Drama na putu za Mostar: Beba stigla u automobilu

Pravo malo čudo dogodilo se jutros oko 7:20 sati kada je obitelj Papac dobila svoje treće dijete – dječaka Josipa. Za Marijanu i Antonia Papca iz Stoca dan je započeo sasvim uobičajeno – spremanje za posao i djece za vrtić. No, jutro je ubrzo poprimilo sasvim drugačiji tijek kada se Marijana požalila na blage bolove u trbuhu, ne sluteći da je porod već započeo. Pred sami ulazak u deveti mjesec trudnoće, situacija je postala ozbiljna, piše Stolac city. 

Krenuli su prema Mostaru, no do bolnice nisu stigli na vrijeme. U mjestu Kvanj, u automobilu, na svijet je stigao mali Josip. Hrabra i sabrana reakcija supruga Antonia bila je presudna u tim trenucima. Roditelji su novorođenče, umotano i sigurno ušuškano, dovezli do bolnice gdje su ih dočekali djelatnici mostarske bolnice. Kako doznajemo, dočekani su velikim zajedničkim pljeskom, a od Bune su bili praćeni vozilom hitne pomoći. 

Beba je po dolasku smještena u inkubator, dok se majka osjeća dobro i zahvalno Bogu na ovom posebnom daru. Obitelj ne skriva emocije, a njihova poruka je jednostavna i iskrena: „Hvala Bogu i svetom Josipu.“

Pročitaj članak

„Ženi trnu ruke, ja imam prebačaje“: Iskrena objava hercegovačkog ugostitelja postala viralna

U vremenu kada su društvene mreže preplavljene „ispeglanim“ objavama i savršeno upakiranim promotivnim porukama, jedna iskrena hercegovačka obavijest osvojila je simpatije javnosti. Iza nje stoji obitelj Mustapić i njihov ugostiteljski obrt Peke kod Marina, čija je jednostavna poruka o – umoru – nasmijala i raznježila regiju.

Povratak iz Njemačke s jasnim ciljem

Poput mnogih mladih ljudi s ovih prostora, Marin Mustapić i njegova supruga Iva prije nekoliko godina odlučili su otići u Njemačku u potrazi za sigurnijim poslom i boljim životnim uvjetima. Njihova adresa bila je Stuttgart, gdje su oboje radili u ugostiteljstvu, piše Stolac.city

Marin je bio zaposlen u talijanskom restoranu, rame uz rame s pizza-majstorom iz Napulja. Upravo ondje usavršio je pripremu autentične talijanske pizze, kakva se rijetko može kušati izvan Italije.

– Financijski je sve funkcioniralo, ali misli su uvijek bile kod kuće. Dođeš s posla, a u glavi su Stolac, kuća, Hercegovina – prisjeća se Marin.

Sigurnost i stabilna primanja nisu mogli nadomjestiti osjećaj pripadnosti i čežnju za rodnim krajem.

Prekretnica zbog obitelji

Odluka o povratku sazrela je kada je Iva ostala trudna. Tada su shvatili da, unatoč uređenom sustavu i sigurnosti, Njemačka nije mjesto gdje žele odgajati svoje dijete.

Uložili su zarađeni novac u obiteljsku kuću na Maslinama, uredili prizemlje i vratili se u Stolac.

Početak nije bio jednostavan. Iva zbog trudnoće nije mogla raditi, Marin je neko vrijeme odlazio na sezonski rad u Austriju, potom radio kao kuhar u Čapljini. No želja za vlastitim poslom nije ga napuštala.

Od nekoliko tepsija do cijele Hercegovine

Rješenje je pronašao u onome što najbolje zna – kuhanju. Počeo je s pripremom peke i tradicionalnih jela, u početku s tek nekoliko tepsija. Jedna objava na društvenim mrežama promijenila je sve.

– Kako sam objavio na Facebooku, pozivi su samo stizali. U srcu sezone ispečem koliko mogu, a isto toliko moram odbiti. Radilo se doslovno za cijelu Hercegovinu – Stolac, Neum, Čapljinu, Mostar, Međugorje, Široki Brijeg. Danas sam to malo suzio jer se ne može sve stići – kaže Marin.

Posebnu toplinu priči daje njihova kćerkica Nina, koja je od prvih dana dio obiteljske avanture. Kako Marin kroz osmijeh kaže, bila je i „najmlađa dostavljačica u regiji“.

Važan dio ponude su i domaći kruhovi koje priprema Iva. Njihove „lepuhane“, kako su ih prozvali kupci, brzo su postale zaštitni znak obiteljskog brenda.

– Sve je domaće, ručno i s puno ljubavi. Ljudi su ih sami tako nazvali i ime se jednostavno primilo – objašnjava Marin.

Objavom nasmijali regiju

A onda je stigla objava koja je u kratkom roku postala viralna.

Nakon devet mjeseci rada bez ijednog slobodnog dana, Marin je na društvenim mrežama napisao:

„Nakon 9 mjeseci uzimamo dva dana slobodna. Nisu tehnički problemi nego umor. Ženi mi trnu ruke, ja imam neke prebačaje, čas dobar čas lud. Ponedjeljak i utorak nećemo raditi. Vidimo se u srijedu. Nemojte šta zamjerit.“

Iskreno, bez uljepšavanja i s dozom hercegovačke autoironije.

Dva dana kasnije ponovno se oglasio:

„Ženi ruke pomalo dolaze sebi, a ja na momente još imam prebačaje, ali sutra krećemo opet.“

U moru službenih i hladnih obavijesti, ova ljudska i duhovita poruka izazvala je val podrške. Ljudi su dijelili objavu, slali poruke ohrabrenja i poručivali da je najvažnije sačuvati zdravlje. Upravo ta iskrenost dodatno je učvrstila vezu između obitelji Mustapić i njihovih kupaca.

Nova ideja – talijanska pizza u Stocu

Iako su peke i domaća jela postali njihov zaštitni znak, Marin ne krije da mu je pizza prva ljubav. Planira u Stolac donijeti autentičnu talijansku pizzu, temeljenu na znanju stečenom u Njemačkoj uz talijanske majstore.

– Volio bih spojiti domaća jela ispod sača i pravu talijansku pizzu, kakvu ovdje još nemamo. Trenutno sam u potrazi za odgovarajućim prostorom – otkriva.

„Ovdje se može živjeti“

Na kraju, Marin posebno naglašava zahvalnost sugrađanima.

– Veliko hvala svima koji naručuju i podržavaju nas svaki dan. Mogu reći da nigdje nije kao u Stocu i da je ovdje život poseban.

Njegova poruka svima koji razmišljaju o povratku iz inozemstva jednostavna je:

– Ovdje se može živjeti. Nije kao prije, ide nabolje. Posla ima, ali treba raditi. Ja ustajem u šest ujutro, kući dolazim u osam navečer. Nigdje nema ljepše nego ovdje – zbog ljudi, običaja, klime i života.

Priča obitelji Mustapić još je jedan dokaz da se uz rad, upornost i vjeru u sebe povratak kući može pretvoriti u uspješnu, iskrenu i – kako su pokazali – pomalo duhovitu životnu priču.

Pročitaj članak

Neobična čestitka na crkvenom vjenčanju: Poruka o braku koju bi svi trebali čuti

Na svojim društvenim mrežama fra Petar Ljubičić podijelio je zanimljivu i pomalo provokativnu poruku o braku, prenoseći događaj s jednog crkvenog vjenčanja koji je mnoge nasmijao, ali i potaknuo na razmišljanje.  

„Svađajte se!“, tim je riječima, piše fra Petar, svećenik čestitao mladencima na jednom vjenčanju. „Svađajte se što češće! To vam je moja iskrena i vruća želja, i moja najljepša čestitka!“ Ljudi su se na to uskomešali, a mladenci su zastali: „Što mu bi? Je li svjestan što govori? Možda se samo šali…?“ 

No svećenik je nastavio objašnjavati što je time mislio.

„Kad ti on kaže: trebaš kupiti novi zimski kaput, ti kaži: ‘Ne! Poslužit će mi i ovaj, a tebi su potrebne stručne knjige.’“ 

„Kad ti on a kaže: ‘Idi na utakmicu, ti to voliš’ – ti kaži: ‘Ne! Volim utakmice, ali još više volim tebe i naš dom. Ostat ćemo zajedno.’ Tako se svađajte u svim doživljajima zajedničkog života.“ 

I onda ona prava poanta: „Da tebi bude ljepše!“ – „Ne, nego tebi!“ 

Fra Petar je objavu zaključio snažnom porukom: „Svađajte se uporno! Svojom snagom svoje ljubavi. I znat ćete što je sreća!“ (M. Stanić) 

Ovom objavom fra Petar podsjeća kako prava „svađa“ u braku nije borba jedno protiv drugoga, nego natjecanje u dobroti, pažnji i darivanju, u kojem supružnici uvijek iznova biraju ljubav.

Pročitaj članak

Sindikati protiv skraćivanja bolovanja, poslodavci traže strože kontrole

Ovog utorka održava se sjednica Ekonomsko-socijalnog vijeća Ekonomsko-socijalno vijeće Federacije Bosne i Hercegovine na kojoj će jedna od ključnih tema biti zahtjev privrednika za smanjenje broja dana bolovanja koji padaju na teret poslodavaca. Prijedlog poslodavaca je da se sadašnji period od 45 dana skrati na 15 dana, no sindikati takvu inicijativu odlučno odbacuju, piše Federalna.ba.

Prema važećem zakonu, bolovanje do 42 dana finansiraju poslodavci, dok nakon tog perioda troškove refundiraju zavodi zdravstvenog osiguranja. Ukoliko bolovanje traje duže od 42 dana, predmet se upućuje na ocjenu posebne komisije za bolovanja.

Upozorenje Zavoda: Mogući veći troškovi

Iz Zavod zdravstvenog osiguranja Sarajevske županije upozoravaju da bi smanjenje dana bolovanja na teret poslodavaca moglo dovesti do povećanih troškova za zdravstveni sustav, što bi se u konačnici moglo odraziti i na opseg drugih zdravstvenih usluga.

Dženan Tikveša, rukovodilac Službe pravnih poslova Zavoda, ističe kako su ovlasti kontrolora trenutačno vrlo ograničene. Kontrolori, naime, mogu samo utvrditi činjenično stanje i sastaviti izvještaj, dok eventualne mjere poduzimaju nadležne zdravstvene ustanove. Kao primjer drukčijeg modela naveo je Hrvatska, gdje kontrolori imaju znatno veće ovlasti, uključujući i mogućnost ukidanja bolovanja.

Prošle godine u Sarajevskoj županiji kontrolirano je 671 bolovanje, a nepravilnosti su utvrđene u 31 slučaju.

Poslodavci: Opterećenje je preveliko

Prema podacima, radnici u Bosni i Hercegovini u prosjeku su na bolovanju između 20 i 25 dana, što poslodavci smatraju predugim razdobljem. Safudin Čengić, predsjednik Ekonomsko-socijalnog vijeća Federacije BiH, ističe kako je u Njemačka i drugim državama Europske unije prosjek šest do sedam dana.

„Svi koji su zaista bolesni trebaju dobiti svu potrebnu zaštitu, ali zloupotrebe bolovanja moraju se spriječiti jer predstavljaju ogromno opterećenje za poslodavce“, poručio je Čengić.

Sindikati: O bolovanju odlučuje isključivo struka

S druge strane, iz Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine poručuju kako ne vide problem u dostavljanju detaljnijih informacija o razlozima bolovanja, ali naglašavaju da procjenu privremene spriječenosti za rad može dati isključivo liječnik.

Predsjednik Saveza Samir Kurtović ističe da nijedan poslodavac ne može osporiti odluku liječnika o bolovanju, baš kao što ni liječnik ne može dovoditi u pitanje organizaciju rada kod poslodavca. Naglašava kako je ključno da liječnici profesionalno i odgovorno procjenjuju svaku situaciju te određuju opravdano trajanje bolovanja.

Strože kontrole – jedina zajednička točka

Iako su stavovi o skraćivanju bolovanja suprotstavljeni, svi akteri – poslodavci, sindikati, Vlada i zdravstvene institucije – slažu se u jednom: potrebne su strože i učinkovitije kontrole bolovanja.

Samo u 2025. godini komisija za bolovanja u Sarajevske županije odlučivala je o oko 25.000 zahtjeva, što pokazuje razmjere sustava i važnost teme koja se našla na dnevnom redu Ekonomsko-socijalnog vijeća. Rasprava koja slijedi mogla bi značajno utjecati na prava radnika, ali i na poslovanje poslodavaca u Federaciji Bosne i Hercegovine.

Pročitaj članak

800 ročnika 9. ožujka ulazi u vojarne: kreće vojna obuka u Hrvatskoj

Temeljna vojna obuka u Hrvatskoj započinje 9. ožujka, kada će u tri vojarne – u Kninu, Slunju i Požegi – ući ukupno 800 ročnika. Riječ je o prvom većem ciklusu obuke u kojem sudjeluju i dragovoljci i novaci koji podliježu obvezi služenja vojnog roka.

Od ukupnog broja, 446 ročnika su dragovoljci, dok su 354 novaci rođeni 2007. godine. Kako su izvijestili iz Ministarstva obrane, samo deset pozvanih novaka uložilo je priziv savjesti.

Zdravstveni pregledi i kriteriji

U siječnju je na zdravstveni pregled pozvano 1500 mladića, od čega je njih 1200 rođeno 2007. godine. Prema podacima koje je na konferenciji za medije u Ministarstvu obrane iznio ravnatelj Uprave za ljudske potencijale Ivan Jušić, između 10 i 15 posto pregledanih nije zadovoljilo zdravstvene kriterije.

Taj se postotak, naglasio je Jušić, kretao u sličnim okvirima i ranijih godina dok je na snazi bilo isključivo dragovoljno vojno osposobljavanje.

Oko deset posto mladića dobilo je ocjenu „neocijenjen“ zbog akutnih zdravstvenih stanja, što znači da se mogu ponovno javiti na pregled za godinu dana.

Potencijal novaka u generaciji rođenoj 2007. godine iznosi 19.800 mladića i svi će do kraja godine dobiti poziv za zdravstveni pregled.

Kazne za neodazivanje i priziv savjesti

Za 12 novaka koji se nisu odazvali na poziv niti su opravdali izostanak upućen je optužni prijedlog. Predviđene novčane kazne kreću se od 500 do 2000 eura.

Deset novaka koji su uložili priziv savjesti službu će obaviti kroz Civilnu zaštitu.

Obuka traje dva mjeseca

Potpredsjednik Vlade i ministar obrane Ivan Anušić najavio je kako obuka traje do 9. svibnja. Zbog velikog interesa Ministarstvo obrane već radi na proširenju kapaciteta u Vinkovcima, Benkovcu i Dugom Selu.

„Već sada imamo oko 200 prijavljenih dragovoljaca za svibanj“, istaknuo je ministar.

Mladići rođeni 2007. godine koji nakon mature ne upišu fakultet bit će pozvani u jesenskom roku, dok studenti imaju pravo na odgodu služenja do završetka studija, najkasnije do 29. godine života.

Naknada, staž i prednost pri zapošljavanju

Ročnici će za dvomjesečnu obuku primati naknadu od 1100 eura mjesečno, koja će im biti isplaćena u tri navrata. Vrijeme provedeno na obuci upisuje se u radni staž, a ročnici će imati i prednost pri zapošljavanju u državnoj službi.

Na 800 ročnika raspoređeno je 80 instruktora, što znači da će omjer biti jedan instruktor na deset polaznika.

Tijekom dva mjeseca ročnici će svladati osnovne vojničke vještine, taktiku preživljavanja, upravljanje dronovima te osnove samoobrane, uključujući Krav Magu.

Kako je zaključio ministar Anušić, cilj obuke nije slanje mladih ljudi na front, nego njihova priprema za život i djelovanje u kriznim situacijama – od elementarnih nepogoda do izvanrednih sigurnosnih okolnosti.

Pročitaj članak

Inicijativa koja je zapalila Mostar: Akademici poručili – “Ime se ne briše!”

I dalje se nastavljaju reakcije nakon inicijative nevladine organizacije "Mostarski krug" da visoki predstavnik Christian Schmidt ukine hrvatski predznak na pojedinim gradskim ustanovama i institucijama u Gradu Mostaru. No, dokumenti o osnivačkim pravima pokazuju da je Grad Mostar osnivač tih institucija i da su za njihovo osnivanje svojevremeno glasali i bošnjački političari, piše Rtv-hb.com.

Pod krinkom provođenja istih standarda multietničnosti u Gradu Mostaru ova inicijativa ima za cilj daljnje produbljivanje podjela, smatra čelni čovjek Hrvatskog doma hercega Stjepana Kosače Danijel Vidović. Navodi kako je u dokumentima o preuzimanju osnivačkih prava ime ove ustanove jasno utvrđeno i kako je jasna i procedura za bilo kakvu izmjenu naziva. 

"Inicijativa kao takva je promašena, postoji institucija koja je naš osnivač to je Grad Mostar. I ono što moram reći je da prilikom preuzimanja osnivačkih prava, nakon što je Grad u formalno-pravnom smislu ujedinjen nakon ukidanja općina, gradsko vijeće je preuzelo osnivačka prava i naše ustanove i samim tim potvrdilo naše ime, a za tu odluku su glasovali i predstavnici bošnjačkih političkih stranaka", kazao je za Radioteleviziju Herceg-Bosne ravnatelj Hrvatskom doma herceg Stjepan Kosača Danijel Vidović. 

Osim brojnih političkih reakcija u proteklim danima, prošli tjedan važan stav je iznesen i ispred Hrvatske akademije za znanost i umjetnost u BiH. Iz koje podsjećaju da u ovoj zemlji žive tri konstitutivna naroda i da svaki narod ima pravo na njegovanje svoga imena, jezika i kulture. 

"Kome bi palo na pamet da se odriče svoga imena, svoga identiteta, dapače, mi potičemo i želimo da svaki narod optimalno razvija svoje nacionalne atribucije koje mu pripadaju. A to su nacionalne ustanove, a akademija je u svakom narodu najviša nacionalna ustanova u znanosti i umjetnosti. Prema tome, mi se suradujemo svakom uspjehu, svake akademije, a ne da bismo ne daj Bože osporavali ime, to je nedopustivo", objašnjava akademik Mladen Bevanda, predsjednik Hrvatske akademije za znanost i umjetnost u BiH. 

Ono što je zanimljivo kako ova inicijativa dolazi od nevladine udruge koja je osnovana tek 2016. godine, a ta udruga traži promjenu naziva institucija i ustanova poput Kosače i Hrvatskog narodnog kazališta u Mostaru koje su osnovane 1994. godine, a nad kojim je osnivačka prava kasnije preuzeo Grad Mostar, a u slučaju HNK Mostar uz Grad i Hercegovačko-neretvanska županija. 

"Imamo i nova zakonska rješenja u Zakonu o kulturi Hercegovačko-neretvanske županije pa bih pozvao te i takve incijatore da pogledaju malo što piše u tom zakonu i kakve su odredbe tog zakona kada su u pitanju nacionalna imena i odnos prema konstitutivnim narodima. To je okvir u kojemu bih se ja zadržao, a sve drugo bilo bi pretjerano davanje pretjerane pozornosti i reklamiranje takvih anakronih inicijativa", kaže Vidović. 

Nakon svega postavlja se pitanje što bi moglo biti sljedeće? Nakon dugotrajnog neuspješnog osporavanja gradnje zgrade Hrvatskog narodnog kazališta, sada je istim aktivistima počeo smetati i sam naziv "hrvatski". Iako bi u duhu Ustava sve utvrđene bosanskohercegovačke identitete trebalo uvažavati, a ne selektivno pokušati poništavati.

Pročitaj članak

Večeras predstavljanje nove knjige fra Ike Skoke “Zašto plačeš”

Nova knjiga bivšeg mostarskog gvardijana fra Ike Skoke pod naslovom “Zašto plačeš” bit će predstavljena u Mostaru večeras 3. ožujka 2026. godine u 19 sati u Dvorani ispod zvonika franjevačke crkve sv. Petra i Pavla, objavljeno je na mrežnoj stranici Radiopostaje Mir Međugorje.  

Organizatori promocije su Franjevački samostan i župa sv. Petra i Pavla u Mostaru u suradnji s Informativnim centrom Mir Međugorje, koji i izdavač ove knjige, u kojoj je fra Iko Skoko, uz svoje komentare, sabrao i objavio 73 teksta u kojima se govori o plakanju u Bibliji.  

Fra Iko je u rasporedu tekstova slijedio kanonski redoslijed biblijskih knjiga. Knjiga je obogaćena i tablicom s naslovom „Tko je plakao u Bibliji“, a u njoj su među ostalim navedeni biblijski redci s podatkom tko je i kojim povodom plakao u određenoj situaciji.  

Poruka knjige je – ističe autor, hercegovački franjevac na službi u Švicarskoj – da se ne plašimo suza, jer kroz cijelu Bibliju možemo vidjeti da te suze na neki način znače i pročišćenje duše i tijela.  

Knjigu će predstaviti dr. fra Mario Knezović, mostarski župnik i gvardijan, dr. Mladenka Vukojević, dr. Davorka Topić Stipić te sam autor, a pozdravnu riječ uputit će ravnatelj Informativnog centra Mir Međugorje Vedran Vidović. Glazbeni dio večeri upotpuniti župni zbor “Sv. Cecilija”.  

Organizatori pozivaju sve zainteresirane da svojim dolaskom uveličaju ovaj kulturni i duhovni događaj u utorak u Mostaru.

Pročitaj članak

Ljubav koja ne poznaje granice: Nepalka i Hrvat izrekli sudbonosno “da”

foto Kristijan Toplak

Subota u Virovitica ostat će upisana kao dan kada je ljubav ispisala malu, ali simboličnu povijest lokalne zajednice. U nesvakidašnjoj ceremoniji, mladenka iz Nepala i mladoženja iz Hrvatske jedno su drugome izrekli sudbonosno “da”, a njihovo je vjenčanje prvo takve vrste na području županije.  

Vijest o ovom posebnom događaju objavila je Virovitičko-podravska županija, istaknuvši snažnu poruku zajedništva koja nadilazi nacionalne, kulturne i geografske granice. “Ljubav ne poznaje granice” – rečenica je kojom je najbolje opisan ovaj događaj koji je izazvao brojne pozitivne reakcije u javnosti.  

Rina i Zlatko – priča koja spaja kontinente  

Mladenci, Rina Roka Pun i Zlatko Pavlek, svojim su brakom pokazali kako različito podrijetlo i tisuće kilometara udaljenosti ne predstavljaju prepreku kada su u pitanju emocije, međusobno razumijevanje i želja za zajedničkim životom. Njihova životna priča spojila je Aziju i Europu, Nepal i Hrvatsku, stvarajući most između dviju kultura.  

U vremenu kada su migracije i multikulturalnost sve prisutnije i u manjim sredinama, ovo vjenčanje simbol je otvorenosti i prihvaćanja različitosti. Mnogi su ga već nazvali lijepim primjerom integracije i suživota, ali i dokazom da se ljubav može pronaći – i očuvati – bez obzira na granice.  

Ovaj događaj nije samo osobna sreća dvoje mladih ljudi, nego i poruka svima da raznolikost može biti bogatstvo. Virovitica je tako, barem na jedan dan, postala mjesto gdje su se susrele kulture, običaji i tradicije – u znaku ljubavi i novog početka.

Pročitaj članak

Samo u BiH: Palio njivu, pola grada ostalo bez struje

Zbog oštećenja dalekovodne infrastrukture izazvanog požarom, bez električne energije ostali su potrošači u nekoliko naselja na području Velike Kladuše, potvrđeno je iz Elektrodistribucija Velika Kladuša, prenosi Abcportal.info.

Kako je priopćeno, do prekida u ospkrbi došlo je u naseljima Šiljkovača, Nepeke i Šmrekovac, nakon što je uslijed paljenja njive i rastinja zapaljen dalekovodni stub, koji je potom pao na zemlju i prouzrokovao kvar na mreži. 

Ekipe elektrodistribucije nalaze se na terenu i rade na otklanjanju oštećenja, a normalizacija opskrbe električnom energijom očekuje se uskoro. 

Iz nadležnog poduzeća ističu da je riječ o oštećenju uzrokovanom djelovanjem treće strane, te da su, osim tehničkih ekipa, na terenu i policijski službenici koji provode istražne radnje s ciljem utvrđivanja odgovornosti i kažnjavanja počinitelja.

Pročitaj članak

Mekani iznutra, hrskavi izvana: Posni peksimeti koji uspijevaju baš svaki put

Ako tražite jednostavan, brz i provjeren recept koji ne može poći po zlu, posni peksimeti su pravi izbor. Rade se od nekoliko osnovnih sastojaka koje gotovo uvijek imamo u kuhinji, a rezultat su mirisni, zlatno-pečeni zalogaji koji su jednako ukusni u slatkoj i slanoj varijanti, piše Kurir.rs.

Ovi peksimeti oduševljavaju teksturom – iznutra su mekani i prozračni, dok su izvana lijepo hrskavi. Idealni su za doručak, večeru ili kao brzi međuobrok.

Sastojci:

• 20 g svježeg kvasca ili 1 vrećica suhog kvasca

• 250 – 300 ml mlake vode

• 400 g brašna

• 1 žličica šećera

• 1/2 žličice soli

• ulje za prženje

Priprema:

Najprije izmrvite kvasac i pomiješajte ga s mlakom vodom i žličicom šećera. Ostavite smjesu desetak minuta kako bi se kvasac aktivirao. Kada se na površini pojavi pjena, znak je da je spreman za daljnju pripremu.

Dodajte sol i brašno te kuhačom zamijesite glatko tijesto. Tijesto potom dobro izradite – možete ga i lagano „izlupati“ o radnu površinu kako bi postalo elastičnije. Ostavite ga da odmori i naraste desetak minuta.

U dubljoj tavi zagrijte ulje na umjerenoj temperaturi. Žlicom vadite komade tijesta i pažljivo ih spuštajte u ulje. Pržite ih dok ne dobiju lijepu zlatnu boju sa svih strana, pazeći da se ravnomjerno ispeku.

Gotove peksimete vadite na papirnati ubrus kako bi upili višak masnoće.

Posni peksimeti izvrsno se slažu sa slatkim dodacima poput džema, meda ili šećera u prahu, ali i sa slanim namazima kao što su ajvar ili humus. Upravo ta svestranost čini ih omiljenim izborom u mnogim domovima.

Recept je objavio Kurir, a zahvaljujući svojoj jednostavnosti i pouzdanosti, brzo je osvojio ljubitelje domaćih, tradicionalnih okusa.

Pročitaj članak

Građani ogorčeni novim rastom cijena goriva: Gdje je inspekcija i tko štiti vozače?

Cijene goriva diljem Hercegovine ponovno su porasle, a novi val poskupljenja posebno je pogodio dizel. Iako se većina korekcija kreće od dva do sedam feninga po litri, na pojedinim lokacijama zabilježeni su i znatno veći skokovi, što je izazvalo ogorčenje među vozačima. 

Mnogi se pitaju postoji li pravilnik ili zakon koji dopušta trenutačna poskupljenja te gdje je inspekcija kada teret rasta cijena, kako tvrde, neopravdano snose potrošači.  

Najveći skok u Konjicu  

Najizraženiji rast cijena dizela zabilježen je u Konjic, gdje je na jednoj benzinskoj postaji evidentirano poskupljenje od čak 0,15 KM po litri – trenutno najveći skok u Hercegovini. Cijene dizela ondje se kreću od 2,31 KM do 2,45 KM.  

Najniža cijena dizela iznosi 2,31 KM (pojeftinjenje 0,03 KM), dok je najviša 2,45 KM, uz rast od 0,15 KM. Kada je riječ o benzinu Super 98, cijene su između 2,48 KM i 2,51 KM – uz blaga pojeftinjenja do 0,05 KM.  

Posušje bilježi rast do 0,10 KM  

Značajniji rast zabilježen je i u Posušje, gdje su pojedine cijene dizela porasle i do 0,10 KM po litri. Trenutno se dizel kreće od 2,29 KM do 2,41 KM, dok je benzin Super 98 između 2,59 KM i 2,69 KM. 

 Kod dizela D5 najniža cijena iznosi 2,29 KM (rast 0,01 KM), dok se većina cijena kreće između 2,31 KM i 2,36 KM, uz povećanja od 0,05 KM do 0,10 KM.  

Blago poskupljenje u Mostaru  

U Mostar su poskupljenja nešto blaža, ali prisutna na većini prodajnih mjesta. Dizel je poskupio između 0,02 i 0,05 KM, uz maksimalni rast do 0,07 KM. Cijene se sada kreću od 2,26 KM do 2,34 KM po litri.  

Benzin Super 98 u Mostaru trenutačno je u rasponu od 2,44 KM do 2,59 KM.  

Neum i Čapljina bez većih promjena  

U Neumu su zabilježene najmanje promjene – dizel je poskupio tek za 0,01 KM ili je ostao na istoj razini. Cijene se ondje kreću između 2,39 KM i 2,41 KM, što Neum čini najstabilnijim tržištem u ovom ciklusu korekcija.  

U Čapljini su povećanja uglavnom oko 0,05 KM, a cijene dizela stabilizirane su na razini od 2,37 KM po litri. Benzin Super 98 kreće se između 2,49 KM i 2,63 KM.  Stanje u ŽZH  

Na području Zapadnohercegovačke županije, uključujući Grude, Široki Brijeg, Ljubuški i Posušje, dizel uglavnom bilježi blagi rast, dok kod benzina Super 98 prevladavaju pojeftinjenja.  

U Grudama se dizel kreće između 2,34 KM i 2,41 KM, u Širokom Brijegu od 2,32 KM do 2,41 KM, a u Ljubuškom od 2,32 KM do 2,42 KM – uz rast do 0,07 KM. Kod benzina su na više lokacija zabilježena sniženja do 0,10 KM.  

Rast cijena tek predstoji?  

Dok građani traže odgovore na lokalnoj razini, analitičari upozoravaju da bi globalna kretanja mogla dodatno pogurati cijene. Prema navodima Sky News i CNN, sukob na Bliskom istoku već je izazvao snažne reakcije na tržištu nafte.  

Američka sirova nafta skočila je na oko 72 dolara po barelu, dok je Brent nafta, globalna referentna cijena, u jednom trenutku porasla iznad 82 dolara, prije nego što se stabilizirala ispod 78 dolara. Analitičari upozoravaju da bi eventualno zatvaranje Hormuškog tjesnaca moglo smanjiti globalnu proizvodnju nafte za 15 do 20 posto, što bi cijenu moglo pogurati iznad 100 dolara po barelu.  

U tom scenariju, upozoravaju stručnjaci, cijene goriva na domaćem tržištu mogle bi dodatno porasti.  Za sada ostaje otvoreno pitanje – jesu li aktualna poskupljenja opravdana tržišnim kretanjima ili je riječ o preuranjenim korekcijama? Dok vozači svakodnevno osjećaju udar na kućni proračun, sve su glasniji zahtjevi da nadležne institucije pojasne pravila formiranja cijena i pojačaju nadzor nad tržištem.

Pročitaj članak

Novi val strahovanja po Europi: Upozorenja iz Njemačke nakon napada na Iran

Europa se suočava s novim valom sigurnosnih strahovanja nakon američkih i izraelskih napada na Iran. Njemački dužnosnici upozoravaju na moguće uzvratne mjere, uključujući aktiviranje takozvanih „iranskih spavačkih ćelija“ na europskom tlu.

Predsjednik parlamentarnog odbora za nadzor tajnih službi, Mark Henrichman, izjavio je kako se takav scenarij ne može isključiti. U razgovoru za Süddeutsche Zeitung naglasio je da je iranski režim i ranije pokazao spremnost na provođenje terorističkih aktivnosti izvan vlastitih granica.

„Iranski režim je u prošlosti više puta pokazao da provodi teror i izvan svojih granica“, upozorio je Henrichman, dodavši kako sigurnosne i zaštitne mjere moraju biti prilagođene situaciji ako to bude potrebno. Njegove riječi prenosi i BBC.

U međuvremenu, njemački povjerenik za borbu protiv antisemitizma Feliks Klajn upozorio je na moguće povećanje prijetnji židovskim zajednicama. U izjavi za medijsku grupu Funke istaknuo je kako Njemačka mora računati na „porast prijetnji židovskom životu“.

„Može se očekivati da će Iran koristiti svoje mreže u ovoj zemlji za izvođenje terorističkih napada na židovske i izraelske institucije“, rekao je Klajn, naglasivši potrebu za dodatnim oprezom i jačanjem sigurnosnih mjera.

Situaciju dodatno pogoršavaju vijesti koje stižu iz Irana. Prema posljednjim informacijama, najmanje 153 osobe poginule su nakon što je pogođena škola za djevojčice u gradu Minab. Iranski dužnosnik izjavio je kako je škola, smještena oko 600 metara od baze Islamska revolucionarna garda, bila meta triju raketnih napada.

Dok međunarodna zajednica prati razvoj događaja, europske sigurnosne službe nalaze se u stanju povećane pripravnosti. Strah od prelijevanja sukoba na europsko tlo ponovno je otvorio pitanja o spremnosti država članica na potencijalne asimetrične prijetnje i terorističke napade povezane s globalnim krizama.

Pročitaj članak

Iran napao srce svjetske nafte: Tržišta u panici, cijene goriva skaču

foto Reuters

Prema prvim izvješćima, Iran je započeo napade na naftna postrojenja u Saudijskoj Arabiji, ciljajući jedno od najvažnijih energetskih čvorišta na svijetu – Saudi Aramco u Ras Tanura.

Napad je, kako se navodi, izveden dronovima tipa Shahed-136, a meta je bilo postrojenje državne naftne kompanije. Nedugo nakon prvih dojava, rafinerija u Ras Tanuri obustavila je rad, javlja Sky News Arabia. Radnici su evakuirani iz pogona zbog sigurnosnih prijetnji i opasnosti od daljnjih udara.

Energetsko srce planeta

Ras Tanura se nalazi na istočnoj obali Saudijske Arabije i predstavlja glavni terminal za izvoz sirove nafte. Riječ je o jednom od najvećih naftnih terminala i rafinerijskih kompleksa na svijetu, s golemim kapacitetom prerade i otpreme nafte tankerskim brodovima prema Aziji, Europi i Sjedinjenim Američkim Državama.

Ovo postrojenje desetljećima je ključna karika u globalnim energetskim tokovima. Svako ometanje operacija u Ras Tanuri ima potencijal izazvati ozbiljne poremećaje na svjetskom tržištu energenata.

Hormuški prolaz – usko grlo svjetske opskrbe

Napad dodatno pojačava napetosti oko Hormuški prolaz, strateškog morskog puta kroz koji prolazi oko 20 posto svjetske opskrbe naftom. Iran se nalazi sjeverno od prolaza, nasuprot naftom bogatom Arapskom poluotoku, što mu daje izniman geopolitički utjecaj u slučaju eskalacije sukoba.

Prema izvješću agencije Reuters, pojedine velike naftne kompanije i trgovci već su obustavili slanje sirove nafte i goriva kroz Hormuški prolaz zbog sigurnosnih rizika. Takav potez dodatno ograničava protok energenata prema globalnom tržištu.

Cijene rastu – prijeti novi inflacijski val

Nafta Brent u petak se trgovala oko 73 dolara po barelu, pri čemu je već porasla za gotovo 20 posto od početka godine. Analitičari upozoravaju da bi i ograničeni sukob mogao dodatno pogurati cijene.

Prema Williamu Jacksonu, glavnom ekonomistu za tržišta u razvoju u Capital Economicsu, Brent bi u slučaju zadržavanja napetosti na sadašnjoj razini mogao dosegnuti oko 80 dolara po barelu – razinu viđenu tijekom 12-dnevnog rata u Iranu prošlog lipnja.

U scenariju produženog sukoba koji bi ozbiljno poremetio opskrbu, cijene bi mogle porasti i prema 100 dolara po barelu. To bi, procjenjuje se, globalnu inflaciju povećalo za dodatnih 0,6 do 0,7 postotnih bodova.

Nafta kao barometar sukoba

Nafta je već desetljećima glavni pokazatelj napetosti na Bliskom istoku. Iran je značajan proizvođač, a Saudijska Arabija najveći izvoznik nafte na svijetu. Svaki izravan sukob između dviju sila ili napad na ključnu infrastrukturu automatski odjekuje na burzama i u gospodarstvima diljem svijeta.

Ako se napadi potvrde i sukob proširi, posljedice neće osjetiti samo regija – nego cijeli svijet, od cijena goriva na crpkama do rasta troškova života.

Pročitaj članak

Dvije tisuće ljudi odlučilo: Ovaj pelin je najbolji u Hrvatskoj!

U Rijekci je održan prvi Festival pelina i gorkih biljnih likera “Aperitivo”, događaj koji je okupio proizvođače, ugostitelje i ljubitelje aromatičnih kapljica iz cijele Hrvatske i regije. Posjetitelji su imali priliku kušati raznolike interpretacije pelina i srodnih likera, a upravo su oni – glasovima publike – odlučili o pobjednicima festivala, piše Hina.

Prvo mjesto osvojio je pelin Laval destilerije Suza, dok je drugo mjesto pripalo pelinu destilerije Darna. Ova dva proizvođača oduševila su publiku skladom gorčine, aromatičnošću i uravnoteženim okusom, potvrdivši kako pelin doživljava svojevrsnu renesansu na domaćoj sceni craft pića.

Festival je okupio oko dvije tisuće posjetitelja, a uz degustacije bogat program uključivao je radionice, stručna predavanja te glazbeni sadržaj koji je dodatno podigao atmosferu. Cilj manifestacije bio je promovirati tradiciju proizvodnje pelina i gorkih biljnih likera, ali i potaknuti inovacije u ovoj kategoriji pića koja se sve češće vraća na barske karte modernih koktel-barova.

Svoja pića predstavilo je dvadesetak proizvođača, među kojima su bili: Badel, Maraska, Darna, Suza, Aura, SemprevivumDistillery, Lynx, Rossi, Martesi, Brandystra, Castrum, Martin Albus, Vivoda distillery, Kusshh distillery, Grabar distillery, Vapore distillery i Vergilas distillery. Posjetitelji su imali priliku kušati klasične peline, ali i inovativne varijante obogaćene mediteranskim i kontinentalnim biljem.

Organizatori su istaknuli kako je interes nadmašio očekivanja te najavili da bi “Aperitivo” mogao postati tradicionalna manifestacija koja će svake godine okupljati sve veći broj proizvođača i gostiju. Rijeka je tako na jedan dan postala središte gorčine – ali one najfinije, aromatične i nagrađivane.

Pročitaj članak

Hercegovci zatočeni u Dubaiju i Jeruzalemu – “Uzdamo se u Boga da ćemo sretno doći kući”

Nakon što je Iran lansirao projektile na ciljeve u zaljevskim zemljama, među kojima su i Ujedinjeni Arapski Emirati, situacija na Bliskom istoku dramatično se pogoršala. Zračni prostori su zatvoreni, letovi otkazani, a tisuće putnika ostale su zatočene daleko od svojih domova. Među njima su i državljani Hrvatske i Bosne i Hercegovine, uključujući nekoliko Širokobriježana koji su se našli usred nezapamćenog kaosa, piše Jabuka.tv.

Dubai: Medeni mjesec pretvoren u neizvjesnost

Mladi bračni par iz Širokog Brijega, Ana i Marko, boravili su u Dubaiju na medenom mjesecu. Sve je, kako kažu, bilo savršeno do subote ujutro, kada su trebali poletjeti prema Sarajevu.

– Jutros smo trebali imati let za Sarajevo u 10:20 po ovom vremenu. Sve je bilo normalno, čekirali smo se i sjeli u avion. Pilot nam je rekao da će let biti odgođen pola sata zbog tehničkih razloga. No, odgode su se nastavile, a nakon tri sata ljudi su već preko interneta čitali da se događaju napadi – ispričala je Ana.

U avionu su proveli punih šest sati.

– Pilot je na kraju priznao da nije sigurno poletjeti. Rekli su nam da je najbolje da izađemo jer je let otkazan do ponoći. Nakon toga smo još satima čekali na aerodromu – dodaje.

Svi letovi u zračnoj luci Dubai International Airport otkazani su do daljnjeg.

Na društvenim mrežama pojavile su se i snimke požara nakon udara rakete na hotel Fairmont The Palm u Dubaiju. Prema dostupnim informacijama, ozlijeđene su četiri osobe, a požar je stavljen pod nadzor.

Unatoč dramatičnoj situaciji, Ana ističe kako je njihova aviokompanija Flydubai reagirala profesionalno.

– Smjestili su nas u hotel blizu aerodroma i rekli da će nam javiti kad bude sljedeći let. Spominje se ponedjeljak, ali ništa nije sigurno. Panika je više među nama turistima. U daljini čujemo detonacije i jake zvukove – kaže Ana.

Jeruzalem pod uzbunama: “Non-stop se čuju alarmi”

Nakon zajedničkih napada Sjedinjenih Američkih Država i Izraela na Iran, izvanredno stanje proglašeno je diljem Izraela. Zabranjena su javna okupljanja, škole su zatvorene, a zračni prostor potpuno blokiran.

Zračna luka Ben Gurion u Tel Avivu zatvorena je do daljnjega, čime su brojni strani državljani ostali bez mogućnosti povratka kući.

U Jeruzalemu se, prema izvješću Hrvatske radiotelevizije, svakih 25 do 30 minuta oglašava zračna opasnost. Ulice Starog grada gotovo su puste.

Među dvadesetak hrvatskih državljana koji su ondje ostali nalazi se i Širokobriježanka Petra Kraljević.

– Nije baš ugodno. Cijeli dan smo pod uzbunama, non-stop se čuju alarmi, pa čak i eksplozije. Ne znamo kad ćemo kući jer su svi letovi otkazani. Svi nas zovu i brinu se, ali ni mi nemamo odgovore. Uzdamo se u Boga da će ovo brzo završiti i da ćemo sretno doći kući – izjavila je Petra u Dnevniku HRT-a.

Hrvatski državljani u kontaktu su s hrvatskim veleposlanstvom u Izraelu i očekuju nove informacije o eventualnoj evakuaciji ili ponovnom otvaranju zračnog prostora.

Tisuće putnika u neizvjesnosti

Eskalacija sukoba izazvala je lančanu reakciju diljem regije. Zatvaranje zračnih prostora i obustava letova paralizirali su međunarodni promet, dok turisti i poslovni putnici u strahu prate razvoj događaja.

Dok politički i vojni vrhovi donose odluke, obični ljudi – poput Ane, Marka i Petre – dane provode u hotelima i skloništima, čekajući vijesti i nadajući se skorom povratku kući.

U njihovim riječima osjeća se strah, ali i nada. Nada da će se situacija smiriti, da će se letovi obnoviti i da će se ova dramatična epizoda završiti bez novih žrtava – te da će se svi, kako kažu, sretno vratiti svojim domovima.

Pročitaj članak