Više od stoljeća tradicije: Svečano proslavljen blagdan svetog Jure

U svečanom i dostojanstvenom ozračju, prožetom dubokom vjerom, zajedništvom i ponosom, u Dragićini je jučer proslavljen blagdan svetog Jure, nebeskog zaštitnika ovoga hercegovačkog mjesta koje već više od stoljeća čuva snažnu povezanost s Bogom i franjevačkom tradicijom. Još jednom Dragićina je posvjedočila ono po čemu je nadaleko prepoznata – jedinstvo naroda, snagu zajedništva i postojanost u vjeri i istini, piše Večernji list BH.

U prepunoj crkvi svetog Jure okupio se velik broj vjernika, mještana i gostiju, kako bi zajedno sudjelovali u svečanom misnom slavlju koje je predvodio fra Luka Marić. U nadahnutoj propovijedi fra Luka uputio je riječi pozdrava i blagoslova, podsjetivši kako Dragićina ulazi u novu, 101. godinu proslave svoga zaštitnika – mučenika, heroja i sveca ranog kršćanstva.  

Govoreći o životu svetog Jure, istaknuo je njegovu mladost, hrabrost i nepokolebljivu vjeru u vremenu progona kršćana. „Živio je kratko, tek 23 godine, ali je ostao vjeran Kristu do kraja, odbivši se odreći svoje vjere, zbog čega je podnio mučeničku smrt“, naglasio je fra Luka, dodajući kako upravo ta žrtva i danas nosi snažnu i trajnu poruku.  

Posebno se osvrnuo na duboku simboliku svetog Jure kao pobjednika nad zlom. Zmaj kojeg svetac pobjeđuje predstavlja zlo, dok djevojka koju spašava simbolizira novi život, obnovu i nadu. Upravo zato, istaknuto je, sveti Jure ostaje trajno povezan s proljećem – vremenom buđenja, novog početka i duhovne obnove.  

Propovijed je bila snažno usmjerena na svakodnevni život vjernika, podsjećajući kako i današnji čovjek nosi svoje križeve. Istaknuto je kako velike životne vrijednosti zahtijevaju žrtvu, a izazovi suvremenog vremena – od samoće starijih, odlaska mladih do brige za bolesne – pozivaju na još snažnije oslanjanje na vjeru i međusobnu solidarnost. U tom kontekstu naglašeno je kako i danas među nama postoje tihi heroji – ljudi koji podnose patnju, bore se za svoje obitelji i, unatoč svim poteškoćama, ostaju čvrsti i uspravni, slijedeći primjer svetog Jure.  

Na kraju propovijedi upućen je poziv na zahvalnost i obnovu vjere, uz poruku kako nakon svake tame dolazi svjetlo, a nakon svake zime novi život – nada koja se uvijek iznova rađa u srcima vjernika.  

Župnik fra Stanko Pavlović nije krio radost zbog velikog odaziva i vidljivog zajedništva koje je još jednom ispunilo Dragićinu. Nakon misnog slavlja blagoslovio je zajedničku gozbu, koja je okupila mještane i brojne goste u ozračju radosti, susreta i bratske blizine.  

U duhu dugogodišnje tradicije održana je i nagradna igra za Dragićane, njihove prijatelje i goste, a slavlje se nastavilo u veselom raspoloženju do kasno u noć.  

Još jednom, Dragićina je potvrdila kako se vjera čuva, tradicija njeguje, a zajedništvo gradi i prenosi s koljena na koljeno – vjerno i postojano, pod zaštitom svetog Jure.

Pročitaj članak

Nakon preuzimanja vlasti: slijedi ogoljenje komunističkog razdoblja

Péter Magyar, čelnik stranke Tisza Party koja je odnijela pobjedu na parlamentarnim izborima u Mađarskoj, najavio je da će nova vlada otvoriti arhive domaćih obavještajnih službi iz razdoblja komunizmu, prenosi Hercegovina.info.

U objavi na društvenoj mreži X poručio je kako će buduća vlast omogućiti uvid u dosjee iz tog razdoblja.  "Dolazeća vlada Tisze otvorit će dosjee domaćih obavještajnih službi iz komunističkog razdoblja", naveo je Magyar.  

Dodao je i da zastupnici njegove stranke neće koristiti zgradu parlamenta, koju je opisao kao bivše sjedište tajne policije i Mađarske socijalističke radničke partije.  

Prema ranijim najavama, Bálint Ruf, koji bi trebao voditi ured premijera, istaknuo je kako će objava "dosjea agenata" biti jedan od prvih poteza nove vlade nakon njezina formiranja.  

Ruf je naglasio da je cilj otvoriti povijesne arhive tajne policije te omogućiti istraživačima puni pristup dokumentima, bez političkog pritiska.

Prema podacima Nacionalne izborne kancelarije, Magyar je na izborima održanim 12. travnja ostvario uvjerljivu pobjedu nad aktualnim premijerom Viktorom Orbánom.

Pročitaj članak

Sve spremno za veliku proslavu: 155 godina župe Uznesenja BDM u Gorancima

Uoči velikog jubileja – 155. obljetnice župe Uznesenja Blažene Djevice Marije u Gorancima – završene su gotovo sve pripreme za svečano obilježavanje koje će se održati na temeljima prvog sjedišta župe, na Širokoj njivi na Puzevini, piše Goranci online.

Jučer je na ovoj povijesnoj lokaciji održana generalna proba, tijekom koje su organizatori uskladili i izbrusili posljednje detalje protokola i tijeka svete mise. Time je potvrđeno kako će sutrašnje slavlje proteći dostojanstveno i u duhu zajedništva koje ova obljetnica i zaslužuje.

Posebna pažnja posvećena je uređenju samog prostora. Vrijedne ruke prijatelja i članova udruge dale su svoj doprinos kroz košenje trave i postavljanje stolica, dok su danas na rasporedu završni radovi, uključujući postavljanje šatora i mokrog čvora za sve sudionike i goste. Organizacija je dovedena gotovo do savršenstva, a svaki detalj pomno je isplaniran.

Značajan doprinos dali su i mještani – uz svesrdnu pomoć Mjesne zajednice asfaltiran je dio planiranog proširenja ceste prema Rajičevu groblju. Time je osiguran lakši pristup mjestu slavlja i omogućeno da sve aktivnosti proteknu bez poteškoća.

Sve u svemu, Goranci spremno dočekuju ovaj veliki dan. Organizatori poručuju kako je ključ uspjeha bio pravovremeni početak priprema, ali i zajedništvo koje se osjeti na svakom koraku.

Svečano obilježavanje održat će se sutra, na Markovdan, 25. travnja, okupljanje počinje u 11:30 sati, sveta misa koju predvodi provincijal fra Jozo Grbeš je u 12:00 sati, nakon čega slijedi druženje pod šatorom.

Vidimo se u Gorancima!

Pročitaj članak

Važno za građane BiH: Kako funkcionira nova EU aplikacija za prelazak granice?

Europska unija uvodi novu digitalnu aplikaciju pod nazivom Travel to Europe, s ciljem da smanji gužve na granicama pred narednu turističku sezonu, koje su već počele nastajati zbog postepenog uvođenja novog sustava za evidentiranje putnika EES, prenosi RadioSarajevo.

Novi sustav omogućava putnicima da unaprijed najave svoj dolazak na granični prelaz, čime bi se, u teoriji, trebalo ubrzati kontrole putovnica i smanjiti čekanja.  

Kako funkcionira aplikacija  

Građani je prvo moraju preuzeti na svoj mobilni telefon, zatim kreirati korisnički nalog i odabrati lozinku. Nakon toga, korisnik unosi planirano putovanje i bira zemlju ulaska u EU. U slučaju putnika iz Bosne i Hercegovine, to bi najčešće bila Hrvatska ili drugi granični prelazi prema Šengenskom prostoru.  

Putnici moraju:  

• skenirati putovnicu putem telefona 
• očitati biometrijski čip (za što je potreban NFC telefon) 
• napraviti fotografiju (selfie) u skladu sa pravilima 
• odgovoriti na nekoliko pitanja o putovanju 
• unijeti članove obitelji ili suputnike 

Nakon kompletiranja procesa, aplikacija generira bar-kod koji se pokazuje na granici, ako ga službenici zatraže.  

Najava dolaska i 72 sata unaprijed 

Prema dostupnim informacijama, putnici bi podatke trebali unositi najmanje 72 sata prije dolaska na granicu. Sistem zahtijeva stabilnu internet vezu kako bi se podaci slali na centralne servere EES sustav. U aplikaciji se navodi i točno vrijeme i mjesto planiranog prelaska granice, što bi trebalo omogućiti bolju organizaciju graničnih službi.  

Posebne trake za ‘digitalne putnike’ 

Ideja sistema je da putnici koji koriste aplikaciju dobiju prioritetne ili brže trake na graničnim prelazima. Međutim, takve pogodnosti zasad nisu dostupne svugdje. 

Iako Europska komisija tvrdi da je aplikacija jednostavna i intuitivna, brojni korisnici izražavaju nezadovoljstvo jer sistem još nije u potpunosti funkcionalan. Mnogi granični prelazi još nisu tehnički spremni za ovakav način rada, pa se očekuje period prilagođavanja i testiranja. Za sada nije poznato kada će i u kojem obimu građani Bosne i Hercegovine moći koristiti sve pogodnosti aplikacije na granicama EU.  

Cilj: manje gužve i brži prelazak granice Uvođenje EES sistema i aplikacije ‘Travel to Europe’ odgovor je na upozorenja turističkog sektora i aviokompanija da bi nove procedure mogle izazvati velike gužve na granicama. U nekim europskim medijima već su zabilježeni primjeri kašnjenja, gdje su avioni sa stotinama putnika polijetali gotovo prazni jer su putnici ostali zaglavljeni na kontroli putovnica.

Pročitaj članak

Poštenje se isplatilo: Priča iz Njemačke podijelila korisnike i pokrenula raspravu

U popularnoj Facebook grupi Balkanci u Njemačkoj, koja okuplja više od 60 tisuća ljudi s prostora bivše Jugoslavije, ovih dana se proširila priča koja je izazvala lavinu emocija, ali i podijeljene reakcije.

Anonimna članica grupe podijelila je osobno iskustvo iz Stuttgart, gdje već pet godina radi kao čistačica. Njezina jutarnja smjena, kako tvrdi, pretvorila se u trenutak koji joj je promijenio život, piše Dnevno.hr.

Pronašla 4000 eura – i vratila ih

Tijekom čišćenja ureda glavnog šefa, na podu je pronašla kovertu. Kada ju je otvorila, unutra je, kako navodi, bilo čak 4000 eura u gotovini. Prva pomisao bila joj je, priznaje, kako bi tim novcem mogla pomoći obitelji u Bosni – kupiti drva za zimu i osigurati lijekove majci.

Ipak, odlučila je postupiti drugačije.

Prisjetila se očevih riječi da se “tuđe ne uzima” i bez razmišljanja odnijela kovertu šefu. Iskreno mu je rekla da je otvorila omotnicu, ali da novac nije njezin.

Neočekivana reakcija šefa

Prema njezinim riječima, reakcija nadređenog bila je iznenađujuća. Šef ju je, tvrdi, zagrlio i zaplakao, otkrivši kako je riječ o novcu namijenjenom za operaciju njegove unuke.

Ubrzo je sazvao sastanak cijele firme i javno pohvalio njezino poštenje. Kao nagradu, ponudio joj je novo radno mjesto na recepciji uz dvostruko veću plaću.

“Još uvijek ne vjerujem što mi se dogodilo. Najvažnije mi je da mirno spavam”, napisala je.

Podrška i sumnje u komentarima

Objava je u kratkom roku prikupila više od 140 komentara. Mnogi su korisnici pohvalili njezinu odluku i podijelili slična iskustva.

Jedna članica prisjetila se kako je njezin suprug pronašao novčanik pun novca te ga, unatoč neimaštini, odlučio vratiti. Drugi su naglasili kako je “čista savjest najveće bogatstvo” i da upravo takvi postupci grade ugled ljudi iz regije u inozemstvu.

Ipak, nije nedostajalo ni skeptičnih reakcija. Pojedini korisnici izrazili su sumnju u vjerodostojnost priče, propitujući kako je moguće dobiti posao na recepciji bez potrebnih kvalifikacija ili smatrajući cijeli događaj pretjeranim.

Lekcija

Bez obzira na to je li priča u potpunosti istinita ili ne, rasprava koju je potaknula otkriva dublju poruku – pitanje osobnog integriteta i vrijednosti koje nosimo sa sobom, bez obzira gdje živimo.

Za neke je ovo inspirativan primjer da se poštenje i dalje cijeni, čak i u tuđini. Za druge, tek još jedna “internet priča” koju treba uzeti s dozom rezerve.

No jedno je sigurno: dilema između koristi i savjesti uvijek ostaje ista – a odgovor na nju, na kraju, svatko mora pronaći sam.

Pročitaj članak

AI kao “doktor”? Novo istraživanje otkriva ozbiljne slabosti popularnih chatbotova

U vremenu kada sve više ljudi zdravstvene odgovore traži na internetu, umjetna inteligencija postaje prvi “savjetnik” prije odlaska liječniku. No najnovija istraživanja pokazuju da takvo oslanjanje može biti riskantno – osobito kada su u pitanju ozbiljne dijagnoze poput raka, piše Večernji list BH.

Tim znanstvenika testirao je pet vodećih chatbotova – ChatGPT, Gemini, Grok, Meta AI i DeepSeek – postavljajući im po 50 medicinskih pitanja. Teme su obuhvaćale rak, cjepiva, matične stanice, prehranu i sportske performanse. Rezultati su, blago rečeno, zabrinjavajući.

Pet chatbotova – slične slabosti

Dva neovisna stručnjaka ocijenila su odgovore i otkrila da je gotovo 20% njih bilo vrlo problematično, polovica problematična, a tek 30% donekle prihvatljivo. Gotovo nijedan chatbot nije uspio pružiti potpuno točne i provjerljive reference, a odbijanje odgovora – što bi ponekad bilo najodgovornije – dogodilo se u samo dva od 250 slučajeva.

Najlošije je prošao Grok, s 58% problematičnih odgovora, zatim ChatGPT s 52% i Meta AI s 50%. Razlike među sustavima bile su minimalne, što sugerira da problem nije vezan uz jednog proizvođača, već uz samu prirodu tehnologije.

Najveći problemi: prehrana i “otvorena pitanja”

Chatbotovi su se relativno bolje snalazili u područjima poput raka i cjepiva, gdje postoji velik broj strukturiranih znanstvenih podataka. Ipak, čak i tu su u oko četvrtine slučajeva davali problematične odgovore.

Najviše su griješili kod tema poput prehrane i sportskih performansi – područja prepuna kontradiktornih informacija. Poseban problem predstavljaju tzv. otvorena pitanja, kakva ljudi najčešće postavljaju:

“Koji su najbolji dodaci prehrani za zdravlje?”
“Postoje li alternativni načini liječenja raka?”

U takvim slučajevima chatbotovi često daju uvjerljive, ali neutemeljene odgovore. Čak 32% takvih odgovora ocijenjeno je kao vrlo problematično.

Lažne reference – uvjerljiva iluzija znanosti

Jedan od najopasnijih nalaza odnosi se na reference. Kada su istraživači tražili znanstvene izvore, chatbotovi su često navodili:

• pogrešne autore
• nepostojeće radove
• neispravne poveznice

Medijan točnosti bio je svega 40%, a niti jedan sustav nije uspio sastaviti potpuno točan popis referenci.

Za prosječnog korisnika, uredno formatirane fusnote djeluju kao dokaz vjerodostojnosti. Upravo tu leži opasnost – iluzija stručnosti može biti uvjerljivija od same istine.

Zašto umjetna inteligencija griješi?

Razlog je u samoj prirodi tehnologije. Jezični modeli ne “znaju” činjenice – oni predviđaju najvjerojatniji niz riječi na temelju ogromne količine podataka.

To znači da jednako koriste:

• znanstvene radove
• forume i društvene mreže
• blogove i neprovjerene izvore

Ne razlikuju pouzdano kvalitetu dokaza niti donose stvarne medicinske prosudbe.

Dodatna istraživanja potvrđuju problem

Studija objavljena u JAMA Network Open pokazala je da AI modeli u više od 80% slučajeva ne uspijevaju postaviti ispravnu dijagnozu kada raspolažu samo osnovnim informacijama o pacijentu. Tek uz dodatne nalaze i laboratorijske rezultate točnost raste iznad 90%.

Slično tome, istraživanje u Nature Communications Medicine otkrilo je da chatbotovi mogu bez problema prihvatiti i dalje razvijati potpuno izmišljene medicinske pojmove ako ih korisnik uključi u pitanje.

Zaključak: koristan alat – ali ne i liječnik

Ova istraživanja jasno pokazuju da umjetnu inteligenciju ne treba tretirati kao medicinski autoritet. Iako može biti koristan alat za opće informacije, njezini odgovori često su:

• nepotpuni
• netočni
• ili pretjerano samouvjereni

U zdravstvu, gdje pogreška može imati ozbiljne posljedice, takvi nedostaci nisu bezazleni.

Najvažnija poruka ostaje jednostavna:
Chatbot može pomoći razumjeti temu – ali dijagnozu i liječenje treba prepustiti stvarnim liječnicima.

Pročitaj članak

Novi hrvatski prijevod Biblije u središtu stručnih rasprava

Foto Facebook screenshot

Novo izdanje Biblije u nakladi Hrvatsko biblijsko društvo, koje nosi podnaslov „Hrvatski standardni prijevod“, već je u svojim prvim recepcijama izazvalo ozbiljne prijepore u stručnim, crkvenim i jezičnim krugovima. Kritike se ne odnose tek na stil ili jezične nijanse, nego zadiru u samu srž pitanja: je li riječ o prijevodu ili o slobodnom prepričavanju svetopisamskoga teksta?

U središtu rasprave nalazi se tvrdnja da su prevoditelji i urednici na više mjesta napustili načelo vjernosti izvorniku, opravdavajući to potrebom razumljivosti suvremenom čitatelju. Međutim, takav pristup, upozoravaju kritičari, nužno mijenja narav teksta – jer čim se u njega unose riječi i konstrukcije kojih u izvorniku nema, prijevod prestaje biti prijevod u pravom smislu, piše Petar Marija Radelj za Dijalog.hr.

Primjer koji otvara pitanje vjerodostojnosti

Kao ilustracija često se navodi redak iz Evanđelja po Luki (15,13), poznate prispodobe o razmetnom sinu. U izdanju iz 2017., koje je preveo Mario Cifrak, koristi se niz glagola u aoristu i povijesnom prezentu: „proda“, „napusti“, „otputuje“, „spiska“. U izdanju iz 2025. isti su glagoli preoblikovani u perfekt: „je prodao“, „je napustio“, „je otputovao“, „je spiskao“.

Naizgled riječ je o tehničkoj izmjeni, no problem se produbljuje činjenicom da lektura nije dosljedno provedena, pa ostaju gramatičke nepravilnosti. Još je ozbiljnija zamjerka što se u obje verzije pojavljuju izrazi poput „prodao svoj dio“ i „napustio kuću“ – iako takvih formulacija nema u grčkom izvorniku.

Izvornik i posredni prijevodi

Time se otvara pitanje: prema čemu je zapravo rađen prijevod? Iako se u Predgovoru tvrdi da je riječ o tekstu prevedenom iz izvornih jezika i bez posredovanja, konkretni primjeri sugeriraju suprotno.

Naime, slične formulacije nalazimo u modernim komunikativnim prijevodima poput njemačkog „Hoffnung für alle“ i engleskog „Good News Translation“. Oba prijevoda naglašavaju razumljivost ispred doslovne točnosti, što je legitiman pristup – ali samo ako se jasno označi da nije riječ o strogo filološkom prijevodu.

Upravo tu leži ključni prigovor: hrvatsko izdanje ne deklarira se kao parafraza ili interpretativni prijevod, nego kao standardni prijevod koji „čuva dostojanstvo izvornika“. Kritičari smatraju da je ta tvrdnja dovedena u pitanje upravo dodavanjem sadržaja koji u izvorniku ne postoji.

Jezik, stil i tradicija

Rasprava se ne zadržava samo na pojedinim riječima, nego zahvaća i širi jezični kontekst. Izbacivanje aorista i imperfekta, tradicionalnih oblika hrvatskoga književnog jezika, mnogi vide kao osiromašenje izražajnih mogućnosti i udaljavanje od biblijskog stila koji je stoljećima oblikovao hrvatsku kulturu.

Podsjeća se kako su još od srednjovjekovnih glagoljskih misala pa sve do novijih prijevoda svetopisamski tekstovi bili razumljivi vjernicima, unatoč jezičnim promjenama. Djela poput Gundulićeva „Suze sina razmetnoga“ svjedoče o dubokoj ukorijenjenosti biblijskog izraza u hrvatskoj književnosti.

Institucionalna šutnja i crkveni kontekst

Dodatnu težinu raspravi daje činjenica da relevantne institucije – od bibličarskih udruga do akademskih tijela – zasad uglavnom ne reagiraju na iznesene primjedbe. Istodobno, pojedini autori i crkveni dostojanstvenici, poput Martin Vidović, dovode u pitanje i oznaku da je riječ o „katoličkom prijevodu“.

U pozadini se nazire i šira rasprava o usklađenosti prijevoda sa smjernicama Drugoga vatikanskog koncila, osobito konstitucije Dei Verbum, koja naglašava potrebu vjernog i točnog prevođenja uz odgovarajuća tumačenja.

Razumljivost ili vjernost?

Zagovornici novog izdanja ističu kako se jezik mijenja i kako je nužno približiti tekst suvremenim čitateljima. No protivnici upozoravaju da razumljivost ne smije biti izgovor za odstupanje od izvornika.

Jer upravo u toj napetosti između jasnoće i vjernosti leži temeljno pitanje: treba li Sveto pismo prilagođavati čitatelju ili čitatelja uzdizati prema tekstu?

Cijeli tekst možete pročitati na portalu Dijalog.hr.

Pročitaj članak

SIGURNOST Mobitel pamti više nego što mislite!

U novoj epizodi podcasta Offline, stručnjak za kibernetičku sigurnost Alen Delić otvorio je temu o kojoj rijetko razmišljamo dok ne bude prekasno – koliko smo doista sigurni u digitalnom svijetu koji svakodnevno nosimo u džepu, piše Net.hr.

Ne ostavljamo vrata stana otključana, ne dajemo ključeve automobila nepoznatima i pazimo na novčanik u gužvi. No istovremeno, gotovo bez razmišljanja, dijelimo privatne podatke putem mobitela i društvenih mreža, ostavljajući tragove koji mogu otkriti puno više nego što mislimo.

Mobitel kao digitalni dnevnik

Danas mobitel više nije samo komunikacijski uređaj – on je arhiva našeg života. Poruke, fotografije, kontakti, lokacije i navike pohranjeni su na jednom mjestu.

“Mi na mobitelu imamo sve – to je praktički kompletan zapis naših odnosa i ponašanja”, upozorava Delić.

Upravo tu nastaje jedna od najvećih zabluda – uvjerenje da brisanjem sadržaja on zauvijek nestaje. U stvarnosti, podaci često ostaju pohranjeni u sigurnosnim kopijama, aplikacijama ili na više različitih platformi istovremeno. Jedna fotografija može postojati u galeriji, cloudu, porukama i e-mailu – a da toga nismo ni svjesni.

“Što će netko s mojim podacima?”

Za razliku od fizičkih prijetnji, digitalne su nevidljive – i upravo zato ih podcjenjujemo.

“Kad vam netko prijeti na ulici, to odmah shvaćate ozbiljno. U digitalnom svijetu toga nema, pa ljudi ne prepoznaju opasnost”, objašnjava Delić.

Često se može čuti rečenica: “Ma što će netko s mojim podacima?” No posljedice mogu biti ozbiljne – od neželjenih poruka i krađe identiteta do financijskih prijevara i ucjena. I to nisu rijetki slučajevi, nego svakodnevna pojava.

Algoritmi znaju više nego što mislimo

Iako mnogi vjeruju da ih mobiteli “prisluškuju”, Delić naglašava kako za to često nema potrebe.

“Već sami ostavljamo ogromnu količinu podataka. Algoritmi analiziraju što gledamo, što klikamo i koliko dugo se zadržavamo na sadržaju”, kaže.

Drugim riječima, tehnologija ne mora biti invazivna da bi bila učinkovita – dovoljno je ono što korisnici već svakodnevno rade.

Minimum digitalne higijene

Unatoč sve većoj svijesti o sigurnosti, osnovne mjere zaštite često zanemarujemo.

“Treba nam minimum digitalne higijene – zaključan mobitel, razdvajanje poslovnih i privatnih računa i osnovna zaštita. To bi trebala biti baza”, ističe Delić.

No ključna razlika često leži u jednoj jednostavnoj stvari – razmišljanju.

“Par sekundi sumnje može napraviti ogromnu razliku”, dodaje.

Online prijevare danas su sofisticiranije nego ikada. Više se ne radi o loše napisanim porukama, već o uvjerljivim i profesionalno izrađenim pokušajima prijevare. Upravo zato vrijedi staro pravilo: ako nešto zvuči predobro da bi bilo istinito – vjerojatno nije.

Djeca i digitalni svijet bez filtera

Posebno zabrinjava način na koji djeca koriste tehnologiju. Odrastaju u digitalnom okruženju i često nemaju razvijen osjećaj za rizik.

“No problem nije samo u korištenju, nego i u komunikaciji. Danas poruke među djecom mogu biti iznimno teške i opasne”, upozorava Delić.

Umjesto oslanjanja na zabrane, naglašava važnost edukacije – sustavne i dugoročne, od najranije dobi.

Može li netko ući u vaš mobitel?

Na pitanje koje mnoge zanima – može li netko pristupiti našem uređaju – odgovor nije jednostavan.

“Ako netko ima fizički pristup uređaju ili instalira zlonamjerni program, tada može vidjeti sve”, kaže Delić.

Takvi programi često su nevidljivi, a znakovi mogu biti suptilni: brže pražnjenje baterije, zagrijavanje uređaja ili neobično ponašanje.

Ipak, u većini slučajeva problem nije sofisticirani napad – nego vlastita nepažnja.

Vrijeme za buđenje

Dok tehnologija napreduje, društvo često kasni u razumijevanju njezinih rizika.

“Još nismo riješili ni probleme koje su donijele društvene mreže, a već dolazi umjetna inteligencija. Sve se ubrzava”, upozorava Delić.

Rješenje vidi u širem pristupu: edukaciji, svijesti i odgovornosti.

“Moramo se probuditi kao društvo. Ovo nije samo pitanje tehnologije – ovo je pitanje obrazovanja, psihologije i sigurnosti.”

Na kraju, poruka je jasna: digitalna sigurnost nije paranoja, nego nužnost. U svijetu u kojem mobitel zna više o nama nego mnogi ljudi oko nas, vrijeme je da počnemo razmišljati drugačije. Jer digitalni tragovi ne nestaju lako – a izbrisana poruka često je samo dobro skrivena.

Pročitaj članak

Dom naroda FBiH odobrio zaduženje 200 milijuna maraka za projekt u Hercegovini

Dom naroda Federalnog parlamenta odobrio je na sjednici zaduženje kod Europske investicijske banke od 103.050.000 eura za izgradnju vjetroelektrane Poklečani u općini Posušje. Potpisnik ugovora sa bankom zajmodavcem u ovom slučaju je Bosna i Hercegovina, a krajnji dužnik i predviđeni implementator projekta tvrtka u Federaciji BiH, odnosno Javno poduzeće Elektroprivreda HZ-HB. 

Kredit se odobrava na 25 godina otplate, s petogodišnjim grace periodom. Prema odluci, novac je namijenjen za financiranje izgradnje 20 vjetroturbina elektrane Poklečani u širem planinskom području Zapadnohercegovačke županije, ukupne snage 132 MW. Očekivana godišnja proizvodnja električne energije je oko 436,96 GWh. 

Jučerašnja sjednica Doma naroda je ubrzo po ovoj i nekim drugim odlukama završena, datum iduće će biti poznat naknadno.

Pročitaj članak

Otvorite arhive UDBA-e i KOS-a, kriminalne mreže tih organizacija i danas funkcioniraju

U okviru strukturiranog dijaloga o Radnom programu Europske komisije, nastavno na kontroverznu raspravu s povjerenicom Kos o njezinoj suradnji s bivšom jugoslavenskom tajnom službom, zastupnica Željana Zovko ponovno je uputila pitanje Komisiji i pozvala na otvaranje arhiva UDBA-e i KOS-a, na kojem inzistira od početka svog mandata u Europskom parlamentu, piše Željana Zovko.

Zovko je podsjetila povjerenicu Kos kako je Europski parlament u prethodnom sazivu u više navrata usvojio amandmane kojima se od Beograda traži otvaranje arhiva UDBA-e i KOS-a kao jedan od preduvjeta u procesu proširenja. 

Upravo ti amandmani rezultat su višegodišnjeg rada — kroz izvješća Odbora za vanjske poslove o suradnji u borbi protiv organiziranog kriminala, kao i kroz rezoluciju o europskom sjećanju iz 2019. godine, Zovko je sustavno zagovarala da ovo pitanje ostane na europskom dnevnom redu. Stoga je od povjerenice Kos zatražila da Komisija osigura dosljednu primjenu tih uvjeta i ne dopusti da ispadnu iz okvira proširenja. 

Naglasila je da otvaranje arhiva nije samo pitanje povijesnog sjećanja, nego i preduvjet za razumijevanje kriminalnih mreža koje su nastale u strukturama tih službi i koje, prema njezinoj ocjeni, i danas djeluju na prostoru zapadnog Balkana. Bez suočavanja s tim naslijeđem, istaknula je Zovko, nije moguće uspostaviti istinsku vladavinu prava ni prekinuti utjecaj tih struktura na suvremenu politiku. “UDBA je bila organizacija koja je sustavno likvidirala disidente u inozemstvu — u Njemačkoj, Sjedinjenim Državama i drugdje — i ta odgovornost ne smije biti zaboravljena.” 

Podsjetimo, Zovko se od početka svog mandata kontinuirano zalaže za otvaranje arhiva UDBA-e i KOS-a. U rezoluciji o europskom sjećanju iz 2019. godine osudila je masovna kršenja ljudskih prava totalitarnih režima, a 2021. godine amandmanima je u izvješće o organiziranom kriminalu na zapadnom Balkanu ugradila izričit poziv na otvaranje tih arhiva. U ožujku 2023. sudjelovala je kao uvodni govornik na seminaru o ruskom utjecaju na zapadnom Balkanu i naslijeđu totalitarnih tajnih službi u Europskom parlamentu, gdje je ponovila taj poziv i posebno apelirala na Srbiju i Crnu Goru.

Pročitaj članak

Izraelski vojnici kažnjeni zbog razbijanja kipa Isusa u Libanonu

Incident koji je izazvao oštre reakcije javnosti dogodio se u kršćanskom selu Debel na jugu Libanona, gdje je izraelski vojnik maljem razbio kip Isusa, dok je drugi vojnik taj čin fotografirao. Snimka događaja pojavila se na društvenim mrežama 19. travnja, nakon čega je pokrenuta vojna istraga, piše Index.

Izraelske obrambene snage, Israel Defense Forces (IDF), potvrdile su da su oba vojnika razriješena borbenih dužnosti te osuđena na 30 dana vojnog zatvora. U međuvremenu, uništeni kip je zamijenjen novim, i to, kako navode iz vojske, u potpunoj koordinaciji s lokalnom zajednicom.  

U službenom priopćenju istaknuto je kako je Sjeverno zapovjedništvo odmah po zaprimanju informacije o incidentu započelo aktivnosti na saniranju posljedica. Iz IDF-a su također izrazili “duboko žaljenje” zbog događaja te naglasili kako rade na sprječavanju sličnih incidenata u budućnosti.  

Istraga je utvrdila da su, osim dvojice kažnjenih vojnika, na mjestu događaja bila prisutna još šestorica pripadnika vojske koji nisu reagirali niti su prijavili incident. Njihovo ponašanje ocijenjeno je ozbiljnim propustom, a protiv njih će se naknadno poduzeti zapovjedne mjere nakon dodatnih razgovora.  

Nalazi istrage predstavljeni su zapovjedniku 162. divizije, brigadnom generalu Sagiv Dahan, koji je prihvatio preporuke i potvrdio izrečene sankcije. Slučaj je također prezentiran načelniku Glavnog stožera IDF-a, general-pukovniku Eyal Zamir, kao i zapovjedniku Sjevernog zapovjedništva, general-bojniku Rafi Milo.  

Zamir je incident oštro osudio, nazvavši ga “neprihvatljivim ponašanjem i moralnim propustom” koji je u suprotnosti s temeljnim vrijednostima vojske. Iz IDF-a su poručili kako će dodatno pojačati procedure vezane uz postupanje s vjerskim objektima i simbolima, posebno prije raspoređivanja vojnika u osjetljiva područja.  

Ovaj događaj dodatno je naglasio važnost poštivanja vjerskih i kulturnih simbola, osobito u regijama obilježenima složenim Izraelski vojnici kažnjeni zbog razbijanja kipa Isusa u Libanonu  Incident koji je izazvao oštre reakcije javnosti dogodio se u kršćanskom selu Debel na jugu Libanon, gdje je izraelski vojnik maljem razbio kip Isusa, dok je drugi vojnik taj čin fotografirao. Snimka događaja pojavila se na društvenim mrežama 19. travnja, nakon čega je pokrenuta vojna istraga.  

Izraelske obrambene snage, Israel Defense Forces (IDF), potvrdile su da su oba vojnika razriješena borbenih dužnosti te osuđena na 30 dana vojnog zatvora. U međuvremenu, uništeni kip je zamijenjen novim, i to, kako navode iz vojske, u potpunoj koordinaciji s lokalnom zajednicom.  

U službenom priopćenju istaknuto je kako je Sjeverno zapovjedništvo odmah po zaprimanju informacije o incidentu započelo aktivnosti na saniranju posljedica. Iz IDF-a su također izrazili “duboko žaljenje” zbog događaja te naglasili kako rade na sprječavanju sličnih incidenata u budućnosti.  

Istraga je utvrdila da su, osim dvojice kažnjenih vojnika, na mjestu događaja bila prisutna još šestorica pripadnika vojske koji nisu reagirali niti su prijavili incident. Njihovo ponašanje ocijenjeno je ozbiljnim propustom, a protiv njih će se naknadno poduzeti zapovjedne mjere nakon dodatnih razgovora.  

Nalazi istrage predstavljeni su zapovjedniku 162. divizije, brigadnom generalu Sagiv Dahan, koji je prihvatio preporuke i potvrdio izrečene sankcije. Slučaj je također prezentiran načelniku Glavnog stožera IDF-a, general-pukovniku Eyal Zamir, kao i zapovjedniku Sjevernog zapovjedništva, general-bojniku Rafi Milo.  

Zamir je incident oštro osudio, nazvavši ga “neprihvatljivim ponašanjem i moralnim propustom” koji je u suprotnosti s temeljnim vrijednostima vojske. Iz IDF-a su poručili kako će dodatno pojačati procedure vezane uz postupanje s vjerskim objektima i simbolima, posebno prije raspoređivanja vojnika u osjetljiva područja.  

Ovaj događaj dodatno je naglasio važnost poštivanja vjerskih i kulturnih simbola, osobito u regijama obilježenima složenim međureligijskim odnosima. međureligijskim odnosima.

Pročitaj članak

Godinu dana bez pape Franje

Na prvu godišnjicu smrti pape Franje, svijet se ne prisjeća samo jednog pontifikata, nego i snažnog duhovnog i moralnog glasa koji je obilježio naše vrijeme. Njegove riječi i djela i danas odzvanjaju pozivajući na obraćenje, odgovornost i autentično življenje evanđelja, piše Vjera.hr.

U mnoštvu poruka koje nam je ostavio, tri se teme posebno izdvajaju kao trajna baština koju ne smijemo zaboraviti: briga za stvoreni svijet kao dar Božji, nepokolebljiva obrana svetosti svakog ljudskog života te duboka osjetljivost za siromašne i zaboravljene. 

To nisu samo naglasci jednog pontifikata, nego putokazi za budućnost izazov da vjera postane konkretna, živa i djelotvorna u svijetu koji vapi za nadom.

1. “Laudato si’” – glas Crkve u obranu stvorenoga 

Enciklika Laudato si’ iz 2015. bila je jedan od najvažnijih dokumenata pontifikata pape Franje. Prvi put je Katolička crkva na tako sveobuhvatan način spojila zabrinutost za okoliš s vjerom, moralom i socijalnom pravdom.

Papa je ekološki angažman predstavio ne kao izbornu aktivnost, već kao zahtjev kršćanske odgovornosti za stvoreno. Dokument je stekao priznanje i izvan Crkve, čime je Franjo postao važan glas u globalnoj raspravi o budućnosti planeta. 

2. Hrabra obrana nerođenog života 

Unatoč reputaciji Franje kao “blagog” pape, nije bježao od snažnih riječi u obranu života od začeća. Više je puta podsjetio da pobačaj nije rješenje , a ljudski život mora biti zaštićen od trenutka začeća do prirodne smrti. U jednoj od svojih propovijedi rekao je da je pobačaj poput “unajmljivanja ubojice”, što je izazvalo velik odjek. Time je pokazao da u temeljnim pitanjima – poput dostojanstva života – Crkva ostaje vjerna svom nauku. 

3. Osjetljivost za siromašne i periferije svijeta 

Franjo je od početka svoga pontifikata isticao da Crkva mora biti blizu siromašnima i isključenima – ne samo lokalno, nego i globalno. Posebno se osvrnuo na stanje tzv. globalni jug – regije koje su najviše pogođene siromaštvom, sukobima i učincima klimatskih promjena. Pozvao je na socijalnu pravdu, pristojne životne uvjete i pristup resursima za sve. Podsjetio je svijet da je mjerilo naše civilizacije kako se odnosimo prema najslabijima.

Odavanje počasti

Papa Lav odao je u utorak počast svojem prethodniku papi Franji na prvu godišnjicu njegove smrti, rekavši da je on Katoličkoj crkvi dao "toliko mnogo svojim riječima i svojim svjedočanstvom". Tijekom svojeg dvanaestogodišnjeg pontifikata, papa Franjo "promicao je autentično poštovanje prema svim muškarcima i ženama... da smo svi braća i sestre", rekao je Lav u izjavi u zrakoplovu na letu za Ekvatorsku Gvineju, posljednju etapu svoje afričke turneje po četiri države. "Molimo se da on već uživa u Gospodinovu milosrđu i zahvaljujemo Gospodinu na velikom daru Franjina života Crkvi i cijelome svijetu."

Pročitaj članak

XVII. uspon “100 žena u planini”

U organizaciji Planinarskog društva Prenj 1933 i Stanice planinarskih vodiča Mostar najavljen je XVII. uspon „100 žena u planini“, tradicionalna manifestacija koja iz godine u godinu okuplja sve veći broj ljubiteljica prirode i planinarenja.  

Riječ je o događaju koji je pokrenut 2009. godine na inicijativu Marine Dodik, s ciljem poticanja žena na boravak u prirodi, rekreaciju i međusobno druženje. Tijekom godina, ovaj uspon prerastao je u jedno od prepoznatljivijih planinarskih okupljanja u Hercegovini, a sudjeluju žene svih generacija – od najmlađih do onih s dugogodišnjim planinarskim iskustvom.  

Ovogodišnji uspon održava se na području planine Prenj, jedne od najljepših i najzahtjevnijih planina u Bosni i Hercegovini. Organizatori su pripremili pristupačnu rutu koja je prilagođena širem krugu sudionica, pa se očekuje hodnja u trajanju od oko dva do dva i pol sata. Staza vodi od Rujišta prema planinarskom domu „Adnan Krilić“ na Bijelim vodama, gdje je predviđen odmor i druženje.  

Iz HPD Prenj 1933 naglašavaju kako je cilj manifestacije promocija zdravog načina života, boravka u prirodi te jačanje zajedništva među ženama. Također ističu važnost odgovorne pripreme za uspon, uključujući adekvatnu planinarsku obuću i odjeću, dovoljne količine vode te osnovnu opremu za boravak u prirodi.  

Očekuje se velik odaziv sudionica iz cijele Bosne i Hercegovine, ali i regije, čime ovaj događaj još jednom potvrđuje svoj značaj u promociji planinarstva i aktivnog načina života.

Pročitaj članak

Hrvatska istražuje i popisuje sve žrtve 20. stoljeća, među njima su i Hrvati iz BiH

Projekt koji na izravan način osnažuje humanističku stranu društva, polazeći od temeljenih čovjekovih vrijednosti koje uključuju u prvom redu pravo na život i vlastiti identitet, provodit će Republika Hrvatska, odnosno njezine nadležne institucije, piše Večernji list BH.

Hrvati u Bosni i Hercegovini koji su bili žrtve različitih režima i ratova koji su obilježili 20. stoljeće u dogledno će vrijeme biti uvršteni u veliku digitaliziranu bazu podataka u Republici Hrvatskoj s imenima svih žrtava ratova i političkog nasilja, čime će o njihovim patnjama, boli i stradanjima biti upoznata šira javnost, što jednim značajnim dijelom znači i odavanje počasti svima onima koji su živote izgubili samo zbog svoje nacionalne ili vjerske pripadnosti kao i političkog usmjerenja. 

Projekt koji na izravan način osnažuje humanističku stranu društva, polazeći od temeljenih čovjekovih vrijednosti koje uključuju u prvom redu pravo na život i vlastiti identitet, provodit će Republika Hrvatska, odnosno njezine nadležne institucije.

Znanstveni projekt 

Vlada Republike Hrvatske usvojila je na sjednici održanoj 16. travnja Zaključak kojim pokreće znanstveni projekt Žrtve ratova i državnog/političkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stoljeća. Projekt će provoditi i koordinirati Hrvatski institut za povijest, a predviđeno trajanje projekta je pet godina. Odlukom se zadužuje Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih Republike Hrvatske da u sklopu svoje nadležnosti osigura financijska sredstva za provedbu projekta. 

Problematika žrtava ratova i političkog nasilja na hrvatskim povijesnim prostorima 20. stoljeća predstavlja složeno područje istraživanja, obilježeno različitim oblicima nasilja i represije kroz nekoliko ratova i političkih režima stoga projekt Žrtve ratova i državnog/političkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stoljeća treba pridonijeti boljem razumijevanju i prevladavanju negativnih posljedica prošlosti, unaprjeđenju demokratskog i humanističkog identiteta zemlje te razvoju kulture dijaloga i politike sjećanja.

Cilj projekta 

Žrtve ratova i državnog/političkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stoljeća jest detaljno istražiti žrtve ratova i političkog nasilja u Hrvatskoj tijekom 20. stoljeća, analizirajući različite oblike nasilja, represije i njihove dugoročne socijalne, političke i kulturne posljedice. Također, cilj projekta jest i popisati sve žrtve s teritorija današnje Hrvatske i Hrvate s teritorija bivših Jugoslavija poginule i ubijene u ratovima tijekom 20. stoljeća te Hrvate čija je smrt posljedica državnog/političkog nasilja na teritoriju bivših Jugoslavija, posebice neposredno nakon Prvog i Drugog svjetskog rata, kao i žrtve državnog/političkog nasilja u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj. 

Projektom je planirana izrada digitalizirane baze podataka s popisima žrtava svih nacionalnosti (PostgreSQL), izrada bibliografije literature relevantne za povijest i istraživanje, objava znanstvenih radova i sudjelovanje na znanstvenim konferencijama u zemlji i inozemstvu, izrada interaktivne mape o masovnim grobnicama na web-GIS pregledniku te formiranje Međunarodnog savjetodavnog Vijeća.

Značaj projekta

Kako se navodi u tekstu prijedloga, problematika žrtava ratova i političkog nasilja na hrvatskim povijesnim prostorima 20. stoljeća predstavlja složeno i emotivno osjetljivo područje istraživanja, obilježeno različitim oblicima nasilja i represije kroz nekoliko ratova i političkih režima. Ratovi, revolucije, političke promjene i ideološke borbe ostavile su dubok trag na društvu, a istraživanja o žrtvama tih sukoba često su podložna političkim interpretacijama i ideološkim podjelama. U projektu će se raditi i na pronalaženju i obilježavanju mjesta zločina i masovnih grobnica te osiguravanju dostojanstvenog ukopa žrtava. 

Osigurat će se sudjelovanje međunarodno priznatih institucija i stručnjaka na skupovima vezanim uz teme suočavanja s prošlošću. Objavljivanje rasprava i radova, uključujući e-publikacije, omogućit će širu dostupnost rezultata istraživanja. Ovaj projekt treba pridonijeti boljem razumijevanju i prevladavanju negativnih posljedica prošlosti, unaprjeđenju demokratskog i humanističkog identiteta zemlje te razvoju kulture dijaloga i politike sjećanja.

Pročitaj članak

Agencija za sigurnost hrane BiH: HiPP proizvodi kod nas nisu sporni

Prema obavijesti koju je objavila tvrtka "HiPP", proizvodi ovog brenda u Bosni i Hercegovini nisu obuhvaćeni povlačenjem, koje se odnosi isključivo na staklenke dječje hrane kupljene u "SPAR Austria", izvijestila je u ponedjeljak Agencija za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine. 

Kako se navodi u obavijesti, povlačenje nije uzrokovano nikakvim nedostatkom proizvoda ili kvalitetom s strane proizvođača, a staklenke su napustile tvornicu HiPP-a u ispravnom stanju. Pojašnjeno je kako je povlačenje povezano s kaznenim djelom koje je trenutačno predmet istrage nadležnih tijela. 

U sklopu kaznenih istraga koje su u tijeku zaplijenjen je manji broj manipuliranih staklenki dječje hrane brenda HiPP u Austriji, Češkoj i Slovačkoj. Tijekom pregleda tih staklenki nadležna tijela utvrdila su kako su sadržavale otrov za štakore. 

Kao mjera predostrožnosti, pogođeni maloprodajni partneri u Češkoj i Slovačkoj povukli su sve HiPP staklenke dječje hrane iz prodaje, a nastavljeno je povlačenje svih staklenki dječje hrane kupljenih u "SPAR Austria".

Pročitaj članak