Veliki petak iznad derbija: potez Ultrasa koji zaslužuje poštovanje!

foto Ultras-Zrinjski Mostar

Odluka navijačke skupine Ultrasi da neće prisustvovati novom mostarskom derbiju između FK Velež Mostar i HŠK Zrinjski Mostar, koji se igra na Veliki petak, 3. travnja, odjeknula je snažno – ne samo u sportskim krugovima, nego i u širem društvu.

I dok se nogomet često stavlja na pijedestal najvažnije sporedne stvari na svijetu, ovaj put su Ultrasi pokazali kako postoje trenuci kada i najveće rivalstvo mora ustuknuti pred nečim većim. Njihova odluka da ne putuju u Vrapčiće, bez obzira na sve okolnosti i tenzije koje prate gradske derbije, nosi jasnu poruku – postoje vrijednosti koje nadilaze sport.

Podsjetimo, u ponedjeljak je u Policijskoj upravi Mostar održan sastanak na kojem su sudjelovali načelnik Dario Bilušić sa suradnicima, direktor FK Velež Mostar Faruk Karadža te član Upravnog odbora HŠK Zrinjski Mostar Mile Puljić. Na sastanku su definirani sigurnosni uvjeti za dolazak gostujućih navijača, uključujući organizirani prijevoz i policijsku pratnju.

Unatoč tome, Ultrasi su u svom priopćenju jasno dali do znanja kako je njihova odluka rezultat dugotrajnog nezadovoljstva uvjetima i zabranama koje, kako tvrde, prate gostovanja na derbijima. Istaknuli su kako su već tri puta bili spriječeni prisustvovati utakmicama zbog, po njihovim riječima, nerealnih uvjeta koje su postavljala policijska tijela.

No, iznad svega, ovaj put kontekst je drugačiji. Veliki petak, dan tišine, sabranosti i dubokog kršćanskog promišljanja, za vjernike ima posebno značenje. Upravo zato, odluka da se napravi korak unazad i ne sudjeluje u atmosferi koja često zna biti nabijena tenzijama, pokazuje zrelost i svijest o širem društvenom i vjerskom kontekstu.

U vremenu kada su tribine često poprišta podjela, ovaj potez može se promatrati i kao poruka odgovornosti. Bez obzira na razloge – bilo oni organizacijske, sigurnosne ili svjetonazorske prirode – činjenica je da će još jedan mostarski derbi proći bez gostujućih navijača, ali uz snažnu simboliku.

Ultrasi su ovim činom pokazali da navijačka strast ne mora biti slijepa, već može biti vođena principima i vrijednostima koje nadilaze nogomet. U danu kada kršćani diljem svijeta obilježavaju žrtvu i tišinu, oni su odabrali upravo to – povući se i dati prostoru da govori nešto više od navijanja.

Možda je upravo to najveća pobjeda ovog derbija koji se neće igrati na tribinama.

Pročitaj članak

Velika vijest iz Rima: Hrvat preuzima jednu od najvažnijih funkcija u Crkvi

U ponedjeljak, 30. ožujka, Sveta Stolica objavila je važnu vijest – Sveti Otac imenovao je Njegovu Ekselenciju prečasnog nadbiskupa Petra Rajiča, dosadašnjeg apostolskog nuncija u Italiji i Republici San Marino, novim prefektom Papinskog doma.

Ova odgovorna služba jedna je od ključnih u svakodnevnom funkcioniranju papinskog domaćinstva, a uključuje organizaciju audijencija i protokola Svetog Oca, čime nadbiskup Rajič preuzima iznimno važnu ulogu u srcu Katoličke Crkve.

Mons. Petar Antun Rajič rođen je 12. lipnja 1959. godine u Torontu, u hrvatskoj obitelji oca Liberana i majke Dominike rođ. Mustapić. Svećenički put započeo je ređenjem na svetkovinu sv. Petra i Pavla 1987. godine u Mostaru, za potrebe Trebinjsko-mrkanske biskupije.

Nakon dvije godine pastoralnog djelovanja u Kanadi, njegov put vodi u Rim gdje se dodatno usavršava. Boravio je u Papinskom hrvatskom zavodu sv. Jeronima te pohađao Papinsku diplomatsku akademiju. Na Papinskom lateranskom sveučilištu 1993. godine stekao je doktorat iz kanonskog prava, iste godine započevši i diplomatsku službu Svete Stolice.

Tijekom bogate diplomatske karijere služio je u papinskim predstavništvima u Iranu te baltičkim državama – Litvi, Estoniji i Latviji. Također je bio bliski suradnik mons. Giovannija Battiste Rea, tadašnjeg zamjenika državnog tajnika Svete Stolice.

Od 2003. godine sudjelovao je u radu Prefekture Papinskog doma kao komornik, odnosno dvorski prelat, gdje je aktivno sudjelovao u organizaciji papinskih audijencija – iskustvo koje će mu zasigurno biti dragocjeno u novoj službi.

Za nadbiskupa i apostolskog nuncija imenovao ga je papa Benedikt XVI. 2009. godine, povjerivši mu službu u zemljama Arapskog poluotoka. Biskupsko ređenje primio je 2010. godine u Mostaru iz ruku kardinala Tarcisija Bertonea.

Njegova diplomatska služba nastavila se u Jemenu i Ujedinjenim Arapskim Emiratima, a potom ga je papa Franjo imenovao nuncijem u Angoli i Svetom Tomi i Prinsipeu, zatim u Litvi, Estoniji i Latviji, te naposljetku 2024. godine u Italiji i San Marinu.

Uz bogato međunarodno iskustvo, mons. Rajič njeguje snažne veze s Mostarom i Trebinjem, kao i s Dračevom, rodnom župom svojih roditelja, čime ostaje trajno povezan s hercegovačkim krajem.

Govori više jezika – engleski, hrvatski, francuski, talijanski i španjolski jezik – što dodatno potvrđuje njegovu spremnost za zahtjevne diplomatske i crkvene zadaće.

Imenovanje na službu prefekta Papinskog doma predstavlja krunu njegove dugogodišnje i predane službe Crkvi. Nadbiskupu Petru Rajiču upućujemo iskrene čestitke uz želju da ga u novoj službi prati obilje Božjega blagoslova, mudrosti i snage.

Pročitaj članak

VIDEO Pogledajte obradu Psalma 22 zbora mladih Amadeus

Na Cvjetnicu, uvodeći puk u otajstva Velikog tjedna, zbor mladih Amadeus premijerno je predstavio glazbenu obradu Psalma 22, „Bože moj, zašto si me ostavio?”. 

„Kroz stihove psalma kralja Davida, koji naviješta Kristovu muku i raspeće, poželjeli smo potaknuti sve slušatelje i vjernički puk na dublje uranjanje u otajstva Velikog tjedna.“, istaknuo je Emil Bevanda, voditelj zbora mladih.  

Također, Bevanda je naglasio kako su upravo iz tog razloga odabrali Cvjetnicu, nedjelju Muke Gospodnje, za premijerno predstavljanje obrade. Predivni kadrovi snimljenog spota zabilježeni su u crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije u Dračevu, a tim povodom mladi članovi zbora iskreno zahvaljuju župniku, don Mati Peharu, na ugodnom gostoprimstvu i iskrenoj podršci.  

Audio produkciju potpisuju Emil Bevanda i Dorijan Emanuel Rotim, dok je za video produkciju zaslužan Dario Dara Films. Za gitarom u obradi je sudjelovao Marin Ćubela, a kao solistice istaknule su se Ivana Jukić, Gloria Miličević, Marija Pinjuh i Valentina Vuletić.

Zbor Amadeus okuplja mlade glazbenike iz raznih krajeva Bosne i Hercegovine, a prepoznatljivi su po svojevrsnom spoju duhovne i svjetovne glazbe, humanitarnom djelovanju te kroz sudjelovanje u brojnim događanjima u organizaciji Katoličke crkve u Bosni i Hercegovini.  

„Uz Psalam i dublju osobnu molitvu želimo zajedno uroniti u razmatranje Kristove žrtve i tako se pripremiti za njegovo slavno Uskrsnuće. Svima želimo blagoslovljen i radostan Uskrs!“ poručili su iz zbora mladih Amadeus.

Pročitaj članak

Bliski istok podiže cijene nafte: prijeti li Europi i BiH novi energetski šok?

Situacija na Bliskom istoku ponovno unosi nemir na globalna tržišta, a sve izraženije napetosti već se reflektiraju na cijene nafte koje su dosegnule povijesno visoke razine. Analitičari upozoravaju da bi daljnja eskalacija sukoba, posebice u trokutu SAD–Izrael–Iran, mogla dovesti do ozbiljnih poremećaja u opskrbi energentima, s posljedicama koje bi se brzo prelile i na Europu, ali i Bosnu i Hercegovinu.

Analitičar Vladimir Grujić ističe kako Europa za sada uspijeva amortizirati udare, no upozorava da bi nastavak sukoba mogao izazvati ozbiljne poremećaje na tržištu naftnih derivata. Ipak, naglašava da Europska unija raspolaže određenim mehanizmima zaštite, poput strateških rezervi i mogućnosti ograničenja potrošnje.

Prema njegovim riječima, kratkotrajne nestašice goriva na pojedinim benzinskim postajama nisu isključene, ali ne očekuju se u skorije vrijeme – pod uvjetom da ne dođe do panike među potrošačima. Upravo bi panika i stvaranje zaliha mogli dodatno opteretiti ionako osjetljive lance opskrbe.

Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, situacija je zasad stabilna. Iako je Srbija obustavila isporuke za izvoz, domaći distributeri i dalje osiguravaju dovoljne količine putem dobavljača iz Hrvatske, Slovenije i Italije. Rafinerije već provode određenu racionalizaciju isporuka, no krajnji potrošači još uvijek ne osjećaju posljedice.

Međutim, upozorenja o mogućoj nestašici goriva u Europi već tijekom travnja i svibnja sve su češća. Budući da je tržište BiH gotovo u potpunosti ovisno o uvozu, svaki ozbiljniji poremećaj u Europskoj uniji vrlo brzo bi se osjetio i na domaćem tržištu – kroz rast cijena, moguće nestašice i pritisak na gospodarstvo.

Ekonomski analitičari povlače paralelu s velikim naftnim šokovima iz 1973. i 1979. godine, kada su ograničenja proizvodnje dovela do naglog rasta cijena, inflacije i pada industrijske aktivnosti. Današnji problem dodatno je složen zbog ograničenih rafinerijskih kapaciteta i kompleksne logistike opskrbe, što znači da bi svaki prekid u lancu mogao imati brze i dalekosežne posljedice.

U najcrnjem scenariju, cijena nafte mogla bi dosegnuti između 150 i 200 dolara po barelu. To bi u Europi moglo izazvati skok cijena goriva od 40 do 70 posto, dok bi u Bosni i Hercegovini cijene na benzinskim postajama mogle premašiti četiri konvertibilne marke po litri. Procjene govore da bi cijena dizela mogla doseći i do 4,5 KM, što bi predstavljalo povijesni maksimum.

Takav rast cijena imao bi lančani učinak na cijelo gospodarstvo. Troškovi prijevoza mogli bi porasti i do 50 posto, što bi se direktno odrazilo na cijene hrane, građevinskog materijala i drugih proizvoda. Industrija bi izgubila dio konkurentnosti, dok bi poljoprivreda bila dodatno pogođena rastom cijena goriva i gnojiva, uz moguće povećanje troškova proizvodnje do 25 posto.

U takvoj atmosferi nesigurnosti, sve je češća pojava točenja goriva u kanistere, što dodatno stvara pritisak na tržište. Ovaj trend nije ograničen samo na Bosnu i Hercegovinu, već je prisutan i globalno.

Zbog toga je zastupnik u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH Damir Nikšić pokrenuo inicijativu za zabranu točenja goriva u dodatne spremnike, osim u posebnim slučajevima poput poljoprivrednih proizvođača. Također je predložio uvođenje prioriteta u opskrbi za ključne službe poput zdravstva, hitnih intervencija i javnog prijevoza, uz jasne kaznene odredbe.

Ipak, Ministarstvo trgovine Federacije BiH, na čelu s ministrom Amirom Hasičevićem, odgovorilo je kako nema nadležnost za donošenje takvih mjera. Istaknuto je da bi eventualne restrikcije trebale biti razmatrane na razini institucija zaduženih za energetiku.

Unatoč izostanku službenih mjera, pojedine benzinske postaje već su samoinicijativno počele ograničavati točenje goriva u kanistere, iako su takvi slučajevi za sada rijetki.

Kako se situacija na globalnoj razini bude razvijala, jasno je da će i Europa i Bosna i Hercegovina ostati pod snažnim pritiskom energetskih kretanja. Hoće li se izbjeći najgori scenariji, ovisit će ponajprije o daljnjem razvoju geopolitičkih odnosa – ali i o spremnosti tržišta i institucija da pravodobno reagiraju.

Pročitaj članak

Veliki tjedan u Župi Uznesenja Blažene Djevice Marije u Gorancima

Župa Uznesenja Blažene Djevice Marije u Gorancima objavila je raspored liturgijskih slavlja i obreda za Veliki tjedan, pozvavši sve vjernike na sudjelovanje u danima u kojima se na poseban način promišlja o otajstvima vjere.

Vjernici koji se još žele ispovjediti to mogu učiniti danas, sutra i u srijedu na organiziranim velikim ispovijedima: 

• Ponedjeljak, utorak, srijeda - prije svake mise u Franjevačkoj crkvi sv. Petra i Pavla
• Ponedjeljak, 30. ožujka 2026.
  9:00, 16:00 i 19:00 sati - župa sv. Mateja Apostola i Evanđelista, Rudnik
• Utorak, 31. ožujka 2026.
  9:00, 16:00 i 19:00 sati - župa Marije Majke Crkve-Katedrala, Mostar
  Srijeda, 1. travnja 2026.
  9:00, 16:00 i 19:00 sati - župa sv. Ivana Apostola i Evanđelista, Centar-Zalik

Tijekom Velikog četvrtka, Velikog petka i Velike subote neće biti redovitih svetih misa ni ispovijedi, nego će se slaviti obredi pojedinih dana vazmenog trodnevlja.

Veliki četvrtak, 2. travnja

• Misa posvete ulja: u 11:00 sati u katedrali Marije Majke Crkve u Mostaru
• Misa Večere Gospodnje: u 18:00 sati u crkvi Pod jelom

Veliki petak, 3. travnja (zapovjedni post i nemrs)

• Pobožnost Križnog puta na brdu Hum iznad Mostara: u 14:00 sati, početak kod prve postaje
• Obredi Velikog petka: u 18:00 sati u crkvi Pod jelom

Velika subota, 4. travnja

• Uskrsno bdijenje: početak u 19:00 sati u crkvi Pod jelom

Uskrs, nedjelja 5. travnja

• Bogodol: 12:30 sati
• Goranci: 10:30 sati

Pridružimo se slavlju najvećih otajstava naše vjere te da u zajedništvu proslave za najveći kršćanski blagdan - Uskrs.

Pročitaj članak

Snažna bura napada Hercegovinu: Jak vjetar u najavi

U Hercegovini se u narednim danima očekuje naglo jačanje bure, a meteorolozi upozoravaju da bi ovo mogao biti jedan od najsnažnijih udara vjetra ove sezone. Već danas područje će osjetiti pojačanje vjetra, dok će vrhunac bure biti sredinom tjedna, piše Hercegovina.info.

Temperature će pritom biti znatno niže od prosjeka za kraj ožujka. Jutarnji minusi i dnevni maksimumi između 2 i 11 °C donose osjetno hladnije dane, a na višim predjelima moguće je i malo snijega ili susnježice.

Što nas čeka u narednim danima?

Stručnjaci upozoravaju da će kombinacija anticiklone s Atlantskog oceana i ciklonske aktivnosti na jugu Europe potaknuti prodor hladnog zraka u naše krajeve. Već danas se očekuje postepeno naoblačenje, dok su slabije oborine moguće već tijekom noći. Na planinama iznad 700–800 metara očekuje se snijeg.

Vrhunac bure i mogući učinci

Najjači udari bure predviđaju se u srijedu navečer i u noći na četvrtak. Vjetar će biti umjereno jak do jak, a u brdskim predjelima moguće su i olujne udarne brzine. Jak vjetar nosi rizik od polomljenog granja, oborenih stabala i raznošenja lakših predmeta, pa se građani savjetuju na dodatni oprez, posebno u večernjim satima.

Kraj bure i stabilizacija vremena

Slabljenje bure očekuje se tijekom četvrtka, iako će vjetar i dalje biti pojačan do kraja tjedna. Temperature će ostati ispod uobičajenih vrijednosti, a povremene oborine pratit će promjenjivo vrijeme. Stabilnije i toplije vrijeme s više sunca predviđa se tek od vikenda.

Pročitaj članak

Lidl već gradi u Hercegovini: Evo gdje niču prve trgovine i kada se otvaraju!

foto Hercegovina.info

Njemački trgovački lanac Lidl nastavlja snažno širenje na tržištu Bosne i Hercegovine, a sve je izvjesnije kako će Hercegovina biti jedno od ključnih područja njegova razvoja u narednom razdoblju, piše Hercegovina.info.

Prema dostupnim informacijama, pripreme za izgradnju novih prodajnih objekata već su u tijeku, a jedna od značajnijih lokacija nalazi se u gospodarskoj zoni Tromeđa u Čitluk. Na tom području započeli su radovi na uređenju i pripremi terena, čime je napravljen prvi konkretan korak prema dolasku ovog poznatog europskog brenda.

Osim Čitluka, planovi širenja obuhvaćaju i druge hercegovačke gradove. Projekti su već pokrenuti ili su u fazi pripreme u Mostaru, Čapljini i Trebinju, dok se kao potencijalna buduća lokacija neslužbeno spominje i Široki Brijeg.

Otvaranje prvih Lidlovih trgovina u Bosni i Hercegovini očekuje se krajem ove godine. Ključnu ulogu u tom procesu imat će završetak izgradnje logističkog centra u Lepenici, koji će omogućiti učinkovitu distribuciju robe i stabilno funkcioniranje prodajne mreže diljem zemlje.

Kada je riječ o Čitluku, završetak radova na prodajnom objektu planiran je tijekom naredne godine, čime bi stanovnici ovog područja dobili pristup jednoj od najpoznatijih europskih trgovačkih lanaca.

Dolazak Lidla na tržište Bosne i Hercegovine već sada izaziva veliko zanimanje javnosti, a očekuje se kako će otvorenje novih trgovina donijeti jaču konkurenciju, širi izbor proizvoda i potencijalno niže cijene za krajnje kupce.

Pročitaj članak

Kiša, snijeg i jak vjetar obilježit će početak travnja u BiH

Snijeg na Uskrs 5. travnja 2015. zabijelio Gorance

U Bosni i Hercegovini danas prevladava pretežno oblačno vrijeme, uz česte oborine širom zemlje. U nižim krajevima pada kiša i susnježica, dok se u višim područjima, osobito u jutarnjim satima, očekuje i slab snijeg. Poslijepodne će na području Hercegovine biti lokalnih pljuskova, a vremenske prilike dodatno će otežavati slab do umjeren sjeverni i sjeverozapadni vjetar, prenosi Pogled.

Jutarnje temperature zraka kreću se između 0 i 4 stupnja, dok na jugu dosežu do 7 stupnjeva. Najviša dnevna temperatura u većem dijelu zemlje bit će između 2 i 7 stupnjeva, dok će na jugu biti osjetno toplije, od 10 do 15 stupnjeva, priopćio je Federalni hidrometeorološki zavod BiH.

Meteorolog Nedim Sladić upozorio je na složenu situaciju u Tuzlanskoj županiji nakon obilnih oborina i topljenja snježnog pokrivača. Kako je izjavio za RTV Slon, stanje je trenutno teško, no ohrabruje činjenica da oborine postupno slabe, što bi trebalo dovesti do stabilizacije prilika u narednim danima.

Ipak, Sladić najavljuje novu promjenu vremena već početkom travnja, iako bi ovaj put Tuzlanska županija trebala izbjeći obilnije padaline.

U utorak se nastavlja nestabilno vrijeme uz snijeg, susnježicu i kišu, pri čemu će najviše oborina biti u Bosni, dok će Hercegovina imati nešto mirnije prilike. Vjetar će biti umjeren, s jakim udarima u Krajini te jugozapadnim dijelovima zemlje. Temperature će se kretati od -1 do 8 stupnjeva ujutro, a dnevne od 2 do 13 stupnjeva.

Slične vremenske prilike očekuju se i u srijedu – pretežno oblačno uz česte oborine, ponajviše u Bosni, dok će u Hercegovini padaline biti izraženije na sjeveru i istoku. Vjetar će i dalje biti pojačan, uz povremeno jake udare.

U četvrtak se zadržava oblačno vrijeme, uz slab snijeg ili susnježicu u Bosni, dok se u nižim krajevima očekuje slaba kiša. U Hercegovini su moguće tek sporadične oborine, uglavnom na sjeveru. Vjetar će oslabjeti, ali će u prijepodnevnim satima i dalje biti mogućih jačih udara.

Iako se vremenske prilike postupno smiruju, početak travnja u Bosni i Hercegovini donosi tipično nestabilno i prohladno vrijeme, uz česte oborine i osjetan pad temperatura, što će zasigurno utjecati na svakodnevni život građana.

Pročitaj članak

Zatočenik logora u Konjicu: 'Okreću se leđa istini. To je mjesto patnje, straha i nepravde'

“Ne tražimo osvetu, nego priznanje. Ne tražimo podjele, nego istinu. Ako se tragovi brišu, onda se šalje poruka da se ništa nije ni dogodilo”, istče bvši zatočenik.

Nedavna organizacija masovnog iftara u Konjicu, održanog u prostoru nekadašnjeg logora Musala, izazvala je snažne reakcije dijela javnosti, osobito među bivšim zatočenicima tog logora. Događaj, kojem su nazočili i visoki gosti iz Turske, uključujući Bilal Erdoğana i Abdullaha Erena, organiziran je pod pokroviteljstvom TIKA i lokalnih vlasti Konjic, prenosi Večernji list BH.

Iftar za oko 1.500 osoba predstavljen je kao simbol zajedništva i obnove nakon nedavnih poplava. Međutim, za mnoge koji su prošli kroz logor Musala tijekom rata, ovakav događaj na tom mjestu ima posve drukčije značenje. 

U redakciju portala zapad.ba je stigao dopis bivšeg zatočenika, Hrvata iz Konjica, koji je želio ostati anoniman, a u kojem izražava duboku žalost i zabrinutost zbog, kako navodi, “brisanja tragova zločina i njihova prešućivanja”. 

“Za nas koji smo bili zatvoreni u Musali, to nije samo prostor. To je mjesto patnje, straha i nepravde. Organizirati svečane događaje bez jasnog obilježavanja onoga što se tu dogodilo znači okrenuti leđa istini”, navodi u svom pismu. 

On posebno ističe kako je važno da lokalne vlasti pokažu senzibilitet prema žrtvama svih nacionalnosti, te da se mjesta stradanja ne koriste bez jasnog povijesnog konteksta i priznanja onoga što se dogodilo. 

“Ne tražimo osvetu, nego priznanje. Ne tražimo podjele, nego istinu. Ako se tragovi brišu, onda se šalje poruka da se ništa nije ni dogodilo”, dodaje. 

Autor dopisa također podsjeća na pomoć koja je Konjicu pristizala iz Republika Hrvatska bakon poplava, a da se uopće nije vrednovala. 

Organizacija iftara i nazočnost međunarodnih gostiju predstavljeni su kao čin otvorenosti grada. Ipak, ovaj slučaj otvara pitanje: može li se govoriti o istinskoj otvorenosti bez suočavanja s bolnim dijelovima povijesti? 

Za bivše zatočenike, odgovor je jasan. “Otvorenost počinje priznanjem. Bez toga, sve ostalo je samo privid”, zaključuje se u dopisu. 

Ovaj događaj još jednom podsjeća na potrebu za odgovornim odnosom prema mjestima stradanja, kao i na važnost dijaloga sa žrtvama i njihovim obiteljima prije donošenja odluka koje se tiču kolektivnog sjećanja.

Pročitaj članak

Odlazak velikog franjevca, danas ispraćaj: fra Ante Ivanković ostavio neizbrisiv trag

U subotu, 28. ožujka 2026. godine, u Franjevačkom samostanu u Tomislavgradu, okrijepljen sv. sakramentima, blago je u Gospodinu preminuo njegov sluga, svećenik i naš brat fra Ante Ivanković u 88. godini života, 69. godini redovništva i 61. godini svećeništva, Franjevci.info.

Tijelo pokojnog fra Ante bit će izloženo u samostanskoj crkvi u Tomislavgradu u ponedjeljak, 30. ožujka 2026., od 8:00 sati, a sv. misa zadušnica slavit će se u 14:00 sati. Nakon sv. mise sprovodni obredi i ukop bit će na groblju Karaula u Tomislavgradu. Fra Ante Ivanković rođen je 12. studenoga 1938. u Tubolji, župa Tomislavgrad, od oca Franje i majke Janje, rođ. Glavaš. Kršten je 13. studenoga 1938. u Tomislavgradu. 

Osnovnu školu pohađao je u Stipanićima od 1946. do 1950., nakon čega ulazi u Franjevačko sjemenište te obrazovanje nastavlja u Visokom (1950.–1955.), zatim u Splitu (1955.–1956.) te ponovno u Visokom (1956.–1957. i 1958.–1959.). Filozofsko-teološki studij započeo je u Visokom (1959.–1963.), nastavio u Sarajevu (1963.–1965.), a dovršio u Ljubljani (1965.–1967.), gdje je diplomirao. 

U franjevački habit obukao je 14. srpnja 1957. u Kraljevoj Sutjesci, čime je započeo godinu novicijata koju je proveo u Visokom (1958.–1959.). Svečane, doživotne zavjete položio je 15. srpnja 1963. na Humcu. 

Za svećenika je zaređen 2. svibnja 1965. u Sarajevu po rukama nadbiskupa Marka Alaupovića, koji mu je prethodno podijelio i subđakonat (13. ožujka 1965.) i đakonat (4. travnja 1965.). 

Nakon mlade mise pastoralnu službu započeo je kao duhovni pomoćnik u Bukovici (1965.–1966.), potom na Humcu (1966.–1967.), zatim u Čapljini (1967.), Tomislavgradu (1967.–1969.) i na Širokom Brijegu (1969.–1970.). Godine 1970. započeo je misionarsko djelovanje u Kongu, gdje je boravio tri godine. Po povratku u domovini djeluje kao samostanski vikar i duhovni pomoćnik u Tomislavgradu (1973.–1977.), potom kao župnik u Roškom Polju (1977.–1984.). U tom razdoblju vodio je gradnju nove crkve u Roškom Polju. 

Godine 1984. kratko djeluje u Čitluku, a 1985. preuzima službu gvardijana i župnika u Tomislavgradu (1985.–1988.). Nakon toga bio je župnik u Rasnu (1988.–1989.), a potom provincijski ekonom i duhovni pomoćnik u Mostaru (1989.–1993.). U tom razdoblju obnašao je i službu definitora Provincije. Tijekom 1990-ih pastoralno djeluje kao duhovni pomoćnik na Čerinu (1993.–1995.) i u Seonici (1995.–1997.), nakon čega se ponovno vraća u Tomislavgrad, gdje ostaje aktivan u različitim službama: kao duhovni pomoćnik, samostanski vikar (2004.–2005.) i ekonom samostana (2005.–2007.). 

Posljednje godine života proveo je u samostanu u Tomislavgradu kao član samostanskog bratstva, ostajući povezan s braćom i vjernicima kojima je služio i za koje je nesebično uložio brojne darove i talente povjerene mu od Gospodin kroz desetljeća svoga redovničkog i svećeničkog života.

Pročitaj članak

Što je Višnja Lončar o Mostaru uručila Emmanuelu Macronu?

foto Veleposlanstvo BiH u Francuskoj

U jeku ionako osjetljivih političkih odnosa u Bosni i Hercegovini, novi diplomatski potez izazvao je burne reakcije javnosti i dodatno produbio raspravu o pitanju legitimnog predstavljanja konstitutivnih naroda. U središtu pozornosti našla se veleposlanica Bosne i Hercegovine u Francuskoj Višnja Lončar, koja je tijekom posjeta Elizejska palača uručila knjigu “Heroji Mostara” predsjedniku Francuske Emmanuel Macron.

Riječ je o fotomonografiji koja tematizira ratna događanja u Mostaru od 1992. do 1995. godine, a koja je na službenoj stranici opisana kao dokument o “herojskom otporu srpsko-hrvatskoj agresiji”. Upravo takva formulacija izazvala je ogorčenje dijela javnosti, posebice među Hrvatima u BiH, koji ovakav narativ smatraju iskrivljavanjem povijesnih činjenica i jednostranim prikazom rata.

U posveti predsjedniku Macronu, Lončar je izrazila zahvalnost Francuskoj za ulogu u uspostavi mira u BiH te prenijela pozdrave bivših zapovjednika Armije RBiH, među kojima su Semir Drljević Lovac i Esad Humo. Naglasila je kako knjigu uručuje i kao građanka Mostara, ističući osobnu i moralnu obvezu da međunarodnoj javnosti prenese “istinu o stradanju i snazi jednog naroda”.

Međutim, kritičari upozoravaju kako je riječ o krajnje selektivnom pristupu koji zanemaruje stradanja Hrvata u Mostaru i dolini Neretve, čime se, kako tvrde, dodatno produbljuju podjele i narušava ionako krhko povjerenje među narodima u BiH.

Posebno se ističe kako ovaj čin ponovno otvara pitanje potrebe za legitimnim političkim predstavljanjem Hrvata u institucijama države, uključujući i Predsjedništvo BiH. U tom kontekstu često se spominje uloga aktualnog člana Predsjedništva Željka Komšića, na čiji je prijedlog Lončar i imenovana na diplomatske dužnosti, prvo u Frankfurtu, a potom i u Parizu.

Prema pisanju medija, njezino imenovanje već je ranije izazivalo kontroverze u diplomatskim krugovima, uz kritike da nema dovoljno iskustva za tako odgovornu funkciju. Navodi se i kako je tijekom mandata u Generalnom konzulatu u Frankfurtu bilo više prijava na njezin rad, a pojedini izvori tvrde da su vođene i određene istrage, čiji rezultati nikada nisu javno objavljeni.

Dodatnu težinu cijelom slučaju daje činjenica da je Lončar na mjestu veleposlanice naslijedila Bojanu Kondić Panić, koju se povezivalo s politikama SNSD-a, što je već ranije izazivalo prijepore oko vanjskopolitičkog predstavljanja BiH.

Kritičari smatraju kako Bosna i Hercegovina, osobito u važnim državama poput Francuske, mora imati snažan i profesionalan diplomatski kadar koji će predstavljati sve narode i interese države, a ne djelovati jednostrano ili ideološki.

Ovaj slučaj, zaključuju mnogi, nije tek izolirani diplomatski incident, već simptom dubljeg problema – pitanja tko i na koji način predstavlja Hrvate u Bosni i Hercegovini. Upozoravaju kako bez istinskog i legitimnog predstavljanja nema ni stabilnosti ni međusobnog povjerenja, a ovakvi potezi dodatno udaljavaju BiH od tog cilja.

>> AVAZ - Višnja Lončar sramoti BiH: Niz skandala Komšićeve konzulice u Frankfurtu

>> RAPORT - Na prijedlog Željka Komšića: Višnja Lončar, 'skandal konzulica' nagrađena ambasadorskom pozicijom u Parizu

Pročitaj članak

Plaća od 2.500 KM više nije dovoljna? Evo zašto mladi i dalje odlaze!

U Bosni i Hercegovini sve češće se otvara pitanje koje pogađa samu srž budućnosti društva – kolika plaća je zapravo dovoljna da mladi ostanu i grade život u svojoj zemlji. Ono što se donedavno smatralo solidnom zaradom od 1.000 KM danas više ne zadovoljava ni osnovne potrebe, a granica očekivanja sve se više pomiče prema iznosu od 2.500 KM, piše Crna Hronika.

Na prvi pogled, takva plaća djeluje stabilno i iznad prosjeka. Međutim, realnost svakodnevnog života govori drugačije. Troškovi stanovanja, hrane, režija i osnovnih usluga kontinuirano rastu, a taj rast značajno umanjuje stvarnu vrijednost primanja. U većim gradovima poput Sarajeva, Banje Luke ili Mostara, cijene najma stanova dosežu razine koje ozbiljno opterećuju kućni budžet, dok su cijene namirnica i usluga u stalnom porastu.  

Za samce, plaća od 2.500 KM može omogućiti relativno pristojan život bez velikih odricanja. Ipak, čim se u jednadžbu uključe obiteljske obveze, djeca, krediti ili nepredviđeni troškovi, takav prihod brzo postaje ograničavajući i nedostatan za dugoročnu sigurnost.  

No, ključ problema ne leži samo u visini plaće. Mladi sve češće ističu kako odlazak iz zemlje nije motiviran isključivo novcem, već i potragom za stabilnijim sustavom, boljim radnim uvjetima, uređenijim društvom i jasnijim pravilima. Upravo taj osjećaj nesigurnosti i nedostatka perspektive mnoge tjera na odlazak.  

Usporedba s državama Europske unije dodatno naglašava razliku. Iako su troškovi života viši, plaće su znatno veće, a sustavi uređeniji, što mladima pruža osjećaj sigurnosti i mogućnost napredovanja na duge staze.  

S druge strane, poslodavci u Bosni i Hercegovini upozoravaju kako je plaća od 2.500 KM za mnoge sektore već ozbiljan financijski teret. Ne mogu si svi priuštiti takve iznose, što dodatno otežava ionako složenu situaciju na tržištu rada.  

Zaključno, iako plaća od 2.500 KM može biti motiv za ostanak, ona sama po sebi nije dovoljna. Mladi danas traže više – sigurnost, poštovanje, prilike i kvalitetniji život. Bez dubljih, sustavnih promjena, teško je očekivati da će samo povećanje plaća zaustaviti odlazak i promijeniti demografsku sliku zemlje.

Pročitaj članak

Skandal koji trese svijet: Kardinal spriječen predvoditi misu na Cvjetnicu u Jeruzalemu

U događaju koji prelazi svaku granicu i već se naziva velikim skandalom te ozbiljnim presedanom, izraelska policija zabranila je latinskom patrijarhu Jeruzalema, kardinalu Pierbattista Pizzaballa, ulazak u Crkva Svetog groba gdje je trebao predvoditi misu na Cvjetnicu.  

Iz Latinske patrijaršije Jerusalema poručili su kako je riječ o povijesno nezabilježenom potezu, naglašavajući da se prvi put nakon više stoljeća dogodilo da crkveni poglavari ne mogu predvoditi liturgiju na jedan od najsvetijih dana u kršćanskom kalendaru.  

U priopćenju ističu kako ovaj potez duboko pogađa osjećaje milijardi vjernika diljem svijeta koji u Velikom tjednu gledaju prema Jeruzalemu kao središtu svoje vjere. 

Prema njihovim navodima, kardinal Pizzaballa nije sudjelovao ni u kakvoj procesiji niti organiziranom okupljanju, već se kretao privatno i bez ikakvih obilježja ceremonije. Unatoč tome, zabranjen mu je ulazak, što Patrijaršija smatra krajnje nerazmjernom i neopravdanom odlukom.  

Na incident su reagirali i talijanski državni dužnosnici. Premijerka Giorgia Meloni opisala je ovaj potez kao „uvredu za vjernike“, dok je ministar vanjskih poslova Antonio Tajani potvrdio da je kontaktirao izraelskog ambasadora tražeći službeno objašnjenje.  

Ovaj događaj dolazi u kontekstu pojačanih sigurnosnih mjera nakon početka sukoba na Bliskom istoku krajem veljače, kada su izraelske vlasti ograničile javna okupljanja, uključujući i vjerske obrede, na oko 50 osoba.  

Zbog istih mjera ranije je otkazana i tradicionalna procesija na Cvjetnicu s Maslinske gore prema Jeruzalemu, koja svake godine okuplja tisuće hodočasnika.  

Iz Patrijaršije naglašavaju kako su crkveni poglavari od početka sukoba poštovali sve propisane mjere, ali da zabrana ulaska kardinalu i kustosu svetih mjesta predstavlja ozbiljno pitanje poštivanja vjerskih sloboda. 

Ovaj slučaj već izaziva snažne reakcije diljem svijeta i ostavlja dubok trag u vremenu koje bi trebalo biti obilježeno mirom, vjerom i zajedništvom.

Pročitaj članak

Šok u Zagorju: Baka u tajnom laboratoriju proizvela više od 10 kg marihuane

Općinsko državno odvjetništvo u Zlataru, na području Krapinsko-zagorske županije, podiglo je optužnicu protiv 64-godišnje žene zbog sumnje u neovlaštenu proizvodnju i promet opojnih droga.  

Prema optužnici, žena je do studenoga 2021. godine na području Stubičkih Toplica uzgajala veći broj biljaka indijske konoplje. Uzgoj je bio organiziran u zatvorenom prostoru, gdje je postavila rasvjetu i ventilacijski sustav kako bi osigurala idealne uvjete za rast.  

Na taj način, kako navodi tužiteljstvo, proizvela je najmanje 10.849 grama marihuane, koja je bila namijenjena daljnjoj distribuciji.  

Uz samu proizvodnju, tereti ju se i za stavljanje droge u promet. Istražitelji tvrde da je marihuanu prodavala, ali i koristila kao sredstvo razmjene za razne usluge.  

O daljnjem tijeku postupka odlučivat će nadležni sud, koji će utvrditi sve okolnosti slučaja i eventualnu kaznenu odgovornost optužene.

Pročitaj članak

Obitelj se protivila: 25-godišnja Španjolka eutanizirana nakon dugotrajne pravne bitke

Španjolsku javnost potresao je slučaj 25-godišnje Noelie Castillo Ramos, koja je eutanizirana nakon gotovo dvije godine pravnih sporova s vlastitom obitelji. Riječ je o jednom od najeksponiranijih slučajeva otkako je Španjolska 2021. legalizirala eutanaziju i potpomognuto samoubojstvo.

Dugotrajna pravna borba s obitelji

Eutanazija je izvršena 26. ožujka 2026. u ustanovi za dugotrajnu skrb u okolici Barcelone, nakon što je sud odbio posljednji pokušaj njezina oca i udruge kršćanskih odvjetnika da zaustave postupak. 

Otac je tvrdio da njegova kći zbog psihičkih poteškoća nije sposobna donositi takvu odluku, naglašavajući odgovornost države da štiti život, osobito kod ranjivih osoba. Unatoč tome, sudovi su zaključili da ispunjava sve zakonske uvjete za eutanaziju.

Teška životna priča i odluka o smrti

Sama je tvrdila da je bila silovana dvaput – prvi put od bivšeg dečka, a drugi put 2022. godine od trojice mladića migranata – te je taj događaj opisala kao trenutak koji joj je potpuno promijenio život. Noelia je 2022. godine, pod utjecajem droge, skočila s petog kata i ostala trajno paralizirana. Nakon toga živjela je s kroničnom boli i teškim psihičkim posljedicama. 

Godine 2024. podnijela je zahtjev za eutanaziju, navodeći da više ne može podnijeti fizičku i psihičku patnju. U emotivnim istupima isticala je osjećaj usamljenosti i traume, uključujući i tvrdnje o seksualnom nasilju koje je dodatno obilježilo njezin život. 

„Samo želim otići u miru i zaustaviti bol“, poručila je u jednom od posljednjih intervjua, naglašavajući da njezina patnja ne smije biti manje važna od osjećaja članova obitelji.

Što dopušta zakon

Prema španjolskom zakonu iz 2021., eutanazija je dopuštena osobama koje pate od teških i neizlječivih bolesti ili kroničnih stanja koja uzrokuju trajnu i nepodnošljivu patnju. Postupak uključuje više razina provjere – od ponovljenih zahtjeva pacijenta do odobrenja liječnika i posebnog povjerenstva.

Smrt se može provesti aktivnom eutanazijom ili potpomognutim samoubojstvom, ovisno o načinu primjene smrtonosne supstance. 

Slučaj koji je podijelio javnost

Posebnu pažnju izazvalo je to što nije riječ o starijoj ili terminalno bolesnoj osobi, već o mladoj ženi čija je patnja bila posljedica kombinacije fizičkih i psihičkih trauma. Upravo zbog toga slučaj je otvorio brojna pitanja o granicama zakona i kriterijima za odobravanje eutanazije.

Od legalizacije 2021. godine, više od tisuću ljudi u Španjolskoj koristilo je ovu mogućnost, no slučaj Noelie Castillo Ramos mnogi smatraju presedanom koji će dugoročno utjecati na daljnje rasprave o pravu na dostojanstvenu smrt.

Pročitaj članak