemlje je ne posjeduje, piše Večernji list BiH

- Prema podacima Agencije za identifikacijske isprave, evidenciju i razmjenu podataka Bosne i Hercegovine, u Bosni i Hercegovini oko 248.000 građana ne posjeduje osobnu iskaznicu iako je to zakonska obveza - upozorio je nedavno u svom odgovoru na inicijativu o subvencioniranju potvrde o krvnoj grupi i obveznom upisu krvne grupe u osobnu iskaznicu, pokrenutu u federalnom Zastupničkom domu, ministar unutarnjih poslova Hercegbosanske županije Mario Lovrić. Dakle, time što ne posjeduju osobnu iskaznicu, spomenuti državljani ozbiljno krše zakon u kojem je jasno propisano da je svaka punoljetna osoba obvezna imati taj dokument. -

 Državljanin stariji od 18 godina s prebivalištem u BiH dužan je imati osobnu iskaznicu izdanu u mjestu prebivališta. Raseljena osoba s boravištem u BiH dužna je imati osobnu iskaznicu izdanu u mjestu boravišta - stoji u Zakonu o osobnoj iskaznici državljana Bosne i Hercegovine. 

Dakle, osoba kojoj nije prije izdana osobna iskaznica obvezna je podnijeti zahtjev za izdavanje ovog dokumenta u roku od 60 dana nakon što navrši 18 godina života ili 60 dana nakon što se stalno nastani u BiH ako je navršila 18 godina života. Također, osoba koja je izgubila državljanstvo BiH ili koja više nema prebivalište u BiH mora bez odgađanja vratiti osobnu iskaznicu nadležnom tijelu. Državljanin može imati samo jednu osobnu iskaznicu i nije ju dužan dati na uvid ako to nije predviđeno zakonom. Također, od državljanina BiH može se tražiti preslika osobne iskaznice samo u postupku revizije ili prestanka državljanstva BiH i kada je to zakonom propisano. Za osobe koje ne postupe prema odredbama ovog zakona predviđene su i novčane kazne. 

Tako se u Zakonu o osobnoj iskaznici državljana Bosne i Hercegovine navodi kako će novčanom kaznom od 30 do 300 KM biti kažnjen za prekršaj državljanin ako ima više od jedne osobne iskaznice izdane na osnovi ovog zakona, ne podnese zahtjev za izdavanje osobne iskaznice kada je obvezan tako postupiti, svjesno dostavi neistinite podatke prilikom podnošenja zahtjeva za izdavanje osobne iskaznice, odmah ne prijavi nestanak osobne iskaznice, ustupi svoju osobnu iskaznicu drugoj osobi ili koristi tuđu osobnu iskaznicu kao svoju te u slučaju kada osoba koristi osobnu iskaznicu druge osobe u svrhu pribavljanja bilo kakve koristi ili prava. 

Ostajete bez prava

Inače, državljani Bosne i Hercegovine koji ne posjeduju osobnu iskaznicu u ovoj zemlji ne mogu ostvariti nikakva prava. Bez osobne iskaznice građani ne mogu pribaviti ni jedan drugi dokument, poput putovnice ili vozačke dozvole, ne mogu se prijaviti na službu za zapošljavanje, ne mogu imati zdravstveno ni socijalno osiguranje, ne mogu stupiti u radni odnos, ali ne mogu ni napustiti zemlju jer nemaju osnovu za pribavljanje drugih bh. dokumenata.

Podijeli na:

Potres u Mostaru, epicentar u Gorancima

Seizmološki zavod Srbije zabilježio je potres jačine 2,6 stupnjeva po Richterovoj ljestvici s epicentrom u Gorancima. 

Kako se navodi u informaciji, potres je zabilježen u 20:52 sati. Oni koji su bili unutar objekata mogli su čuti kratku tutnjavu, te kratko podrhtavanje stvari unutar objekata (namještaj i dr. stvari). 

Ovaj potres je bio na dubini od pet kilometara, a epicentar je bio na području mostarskog prigradskog naselja Goranci. 

Kako seizmolozi navode, potresi ove jačine ne mogu prouzročiti materijalne štete.

Podijeli na:

Izbor Hercegovac godine: Pojedinosti

Za finaliste na svim alikacijama zajdeno pristiglo je ukupno 8163 glasa

Pobjednik izbora imao je 2.475 glasova što je ujedno i apsolutno veći broj glasova od ostalih kandidata. Mi smo jedno od rijetkih,ako ne i jedino natjecanje ove vrste u kojemu javno obznanimo rezultate. To je ujedno i razlog zbog kojega naši natjecatelji imaju veliku podršku i znatan broj glasova, jer nitko ne voli glasovati, a da se unaprijed zna tko će pobijediti. Ljudi su siti takvih događaja i naprosto ih ignoriraju. manifestacije koje mi organiziramo su uvijek bazirane da se prvenstveno poštuje volja naroda. Stoga je vrlo često u takvim situacijama do “zadnje sekunde” neizvjestan pobjednik. S obzirom na to da su ljudi srednje i starije životne dobi uglvanom orijentirani na društvenu mrežu Facebook tu smo stavili mogućnost za glasovanje. 

Mladi su većinom na Instagramu, pa su i oni imali podjednako mogućnost glasovanja. A, za sve one koji nisu na društvenim mrežama stavili smo grafikon koji se uglavnom dijelio putem Vibera i WhatsApp. Na taj našim su svi imali mogućnost sudjelovanja u glasovanju. Zbrajanjem svih pristiglih glasova za svakoga kandidata dobili smo pobjednika, odnosno kandidat koji je imao najveći broj glasova pobjednikom je izbora ” Hercegovac godine” – 2024. 

Iskoristit ću ovu prigodu, te zahvaliti svima koju su pružili podršku ovim zaista prije svega krasnim ljudima, a potom i uspješnim. Svi oni, podjednako i oni koji nisu osvojili ovaj puta nagrade su svatko na svoj način doprinijeli promociji Hercegovine, običaja i kulture ljudi iz ovoga kraja. 

Svim našim dobitnicima još jednom iz srca čestitke, kao i zahvala svima koji su sudjelovali i ovu manifestaciju uveličali tako. i ovom prigodom upućujemo zahvalu svima onima koji su pružili podršku izboru “Hercegovac godine”, svatko na svoj način a to su: Federalno ministarstvo kulture i športa na čelu s ministricom Sanjom Vlaisavljević. Hotel Brotnjo Čitluk. Općina Čitluk na čelu s načelnikom Marinom Radišićem, Fitness Anny na čelu sa vlasnicom i poduzetnicom Ilijanom Bodlović. Art Stone Široki Brijeg i vlasniku gospodinu Galiću koji je izradio prekrasne unikatne kamene nagrade za dobitnike. Print Sudio d.o.o Mostar. Braći Marku i Mati Damjanović koji su cijelo večer brinuli o razglasu i tehničkim detaljima. Medijima koji su popratili događaj. Antei Teici Miloloža za fotografije., priopćeno je iz Udruge “Hercegovka godine”.

Podijeli na:

Biskup preminuo 17 dana prije svog biskupskoga ređenja

Biskupija Dunkeld u Škotskoj objavila je u srijedu, 10 travnja, da je vlč. Martin Chambers, koji je trebao biti zaređen za novog biskupa 27. travnja, preminuo u dobi od 59 godina

“S dubokim žaljenjem i tugom moram vas obavijestiti da je naš izabrani biskup vlč. Martin Chambers sinoć umro u snu. Neka počiva u mir i neka njegova obitelj i voljeni pronađu utjehu u uskrslom Gospodinu i u ljubavi obitelji i prijatelja“, objavio je dijecezanski upravitelj preč. Kevin Golden na biskupijskom X računu (bivši Twitter), prenosi Katolički tjednik

Uzrok smrti nije naveden. 

Vlč. Chambers je rođen 8. lipnja 1964., a za svećenika je zaređen i inkardiniran u Biskupiju Galloway 25. kolovoza 1989. Papa Franjo imenovao ga je biskupom Dunkelda 2. veljače, a njegovo biskupsko posvećenje bilo je zakazano za 27. travnja. 

Nakon što je u veljači saznao za svoje imenovanje vkč. Chambers je rekao: "Dok preuzimam ovu novu misiju kao biskup Dunkelda, obećavam da ću sjediti u molitvi kao učenik do Isusovih nogu, slušajući njegov glas koji me poziva naprijed u vjeri. Zajedno, s Kristovom snagom i nadahnućem, svi možemo nastaviti graditi kraljevstvo nebesko u biskupiji Dunkeld." 

Između ostaloga, tijekom svoga svećeničkoga vijeka bio je: župni vikar i župnik u nekoliko vjerničkih zajednica, misionar u Ekvadoru te predstojnik Biskupijskoga ureda za pastoral zvanja te Biskupijskoga ureda za izobrazbu trajnih đakona.

Podijeli na:

Digitalna Demencija - recenzija knjige


Pa vi ste sasvim staromodni! Zar se ne biste radije odmah vratili u pećinu Tako mnogi kritičari govore autoru ove knjige, neuroznanstveniku Manfredu Spitzeru. Naprotiv, odgovara on, ako ne budemo pazili i prestali sa sustavnim zaglupljivanjem sljedeće generacije, onda će već njihova djeca živjeti, ako ne u pećini, onda svakako u nepovoljnim okolnostima, piše fra Ante Vlašić za fra3.net.

Autor svakako nije ''mrzitelj“ medija, on gotovo četvrt stoljeća svakodnevno radi na računalu bez kojeg, priznaje, ne bi mogao ni zamisliti svoj život, a njegova emisija Duh i mozak emitira se jednom tjedno i potvrdit će vam napismeno da to vašem mozgu neće naškoditi. 

Tko prepušta spravi da misli umjesto njega, neće postati stručnjak 
Tko i dalje sumnja, neka malo razmisli: telefonski brojevi rodbine, prijatelja i znanaca pohranjeni su nam u mobitelu; put na dogovoreni sastanak pokazuje nam navigacijski sustav; profesionalne i privatne termine također pohranjuje mobitel; tko želi nešto saznati, taj gugla; svoje fotografije, pisma, mailove, knjige i glazbu imamo u oblaku… Ne pada nam napamet da sami pohranjujemo i razmišljamo. 

Jedan američki publicist i stručnjak za internet Nicholas Carr se javno zapitao zaglupljuje li nas Google? Naime, moderna istraživanja mozga sugeriraju nam da kod korištenja digitalnih medija u širem okviru itekako imamo razloga za zabrinutost. Digitalni mediji – računala, pametni telefoni, konzole, a naposljetku i televizija – mijenjanju naš život. U SAD-u mladi trenutno troše više vremena na digitalne medije (dobrih sedam i pol sati dnevno) nego na spavanje. Do tog rezultata došla je jedna reprezentativna studija koja je obuhvaćala preko dvije tisuće djece i mladih u dobi od osam do osamnaest godina. 

Općenito, riječ demencija se izvodi iz latinskog de (razdvajanje, urušavanje) i mens (um, razum). Doslovce prevedeno to znači: umni urušaj. To nije nevažno jer dužina i tijek svakog silaska ovise o tome odakle se silazi. Onome tko se nalazi na pješčanoj dini kraj mora i započinje silazak do morske razine za to neće trebati osobito dugo. Ali onaj koji se nalazi na vrhu Mount Everesta nalazit će se, iako će stalno silaziti, dugo vremena na velikoj visini. 

Postoji uvriježeno mišljenje da svakodnevno odumre 10 000 živčanih stanica, ali ako pođemo od toga da ljudski mozak sadrži oko 100 milijardi živčanih stanica (neurona), to ne zvuči toliko strašno, jer bi značilo da bi čovjek za 70 godina izgubio tek 1,3 % svojih živčanih stanica. Zapravo, u hipokampusu živčane stanice vrlo lako odumiru, ali također narastaju nove. Moramo razlikovati rast mozga (dijelova mozga) i novo narastanje neurona. Ako područja kore velikog mozga rastu zbog odgovarajućeg treninga, onda se ne stvaraju dodatni neuroni. Postojeći neuroni postaju veći jer njihova povezna mjesta postaju sve deblja i njihova razgranatost se povećava i učvršćuje. Računalo se neće ubrzati ako mu se ugradi nekoliko čipova. Samo odgovarajućim povezivanjem s već postojećim čipovima mogu se koristiti dodatne komponente u obradi informacija. Svaka živčana stanica u mozgu ima do 10 000 poveznica (sinapsi) s drugim živčanim stanicama. Tako broj tih sinapsi u vašem mozgu iznosi oko milijun milijardi. Rast mozga nakon duljeg mentalnog treninga ne može se, doduše, vidjeti kao kod mišića koji se nakon intenzivnog treninga zadeblja (npr. hipertrofija mišića podlaktice kod dominantne ruke tenisača) ali događa se značajna promjena. Sinapse postaju deblje kad se koriste, a ako se ne koriste, kržljaju i naposljetku odumiru. 

Navigacija – u glavi i izvan nje 
Početkom devedesetih godina postajalo je sve očitije da mnoge prometne nezgode uzrokuju sudionici u prometu koji se ne snalaze: vozili su previše polagano, zadržavali tok prometa, kočili sasvim neočekivano i naglo te tako izazivali sudare. Očito je bila zakazala nastava zemljopisa jer mnogi ljudi više nisu znali čitati karte: u stranim gradovima vozili su jako nesigurno i tako predstavljali opasnost za sebe i druge. Rješenje je došlo u obliku GPS-a (global positioning system), a logika je bila jednostavna: kad svatko u kolima bude imao ekran s kartama, ljudi će ponovno naučiti kako se orijentirati jer im na raspolaganju stoji optimalni digitalni učitelj - navigacijski sustav. Ne bi se više trebalo dogoditi da se netko ne snađe. Ipak, sigurno ste primijetili da nije ispalo baš tako. Naprotiv, bilo je sve više sudara što su ih, gledajući u ekran navigacijskog uređaja, izazivali vozači automobila. Tko prepušta upravljanje automobila satelitskom navigacijskom sustavu, on to više ne čini sam. Njegova sposobnost prostorne orijentacije time se smanjuje. 

Od kraja posljednjeg stoljeća znamo da ljudi koji se moraju snaći na nepoznatom terenu to obavljaju uz pomoć hipokampusa. Kod osoba koje su morale pronaći izlaz iz labirinta eksperimentalno se mogla dokazati njegova aktivacija. Znanstvenici su također otkrili da londonski taksisti imaju veći hipokampus od kontrolne skupine korištene u eksperimentu. Uzme li se u obzir da, kako bi u Londonu uopće mogli biti taksisti, moraju poznavati splet od otprilike 25 000 ulica, kao i tisuće trgova i raznih mjesta, ovo ne treba čuditi. Treba otprilike tri do četiri godine dok netko ne stekne to znanje. Veličina hipokampusa (dio mozga zadužen za navigaciju) to je veća što je više godina taksist proveo na londonskim ulicama. Tko, dakle, pamti mjesta, povećava spremnik za njih. Tko nauči žonglirati, kod njega će se mjerljivo povećati volumen onih područja u mozgu koja su zadužena za preradu vizualnih pokreta. Glazbenici su također pogodni za pokuse kad su u pitanju procesi učenja. Primjerice, tko uči svirati violinu, povećava područje u mozgu zaduženo za prste lijeve ruke, dok orkestarski glazbenici općenito imaju veće područje za slušanje.

Život digitalnih urođenika 
Pojam digital native izvodi se iz pojma native speaker (izvorni govornik) koji označava činjenicu da se materinski jezik uči drukčije i da se njime vlada drukčije nego stranim. U skladu s time digital native znači da digitalni urođenik svoju domovinu ima u digitalnom svijetu moderne informatičke tehnologije. Kako bismo dobili predodžbu o tome što to praktički znači, autor navodi nekoliko činjenica iz članka Understanding the digital natives prema kojem je tipični dvadesetjednogodišnjak u prosjeku:
  • poslao ili primio 250 000 e-poruka ili sms-ova,
  • proveo 10 000 sati koristeći se svojim mobitelom,
  • 5000 sati igrao videoigre,
  • 3500 sati proveo na društvenim mrežama (npr. Facebook) 
Tipični digitalni urođenik ili je trajno ili bar najčešće online. Zbog takvih podataka nije uopće ni čudno da su slabe ocjene u direktnoj korelaciji s time, što autor napominje u knjizi. 

Društvene online mreže zadovoljavaju temeljnu potrebu za kontaktima s drugim ljudima. Naš mozak je, dakako, društveno nastrojen. Veličina mozga (prefrontalni korteks) se povećava kako čovjek sve više koristi svoju socijalnu inteligenciju. Što više netko koristi socijalnu inteligenciju, to će biti veći broj ljudi s kojima će, manje ili više redovito, biti u kontaktu. Takav čovjek ima veliku društvenu mrežu, a tu društvenu mrežu možemo zamisliti kao određen broj koncentričnih krugova: najmanji krug (onaj s najboljim prijateljima) oko osobe u sredini, veći krug (dobri prijatelji) i još veći krug (poznanicima). Tko ima mnogo najboljih prijatelja, imat će uglavnom i više dobrih prijatelja, kao i mnogo poznanika. Vezu između veličine mozga i veličine društvene mreže istraživalo se na rezus majmunima uz pomoć anatomskih slika mozga 23 životinje. Kod majmuna koji su bili u većim skupinama uočen je porast gustoće sive tvari u prefrontalnom korteksu, pa je napredovanje u društvenom položaju bilo direktno povezano s veličinom mozga. Drugačije rečeno, veće društvene skupine uzrokuju promjene u području moždane kore. Na tragu ovoga, neki su istraživači zaključili da korištenje digitalnih društvenih mreža kao što je Facebook, koje je popraćeno smanjenjem stvarnih kontakata, mora dovesti i do smanjenja veličine socijalnih moždanih područja. Intenzivno korištenje društvenih online mreža ne smanjuje samo broj prijateljstava u stvarnom životu, nego i socijalnu kompetentnost jer se za to zadužena moždana područja smanjuju. Posljedice su više stresa i sve veći gubitak samokontrole. 

Nesanica 
Štetne posljedice digitalizacije našeg svijeta ne odnose se samo na naš duh, nego i na naše tijelo. A budući da naš duh stanuje u našem tijelu, negativne posljedice dodatno će utjecati na naš duh. Nesanica spada u najčešće neželjene učinke korištenja digitalnih medija. Jedno istraživanje na uzorku od 1127 mladih ljudi od 19 do 25 godina pokazuje da su poremećaji sna veoma česti kako kod muškaraca tako i kod žena. Također, na daljnjih 4163 ispitanika u dobi od 20 do 25 godina ti su nalazi provjereni i produbljeni. Korištenje digitalnih medija (posebice uvečer), chatovi (prije svega kod žena), slanje e-poruke i igranje igara (kod obaju spolova) te neprestana dostupnost preko mobitela išli su ukorak sa sve češćim poremećajima sna. Tko se lišava sna provodeći noć uz digitalne medije, čini težak zločin spram vlastita tijela. Premalo sna kratkoročno izaziva umor, no dugoročno vodi do smanjenog imuniteta i stoga do češće pojave zaraznih bolesti i raka, a predstavlja i visok rizik za kardiovaskularne bolesti, bolesnu pretilost i dijabetes. 

Depresija 
Jeste li već zamijetili da pred ekranom rijetko tko djeluje zaista sretno? Nakon šetnje, nakon neke dobre knjige ili prijateljskog posjeta osjećamo se dobro i možemo u najboljem raspoloženju prionuti radu. Nakon dva sata televizije ili virtualne pucačine to nije slučaj. Više nemamo volje. Kod mladih to se prije svega odražava na školske i razne druge aktivnosti. Uz to, valja imati na umu da organizirane skupne aktivnosti idu ukorak s redovitom tjelesnom aktivnošću. Budući da se one učestalo izbjegavaju, u kasnijoj dobi (od 11 do 18 godina) može se ustanoviti uznapredovali nedostatak tjelesne aktivnosti. On se jasno potiče konzumacijom medija: tko mnogo vremena provodi s digitalnim medijima, kreće se manje, a to nosi sve moguće zdravstvene posljedice na tijelo i duh. Korelacija između pretjeranog korištenja interneta i depresivne psihopatologije potvrđena je rezultatima različitih studija. Tako su, primjerice, britanski znanstvenici ispitali navike korištenja interneta 1319 mladih i mlađih odraslih osoba te uz pomoć standardiziranih skala uočili simptome depresije. U cijeloj skupini pokazala se jasna korelacija između korištenja interneta i tendencija ovisnosti o njemu s jedne, te postojanja simptoma depresije s druge strane. Muškarci su time bili teže pogođeni od žena, prije svega mlađi ispitanici. Mala skupina od 18 ispitanika (1,2 %) ispunjavala je kriterije ovisnosti o internetu: oni su bili srednje do teško depresivni i koristili su internet uglavnom za igrice i pornografiju. 

Nema sumnje da internet ima veliki potencijal za izazivanje ovisnosti. Jedno istraživanje iz 2011. godine pokazalo je da ljudi koji su ovisni provedu u prosjeku 29,2 sata tjedno na internetu. Neke aktivnosti primijećene su kod ovisnika osobito često: kupnja preko interneta, neumjerena konzumacija videa, intenzivno korištenje društvenih mreža, chatova i online igara, kao i noćno korištenje interneta. Teško se, dakle, oteti dojmu da studenti, koji su najbrojniji korisnici interneta, svoje aktivnosti u stvarnom svijetu reduciraju i time sve više postaju društveno izolirani. Iz psihologije poznat začarani krug anksioznosti – povlačenje, strah od stvarnih susreta i daljnje povlačenje – znakovito raste s mogućnostima interneta. Čitav niz istraživanja pokazuje jasnu povezanost između usamljenosti i korištenja interneta. 

Na koncu, kako bi se čitatelju pružila prilika da procijeni vlastitu ugroženost, u sljedećoj su tablici navedena standardna pitanja, na koja se odgovara s nikad (0), rijetko (1), katkada (2), često (3) ili veoma često (4). Odgovaranjem na 14 pitanja može se maksimalno postići 56 bodova, pri čemu su sve vrijednosti od polovine (28) naviše jasna naznaka postojanja ovisnosti o internetu. 

Pitanja za procjenu postojanja ovisnosti o internetu 
  1. Koliko često vam teško pada prekinuti vezu s internetom kad ste online?
  2. Koliko često nastavljate koristiti internet iako zapravo želite prestati?
  3. Koliko vam često drugi ljudi, primjerice partner, djeca, roditelji ili prijatelji, govore da biste trebali manje koristiti internet?
  4. Koliko često koristite internet umjesto da vrijeme provodite s drugima, primjerice s partnerom, djecom, roditeljima, prijateljima?
  5. Koliko često premalo spavate jer ste online?
  6. Koliko često mislite na Internet kad niste online?
  7. Koliko se često radujete sljedećoj internetskoj seansi?
  8. Koliko često razmišljate o tome da biste na internetu trebali provoditi manje vremena?
  9. Koliko ste često bezuspješno pokušavali provesti manje vremena na internetu?
  10. Koliko često svoje obaveze obavljate na brzinu kako biste što prije mogli otići na internet?
  11. Koliko često zanemarujete svakodnevne obaveze (posao, školu, obitelj) jer radije idete na internet?
  12. Koliko često odlazite na internet kad se osjećate potišteno?
  13. Koliko često koristite internet da pobjegnete od briga ili potisnete negativno raspoloženje?
  14. Koliko često se osjećate nemirno, frustrirano ili razdraženo kad ne možete koristiti internet?
Podijeli na:
Zapratite nas na FB, Instagramu i Twitteru, lajkajte i podijelite objavu

a

google.com, pub-8801838836830184, DIRECT, f08c47fec0942fa0