Zašto se osporava hrvatska federalna jedinica u BiH?

Rasprave o unutarnjem uređenju Bosne i Hercegovine posljednjih dana ponovno su izbile u prvi plan, osobito nakon što su pojedini bošnjački mediji oštro kritizirali ideju uspostave hrvatske federalne jedinice. U središtu prijepora nalazi se staro, ali i dalje neriješeno pitanje – mogu li Hrvati u Federaciji BiH samostalno birati svoje političke predstavnike i kakve posljedice ima sadašnji model, piše dr. fra Luka Marković za Katolički tjednik.

Da je ranije postignut dogovor o izmjenama Izbornog zakona u Federaciji, koji bi osigurao legitimno predstavljanje konstitutivnih naroda, mnogi smatraju da današnje rasprave o federalnoj jedinici ne bi ni bile otvorene. Takvo rješenje, prema tom viđenju, ne bi samo smanjilo političke tenzije među Hrvatima, nego bi moglo dodatno učvrstiti odnose između Hrvata i Bošnjaka. Time bi se otvorio prostor za zajednički politički nastup prema izazovima koji dolaze iz Republike Srpske, gdje se već godinama čuju poruke o mogućoj secesiji.

U tom kontekstu sve se češće postavlja pitanje – što zapravo više zabrinjava dio bošnjačke javnosti? Retorika pojedinih analitičara sugerira kako je snažnija reakcija usmjerena na hrvatske prijedloge unutarnjeg preustroja nego na kontinuirane političke poruke iz Republike Srpske. Takav pristup, upozoravaju neki politički komentatori, može dodatno produbiti nepovjerenje među narodima i oslabiti stabilnost države.

Jedno od ključnih prijepornih mjesta ostaje načelo legitimnog predstavljanja. U višenacionalnim državama, kakva je Bosna i Hercegovina, uobičajena je praksa da svaki konstitutivni narod ima mogućnost birati vlastite političke predstavnike. Suprotno rješenje ne samo da izaziva političke napetosti, nego dugoročno može otvoriti prostor za jačanje radikalnijih politika i ideja o razdruživanju.

Dok se političke rasprave vode unutar Federacije, često se stvara dojam da Republika Srpska ostaje po strani, iako aktivno gradi vlastitu političku strategiju. Takva percepcija dodatno komplicira odnose i kod međunarodnih promatrača, koji Bosnu i Hercegovinu i dalje vide kao duboko podijeljeno društvo s ograničenim unutarnjim konsenzusom.

Kao primjer mogućeg rješenja često se spominju modeli decentraliziranih država, poput Švicarska. Stabilnost te zemlje izgrađena je upravo na ravnoteži između različitih etničkih, jezičnih i vjerskih zajednica. U takvom sustavu niti jedna većinska skupina ne može politički nadjačati manjinsku, jer ustavni okvir jamči ravnopravnost svima. Sličan model, prilagođen lokalnim okolnostima, neki vide kao potencijalni put i za Bosnu i Hercegovinu.

Istodobno, pitanje identiteta dodatno komplicira političku stvarnost. Dok dio političkih krugova zagovara ideju jedinstvene “bosanske nacije”, realnost pokazuje da većina građana i dalje snažno njeguje vlastite nacionalne identitete – bilo kao Hrvati, Bošnjaci ili Srbi. U tom kontekstu, očekivanje da će jedan narod prihvatiti identitetski okvir koji sam ne osjeća kao svoj, pokazuje se politički teško održivim.

Situaciju dodatno opterećuju i unutarnje podjele unutar samih naroda, kao i dugogodišnje političke strategije vodećih aktera. Među njima se često spominju Dragan Čović, Bakir Izetbegović i Milorad Dodik, čije međusobne političke relacije i neslaganja dodatno oblikuju političku dinamiku u zemlji. Kritičari upozoravaju kako dugotrajni izostanak konkretnih rješenja, osobito po pitanju Izbornog zakona, održava status quo koji ne odgovara dugoročnoj stabilnosti.

U takvom ozračju, prostor za manipulaciju i politički oportunizam ostaje širok. Ideologije koje se oslanjaju na podjele često pronalaze plodno tlo u društvima opterećenim neriješenim pitanjima, što je kroz povijest već imalo teške posljedice.

Zato se sve češće ističe potreba za ozbiljnim i iskrenim dijalogom između političkih predstavnika sva tri konstitutivna naroda. Bez dogovora koji će uvažiti legitimne interese svih strana, teško je očekivati dugoročnu stabilnost. Građani Bosne i Hercegovine, bez obzira na nacionalnu pripadnost, u pravilu žele mir, sigurnost i ekonomski napredak.

Povijesna iskustva pokazuju da ignoriranje političkih realnosti i nametanje rješenja rijetko donose trajnu stabilnost. Upravo zato, pronalazak uravnoteženog modela koji će osigurati ravnopravnost i funkcionalnost države ostaje jedan od ključnih izazova za budućnost Bosne i Hercegovine.

Cijeli članak možete pročitati na stranicama Katoličkog tjednika.

Pročitaj članak

VIDEO Proslavljen blagdan sv. Josipa Radnika na Groblju mira u Bilama

Jučer, 1. svibnja, u crkvi svetog Josipa Radnika na Memorijalnom centru Groblje Mira na Bilima s početkom u 12:00 sati slavljena je sveta misa u povodu blagdana svetog Josipa Radnika kojemu je posvećena crkva na Groblju mira, pišu mrežne stranice Groblje mira.

Svetu misu je predvodio i propovijedao fra Marko Mrše, član Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja sa sjedištem u Splitu i predavač Crkvenog prava na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Splitu uz sumisništvo fra Miljenka Stojića, povjerenika Komisije za hrvatski žrtvoslov u hercegovačkim biskupijama, te ostale braće svećenika.

Misno slavlje svojim pjevanjem uveličao je Veliki župni zbor sv. Nikole Tavelića iz Tomislavgrada pod vodstvom voditelja zbora Pere Tokića uz sudjelovanje Frame Tomislavgrad i duhovnog asistenta fra Nikole Jurišića.

Podsjetimo, crkvu svetog Josipa Radnika 2016. godine blagoslovio je biskup mostarsko-duvanjski i trebinjsko-mrkanski msgr. Ratko Perić povodom obilježavanja Europskog dana sjećanja na žrtve totalitarnih režima. Od tada se sveta misa zadušnica za sve naše pobijene, naše mučenike, na Groblju mira slavi u povodu blagdana svetog Josipa Radnika. 

Fra Marko je na početku homilije ustvrdio da je rat jedna od tužnih i tragičnih pojava i obilježja cijelog ljudskog roda, a najavu da će čovječanstvo ići upravo u tom smjeru čitamo na prvim stranicama Biblije, na kojima sveti pisac opisuje kako brat (Kajin) ubija brata (Abela). Daljnja izvješća o povijesti izabranog naroda u više navrata i više primjera govore o sukobima, ratovima, raznim nevoljama. Tragična je činjenica da je kroz povijest svijeta čovječanstvo obilježeno ratom i to se događa i traje sve do našeg suvremenog, modernog, kažu naprednog doba. “Povijest nas uči da skoro nikada nije bilo apsolutnog mira”, naglasio je propovjednik.

“Jedan od okrutnih i nepravednih ratova (pravedan rat niti ne postoji) našega doba bio je Drugi svjetski rat za čijeg je trajanja kao i nakon njegova završetka odnio u smrt brojne ljude. To se dogodilo i na ovim prostorima i to pod posebnim okolnostima kada su mnogi ljudi, voljom ljudskog uma, zadojenog mržnjom i bezbožnom komunističkom ideologijom, a činom tako označene ruke nepravedno ubijeni. Kao hodočasnici sabrani smo na ovo posebno mjesto koje je s pravom nazvano oazom ili grobljem mira, kako bismo svojom nazočnošću iskazali poštovanje prema brojnim ljudima koji su na ovim prostorima pa i šire izgubili svoje živote, koji su okrutnom rukom ubijeni i tako nepravedno nestali s lica ove zemlje. Svojom nazočnošću ćemo im odati počast, a kao vjernici u Boga, u Krista Spasitelja i Otkupitelja, svojom molitvom ćemo ih preporučiti upravo Njemu da ih primi u svoje nebesko kraljevstvo. 

Razlog više zašto smo ovdje jest to da posvjedočimo za istinu, da se istina ne zaboravi, da ovu istinu prenesemo mlađim naraštajima, svojoj djeci, čija će sveta dužnost biti da nastave gdje ćete vi stati”, istaknuo je fra Marko dodavši da su bijeli križevi postavljeni u njihovu čast vanjsko obilježje, ali oni simboliziraju zajedništvo, sjećanje, oprost i pomirenje koje se očituje kroz sudjelovanje Božjega naroda u molitvi čime se proživljava i pokazuje ljudska i duhovna povezanost s pokojnicima stradalima na ovim prostorima.

“Uspomene i sjećanja važna su obilježja čovjeka, dok je zaborav zatirač vlastitog identiteta, koji u svijesti našega naroda neće prevladati niti pobijediti, a to okupljeni vjernici dokazuju i pokazuju ovom prilikom na ovome mjestu”, zaključio je fra Marko. 

Nadalje je propovjednik istaknuo kako ne manjka primjera koji pokazuju da su svjesno i namjerno, sustavno i ustrajno zločinci činili sve da se iskrivi istina, da se zataška i da se zaboravi prošlost. Zato neizgovorena, namjerno prešućena istina zatire sjećanje, izaziva razdor, gasi memoriju, obezvrjeđuje i osporava važnost dragocjene nam svetinje, to jest istine o stradanju i ubojstvima nevinih ljudi i to po rukama zatirača vjere, donositelja nekog novog, čudnog bezbožnog poretka.

Propovijed je fra Marko zaključio riječima: “Naše današnje okupljanje je prilika da uputimo Bogu svoje molitve, uz obećanje da svoju povijest i svoje stradale nećemo zaboraviti te da iskreno zavapimo Bogu i u njegove ruke, poput svetoga Josipa Radnika, čiji spomendan danas slavimo, stavimo svoj život, sve naše planove i sva naša htijenja i nastojanja, sav svoj život, jer jedini pravi Put, Istina i Život je spasitelj naš Isus Krist kojeg molimo da sve nevine žrtve primi u svoje nebesko kraljevstvo”.

Pri samom kraju misnog slavlja okupljenima se obratio fra Miljenko Mića Stojić, zahvalivši svima na dolasku i sudjelovanju. Uputio je zahvalu svećenicima, kao i ministrantima te svima koji tijekom cijele godine skrbe o izgradnji i radu Memorijalnog centra Groblje mira. Posebno je zahvalio pokroviteljima – Hrvatskom narodnom saboru BiH na čelu s predsjednikom dr. Draganom Čovićem te Vladi Republike Hrvatske na čelu s predsjednikom Andrejem Plenkovićem.

Zahvalio je i sudionicima iz Tomislavgrada koji su svojim čitanjem i pjevanjem pridonijeli svečanosti slavlja, istaknuvši pritom predani rad tamošnjeg Povjerenstva za hrvatski žrtvoslov koje tijekom cijele godine skrbi o podizanju križeva za žrtve, osobito u slučajevima kada nema onih koji bi to mogli ili željeli učiniti za svoje najbliže. Fra Mića je naglasio kako podizanje križeva za ubijene u Drugom svjetskom ratu i poraću, koji su kršteni na području Bosne i Hercegovine, ide svojim tijekom, pozvavši sve koji žele sudjelovati ili se informirati da posjete mrežnu stranicu grobljemira.info.

Na poseban način zahvalio je i predvoditelju misnog slavlja fra Marku Mrši, podsjetivši kako mu je, kao donedavnom provincijalu, povjerena zadaća pripreme postupka mučeništva za 44 ubijena subrata. Poželio mu je obilje Božjega blagoslova u tom poslanju te zahvalio na riječima koje je uputio okupljenima. Na kraju je pozvao fra Marka da udijeli završni blagoslov i zaključi sveto misno slavlje.

Okupljanje koje je i ove godine bilo iznimno brojno još je jednom potvrdilo kako ovo mjesto ostaje trajna slika spomena i opomene, ali i nade za budućnost. Kao živi znak vjere i zajedništva, Groblje mira svjedoči da istina ne može biti zaboravljena te da će budući naraštaji, čuvajući vjeru i povijest, nastaviti njegovati kulturu sjećanja našega naroda. 

Mnoštvo okupljenih zadržalo se na Groblju mira i nakon završetka svete mise. Neki su se ponovno uputili prema križevima svojih predaka u tišini osobne molitve, dok su drugi u zajedništvu razmjenjivali dojmove o snažnoj i nadahnutoj propovijedi.

Ovim misnim slavljem započinje ovogodišnji niz događanja na Groblju mira. Nastavlja se predan rad na izgradnji i uređenju ovoga spomen-mjesta, s ciljem dostojnog očuvanja prošlosti te trajnog odavanja počasti žrtvi i mučeništvu našega naroda.  

Groblje mira ostaje mjesto susreta, molitve i pomirenja, otvoreno svima koji žele zastati, prisjetiti se i u tišini pronaći smisao i snagu za budućnost.  

Zahvaljujemo svim medijima koji su popratili današnje misno slavlje i svojim izvještavanjem pridonijeli širenju istine i važnosti ovoga mjesta, osobito Pro Tv koja je sve uživo prenosila.  

U nastavku možete pogledati prilog s mise.

Pročitaj članak

Nadahnuta propovijed fra Joze Grbeša iz Goranaca koja odzvanja vjerom i poviješću

Objavljujemo nadahnutu propovijed fra Joze Grbeša, provincijala Hercegovačke franjevačke provincije, izgovorenu na svečanom misnom slavlju prije točno tjedan dana, u prošlu subotu, prigodom blagoslova kapelice i kipa Blažena Djevica Marija na Širokoj njivi u župi Goranci.

U ozračju duboke vjere i zajedništva, uz provincijala u koncelebraciji je sudjelovalo još devet svećenika, računajući i župnika fra Ivana Ivandu. Slavlju je nazočilo oko 600-tinjak vjernika i hodočasnika, koji su svojim dolaskom posvjedočili živu vjeru ovoga kraja i snažnu povezanost s Bogom, Crkvom i vlastitom poviješću.

Propovijed, uz odobrenje, objavljujemo u cijelosti:

Dragi prijatelji, braćo svećenici, braćo i sestre, dragi dobri ljudi Goranaca! 

Danas dok stojimo ovdje, na otiscima povijesti, pitam se što naučiti od vas? Ta, ovo je mjesto učiteljica povijesti! 

Ime 

Ime je pouka, znak i učitelj. Stari Rimljani su to iskazali u riječi : “Nomen est omen.” I vaše je ime znak. 

Već vam i ime kaže da ste s visina. U ovom kraju mnogo je gomila i gradina iz prapovijesnog doba, biliga - stećaka, grobalja (starijeg i novijeg datuma), kužnih grobova, više kapelica, okruženi smo memorijom patnje i sjećanjem iz ljubavi. Kao da ne možemo nigdje hoditi po ovoj našoj zemlji da nogom ne doknemo grobove i oltare, kosti i memorije. 

Ovdje dakle među gomilama i grobovima, nalazi se ovo mjesto gdje je ljepota opipljiva, život moćan, a čovjek ponosan. Ovdje između obronaka i brda, planina i nizina, ovdje Podčabuljom, Jastrebinkom, Planinicom, Migurom, ovdje na prijelazu od niskog krša do visoke palnine odrastali su ljudi visoka čela, vedra pogleda, hrvatskog imena I ljubavi prema nebeskom i zemaljaskom. 

Odavno ste vi! Dugo putujete! Ne samo od 1871. godine kada vam je župa utemeljena, ne samo od 15. stoljeća kada vam se ime spominje. Ne samo... ne samo... u vama je sve ono što bijaše u vremenima sjećanja. 

Vi ste kao život na gori. A s gore se uvijek bolje i dalje vidi. U povijesti kršćanstva sve važno se dogodilo na gorama, brdima: blaženstva, preobraženja, žrtve, uskrsnuća, uzašašća, križevi i svjetla, hramovi i crkve. 

Tako i u ovoj zemlji Hercegovoj: od Brijega do Križevca, od Raške gore do Široke njive, od Čabulje do Čvrsnice... 

Da i ovo mjesto se zove Široka njiva. Kada povijest uzmemo ozbiljno, onda široko vidimo. Kada čovjek vidi daleko i široko, nije ga strah. On postaje učitelj i sebi i drugima. Život je onda bogat i u pogledima i u iskustvima. 

Žrtva 

Dragi prijatelji! 

Uči nas žrtva nevinih. Hodali ste i vi svoju povijest mučeničkim stazama. Od ubijenih obitelji do ubijenih vaših rođaka, susjeda i svećenika. I za braću Sv. Franje veže ovo mjesto. Od početka, kad ne bijaše ni kuće, ni crkve, kada njiva bijaše dom, a kapela mala kao početak, od fra Mate do fra Ivana hod nam je zajednički. 

Vi ste dio naše mučeničke, žrtvoslovne povijesti: Vašeg župnika fra Emila Stipića su partizani ubili 1945. Ubili su ga tamo negdje u Slavoniji, jako blizu mjesta gdje sam i ja odrastao. Ubili su i vaše bivše župnike, našu braću: fra Jozu Bencuna u Mostaru, fra Pašku Martinca u Ljubuškom, fra Valentina Zovku u Kočerinu i fra Anđelka Nuića na Križnom putu. Da, sudbina im bijaše slična Mandi, Franji, Juri, nevinima koje ubiše nakon rata i čiji je spomen ovdje među vama. A oni su samo znamen mnogih Manda, Franja, Kata, Marija, Ivana i Anta... Neka uvijek bude spomen jer zaborav je siguran put u nestanak. Stoga nam je sjećanje čin ljubavi koja pamti, a ljubav samo želi živjeti. Podsjeća nas na to i pjesma djevojaka koje kažu u Andromedi: 

“Dok pališ svijeću pitaj svoju baku: 
Zašto je kćeri rađala u strahu? 
Zašto su mnogi odabrali groblje? 
Nisu naše majke iznedrile roblje!” 

Pjesma nastala iz zahvalnosti prema onima koji su hodili prije nas, oni koji su svojom visinom doticali nebesa. Da učimo od njih prije nas. Od njih svih učimo! 

Da, učimo da su ovdje nebesa bliža, da visina poziva čovjeka da ne ostane mali, da mu noga nikada ne kroči na putu oholosti i da mu život postane zahvalan za svaki dan, za svaki dar i za svaki znak. 

Sveti tekstovi 

Tako nas uče ta vremena, ti ljudi gorostasnih karaktera i ogromne izdržljivosti. Tako nas uče i sveti tekstovi danas. Sv. Petar nas danas podsjeća i upozorava kad kaže: “Svi se jedni prema drugima pripašite poniznošću jer Bog se oholima protivi, a poniznima daruje milost.” (1 Pt 5,5). Kada stojimo pod nebom velikim, na gori koja vječno postoji, valja biti ponizan. Jer kada je čovjek ponizan pred velikim, onda i on postaje veličanstven! 

Da, kaže nam sveti tekst: “Svu svoju brigu povjerite njemu jer on se brine za vas.” (1 Pt 5,6). Čovjek znajući da mu je život u ruci Božjoj, otkriva ljubav koja je velika, snažna, toliko velika da Gospodar svijeta, svemira i vremena, podzemlja i nadzemlja, neba i nebesa, zna naša imena, sudbine i žrtve. O, da, to može biti dovoljno za jedan veličanstven i dobar život! 

Danas na blagdan Sv. Marka, sveti tekst koji je upravo evanđelist Marko napisao kaže nam: “Pođite po svem svijetu, propovijedajte evanđelje svemu stvorenju.” (Mk 16,15). 

Budimo kršćani životom. Živimo ono što vjerujemo, kako bismo mogli vjerovanjem doživjeti vječno. Poput ovih gora i visina, ovih grobova, ovog mjesta, ove širine, budimo i mi poput ljubavi koja sve spaja, sve objašnjava, sve pokriva, sve vjeruje, svemu se nada i sve podnosi.“ (Usp. 1 Kor 13, 7-8) Ta jedino ona nikada ne prestaje i svemu daje smisao! 

Fra Jozo Grbeš

Pročitaj članak

Ljeto 2026. pod utjecajem El Niña: Europi prijete visoke temperature i suša

Ulazak u ljeto 2026. godine obilježen je naglim i značajnim promjenama u oceanima i atmosferi, a najnoviji podaci potvrđuju ubrzan razvoj fenomena El Niño, koji bi do druge polovice godine mogao dosegnuti razinu takozvanog „Super El Niña“, piše Večernji list BH.

Riječ je o globalnom klimatskom obrascu koji utječe na vremenske prilike diljem svijeta, a njegove posljedice već se počinju osjećati i u Europi. Ključnu ulogu u ovom procesu ima snažan oceanski Kelvinov val koji je posljednjih tjedana znatno ojačao, potaknuvši prijelaz iz višegodišnjeg utjecaja La Niñe u toplu fazu El Niña.

Ova promjena donosi i poremećaje u globalnoj cirkulaciji atmosfere, što će se izravno odraziti na vremenske prilike tijekom nadolazećih ljetnih mjeseci. Prema najnovijim dugoročnim prognozama vodećih meteoroloških modela, Europa bi u ljeto 2026. mogla bilježiti temperature iznad prosjeka na većem dijelu kontinenta.

Najizraženije zatopljenje očekuje se od južnih prema središnjim i sjevernim dijelovima Europe, što je povezano s pojačanim dotokom toplog zraka sa juga, uz istodobno formiranje područja niskog tlaka zapadno od kontinenta.

Uz rast temperatura, prognoze ukazuju i na neujednačen raspored oborina. Dok bi južni, jugoistočni i dijelom sjeverni dijelovi Europe mogli imati više kiše od prosjeka, središnji i sjeverozapadni dijelovi mogli bi se suočiti s izraženim manjkom oborina.

Upravo kombinacija visokih temperatura i nedostatka kiše značajno povećava rizik od suše, osobito u središnjoj Europi. Takvi uvjeti mogu imati ozbiljne posljedice na poljoprivredu, vodne resurse i energetsku stabilnost, osobito ako se sušni periodi produže.

Sličan obrazac potvrđuju i različiti prognostički modeli, koji ukazuju na jačanje južnog strujanja zraka prema Europi, što dodatno doprinosi porastu temperatura, dok raspored oborina ostaje neravnomjerno raspoređen.

Analize prethodnih snažnih El Niño epizoda pokazuju kako su takvi događaji često donosili toplija ljeta u velikom dijelu Europe, uz promijenjene obrasce padalina. Iako se svaki klimatski ciklus razvija na specifičan način, aktualne prognoze upućuju na to da bi i ljeto 2026. moglo slijediti sličan scenarij.

Stručnjaci stoga upozoravaju na potrebu pravovremenog praćenja situacije i prilagodbe, osobito u sektorima koji su najosjetljiviji na klimatske ekstreme.

Pročitaj članak

Brza cesta kroz Hercegovinu: Projekt koji mijenja promet i jača gospodarstvo

Jedan od ključnih infrastrukturnih projekata u Bosni i Hercegovini, koji se sve češće ističe kao temelj daljnjeg gospodarskog razvoja, brza je cesta kroz zapadnu Hercegovinu. Riječ je o prometnici koja bi trebala donijeti značajno rasterećenje postojećih cesta, ubrzati protok ljudi i robe te ojačati povezanost s regionalnim i europskim prometnim koridorima, piše Večernji list BH.

Projekt se postupno približava realizaciji. Već su odabrani izvođači radova za prve dvije dionice – Polugrno – Podledinac i Podledinac – Grude istok – ukupne dužine 12 kilometara od planiranih 40. Paralelno s tim, Autoceste Federacije BiH raspisale su obavijest o nabavi za dodatne dvije dionice, čime projekt ulazi u novu, konkretniju fazu razvoja.

Nove sekcije obuhvaćaju pravce Uzarići – Polugrno u dužini od 8,28 kilometara te Polog – Uzarići u dužini od 4,9 kilometara. Upravo te dionice čine istočni krak buduće brze ceste, koja će povezivati Mostar, Široki Brijeg i Grude. Prometnica je projektirana s četiri prometna traka, što će omogućiti brži, sigurniji i učinkovitiji promet, posebno za teretni transport koji je ključan za izvozno orijentirano gospodarstvo ovog kraja.

Prema dostupnim planovima, cesta će započinjati kod Pologa, prelaziti Mostarsko blato i nastavljati prema Uzarićima. Dalje će se pružati južno od naselja Turčinovići, izlaziti na Polugrno gdje je predviđeno čvorište, te nastavljati prema Grudama. Jedan od tehnički najzahtjevnijih dijelova bit će upravo obilazak brdskog područja iznad Gruda. Nakon toga, prometnica se spušta prema Imotsko-bekijskom polju i vodi prema granici s Republikom Hrvatskom.

Ova brza cesta donosi novu dimenziju prometne infrastrukture u zapadnoj Hercegovini. Osim što će smanjiti prometne gužve u gradskim i općinskim središtima, omogućit će i značajno kraće vrijeme putovanja te smanjiti troškove transporta. To je posebno važno za lokalno gospodarstvo koje velik dio svojih aktivnosti ostvaruje kroz suradnju s partnerima iz Hrvatske i šire regije.

U širem kontekstu, projekt ima i međunarodni značaj. Prometnica Mostar – Široki Brijeg – Grude već je ucrtana u mrežu TEN-T, čime postaje dio europske prometne infrastrukture koja povezuje jadransko-jonsku i mediteransku regiju sa središnjom Europom. Time ova cesta dobiva dodatnu stratešku vrijednost, ne samo za Bosnu i Hercegovinu nego i za širu regiju.

Važan element cijele priče je i razvoj infrastrukture s hrvatske strane granice. Planirana brza cesta Imotski – Zagvozd, koja će se povezivati na autocestu A1, dodatno će unaprijediti prometnu povezanost. Nova cesta preuzet će većinu tranzitnog prometa, dok će postojeća državna cesta DC76 biti prilagođena lokalnim potrebama. Ukupno se planira izgradnja oko 22 kilometra novih cesta, uz dodatne zahvate na postojećoj mreži.

Sve navedeno potvrđuje kako se radi o projektu od zajedničkog interesa Bosne i Hercegovine i Hrvatske. Osim što će unaprijediti prometnu povezanost, ova infrastrukturna ulaganja dodatno će osnažiti gospodarsku suradnju, povećati sigurnost prometa i poboljšati kvalitetu života stanovnika s obje strane granice.

Pročitaj članak

Svibanj je stigao, a s njim i snažni val vjere: U danu čak 21 misa u Međugorju

Početak mjeseca svibnja u Katoličkoj crkvi nosi snažnu simboliku i duhovnu poruku koja vjernike uvodi u razdoblje posebne pobožnosti. Već prvoga dana slavi se sveti Josip Radnik, zaštitnik radnika i uzor poniznog, predanog i poštenog života. Njegov blagdan podsjeća na dostojanstvo rada i važnost svakodnevnog truda kojim čovjek sudjeluje u Božjem stvaranju.  

Istodobno, cijeli mjesec svibanj – uz listopad – u Katoličkoj je tradiciji posvećen Blaženoj Djevici Mariji, majci našega Isusa Krista i jednoj od najvažnijih osoba kršćanske vjere. Ova lijepa povezanost između svetog Josipa i Marije na samom početku mjeseca dodatno naglašava obiteljsko zajedništvo, vjeru i povjerenje u Božji plan.  

Svibanj je stoga vrijeme kada su crkve i domovi ispunjeni molitvom, osobito krunicom i raznim marijanskim zazivima. Vjernici se na poseban način utječu svojoj nebeskoj Majci, tražeći njezin zagovor, zaštitu i vodstvo kroz svakodnevne izazove. Tradicija svibanjskih pobožnosti duboko je ukorijenjena u našem narodu, a njezina jednostavnost i toplina i danas privlače brojne vjernike.  

Posebno ozračje ovih dana osjeti se i u Međugorju. Iako se najveće gužve očekuju tijekom ljetnih mjeseci, već sada su hodočasnici iz cijeloga svijeta prisutni u ovom mjestu molitve. Već prvog dana svibnja Međugorje uistinu poprima obilježja velikog hodočasničkog središta. Tijekom dana slavit će se čak 21 sveta misa, a Gospin mjesec svibanj ondje će dočekati skupine vjernika iz brojnih zemalja: Njemačke, Austrije, Švicarske, Sjedinjenih Američkih Država, Kanade, Irske, Engleske, Italije, Francuske, Poljske, Španjolske, Argentine, Kolumbije, Češke, Koreje, Nizozemske, Belgije, Kine, Mađarske, Šri Lanke, Slovenije, Ukrajine, Slovačke, Južne Afrike, Vijetnama, Meksika, Litve, Brazila, Hrvatske i naše nam Bosne i Hercegovine.  

Neka i ovaj svibanj bude prilika za duhovnu obnovu, za povratak molitvi i tišini, ali i za jačanje osobne vjere. U svijetu punom užurbanosti i nesigurnosti, Marijina blizina i Josipov primjer mogu biti čvrsto uporište svakome tko traži mir i smisao.  

Neke od prigodnih molitvi, zaziva i sadržaja posvećenih ovom posebnom mjesecu možete pronaći na našem portalu.

Pročitaj članak

Megaprojekt koji mijenja sve: Najduži tunel na svijetu spaja Europu

Europska prometna mreža među najrazvijenijima je na svijetu, no njezin razvoj ne usporava. S više od pet milijuna kilometara cesta, preko 200.000 kilometara željeznica, gotovo sedam milijuna komercijalnih letova godišnje i više od 400 milijuna putnika u europskim lukama, Europa već danas ima snažnu infrastrukturu koja podupire jedinstveno tržište i mobilnost. Ipak, ambiciozni projekti i dalje mijenjaju prometnu sliku kontinenta, piše Biznisinfo.ba.

U središtu tih promjena nalazi se jedan od najvažnijih infrastrukturnih projekata današnjice – bazni tunel Brenner. Ovaj megaprojekt, koji se gradi ispod prijevoja Brenner Pass, predstavlja ključnu poveznicu između sjeverne i južne Europe, posebno između Njemačke, Austrije i Italije.  

Planirani tunel, poznat kao Brenner Base Tunnel, bit će dug čak 64 kilometra, čime će postati najduži podzemni željeznički tunel na svijetu. Povezivat će Innsbruck u Austriji i Fortezzu u Italiji, značajno rasterećujući jednu od najprometnijih europskih prometnih ruta, osobito kada je riječ o teretnom prijevozu.  

Jedna od najvećih prednosti projekta bit će drastično skraćenje vremena putovanja. Umjesto sadašnjih 90 minuta, putovanje između dviju točaka trajat će manje od pola sata. To vrijedi i za putnički i za teretni promet, što će imati snažan utjecaj na učinkovitost logistike i svakodnevnu mobilnost građana.  

Projekt ima i simboličnu dimenziju koja najbolje oslikava njegovu važnost: putnici će moći praktički “otići na espresso u Italiju i vratiti se” u vremenu koje je ranije bilo potrebno samo za jedan smjer. Takva razina povezanosti donosi novu kvalitetu života i poslovanja unutar Europske unije.  

Važno je naglasiti da ovaj tunel nije izoliran pothvat. On je dio šire strategije poznate kao Trans-European Transport Network (TEN-T), čiji je cilj stvaranje jedinstvenog, učinkovitog i održivog prometnog sustava diljem Europe. Unutar te mreže, Brennerski tunel nalazi se na skandinavsko-mediteranskom koridoru, koji povezuje sjever kontinenta – uključujući Finsku, Švedsku i Norvešku – s jugom Europe, sve do Sicilije i Malte. 

Europska unija prepoznala je strateški značaj ovog projekta te financira oko polovice ukupnih troškova njegove izgradnje. Time se potvrđuje dugoročna vizija povezane Europe bez prometnih uskih grla i administrativnih prepreka.  

Razvoj prometne infrastrukture poput tunela Brenner pokazuje kako Europa nastavlja ulagati u budućnost mobilnosti, s ciljem bržeg, učinkovitijeg i održivijeg povezivanja svojih regija. Ovakvi projekti ne samo da olakšavaju svakodnevni život građana, već i jačaju gospodarsku suradnju te dodatno učvršćuju jedinstvo europskog prostora.

Pročitaj članak

Etnoglazbenik Jure Miloš: Ganga živi dok je narod pjeva i prenosi dalje

Jedan od najmlađih etnoglazbenika u Bosni i Hercegovini, Jure Miloš iz Gruda, već godinama predano radi na očuvanju i promicanju tradicijske glazbene baštine, s posebnim naglaskom na gangu – jedinstveni oblik narodnog pjevanja duboko ukorijenjen u identitet hercegovačkog kraja. Kao predavač u Školi gange, Miloš s entuzijazmom i stručnošću prenosi znanje mlađim generacijama, uvjeren da se tradicija može očuvati jedino ako živi među ljudima, piše Antonela Marinović Musa za Dnevni list.

Škola gange, koju je pokrenula Udruga kralj Tomislav iz Zagreba uz snažnu podršku profesora Kristijana Sedaka i brojnih Hercegovaca, postala je važna platforma za očuvanje ovog kulturnog nasljeđa. Kroz teorijski i praktični rad, polaznici imaju priliku učiti o povijesti, vrstama i načinu izvođenja gange, ali i aktivno sudjelovati u njezinu izvođenju.  

„Najvažnije je da se ganga ne zadrži samo na slušanju. Ona mora živjeti kroz ljude koji je pjevaju i prenose dalje“, ističe Miloš. Upravo u tome vidi ključ očuvanja – u prenošenju „s koljena na koljeno“, koje smatra najvećim i najvažnijim oblikom zaštite.  

Ganga, kao dio starijih oblika pjevanja na području Bosne i Hercegovine, prema podjeli akademika Cvjetka Rihtmana, pripada skupini koja se odlikuje pjevanjem na sekundu – tehnički zahtjevnim, ali iznimno prepoznatljivim stilom. Upravo ta posebnost daje gangi njezinu snagu i autentičnost.  

Miloš naglašava kako je jedan od najvećih izazova približiti ovu tradiciju mladima koji je više ne susreću u svakodnevnom životu. Promjene u društvu dovele su do toga da se tradicija sve rjeđe spontano prenosi, pa edukacijski projekti poput Škole gange imaju ključnu ulogu.  

„Mladi često nisu imali priliku čuti gangu u svom okruženju. Zato je važno omogućiti im da je upoznaju, nauče i zavole. Jer narod bez kulture je narod bez identiteta“, poručuje.  

Njegova osobna povezanost s gangom počela je još u djetinjstvu, kroz obiteljsko okruženje u kojem je ova tradicija bila prisutna. Upravo taj rani doticaj, kaže, oblikovao je njegov put i potaknuo ga na dublje istraživanje tradicijske glazbe, ali i običaja, nošnji i plesova.  

Osim individualnog angažmana, Miloš ističe i važnost institucionalne podrške. U današnje vrijeme, kaže, organizacija i provedba edukacija zahtijevaju značajna sredstva i logistiku, zbog čega su projekti i potpora institucija presudni za opstanak tradicije u suvremenom društvu.  

Škola gange odavno je prerasla lokalne okvire – nakon Zagreba i Offenbacha, održava se i u Hercegovini te diljem Europe, gdje god žive ljudi iz krajeva u kojima se ganga pjeva. Nedavno je održano i njezino 13. izdanje u Stuttgartu, što potvrđuje da interes za ovu tradiciju ne jenjava.  

Iako profesionalno vezan uz tradicijsku glazbu, Miloš ističe kako rado sluša i druge žanrove, osobito duhovnu glazbu, naglašavajući važnost širine u glazbenom obrazovanju i razumijevanju.  

Za kraj, šalje jasnu poruku mladima: „Moramo biti čuvari svoga, ali i poštovati tuđe. Tradicija nije nešto čega se trebamo stidjeti, nego temelj našeg identiteta. Samo tako možemo ostaviti trag i očuvati ono što nas čini onim što jesmo.“

Pročitaj članak

Sveti Josip Radnik: Blagdan dostojanstva rada bit će obilježen misom na Groblju mira na Bilima

Blagdan svetog Josipa Radnika, koji se u Katoličkoj crkvi slavi 1. svibnja, posvećen je dostojanstvu ljudskoga rada i ulozi svetog Josipa kao uzora radnika, obitelji i vjernosti Bogu. Uveden od strane pape Pia XII. 1955. godine, ovaj blagdan naglašava kršćansko poimanje rada kao sudjelovanja u Božjem stvaralačkom djelu.

Sveti Josip, zaručnik Blažene Djevice Marije i poočim Isusa Krista, u evanđeljima je prikazan kao skroman i pravedan čovjek, tesar koji je svojim radom uzdržavao Svetu Obitelj. Upravo zbog toga Crkva ga ističe kao zaštitnika radnika, ali i primjer poštenja, odgovornosti i tihe vjernosti svakodnevnim obvezama.

U povodu današnjeg blagdana, sveta misa bit će služena i na Groblje mira na Bilima, u crkvi crkva svetog Josipa Radnika točno u podne, gdje se već tradicionalno okupljaju vjernici kako bi molili za sve poginule i stradale. Ovo mjesto, koje iz godine u godinu sve više poprima obilježja velikog memorijalnog kompleksa, postalo je simbol molitve, sjećanja i zajedništva.

Misno slavlje na Bilima nosi posebno značenje jer se, uz proslavu zaštitnika radnika, ujedno upućuju molitve za sve žrtve čija su stradanja ostavila dubok trag u kolektivnom pamćenju naroda. Tisuće križeva koji se uzdižu na ovom prostoru snažno svjedoče o potrebi očuvanja istine i dostojanstva svake ljudske žrtve.

Pročitaj članak

VIDEO Zbog istine o jednakopravnosti neki bi hapsili kardinala Vinka Puljića

U Zagrebu je 24. i 25. travnja 2026. godine održan TradFest, međunarodna konferencija koja okuplja tradicionalne i konzervativne lidere, intelektualce i aktiviste iz različitih zemalja. Drugog dana programa, održanog u hotelu Dubrovnik, posebnu je pozornost izazvala tema „Bosna i Hercegovina: neuspjela država i nužnost trećeg hrvatskog entiteta“, ali i govor kardinala u miru Vinka Puljića koji je, unatoč umjerenom tonu, izazvao burne reakcije dijela javnosti.  

Kardinalu Puljiću tom je prigodom dodijeljeno priznanje „Svjedok godine“ za njegov dugogodišnji doprinos očuvanju vjere i identiteta Hrvata u Bosni i Hercegovini. U svom izlaganju pod naslovom „Hrvati katolici u Bosni i Hercegovini: vrijeme za stabilnost“ jasno je naglasio kako govori kao pastir, a ne kao politički akter.  

Govoreći o posljedicama Daytonski sporazum, Puljić je podsjetio da je kraj rata donio mir, ali i, kako je rekao, „nakaradno uređenu državu“. Posebno je istaknuo demografski pad među Hrvatima katolicima u BiH, naglasivši da je polovica vjernika nestala te da su prisutni nesigurnost i nepovjerenje.  

„Pitanje opstanka Hrvata u BiH jest i pitanje opstanka Katoličke crkve u BiH“, poručio je, upozorivši na duboke društvene i političke neravnoteže.  

Kardinal je u više navrata naglašavao potrebu jednakopravnosti triju konstitutivnih naroda, slikovito ih usporedivši s tronošcem – ako jedna noga nedostaje, cijela konstrukcija se urušava. U evanđeoskom duhu dodao je kako ne može šutjeti na nepravdu, bez obzira na političke posljedice.  

„Ja znam da moć upravlja svijetom, ali ja ne mogu prestati pričati o jednakopravnosti, dostojanstvu čovjeka i obrani slobode vjere“, kazao je.  

Posebno snažnu poruku uputio je o odgovornosti svakog pojedinca i naroda: „Potrebno je da svatko ima hrabrosti očistiti svoju avliju, a pritom ne bacati smeće u tuđe dvorište.“  

Svoj govor zaključio je pozivom na pomirenje kroz „tri p“ – praštanje, pomirenje i povjerenje – kao jedini put za izlazak iz začaranog kruga netrpeljivosti.  

Ipak, upravo takve poruke bile su dovoljne da izazovu oštru reakciju Nihada Aličkovića, predsjednika AntiDayton pokreta, koji je javno zatražio od Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) da po povratku u BiH privede kardinala Puljića na saslušanje zbog, kako tvrdi, „antidržavnog djelovanja“.  

Aličković smatra da zagovaranje trećeg entiteta predstavlja udar na suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine te je u objavi na društvenim mrežama naveo kako takve ideje vode podjeli države. 

Reakcije su dodatno potaknute činjenicom da je na konferenciji predstavljena i karta moguće teritorijalne reorganizacije BiH, koja uključuje više administrativnih jedinica, među njima Republiku Srpsku, hrvatsku i bošnjačko-muslimansku republiku te Brčko distrikt. 

Unatoč tome, kardinal Puljić je jasno naglasio da Crkva ne nudi politička rješenja, već moralne smjernice, te da se pitanja unutarnjeg uređenja države moraju rješavati kroz političke institucije.  

„Ne mogu pristati na nepravdu, ali rješenja se moraju tražiti političkim putem“, zaključio je. 

Dok jedni u njegovim riječima vide poziv na dijalog, jednakopravnost i stabilnost, drugi ih tumače kao političku provokaciju. No ostaje činjenica da su riječi kardinala Puljića, iako izrečene u mirnom i pastoralnom tonu, otvorile nova stara pitanja o budućnosti Bosne i Hercegovine – i granicama slobode govora u javnom prostoru.

Pročitaj članak

HSS prijavio FIFA-i navijače BiH zbog zastava s ljiljanima

Hrvatska seljačka stranka (HSS) uputila je službenu prijavu Međunarodnoj nogometnoj federaciji (FIFA), tražeći pokretanje disciplinskog postupka zbog isticanja zastava s ljiljanima na utakmicama nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine.  

Kako je navedeno u dopisu koji potpisuje predsjednik stranke Mario Karamatić, razlog prijave je, kako tvrde iz HSS-a, učestalo korištenje simbola koji se povezuje s ratnim razdobljem od 1992. do 1995. godine. Prema njihovom tumačenju, riječ je o politički i povijesno opterećenoj simbolici koja nema status službenog državnog obilježja Bosne i Hercegovine.    

U prijavi se ističe kako se zastava s ljiljanima često koristi na stadionima tijekom međunarodnih utakmica, što, prema stajalištu HSS-a, može stvarati podjele i potencijalno diskriminatorno okruženje. Navode i da se takav simbol „široko percipira kao predstavljanje samo jedne etničke skupine“.    

Pozivanje na FIFA-ina pravila  

HSS u svom dopisu upućenom FIFA-i naglašava kako bi ovakva praksa mogla predstavljati kršenje više odredbi Disciplinskog kodeksa. Posebno se pozivaju na članke koji se odnose na zabranu diskriminacije, odgovornost nacionalnih saveza za ponašanje navijača te zabranu isticanja političkih i ideoloških poruka na stadionima.    

Uz to, iz stranke upozoravaju da bi izostanak reakcije mogao dovesti do normalizacije političkih simbola u međunarodnom nogometu, što bi, kako smatraju, bilo suprotno načelima neutralnosti koje FIFA nastoji provoditi.

Zahtjev za sankcijama i jasnim smjernicama  

U prijavi se od FIFA-e traži pokretanje istrage o ponašanju navijača, procjena eventualnog kršenja pravila te donošenje jasnih smjernica o zabrani političkih i ratnih simbola na stadionima. Također, HSS traži i moguće sankcije ukoliko se utvrdi da je došlo do prekršaja.  

Ova inicijativa dolazi u kontekstu najava pojedinih političkih aktera da će na utakmicama reprezentacije BiH isticati upravo zastave s ljiljanima, što je dodatno potaknulo reakciju HSS-a.    

Otvorena šira rasprava  

Cijeli slučaj izazvao je brojne reakcije u javnosti te otvorio širu raspravu o granici između sporta i politike, kao i o značenju simbola koji se koriste na tribinama. Dok jedni smatraju da je riječ o legitimnom izrazu identiteta i tradicije, drugi upozoravaju na potrebu depolitizacije sportskih događaja.    

Za sada nema službene reakcije FIFA-e na ovu prijavu, a ostaje za vidjeti hoće li i kakve mjere eventualno biti poduzete.

Pročitaj članak

Planinarsko društvo Drežnica uputilo ispriku zbog neprimjerenog ponašanja člana na Čabulji

Planinarsko društvo „Drežnica“ oglasilo se nakon što su na društvenim mrežama objavljene fotografije na kojima njihov član pozira sa zastavom Republike Bosne i Hercegovine na mjestu pogibije dvojice pripadnika HVO-a na planini Čabulji.  

Iz Društva su za portal Bljesak.info  istaknuli kako izražavaju žaljenje zbog nastale situacije te uputili ispriku obiteljima poginulih branitelja.  

„Koristimo priliku da se u ime Društva ispričamo svima jer se suosjećamo zajedno s obiteljima stradalih branitelja i njihovim najmilijima“, poručili su iz Planinarskog društva Drežnica.  Naglasili su kako su upoznati sa slučajem te da već poduzimaju konkretne korake kako bi se slične situacije ubuduće spriječile.  

„Intenzivno radimo na poduzimanju mjera kako se ovakvi postupci ne bi ponovili“, navode iz Društva.  

Dodaju kako je riječ o osobnom činu njihovog člana, koji nije bio dio organiziranog pohoda Društva, te su se od njegovog postupka u potpunosti ogradili.  

„S obzirom na to da je Društvo tek nedavno osnovano i još uvijek u fazi donošenja internih pravilnika, smatramo ovaj čin osobnim postupkom pojedinca. Ocjenjujemo ga nezrelim i krajnje neozbiljnim“, istaknuli su.  

Iz Društva su potvrdili kako će protiv člana biti poduzete disciplinske mjere u skladu s internim aktima.  

„Bit će pozvan na odgovornost, a Društvo će postupiti sukladno svojim pravilima“, dodaju.  

Također su naglasili kako je Društvo otvoreno za sve planinare i ljubitelje prirode, bez obzira na bilo kakve razlike, te da u njihovom djelovanju nema mjesta politici.  

Spomenik na kojem je nastala sporna fotografija nalazi se na vrhu Golubić na planini Čabulji, zapadno od sela Vrdi i južno od Drežnice. Podignut je na mjestu pogibije dvojice pripadnika HVO-a koji su stradali u sukobu s Armijom Republike Bosne i Hercegovine u rujnu 1993. godine.

Pročitaj članak

Vajdner: Reakcije na TradFest otvaraju ključna pitanja o budućnosti BiH

Prenosimo odličan komentar Josipa Vajdnera glavnog urednika portala Katolički tjednik, koji se osvrće na aktualna politička previranja u Bosni i Hercegovini nakon nedavno održanog skupa TradFest u Zagrebu. U središtu njegova promišljanja nalaze se reakcije koje je izazvao panel o ustroju BiH, kao i istup Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini, koji je otvorio niz osjetljivih pitanja o političkim odnosima, ravnopravnosti konstitutivnih naroda i budućnosti države uoči predstojećih izbora.

"Šest i više pitanja Islamskoj zajednici BiH"

Nakon godišnjega „TradeFesta“ održanoga u Zagrebu 24. i 25. travnja, i onako napeta politička scena u BiH koja iščekuje Opće izbore, dodatno se uzburkala. Tomu doprinose i pojedinci iz različitih područja. Istup Islamske zajednice u BiH otvara pitanja na koja valja tražiti odgovor.

Vjerojatno TradFest kao, godišnju međunarodnu manifestaciju „tradicionalnih i konzervativnih lidera, mislilaca i aktivista koji svojim djelovanjem potiču uspostavu tradicionalnih i konzervativnih vrjednota u Hrvatskoj i svijetu“, malo tko bi i spomenuo da u njezinu okviru nije održan panel Bosna i Hercegovina: neuspjela država i nužnost trećeg hrvatskog entiteta. Tu je predočena i karta koja oslikava kako bi taj entitet u diskontinuitetu izgledao. 

I to je bio povod za reakcije različitoga spektra: od onih ublehaških koji su kazivali kako kardinala Vinka Puljića kao jednog od sudionika na tom skupu treba uhititi, preko onih političko-poenterskih koji i na ovoj temi žele priskrbiti što bolju poziciju na predstojećim izborima, pa sve do onih čija pozicija zahtijeva uvažavajući pristup u ozračju dijaloga i izgradnje trajnoga mira na ovdašnjim prostorima. Upravo u ove potonje, po naravi stvari, spada Islamska zajednica u BiH te je njezina izjava objavljena 28. travnja otvorila nekolicinu pitanja koja traže odgovore - zarad zajedničkoga hoda u istome interesu. 

Pitanje prvo: memorandum? 

U izjavi se spominje kako IZ-a BiH u „potpunosti odbacuje ideje memoranduma o etničkoj podjeli Bosne i Hercegovine“, koja je podsjetila „na opasne memorandume SANU-a i druge planove o etničkoj dominaciji“ u dijelovima BiH. 

S kojim pokrićem i s kojom se nakanom jedan panel u okviru jedne manifestacije iz domena civilnoga društva, koja ni u tragovima nema doseg ni važnost akademije znanosti i umjetnosti, dovodi u vezu s poznatim dokumentom od kojega je poteklo ratno ludilo na prostorima bivše Jugoslavije? 

Pitanje drugo: preustroj je podjela? 

Nadalje, promišljanja koja nemaju nikakvu institucionalnu narav, a govore o potrebi preustroja Bosne i Hercegovine – na temelju toga što Hrvati u ovakvom uređenju iznova i svakodnevno doživljavaju, u prvom redu političke, majorizacije – IZ-a BiH ocjenjuje kao ideju o „podjeli Bosne i Hercegovine“. 

Zato pitanje: Tko je od hrvatskih političara i, najšire kazano, mislilaca i kada rekao da BiH, kao međunarodno priznatu i suverenu zemlju, treba podijeliti po etničkim kriterijima, poništiti njezin suverenitet te napraviti nove državice s mogućim pripojenjem susjednim međunarodno priznatim zemljama? 

Pitanje treće: Hrvatska i Srbija isto? 

U izjavi se dalje navodi kako se „iz Zagreba i Beograda ponovo priziva etnička dominacija samo jednog naroda na dijelu teritorije Bosne i Hercegovine“. 

Zato i pitanje: Zbog čega se na istu razinu stavljaju ova dva grada koji simboliziraju politike država Hrvatske i Srbije; i što se time želi poručiti Hrvatima koji su zajedno s Muslimanima (poslije Bošnjacima) sudjelovali u stvaranju neovisne BiH, primili muslimanske izbjeglice u Hrvatsku, propuštali svaku vrstu pomoći Bošnjacima te – poslije međusobnoga zla koje su jedni drugima nanijeli – predvodili vojni savez sačinjen u Washingtonu (Splitu) koji je u konačnici doveo do sporazuma u Daytonu? 

Pitanje četvrto: neodgovorne politike Bošnjaka? 

Također, nakon adresiranja Zagreba i Beograda, IZ-a BiH kaže: „Takve neodgovorne politike su nanijele dovoljno zla ovim prostorima i mogu ponovo dovesti samo do novih sukoba i, ne daj Bože, novih 'etničkih čišćenja' i 'humanih preseljenja naroda'.“ 

Odatle pitanje: Kada se pogleda današnja karta BiH, razvidno je da, osim prostora Republike Srpske gdje je na djelu bila politika Velike Srbije u kojoj mjesta nije bilo ni za Bošnjake ni za Hrvate, postoje mnogi krajevi u kojima su Hrvati, nakon pretrpljenih masovnih zločina, svedeni na „ostatke ostataka“ (kakanjsko-sutješki kraj, dolina Neretvice…), smatra li IZ-a BiH da su Hrvati sami sebe odatle protjerali ili se „humano preselili“ ili krivicu za to snosi bošnjačka politika? 

Pitanje peto: jedinstvo BiH i Katolička Crkva? 

Zatim, Islamska zajednica, „zabrinuta za bosanskohercegovačke muslimane Bošnjake i bosanskohercegovačko društvo upozorava odgovorne političke krugove među bosanskim Srbima i Hrvatima te krugovima Katoličke i Pravoslavne crkve da odlučno odbace ideju o dodatnoj podjeli Bosne i Hercegovine i da se zajedno s Bošnjacima počnu zalagati za jedinstvo naše domovine…“. 

Pitanje je: Što IZ-a BiH smatra pod ovim „jedinstvom“ – je li to koncept unitarne države koja bi onda bila nacionalna država najbrojnijeg naroda ili u ZAVNOBIH-u i Daytonskom sporazumu ukorijenjen koncept konstitutivnih naroda te smatra li IZ-a BiH da se Katolička Crkva do sada nije zalagala za Bosnu i Hercegovinu kao državu? 

Pitanje šesto: ravnopravnost? Završno se u izjavi kaže: 

„Nijedan narod niti na jednom dijelu Bosne i Hercegovine nema veće niti ekskluzivno pravo od bilo kojeg drugog naroda ili građanina i samo takav pristup može donijeti istinski mir i ravnopravnost svima.“ 

Zato i pitanje: kakvo državno uređenje Bosne i Hercegovine priželjkuje Islamska zajednica u BiH i jesu li prema njezinu mišljenju Hrvati s pravom razočarani sadašnjim uređenjem države u kojoj se, ponajprije zbog nametanje političke volje brojnih Bošnjaka, smatraju izigranima i prevarenima te hoće li na predstojećim izborima pozvati muslimane da Hrvatima ne biraju njihova člana Predsjedništva? 

Svjedok je povijest 

Prizivajući za svjedoka vrijeme, odnosno povijest, Islamska zajednica završava upozorenjem da se crtanjem granica etničke dominacije otvara put novim nepravdama. Istina je, kao što je istina i da su svi bosanskohercegovački narodi u određenom povijesnom trenutku, doživjeli nepravde i počinili nepravde jedni drugima: počevši od osmanlijskog vakta, preko austrougarskog, srpsko-jugoslovenskog, ustaškog i partizanskog, pa do komunističkog i ratno-postkomunističkog. 

Novija prošlost svjedoči kako se Bosnu i Hercegovinu toliko puta dijelilo i toliko puta narodima nacionalno osporavalo njihov identitet. Rezultat je isti bio: ljudi su izginuli i gotovo svi predjeli ove lijepe zemlje zasijani su sjemenom mržnje. 

Pa valjda nismo toliko naopaki da ne vidimo kako je krajnje vrijeme da jedni druge čujemo – čujemo i razumijemo, a ne iznova vodimo monološke dijaloge sa skrivenim nakanama, misleći kako smo samo mi pravedni i mudri te ćemo sve druge prevariti. 

Bosne će biti, a i Hercegovine, samo je pitanje hoćemo li dati svoj doprinos napraviti je funkcionalnom državom koja će biti zdravom granom na europskom stablu ili pridonijeti truleži koja će se kad-tad sama raspasti.

Cijeli tekst uz još zanimljivih tekstova možete pročitati na portalu Katoličkog tjednika.

Pročitaj članak

BK BiH: Jednakopravnost konstitutivnih naroda temelj stabilnosti države

Biskupska konferencija Bosne i Hercegovine uputila je u srijedu 29. travnja priopćenje u kojemu se ponovno naglašavaju temeljna stajališta BK BiH u vezi s aktualnim društvenim i javnim raspravama koje opterećuju odnose među narodima i vjerskim zajednicama u Bosni i Hercegovini. 

Priopćenje prenosimo u cijelosti.

Biskupska konferencija Bosne i Hercegovine osjeća potrebu ponovno naglasiti svoja temeljna stajališta u vezi s aktualnim društvenim i javnim raspravama koje opterećuju odnose među narodima i vjerskim zajednicama u Bosni i Hercegovini. 

Biskupska konferencija Bosne i Hercegovine izražava duboko žaljenje zbog sadržaja i tona priopćenja Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini u kojem se, bez ikakvih konkretnih dokaza, Katoličku crkvu i neimenovane “crkvene krugove” dovodi u vezu s navodnim projektima podjele Bosne i Hercegovine. 

Odbacujemo takve tvrdnje kao neutemeljene, neodgovorne i štetne za međureligijski dijalog i ukupne odnose u društvu. Katolička crkva u Bosni i Hercegovini, kroz Biskupsku konferenciju Bosne i Hercegovine i svoje ustanove, dosljedno zagovara mir, pravdu, dijalog i jednakopravnost konstitutivnih naroda i građana, bez ikakvih skrivenih političkih agenda. 

Posebno zabrinjava pokušaj da se povijesne tragedije i sudski utvrđeni zločini instrumentaliziraju za dnevnopolitičke obračune i diskreditaciju drugih vjerskih zajednica. Takva retorika ne doprinosi suočavanju s prošlošću, nego produbljuje nepovjerenje i nepotrebno podiže tenzije. 

Bosna i Hercegovina je, sukladno svome ustavnom poretku proizašlom iz Daytonskoga mirovnog sporazuma, država triju konstitutivnih naroda i svih njezinih građana. Takvo ustavno uređenje nije puka formalnost, nego temelj stabilnosti, ravnoteže i mira. Nedopustivo je da se bilo kojem konstitutivnom narodu, neovisno o njegovoj brojnosti ili teritorijalnoj rasprostranjenosti, niječu, umanjuju ili preglasavanjem od strane većinskoga naroda oduzimaju prava koja mu pripadaju. 

Velika je nepravda i nemoralno je svako nastojanje da se prava bilo kojega naroda relativiziraju, ograniče ili praktično onemoguće i predstavlja izravno odstupanje od daytonskog ustavnog okvira i otvara prostor novim nestabilnostima. Oduzimanje ili nijekanje prava ne može biti put prema pravednom društvu, nego vodi produbljivanju nepovjerenja i političkih napetosti. 

U tom smislu, radi izgradnje društvene pravde i sloge Biskupska konferencija Bosne i Hercegovine zahtijeva reformu svih loših zakona, posebice izbornoga, te osobito naglašava potrebu pune i dosljedne zaštite prava hrvatskoga naroda kao konstitutivnoga u Bosni i Hercegovini, uključujući njegovo legitimno predstavljanje i stvarnu jednakopravnost u svim institucijama i na svim razinama vlasti. 

Katolička crkva u Bosni i Hercegovini ostaje čvrsto opredijeljena za mir, dijalog, međusobno poštovanje i jednakopravnost svih naroda i građana. Istodobno, držimo da nema istinske jednakopravnosti bez dosljednoga poštivanja ustavne strukture zemlje i pojedinačnih i kolektivnih prava. 

Pozivamo Islamsku zajednicu u Bosni i Hercegovini i sve njezine predstavnike, kao i sve društvene čimbenike na odgovornost u javnom govoru, na suzdržanost od neprovjerenih tvrdnji te na iskren dijalog utemeljen na poštivanju ustavnoga poretka i dostojanstva svakoga naroda i svakoga čovjeka. 

Bosna i Hercegovina ne treba nove optužbe i podjele, nego ozbiljan i iskren razgovor svih njezinih naroda i zajednica. Katolička crkva će u tome i dalje sudjelovati otvoreno, jasno i bez skrivanja iza političkih konstrukcija.

Pročitaj članak

Blidinje se zabijelilo: snijeg u Parku prirode usred proljetnog jutra

Ovog jutra Park prirode Blidinje ponovno je zabijelio snijeg, iznenadivši mnoge koji su očekivali tipične proljetne prizore. Na kameri uživo vidljive su pahulje koje neumorno padaju, stvarajući zimsku kulisu usred završetka travnja, piše Bljesak.info.

Prema prognozi Federalnog hidrometeorološkog zavoda za četvrtak, 30. travnja, prije podne se očekuje više oblačnosti uz kišu, koja će većinom padati u jutarnjim satima. Na području Hercegovine, kao i u središnjoj i istočnoj Bosni, kiša će se zadržati i dio prijepodneva.

U višim planinskim predjelima, kako je najavljeno, kiša prelazi u snijeg, što se upravo i dogodilo na Blidinju, jednom od najpoznatijih planinskih područja u Bosni i Hercegovini. Park prirode Blidinje tako je jutros ponovno poprimio zimski izgled.

Vjetar će tijekom dana biti slab do umjeren, sjevernog i sjeveroistočnog smjera, dok se na području Hercegovine i jugozapadne Bosne očekuje umjereno jaka bura.

Temperature zraka također su u skladu s nestabilnim vremenskim prilikama. Najniže jutarnje temperature većinom se kreću između 2 i 7 °C, dok se na jugu zemlje očekuju vrijednosti od 10 do 14 °C. Najviše dnevne temperature uglavnom će biti između 10 i 15 °C, a na jugu zemlje do 18 °C.

Iako je kalendarski proljeće u punom jeku, visinska područja ponovno podsjećaju na zimske uvjete, što je još jedan dokaz promjenjivog i nestabilnog vremena karakterističnog za prijelazna godišnja doba.

Pročitaj članak