Bosanskohercegovački književnik, publicist i novinar Fatmir Alispahić objavio je kako se, nakon obustave svoje televizijske emisije, gasi i djelovanje Facebook stranice “Defter hefte”, navodeći da je na takvu odluku primoran zbog, kako tvrdi, velikih pritisaka, prijetnji i ugrožene sigurnosti.
U svom obraćanju javnosti Alispahić je istaknuo kako je količina prijetnji i pritisaka postala nepodnošljiva, zbog čega je odlučio zaustaviti rad stranice koja je godinama okupljala velik broj pratitelja i izazivala snažne reakcije u javnosti.
Podsjetio je kako je prethodno ugašena i njegova televizijska emisija koja je, prema njegovim navodima, tijekom 12 godina emitiranja ostvarila 603 izdanja i okupila više od 26 tisuća pratitelja na dva kanala. Kao glavnog odgovornog za, kako tvrdi, pritiske na slobodu govora označio je glavnog tužitelja Tuzlanskog kantona Vedran Alidžanović, navodeći da su prijave bile usmjerene i prema njegovu radnom mjestu te egzistenciji.
Alispahić tvrdi kako mu je oduzeta kompletna studijska oprema zajedno s arhivom, što je, prema njegovim riječima, rezultiralo konačnim gašenjem emisije i uskraćivanjem prava građanima na informiranje.
Govoreći o Facebook stranici “Defter hefte”, naveo je kako je više puta pojašnjavao da stranicu ne vodi osobno, nego skupina studenata i suradnika koji objavljuju sadržaj i otvaraju društveno osjetljive teme. Dodao je kako je administratorima dao slobodu za poticanje kulture dijaloga i rasprave, uz obvezu blokiranja govora mržnje, prijetnji i uvreda.
Unatoč tome, tvrdi da je godinama bio izložen velikom broju prijetnji, uvreda i optužbi zbog sadržaja koji su objavljivani na stranici. Posebno je izdvojio objavu ministra obrane BiH Zukan Helez, za koju tvrdi da ga je bez dokaza optužila za negiranje zločina nad Bošnjacima.
Alispahić je naveo i kako je, unatoč prijavljenim prijetnjama i napadima, izostala institucionalna zaštita. Kritizirao je i odnos pojedinih novinarskih organizacija, tvrdeći da mu nije pružena podrška iako se novinarstvom bavi desetljećima te je za svoj rad višestruko nagrađivan.
U obraćanju je ustvrdio da se suočava s, kako kaže, institucionalnim nasiljem povezanim s političkim strukturama, zbog čega smatra da je daljnja borba za slobodu govora postala opasna po život. Istaknuo je i razočaranje odnosom dijela bošnjačke javnosti prema kritičkim intelektualcima, poručivši kako društvo odbacuje glasove koji ukazuju na probleme i potiču dijalog.
Na kraju obraćanja poručio je kako povlači svoje javno djelovanje te ironično zaključio da će “nad Bošnjacima zasjati sunce jedinstva i pameti”.
Tko je Fatmir Alispahić?
Fatmir Alispahić rođen je 9. studenoga 1966. godine u Tuzli. Sin je književnika Nijaza Alispahića i liječnice ginekologa Nisvete Alispahić, dok je njegova sestra poznata bosanskohercegovačka glumica Selma Alispahić.
Diplomirao je komparativnu književnost i bibliotekarstvo na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, gdje je završio i poslijediplomski studij iz književno-povijesnih znanosti te magistrirao na temi “Bošnjačka drama austrougarskog perioda”.
Autor je 14 knjiga, više televizijskih i radijskih emisija, brojnih publicističkih i znanstvenih radova te nekoliko dramskih tekstova. Tijekom karijere nagrađivan je za poeziju, prozu i novinarstvo, a član je Društva pisaca Bosne i Hercegovine.
Književnu afirmaciju stekao je krajem osamdesetih godina, kada je dobio nagradu “Mak Dizdar” za zbirku poezije “Rodoslov”, dok je za kratke priče nagrađivan priznanjima “Oslobođenja” i “Glasa”.
Novinarstvom se bavi od 1988. godine, surađujući s brojnim medijima u bivšoj Jugoslaviji i Bosni i Hercegovini. Bio je i jedan od pokretača književne nagrade “Meša Selimović”, kao i sudionik brojnih kulturnih i društvenih projekata u BiH.
Od 1993. do 2003. godine obnašao je funkciju rukovoditelja Press centra Općine Tuzla, a u administraciji dugogodišnjeg gradonačelnika Tuzle Jasmin Imamović radio je na administrativnim poslovima vezanim uz izdavanje potvrda o smrti za osobe preminule izvan zdravstvenih ustanova.
.jpg)
