24 mlada hercegovačka franjevca obnovila zavjete

U zagrebačkom samostanu Hercegovačke franjevačke provincije u petak, 3. srpnja 2026., na blagdan svetoga Tome apostola, održano je svečano obnavljanje privremenih redovničkih zavjeta. Dvadeset i četiri mlada franjevca obnovila su svoju vjernost Kristu te ponovno potvrdila odluku da će živjeti prema evanđeoskim savjetima siromaštva, čistoće i poslušnosti, slijedeći primjer svetoga Franje Asiškoga.  

Svečano euharistijsko slavlje predvodio je vikar Hercegovačke franjevačke provincije fra Miro Šego, koji je u ime provincijala primio obnovu zavjeta. U koncelebraciji su sudjelovali odgojitelji fra Stanko Mabić i fra Renato Galić. Misno slavlje proteklo je u ozračju molitve, zajedništva i zahvalnosti za dar redovničkog poziva te za mladu braću koja nastavljaju svoj put formacije.  

Na godinu dana svoje su privremene zavjete obnovili fra Andrija Šego, fra Bože Tolo, fra Ivan Vasilj, fra Marko Lasić, fra Mate Tadić, fra Petar Zrinušić, fra Renato Prusina, fra Tomislav Barać, fra Dragan Marija Čabraja, fra Joel Sirovina, fra Josip Hajdaraj, fra Mario Širić, fra Zoran Tomić, fra Andrija Ante Vasilj, fra Bože Dodig, fra Franjo Vasilj, fra Josip Pavlović, fra Karlo Šakota i fra Stipe Iličić.  

Uz njih, petorica franjevaca produžila su svoje zavjete do svečanih, odnosno doživotnih zavjeta koje će položiti u rujnu. To su fra Ante Dodig, fra Danijel Milićević, fra Luka Bešlić, fra Ante Vlašić i fra Robert Radić.  

Obnova zavjeta predstavlja važan korak na redovničkom putu te potvrdu spremnosti da se život posveti služenju Bogu i ljudima. Mlada braća još su jednom izrazila želju da u bratstvu i poniznosti nastave živjeti franjevački poziv, svjedočeći Evanđelje svojim životom.  

Na kraju slavlja upućen je poziv vjernicima da u svojim molitvama prate svu braću, moleći za njihovu ustrajnost, dar razlučivanja i vjernost pozivu kako bi bili vjerni Kristovi svjedoci i ponizni služitelji svima kojima budu poslani.  Izvor: fra3

Pročitaj članak

Nova knjiga otkriva potresna svjedočanstva Hrvata iz logora Armije BiH

Objavljena je nova knjiga dr. sc. Hrvoja Mandića „Hrvati u logorima Armije BiH: Dokumenti i svjedočanstva 1993. – 1994.”, koja na temelju arhivske građe i svjedočanstava obrađuje temu stradanja hrvatskih civila tijekom hrvatsko-bošnjačkog sukoba u Bosni i Hercegovini. Autor navodi kako je cilj knjige pridonijeti istraživanju dijela ratne povijesti koji je, prema njegovoj ocjeni, u dosadašnjoj historiografiji bio nedovoljno obrađen, prenosi Narod.hr.

Knjiga na 268 stranica donosi pregled događaja iz razdoblja 1993. i 1994. godine, počevši od geopolitičkog i vojnog konteksta te postupnog prekida odnosa između Hrvatskog vijeća obrane (HVO) i Armije Bosne i Hercegovine krajem 1992. godine, koji je do proljeća 1993. prerastao u otvoreni oružani sukob.  

Posebna pozornost posvećena je logorima i drugim mjestima zatočenja u približno dvadeset općina Bosne i Hercegovine, među kojima su Breza, Bugojno, Busovača, Zenica i Sarajevo. Autor se pritom oslanja na dokumentaciju Hrvatske izvještajne novinske agencije (HINA), Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ), lokalnih dokumentacijskih centara te iskaze preživjelih zatočenika.  

U knjizi se obrađuje i proces razmjene zarobljenika, djelovanje mješovitih komisija, Međunarodnog odbora Crvenog križa (MKCK) i UNPROFOR-a, sve do potpisivanja Washingtonskog sporazuma u ožujku 1994. godine, nakon kojeg su logori raspušteni.  

Autor analizira i izvještavanje vodećih stranih medija tijekom sukoba te razmatra kako su međunarodne percepcije utjecale na diplomatske aktivnosti i stavove pojedinih međunarodnih dužnosnika, među kojima se spominje i američki diplomat Peter Galbraith.  

U završnim poglavljima Mandić se bavi pravnim i historiografskim aspektima ove teme, ukazujući na izazove koje predstavljaju nedostupnost dijela vojne dokumentacije Armije BiH te različita tumačenja događaja u poslijeratnim sudskim postupcima.  

Recenziju knjige napisao je odvjetnik Luka Mišetić, poznat po obrani hrvatskog generala Ante Gotovine pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju. U svojoj recenziji ističe kako su iskustva hrvatskih civila zatočenih u logorima pod upravom Armije BiH ostala znatno manje istražena u odnosu na opsežno dokumentirana stradanja bošnjačkih civila u logorima pod upravom vlasti Republike Srpske i Herceg-Bosne. Ocjenjuje kako Mandićeva knjiga predstavlja vrijedan doprinos boljem razumijevanju tog dijela ratne povijesti. 

Knjigu je objavila nakladnička kuća Despot Infinitus d.o.o., a njezino predstavljanje najavljeno je za listopad ove godine u Zagrebu.  

O autoru  Dr. sc. Hrvoje Mandić rođen je 1987. godine u Mostaru. Osnovnu školu i Gimnaziju fra Dominika Mandića završio je u Širokom Brijegu. Studij povijesti i pedagogije započeo je na Sveučilištu u Mostaru, a diplomski studij povijesti završio je na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu, gdje je stekao titulu magistra povijesti. Na Fakultetu hrvatskih studija doktorirao je 2020. godine.  

Danas obnaša dužnost rukovoditelja Središnjeg ureda za digitalizaciju Sveučilišta u Zagrebu te je vanjski predmetni nastavnik na Studiju sigurnosnih studija Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru.  

Autor je više znanstvenih radova i knjiga koje se bave temama Drugoga svjetskog rata i Domovinskog rata u Bosni i Hercegovini. Među njima se izdvajaju knjige Hercegovačka franjevačka provincija u Drugom svjetskom ratu i poraću (2021.), koja je 2024. objavljena i na engleskom jeziku, te Rat nakon rata 1945. – 1951.: Kazneni progon jataka protukomunističke gerile u Hercegovini iz 2025. godine.  Ako želiš, mogu napisati i atraktivan clickbait naslov prilagođen portalima poput Hercegovina.info.

Pročitaj članak

Papa ih je molio da odustanu, oni su ipak zaredili biskupe: Lefebvrovci sada odbacuju ekskomunikaciju

foto Society of St. Pius X

Bratovština svetog Pija X. (SSPX), čiji su članovi poznati kao „lefebvrovci“, odbacila je nedavne ekskomunikacije koje je proglasio Vatikan nakon što je 1. srpnja bez papinskog odobrenja zaredila četvoricu biskupa, ustvrdivši da su izrečene sankcije „objektivno nepravedne i nevaljane“.

U pismu upućenom papi Lavu XIV., objavljenom 3. srpnja, otac Davide Pagliarani, generalni poglavar SSPX-a, opravdao je biskupska ređenja koja su potaknula vatikansku odluku o proglašenju skupine raskolničkom, nazvavši ih „krajnjom mjerom za spašavanje duša usred doktrinarne i moralne zbrke u kojoj se Crkva nalazi“.

„Ni na koji način ne namjeravamo zamijeniti Crkvu, a naša je jedina svrha ostati joj vjerni“, napisao je Pagliarani, koji predvodi zajednicu koju je 1970. godine osnovao nadbiskup Marcel Lefebvre, preminuo 1991. godine, prenosi Ewtnnews.com.

Skupina koju je osnovao Lefebvre nastoji očuvati tradicionalnu liturgiju kakva je postojala prije reformi provedenih nakon Drugoga vatikanskog koncila, istodobno zadržavajući protivljenje pojedinim aspektima koncilskog nauka o ekumenizmu, vjerskoj slobodi i kolegijalnosti. Lefebvre je ekskomuniciran 1988. godine nakon što je, bez dopuštenja pape svetog Ivana Pavla II., zaredio četvoricu biskupa: Alfonsa de Galarretu iz Španjolske, Bernarda Fellaya iz Švicarske, Richarda Williamsona iz Engleske i Bernarda Tissiera de Malleraisa iz Francuske.

U nastojanjima da se izgrade mostovi dijaloga sa SSPX-om, papa Benedikt XVI. ukinuo je 2009. godine ekskomunikacije četvorici biskupa koje je zaredio Lefebvre.

Tissier de Mallerais i Williamson preminuli su 2024., odnosno 2025. godine. Galarreta i Fellay, s druge strane, sudjelovali su u nedavnom ređenju četvorice novih biskupa 1. srpnja, zbog čega su ponovno ekskomunicirani.

„Tražili smo kruh“

Koristeći kao središnju temu svoje argumentacije odlomak iz Evanđelja po svetom Luki (11,11-13), u kojem Isus podsjeća svoje učenike da „ako vi, iako ste zli, znate davati dobre darove svojoj djeci, koliko će više Otac nebeski dati Duha Svetoga onima koji ga mole“, Pagliarani je ustvrdio da su „tražili kruh – odnosno malo razumijevanja pred iskrenim slučajem savjesti, gestu očinske samilosti“.

„Nažalost, dobili smo kamen“, nastavio je, dodajući da su umjesto „ribe“ – odnosno „mogućnosti da privremeno dobijemo potrebna sredstva za nastavak formacije dobrih svećenika“ – „nažalost, dobili zmiju“.

„Tražili smo jaje, obećavajući da ćemo ga vratiti što je prije moguće“, dodao je. Istaknuo je da „sveta predaja koju čuvamo u svojim dušama pripada Crkvi, našoj Majci“, ali da su „nažalost, dobili škorpiona“.

Poglavar SSPX-a uvjerio je Lava XIV. da bratovština ne prihvaća vatikanske sankcije „u duhu gorčine ili pobune“, nego da se osjeća potaknutom „još više ljubiti svetu Crkvu i više nego ikada prije svim svojim snagama brinuti za njezine potrebe“.

„Sigurni smo da ćete jednoga dana vi sami ili jedan od vaših nasljednika poželjeti prigrliti program svetog Pija X.: ‘Obnoviti sve u Kristu’“, rekao je, dodajući da će „toga dana Sveti Otac s velikom radošću i dubokom utjehom otkriti istinski katoličke duše – duše čija povezanost s Crkvom nikada nije bila utemeljena na promjenjivom pijesku dvosmislenog dijaloga, nego na stijeni Petrove vjere“.

„Vratite se!“ – apel pape Lava XIV. koji je SSPX ignorirao

U svom pismu Pagliarani ne spominje opetovane pozive Katoličke Crkve na dijalog, koji sežu još u pontifikat svetog Ivana Pavla II. osnivanjem Komisije Ecclesia Dei, a koji su jedan od svojih vrhunaca dosegli odlukom Benedikta XVI. da ukine ekskomunikacije četvorici biskupa koje je zaredio Lefebvre.

Papa Franjo također je pružio ruku SSPX-u odlukama poput one kojom je tijekom Jubileja milosrđa 2016. godine dopustio da sakramentalne ispovijedi kod njihovih svećenika budu valjane i dopuštene, a tu je odluku kasnije produljio i nakon završetka Jubileja.

Pagliarani se također nije osvrnuo na izravan apel pape Lava XIV. Bratovštini svetog Pija X., u kojem ih je zamolio da ne počine „raskolnički čin“.

„U tom duhu, ispunjen kršćanskom ljubavlju, preklinjem vas i molim svim svojim srcem: Vratite se!“, napisao im je Sveti Otac 30. lipnja.

„Pozivam vas da pažljivo razmotrite duhovno dobro vjernika, jer bi raskolnički čin koji biste počinili uskratio vjernicima zakonito – a u nekim slučajevima čak i valjano – primanje sakramenata koje vole i traže radi vlastitog posvećenja“, poručio je papa.

Pročitaj članak

Besplatno do Međugorja i Blagaja: Evo tko od sutra više ne plaća autobusnu kartu

foto JP Mostar bus

Umirovljenici će od ove nedjelje, 5. srpnja 2026. godine, moći besplatno koristiti nedjeljne turističke autobusne linije prema Blagaju i Međugorju, zahvaljujući novoj pogodnosti koju je uveo MoBus.  

Ovom inicijativom najstarijim sugrađanima želi se omogućiti lakši odlazak na izlete, druženja i posjete dvjema najposjećenijim hercegovačkim destinacijama, uz sigurnu i ugodnu vožnju javnim prijevozom. Besplatna vožnja za umirovljenike vrijedit će tijekom cijelog razdoblja prometovanja promotivnih ljetnih linija, koje su pokrenute u suradnji s Turističkom zajednicom Hercegovačko-neretvanske županije/kantona.  

Linija Mostar – Blagaj prometovat će s polascima iz Mostara u 9:45, 11:30, 15:30 i 18:00 sati, dok su povratci iz Blagaja predviđeni u 10:15, 12:00, 16:00 i 18:30 sati.  Na relaciji Mostar – Međugorje autobusi će iz Mostara polaziti u 7:15 i 17:30 sati, dok su polasci iz Međugorja u 11:00 i 20:30 sati.  

Za ostale putnike promotivne cijene karata ostaju pristupačne te iznose 1,80 KM za jedan smjer do Blagaja, odnosno 4,00 KM za jedan smjer do Međugorja.  

Iz MoBusa poručuju kako ovom mjerom žele dodatno potaknuti korištenje javnog prijevoza tijekom ljeta te omogućiti građanima i posjetiteljima jednostavniji pristup najatraktivnijim turističkim odredištima Hercegovine.

Pročitaj članak

Velika vijest za Hercegovce: Nakon više od godinu dana ponovno otvorena najvažnija cesta prema moru

foto Pixell

Više od godinu dana nakon velikog odrona koji je prekinuo promet na državnoj cesti DC512 Makarska – Vrgorac, Hrvatske ceste u petak su ponovno otvorile ovu važnu prometnicu za sav promet. Dionica na području Stupice, zatvorena još od ožujka 2025. godine, ponovno je puštena u promet oko 15 sati, na zadovoljstvo brojnih vozača i lokalnog stanovništva.  

Podsjetimo, 27. ožujka prošle godine na području Stupice došlo je do velikog odrona kada se na kolnik sručilo oko 50 tona kamenja i velikih stijena. Zbog ozbiljne opasnosti za sigurnost sudionika u prometu cesta je odmah zatvorena, a promet je preusmjeren na alternativne pravce. 

Nakon zatvaranja provedena su opsežna geološka istraživanja kako bi se utvrdilo stanje pokosa i osigurala dugoročna sigurnost prometnice. U sklopu sanacije uklonjeni su nestabilni dijelovi stijena te je uređena dionica istočno od tunela Stupica u ukupnoj duljini od 1,3 kilometra.  

Ponovno otvaranje DC512 donosi veliko olakšanje vozačima jer se ponovno uspostavlja najkraća i najbrža cestovna veza između Makarske i Vrgorca. Time će se značajno poboljšati prometna povezanost cijelog područja, osobito tijekom ljetnih mjeseci kada se bilježi pojačan promet prema Jadranskoj obali.  

Ova prometnica od posebne je važnosti i za stanovnike Hercegovine jer predstavlja najizravniju cestovnu vezu Bosne i Hercegovine s Makarskim primorjem. Njezino ponovno otvaranje znači brži dolazak do mora, lakši svakodnevni promet, ali i dodatni poticaj turističkim i gospodarskim vezama između Hercegovine i hrvatske obale.

Pročitaj članak

Poučna poruka o ljubavi, strpljenju i starosti

Poučna poruka o ljubavi, strpljenju i starosti

Drago dijete,

kada jednog dana primijetiš da starim, molim te, budi strpljivo sa mnom. Pokušaj razumjeti kroz što prolazim, kao što sam i ja nekada s puno ljubavi i strpljenja prolazila kroz tvoje prve korake u životu.

Ako ponovim istu stvar više puta, nemoj me prekidati niti se ljutiti. Možda ću zaboraviti da sam to već rekla, ali meni je važno da me saslušaš. Sjeti se kako sam ti ja strpljivo iznova čitala istu priču, noć za noć, dok ne zaspiš.

Ako se ne budem željela kupati ili budem sporija u svakodnevnim stvarima, nemoj me ponižavati ni gubiti strpljenje. Nekada sam i ja tebe nježno i uporno učila svemu – kako se jede, oblači, kako se ponašati i kako se hoda kroz život.

Ako budem imala poteškoća s novim tehnologijama, daj mi vremena. Nemoj me gledati s nestrpljenjem, nego s razumijevanjem, kao što sam ja tebi davala vremena da naučiš sve što danas znaš.

Ako se ponekad izgubim u razgovoru, samo me strpljivo pričekaj. A ako ne uspijem pronaći misao, nemoj se ljutiti – dovoljno mi je da si uz mene.

Kad moje noge postanu umorne i spore, primi me za ruku. Kao što sam ja tebe držala kada si tek učio hodati.

I kada dođu ti dani, nemoj biti tužno. Samo budi uz mene. Tvoja prisutnost bit će mi najveći dar.

Znam da imaš mnogo obaveza i da te život nosi dalje, ali svaki trenutak koji mi posvetiš za mene znači sve.

Ne ostavljajte svoje stare roditelje. Blagoslov je brinuti se o njima kad su nemoćni, bolesni i željni naše blizine. Kada dođe starost, ništa nije teže nego kada tvoje dijete viče na tebe i ne razumije te, a tvoje godine više ne daju ti snagu kao prije.

Ali jedna je istina: od Boga je dano da će svako dijete ostarjeti i doći do nemoći. Novac ne čini čovjeka – a nažalost, danas mnogi trče za njim i zaboravljaju svoje stare roditelje. Jednog dana će ih se sjetiti, ali tada će biti teško i „zalogaj progutati“.

Zato poštujte svoje stare roditelje. Starost je dio života – i lijepa je, ali i tužna, posebno kada se roditelj mora vlastitom djetetu opravdavati za svoju slabost i tražiti razumijevanje.

I na kraju, drago dijete, znaj da te volim najviše na svijetu. Ako sam ti ikada otežala život, oprosti mi. Nisam to željela – samo sam željela biti uz tebe, kao što si ti sada uz mene.

Tvoja mama.

Pročitaj članak

Fotografija sa Misišta na Bilima stara 43 godine čuva uspomenu na fra Bogdana i tragediju

Naizgled obična fotografija snimljena na Misištu na Bilima prije 43 godine koju je ovih dana objavila FB stranica Sovići.info danas ima neprocjenjivu vrijednost. Na njoj su fra Bogdan Ćubela i njegov brat Petar, a iza tog zabilježenog trenutka krije se život ispunjen predanim svećeničkim služenjem, ali i teška obiteljska sudbina koja je obilježila jedno hercegovačko bratstvo.

Fra Bogdan Ćubela (svjetovnim imenom Mirko) rođen je 1913. godine u Grabovoj Dragi, u župi Mostarski Gradac. Nakon svećeničkog ređenja pastoralno je djelovao kao kapelan u Grudama od 1939. do 1941. godine, zatim u Kočerinu, a potom u Rakitnu, gdje je najprije bio kapelan, a od 1943. do 1948. i župnik. Veći dio svoga svećeničkog života proveo je u Glavatičevu, gdje je ostao župnik sve do 1977. godine. Preminuo je na Markovdan 1979. godine u Konjicu.

Mnogi ga i danas pamte kao skromnog i pristupačnog franjevca. Jedno obiteljsko sjećanje govori kako je upravo fra Bogdan u mostarskom samostanu krstio autora ovih uspomena. Majka je često prepričavala da ga je tom prilikom u šali nazvao Blago, jer je neposredno prije toga krstio dijete s tim imenom.

Sjećanja na fra Bogdana ostala su živa i među njegovim prijateljima. Tijekom prvog izlaska iz ratnog Mostara, profesor Križan Čuljak prisjetio se zajedničkog druženja u Glavatičevu, kada su na Veliki petak uz čašu crnog vina i komad pršuta razgovarali o životu i ljudima Hercegovine.

No, iza njegova osmijeha skrivala se i velika obiteljska bol. Prema obiteljskom svjedočanstvu, nakon završetka Drugoga svjetskog rata njegov je otac molio fra Bogdana da napusti franjevački red i osnuje obitelj, jer su mu braća bila ubijena na Bilima 1945. godine. Time bi, nadao se, barem dio obitelji nastavio živjeti kroz potomstvo.

Posebno je bolna činjenica da su njihova imena godinama bila uvrštena na popis jasenovačkih žrtava, iako obiteljska svjedočanstva govore da su ubijeni tek kilometar iznad svoje rodne kuće u Grabovoj Dragi.

Ova stara fotografija s Misišta na Bilima svjedoči o životu jednoga hercegovačkog franjevca, o ljudima koji su ostavili dubok trag u svome narodu te o važnosti čuvanja obiteljskih i povijesnih sjećanja kako istina ne bi bila zaboravljena.

Ovakve fotografije podsjećaju da Bilima nisu samo prirodna ljepota Hercegovine, nego i mjesto duboko utkano u kolektivno pamćenje brojnih obitelji, čije priče i danas žive kroz sačuvane uspomene i svjedočanstva.

Pročitaj članak

Njemačka bilježi najniži natalitet u gotovo 30 godina

foto Pixsell

Njemačka se suočava s ozbiljnim demografskim izazovom nakon što je stopa nataliteta u 2025. godini pala na najnižu razinu u gotovo tri desetljeća. Prema podacima njemačkog Saveznog zavoda za statistiku, prosječna stopa fertiliteta iznosila je 1,32 djeteta po ženi, što je najniža vrijednost od 1997. godine.

U odnosu na prethodnu godinu, kada je stopa iznosila 1,35, zabilježen je pad od 2,7 posto, čime se nastavlja negativan trend koji traje od 2022. godine. Posljednji put stopa fertiliteta bila je približno na ovoj razini prije gotovo dva desetljeća, kada je iznosila 1,33.

Pad broja rođenih doveo je i do rekordno niskog broja novorođenčadi. Tijekom 2025. godine u Njemačkoj je rođeno svega 654.241 dijete, što predstavlja najmanji broj rođenja u zemlji od završetka Drugog svjetskog rata.

Stručnjaci ovakva demografska kretanja objašnjavaju dugoročnim strukturnim problemima. Naime, današnji potencijalni roditelji pripadaju generaciji rođenoj sredinom 1990-ih, kada je i tada stopa nataliteta bila vrlo niska te je iznosila svega 1,24 djeteta po ženi. Zbog toga je danas broj osoba reproduktivne dobi znatno manji nego u prethodnim desetljećima.

Velike razlike vidljive su i među njemačkim saveznim pokrajinama. Istočni dio zemlje bilježi prosječnu stopu fertiliteta od 1,22 djeteta po ženi, dok je u zapadnim pokrajinama ona nešto viša i iznosi 1,34.

Najnižu stopu zabilježila je Saska, gdje je prosjek pao na svega 1,16 djeteta po ženi, što je najniža razina od 1998. godine. S druge strane, Donja Saska i dalje prednjači s prosjekom od 1,38 djeteta po ženi te zadržava vodeće mjesto među njemačkim pokrajinama još od 2018. godine. Ipak, i ondje je prvi put nakon 2009. godine stopa pala ispod granice od 1,40.

Statistika pokazuje i značajne razlike između žena njemačkog i stranog državljanstva. Među Njemicama je stopa fertiliteta pala na svega 1,20 djeteta po ženi, što je najniža vrijednost od 1996. godine.

Žene sa stranim državljanstvom i dalje imaju osjetno višu stopu fertiliteta, koja je u 2025. godini iznosila 1,78 djece po ženi. Međutim, i u toj skupini zabilježen je pad od 3,3 posto u odnosu na prethodnu godinu, kada je stopa iznosila 1,84.

Podaci pokazuju da, uz kratkotrajno zaustavljanje negativnog trenda tijekom 2021. godine, natalitet među ženama stranog državljanstva u Njemačkoj neprekidno opada još od 2017. godine.

Demografi upozoravaju da bi nastavak ovakvih trendova mogao dodatno produbiti problem starenja stanovništva i povećati pritisak na tržište rada, mirovinski sustav i zdravstvenu skrb, zbog čega će demografska politika ostati jedan od najvećih izazova za Njemačku u nadolazećim godinama.

Pročitaj članak

Isplata mirovina u FBiH počinje danas: Evo koliko iznose najniže, zajamčene i najviše mirovine

foto RTV Herceg Bosne

Mirovine za lipanj u Federaciji Bosne i Hercegovine bit će isplaćene u petak, 3. srpnja, putem Jedinstvenog računa riznice Federacije BiH, priopćio je Federalni zavod za mirovinsko i invalidsko osiguranje (MIO/PIO).

Za korisnike koji su pravo na mirovinu ostvarili do 1. siječnja 2026. godine, najniža mirovina iznosi 666,76 KM, zajamčena 795,74 KM, dok najviša mirovina iznosi 3.333,79 KM.

Za osobe koje su pravo na mirovinu ostvarile nakon 1. siječnja 2026. primjenjuju se odredbe izmijenjenog Zakona o MIO/PIO, prema kojem osnovica za izračun najniže mirovine iznosi 724,36 KM.

Na temelju te osnovice određeni su sljedeći iznosi najnižih mirovina:

• za manje od 20 godina mirovinskog staža – 434,62 KM
• za 20 do manje od 25 godina staža – 470,83 KM
• za 25 do manje od 30 godina staža – 507,05 KM
• za 30 do manje od 35 godina staža – 543,27 KM
• za 35 do manje od 40 godina staža – 615,71 KM
• za 40 i više godina staža – 688,14 KM.

Najniža invalidska i najniža obiteljska mirovina, ostvarena nakon 1. siječnja 2026. godine, iznose 651,92 KM.

Istodobno, zajamčena mirovina za korisnike koji nakon 1. siječnja 2026. ostvare pravo s 40 ili više godina staža osiguranja iznosi 842,44 KM.

Federalni zavod MIO/PIO ističe kako najniža mirovina za korisnike koji pravo ostvaruju prema posebnim propisima, uključujući braniteljske zakone, i dalje iznosi 666,76 KM.

Prema službenim podacima, prosječna samostalna mirovina za lipanj iznosi 851,97 KM.

Mirovinu za lipanj primit će ukupno 470.291 korisnik, a za isplatu je osigurano oko 356,4 milijuna konvertibilnih maraka.

Pročitaj članak

Svijet bruji o nepravdi prema Hrvatskoj: Tri poništena gola i VAR koji je slomio Vatrene!

foto AA/ABACA/Abaca Press/Profimedia

Hrvatska nogometna reprezentacija završila je svoj nastup na Svjetskom prvenstvu nakon poraza od Portugala rezultatom 2:1 u šesnaestini finala u Torontu. Susret će ostati zapamćen po dramatičnoj završnici, čak tri poništena pogotka Hrvatske i kontroverznim VAR odlukama koje su izazvale brojne reakcije u svjetskim medijima.

Nakon skromnog prvog poluvremena, izabranici Hrvatske u nastavku su zaigrali znatno bolje te su poveli u 53. minuti pogotkom Ivana Perišića. Vatreni su nastavili pritiskati i stvarati prilike, no Portugal se vratio u utakmicu nakon što je Cristiano Ronaldo realizirao kazneni udarac dosuđen poslije VAR provjere. Kada se činilo da će susret otići u produžetke, Gonçalo Ramos u četvrtoj minuti sudačke nadoknade postiže pogodak za 2:1 i odvodi Portugal među osam najboljih, gdje ga čeka dvoboj sa Španjolskom.

Dodatnu gorčinu hrvatskom oproštaju donio je pogodak Joška Gvardiola za izjednačenje, koji je nakon intervencije VAR-a poništen zbog zaleđa, što je izazvalo brojne rasprave među navijačima i nogometnim stručnjacima.

Britanski Guardian utakmicu opisuje kao pravi triler u kojem je tehnologija odigrala ključnu ulogu. Posebno ističu da je Hrvatska vodila, da je Ronaldo izjednačio iz jedanaesterca nakon VAR provjere te da je poništeni pogodak Gvardiola, potvrđen tehnologijom u lopti, označio kraj hrvatskih nada. Guardian također hvali portugalskog vratara Dioga Costu, koji je s nekoliko važnih obrana, uključujući onu nakon udarca Matea Kovačića u vratnicu, sačuvao svoju reprezentaciju.

Francuski L'Equipe u prvi plan stavlja Gonçala Ramosa, nazivajući ga junakom Portugala koji je pogotkom glavom u završnici slomio otpor Hrvatske. Španjolski El País najveću pažnju posvećuje VAR-u, navodeći kako su poništena čak tri hrvatska pogotka, ali i jedan Ronaldov, dok istodobno najavljuje veliki iberijski okršaj Portugala i Španjolske u Dallasu.

Radijska postaja Cadena SER smatra da Portugal nije impresionirao igrom unatoč prolasku dalje. Ističu kako se portugalska reprezentacija dugo mučila pronaći pravi ritam protiv Hrvatske, koja je u drugom dijelu bila znatno opasniji suparnik.

Engleski The Sun piše da san Cristiana Ronalda o osvajanju svjetskog naslova i dalje traje, ali naglašava i veliko razočaranje hrvatske reprezentacije zbog niza poništenih pogodaka. Prema njihovoj ocjeni, Vatreni su u nastavku pokazali znatno više od protivnika i do posljednjih sekundi tražili izjednačenje.

ESPN donosi pregled događaja uz naglasak na dramatičan završetak susreta, ističući kako je upravo VAR donio odluku u najosjetljivijem trenutku utakmice. Njemački Bild primjećuje da je Portugal bio bolji u prvom poluvremenu, dok je nastavak donio potpuno drukčiju sliku, s probuđenom Hrvatskom koja je bila vrlo blizu velikog preokreta.

Iako je Hrvatska završila svoj nastup na Svjetskom prvenstvu, reakcije međunarodnih medija pokazuju da će se o ovoj utakmici još dugo govoriti, ponajviše zbog dramatične završnice i odluka VAR tehnologije koje su obilježile jedan od najuzbudljivijih dvoboja dosadašnjeg natjecanja.

Pročitaj članak

„Gospodin moj i Bog moj!“ – Bijeli Brijeg slavi svoga zaštitnika svetog Tomu

Danas, u radosti i zahvalnosti, Katolička Crkva slavi blagdan svetog Tome apostola, jednog od dvanaestorice Isusovih učenika i zaštitnika župe sv. Tome na Bijelome Brijegu u Mostaru. Ovaj dan za vjernike nije samo spomen na svetca, nego i živa obnova vjere, nade i pripadnosti zajednici koja se okuplja oko Krista.

Sveti Toma u evanđeoskoj predaji ostaje upamćen kao apostol koji je tražio istinu i želio dotaknuti rane Uskrsloga Gospodina. Njegova poznata ispovijest vjere – „Gospodin moj i Bog moj!“ – postala je jedan od najdubljih izraza kršćanskog vjerovanja. Upravo u toj rečenici sažeta je snaga njegove nevjere koja je prerasla u čvrstu i zrelu vjeru, a koja i danas hrabri svakog vjernika u trenucima sumnje.

Župa sv. Tome apostola na Bijelom Brijegu u Mostaru, koja okuplja brojne obitelji i vjernike ovoga dijela grada, na poseban način živjela je svoga patrona, pripremajući se trodnevnicom. Sveti Toma je znak trajnog traženja Boga u svakodnevnom životu, u obitelji, radu i zajedništvu. Njegov primjer poziva da se vjera ne živi površno, nego duboko, iskreno i predano.

Danas, na dan zaštitnika župe, vjernici će se okupiti na svetoj misi kako bi zahvalili Bogu za sve primljene milosti, za svoju župu i njezine pastire, te kako bi molili za nova duhovna zvanja, obitelji i mlade. To je i trenutak zajedništva u kojem se Crkva očituje kao živa zajednica Kristovih učenika.

Svečanu svetu misu u 19:30 sati predslavit će don Hrvoje Katušić, župnik župe sv. Josipa iz Vela Luke.

Neka zagovor svetog Tome apostola prati sve župljane Bijelog Brijega i sve vjernike Mostara, kako bi u svakodnevnim životnim kušnjama ostali vjerni Kristu i poput njega mogli izreći: „Gospodin moj i Bog moj!“

Pročitaj članak

Bratstvo svetog Pija X. Nije poslušalo Svetog oca: Vatikan ih proglasio raskolnicima i izopćio

Vatikan je službeno proglasio izopćenje biskupa i novoposvećenih članova Svećeničkog bratstva svetog Pija X. (FSSPX) nakon što su 1. srpnja u švicarskom Écôneu bez papinskoga mandata zaredili četvoricu novih biskupa. Dikasterij za nauk vjere taj je čin ocijenio kao "čin raskolničke naravi", čime je potvrđena ranije najavljena kanonska sankcija, piše Bitno.net.

Dekret je potpisao prefekt Dikasterija za nauk vjere kardinal Víctor Manuel Fernández zajedno s dvojicom tajnika toga Dikasterija. U njemu se navodi da su glavni posvetitelj biskup Alfonso de Galarreta, suposvetitelj Bernard Fellay te novoposvećeni biskupi Pascal Schreiber, Michael Goldade, Michel Poinsinet de Sivry i Marc Hanappier automatski podvrgnuti izopćenju (latae sententiae), koje je pridržano Apostolskoj Stolici.

Ređenja unatoč izričitoj zabrani pape

Do sankcija je došlo samo dan nakon svečanoga obreda održanog 1. srpnja u Écôneu, unatoč višekratnim upozorenjima Svete Stolice i protiv izričito izražene volje pape Lava XIV.

U dekretu se ističe da su i posvetitelji i novoposvećeni biskupi samim činom nedopuštenog biskupskog ređenja upali u kaznu izopćenja jer su počinili djelo raskola. Time se, prema ocjeni Vatikana, odvajaju od punoga zajedništva s Katoličkom Crkvom.

Dikasterij: Riječ je o kaznenom djelu raskola

Istodobno s dekretom objavljeno je i opširno objašnjenje Dikasterija za nauk vjere u kojem se podsjeća kako su još od vremena pape Pavla VI. vođeni brojni pokušaji da se sljedbenici pokreta koji je osnovao nadbiskup Marcel Lefebvre vrate u puno zajedništvo s Katoličkom Crkvom.

Prema objašnjenju, posljednja ređenja bez papinskoga mandata predstavljaju otvoreno kršenje kanonskoga prava te potvrđuju raskolnički karakter toga čina. Dikasterij pritom podsjeća na Apostolsko pismo Ecclesia Dei svetoga pape Ivana Pavla II. iz 1988. godine, u kojem je već bilo naglašeno da takva neposlušnost rimskom prvosvećeniku predstavlja raskolnički čin.

Svećenici u raskolu, vjernicima upućeno upozorenje

U dokumentu se navodi da se posvećeni službenici Svećeničkog bratstva svetog Pija X. smatraju raskolnicima te podliježu kazni izopćenja predviđenoj Zakonikom kanonskog prava.

Kada je riječ o vjernicima laicima, Dikasterij pojašnjava da se raskolnicima i izopćenima smatraju oni koji formalno pripadaju Bratstvu, u skladu s ranijim tumačenjem Papinskoga vijeća za zakonodavne tekstove iz 1996. godine.

Vjernici su također upozoreni da svećenici FSSPX-a nedopušteno podjeljuju sakramente, dok su ispovijedi koje podjeljuju te ženidbe koje sklapaju proglašene nevaljanima.

Istodobno, Vatikan poručuje kako će Crkva "poput brižne majke" primiti sve koji se žele vratiti u puno zajedništvo s Katoličkom Crkvom, a apostolskim nuncijima povjereno je određivanje postupaka za rješavanje pojedinačnih slučajeva.

Dugotrajni spor između Rima i Bratstva

Svećeničko bratstvo svetog Pija X. poznato je po slavljenju isključivo tradicionalne latinske mise prema misalu iz 1962. godine te neprihvaćanju pojedinih odredbi Drugoga vatikanskog koncila.

Prvi veliki raskol dogodio se 1988. godine kada je nadbiskup Marcel Lefebvre, nakon neuspjelih pregovora s Rimom, također bez papinskoga dopuštenja zaredio četvoricu biskupa. Kazne izopćenja tada je 2009. godine, u nastojanju da potakne pomirenje, ukinuo papa Benedikt XVI.

Tijekom pontifikata pape Franje činilo se da je moguć konačan dogovor o kanonskom statusu Bratstva. Papa Franjo proširio je pastoralne ovlasti njihovih svećenika, a spominjala se i mogućnost da FSSPX dobije status osobne prelature, no do konačnog sporazuma nije došlo.

FSSPX odbacuje optužbe za raskol

U samom Bratstvu smatraju da nisu raskolnici. Kao glavni argument navode kanon 1323., prema kojem osoba ne podliježe kazni ako djeluje u stanju prijeke potrebe. U FSSPX-u tvrde da upravo takvim smatraju sadašnje stanje u Crkvi te na toj osnovi opravdavaju odluku o biskupskim ređenjima bez papinskoga mandata.

Pročitaj članak

Može li dim s Uboraka završiti na vašem tanjuru? Agencija izdala važno upozorenje

Agencija za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine do sada nije zaprimila službene informacije niti prijave koje bi upućivale na moguću kontaminaciju voća i povrća na širem području Mostara nakon požara na odlagalištu Uborak. Potvrđeno je to za portal Hercegovina.info iz ove državne institucije nakon upita o mogućim posljedicama požara na poljoprivredne proizvode i zabrinutosti građana zbog gustog dima koji se posljednjih dana širi gradom.  

Iz Agencije pojašnjavaju kako sagorijevanje otpada na otvorenom prostoru, prema relevantnim znanstvenim izvorima, oslobađa niz štetnih onečišćujućih tvari. Među njima su dioksini, policiklički aromatski ugljikovodici, hlapljivi organski spojevi, ugljikov monoksid, heksaklorobenzen te pepeo.  

Posebno upozoravaju na dioksine, skupinu izrazito postojanih organskih onečišćujućih tvari koje se mogu nakupljati u hranidbenom lancu i dosegnuti razine štetne za zdravlje ljudi i okoliša. Njihova bioakumulativnost znači da se koncentracije povećavaju kako prolaze kroz hranidbeni lanac.  

Ipak, iz Agencije naglašavaju da se stvarni rizik ne može procijeniti bez konkretnih podataka dobivenih uzorkovanjem i laboratorijskim analizama hrane. Tek se na temelju utvrđenih koncentracija štetnih tvari i podataka o izloženosti potrošača može donijeti stručna procjena mogućeg utjecaja na zdravlje.  

Podsjećaju kako službene kontrole zdravstvene ispravnosti i higijene hrane biljnog podrijetla na razini primarne proizvodnje provodi poljoprivredna inspekcija, dok je za hranu životinjskog podrijetla nadležna veterinarska inspekcija.  

Agencija također razlikuje akutnu i kroničnu izloženost kontaminantima. Akutna izloženost odnosi se na jednokratan unos ili kontakt s visokim koncentracijama štetnih tvari, što može izazvati brze zdravstvene reakcije. S druge strane, kronična izloženost podrazumijeva dugotrajno ili ponavljano izlaganje manjim količinama tijekom mjeseci ili godina, što može imati ozbiljnije posljedice za zdravlje.  

Pozivajući se na podatke Svjetske zdravstvene organizacije, iz Agencije navode kako kratkotrajna izloženost visokim razinama dioksina može uzrokovati promjene na koži, poput klorakni i potamnjenja kože, kao i poremećaje funkcije jetre. Dugotrajna izloženost povezuje se s oštećenjima imunološkog, živčanog i endokrinog sustava te reproduktivnih funkcija.  

Zbog mogućih rizika Agencija je još od 24. lipnja 2026. godine u više navrata preporučila građanima koji žive na područjima zahvaćenima dimom i produktima sagorijevanja otpada da primjenjuju pojačane higijenske mjere.  

„Prije konzumacije potrebno je temeljito prati voće i povrće uzgojeno na područjima zahvaćenim sagorijevanjem otpada“, poručili su iz Agencije za sigurnost hrane BiH.  

Na kraju ističu kako, iako u ovom slučaju nisu izravno nadležni za provedbu kontrola, ostaju na raspolaganju svim mjerodavnim institucijama za pružanje stručne i tehničke potpore radi zaštite zdravlja građana.

Pročitaj članak

Nakon 20 godina zatvara se prva poslovnica dm-a u Mostaru i treća u državi

Dok ovih dana čitamo vijesti o preuređenju, proširenju i otvaranju novih poslovnica diljem Bosne i Hercegovine, iz Mostara stiže vijest koja je rastužila brojne građane. Sutra, u petak u 19:00 sati svoja vrata zauvijek zatvara jedna od najpoznatijih i najdugovječnijih dm poslovnica u gradu – ona smještena u Novom tržnom centru na Rondou. 

Riječ je o prvom dm-u otvorenom u Mostaru te trećoj poslovnici ovog trgovačkog lanca u Bosni i Hercegovini, koja je tijekom proteklih dvadeset godina postala nezaobilazno mjesto svakodnevne kupovine za generacije Mostaraca. Smještena u Ulici kneza Branimira, poslovnica je zahvaljujući svojoj lokaciji, dostupnosti i dugogodišnjoj tradiciji stekla status omiljene trgovine brojnih građana.

Zatvaranjem ove poslovnice, šire područje središta Mostara, uključujući Rondo, ostat će bez dm trgovine, što je izazvalo brojne reakcije i žaljenje među građanima. Društvene mreže posljednjih su tjedana preplavljene komentarima kupaca koji ističu kako će im upravo ova lokacija najviše nedostajati. 

Ipak, postoji i dobra vijest. Nijedan od zaposlenika neće ostati bez radnog mjesta. Svi djelatnici bit će raspoređeni u druge dm poslovnice na području Mostara, gdje će nastaviti svoj radni angažman unutar kompanije. 

Prema ranijim informacijama, razlog zatvaranja nije poslovne prirode. Naprotiv, poslovnica je godinama uspješno poslovala, no prostor više ne odgovara suvremenim standardima i konceptu razvoja koji danas primjenjuje dm, a koji podrazumijeva veće, funkcionalnije i modernije prodajne prostore. 

Za mnoge Mostarce ovo nije samo zatvaranje još jedne trgovine. To je kraj jednog razdoblja i odlazak mjesta uz koje su vezane brojne svakodnevne navike, uspomene i rutine i susreti. Generacije građana upravo su na Rondou kupovale prve dječje potrepštine, kozmetiku, proizvode za kućanstvo i brojne druge artikle koji su dm učinili dijelom njihove svakodnevice. 

Jedno je sigurno – od ove subote Rondo više neće biti isti, a omiljeni dm mnogima će itekako nedostajati.

Pročitaj članak

Potres probudio Mostar u ranim jutarnjim satima, građani: "Kratko, ali jako"

Stanovnike Mostara i okolice u četvrtak rano ujutro probudio je potres koji je zabilježen u 4:27 sati po lokalnom vremenu. Prema prvim podacima Europsko-mediteranskog seizmološkog centra (EMSC), potres je bio magnitude 2,5 prema Richterovoj ljestvici.

Epicentar potresa nalazio se oko četiri kilometra istočno od Mostara. Prema dostupnim podacima, potres je registriran na dubini od 12,5 kilometara.

Iako se radilo o potresu slabijeg intenziteta, brojni građani naveli su kako se podrhtavanje tla osjetilo vrlo jasno. U komentarima objavljenima na platformi EMSC-a isticali su da je potres trajao kratko, ali da je bio dovoljno snažan da ih probudi iz sna.

„Jak i kratak“, „Kratko, ali jako“, „Dobro je zatutnjalo, sreća kratko“, samo su neki od komentara stanovnika Mostara koji su svjedočili jutrošnjem podrhtavanju tla.

Prema prvim informacijama, nema podataka o materijalnoj šteti niti o eventualno ozlijeđenim osobama.

Europsko-mediteranski seizmološki centar putem aplikacije LastQuake prikuplja dojmove građana, fotografije i videozapise nakon potresa, dok se preliminarni podaci o njegovoj jačini, dubini i epicentru mogu naknadno ažurirati nakon detaljnije seizmološke analize.

Pročitaj članak