Primate mirovinu u drugoj zemlji? Evo do kada treba dostaviti potvrdu

foto Društvene mreže

Federalni zavod za mirovinsko i invalidsko osiguranje (MIO) objavio je važnu obavijest za korisnike mirovine koji svoju mirovinu primaju izvan Bosne i Hercegovine. Za nastavak isplate mirovine u 2027. godini dio korisnika morat će dostaviti ovjerenu potvrdu o životu.

Potvrde će se za 2027. godinu zaprimati u razdoblju od 1. studenoga do 31. prosinca 2026. godine.

Posebno važna napomena odnosi se na datum ovjere. Federalni zavod za MIO upozorava da potvrde o životu ovjerene prije 1. studenoga 2026. godine neće biti prihvaćene za 2027. godinu.

Gdje se može ovjeriti potvrda?

Tiskanica potvrde o životu može se preuzeti na mrežnoj stranici Federalnog zavoda za MIO, u rubrici „Dokumenti – Tiskanice“. Nakon toga potrebno ju je pravilno popuniti i ovjeriti kod nadležne institucije.

Potvrdu je moguće ovjeriti kod:

• nositelja mirovinskog osiguranja u inozemstvu ili u BiH
• nadležnog tijela općine prebivališta korisnika
• javnog bilježnika
• diplomatsko-konzularnog predstavništva BiH
• doma umirovljenika, ako je korisnik tamo smješten
• bolnice, ako se korisnik nalazi na bolničkom liječenju.

Nakon ovjere potvrdu je potrebno u izvorniku poslati isključivo poštom na jednu od dvije adrese Federalnog zavoda za MIO:

Federalni zavod za MIO
Dubrovačka b. b.
88000 Mostar

ili

Federalni zavod za MIO
Ložionička 2
71000 Sarajevo

Krajnji rok za dostavu je 31. prosinca 2026. godine.

Neispravne potvrde neće biti prihvaćene

Iz Zavoda upozoravaju da potvrda mora biti pravilno popunjena i ovjerena. Neće biti prihvaćene potvrde koje nisu ispravno popunjene ili ih je ovjerila institucija koja nije nadležna za njihovu ovjeru.

Za korisnike je posebno važno pridržavati se propisanog razdoblja jer potvrde ovjerene prije 1. studenoga 2026. godine neće vrijediti za 2027. godinu.

Nedostavljanje potvrde o životu, kada je ona obvezna, može dovesti do obustave isplate mirovine.

Tko ne mora dostavljati potvrdu?

Obveza dostavljanja potvrde o životu ne odnosi se na sve korisnike Federalnog zavoda za MIO koji mirovinu primaju izvan BiH.

Potvrdu ne moraju dostavljati korisnici koji imaju prebivalište ili isplatnu adresu u Republici Srpskoj, Hrvatskoj, Sloveniji, Srbiji, Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji.

Ipak, postoji iznimka. Ako zbog nedostatka identifikacijskih podataka nije moguće izvršiti provjeru korisnika, Federalni zavod za MIO može pojedinačno zatražiti dostavljanje potvrde. U takvom slučaju korisnik će biti posebno obaviješten o svojoj obvezi.

Korisnicima koji su obvezni dostaviti potvrdu stoga se preporučuje da na vrijeme preuzmu odgovarajuću tiskanicu, ovjere je tek nakon 1. studenoga 2026. godine te je pošalju Zavodu najkasnije do 31. prosinca.

Pročitaj članak

AUSTRIJCI REKLI DOSTA Križevi ponovno na zidovima škola

Austrijski grad Wels odlučio je ponovno istaknuti križeve u školskim učionicama nakon što je provjerom školskih prostora utvrđeno da ih nema u značajnom broju učionica.  Tijekom pregleda 238 učionica ustanovljeno je kako križ nedostaje u njih 117. 

Nakon toga gradske su vlasti naložile da se križevi ponovno postave tamo gdje ih nema.  

Gradonačelnik Welsa Andreas Rabl iz stranke FPÖ pritom je istaknuo kako križ, zajedno s državnim simbolima, predstavlja dio vrijednosnog i kulturnog nasljeđa zajednice. 

Njegova poruka usmjerena je na očuvanje obilježja koja su kroz povijest bila povezana s austrijskim društvom i njegovim kršćanskim korijenima.  

Odluka iz Welsa ponovno je otvorila širu raspravu o mjestu kršćanskih simbola u javnim ustanovama. Dok se u pojedinim sredinama vode rasprave o tome trebaju li takvi simboli biti prisutni u školama i drugim javnim prostorima, u Welsu je odlučeno da križevi ponovno budu ondje gdje su tradicionalno bili postavljeni.  

Pitanje odnosa prema vlastitoj vjerskoj i kulturnoj baštini pritom nadilazi samu odluku o školskim učionicama. U europskim društvima sve se češće govori o tome kako istodobno njegovati otvorenost prema različitim vjerama i kulturama te sačuvati vlastitu povijesnu baštinu.  

Poštovanje prema drugim vjerskim i kulturnim tradicijama ne mora nužno značiti odricanje od vlastite. Za mnoge europske narode kršćanstvo je stoljećima bilo važan dio oblikovanja kulture, običaja, umjetnosti, društvenih institucija i javnog života.  

Primjer Welsa zato ponovno pokreće pitanje kako se odnositi prema simbolima koji imaju povijesno, kulturno i vjersko značenje.  

Križ u učionici za jedne je prije svega vjerski simbol, dok ga drugi promatraju i kao dio povijesnog i kulturnog nasljeđa. Upravo zbog toga rasprava o njegovu mjestu u javnom prostoru teško može biti svedena samo na pitanje jednog simbola na školskom zidu.  

Wels je, barem kada je riječ o svojim školama, odlučio vratiti križeve ondje gdje su nedostajali.

Pročitaj članak

NA NJEGOVU TIJELU POJAVILE SU SE KRISTOVE RANE Danas se Crkva spominje svetog Franje

Danas Crkva slavi Rane svetoga Franje: Svetac koji je u svome tijelu nosio znakove Kristove ljubavi  Katolička Crkva i franjevačka obitelj 17. rujna slave blagdan Rana svetoga Franje Asiškoga, prisjećajući se posebnog milosnog događaja koji se dogodio na brdu La Verna, gdje je sveti Franjo zadobio stigme – znakove Kristove muke na vlastitome tijelu.  

Za svetoga Franju križ nije bio tek simbol kršćanske vjere. Bio je središte njegova života i znak neizmjerne Božje ljubavi prema čovjeku. Njegova želja da što potpunije slijedi Krista bila je toliko snažna da je svoj život nastojao oblikovati prema Gospodinu koji se za čovjeka predao na križu.  

Prema životopisu koji je napisao sveti Bonaventura, Franjo se u rujnu 1224. godine povukao na brdo La Verna kako bi u samoći i molitvi dublje razmatrao Kristovu muku. Ondje je, dok se molio u blizini blagdana Uzvišenja svetoga Križa, imao izvanredno viđenje.  

Pred njim se pojavio seraf sa šest krila, a između krila lik raspetoga Krista. Franjo je u tom prizoru istodobno osjetio radost zbog Kristove blizine i duboku bol promatrajući njegovu muku.  

Taj događaj ostavio je snažan trag na svetcu. Nakon viđenja na njegovu su se tijelu pojavili znakovi Kristove muke – rane na rukama i nogama te rana na boku. Tako je sveti Franjo postao jedan od najpoznatijih svetaca u povijesti Crkve koji je primio stigme.  

Sveti Bonaventura piše da je Franjo kroz to iskustvo shvatio kako ga Bog poziva da se sve više preobražava u Krista, ne toliko kroz tjelesnu patnju koliko kroz ljubav koja potpuno zahvaća čovjekovo srce.  

Upravo se u tome nalazi duboka poruka blagdana Rana svetoga Franje. Stigme nisu bile cilj Franjina života. One su bile vanjski znak njegove unutarnje sjedinjenosti s Kristom. Njegova najveća želja bila je ljubiti Krista, živjeti Evanđelje i slijediti put poniznosti, siromaštva i služenja.  

Franjo je u križu prepoznavao ljubav, a ne poraz. U Kristu raspetome vidio je Boga koji se čovjeku približio do kraja, prihvatio patnju i darovao samoga sebe za spasenje svijeta.  

Blagdan Rana svetoga Franje zato i danas poziva vjernike da ponovno pogledaju prema križu. Ne samo kao prema svetom znaku koji nosimo ili promatramo, nego kao prema otajstvu ljubavi koje traži odgovor našega života.  

Sveti Franjo Asiški ostavio je Crkvi svjedočanstvo čovjeka koji je želio pripadati Kristu cijelim svojim bićem. Njegove rane podsjećaju da se istinska svetost rađa ondje gdje čovjek dopusti da ga Kristova ljubav mijenja iznutra.  

Neka nam danas, na blagdan Rana svetoga Franje, njegov primjer bude poticaj da i sami dublje zavolimo Krista raspetoga i uskrsloga te da u svakodnevnom životu budemo njegovi svjedoci – ponizni, radosni i spremni služiti drugima.  

„Gospodine, učini me oruđem svoga mira.“  

Pročitaj članak

EU uvodi nova pravila za djecu: Društvene mreže više neće biti dostupne svima

foto iStock

Europska unija priprema nova, stroža pravila za zaštitu djece na internetu, a među najvažnijim mjerama je ograničavanje pristupa društvenim mrežama maloljetnicima. Europska komisija trebala bi kroz novi „Kids Act” uvesti dobna ograničenja, obveznu provjeru dobi i dodatne obveze za velike internetske platforme, piše Reuters.

Prema trenutno dostupnom nacrtu, djeca mlađa od 15 godina ne bi mogla samostalno otvarati račune na društvenim mrežama i platformama za dijeljenje videa. Za mlađe korisnike predviđen je postupni sustav koji ovisi o dobi i roditeljskom nadzoru.

Različita pravila ovisno o dobi

Najmlađa djeca, mlađa od tri godine, prema prijedlogu ne bi imala pristup društvenim mrežama i drugim visokorizičnim internetskim uslugama.

Djeca od tri do 13 godina mogla bi koristiti posebno prilagođene usluge uz nadzor odraslih, dok bi korisnici između 13 i 15 godina mogli imati ograničene račune uz izričitu roditeljsku kontrolu.

Tek s navršenih 15 godina korisnici bi prema predloženom modelu mogli samostalno imati račune na društvenim mrežama, dok bi i za njih ostala određena pravila zaštite maloljetnika. 

Platforme bi morale provjeravati dob korisnika

Jedna od ključnih promjena odnosi se na provjeru dobi. Velike tehnološke kompanije morale bi provjeravati koliko korisnik ima godina prilikom otvaranja računa, uz korištenje europskih ili nacionalnih sustava za provjeru dobi. Europska komisija već je ranije preporučila razvoj zajedničkog sustava koji bi trebao omogućiti provjeru dobi uz zaštitu osobnih podataka.

To znači da bi platforme poput Instagrama, TikToka i YouTubea morale znatno ozbiljnije provjeravati tko se nalazi iza pojedinog korisničkog računa. 

Kraj beskonačnog scrollanja?

Nove mjere ne bi se odnosile samo na dobnu granicu. Europska komisija želi promijeniti i način na koji su digitalne platforme dizajnirane za djecu.

U nacrtu se predviđaju ograničenja značajki poput beskonačnog pomicanja sadržaja, umjetnih obavijesti i određenih sustava nagrađivanja koji potiču korisnike da što dulje ostanu na platformi.

Posebna pozornost trebala bi biti posvećena algoritmima koji preporučuju sadržaj. Od platformi se očekuje da smanje mogućnost da djeca kroz niz preporuka završe u takozvanim „zečjim rupama”, odnosno sve užem krugu sadržaja koji ih može dugo zadržati na platformi.

Za maloljetnike bi računi prema prijedlogu trebali biti privatniji prema zadanim postavkama, dok bi nepoznatim korisnicima trebalo biti onemogućeno kontaktiranje djece.

Pravila bi obuhvatila i umjetnu inteligenciju i videoigre

Plan Europske komisije nije ograničen samo na Facebook, Instagram, TikTok i slične platforme. Nova pravila trebala bi obuhvatiti i određene videoigre te AI chatbotove i virtualne asistente koji mogu biti namijenjeni ili dostupni maloljetnicima. 

Cilj je uvesti koncept „sigurnosti već u dizajnu”, odnosno obvezu da digitalne usluge od početka budu osmišljene tako da smanjuju rizike za djecu, umjesto da se zaštitne mjere dodaju tek nakon pojave problema.

Ovo još nije konačna zabrana

Važno je naglasiti da se zasad ne radi o pravilima koja su već stupila na snagu. Riječ je o pripremi zakonodavnog prijedloga koji tek treba proći europski zakonodavni postupak, uključujući pregovore država članica i Europskog parlamenta. Detalji se stoga još mogu mijenjati.

Europska unija tako pokušava uspostaviti jedinstveniji pristup pitanju djece i društvenih mreža, nakon što su pojedine europske države već počele uvoditi vlastita ograničenja. Istodobno, Europska komisija razvija i zajednički sustav za provjeru dobi koji bi se trebao koristiti u državama članicama. 

Ako prijedlog bude usvojen, djeca i roditelji u Europskoj uniji mogli bi se suočiti s potpuno novim pravilima korištenja društvenih mreža – od obvezne provjere dobi do roditeljskog odobrenja i znatno većeg nadzora nad sadržajem koji platforme prikazuju najmlađim korisnicima.

Pročitaj članak

Iz štale tijekom noći ukradeno 10 janjadi, policija traga za lopovima

Neobična krađa dogodila se u Bratuncu, gdje je iz jedne štale tijekom noći nestalo deset janjadi. Slučaj je prijavljen Policijskoj postaji Bratunac u utorak, 15. rujna, oko 8:50 sati, a policija sada radi na utvrđivanju okolnosti i identitetu osobe ili osoba koje stoje iza krađe.

Prema informacijama Policijske uprave Zvornik, vlasnik je prijavio da je nepoznata osoba ili više njih tijekom noći provalila u objekt te odnijela janjad.

Policijski službenici obavili su očevid na mjestu događaja, dok je o svemu obaviješten dežurni tužitelj Okružnog javnog tužiteljstva u Bijeljini.

„U tijeku je rad na dokumentiranju krađe“, naveli su iz Policijske uprave Zvornik.

Ovaj slučaj dolazi samo nekoliko dana nakon još jedne krađe stoke na području Zvornika. Policiji je 14. rujna prijavljeno da je tijekom noći iz ograđenog tora u blizini kuće ukradeno oko 20 ovaca.

Policija je u tom slučaju brzo došla do osumnjičenog. Istoga dana pripadnici Policijske uprave Zvornik identificirali su i uhitili R. S. s područja Zvornika, koji se sumnjiči za krađu ovaca.

Kriminalističkom obradom, kako je priopćeno, utvrđeno je i da se osumnjičeni može dovesti u vezu s dvije teške krađe počinjene tijekom 2024. godine.

Dok se u slučaju krađe 20 ovaca istraga već pomaknula s mjesta, u Bratuncu policija tek treba utvrditi tko je tijekom noći odnio deset janjadi i gdje su životinje završile.

Pročitaj članak

Mladi bježe od roditeljskog doma sve kasnije: Hrvatska rekorder, evo kako stoji BiH

Mladi u Europskoj uniji sve kasnije napuštaju roditeljski dom, a Hrvatska je i dalje zemlja u kojoj se to događa najkasnije. Prema najnovijim podacima Eurostata, objavljenima 15. rujna, prosječna dob napuštanja roditeljskog doma u EU-u tijekom 2025. godine iznosila je 26,3 godine, dok je godinu ranije bila 26,2 godine.

Iako je riječ o maloj promjeni na razini jedne godine, podaci pokazuju velike razlike među europskim državama. Prosječna dob napuštanja roditeljskog doma u EU-u od 2002. godine uglavnom se kreće oko 26 godina.

Hrvatska je pritom na samom vrhu ljestvice. Mladi u Hrvatskoj roditeljski dom u prosjeku napuštaju tek s 31,5 godina. Iza Hrvatske slijede Grčka i Slovačka s prosjekom od 30,9 godina, dok su Španjolska i Italija na 30,2 godine. 

Situacija je potpuno drukčija u sjevernoj Europi. Najranije se od roditelja osamostaljuju mladi u Finskoj, gdje prosječna dob iznosi 21,4 godine. U Danskoj je 21,8 godina, dok je u Estoniji i Litvi prosjek 22,7 godina.

U Bosni i Hercegovini mladi roditeljski dom, prema dostupnim podacima, napuštaju u prosjeku oko 29,5 godina, što je znatno kasnije nego u većini država sjeverne i zapadne Europe.

Razlika između pojedinih država tako nije mala. Dok se u Finskoj mladi u prosjeku osamostaljuju prije 22. godine, u Hrvatskoj se na samostalni život čeka gotovo deset godina dulje.

Eurostat istodobno ukazuje i na povezanost između ranijeg napuštanja roditeljskog doma i veće zaposlenosti mladih. U 2025. godini stopa zaposlenosti osoba u dobi od 20 do 29 godina u EU-u iznosila je 65,5 posto. U većini država u kojima mladi ranije napuštaju roditeljski dom stopa zaposlenosti mladih bila je iznad prosjeka EU-a.

Primjerice, Nizozemska, Danska, Njemačka i Švedska pripadaju državama u kojima se mladi ranije osamostaljuju, a istodobno bilježe i visoke stope zaposlenosti mladih. Eurostat pritom govori o povezanosti podataka, a ne nužno o tome da je jedan čimbenik izravni uzrok drugoga.

S druge strane, u državama poput Grčke, Hrvatske, Španjolske i Italije, gdje mladi dulje ostaju živjeti s roditeljima, zaposlenost osoba od 20 do 29 godina bila je ispod prosjeka EU-a.

Na odluku o osamostaljenju, naravno, utječe više čimbenika – od mogućnosti zaposlenja i plaća do cijena stanovanja, dostupnosti najma i obiteljskih okolnosti. Eurostatov pokazatelj pritom ne mjeri jednostavno trenutak kada se netko fizički odseli, nego procjenjuje dob u kojoj 50 posto mladih više ne živi u kućanstvu s roditeljima.

Podaci tako ponovno otvaraju pitanje koje je sve prisutnije i u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini: je li kasno osamostaljivanje mladih posljedica njihovog izbora ili prije svega posljedica tržišta rada, stambenih prilika i troškova samostalnog života?

Pročitaj članak

Cijene goriva u BiH pod pritiskom novih geopolitičkih napetosti

foto mahalla.ba

Nove napetosti na Bliskom istoku ponovno otvaraju pitanje kretanja cijena nafte na svjetskom tržištu, ali i mogućeg utjecaja na cijene goriva u Bosni i Hercegovini. Svako veće poremećeno snabdijevanje naftom može se odraziti na troškove uvoza i prerade, a građani promjene najprije primjećuju na benzinskim crpkama.

Napad na ključni naftovod izazvao zabrinutost na europskom tržištu

Prema izvješćima međunarodnih medija, Saudijska Arabija obustavila je dio isporuka sirove nafte Europi nakon napada dronovima na važni naftovod Istok–Zapad. Riječ je o naftovodu koji povezuje naftna polja na istoku zemlje s lukom Yanbu na obali Crvenoga mora i omogućuje izvoz nafte mimo Hormuškog tjesnaca.

Zbog oštećenja naftovoda i prekida utovara u luci Yanbu, europski kupci nafte suočeni su s dodatnom neizvjesnošću. Cijene sirove nafte na svjetskom tržištu reagirale su rastom, a cijena barela Brent nafte približila se razini od 110 američkih dolara. Fizičke isporuke nafte za Europu u pojedinim su slučajevima dosegnule i više od 130 dolara po barelu.

Koliko će poremećaj trajati i hoće li se u potpunosti odraziti na cijene goriva, zasad nije moguće pouzdano procijeniti. Na tržište utječu i druge okolnosti, uključujući stanje proizvodnje, zalihe i dostupnost alternativnih dobavnih pravaca.

Koliko trenutačno košta gorivo u BiH?

Prema podacima o prosječnim maloprodajnim cijenama goriva u Federaciji BiH objavljenima 10. rujna 2026. godine, cijene su iznosile:

• Dizel - 3,49 KM po litri
• Benzin Super 95 - 3,16 KM po litri
• Benzin Super Plus 98 - 3,25 KM po litri

Prosječne cijene u FBiH, prema podacima objavljenima 10. rujna 2026. godine. Cijene na pojedinim benzinskim crpkama mogu se razlikovati.

Što novi poremećaji znače za vozače u BiH?

Bosna i Hercegovina u velikoj mjeri ovisi o uvozu naftnih derivata, pa promjene na svjetskom tržištu mogu utjecati na troškove nabave goriva. Međutim, rast cijene sirove nafte ne znači da će gorivo na benzinskim crpkama automatski i odmah poskupjeti.

Na konačnu cijenu utječu i cijene rafiniranih derivata, troškovi prijevoza, tečaj, porezi, trošarine i marže distributera. Osim toga, gorivo koje se danas prodaje na crpkama nabavljeno je ranije, zbog čega se promjene na svjetskom tržištu mogu odraziti s određenim vremenskim odmakom.

Ako se poremećaji u opskrbi naftom nastave, a cijene sirove nafte i dizelskih derivata ostanu povišene, pritisak na cijene goriva u BiH mogao bi se povećati. U suprotnom, stabilizacija opskrbe i pad cijena na svjetskom tržištu mogli bi ublažiti takav pritisak.

Za sada je najvažnije pratiti daljnji razvoj događaja na Bliskom istoku i nove podatke o cijenama goriva na domaćem tržištu. Vozači bi pritom trebali imati na umu da se cijene razlikuju od crpke do crpke, čak i unutar istoga grada.

Izvori: izvješća međunarodnih medija o poremećajima u opskrbi naftom iz Saudijske Arabije te podaci o prosječnim cijenama goriva u Federaciji BiH objavljeni 10. rujna 2026. godine.

Pročitaj članak

Dora Marušić među dobitnicima priznanja Vlade FBiH: „Veliki vjetar u leđa“

Mostarska taekwondoistica i trenerica Dora Marušić našla se među sportašima kojima su uručena priznanja Vlade Federacije Bosne i Hercegovine za vrhunske rezultate ostvarene tijekom 2026. godine.

Priznanja su u Sarajevu uručili federalna ministrica kulture i sporta Sanja Vlaisavljević te ministar raseljenih osoba i izbjeglica Nerin Dizdar, a među nagrađenima su se našli sportaši, treneri, klubovi i sportska udruženja koji su svojim rezultatima obilježili proteklo razdoblje.

Za Doru Marušić 2026. godina bila je posebno uspješna. Članica i trenerica Marušić taekwondo akademije iz Mostara osvojila je naslov seniorske prvakinje Bosne i Hercegovine, a potom je u lipnju u Zrenjaninu stigla i do naslova seniorske prvakinje Balkana.

Uspjeh je ostvarila i sama Akademija, koja je na Balkanskom prvenstvu osvojila dvije zlatne i jednu brončanu medalju. Time su mostarski taekwondoisti još jednom potvrdili kontinuitet kvalitetnog rada i dobrih rezultata na međunarodnoj sceni.

Nakon uručenja priznanja Marušić je zahvalila Vladi Federacije BiH i Federalnom ministarstvu kulture i sporta na potpori sportašima.

„Ovo priznanje nam je veliki vjetar u leđa i poticaj da nastavimo vrijedno raditi, trenirati i predstavljati svoju domovinu u najboljem mogućem svjetlu. Posebno je važno cijeniti potporu koju sportaši danas imaju i ljude i institucije koji prepoznaju naš trud i rezultate“, kazala je Marušić.

Govoreći o budućnosti sporta, istaknula je kako je potrebno nastaviti raditi na poboljšanju položaja sportaša i stvaranju kvalitetnijih uvjeta za njihov rad.

„Vjerujem da smo već napravili važne korake i nadam se da ćemo iz godine u godinu imati sve bolje uvjete za sportaše i klubove. Vrhunski sport zahtijeva velika odricanja i ulaganja, a ovakva priznanja pokazuju sportašima da se njihov rad cijeni i da imaju podršku“, dodala je.

Marušić taekwondo akademija posljednjih godina kontinuirano niže uspjehe na domaćim i međunarodnim natjecanjima. Osim vrhunskog sporta, poseban naglasak u Akademiji stavlja se na rad s djecom i mladima te stvaranje novih generacija taekwondoista.

Za Marušić priznanje zato nije samo osobno priznanje za ostvarene rezultate, nego i potvrda rada cijele Akademije.

„Ovo priznanje za mene osobno, ali i za našu Akademiju, predstavlja dodatnu motivaciju da nastavimo raditi još više i bolje. Naši rezultati nisu samo medalje nego i poruka djeci i mladima da se rad, disciplina i ustrajnost isplate“, zaključila je mostarska taekwondoistica.

Pročitaj članak

NAKON GOTOVO 20 GODINA NK Cim se oprostio od legende Tunge – „Hvala, šefe!“

foto NK Cim Mostar

Nogometni klub Cim oprostio se od Slavenka T. Šumana – Tun­ge, koji je nakon gotovo dva desetljeća predanog rada podnio neopozivu ostavku i završio svoje poglavlje u mostarskom klubu.  

Iz NK Cima su se od dugogodišnjeg trenera i člana kluba oprostili emotivnom porukom objavljenom na društvenim mrežama, zahvalivši mu na svemu što je tijekom gotovo 20 godina učinio za klub.  

Tunga je kroz brojne godine bio dio gotovo svih važnih razdoblja NK Cima. Vodio je seniorsku momčad, ali i omladinske kategorije, sudjelujući u stvaranju i razvoju brojnih generacija nogometaša.  

Poseban rezultat njegova rada sa seniorskom momčadi ostvaren je 2016. godine, kada je NK Cim izborio plasman iz nižeg ranga u Drugu ligu. Klub se potom dvije sezone uspješno natjecao u tom rangu.  

Velik dio njegova angažmana bio je vezan i uz omladinski pogon. Svojim znanjem, iskustvom, trudom i strpljenjem pomagao je u radu s mladim nogometašima i stvaranju novih generacija koje su prolazile kroz klupsku školu.  

U NK Cimu ističu kako gotovo 20 godina predanog rada predstavlja cijelu jednu nogometnu priču, ispunjenu treninzima, utakmicama, pobjedama, porazima, lijepim, ali i teškim trenucima.  

„Hvala, Tunga! Hvala za svaki trening, svaku utakmicu, svaki savjet, pobjedu i poraz. Tvoj trag u NK Cimu ostat će zauvijek“, poručili su iz kluba.  

Iako je njegovo aktivno poglavlje u NK Cimu završeno, klub se od svog dugogodišnjeg trenera nije oprostio riječima „zbogom“, već jednostavnom i snažnom porukom – „Hvala, šefe!“.

Pročitaj članak

Psi dobrodošli, djeca ne: Italija ima sve više mjesta na koja djeca nisu dobrodošla

foto traveldepartment.ie

Ono što je nekada zvučalo gotovo nezamislivo, danas postaje sve češća pojava u pojedinim turističkim destinacijama. Dok su kućni ljubimci u nekim objektima dobrodošli, roditelji s malom djecom mogu naići na potpuno drugačije pravilo – djeca jednostavno nisu dopuštena.

U Italiji se tako sve više govori o fenomenu „adults only“, odnosno turističkim i ugostiteljskim sadržajima koji su namijenjeni isključivo odraslim gostima. Takva mjesta žele ponuditi mir, tišinu i opušteniju atmosferu, no istodobno se otvara pitanje ide li turistička ponuda predaleko kada djeca postanu nepoželjna, prenosi Bljesak.info.

Posebnu pozornost privukao je restoran u Lesmu, čiji je vlasnik odlučio zabraniti dolazak djeci mlađoj od sedam godina. Iz restorana su uklonjene dječje stolice i dječji jelovnik, a odluka je izazvala brojne reakcije javnosti.

Zanimljivo je da se u isto vrijeme na pojedinim mjestima životinje, odnosno kućni ljubimci, mogu dovesti bez većih problema. Upravo je zato poruka „psi mogu, djeca ne“ postala jedna od najupečatljivijih točaka cijele rasprave.

Mir za goste ili pretjerivanje?

Vlasnici objekata koji uvode ovakva pravila tvrde da samo pokušavaju odgovoriti na potrebe svojih gostiju. Dio ljudi tijekom odmora želi izbjeći buku i gužvu te traži prostor u kojem će moći uživati u potpunom miru.

Takva ponuda već postoji u hotelima, termama i drugim turističkim objektima, a dobna granica razlikuje se od mjesta do mjesta.

S druge strane, protivnici ovakve prakse smatraju kako se djecu sve češće počinje promatrati kao problem. Posebno je osjetljivo pitanje u Italiji, zemlji koja se godinama suočava s ozbiljnim demografskim izazovima i vrlo niskom stopom nataliteta.

Djeca nisu jedina tema

Rasprava se ne vodi samo oko restorana. Slični primjeri mogu se pronaći i u turističkim kompleksima, hotelima, termalnim centrima, pa čak i na pojedinim plažama.

Ideja je gotovo uvijek ista – gostima koji žele mir ponuditi prostor bez djece. No istodobno se postavlja pitanje zašto bi obitelji morale tražiti posebno označena mjesta na kojima su njihova djeca dopuštena, dok se odraslima podrazumijeva pristup gotovo svugdje.

Naravno, postoji i druga strana priče. Roditelji također imaju odgovornost voditi računa o ponašanju svoje djece i poštovati druge goste. Neprimjereno ponašanje, buka ili nedostatak nadzora mogu pokvariti iskustvo drugim posjetiteljima.

Ipak, mnogi smatraju kako bi pojedinačni slučajevi trebali biti razlog za jasnija pravila ponašanja, a ne automatsku zabranu dolaska svim obiteljima.

Tržište odlučuje

Turistička industrija očito prepoznaje da postoji potražnja za ponudom namijenjenom samo odraslima. Takvi gosti spremni su platiti odmor u kojemu očekuju tišinu, privatnost i što manje nepredviđenih situacija.

Istodobno, obitelji s djecom također čine ogroman dio turističkog tržišta i traže destinacije u kojima će se osjećati dobrodošlo.

Zato će vjerojatno i dalje postojati obje vrste ponude. Jedni će birati hotele i restorane u kojima vrijedi pravilo „samo za odrasle“, dok će drugi tražiti mjesta posebno prilagođena obiteljima.

No upravo činjenica da psi mogu biti dobrodošli, dok djeca nisu, mnogima je postala simbol promjene turističkih navika.

Pitanje je samo koliko će daleko taj trend otići – i hoće li „odmor bez djece“ ostati tek posebna ponuda ili će se sve više pretvarati u standard na pojedinim turističkim destinacijama.

Pročitaj članak

Veliki dan za četiri djevojke u Mostaru: Započele put prema redovničkom životu

foto Družba sestara franjevaka Krista Kralja

U zajednici Školskih sestara franjevaka Krista Kralja održan je obred uvođenja četiri postulantice u novicijat, čime su započele novo i važno razdoblje na putu redovničke formacije.

Obred je predvodila provincijska predstojnica s. Franka Bagarić, a novakinje su tom prigodom primile Tau – prepoznatljiv znak pripadnosti Družbi Školskih sestara franjevaka Krista Kralja, ali i podsjetnik na poziv nasljedovanja Krista.

Govoreći o vremenu koje je pred njima, s. Franka istaknula je kako novicijat nije tek razdoblje kušnje i provjere poziva, nego prije svega vrijeme duhovnog sazrijevanja, dubljeg upoznavanja Boga, sebe i zajednice.

„Oduševljenje je dragocjeno i ono je često prvi odgovor na Božji poziv, no ljubavno se oduševljenje mora pretvoriti u svakodnevnu vjernost i sazrijevati u strpljivom življenju. Novicijat je dar vremena – da upoznate zajednicu, sebe i Krista“, poručila je s. Franka.

Posebno je naglasila važnost svakodnevnog života u molitvi, šutnji, radu i poslušnosti. Upravo će kroz takvo iskustvo novakinje imati priliku bolje upoznati vlastite darove, ali i svoje granice, te postupno rasti u zrelosti i vjernosti pozivu.

„Bog vas nije pozvao zato što ste savršene, nego zato što vas ljubi“, poručila im je provincijska predstojnica.

Nakon obreda s. Franka Bagarić službeno je četiri novakinje povjerila odgojiteljici s. Marijani Selak, koja će ih pratiti tijekom novicijata i biti im pomoć na putu redovničke formacije.

Istoga dana zajednica je dobila i novu postulanticu. U postulaturu je primljena Matea Galić, koja će u narednom razdoblju pobliže upoznavati franjevački način života, duhovnost sv. Franje Asiškoga te život i poslanje Družbe.

U njezinoj formaciji pratit će je odgojiteljica s. Katarina Raič.

Obred je zaključen u zajedništvu sestara i zahvalnosti za nova redovnička zvanja, uz molitvu da vrijeme formacije bude za novakinje i postulanticu razdoblje dubljeg susreta s Kristom i prepoznavanja vlastitoga poziva.

Pročitaj članak

Obilježena 33. obljetnica stradanja Hrvata u Uzdolu

foto RTV Herceg Bosne

U Uzdolu kod Prozora u sjevernom dijelu Hercegovine danas je obilježena 33. godišnjica ubojstva 41 Hrvata, u jednom od najtežih ratnih zločina bošnjačke Armije BiH za koji je pravomoćno osuđena samo jedna osoba, dok njegovi izravni počinitelji i drugi odgovorni i dalje nisu procesuirani. Na komemoraciji u Uzdolu položeni su vijenci i zapaljene svijeće za 29 hrvatskih civila i 12 pripadnika Hrvatskog vijeća obrane ubijenih 14. rujna 1993. godine. 

Služena je sveta misa za žrtve, nakon koje je održana molitva u Memorijalnom centru. Napad na Uzdol izveden je u sklopu operacije bošnjačke Armije BiH „Neretva ’93.“ Samo pet dana ranije, u Grabovici kod Mostara, ubijena su 32 hrvatska civila u istoj akciji. Zločini u Uzdolu i Grabovici ostali su među najtežim zločinima nad hrvatskim civilnim stanovništvom počinjenima tijekom rata u Bosni i Hercegovini. 

Najmlađe žrtve zločina u Uzdolu bili su desetogodišnji Stjepan Zelić i njegova trinaestogodišnja sestra Marija Zelić, koji su ubijeni s majkom Ružom na kućnom pragu. Među žrtvama bila je i dvanaestogodišnja Jadranka Zelenika, ubijena zajedno sa svojom bakom Ružom Zelenikom. Za zločin na Uzdolu pravomoćno je osuđen tek Enver Buza, tadašnji vršitelj dužnosti zapovjednika Samostalnog bataljuna Prozor Armije BiH. Sud BiH osudio ga je na osam godina zatvora. 

Ustavni sud BiH ovog je ljeta odbio žalbu njegove obrane, čime je njegova osuda ostala na snazi. Nitko od izravnih počinitelja zločina u Uzdolu do danas nije pravomoćno osuđen. Obitelji žrtava i predstavnici braniteljskih i stradalničkih udruga inzistiraju na procesuiranju odgovornih za ovaj zločin.

Pročitaj članak

PRVI PUT U POVIJESTI Mostarske biskupije: U katedrali ustanovljeni lektor i akolit vjernici laici

foto Goranci online

Mostarska katedrala Marije Majke Crkve u ponedjeljak je, 14. rujna, bila mjesto posebnog crkvenog slavlja. Na blagdan Uzvišenja Svetoga Križa ujedno je proslavljena i svetkovina posvete mostarske katedrale, a svečano misno slavlje u koncelebraciji 13 svećenika predvodio je mostarsko-duvanjski biskup i apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski mons. Petar Palić, koji je ujedno proslavio i 6 godina biskupske službe.

Uz biskupa je suslavilo desetak svećenika, dok su u katedrali bili okupljeni brojni vjernici iz mostarskih župa, kao i redovnice. U liturgijskom slavlju sudjelovali su i bogoslovi, a misu je pjesmom animirao zbor Marija pod ravnanjem don Luke Cvitanovića.  

Ipak, ovogodišnja proslava ostat će posebno zapamćena po važnom događaju za život mjesne Crkve – prvi put u Mostarsko-duvanjskoj i Trebinjsko-mrkanskoj biskupiji vjernici laici ustanovljeni su u službe lektora i akolita.  Nakon razdoblja priprave i potrebne formacije, biskup Palić povjerio je ove službe šesnaestorici vjernika – sedmorici lektora i devetorici akolita.  

U službu lektora postavljeni su: Marijana Gagro i Mateo Milićević iz župe sv. Ivana Apostola i Evanđelista – Mostar; Marko Sesar i Mate Zelenika iz župe Uznesenja BDM – Široki Brijeg; Karla Mikulić iz župe sv. Franje Asiškoga – Rasno; Mario Goluža i Daniela Raguž iz župe Svih svetih – Aladinići.

U službu akolita postavljeni su: Ivica Barbarić iz župe sv. Tome Apostola – Mostar; Ivo Bevanda, Marko Čuljak i Darko Zelenika iz župe sv. Mateja Apostola i Evanđelista – Mostar; Danijel Rakić iz župe sv. Ivana Apostola i Evanđelista – Mostar; Ivan Džalto i Blaženko Tikvić iz župe Marije Majke Crkve – Mostar; Iva Soko iz župe Uznesenja BDM – Široki Brijeg; s. Renata Vukadin iz župe Presvetoga Srca Isusova – Kongora.

Nove službe povjerene su im na pet godina, a svoje će poslanje ostvarivati prvenstveno u vlastitim župnim zajednicama, u suradnji i dogovoru sa svojim župnicima. 

Lektorska služba usmjerena je prije svega na naviještanje Božje riječi. Lektor tijekom liturgijskih slavlja naviješta biblijska čitanja, osim Evanđelja, a prema potrebi može predvoditi i pripjevni psalam te izreći nakane sveopće molitve. Njegova služba uključuje i pomaganje u pripravi vjernika koji povremeno sudjeluju u liturgiji kao čitači. 

Akolitska služba na poseban je način povezana s oltarom i Euharistijom. Akolit pomaže svećeniku i đakonu tijekom liturgijskih slavlja, a u određenim okolnostima može kao izvanredni djelitelj dijeliti svetu pričest. Prema dogovoru sa župnikom može pričest donositi i bolesnim, starijim i drugim vjernicima koji zbog opravdanih razloga nisu u mogućnosti sudjelovati na svetoj misi.  

U skladu s liturgijskim odredbama akolitu može biti povjereno i izlaganje Presvetoga Sakramenta te njegovo ponovno pohranjivanje, dok mu nije dopušteno podijeliti euharistijski blagoslov.  

Ustanovljenje prvih laika u ove službe predstavlja važan korak u životu dviju hercegovačkih biskupija. Time se želi još snažnije potaknuti aktivno sudjelovanje vjernika u liturgijskom i pastoralnom životu Crkve, ali i razvijati duh zajedništva, odgovornosti i služenja unutar župnih zajednica.  

Proslava Uzvišenja Svetoga Križa i posvete mostarske katedrale tako je ove godine dobila i dodatnu dimenziju – uz spomen na Kristovu žrtvu i posvećenost katedralnog prostora, Crkva je napravila još jedan korak prema snažnijem uključivanju laika u svoje poslanje. 

Pročitaj članak

General Sopta u Jajcu: „Ravnopravnost Hrvata nije stvar ničije dobre volje“

foto RTV HB

U Jajcu je svečano obilježena 31. obljetnica Vojno-redarstvene operacije Maestral i oslobođenja Jajca, a među govornicima bio je i general zbor Stanko Sopta, ratni zapovjednik hrvatskih snaga na glavnom pravcu napada tijekom operacije.

Sopta se u svom obraćanju prisjetio ratnih dana, poginulih hrvatskih branitelja i svih onih koji su sudjelovali u oslobađanju Jajca. Istodobno je govor iskoristio kako bi upozorio na, kako je rekao, političke pritiske kojima su Hrvati u Bosni i Hercegovini izloženi i danas.

Poseban dio njegova obraćanja odnosio se na pitanje položaja hrvatskog naroda i ustroja Bosne i Hercegovine. Sopta je odbacio pokušaje uspostave političkog modela koji bi, prema njegovu mišljenju, zanemario konstitutivnost i ravnopravnost naroda.

Govoreći o ideji građanske države, upozorio je da se iza takvih političkih poruka, kako smatra, može skrivati model kojim bi brojniji narod imao mogućnost odlučivati o pravima manjeg naroda. Kao povijesnu usporedbu spomenuo je Ahdnamu i osmansko razdoblje, tvrdeći da se pod novim nazivima ne smiju vraćati stari obrasci političke dominacije.

Poručio je kako budućnost Bosne i Hercegovine vidi u međusobnom poštovanju i stvarnoj ravnopravnosti, ističući da europski model počiva na uvažavanju različitosti.

Sopta se posebno osvrnuo na 13. rujna 1995. godine i dane kada je provedena operacija Maestral. Prisjećajući se branitelja koji su sudjelovali u borbama, istaknuo je njihovu odlučnost i žrtvu, naglašavajući da se sloboda koju su izborili ne smije promatrati bez sjećanja na one koji su u ratu izgubili živote.

Kritički se osvrnuo i na pojedince koji danas, kako je kazao, nastupaju kao „mirotvorci“, a pritom zanemaruju žrtvu hrvatskih branitelja. Mladima je poručio da moraju poznavati svoju noviju povijest i okolnosti u kojima je došlo do rata u Bosni i Hercegovini.

U govoru je podsjetio i na ulogu Jugoslavenske narodne armije tijekom rata te kritizirao pokušaje, kako je rekao, uljepšavanja njezine uloge. Istaknuo je da se ne smije zaboraviti stradanje civila i razaranje koje je pratilo ratne operacije.

Posebne pozdrave prenio je od generala Ante Gotovine, a zahvalio je i svim postrojbama i zapovjednicima koji su sudjelovali u operaciji. Među njima je istaknuo Željka Glasnovića, Miju Jelića, Neđu Obradovića, Renata Romića, Damira Krstičevića i Miljenka Filipovića, kao i pripadnike 7. gardijske brigade „Pume“ predvođene Emilom Crnčecom.

Sopta je naglasio da su upravo pripadnici hrvatskih snaga, nakon teških borbi, podigli zastavu hrvatskog naroda u Jajcu i omogućili njegovo oslobođenje.

Na kraju obraćanja posebno se obratio Jajčanima koji danas žive izvan svojega rodnog grada. Pozvao ih je da ne prekidaju vezu s Jajcem i da svoje pripadanje tom gradu potvrde povratkom, sudjelovanjem u njegovu životu i korištenjem svojega biračkog prava.

Poruka generala Sopte bila je jasna: sjećanje na ratne godine, žrtvu branitelja i oslobođenje Jajca, prema njegovim riječima, mora biti povezano i s borbom za političku ravnopravnost Hrvata u Bosni i Hercegovini.

Pročitaj članak

Najmlađi folkloraši iz Cima predstavili BiH na Vinkovačkim jesenima

foto HKUD sv. Ante Cim Mostar

Hercegovina se ovoga vikenda predstavila u Vinkovcima, i to kroz najmlađe čuvare tradicije. Dječji ansambl HKUD-a „Sv. Ante – Cim“ iz Mostara sudjelovao je na 23. festivalu dječjeg folklora Hrvatske, održanom u sklopu 61. Vinkovačkih jeseni, jedne od najpoznatijih hrvatskih manifestacija posvećenih tradicijskoj kulturi.

Mostarski mališani na festivalu su imali posebnu čast jer su bili jedini predstavnici Bosne i Hercegovine. Uz dječje folklorne skupine iz različitih krajeva Hrvatske, predstavili su tradicijsko ruho, pjesmu, ples i običaje svoga kraja te u Vinkovcima s ponosom nosili ime Cima, Mostara i Bosne i Hercegovine. 

Ovogodišnje Vinkovačke jeseni održavaju se pod geslom „Vlak slavonske ravnice“, a mostarski folkloraši sudjelovali su i u svečanom dječjem mimohodu ulicama Vinkovaca. Za najmlađe članove društva to je bila prilika ne samo za nastup nego i za susret s vršnjacima iz drugih krajeva te upoznavanje i predstavljanje različitih oblika tradicijske baštine.

Nagrada koja im je otvorila vrata Vinkovaca

Sudjelovanje na ovogodišnjem festivalu rezultat je i uspjeha koji su mali folkloraši HKUD-a „Sv. Ante – Cim“ ostvarili prošle godine. U kategoriji djece od 5 do 10 godina osvojili su treće mjesto, čime su izborili poziv za ovogodišnje izdanje festivala.

Mostarsko društvo pritom već godinama njeguje suradnju s Kulturnim centrom „Gatalinka“ iz Vinkovaca, koji organizira festival. Upravo kroz takve susrete djeca imaju priliku učiti o bogatstvu različitih krajeva, ali i pokazati ono što se u njihovoj sredini generacijama čuva i prenosi.

Slavonija i Hercegovina povezane pričom o fra Didaku

Ovogodišnji susret u Vinkovcima imao je i dodatnu simboliku. Veze Hercegovine i Slavonije sežu duboko u prošlost, a posebno mjesto u toj priči zauzima fra Didak Buntić.

U vrijeme velike gladi u Hercegovini fra Didak je pomagao hercegovačkoj djeci, od kojih su brojna pronašla utočište i novi dom upravo u Slavoniji. Tragovi tih povijesnih veza i danas su vidljivi, a tijekom boravka u Vinkovcima članovi HKUD-a „Sv. Ante – Cim“ susretali su ljude koji su im govorili o svojim hercegovačkim korijenima, roditeljima, djedovima, bakama i rodbini.

Zato nastup najmlađih Mostaraca u Vinkovcima nije bio samo još jedno gostovanje folklorne skupine. Bio je to susret dvaju krajeva povezanih poviješću, migracijama, običajima i ljudima, ali i lijepa prilika da nova generacija kroz pjesmu, ples i tradicijsku nošnju nastavi čuvati ono što su joj ostavili preci.

Sudjelovanje na Vinkovačkim jesenima još je jedan dokaz da tradicija živi onda kada se prenosi na mlade. Mališani iz Cima u Vinkovcima su tako predstavili dio hercegovačke baštine, stekli nova prijateljstva i iskustva te pokazali kako folklor može povezivati ljude i krajeve s obje strane granice.

Za HKUD „Sv. Ante – Cim“ ovo je ujedno i potvrda kvalitetnog rada s najmlađima, koji kroz folklor ne uče samo korake i pjesme, nego upoznaju vlastitu baštinu i postaju njezini novi čuvari.

Pročitaj članak