"Vjera nije prepreka znanstvenoj slobodi"

Generalna skupština Europske federacije katoličkih sveučilišta (FUCE) svečano je otvorena danas na Hrvatskom katoličkom sveučilištu u Zagrebu, okupivši više od 60 rektora, prorektora i dekana s 15 katoličkih sveučilišta iz Europe i Libanona. Tijekom trodnevnog susreta raspravljat će se o ulozi katoličkih sveučilišta u vremenu velikih društvenih, kulturnih i tehnoloških promjena, piše Hina.

Na skupu sudjeluju predstavnici katoličkih sveučilišta iz Hrvatske, Mađarske, Slovačke, Poljske, Njemačke, Italije, Irske, Francuske, Portugala, Španjolske, Austrije, Nizozemske, Belgije, Gruzije, Ukrajine i Libanona. FUCE je osnovan 1991. godine s ciljem jačanja mreže katoličkih sveučilišta u Europi, a danas okuplja 58 visokoškolskih institucija.  

U pozdravnom govoru kardinal Jose Tolentino Calaça de Mendonça, prefekt Dikasterija za kulturu i obrazovanje, istaknuo je kako današnje vrijeme pred sveučilišta postavlja velike izazove, ali i odgovornost da budu nositelji nade i budućnosti.  

Govoreći o demografskoj krizi, tehnokratskom mentalitetu i razvoju umjetne inteligencije, upozorio je da suvremeno društvo čovjeka sve češće svodi na podatak ili potrošača. Naglasio je kako katolička sveučilišta moraju ostati mjesta u kojima se znanje povezuje s etikom, odgovornošću i brigom za čovjeka.  

“Danas sveučilišta trebaju dodatnu svijest o vlastitom identitetu i poslanju. Ne smijemo biti posrednici sumraka, nego rađaonice budućnosti”, poručio je Mendonça. 

Istaknuo je i kako katoličko sveučilište mora ostati vjerno svojoj povezanosti s Crkvom te promicati dijalog između vjere, kulture, znanosti i politike.  

Posebno je upozorio na opasnost nekritičkog prihvaćanja tehnološkog napretka.  

“Sve što je tehnički moguće, nije samim time ljudski dopušteno i dobro”, rekao je kardinal, naglasivši kako svako znanstveno istraživanje mora uključivati etičku dimenziju i biti usmjereno prema dobru čovjeka i društva. 

Sudionicima se obratio i zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša, koji je istaknuo kako tema skupa “Katolička sveučilišta – nadahnuće u izazovnim vremenima” zadire u samu srž identiteta katoličkog obrazovanja.  

Podsjetio je kako je europska ideja sveučilišta nastala iz susreta kršćanske vjere, racionalnosti i težnje za cjelovitom istinom, naglasivši da znanost i vjera nisu suprotstavljene.  

“Ozbiljno istraživanje stvarnosti ne vodi nužno zatvaranju pred otajstvom Boga, nego može produbiti intelektualnu poniznost i otvoriti čovjeka prema transcendenciji”, rekao je Kutleša.  

Dodao je kako bi katolička sveučilišta odustajanjem od duhovne dimenzije dovela u pitanje vlastiti identitet i poslanje.  

Generalna skupština FUCE-a nastavlja se idućih dana nizom predavanja, rasprava i susreta posvećenih budućnosti katoličkog visokog obrazovanja u Europi i svijetu.

Pročitaj članak

Ovo je najbolja mrežna stranica s kršćanskim sadržajem

Mrežna stranica fra3.net dobitnica je nagrade Hrvatskog društva katoličkih novinara za najbolju mrežnu stranicu s kršćanskim sadržajem. Ovo vrijedno priznanje dodijeljeno je u povodu 60. Svjetskog dana sredstava društvenih komunikacija.  

Nagrade i priznanja djelatnicima i ustanovama koje promiču kršćanske vrijednosti u medijima uručeni su 18. svibnja u sjedištu Hrvatske biskupske konferencije u Zagrebu, a nagradu je uručio zagrebački pomoćni biskup Mijo Gorski.  

Iz uredništva fra3.net istaknuli su kako im ovo priznanje predstavlja veliki poticaj za daljnji rad i nastavak prenošenja Radosne vijesti kroz digitalne medije, uz stvaranje kvalitetnog i sadržajnog prostora prožetog kršćanskim vrijednostima.  

Posebnu zahvalnost uputili su Hrvatskom društvu katoličkih novinara na prepoznavanju njihova rada, ali i svim čitateljima i pratiteljima koji ih kontinuirano podržavaju i prate njihov sadržaj.

Podsjetimo, mrežnu stranicu vode 

Pročitaj članak

Američki biskupi posvetit će SAD Presvetom Srcu Isusovu

Američki biskupi održat će svoje proljetno plenarno zasjedanje od 10. do 12. lipnja 2026. godine u Orlando, a jedan od najsnažnijih trenutaka susreta bit će svečana posveta Sjedinjenih Američkih Država Presvetom Srcu Isusovu, prenosi Katolički tjednik.

Kako prenosi Vatican News, čin posvete održat će se u četvrtak, 11. lipnja, tijekom zajedničkog misnog slavlja američkih biskupa. Prije same mise predviđena su i posebna razmatranja posvećena Presvetom Srcu Isusovu.

Ova inicijativa dolazi u godini kada Sjedinjene Američke Države obilježavaju 250. obljetnicu potpisivanja Deklaracije o neovisnosti, koja se slavi 4. srpnja. Organizatori ističu kako je cilj potaknuti što veće uključivanje katolika u obilježavanje ove značajne obljetnice, ali i produbiti duhovnu obnovu vjernika.

Prijenos čina posvete bit će dostupan uživo putem YouTube kanala američke biskupske konferencije, a župe i vjernici pozvani su uključiti se kroz 250 sati euharistijskog klanjanja i/ili 250 djela milosrđa kao pripravu za ovaj događaj.

Tijekom proljetnog zasjedanja održat će se i javne sjednice 10. i 11. lipnja, koje će također biti dostupne putem prijenosa uživo. Javnosti će se prvi put kao predsjednik američke biskupske konferencije obratiti Paul Coakley, dok se očekuje i govor Gabriele Giordano Caccia.

Američki biskupi raspravljat će i glasovati o više važnih pitanja, među kojima su i kauze za kanonizaciju mons. Joseph Francis Buh i John Rick Miller.

Na dnevnom redu naći će se i predstavljanje dijelova novoga izdanja Lekcionara za misu, kao i dodatka Rimskom misalu i Liturgiji časova za 2025. godinu, za koje će se tražiti odobrenje biskupa.

Posebna pozornost bit će posvećena i reviziji Povelje za zaštitu djece i mladih. Prema priopćenju, predložene izmjene potvrđuju trajnu predanost biskupa prevenciji zlostavljanja te očuvanju mehanizama potrebnih za odgovor na optužbe. Odbor za zaštitu djece i mladih ističe kako izmjene nastoje uskladiti osjetljivost prema žrtvama i preživjelima s poštivanjem pravičnog postupka, prava optuženih i kanonskog prava.

U sklopu zasjedanja biskupi će razgovarati i o pripremama za Svjetski dan mladih 2027. koji će se održati u Seul, kao i o sudjelovanju Crkve u SAD-u na tom velikom međunarodnom susretu mladih.

Predviđena su i izvješća o katoličkom zatvorskom pastoralu, provedbi sinodskog procesa te sudjelovanju u Interkontinentalnoj guadalupskoj devetnici koja započinje 12. prosinca.

Pročitaj članak

Nova knjiga biskupa u miru Ratka Perića predstavljena u Mostaru

Knjiga msgr. dr. Ratka Perića, biskupa u miru, "Stadlerov trnoviti put do oltara" predstavljena je u utorak u Mostaru.

Vrhbosanski nadbiskup msgr. dr. Tomo Vukšić istaknuo je kako je Josip Stadler, koji je preminuo 1918. godine, ostavio dubok trag ne samo u crkvenom životu nego i na području kulture, znanosti i filozofije. Naglasio je kako je riječ o iznimno zaslužnoj osobi čije je djelovanje imalo veliki značaj za društvo i Crkvu u Bosni i Hercegovini, prenosi Večernji list BH.

- Josip Stadler je kao dijete živio u sirotištu nakon što su mu roditelji preminuli, zbog čega je njegov put do svećeništva bio iznimno težak i trnovit, kako to i sama knjiga opisuje. Ipak, uz pomoć dobrih ljudi i tadašnjih crkvenih ustanova, ne samo da je postao svećenik, nego je kao iznimno talentiran mladić nastavio školovanje u Europi te nakon studija i doktorirao u Zagrebu – kazao je Vukšić u izjavi za medije. 

Podsjetio je kako je Josip Stadler nakon školovanja djelovao kao svećenik Zagrebačke nadbiskupije, profesor na Teološkom fakultetu te jedno vrijeme i dekan te ustanove. Istaknuo je kako ga je upravo tijekom obavljanja tih dužnosti zateklo imenovanje za vrhbosanskog nadbiskupa, nakon čega dolazi u Sarajevo gdje je ostao i djelovao do kraja života, što, kako kaže, najbolje oslikava njegov „trnoviti put do oltara“. 

- Posljednjih desetljeća najprije na području nadbiskupije vođen je postupak za njegovu beatifikaciju. Sva dokumentacija već se desetak godina nalazi u Rimu, u Dikasteriju za svetce, tako da se taj, možemo reći, trnoviti put do oltara sada nastavlja u jednom drugačijem smislu. Vjerujemo da će, ako Bog da, i taj dio procesa biti uspješno priveden kraju – kazao je on. 

Vukšić u svom je izlaganju govorio i o tome na koji način i pod kojim okolnostima osoba koja je kandidat za čast oltara može biti proglašena „slugom Božjim“. - Termin ‘sluga Božji’ u crkvenoj praksi i u postupcima beatifikacije i kanonizacije službeni je naziv koji kandidat dobiva u određenoj fazi procesa. Kako postupak napreduje, osoba može postati ‘časni sluga Božji’, zatim ‘blaženik’, a na kraju i ‘svetac’. Stadler je trenutačno sluga Božji, za razliku od Petra Barbarića koji je već časni sluga Božji – zaključio je Vukšić. 

O knjizi je govorila i sestra M. Ana Marija Kesten, provincijska glavarica Služavki Malog Isusa Sarajevske provincije Bezgrješnog začeća Blažene Djevice Marije, koja je istaknula poglavlje „Stožerne kreposti u životu nadbiskupa Stadlera“. Naglasila je kako su te kreposti bile presudne za njegovu biskupsku službu, pratile ga kroz cijeli život te imale ključnu ulogu i u procesu njegove beatifikacije. 

- Ovo je poglavlje jako važno i bitno za jednu crkvenu osobu, za nas sve, a na osobit način za svećenike, biskupe koji vode i imaju veliku zadaću u Katoličkoj Crkvi - kazala je Kesten. 

Predstavljanje knjige organizirali su Hrvatski dom hercega Stjepana Kosače i Hrvatska kulturna zajednica Troplet.

Pročitaj članak

Je li Mostar taoc izbora? Novi politički rat otvoren zbog križa na Humu

Predizborna nadmudrivanja u Mostaru ne jenjavaju, iako su Opći izbori tek u listopadu, a na njima se uopće ne bira ni gradonačelnik ni Gradsko vijeće Mostara. Ipak, političke tenzije u gradu ponovno rastu, a sve više građana postavlja pitanje postaje li Mostar talac svake izborne godine u Bosni i Hercegovini.

Nakon što su pojedini bošnjački gradski vijećnici posljednjih mjeseci tražili inspekcijske nadzore nad crkvama u Mostaru, nakon što se otkrilo da džamija u Zaliku nema dozvole, sada je u središtu nove političke polemike Milenijski križ na brdu Hum, jedan od najprepoznatljivijih simbola grada na Neretvi.

Grad Mostar pokrenuo je inspekcijski postupak vezan uz Milenijski križ nakon zahtjeva vijećnika Koalicije za Mostar Mirze Drežnjaka za provođenje nadzora nad objektom koji je u dokumentaciji označen kao “instalacija u obliku križa na vrhu uzvišenja”.

Inspekcija traži dokumentaciju

Prema dokumentaciji koja je dostupna javnosti, Služba za inspekcijske poslove Grada Mostara zatražila je od Biskupije mostarsko-duvanjske i trebinjsko-mrkanske dostavu dokumentacije i očitovanje o vlasništvu, urbanističkim i građevinskim dozvolama, kao i ostalim potrebnim suglasnostima vezanim uz Milenijski križ na Humu.

U dopisu od 5. svibnja 2026. godine navodi se kako je cilj postupka utvrditi je li objekt izgrađen u skladu s važećom prostorno-planskom dokumentacijom te posjeduje li sve potrebne dozvole.

Biskupija: Obratite se Herceg-Bosni

Na zahtjev gradske inspekcije odgovorio je Biskupski ordinarijat Mostar koji je naveo kako, prema arhivskoj građi kojom raspolažu, nisu pravna strana koju treba kontaktirati u ovom predmetu.

“Pravni naslovnik za ovu komunikaciju jest ‘Hrvatska zajednica Herceg-Bosna’”, navedeno je u odgovoru upućenom gradskoj inspekciji.

Ovaj potez dodatno je otvorio političke rasprave u Mostaru, posebno među građanima koji smatraju da se vjerska i nacionalna pitanja ponovno koriste kao alat za političko pozicioniranje uoči izbora.

Simbol Mostara i mjesto hodočašća

Milenijski križ na Humu godinama je jedan od simbola Mostara. Podignut je kao obilježje dvije tisuće godina kršćanstva, ali i kao spomen na stradanja kroz koja je Mostar prolazio tijekom novije povijesti.

Križ je visok 33 metra, što simbolizira broj godina života Isusa Krista prije raspeća, a vidljiv je iz gotovo svih dijelova grada i južnih prigradskih naselja.

Tijekom Velikog petka Hum tradicionalno postaje mjesto okupljanja vjernika i održavanja Križnog puta, što ovom lokalitetu daje dodatnu religijsku i simboličku važnost.

Dok jedni tvrde kako je riječ o legitimnom inspekcijskom postupku, drugi smatraju da se ponovno otvaraju teme koje dodatno produbljuju političke i nacionalne podjele u gradu na Neretvi – i to u trenutku kada građani očekuju rješavanje infrastrukturnih, komunalnih i gospodarskih problema koji godinama opterećuju Mostar.

Goranci online / Bljesak.info

Pročitaj članak

Više od 30 tisuća ljudi na duhovno-glazbenom događaju „Progledaj srcem“ u Zagrebu

Više od 30.000 ljudi okupilo se 17. i 18. svibnja u Arena Zagreb na jednom od najvećih duhovno-glazbenih događaja u Hrvatskoj – „Progledaj srcem“. Dvodnevni spektakl, koji već jedanaestu godinu zaredom okuplja sve veći broj vjernika i ljubitelja duhovne glazbe, i ove je godine donio snažne trenutke molitve, obraćenja, utjehe i nade.  

Pod geslom zajedništva i slavljenja Boga, tisuće okupljenih ispunile su Arenu pjesmom, molitvom i emocijama, potvrđujući kako „Progledaj srcem“ nije samo koncert, nego istinski duhovni doživljaj koji mijenja živote.  

Druga večer programa započela je duhovnom obnovom uz nagovore o. Sebastiana Šujevića, DI i Alan Hržica na temu „Rodi se nanovo odozgor!“. Okupljenima se obratio i duhovnik  Laudato televizije o. Ivan Raljušić snažnom porukom: „Budimo dar Božji jedni drugima“.  

Nakon duhovnog uvoda uslijedio je trosatni glazbeno-molitveni program tijekom kojeg se Arena pretvorila u veliko mjesto slavljenja. Na pozornici su se izmjenjivali poznati izvođači suvremene duhovne glazbe među kojima su bili Alan Hržica, Ivana Husar Mlinac, Marija Husar Rimac, Rafael Dropulić Rafo, fra Marin Karačić, Zsa Zsa i brojni drugi izvođači koji su svojim pjesmama dodatno podigli atmosferu i potaknuli okupljene na molitvu i slavljenje.  

Posebnu pažnju privukao je i program za najmlađe. Više od 300 djece sudjelovalo je u igraonici „Superknjiga“, gdje su uz superjunaka Gizmom kroz igru, pjesmu i zabavu učili o vjeri i zajedništvu.  

Tijekom godina „Progledaj srcem“ prerastao je okvire klasičnog koncerta te postao najveće duhovno okupljanje u Hrvatskoj i regiji. Od prvih okupljanja u Hypo centru i na stadionu u Maksimiru pa sve do ispunjene Arene Zagreb, događaj kontinuirano raste, a jedinstven spoj slavljenja, molitve, sakramenta pomirenja i snažnih duhovnih poruka privlači desetke tisuća ljudi svih generacija.  

Uz brojne svećenike, redovnice i redovnike, ovogodišnjem događaju nazočio je i novi apostolski nuncij u Hrvatskoj Leopoldo Girelli, kao i biskup Mato Kovač.  

Slavlju su prisustvovali i brojni uzvanici iz javnog i diplomatskog života, među kojima su bili Marijana Petir saborska zastupnica, Csaba Demcsak mađarski veleposlanik u RH, Pawel Czerwinski poljski veleposlanik u RH, ministar Ivan Šipić, Iwo Bender regionalni direktor EWTN-a za istočnu Europu, Dario Šimić, Nina Badrić, sestre Marija i Ivana Husar, Marija Prskalo kazališna glumica te brojni prijatelji i podupiratelji Laudato TV-a.  

Organizatori su na kraju najavili novo izdanje duhovno-glazbenog spektakla koje će se održati 22. svibnja 2027. godine. Interes publike potvrđen je već prvih dana prodaje ulaznica putem sustava  Entrio, preko kojeg je već drugog dana prodano više od dvije tisuće ulaznica.

Pročitaj članak

Ljekarne u BiH zarađuju milijune: Jedan lanac po radniku uzima gotovo 40.000 KM

Najveći maloprodajni lanci ljekarni u Bosni i Hercegovini tijekom prošle godine ostvarili su rekordne rezultate, s ukupnim prihodima većim od 400 milijuna konvertibilnih maraka i dobiti koja prelazi 25 milijuna KM, pokazuju podaci iz financijskih izvješća objavljenih u gospodarskim registrima.

Apsolutni lider po ostvarenom profitu je lanac ljekarni “Ibn Sina” iz Tuzle. Ova kompanija sa 228 zaposlenih ostvarila je promet veći od 68 milijuna KM, dok je neto dobit premašila devet milijuna maraka. U odnosu na godinu ranije, prihodi su im porasli za 18 posto, a dobit čak za 38,6 posto. To znači da je svaki zaposlenik u prosjeku kompaniji donio gotovo 40 tisuća maraka zarade, piše Capital.ba.

Vrlo uspješnu godinu iza sebe ima i lanac “Moja apoteka”, koji raspolaže s više od 100 maloprodajnih objekata širom BiH. Prihodi su im povećani za 12,4 posto i dosegli su 89,26 milijuna KM, dok je ostvarena dobit iznosila 8,4 milijuna KM. To je gotovo četvrtina više nego godinu ranije, kada je profit iznosio 6,8 milijuna maraka.

Među najuspješnijima je i “Crvena apoteka” iz Mrkonjić Grada, koja je prijavila profit od 4,3 milijuna KM. Tvrtka je ostvarila 54,7 milijuna KM prihoda uz 188 zaposlenih radnika, a i kod njih je nastavljen trend rasta prihoda i dobiti.

Ljekarne “B Pharm” iz Novog Grada zadržale su dobit na razini iz 2024. godine. Neto zarada iznosila je 2,27 milijuna KM, dok je ukupni promet premašio 60 milijuna maraka, što je čak 11 milijuna više nego godinu ranije.

Pozitivne rezultate bilježi i “Expera pharmacy” iz Bijeljine. Tijekom 2025. godine ostvarivali su prosječni dnevni promet od čak 116.492 KM. Ukupni prihodi dosegnuli su 42,5 milijuna KM, što je za 2,5 milijuna više nego godinu ranije, dok je čista dobit iznosila 1,71 milijun maraka.

Posebno zanimljiv podatak odnosi se na državne “Apoteke Sarajevo”, koje su ostvarile najveći promet među svim lancima – više od 100 milijuna KM. Ipak, unatoč rekordnim prihodima, njihova dobit bila je vrlo skromna i iznosila je svega 171.077 KM.

Pročitaj članak

Potresni detalji: Umjesto mature, danas ispraćaj 19-godišnjeg Luke

Tragedija koja je potresla Hrvatsku i dalje otvara brojna pitanja o odgovornosti sustava. U subotu navečer Kristijan Aleksić, višestruko osuđivani nasilnik koji je već bio poznat po kaznenim djelima poput ubojstva, napada i obiteljskog nasilja, hicima iz vatrenog oružja usmrtio je 19-godišnjeg maturanta i sportaša i Luku Milovca, nakon čega je pobjegao. Nakon više od 30 sati bijega, policija ga je u noći s nedjelje na ponedjeljak uhitila, a danas bi trebao biti priveden Županijskom državnom odvjetništvu.

No, uz šok i tugu zbog smrti mladog života, javnost sve glasnije postavlja pitanje – kako je moguće da je osoba s tako teškom kriminalnom prošlošću bila na slobodi?

Dok institucije tek trebaju dati odgovore, Drniš se danas oprašta od mladića čiji je život brutalno prekinut. Luka Milovac bit će pokopan danas u 17 sati na groblju u Drnišu. Prije posljednjeg ispraćaja održava se komemoracija u njegovoj školi, gdje se od njega opraštaju profesori, prijatelji i školski kolege, nakon čega će biti pokopan na groblju Sveti Ivan u Drnišu u odijelu koje je bilo pripremljeno za maturu u petak.

Posebno dirljive riječi oproštaja uputila je i župa Gospe od Ružarija u Drnišu, čija je objava mnoge rasplakala.

“Luka što znači svjetlost, sjaj. Da Luka, ti si bio i jesi svjetlost i sjaj. Tuga i bol su ogromni. Žrtva i patnja su prevelike i neshvatljive, ali sve nadilazi tvoje svjetlo i dobrota. Od Neba, tj. od Boga si došao i Bogu odlaziš prerano, što nitko ne može niti shvatiti niti opravdati način na koji se to dogodilo.

Svi se pitamo zašto? Ono što ne možemo razumom protumačiti i opravdati gledamo vjerom jer jedino Bog daje smisao i utjehu. Tvoja žrtva i patnja su dio Kristove muke i patnje koji je bio potpuno čist i pravedan, a život mu je okrutno oduzet. Opet ne možemo ovaj strašni događaj objasniti, prihvatiti, nažalost niti promijeniti. Kao takvi slabi, nemoćni i tužni vidimo kako Bog na poseban način treba takve ljude koji očito imaju svoju ulogu u njegovu planu spasenja. Počivaj u miru Božjem, anđele, i znamo da nas pratiš, da si s nama”, poručili su iz župe.

Smrt mladog maturanta ostavila je Drniš u tišini i nevjerici. Umjesto priprema za maturu i budućnost, njegovi najbliži danas ga ispraćaju na posljednji počinak. Istodobno, javnost očekuje odgovore institucija i utvrđivanje odgovornosti zbog činjenice da je višestruko osuđivani nasilnik ponovno imao priliku počiniti teško kazneno djelo.

Na žalost, ovih dana ponovno smo potreseni onim što se događa oko nas. Dva ugašena mlada života. Djevojka u Zagrebu i mladić u Drnišu. Dvoje ljudi koji su imali svoje planove, svoje snove i one koji su ih čekali da se vrate kući.

A taj dan vjerojatno je počeo sasvim obično, možda uz riječi: “Vidimo se kasnije.” Nitko nije mogao ni pomisliti da će to “kasnije” nekome postati nikada.

I upravo to čovjeka slomi. Koliko je život krhak i koliko jedan trenutak, jedna nepromišljenost, jedna odluka ili jedan pogled u krivom smjeru mogu zauvijek promijeniti desetke života.

Sada svi komentiraju, imaju svoje mišljenje, govori se što je trebalo, a što nije, tko je kriv i tko je mogao drugačije. Ali istina je da ih nijedna riječ više ne može vratiti njihovim obiteljima. Nijedna rasprava neće ispuniti prazno mjesto za stolom. Zato nam je danas, više od osude, potrebna tišina, suosjećanje i ljudskost.

Oglasio se i pater Stjepan Ivan Horvat koji kaže: Ne smijemo zaboraviti ni one koji nose odgovornost za ove tragedije. Ono što su učinili obilježit će ih do kraja života. Ostaje nada da će imati snage pogledati istini u oči, preuzeti odgovornost za svoja djela, prihvatiti pravednu kaznu i iskreno tražiti oprost.

Iza svake tragedije ne pate samo obitelji preminulih. Pate i obitelji onih koji su skrivili nesreću. I njima se život u jednom trenutku promijenio. Ni njih ne treba zaboraviti.

Možda je upravo sada trenutak da se svi zapitamo kamo jurimo i propuštamo li primijetiti potrebe ljudi oko nas. Zašto smo postali toliko nestrpljivi, hladni i uvjereni da se tragedije događaju uvijek nekome drugome.

Najviše što sada možemo jest pogledati ljude oko sebe, biti im na raspolaganju i učiniti ono što je u našoj moći da se ovakve stvari više nikada ne ponove.

Pokojnima neka je vječni mir, a obiteljima snaga da izdrže bol zbog gubitka svojih najmilijih.

Pazimo jedni na druge.

Pročitaj članak

Zlato i dva srebra za Marušić taekwondo akademiju na međunarodnom turniru u Zagrebu

Natjecatelji Marušić taekwondo akademije danas su nastupili na međunarodnom taekwondo turniru “Susedgrad Sokol Pokal 2026.” koji je okupio oko 600 natjecatelja. Ostvarili su zapažene rezultate te još jednom potvrdila kontinuitet kvalitetnih nastupa i rada. Zlatnu medalju osvojila je Nikol Šimunović, koja iz turnira u turnir potvrđuje dobru formu i kontinuitet rezultata. Srebrne medalje osvojili su Lucija Mlinarević i Pavel Marić. 

Lucija Mlinarević prikazala je nekoliko vrlo kvalitetnih borbi te je nakon tijesnog finalnog meča osvojila drugo mjesto. Bez plasmana ovoga puta ostali su Tomislav Falak, Lukas Mišić i Ema Bevanda koji su također pokazali borbenost, zalaganje i kvalitetan nastup. Ovo je peti vikend zaredom kako natjecatelji Akademije nastupaju na turnirima, dok ih već sljedećeg vikenda očekuje nastup na Poskok Kupu. 

Iz kluba ističu zadovoljstvo prikazanim borbama i napretkom natjecatelja, naglašavajući kako upravo ovakvi turniri predstavljaju važan dio razvoja mladih sportaša. Marušić taekwondo akademija sufinancirala je odlazak natjecatelja u Zagreb kako bi svojim članovima omogućila stjecanje iskustva na kvalitetnim međunarodnim turnirima te se ovim putem zahvaljuje i Taekwondo savezu Federacije Bosne i Hercegovine na podršci kroz financiranje kotizacija za nastup natjecatelja na ovom turniru.

  

Pročitaj članak

Stari mobiteli danas vrijede pravo bogatstvo: Jedan prodan za čak 175.000 eura

Zaboravljena kutija koju godinama premještate iz ormara u podrum možda krije pravo malo bogatstvo. Stari mobiteli više nisu samo elektronički otpad, nego sve češće postaju vrijedni kolekcionarski primjerci za koje su entuzijasti diljem svijeta spremni izdvojiti ogromne svote novca.

Posebnu pozornost kolekcionara privlače prvi modeli iPhonea koje je predstavila Apple. Upravo je jedan tvornički zapakirani iPhone prve generacije na aukciji dosegao nevjerojatnih 175.000 eura, čime je postao jedan od najskuplje prodanih mobitela u povijesti.

Najveću vrijednost trenutno ima rijetki iPhone od 4 GB iz 2007. godine. Taj model bio je u prodaji vrlo kratko vrijeme jer su kupci tada uglavnom birali verzije s većim kapacitetom memorije. Zbog toga je danas iznimno rijedak i tražen među kolekcionarima retro tehnologije.

Na pojedinim aukcijama primjerci koji su sačuvani u originalnom pakiranju, uz račun i kompletnu dokumentaciju, prodavani su za više od 120.000 eura. Ipak, tržište retro tehnologije zna biti nepredvidivo pa cijene ovise o potražnji i stanju uređaja. Tako su modeli iPhonea s 8 GB memorije u jednom razdoblju dosezali oko 58.000 eura, dok su kasnije njihove cijene pale na približno 9.000 eura.

Ključnu ulogu u određivanju vrijednosti nema samo marka uređaja, nego i njegova očuvanost. Najskuplje prolaze telefoni koji nikada nisu otvarani, imaju originalnu tvorničku foliju te sačuvanu kutiju, punjač i priručnike.

Osim Appleovih uređaja, među kolekcionarima su traženi i kultni modeli poput Motorola DynaTAC 8000X, poznatog kao prva “mobilna cigla”, zatim Nokia 3310 te luksuzna Nokia 8800. Ipak, rekordne iznose i dalje postižu prvi modeli iPhonea.

Prije nego što odlučite baciti stare uređaje iz ladica i kutija, možda nije loše još jednom provjeriti što imate kod kuće. Stari telefon koji skuplja prašinu mogao bi danas vrijediti mnogo više nego što mislite.

Pročitaj članak

Neum spreman za ljeto i najavljen i rast cijena smještaja od 5 do 10 posto

Nakon prvosvibanjskih praznika u jedinom bosanskohercegovačkom gradu na moru krenule su intenzivne pripreme za novu turističku sezonu. U Neumu turistički djelatnici i lokalne vlasti poručuju kako su prve najave optimistične, iako predsezona nije donijela očekivani broj gostiju.

Službeni početak ljetne turističke sezone zakazan je za 12. lipnja, a posjetitelje očekuje bogat zabavni i gastronomski program kojim će Neum simbolično otvoriti ljeto, prenosi Pogled.ba.

Direktor Turističke zajednice općine Neum Nikola Prkačin najavio je predstavljanje autohtone gastronomske ponude na početku neumskog šetališta.

„Hotelijeri, ugostitelji i Turistička zajednica, u suradnji s Općinom Neum, pripremit će prezentaciju naših tradicionalnih jela i pića. Uglavnom je riječ o plodovima mora, ribi, mesu i domaćim vinima, a sve će biti dostupno gostima i posjetiteljima. Očekujemo i kvalitetan glazbeni program“, rekao je Prkačin.

I dok se turistički sektor priprema za vrhunac ljeta, dio ugostitelja upozorava kako je ovogodišnja predsezona među slabijima u posljednjih nekoliko godina.

Ugostitelj Nermin, koji već godinama radi u Neumu, ističe da je broj gostiju osjetno manji nego ranije.

„Ovdje sam pet ili šest godina i iskreno, nikad nije bila gora predsezona. Spremni smo za punu sezonu i dolazak gostiju, ali trenutno je stanje loše. Ne znam je li razlog kriza ili vremenske prilike, ali gostiju jednostavno nema“, kazao je.

Unatoč tome, lijepo vrijeme posljednjih dana privuklo je brojne kupače na neumsku obalu, dok su strani turisti iskoristili prolazak kroz Hercegovinu za kraći odmor uz more.

Jedan od turista rekao je kako je u Neum stigao na kratki predah tijekom putovanja.

„Došli smo ručati i uživati na suncu uz obalu. Jako je lijepo“, rekao je.

Načelnik općine Neum Dragan Jurković poručio je da se trenutačni pokazatelji uklapaju u planove za ovu sezonu, iako globalna događanja imaju utjecaj na turistička kretanja.

„Još smo u okviru plana kada je riječ o očekivanom broju gostiju i vjerujem da će tako ostati. Globalna previranja sigurno utječu na turizam, ali mislim da će Jadran ove godine biti dobro popunjen, pa očekujem da će tako biti i u Neumu“, rekao je Jurković.

Prkačin je dodao kako su određeni problemi zabilježeni kod dolazaka gostiju s udaljenih tržišta, posebno iz Azije.

„Imali smo manjih poteškoća s gostima s Dalekog istoka koji su preko Dohe, Katara i drugih bliskoistočnih destinacija putovali prema Europi. Ta situacija ih je pogodila, ali unatoč tome očekujemo uspješnu sezonu“, rekao je.

Kada je riječ o cijenama, očekuje se umjeren rast od pet do deset posto, ponajviše zbog povećanih troškova rada i poslovanja.

Prema procjenama, Neum raspolaže s između 15 i 17 tisuća kreveta u hotelima, apartmanima i privatnom smještaju, a jedan od prioriteta u narednom razdoblju bit će digitalizacija sustava prijave i odjave gostiju.

Pročitaj članak

Mostarski ordinarijat o inspekcijama i crkvi Kristova Uskrsnuća: “Duboka nepravda prema katolicima Mostara”

foto Bljesak.info

Biskupski ordinarijat Mostar potvrdio je za portal Bljesak.info kako je krajem travnja i početkom svibnja ove godine zaprimio više dopisa Odjela za gospodarstvo, komunalne i inspekcijske poslove Grada Mostara, a koji se odnose na inspekcijske postupke vezane uz više vjerskih lokacija i projekata na području grada.  

U središtu interesa ponovno se našao dugogodišnji projekt crkve Kristova Uskrsnuća i pastoralnog centra u Mostaru, koji već desetljećima stoji nedovršen uz hotel Ero. Iz Ordinarijata navode kako se postupci odnose na pitanja dokumentacije, administrativnog statusa i nastavka realizacije projekta koji je godinama prisutan u javnom prostoru Mostara.  

“Projekt crkve Kristova Uskrsnuća i pastoralnog centra nalazi se u fazi nastavka administrativnih i tehničkih aktivnosti potrebnih za daljnju realizaciju projekta, u skladu s važećim propisima i procedurama. Biskupija raspolaže dokumentacijom i aktima koji reguliraju dosadašnji tijek projekta te očekuje nastavak potrebnih aktivnosti u zakonskim okvirima”, poručili su iz Ordinarijata.  

Zahtjev prema Gradu Mostaru uputio je Mirza Drežnjak, vijećnik Kluba vijećnika “Koalicije za Mostar” u Gradskom vijeću Mostara.  

Iz Ordinarijata ističu kako ih posebno čudi što se danas ponovno otvaraju pitanja o projektu koji je, kako navode, gotovo tri desetljeća prisutan u urbanističkom i administrativnom prostoru grada.  

“Imajući u vidu da je projekt crkve Kristova Uskrsnuća prisutan u javnom, urbanističkom i administrativnom prostoru Grada Mostara gotovo tri desetljeća, određena pitanja iz zaprimljenih dopisa izazivaju stanovito čuđenje”, naveli su.  

Posebno su ukazali na, kako tvrde, neujednačeno postupanje gradskih službi. Navode da su pojedini dopisi slani pod istim protokolarnim brojem, ali od različitih inspektora i za različite predmete, bez jasno definiranih rokova.  

“Takvo postupanje ostavlja dojam neujednačenoga i nedovoljno precizno definiranoga postupanja”, poručili su. 

Unatoč svemu, zahvalili su gradskim vijećnicima na zanimanju za projekt te izrazili nadu da će upravo povećani interes konačno dovesti do nastavka i dovršetka izgradnje crkve i pastoralnog centra.  

Iz Ordinarijata naglašavaju kako pitanje izgradnje crkve smatraju važnim za katoličku zajednicu u Mostaru, ističući da Župa sv. Ivana apostola i evanđelista ni danas nema adekvatan molitveni prostor u samom gradu.  

“Stoljećima katolici žive i djeluju u ovom gradu koji se ponosi svojom multietničkom i multireligioznom tradicijom, no istodobno se suočavamo s dubokom nepravdom koja nas onemogućava u ostvarenju osnovnoga prava na molitveni prostor za najbrojniju katoličku zajednicu u BiH”, poručili su.  

Dodaju kako takvo stanje među dijelom vjernika stvara osjećaj neravnopravnosti i poniženja, osobito u kontekstu velikog broja drugih vjerskih objekata u Mostaru.  

Osim projekta crkve Kristova Uskrsnuća, jedan od inspekcijskih postupaka odnosi se i na objekt u Ilićima. Gradska inspekcija zatražila je očitovanje vezano uz vjerski objekt izgrađen na dijelu katastarske čestice u tom naselju.  

Međutim, iz Ordinarijata tvrde kako Mostarsko-duvanjska biskupija u tom slučaju nije stranka u postupku niti je objekt u njezinu vlasništvu.  

“Sukladno Temeljnom ugovoru između Svete Stolice i Bosne i Hercegovine, nije nam poznato da je dijecezanski biskup donio odluku o izgradnji predmetnoga objekta niti predložio navedenu lokaciju”, stoji u odgovoru.  

Tema legalnosti vjerskih objekata u Mostaru ponovno je otvorena nakon što je mostarski muftija Salem-efendija Dedović krajem ožujka pozvao na provjeru legalnosti svih javnih, vjerskih i kulturnih građevina te vjerskih simbola na javnim površinama u gradu.  

Predložio je formiranje stručne skupine pod nadzorom OHR-a koja bi razmotrila svaki pojedinačni slučaj koji izaziva prijepore u javnosti.  

U međuvremenu, pitanje legalnosti proširilo se i na sportske objekte. Na posljednjoj sjednici Gradskog vijeća Mostara otvorena je rasprava o dozvolama za stadione mostarskih nogometnih klubova.  

Prema riječima načelnice Odjela za urbanizam Grada Mostara Dragane Parmać, stadion Rođeni u Vrapčićima nema potrebne dozvole, dok je stadion HŠK Zrinjski urbanističku suglasnost dobio 2024. godine, a dozvolu za rekonstrukciju u veljači ove godine.  

Pitanje je u Gradskom vijeću otvorio vijećnik HRS-a Silvio Bubalo, tražeći službene informacije o pravnom statusu stadiona Zrinjskog i Veleža.

Pročitaj članak

Parazitiranje na poziciji hrvatskog člana Predsjedništva: Koja je stvarna svrha Demokratske fronte?

Posljednjih godina u značajnoj mjeri svjedočimo radikalizaciji medijske i političke scene u Bosni i Hercegovini. Analitičari smatraju kako je Demokratska fronta Željka Komšića svojom retorikom u značajnoj mjeri doprinijela toj istoj radikalizaciji te da je postavila opasne standarde koje ponekad prate i druge stranke. 

Pozicija hrvatskog člana Predsjedništva ovoj stranci je čini se glavni cilj.  

Glavna vidljivost Demokratske fronte leži u imenu predsjednika stranke Željka Komšića. Nekada istaknutog člana SDP-a, koji je prije 13 godina napravio frakciju oko koje je okupio ljude sličnih razmišljanja. Okrećući godinama verbalni “mitraljez prema Mostaru” pridobio je značajan broj Bošnjaka u ideji biranja hrvatskog člana Predsjedništva. No, stranka koju vodi dobiva drastično manji broj glasova od njega samoga pa se pitanje njezine svrhe može poistovjetiti s izoliranim razdobljem kada nije sjedio u Predsjedništvu nego u Parlamentarnoj skupštini, piše RTV HB.

“Čovjek se u četiri godine nije javio nijednom, nije predložio nijedan prijedlog ili amandman i nije sudjelovao na raspravama i kada je dobio novinarsko pitanje, zašto je to tako, kazao je: ‘Pa eto, svejedno ne bi prošlo’. Odgovornost svakog političkog subjekta je da sudjeluje, ako su već dobili povjerenje građana da to i opravdaju. On je tim parazitiranjem pokazao da je i Demokratska fronta kao politički subjekt parazitski politički subjekt i da se praktično može reći kako postoje samo kako bi se uzurpiralo mjesto hrvatskog člana Predsjedništva”, kazao je za Radioteleviziju Herceg-Bosne politolog Martin Mikulić.  

“Možda ima još dvoje troje ljudi koji su prepoznati u toj stranci, međutim kako se spuštate na nižu razinu, tako je ta stranka organizacijsko i kadrovski sve slabija i slabija i to dovodi do toga da je broj glasova DF-a apsolutno nesrazmjeran koje ima njihov kandidat za Predsjedništvo. Željko Komšić uživa simpatije i veliki broj glasova otpora, tako bih kazao. Međutim, on je puno više gradio osobni brend, nego što je gradio stranku”, riječi su novinara Danijala Hadžovića.  

Jeftini populizam, sudski aktivizam, emocionalne patetične manipulacije te kontinuirani agresivni medijski istupi. U ovoj stranci, uvjereni su kako se bez njih država ne bi mogla obraniti od raznih dušmana. No, zato je teško pronaći njihova rješenja oko komunalne infrastrukture i prema službenim podacima, ova stranka u 13 godina postojanja nikada nije imala nijednog svog gradonačelnika, tek samo određeni broj vijećnika. S druge strane, teško je reći nude li i neki konkretan ekonomski program.  

“Neki ekonomski potezi te stranke se mogu profilirati kroz istupe nekih njihovih članova poput Albina Zuhrića ili Denissa Gratza koji općenito imaju neko liberalnije akonomsko usmjerenje. Protivnici su bili podizanja minimalca, neradne nedjelje, opterćivanja privatnog sektora, ali mislim da su to više pojedinačni stavovi, nego što je to neka jasna ekonomska politika stranke. DF kao i većina stranaka u BiH zapravo nema jasan ekonomski program koji bi bio neka okosnica oko koje bi se okupljali članovi te stranke”, kaže Hadžović.  

Predstavljajući sebe kao najveće patriote, druge optužuju za izdaju ili rušenje države. Nekoć su neuspješno skupljali i virtualnih milijun potpisa za građansku državu, dok najveći broj njihovih glasača dolazi iz tri većinska bošnjačka kantona. Zbog oštre i zapaljive retorike, analitičari smatraju kako je upravo ova stranka ponajviše radikalizirala političku i medijsku scenu u BiH.  

“Oni su u javni prostor BiH uveli jednu vrlo militantnu populističku retoriku koja nije bila baš prisutna u tolikoj mjeri na našoj političkoj sceni. Tako da su oni u tom smislu svakako doprnijeli radikalizaciji i zapravo su postali uteg mnogim strankama u Federaciji s kojima su trebali koalirati, ali to su našli kao svoju nišu da ta retorika i navodna odlučnost zapravo privlači veliki broj glasača”, objasnio je Hadžović.  

“Demokratska fronta ne samo da na bilo koji način ne doprinosi svih ljudi u ovoj zemlji, već čak kada se stvari krenu normalizirati između ostalih političkih subjekata i krenemo dolaziti do jednog normalnoga, racionalnoga i djelotvornoga dijaloga onda su oni uvijek tu kao jedan toksičan subjekt koji će uvijek zaoštriti retoriku i koji će uvijek koristiti zapaljive izjave i zapravo produbljivati one jazove i društvene rascjepe koji već postoje u ovoj zemlji”, ističe Mikulić.  

Prirodna težnja svake stranke je preuzimanje ili sudjelovanje u vlasti. Međutim, čini se kako stranku koja se najviše obraća bošnjačkom biračkom tijelu, zanima isključivo hrvatski član Predsjedništva. Dok bošnjačku ljevicu i desnicu za svaki pokušaj dijaloga proglašavaju izdajnicima, a hrvatske i srpske stranke časte uvredljivim epitetima, sami sebe deklariraju kao nepoželjnog partnera.

Pročitaj članak

Bingo oborio rekorde: Najveći trgovački lanac i poslodavac u BiH nastavlja dominaciju tržištem

Tuzlanski Bingo i dalje uvjerljivo dominira tržištem Bosne i Hercegovine te nosi titulu najvećeg trgovačkog lanca i jednog od najvećih poslodavaca u zemlji. Od skromnog početka tijekom ratnih godina, kompanija je tijekom tri desetljeća izrasla u najveću domaću poslovnu grupaciju s poslovanjem u različitim sektorima gospodarstva, piše Klix.ba.

Prema posljednjim financijskim podacima, Bingo je tijekom prošle godine ostvario prihod veći od 2,3 milijarde konvertibilnih maraka, uz neto dobit od oko 128 milijuna KM. Time je kompanija ponovno zauzela vrh među trgovačkim lancima u BiH, kako po ukupnim prihodima, tako i po zaradi.  

Osim snažne maloprodajne mreže, Bingo je danas i najveći privatni poslodavac u Bosni i Hercegovini s više od 8.000 zaposlenih. Kompanija posluje kroz više od 220 prodajnih objekata diljem države, a posljednjih godina značajno je proširila poslovanje i na druge sektore.  

Uz trgovinu, Bingo ulaže u prehrambenu industriju, proizvodnju, energetiku, ugostiteljstvo, logistiku i poljoprivredu. Unutar grupacije nalaze se brojni poznati domaći brendovi i tvrtke poput Dite, Semberke, Pivare Tuzla i drugih proizvodnih pogona koje je kompanija preuzela i ponovno pokrenula.  

Osnivač kompanije Senad Džambić često se navodi kao primjer uspješnog domaćeg poduzetnika koji je sustavno širio poslovanje i reinvestirao ostvarenu dobit. Upravo zahvaljujući takvoj strategiji, Bingo je postao jedan od najvažnijih gospodarskih sustava u Bosni i Hercegovini. 

Ipak, uz pohvale zbog razvoja domaće proizvodnje i otvaranja radnih mjesta, kompanija se povremeno suočava i s kritikama javnosti vezanim uz uvjete rada i poslovne prakse. Unatoč tome, Bingo i dalje ostaje uvjerljivo najjači domaći trgovački brend te jedna od najutjecajnijih kompanija u BiH.

Top 5 po neto profitu izgleda ovako:

1. Bingo Tuzla – 128,6 miljuna KM 
2. Ledo Čitluk – 33,6 miljuna KM 
3. Ataco Mostar – 31,3 miljuna KM 
4. Konzum Sarajevo – 29,8 miljuna KM 
5. FIS Vitez – 26,1 miljuna KM  
6. Hercegovinalijek Mostar – 23,4 miljuna KM, 
7. Motorex Gračanica – 22,5 miljuna KM, 
8. Mepas Široki Brijeg – 18,6 miljuna KM, 
9. Lukas TP Nakić Široki Brijeg – 17,1 miljuna KM 
10. Porsche BH Sarajevo –  16,3 miljuna KM

Pročitaj članak

Zašto nisu svi Hrvati prešli na islam? Povjesničari otkrivaju malo poznate razloge

Franjevci, planinski krajevi i snažna povezanost s vjerom stoljećima su čuvali katolički identitet Hrvata u Hercegovini i Srednjoj Bosni. 

Povijest Bosne i Hercegovine tijekom osmanske vlasti obilježena je velikim društvenim, političkim i vjerskim promjenama. Dok je dio stanovništva prihvatio islam, značajan broj Hrvata u Hercegovini i Srednjoj Bosni zadržao je katoličku vjeru i nacionalni identitet kroz više od četiri stoljeća osmanske uprave, piše Hercegovina.in.

Pitanje zašto u pojedinim krajevima nije došlo do masovnije islamizacije često izaziva rasprave, no povjesničari ističu kako odgovor nije jednostavan. Na očuvanje katoličkog identiteta utjecao je čitav niz povijesnih, geografskih, društvenih i crkvenih čimbenika. 

Ključna uloga franjevaca 

Jedan od najvažnijih razloga opstanka katoličanstva među Hrvatima u BiH bila je snažna prisutnost franjevaca. Oni su tijekom osmanskog razdoblja ostali gotovo jedini organizirani predstavnici Katoličke crkve na ovom prostoru. 

Franjevci su obilazili sela, održavali mise, vodili matične knjige i čuvali povezanost naroda s vjerom. Samostani u Kreševu, Fojnici, Kraljevoj Sutjesci i kasnije u Hercegovini postali su važna duhovna i kulturna središta hrvatskog naroda.

U vremenima kada nije postojala moderna država niti razvijena infrastruktura, upravo je Crkva često bila glavni nositelj identiteta i zajedništva. 

Geografija je igrala veliku ulogu 

Velik dio hrvatskog stanovništva živio je u brdskim i planinskim područjima Hercegovine i Srednje Bosne. Takvi krajevi bili su slabije povezani s glavnim osmanskim administrativnim centrima, pa je i utjecaj vlasti bio manji nego u većim gradovima. 

Islamizacija je tijekom osmanskog razdoblja bila izraženija u urbanim sredinama, trgovačkim centrima i područjima gdje su ljudi bili izravno povezani s vojskom, administracijom ili državnim poslovima. 

Sela zapadne Hercegovine i brojni dijelovi Srednje Bosne ostali su tradicionalno vezani uz lokalnu zajednicu i katoličku vjeru. 

Vjera kao dio obiteljskog identiteta

Kod brojnih hrvatskih obitelji vjerski identitet bio je duboko povezan s obiteljskom tradicijom, običajima i pripadnošću zajednici. Promjena vjere u takvim okolnostima nije predstavljala samo osobnu odluku, nego i prekid s dijelom vlastitog društvenog okruženja. 

Povjesničari navode kako su upravo snažne obiteljske i lokalne veze pridonijele očuvanju katoličkog kontinuiteta u mnogim krajevima Bosne i Hercegovine. 

Blizina Dalmacije i hrvatskih zemalja 

Hercegovina je kroz povijest bila povezana s dalmatinskim gradovima i područjima pod habsburškom upravom. Te veze nisu bile samo trgovačke, nego i kulturne i crkvene. 

Kontakti s katoličkim svijetom dodatno su pomagali očuvanju vjerskog identiteta, osobito u zapadnoj Hercegovini gdje je katoličko stanovništvo ostalo većinsko sve do danas. 

Islamizacija nije bila jednaka svugdje 

Važno je naglasiti kako proces prihvaćanja islama u Bosni i Hercegovini nije bio isti u svim krajevima niti među svim društvenim skupinama. Razlozi prelaska na islam često su bili povezani s ekonomskim prilikama, društvenim statusom ili mogućnošću napredovanja unutar Osmanskog Carstva. 

Zbog toga povjesničari upozoravaju da se ovo pitanje ne može promatrati crno-bijelo niti kroz moderne političke podjele. 

Povijest koja i danas oblikuje društvo 

Nasljeđe osmanskog razdoblja i danas snažno utječe na identitet naroda u Bosni i Hercegovini. Upravo zbog toga teme o vjeri, povijesti i nacionalnom identitetu i dalje izazivaju velik interes javnosti. 

Ipak, većina povjesničara slaže se kako je opstojnost Hrvata katolika u Hercegovini i Srednjoj Bosni rezultat kombinacije geografskih okolnosti, djelovanja Katoličke crkve, snažnih lokalnih zajednica i povijesnog kontinuiteta koji je preživio stoljeća velikih promjena.

Pročitaj članak