Kaos u hercegovačkoj župi: Svećeniku ponovno zabranili misu, vjernici ogorčeni

Napetosti u župi Presvetog Imena Isusova u Mostarskom Gracu ponovno su eskalirale nakon događaja na groblju Jelkinovac u Provu, gdje je, prema tvrdnjama iz župe, zakonitom upravitelju don Milenku Krešiću i skupini vjernika onemogućeno održavanje svete mise i ulazak na groblje.

U službenom priopćenju koje je potpisao don Milenko Krešić navodi se kako je skupina mještana, koja podupire suspendirane svećenike iz Čapljine, ponovno spriječila bogoslužje te inzistira da u župi mogu djelovati isključivo franjevci. Zbog mogućnosti novih sukoba i dodatnog podizanja napetosti, u dogovoru s Pastoralnim vijećem odlučeno je da se ovoga puta misa neće održati.

Iz župe poručuju kako se takvim postupcima produbljuju podjele među vjernicima te uskraćuje pravo na slobodno ispovijedanje vjere i sudjelovanje u sakramentalnom životu Katoličke Crkve. Naglašavaju da nitko nema pravo prijetnjama ili silom određivati drugima način prakticiranja vjere niti im braniti pristup bogoslužju.

Podsjećaju kako su prethodnih tjedana vjernici okupljeni oko don Krešića mise slavili na drugim lokacijama, no da je sada odlučeno izbjeći svaki mogući incident. Ističu da ne žele nikome braniti vlastitu vjersku praksu, nego samo traže mogućnost da svoju vjeru žive u zajedništvu sa zakonitim crkvenim vlastima.

U priopćenju se izražava zabrinutost zbog nastavka potpore suspendiranim svećenicima, za koje tvrde da djeluju protivno odlukama Katoličke Crkve, te upozorava kako dio mještana drugima uskraćuje temeljna prava na slobodno sudjelovanje u vjerskom životu.

Istodobno, redakciji portala Jabuka.tv obratila se i župljanka Mostarskog Graca, koja je željela ukazati na, kako navodi, “prešućenu stranu” sukoba u župi. U svom dopisu tvrdi kako problem nije “protjerivanje franjevaca”, nego činjenica da se svećeniku koji ima službeni dekret Crkve fizički onemogućava služenje mise.

Prema njezinim riječima, dio vjernika nema mogućnost sudjelovati u regularnom sakramentalnom životu u vlastitoj župi, a kao posebno problematično navodi situacije u kojima mladi sakramente moraju primati u drugim župama jer ih u Mostarskom Gracu ne mogu ostvariti u skladu s crkvenim propisima.

Osvrnula se i na položaj žena koje se nakon udaje dosele u župu iz drugih sredina, tvrdeći kako se i one suočavaju s problemom nemogućnosti pristupa “regularnim” sakramentima u vlastitoj župi.

U dopisu se postavlja pitanje zašto suspendirani franjevci ne bi surađivali sa zakonitim upraviteljem župe kako bi se pronašlo rješenje prihvatljivo za sve vjernike. Autorica upozorava da trenutna situacija stvara osjećaj potpune obespravljenosti dijela župljana te tvrdi da se pojedinim mještanima praktično uskraćuju osnovna ljudska i vjerska prava.

Posebno je kritizirala postupanje nadležnih institucija, navodeći da policija izlazi na teren po prijavama, ali da ne poduzima konkretne korake kako bi se omogućilo nesmetano održavanje misa i slobodno prakticiranje vjere.

Na kraju dopisa upućen je apel javnosti i institucijama da objektivno sagledaju situaciju u Mostarskom Gracu te zaštite prava svih župljana koji žele živjeti svoju vjeru u skladu sa zakonitim ustrojem Katoličke Crkve.

Pročitaj članak

Nakon uklanjanja spomenika HVO-u stigao žestok odgovor: “Stanivuković licemjerno govori o antifašizmu”

Uklanjanje spomenika poginulim pripadnicima 103. brigade HVO-a Derventa u Modranu kod Dervente izazvalo je burne reakcije hrvatskih braniteljskih udruga u Bosni i Hercegovini, koje cijeli slučaj vide kao još jedan pokušaj političkog obračuna s hrvatskim žrtvama i poviješću Hrvata u Bosanskoj Posavini. Vijest o uklanjanju spomen-obilježja ranije je objavio Draško Stanivuković, predstavivši taj čin kao “pobjedu razuma, istine i poštovanja prema žrtvama”.  

Stanivuković je pritom poručio kako u Republici Srpskoj nema mjesta za simbole koji, kako tvrdi, “vrijeđaju uspomenu na stradale i bude najmračnije ideologije prošlosti”, pokušavajući spomenik HVO-u dovesti u kontekst veličanja ustaštva i fašizma. Međutim, riječ je o spomen-obilježju podignutom u čast poginulim hrvatskim braniteljima iz 103. brigade HVO-a Derventa, bez ikakvih zabranjenih ili spornih obilježja.  

Posebno pitanje koje se nameće jest kako to da spomenik godinama nikome nije smetao, a problem je postao upravo sada, u politički osjetljivom i predizbornom trenutku. Mnogi smatraju da se ponovno poseže za ratnim temama kako bi se skrenula pozornost s stvarnih problema građana i podigle nacionalne tenzije.  

Na cijeli slučaj oštro je reagirala i Koordinacija udruga proisteklih iz Domovinskog rata Hrvatskoga vijeća obrane u BiH, poručivši kako se radi o pokušaju zatiranja tragova Hrvata na području Dervente i Bosanske Posavine.  

U priopćenju navode kako “najoštrije osuđuju” Stanivukovićev istup i njegovo “likovanje zbog uklanjanja spomen-obilježja hrvatskim žrtvama”. Posebno su istaknuli kako je neprihvatljivo da lekcije o antifašizmu i žrtvama dijeli političar koji, kako tvrde, veliča četnički pokret i njegove simbole.  

“Na spomeniku u Modranu nisu bila upisana imena nikakvih ideologija, nego imena poginulih hrvatskih branitelja — ljudi koji su položili svoje živote braneći svoje domove, obitelji i hrvatski narod u derventskom kraju”, poručili su iz Koordinacije.  

Dodaju kako su Hrvati Dervente i okolnih mjesta tijekom posljednjeg rata ubijani, zatvarani i protjerivani te upozoravaju da uklanjanje spomenika predstavlja pokušaj brisanja tragova hrvatskog naroda s tog prostora. 

Koordinacija udruga HVO-a poručila je kako neće dopustiti da se hrvatske žrtve brišu niti da se nad imenima poginulih branitelja skupljaju politički bodovi. Najavili su i zahtjeve prema hrvatskim političkim predstavnicima i institucijama u BiH da na ovakve poteze odgovore “jasno, institucionalno i dostojanstveno”.  

Istaknuli su i kako će tražiti preispitivanje svih javnih obilježja i simbola koji vrijeđaju hrvatske žrtve i prognane Hrvate, naglašavajući da hrvatske vlasti imaju pravo jednako odlučno reagirati ondje gdje se narušava dostojanstvo hrvatskog naroda i uspomena na žrtve Domovinskog rata.  

Na kraju priopćenja poručili su kako će spomen na poginule hrvatske branitelje iz Modrana ponovno biti vraćen te da će ostati trajni simbol hrvatske žrtve i stradanja Hrvata derventskog kraja.  

Cijeli slučaj tako je ponovno otvorio stare rane i pokazao koliko su pitanja ratne prošlosti i dalje snažno prisutna u političkom prostoru Bosne i Hercegovine, posebno kada se koriste u dnevno-političke i predizborne svrhe.

Pročitaj članak

Sezonski radnici u poljoprivredi postali “zlata vrijedni”: Dnevnice idu i do 150 KM

Višegodišnji problem nedostatka sezonskih radnika u poljoprivredi u Bosni i Hercegovini dosegnuo je kritičnu točku. Dok se sezonski radovi na njivama, plantažama i u voćnjacima zahuktavaju, poljoprivrednici sve teže pronalaze ljude spremne za rad, unatoč činjenici da su dnevnice znatno porasle, piše bhrt.ba.

U jeku berbe jagoda u Semberiji sat rada plaća se i do 10 konvertibilnih maraka, što znači da sezonski radnik za jedan dan može zaraditi oko 100 KM, a tijekom najintenzivnijeg dijela sezone i više. Ipak, proizvođači tvrde da ni veće zarade više nisu dovoljne da privuku radnu snagu.

Dobar sezonski radnik danas je, kažu poljoprivrednici, postao prava rijetkost. Sezona jagoda trenutačno je u punom jeku, a upravo su troškovi radne snage među najvećim izdacima proizvođača.

“Svake godine sve je teže pronaći kvalitetne radnike. Za ove poslove ne treba posebna škola – branje jagoda, krastavaca, rezanje kupusa ili berba paprike i rajčice može naučiti gotovo svatko. Međutim, ljudi odlaze tamo gdje mogu lakše zaraditi novac. Snalazimo se kako znamo, pomažu nam i djeca kada nemaju obveza, ali radnika je sve manje”, kaže proizvođač jagoda Đorđe Vakčić.

Da problem nije ograničen samo na sezonske poslove potvrđuju i poslodavci koji već godinama upozoravaju na kronični nedostatak radne snage u gotovo svim sektorima. U poljoprivredi je situacija posebno teška jer je riječ o fizički zahtjevnim poslovima koji ovise o vremenskim uvjetima i sezoni.

Dnevnice za pojedine poslove danas dosežu i do 150 KM, a poslodavci uz to često osiguravaju hranu i prijevoz.

“Ovim poslom uglavnom se bave starije generacije. Kod nas bi dnevnica bila oko 110 maraka, dok u Posavini plaćaju i više. Troškovi radne snage postali su jedan od najvećih problema u proizvodnji”, ističe Milenko Todorović, tehnolog u AD “Duvan” Bijeljina.

Nedostatak radnika već ostavlja ozbiljne posljedice na domaću proizvodnju. Pojedini poljoprivrednici smanjuju površine pod određenim kulturama ili potpuno odustaju od proizvodnje koja zahtijeva velik broj sezonaca.

Proizvođač trešanja Čedomir Radovanović kaže da je upravo zbog manjka radne snage morao promijeniti planove razvoja svog gospodarstva.

“Planirao sam imati sedam do osam hektara trešanja, ali sam zbog problema s radnicima stao na dva hektara. Dok sam se bavio berbom jagoda, trebalo mi je desetak ili petnaest sezonaca i bilo ih je gotovo nemoguće pronaći. Sada sam proizvodnju prilagodio tako da mogu raditi uz pomoć obitelji, prijatelja i nekoliko stalnih radnika”, kaže Radovanović.

I dok dnevnice iz godine u godinu rastu, interes za rad u poljoprivredi sve je manji. Proizvođači upozoravaju da pitanje radne snage više nije samo pitanje troškova, nego pitanje opstanka domaće poljoprivredne proizvodnje.

Bez dovoljno radnika, upozoravaju voćari i povrtlari iz Semberije, mnoga će polja ostati neobrana, a broj domaćih proizvođača mogao bi nastaviti opadati.

Pročitaj članak

BiH sve više ovisi o stranim radnicima: Nepalcima BiH postaje novi dom

U Bosni i Hercegovini trenutno radi više od sedam tisuća stranih radnika, a zbog sve većeg nedostatka domaće radne snage poslodavci upozoravaju da će potreba za uvozom radnika u budućnosti biti još izraženija. Najtraženija zanimanja su kuhari, čistači, tesari, armirači, zidari i stolari, piše BHRT.

Među onima koji su svoj novi početak pronašli u BiH je i 28-godišnji Lekh Nath iz Nepala, koji već devet mjeseci radi u jednoj tvrtki u Bijeljini. Ističe kako je zadovoljan uvjetima rada, odnosom poslodavaca i životom u Bosni i Hercegovini.

– Bosna je veoma dobra zemlja. Ranije sam osam godina radio u Dubaiju, a ovdje su uvjeti rada dobri i ljudi su veoma ljubazni prema nama. Kada se razbolimo ili umorimo, svi žele pomoći. Klima je slična nepalskoj i ovo je dobro mjesto za život – rekao je Nath.

Slično razmišlja i 21-godišnji Aagman Bista, koji u BiH vidi svoju budućnost. Kaže kako nije očekivao da će ga zemlja toliko pozitivno iznenaditi.

– U Nepalu plaće nisu velike, dok je ovdje zarada dobra. Posao je težak, ali sam se naviknuo i planiram ostati ovdje koliko god budem mogao – istaknuo je Bista.

Prema podacima Agencije za rad i zapošljavanje BiH, ovogodišnja kvota za zapošljavanje stranaca iznosi 7.427 radnih dozvola. Od toga je 4.500 dozvola predviđeno za Federaciju BiH, 2.000 za Republiku Srpsku, dok ostatak pripada Brčko distriktu.

Najviše stranih radnika dolazi iz Nepala, Bangladeša i Indije, a najčešće se zapošljavaju u proizvodnji, poljoprivredi i građevinskom sektoru.

Iz Agencije za zapošljavanje stranih radnika „Ino Balkan“ iz Bijeljine navode kako proces zapošljavanja stranaca nije jednostavan te traje mjesecima.

– Procedura uključuje odabir kandidata, pripremu dokumentacije, izdavanje radnih dozvola i reguliranje boravka, kao i prijavu radnika u radni odnos. Sve to zahtijeva mnogo vremena i administracije – pojasnila je Dijana Berić iz agencije „Ino Balkan“.

Poslodavci smatraju da je liberalizacija zapošljavanja stranaca nužna jer domaćeg radno sposobnog stanovništva nedostaje gotovo u svim sektorima.

Predsjednik Udruženja poslodavaca Federacije BiH Mujo Hasić ističe kako gospodarstvo već osjeća ozbiljan manjak radnika.

– Potrebno je ubrzati procedure i olakšati dolazak stranih radnika jer domaće tržište rada više ne može zadovoljiti potrebe poslodavaca – rekao je Hasić.

Na sve češće kritike da dolazak stranih radnika ruši cijenu rada u BiH, poslodavci odgovaraju kako to nije točno. Naglašavaju da angažman stranih radnika uključuje dodatne troškove poput smještaja, administracije, prijevoza i integracije, zbog čega oni nisu jeftina radna snaga.

Sve veći broj stranih radnika pokazuje kako se tržište rada u Bosni i Hercegovini ubrzano mijenja. Dok domaći radnici odlaze u zemlje Europske unije u potrazi za boljim životom, prazna radna mjesta u BiH sve češće popunjavaju radnici iz Azije.

Pročitaj članak

Povijest ne možete promijeniti”: Objavljena snažna poruka o simbolu ljiljana u BiH

Povijest se ne može mijenjati, ali se može graditi bolja budućnost. Upravo je to glavna poruka osvrta koji se širi društvenim mrežama nakon rasprava o simbolu ljiljana, njegovu značenju i povijesnoj ulozi na prostoru Bosne i Hercegovine. Autor upozorava kako su društvene mreže ponovno pokazale koliko se olako komentiraju teme o kojima mnogi zapravo ne znaju gotovo ništa, pri čemu se često šire mržnja i podjele umjesto činjenica i dijaloga.  

Posebno se osvrnuo na izjavu bivšeg hrvatskog nogometnog reprezentativca Igor Štimac, ističući kako je u svega nekoliko sekundi uspio objasniti ono što političari desetljećima nisu – povijesno porijeklo simbola ljiljana. Autor smatra da je Štimac pokazao dobro poznavanje povijesti te potaknuo mnoge da se dodatno educiraju o simbolici ljiljana i njegovoj povezanosti sa srednjovjekovnom Bosnom.  

Istodobno je upućena i dobronamjerna kritika kolegici Škegro zbog, kako navodi, nedovoljno jasnog objašnjenja zašto je ilustracija bez križa, a s ljiljanom, izazvala burne reakcije javnosti. Autor naglašava da sam simbol ljiljana nikome ne bi trebao smetati, pa ni katolicima, ali da je problem nastao u trenutku kada je križ uklonjen i zamijenjen drugim simbolom u jeku osjetljivih društvenih rasprava. Smatra kako je upravo to izazvalo nesporazume i otvorilo prostor za uvredljive komentare i međusobne optužbe.  

U tekstu se potom podsjeća na povijesne činjenice o dolasku kršćanstva i islama na prostor Bosne i Hercegovine. Kršćanstvo je, navodi se, prisutno još od kasne antike, odnosno od 3. i 4. stoljeća, dok islam dolazi s Osmanlijama nakon 1463. godine. Time autor želi ukazati da je kršćanstvo na ovim prostorima postojalo više od tisuću godina prije dolaska islama, naglašavajući pritom kako iznošenje tih činjenica ne znači negiranje prisutnosti ili važnosti islamske tradicije u BiH.  

Poseban dio teksta posvećen je srednjovjekovnoj Bosni, dinastiji Kotromanića i simbolu ljiljana. Ističe se kako je prvi bosanski kralj Tvrtko I. Kotromanić, okrunjen 1377. godine po katoličkom obredu, upravo ljiljan koristio kao simbol legitimiteta, moći i pripadnosti europskom kršćanskom svijetu. Ljiljan se, navodi autor, povezuje i s čistoćom Blažene Djevice Marije, zbog čega je imao snažno mjesto u kršćanskoj simbolici toga vremena. 

Podsjeća se i kako su prije kraljevstva Bosnom upravljali banovi poput bana Kulina i Stjepana II. Kotromanića, dok su kasniji bosanski kraljevi i kraljice nastavili koristiti ljiljan kao državni simbol. Među najpoznatijim imenima izdvajaju se Katarina Kosača-Kotromanić, Stjepan Tomaš i Stjepan Tomašević.  

Autor zaključuje kako su povijesne činjenice jasne i zapisane te da ih nije moguće mijenjati niti prekrajati prema dnevnim potrebama i političkim interpretacijama. Upozorava kako društvene mreže prečesto postaju prostor širenja mržnje i neznanja, dok bi fokus društva trebao biti usmjeren prema stvaranju bolje i mirnije budućnosti za sve narode i građane Bosne i Hercegovine.

Cijeli tekst možete pročitati na FB stranici Hercegovka.net - OVDJE.

Pročitaj članak

Duhovi ili Pedesetnica – rođendan Crkve i silazak Duha Svetoga nad apostole

foto: catholic-convert.com

Pedeset dana nakon Uskrsa i deset dana nakon slavlja Kristova uzašašća Katolička Crkva slavi Duhove, jedan od najvećih kršćanskih blagdana. Ova svetkovina, poznata i kao Pedesetnica, spomen je na silazak Duha Svetoga nad apostole i prvu Crkvu okupljenu u Jeruzalemu. Upravo se taj događaj smatra rođendanom Crkve jer bez Duha Svetoga Crkva ne bi bila Kristova zajednica, nego tek jedna od mnogih ljudskih organizacija.

Prema biblijskom izvještaju iz Djela apostolskih, na blagdan židovske Pedesetnice apostoli, Blažena Djevica Marija i ostali učenici bili su okupljeni na istome mjestu kada se dogodio snažan i dramatičan znak Božje prisutnosti. Iznenada se začula buka poput silnog vjetra, a nad okupljenima su se pojavili ognjeni jezici. Tada su se svi ispunili Duhom Svetim i počeli govoriti različitim jezicima koje prije nisu poznavali.

U Jeruzalemu su tih dana boravili Židovi iz raznih krajeva svijeta, pristigli na slavlje blagdana. Veliko mnoštvo ostalo je zapanjeno jer je svatko od njih apostole čuo govoriti na vlastitom jeziku. Taj događaj postao je snažno svjedočanstvo Božje prisutnosti i početak javnog navještaja evanđelja.

Posebno se ističe apostol Petar koji je samo nekoliko tjedana ranije, iz straha, tri puta zatajio Isusa. Nakon silaska Duha Svetoga upravo on hrabro izlazi pred narod i propovijeda da je Isus iz Nazareta obećani Mesija koji je uskrsnuo od mrtvih. Njegova nadahnuta propovijed dotaknula je srca okupljenih pa se toga dana krstilo oko tri tisuće ljudi.

Biblijski tekst iz Djela apostolskih slikovito opisuje taj događaj:

„Kad je napokon došao dan Pedesetnice, svi su bili zajedno na istome mjestu. I eto iznenada šuma s neba, kao kad se digne silan vjetar. Ispuni svu kuću u kojoj su bili. I pokažu im se kao neki ognjeni razdijeljeni jezici te siđe po jedan na svakoga od njih. Svi se napuniše Duha Svetoga i počeše govoriti drugim jezicima, kako im već Duh davaše zboriti.“

Duhovi su stoljećima zauzimali posebno mjesto u crkvenoj tradiciji. Zanimljivo je da je sve do 1969. godine Crkva slavila i duhovsku osminu, odnosno osam dana nakon same svetkovine tijekom kojih se nastavilo razmatrati otajstvo silaska Duha Svetoga. Liturgijska čitanja, molitve i crvena boja misnog ruha ostajali su povezani s blagdanom Pedesetnice. Tu je praksu ukinuo papa Pavao VI. nakon liturgijske reforme.

Blagdan Duhova i danas vjernike podsjeća na snagu vjere, zajedništva i djelovanje Duha Svetoga koji prema kršćanskom vjerovanju vodi i obnavlja Crkvu kroz povijest.

Pročitaj članak

Postavljena spomen ploča povodom 81. obljetnice partizanskog zločina i ubojstva dvojice franjevaca

foto Maria Vision

U sklopu obilježavanja 81. obljetnice od strašnog partizanskog zločina na nedužnim fratrima, održana je molitva na kočerinskom groblju Gospe od Anđela, na grobu dvojice ubijenih, te je u crkvi služena sveta misa koju je predslavio fra Jozo Grbeš, provincijal Hercegovačke franjevačke provincije, koji je blagoslovio i spomen-ploču koja je postavljena na pročelje župne kuće.

Partizani su u noći između 20. i 21. svibnja 1945. provalili u župnu kuću te ustrijelili župnika fra Valentina Zovku i mladomisnika fra Andriju Topića. Kad je fra Andrijina majka Šima, župnikova sestra, čula pucanj, požurila je u sobu i pokušala ga zaštititi svojim tijelom. Dvojica nasilnika su je gurnuli u stranu, a jedan joj je od njih hicem pred njenim očima ubio sina, prenosi Brotnjo.info.

Fra Andrija Topić rođen je 1919. godine u Oklajima kod Širokog Brijega i bio je jedan od najmlađih članova Hercegovačke franjevačke provincije. Bio je teško bolestan, a ubijen je na bolesničkoj postelji. Njegov ujak fra Valentin Zovko rođen je 1889. godine, također u Oklajima. U vrijeme ubojstva bio je župnik u Kočerinu.

Pročitaj članak

Hrvatska izlazi ususret BiH s novim sporazumom koji donosi velike promjene na granici

Republika Hrvatska odlučila je izaći u susret Bosni i Hercegovini te učiniti presedan u odnosu na dosadašnje standarde Europske unije proširenjem broja graničnih prijelaza između dviju zemalja, proizlazi iz novog bilateralnog ugovora dogovorenog nakon pregovora dviju strana, piše RTV Herceg Bosne.

Europska unija ima standardizirana mjerila za otvaranje graničnih prijelaza prema susjednim državama, temeljena na omjerima prometa roba i putnika, prometnoj povezanosti te gospodarskoj razvijenosti pograničnih područja. U tom kontekstu, procjene Europske komisije u posljednjih 15 godina bile su da su za promet roba s Bosnom i Hercegovinom potrebna najviše dva granična prijelaza otvorena 24 sata dnevno za sve vrste roba, opremljena svim potrebnim graničnim i carinskim inspekcijama.  

Unatoč tome, Bosna i Hercegovina je u više navrata tražila otvaranje dodatnog takvog prijelaza. Novim bilateralnim ugovorom između dviju država predviđa se mogućnost otvaranja čak šest graničnih prijelaza za promet svih vrsta roba, što predstavlja značajno odstupanje od dosadašnjih europskih standarda.  

Uz to, ugovorom je predviđena i prekategorizacija deset postojećih prijelaza za pogranični putnički promet u prijelaze za međunarodni promet putnika, čime se dodatno povećava protočnost ljudi preko granice.  

Dogovor je rezultat bilateralnih pregovora izaslanstava Bosne i Hercegovine i Hrvatske, koji su se odvijali od prosinca 2025. do travnja 2026. Tijekom tog razdoblja utvrđeno je kako su prijevoznici iz BiH, kao i putnici u tranzitu, suočeni s otežanim prelaskom granice, ponajprije zbog uvođenja novih tehnologija provjere, uključujući sustav ulaska i izlaska (EES), prilikom ulaska državljana BiH u schengenski prostor.  

Kako bi se ublažili ti problemi i olakšao tranzit preko vanjske granice Europske unije, Hrvatska je odlučila proširiti broj graničnih prijelaza u svim kategorijama, osobito za promet svih vrsta roba i ljudi, kao i ukupni broj prijelaza za međunarodni promet putnika, čime je napravljen presedan u odnosu na dosadašnju praksu EU.

Pročitaj članak

HKUD „Rodoč” dovodi klapu HRM „Sveti Juraj” u Rodoč

U sklopu središnje proslave Dana sv. Ivana Krstitelja 2026. godine, Rodoč će ugostiti jednu od najpoznatijih hrvatskih klapa – Klapu Hrvatske ratne mornarice „Sveti Juraj”.

Klapa HRM Sveti Juraj nastupit će u nedjelju, 21. lipnja 2026. godine, s početkom u 20:30 sati, na platou crkve sv. Ivana Krstitelja u Rodoču. Riječ je o glazbenom događaju koji već sada privlači pozornost javnosti i najavljuje se kao jedan od vrhunaca ovogodišnjeg programa proslave.

Koncert će uslijediti nakon Međunarodne smotre dječjeg folklora, čime se nastavlja bogat kulturno-umjetnički program posvećen zaštitniku mjesta. Organizatori ističu kako će večer biti ispunjena snažnim emocijama, klapskom pjesmom i domoljubnim ugođajem koji je prepoznatljiv za nastupe ove renomirane klape.

Posebnu simboliku ovogodišnjoj proslavi daje i činjenica da HKUD „Rodoč” obilježava 25 godina djelovanja, što dodatno naglašava važnost i veličinu događaja za lokalnu zajednicu.

Iz HKUD-a „Rodoč” poručuju kako očekuju veliki odaziv publike te pozivaju sve zainteresirane da dođu i budu dio večeri koja će, kako navode, u Rodoču ostati dugo upamćena. Spoj tradicije, kulture i vrhunske klapske pjesme, prema najavama, jamči događaj koji će obilježiti ovo ljeto u Mostaru i okolici.

Pročitaj članak

Patera Iku Mandurića žestoko napali zbog ‘Progledaj srcem’, sada je svima odgovorio

Nakon brojnih prozivki i optužbi koje su se posljednjih dana pojavile na društvenim mrežama i u dijelu javnosti zbog njegove podrške duhovno-glazbenom događaju „Progledaj srcem“, oglasio se i Ike Mandurić. 

U podužoj objavi poručio je kako je proteklih tjedan dana slušao „razne pamflete i neistine“, ali da ga sve to nije pokolebalo.  

„Dragi svijete! Evo, tjedan dana sam slušao o sebi razne pamflete i neistine povodom podrške koncertu Progledaj srcem. Istina je da to nisam očekivao, ali sve je to dobro i više nego dobro“, napisao je Mandurić.  

Istaknuo je kako nema namjeru razuvjeravati one koji ga, kako kaže, žele prikazati u negativnom svjetlu, ali smatra da duguje objašnjenje ljudima koji ga podržavaju i vjeruju mu.  

U velikom obraćanju javnosti posebno je naglasio svoj dugogodišnji odnos prema hrvatskim braniteljima i Domovinski rat, za koje tvrdi da nisu tek deklarativni, nego duboko osobni i životni.  

Podsjetio je kako je godinama sudjelovao u pastoralnom radu s braniteljima, dolazio među prosvjednike u Savsku tijekom braniteljskih prosvjeda, organizirao molitvene inicijative te pokrenuo i sudjelovao u projektima poput Marijanskog zavjeta za Domovinu, duhovnih obnova za branitelje i udruge „Brat branitelj“.  

Mandurić je naveo i da je kroz godine organizirao kampove za branitelje, sudjelovao u programima pomoći i zajedništva s njima te kroz rad sa mladima kontinuirano promovirao kulturu sjećanja na žrtvu hrvatskih branitelja. 

Posebno je odbacio tvrdnje da je politički djelovao u korist pojedinih stranaka ili kandidata. Negirao je da je javno podržavao Miroslav Škoro ili bilo kojeg drugog političkog kandidata, kao i optužbe da je podržao inicijativu „Rijeke pravde“.  

„Nikada ni na koji način“, poručio je, dodajući da čak ni privatno ne govori za koga glasuje kako njegovo mišljenje ne bi bilo shvaćeno kao preporuka drugima.  

Osvrnuo se i na razdoblje pandemije, odbacivši tvrdnje da je javno pozivao ljude na cijepljenje ili huškao narod protiv Vlade zbog epidemioloških mjera. Naveo je kako je osobno slijedio preporuku liječnice i poziv pape Franje, ali da nikada nije javno agitirao.  

Demantirao je i tvrdnje da je imao osobni financijski interes u obrani koncerta „Progledaj srcem“ i organizatorice Ksenija Abramović.  

„Baš nikakve veze nemam s koncertom već godinama, i otkada sam u Osijeku ni jednom nisam otišao na njega“, napisao je.  

U završnom dijelu objave iznio je i svoja osobna i politička stajališta, naglasivši da sebe smatra braniteljem „jednom i zauvijek“, te da je Domovinski rat za njega „svetinja i temelj na kojemu sve nacionalno mora stajati“.  

Dotaknuo se i povijesnih tema vezanih uz partizanski pokret i poratna stradanja njegove obitelji, istaknuvši kako su to emotivne teme koje ga duboko određuju.  

Na kraju objave podijelio je i anegdotu sa sprovoda prijatelja i branitelja Darka Nađa, prisjetivši se poslovice koju je tada čuo: „Ni jedno dobro djelo neće ostati nekažnjeno“.  

„Dobro sam zapamtio taj govor i tu poslovicu puno puta ponovio. Tako biva s onima koji se bore za dobro. Ali je to i znak da je to dobar smjer“, zaključio je Mandurić uz poruku: „Mir vam svima!“

Cijeli post možete pročitati O V D J E.

Pročitaj članak

Duhovsko bdijenje u Mostaru: Noć molitve, tišine i klanjanja pred Presvetim

U Franjevačkoj crkvi sv. Petra i Pavla u Mostaru vjernici će i ove godine na poseban način dočekati svetkovinu Duhova kroz molitveno bdijenje, koje nosi snažnu duhovnu poruku tišine, sabranosti i otvorenosti djelovanju Duha Svetoga.

Franjevačka crkva sv. Petra i Pavla u Mostaru će u subotu, 23. svibnja 2026., na uočnicu Duhova, postati mjesto produžene molitve i klanjanja pred Presvetim Oltarskim Sakramentom. Nakon večernje svete mise započinje Duhovsko bdijenje koje će trajati sve do ponoći.

Ovo bdijenje je poziv na unutarnje obraćenje i dublje zajedništvo s Bogom. U tišini crkve, pred euharistijskim Isusom, vjernici imaju priliku predati svoje brige, zahvale i molitve, ali i otvoriti srce novom djelovanju Duha Svetoga koji, prema kršćanskoj vjeri, obnavlja, tješi i vodi.

Duhovi, kao rođendan Crkve, podsjećaju na trenutak kada su apostoli, ispunjeni Duhom Svetim, izišli iz zatvorenosti i počeli hrabro svjedočiti svoju vjeru. Upravo zato ovakva bdijenja imaju posebno značenje – ona pozivaju na osobno produbljenje vjere i hrabrost življenja evanđelja u svakodnevici.

Klanjanje do ponoći u mostarskoj franjevačkoj crkvi tako postaje i znak zajedništva – ne samo okupljenih vjernika, nego i cijele Crkve koja u molitvi diše jednim srcem. U svijetu ubrzanosti i buke, ovakvi trenuci tišine postaju dragocjeni prostor susreta s Bogom, ali i sa samim sobom.

Vjernici su pozvani da se uključe u ovo bdijenje, bilo osobno ili u zajedništvu, kako bi uoči Duhova obnovili svoju vjeru i otvorili se snazi Duha Svetoga koji i danas djeluje u životu Crkve i svakog čovjeka.

Pročitaj članak

Novčanica od 500 eura više se neće tiskati, evo do kad se koristi

Europska središnja banka u završnoj je fazi projekta redizajna novčanica eura, koji je pokrenut krajem 2021. godine. Nova serija donijet će značajne promjene u izgledu, ali i u strukturi apoena, među kojima je i ukidanje novčanice od 500 eura, prenosi Bljesak.info.

ECB je u srpnju prošle godine raspisao natječaj za europske grafičke dizajnere kako bi prikupio vizualne prijedloge za novu seriju novčanica. Dizajneri koji su prošli selekciju imaju rok do kraja ovog mjeseca dostaviti svoja konačna rješenja. Nakon toga prijedlozi će biti proslijeđeni stručnom žiriju, a zatim i Upravnom vijeću ECB-a na konačno razmatranje. 

ECB je potvrdio kako će u novoj seriji novčanica biti ukinut apoen od 500 eura, što je ranije već bilo najavljeno. Ova odluka donesena je s ciljem smanjenja rizika od pranja novca i lakšeg praćenja financijskih tokova. Ipak, to ne znači kako postojeće novčanice od 500 eura prestaju vrijediti. 

One će i dalje ostati zakonito sredstvo plaćanja i moći će se koristiti bez vremenskog ograničenja, iako se nove više neće tiskati. Redizajn novčanica eura predstavlja jednu od najvećih promjena u eurozoni u posljednja dva desetljeća, a njegov završetak i uvođenje nove serije očekuju se nakon konačne odluke ECB-a.

Pročitaj članak

Projekt stoljeća ili ekološka prijetnja? Mještani Cima i Ilića starhuju od devastacije Radobolje

Dok se u Mostaru intenziviraju radovi na Južnoj obilaznici, nova prometna rješenja izazivaju sve više polemika u javnosti. Udruga EKO CIR – Cim, Ilići, Radobolja uputila je otvoreno pismo Vladi Federacije Bosne i Hercegovine tražeći žurnu reakciju i zaštitu prirodnih resursa, prvenstveno pitke vode, zbog planirane izgradnje zapadne obilaznice Mostara.  

Iz Udruge upozoravaju kako je trasa buduće prometnice planirana upravo kroz jedno od najosjetljivijih područja grada, bogato podzemnim vodama i u neposrednoj blizini izvora rijeke Radobolje. Prema njihovim navodima, cesta bi s Mostarskog blata tunelom prolazila prema Vrelu Radobolje, svega stotinjak metara od samog izvora iz kojeg se Mostar opskrbljuje pitkom vodom.  

Posebnu zabrinutost izaziva činjenica da bi prometnica prelazila preko Radobolje te se potom nastavila tunelom ispod naselja Cim, koje Udruga opisuje kao jedno od najstarijih mostarskih naselja, ali i područje izrazito osjetljivo zbog velikih količina podzemnih voda i nekadašnjih rudarskih jama.  

Podsjećaju kako je Cim još od 1918. godine bio potkopavan rudarskim kopovima, a da je zatvaranje rudnika osamdesetih godina prošlog stoljeća bilo povezano upravo s prodorima velikih količina vode u jame. Zbog toga smatraju da bi novi zahvati mogli izazvati ozbiljne posljedice za okoliš i sigurnost stanovništva.  

Iz EKO CIR-a tvrde kako planirana zapadna obilaznica neće donijeti stvarnu korist građanima, ali bi mogla prouzročiti trajnu devastaciju prostora i ugroziti jedan od najvažnijih prirodnih resursa grada.  

“U vrijeme kada znanstvenici širom svijeta upozoravaju na nužnost zaštite pitkih voda, smatramo da nije potrebno dodatno objašnjavati koliku bi štetu mogao izazvati ovakav projekt”, poručuju iz Udruge.  

U pismu se osvrću i na argumente zagovaratelja obilaznice koji projekt opravdavaju boljim prometnim povezivanjem zapadne Hercegovine sa Sarajevom i ostatkom Bosne i Hercegovine. Iz Udruge navode kako podržavaju gospodarski razvoj regije, ali upozoravaju da se pri tome ne smiju koristiti politički argumenti i zanemarivati interesi lokalnog stanovništva.  

Posebno problematičnim smatraju procijenjenu vrijednost projekta od oko 800 milijuna konvertibilnih maraka za, kako navode, svega dva i pol kilometra prometnice. Pitaju se tko bi snosio odgovornost ukoliko bi tijekom realizacije projekta bilo utvrđeno da je zahvat neizvodiv ili neopravdan.  

Od Federalne vlade traže aktivno uključivanje u cijeli proces, angažiranje stručnjaka te pronalazak alternativnog rješenja koje bi zadovoljilo prometne potrebe Hercegovine, ali bez ugrožavanja gradskih naselja i prirodnih resursa Mostara. U protivnom najavljuju obraćanje međunarodnim institucijama koje se bave zaštitom okoliša i ljudskih prava.  

Istodobno, Grad Mostar obavijestio je građane da će 25. svibnja 2026. godine, u razdoblju od 11 do 13 sati, biti izvedeno miniranje na lokaciji izgradnje Južne obilaznice Mostara, u sklopu radova širokog iskopa.  

Građani su pozvani na pridržavanje uputa službenih osoba i poštivanje prometne signalizacije radi sigurnosti tijekom izvođenja radova.  

Projekt Južne obilaznice zamišljen je kao rješenje za izmještanje teškog teretnog prometa iz središta Mostara prema Zapadnoj Hercegovini, čime bi se smanjile prometne gužve i rasteretilo gradsko središte kroz koje trenutno prolazi sav teretni promet.  Prije početka radova proveden je i postupak eksproprijacije zemljišta i objekata, čime su stvoreni uvjeti za početak realizacije projekta koji već sada izaziva podijeljena mišljenja javnosti.

Pročitaj članak

Livanjka na čelu Papinskih misijskih djela u Hrvatskoj

Dekretom Dikasterija za evangelizaciju naroda u Rimu od 4. svibnja 2026. godine mr. sc. s. Ivana Gelo, redovnica Družbe sestara Službenica Milosrđa, imenovana je novom nacionalnom ravnateljicom Papinskih misijskih djela u Republici Hrvatskoj. Službu će obnašati tijekom petogodišnjeg mandata, od 15. lipnja 2026. do 14. lipnja 2031. godine.  

Do imenovanja dolazi nakon isteka mandata dosadašnje nacionalne ravnateljice s. Ivane Margarin, F.D.C., koja je tijekom svojega mandata izabrana za vrhovnu glavaricu Družbe Kćeri Božje ljubavi na XXVIII. generalnom kapitulu održanom prošle godine u Rimu. Zbog preuzimanja nove službe nije joj bilo moguće nastaviti voditi Papinska misijska djela u Hrvatskoj.  

Nova nacionalna ravnateljica s. Ivana Gelo rođena je u Livnu u Bosni i Hercegovini, dok je srednjoškolsko obrazovanje završila u Splitu, gdje je pohađala ekonomsku i birotehničku školu. U Družbu sestara Službenica Milosrđa stupila je 2008. godine. 

Nakon početne redovničke formacije privremene zavjete položila je 2011., a doživotne 2017. godine.  Filozofsko-teološko obrazovanje započela je na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu, a nastavila ga je na Papinskom sveučilištu Gregoriana u Rimu, gdje je 2022. godine magistrirala dogmatsku teologiju.  

Tijekom svojega redovničkog djelovanja u Splitu bila je uključena u teološko-karizmatsku formaciju sestara i novakinja. Od 2023. godine obnaša službu generalne savjetnice svoje družbe, a od 2024. predaje dogmatsku teologiju na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Splitu.

Uz to, od 2022. godine predaje i na Katoličkom sveučilištu u Ruandi.  S. Ivana Gelo govori talijanski i engleski jezik, a služi se i francuskim. Novo imenovanje predstavlja nastavak njezina dosadašnjeg pastoralnog, obrazovnog i misionarskog djelovanja unutar Crkve.

Pročitaj članak

U Mostaru otvoren prvi pčelinjak za žrtve mina i osobe s invaliditetom u BiH

Na obali rijeke Bune, južno od Mostara, danas je svečano otvoren prvi pčelinjak za žrtve mina i osobe s invaliditetom u Bosni i Hercegovini. Projekt, koji predstavlja jedinstven spoj socijalne rehabilitacije, terapije i turizma, realizovalo je Udruženje OSI MEN Hercegovine uz podršku domaćih institucija i prijatelja iz Slovenijem, piše Večernji list BH.

Svečanu vrpcu zajedno su prerezali premijerka Hercegovačko-neretvanske županije Marija Buhač i suprug slovenske predsjednice Aleš Musar, čime je i službeno otvoren kompleks koji će služiti kao prostor rada, terapije i socijalne integracije za osobe stradale od minsko-eksplozivnih naprava i druga lica s invaliditetom.

Premijerka Buhač istaknula je kako je riječ o prvom projektu ove vrste ne samo u Bosni i Hercegovini, nego i u cijeloj regiji, naglasivši njegovu snažnu ljudsku dimenziju.

– Bavljenje pčelarstvom, proizvodnja meda i briga o ovim posebnim Božjim stvorenjima plemenita je aktivnost. Iako zahtijeva strpljenje i posvećenost, ona prati ritam pčelara i zbog toga je pogodna za prilagođavanje svakom licu s poteškoćama koje će ovdje pronaći zadovoljstvo i mir – poručila je Buhač.

Dodala je kako ju je posebno impresionirao cijeli ambijent kompleksa, od botaničke bašte s medonosnim i ljekovitim biljem do prostora namijenjenog djeci, porodicama i terapijskoj inhalaciji.

Organizatori ističu da je pčelinjak početna točka nove turističke priče pod nazivom “Medene staze Hercegovine”, projekta koji ima cilj povezati pčelarska gospodarstva, degustacijske punktove i edukativne lokacije širom Hercegovine i regije.

Buhač je zahvalila i prijateljima iz Slovenije, podsjetivši da upravo Slovenija već godinama razvija apiturizam kao posebnu turističku granu koja ljudima približava život pčela i pčelinje proizvode, ali i aktivno pomaže socijalnu reintegraciju stradalnika od mina u BiH.

Pčelinjak na Buni zamišljen je kao prostor u kojem će osobe s invaliditetom kroz pčelarstvo dobiti priliku za radnu terapiju, druženje i novu socijalnu uključenost. U sklopu kompleksa nalaze se tri pčelinje kolonije smještene u različitim tipovima košnica, a trenutno se uređuje i mala hercegovačka botanička bašta.

Poseban dio namijenjen je djeci i porodicama, gdje posjetitelji mogu upoznati rad pčelinje zajednice, obući pčelarsko odijelo, koristiti pčelarski alat i degustirati med i druge pčelinje proizvode.

Kompleks je izgrađen od drveta i drugih prirodnih materijala, uz korištenje prirodne izolacije i nizak ugljični otisak. Energija za rasvjetu i pomoćne potrebe dobiva se putem solarnih panela, zbog čega je pčelinjak energetski nezavisan.

Otvaranju su prisustvovali brojni uzvanici iz političkog i javnog života Hercegovačko-neretvanskog kantona, a nakon svečanog proglašenja otvorenja premijerka Buhač i Aleš Musar izvršili su i prvi upis u knjigu utisaka bunskog pčelinjaka.

Okupljenima su se obratili predsjednik Udruženja OSI MEN Hercegovine Milenko Dolić i direktor slovenskog ITF-a Tomaž Lovrenčić, dok je voditelj projekta Oliver Soldo predstavio sve sadržaje i karakteristike kompleksa.

Udruženje OSI MEN Hercegovine inače djeluje na promociji i zaštiti prava osoba s invaliditetom te pružanju podrške njihovoj socijalnoj integraciji. Njihovi članovi uglavnom su stradalnici od minsko-eksplozivnih naprava, a mnogi od njih već se godinama uspješno bave pčelarstvom i proizvodnjom meda i drugih pčelinjih proizvoda.

Pročitaj članak