Tiha prijetnja iz tla: Deseci mještana imaju olovo u krvi, djeca najugroženija

U Varešu je započelo testiranje stanovnika iz tri mjesne zajednice na prisutnost olova u krvi, a tjeskoba i strah za zdravlje postali su dio svakodnevice mještana. Iako su mjesecima upozoravali na moguću kontaminaciju, nadležni su reagirali tek nakon alarmantnih nalaza iz prosinca prošle godine. Za mnoge stanovnike, kažu, reakcija je došla prekasno.  

Riječ je o naseljima Daštansko i Pržići, izraslima uz rudnike, gdje se desetljećima živjelo „od zemlje i pod zemljom“. No nemar posljednjih godina, upozoravaju mještani, ozbiljno je ugrozio i okoliš i zdravlje ljudi, piše N1.  

Na testiranja građani dolaze s malo nade u povoljne nalaze. Više od 50 do sada testiranih osoba ima povišene vrijednosti teškog, toksičnog metala u organizmu. Poseban strah vlada za djecu, jer olovo može izazvati ozbiljne smetnje u razvoju.  „Ljudi su se uplašili, referentne vrijednosti kod mnogih su doista visoke. Imamo i djece koja imaju olovo u krvi. Imamo slučaj petero male djece do šest godina koja imaju tragove olova u krvi“, izjavila je Katarina Jukica iz Mjesne zajednice Pržići.  

Zabrinutost dijele i roditelji. „Mene najviše brinu ova mala djeca. Ako se to potvrdi, što sada dalje raditi?“, pita se mještanin Suljo Ahmedović.  Da je problem dubok i dugotrajan, smatra i Zaim Ahmedović, potpredsjednik MZ Daštansko. „Je li kasno? Mislim da jest. Kasno je. Pojavilo se i u voću, i u povrću, i u ljudima“, kazao je.  

U vlastitoj režiji mještani su testirali i namirnice koje uzgajaju. „Testirali smo krumpir, mrkvu, crveni luk, špinat i jabuku. Sve su namirnice pokazale prisutnost olova. U skladu je s dopuštenim normama, ali je simptomatično da ga ima“, rekao je Mario Mirčić, predsjednik MZ Pržići.  

Zbog alarmantnih podataka iz prosinca definiran je Akcijski plan koji, osim testiranja stanovništva i tla, uključuje i niz dodatnih mjera. „Izvršena je analiza kakvoće zraka postavljanjem kolektora koji će se određeno razdoblje pratiti na suspendirane čestice, kao i analiza kućne prašine“, istaknula je Velida Đapo, sanitarna inspektorica Općine Vareš.  

Posebno se upozorava na prašinu povezanu s kamionskim prijevozom rude i jalovine, što mnogi smatraju najvjerojatnijim izvorom kontaminacije. „Ovo je javna cesta, gdje se kamioni parkiraju i ispred škola, i ispred bolnica, i ispred općine. Dijete ne zna je li zemlja po kojoj se igra obična ili kontaminirana“, upozorio je Zaim Ahmedović.  

Svi rezultati trebali bi biti poznati u narednim danima, no mještani upozoravaju da i dalje izostaju ključne reakcije viših razina vlasti, posebice institucija nadležnih za izdavanje koncesija. Podsjećaju kako su još prije šest godina, na javnoj raspravi koju je organizirao Eastern Mining, dali uvjetni pristanak na projekt eksploatacije i prerade rude uz jasno definirane zahtjeve, među kojima je bilo i obvezno uzorkovanje krvi stanovništva. To tada nije učinjeno, kao ni kasnije, kada je Adriatic Metals započeo proizvodnju.  

„Sukladno dobivenim rezultatima uključit će se sve relevantne institucije i inspekcijska tijela koja će, svaka u okviru svojih nadležnosti, poduzeti potrebne mjere“, poručila je sanitarna inspektorica Đapo.  

Ako ne bude prekasno. Aktivisti su ponovno najbrže reagirali te traže proglašenje izvanrednog stanja. Ujedno upozoravaju i na planirani novi rudnik na području Duboštice – Tribije, čije bi otvaranje, kako tvrde, moglo imati još ozbiljnije posljedice po okoliš i zdravlje ljudi u vareškom kraju.

Pročitaj članak

Cesta Mostar – Goranci ponovno sigurna? U tijeku ključni radovi na sanaciji klizišta

U mostarskom naselju Cim u tijeku su radovi na sanaciji klizišta uz cestu Mostar – Goranci, na dionici uz istočnu stranu groblja Gorica. Riječ je o značajnom infrastrukturnom zahvatu čiji je cilj stabilizacija kosine te povećanje sigurnosti prometnice i okolnog prostora, koji je u proteklom razdoblju bio ozbiljno ugrožen, piše Bljesak.info.

Projekt sanacije obuhvaća niz pripremnih i zemljanih radova, a prema projektnom rješenju predviđena je zaštita pokosa mlaznim betonom, odnosno dvoslojnim torkretom, uz ugradnju potrebne armature i sidara. Ovakav pristup trebao bi dugoročno osigurati stabilnost terena i spriječiti nova pomicanja tla koja bi mogla ugroziti cestu i obližnje objekte.  

Uz stabilizaciju klizišta, planirana je i izgradnja nove ograde groblja Gorica s istočne strane, duž granice zahvata, čime će se dodatno unaprijediti sigurnost i uređenost prostora. U sklopu radova predviđeno je i uređenje postojećeg izvora Gorica, kao i prostora oko samog izvora, što će doprinijeti boljoj funkcionalnosti i sigurnosti tog dijela naselja.  

Podsjetimo, u mostarskom naselju Cim ranije su započeli radovi na sanaciji brda ispod groblja Gorica, na lokaciji gdje se prethodno aktiviralo klizište koje je odnijelo dio prometnice Mostar – Goranci i ozbiljno ugrozilo okolne obiteljske kuće. Iz Gradske uprave Mostara tada su upozorili kako je za trajnu i cjelovitu sanaciju nužno provesti dodatna geološka istraživanja, detaljno procijeniti stanje terena te izraditi poseban projekt sanacije, nakon čega je uslijedio izbor izvođača radova u skladu sa zakonskim procedurama.  

Izvođač radova je tvrtka Izgradnja Tojaga, dok stručni nadzor provodi Građevinski istraživački centar koji djeluje u sklopu Sveučilišta u Mostaru.  

Planirani rok završetka radova je najkasnije do kraja veljače 2026. godine, a ukupna vrijednost ugovorenih radova iznosi 224.000 konvertibilnih maraka, bez PDV-a.

Pročitaj članak

Alarmantni podaci: Zagađenje zraka guši gradove, bolnice bilježe porast pacijenata

Zagađenost zraka i dalje ostaje jedan od najozbiljnijih ekoloških i javnozdravstvenih problema u Bosni i Hercegovini. Posljednjih dana u više gradova zabilježena su drastična prekoračenja dopuštenih vrijednosti štetnih čestica, a u pojedinim sredinama situacija je dosegla alarmantne razine.  

Dok je u većem dijelu središnje Bosne kvaliteta zraka ocijenjena kao vrlo nezdrava, stanje u Banjoj Luci i Visokom eskaliralo je do kategorije „opasno“, pri čemu je indeks kvalitete zraka premašivao vrijednost 430, što predstavlja ozbiljnu prijetnju zdravlju stanovništva.  

Najugroženije industrijske regije  

Najizraženija zagađenja bilježe se u industrijskim i energetskim središtima, osobito u Sarajevskom, Zeničko-dobojskom i Tuzlanskom kantonu. Stručnjaci ističu kako, uz industriju i gust promet, ključan izvor onečišćenja predstavljaju kućna ložišta koja se tijekom zime u velikoj mjeri oslanjaju na ugljen i drva.  

Enis Krečinić iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda pojašnjava kako nepovoljni meteorološki uvjeti dodatno pogoršavaju stanje.  

„Hercegovačko-neretvanska županija je dosta čista, kao i Hercegbosanska, dok u Unsko-sanskoj županiji bilježimo povremena prekoračenja. Najteža situacija je u središnjoj Bosni, gdje imamo kotlinske gradove i intenzivno korištenje biomase za zagrijavanje. Morfologija terena i meteorološki uvjeti, posebice temperaturna inverzija, dovode do stravičnih uvjeta u kojima se zagađenje zadržava danima, osobito u gradovima poput Sarajeva i Zenice“, istaknuo je Krečinić.  

Rastu zdravstveni problemi  

Dugotrajna izloženost onečišćenom zraku već ostavlja vidljive posljedice na zdravlje građana. Sveučilišna klinička bolnica Mostar u ovom razdoblju bilježi povećan broj pacijenata na Klinici za plućne bolesti i tuberkulozu.  

Predstojnica Klinike, prof. dr. sc. Kristina Galić, upozorava kako posljedice zagađenja ne pogađaju samo dišni sustav.  

„Zagađen zrak ne uzrokuje samo pogoršanje astme i drugih respiratornih bolesti, nego dovodi i do ozbiljnih kardiovaskularnih problema. Istraživanja pokazuju porast akutnih incidenata, uključujući moždani udar. Posebno su ugrožena djeca, starije osobe te bolesnici s postojećim plućnim i srčanim oboljenjima“, naglasila je dr. Galić.  

Potrebna veća svijest i oprez građana  

Liječnici upozoravaju kako u tranzicijskim zemljama poput BiH još uvijek nije razvijena dovoljna svijest o dugoročnim posljedicama zagađenog zraka. Građanima se savjetuje redovito praćenje indeksa kvalitete zraka te izbjegavanje duljeg boravka na otvorenom u razdobljima kada je zagađenje izraženo.  

Prema prognozama, stabilizacija vremenskih prilika, a time i postupno poboljšanje kvalitete zraka, mogla bi se očekivati krajem siječnja, prenosi RTV HB.

Pročitaj članak

Mostarski doner koji je pokorio regiju: Žeks otvorio novu poslivnicu u susjedstvu

Mostarska franšiza brze hrane Žeks doner ovih je dana nastavila svoje regionalno širenje otvaranjem treće poslovnice u Rijeci, čime je dodatno učvrstila status jednog od najbrže rastućih lanaca brze hrane u regiji, piše Goranci online.

Prema dostupnim podacima, Njemačka je europski lider u potrošnji donera – čak 24 donera na 1.000 stanovnika. Slijede Turska, Ujedinjeno Kraljevstvo, Francuska i Nizozemska, dok se Bosna i Hercegovina nalazi na visokom šestom mjestu s oko 10 donera na 1.000 stanovnika. Iz Žeksa ističu kako su uvjereni da značajan udio u tom rezultatu pripada upravo njihovom brendu. 

Nova riječka poslovnica otvorena je nekoliko dana uoči Nove godine, a nalazi se u Kukuljanovu, dijelu Rijeke poznatom po snažnoj industrijskoj aktivnosti i velikoj dnevnoj frekvenciji ljudi, preko puta trgovačkog centra Pevex. Riječ je o radnoj zoni koja, kako ističu iz Žeksa, „nikada ne spava“, što daje dodatno uvjerenje da će i ova lokacija od samog početka raditi punim kapacitetom. Dostava je pokrenuta već od prvog dana, čime je pokriveno cijelo područje.  

Žeks doner danas je lanac brze hrane s najvećim brojem poslovnica u regiji, a Rijeka je postala treći grad po brojnosti poslovnica u njihovoj mreži. Do sada Žeks posluje u Mostaru, Stocu, Konjicu, Kiseljaku, Sarajevu i Doboju, a širenje na hrvatsko tržište potvrđuje ambiciju brenda da zadrži prepoznatljiv kvalitet i izvan matične sredine.  

Iz Žeksa poručuju kako njihova ponuda nadilazi klasično iskustvo brze hrane. Naglasak je na dosljednosti, jednostavnosti i pouzdanom kvalitetu – od mesa i hljeba do pažljivo odmjerenih priloga. Upravo ta prepoznatljiva kombinacija, bez suvišne filozofije, razlog je zbog kojeg se gosti stalno vraćaju.

Pročitaj članak

Deset godina zakupa: Lovačka društva preuzela gospodarsko-športska lovišta u HNŽ-u

Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Hercegovačko-neretvanske županije Mario Jurica potpisao je ugovore o zakupu gospodarsko-športskih lovišta na području Županije na razdoblje od deset lovnih godina, čime je nastavljen planski i dugoročni pristup upravljanju lovnim resursima, piše Fena.

Ugovorima su dodijeljena sljedeća lovišta: lovište Čabulja Lovačkom društvu Jarebica Mostar, lovište Neretvica Lovačkom društvu Neretvica Buturović Polje Konjic, lovište Stolac Lovačkom društvu Jarebica kamenjarka Stolac, lovište Čapljina Lovačkom društvu Galeb Čapljina, lovište Ravno Lovačkoj udruzi Lisac Ravno, lovište Neum Lovačkoj udruzi Jadran Neum, lovište Prenj–Velež Jedinstvenoj lovačkoj organizaciji Lovac Mostar, dok je lovište Konjic dodijeljeno Jedinstvenoj lovačkoj organizaciji Konjic Koznik, priopćeno je iz Vlade Hercegovačko-neretvanske županije.  

Posebno je značajno istaknuti kako Lovačko društvo Jarebica Mostar djeluje na lovištu „Čabulja“, koje je ovom društvu ponovno dodijeljeno u zakup. Riječ je o lovištu koje je društvo Jarebica, nakon osam godina od izglasavanja Zakona o lovstvu, prvi put dobilo u zakup od Vlade Hercegovačko-neretvanske županije još 2015. godine, također na razdoblje od deset godina.  

Lovište „Čabulja“ obuhvaća administrativne granice gradskih područja Mostar – Jugozapad, Mostar – Zapad i Mostar – Jug te predstavlja jedno od važnijih lovišta na području Županije, kako po svojoj površini, tako i po značaju za održivo lovno gospodarenje i očuvanje prirodnih staništa.  

Tim povodom ministar Jurica uručio je i ugovore o sufinanciranju aktivnosti i projekata usmjerenih na promicanje, razvoj i unaprjeđenje lovstva u Hercegovačko-neretvanskoj županiji. Sredstva su dodijeljena Jedinstvenoj lovačkoj organizaciji Lovac Mostar, Lovačkom društvu Neretvica Buturović Polje Konjic, Lovačkoj organizaciji Tetrijeb Jablanica, Jedinstvenoj lovačkoj organizaciji Konjic Koznik, Lovačkom društvu Jarebica Mostar, Lovačkom društvu Galeb Čapljina, Lovačkom društvu Jarebica kamenjarka Stolac, Lovačkoj udruzi Jadran Neum, Lovačkoj udruzi Lisac Ravno, Lovačkom društvu Vepar Prozor-Rama, Lovačkom društvu Baćina Doljani Jablanica, Hrvatskoj lovačkoj udruzi Orao Čitluk, Lovačkom društvu Golub Čitluk te Lovačkom savezu Herceg-Bosne.  

Ministar Jurica tom je prigodom istaknuo kako Vlada Hercegovačko-neretvanske županije ovim aktivnostima nastavlja sustavno podupirati rad lovačkih organizacija, unaprjeđivati lovno gospodarenje te odgovorno upravljati prirodnim resursima i očuvanjem biološke raznolikosti na području Županije.  

Dodao je kako lovstvo, osim gospodarske i tradicijske vrijednosti, ima i važnu ulogu u zaštiti prirode te održivom razvoju ruralnih područja Hercegovačko-neretvanske županije.

Pročitaj članak

Vatikan istražuje moguće čudo pripisano Benediktu XVI.: ozdravljenje koje je vodilo do svećeništva

Vatikan je pokrenuo preliminarno ispitivanje slučaja mogućeg čuda koje se pripisuje papi Benediktu XVI., a koje se vezuje uz izvanredno ozdravljenje danas mladog svećenika Petra Srsicha iz američke savezne države Colorado, piše Svedočanstvo & Vjera.

U svibnju 2012. godine, tada 19-godišnji Peter Srsich doputovao je u Rim teško bolestan. Bolovao je od uznapredovalog Hodgkinovog limfoma, a tumor je bio toliko narastao da je pritiskao srce, predstavljajući ozbiljnu i životno ugrožavajuću dijagnozu. Putovanje u Vatikan omogućila mu je humanitarna organizacija Make-A-Wish, kao ispunjenje njegove želje da vidi Papu. 

Tijekom opće audijencije na Trgu svetog Petra dogodio se trenutak koji će obilježiti njegov život. Papa Benedikt XVI. prišao je mladiću i, kako Peter svjedoči, upitao ga govori li engleski jezik. Potom mu je stavio ruku na prsa – upravo na mjesto gdje se nalazio tumor, iako o bolesti nije bio obaviješten. Taj je čin bio neuobičajen, jer se papinski blagoslov najčešće daje polaganjem ruku na glavu.  

„Pogledao me i rekao: ‘Govorite li engleski?’ Zatim mi je stavio ruku na prsa, točno na mjesto gdje je bio tumor“, prisjeća se Peter. U kratkom razgovoru ispričao je Papi svoju priču i zamolio blagoslov, istaknuvši kako osjeća poziv prema svećeništvu.  

Nedugo nakon tog susreta, uslijedio je potpuni i medicinski neobjašnjiv oporavak. Liječnici nisu mogli dati jasno objašnjenje brzine i potpunosti izlječenja, što je s vremenom potaknulo interes Crkve da slučaj razmotri u okviru postupaka koji se provode pri ispitivanju mogućih čuda.  Devet godina kasnije, 15. svibnja 2021. godine, Peter Srsich zaređen je za katoličkog svećenika. Njegovo svećeničko ređenje mnogi vide kao snažno svjedočanstvo vjere, nade i Božje providnosti.  

Ipak, sam Peter vrlo oprezno govori o čudu. „Kemoterapija mi je pomogla u borbi protiv raka. Make-A-Wish mi je pomogao izdržati kemoterapiju. Saznanje da je Papa od tada sa mnom pomoglo mi je da prebrodim sve to i, na neki mali, ne čudesan način, pomoglo da ozdravim“, ističe.  

U svom razmišljanju pokazuje duboku poniznost i zrelost vjere: „Lijepo je vidjeti na koje me je načine Bog pripremio za ovo poslanje, za poziv da primim sakrament služenja koji nije za mene, nego za Božji narod. Znao je iskoristiti različite trenutke na mom putu kako bi me vodio tim putem.“  

Crkva, poznata po svojoj temeljitosti i oprezu, slučaj razmatra bez žurbe, oslanjajući se na medicinsku dokumentaciju i svjedočanstva. Bez obzira na ishod službenog postupka, priča Petra Srsicha već sada ostaje snažno duhovno svjedočanstvo koje nadahnjuje vjernike diljem svijeta.

Pročitaj članak

Makarska na vrhu cijena nekretnina u Dalmaciji: Kvadrat stana pravi san

Cijene nekretnina u Dalmaciji već godinama bilježe snažan rast, a Makarska se ističe kao jedno od najskupljih tržišta. Trend rasta prati povećanje troškova života – od komunalnih usluga, vode i struje do cijena hrane i ostalih svakodnevnih izdataka, piše Slobodna Dalmacija.

Na makarskom tržištu nekretnina mogu se pronaći pravi rekorderi. Kvadrat stana u novoj zgradi uz more doseže i do 8.000 eura. Savršeno opremljeni jednosobni i dvosobni stanovi u zgradama starim između 10 i 15 godina, udaljeni svega nekoliko minuta hoda od plaže, prodaju se po cijenama do 7.000 eura po kvadratu, ali samo ako su još dostupni na tržištu.

Razlike po lokacijama

Prema Filipu Raffanelliju, vlasniku agencije za nekretnine “Navis”, cijene u Makarskoj značajno variraju ovisno o lokaciji. Tako se stanovi u novogradnji na području Glavice, iznad centralne osnovne škole, prodaju po cijeni od oko 5.500 eura po kvadratu.

Na Zelenki, iznad magistrale, cijene su znatno niže i kreću se od 3.000 do 4.200 eura po kvadratnom metru, dok stanovi u zgradama starim oko sedam godina koštaju između 3.100 i 3.300 eura. “Cijene su slične kao i prošle godine i zasad se ne bilježe veće promjene. Kupci su zainteresirani i za starije zgrade ispod magistrale, gdje cijena dvosobnog stana iznosi oko 3.400 eura, dok jednosobni stanovi dostižu 4.000 eura po kvadratu”, dodaje Raffanelli.

Tko kupuje stanove u Makarskoj?

Stanove u Makarskoj najčešće kupuju lokalni stanovnici s više apartmana i nekretnina, ali i državljani Bosne i Hercegovine koji žive i rade u inozemstvu. Sve su prisutniji i kupci iz Poljske, Češke i Slovačke.

Posebno su tražene luksuzne vile s bazenima u području Velikog Brda, gdje je intenzivna izgradnja posljednjih godina. Cijene ovakvih nekretnina kreću se od 750.000 do milijun eura.

Hoće li cijene uskoro pasti?

Dio agenata smatra da bi tržište uskoro moglo stabilizirati cijene, pa čak i bilježiti pad, podsjećajući na period nakon pandemije koronavirusa kada je tržišni balon pukao. “Tijekom inflacije tržište je praktično stalo još prije godinu dana. Nakon ljeta moguće je postepeno snižavanje cijena jer su one, kao i cijene najma, zaista previsoke”, navode agenti.

Rast cijena dodatno su potaknuli ukrajinski kupci nakon izbijanja rata, dok danas stanove sve više kupuju državljani BiH, Češke i Slovačke. Dodatni stanovi mogli bi se pojaviti nakon ljetne sezone, jer dio Makarana odjavljuje kategorizaciju apartmana zbog rasta paušala i drugih nameta, što bi moglo utjecati na cijene.

Pročitaj članak

Trebao biti deportiran prije 20 godina, danas prima 7.300 € mjesečno: slučaj koji je šokirao Njemačku

Slučaj 41-godišnjeg državljanina Bosne i Hercegovine, koji je iz Njemačke trebao biti deportiran još 2003. godine, ponovno je otvorio burnu raspravu o učinkovitosti njemačkog migracijskog i socijalnog sustava. Unatoč pravomoćnoj odluci o deportaciji i bogatom kriminalnom dosjeu, muškarac i njegova mnogobrojna obitelj i danas žive u Kölnu, gdje mjesečno primaju gotovo 7.300 eura socijalne pomoći, navodi Fenix Magazin.

Prema dostupnim podacima, obitelj ostvaruje godišnje prihode veće od 87.000 eura, čime se, paradoksalno, svrstava među deset posto najimućnijih kućanstava u Njemačkoj. Ipak, deportacija osobe koja je rođena u Bihaću i ima državljanstvo BiH već više od dva desetljeća nije provedena.

Deportacija koja se nikada nije dogodila

Njemačke vlasti još su 2003. godine izdale nalog za deportaciju iz Kölna, no on je tada pobjegao. Ponovno se pojavio 2007., a sud mu je 2009. odbio žalbu i potvrdio odluku o protjerivanju. Unatoč tome, ostao je u Njemačkoj.

Posebno je problematično što su vlasti godinama njegovo porijeklo vodile kao „nerazjašnjeno“, iako je riječ o državljaninu BiH. Grad Köln je priznao da nikada nije ni pokrenuo postupak za izdavanje zamjenskih putnih isprava, koje su ključne za provedbu deportacije osoba bez važeće putovnice. Kao obrazloženje naveli su da takve postupke pokreću samo kada su „sigurni u uspjeh deportacije“.

Kao dodatni razlog navedeni su „obiteljski razlozi“, odnosno činjenica da muškarac ima osmero djece. Istodobno, statistike pokazuju da deportacije u Bosnu i Hercegovinu u pravilu prolaze bez većih zapreka te da je u cijeloj pokrajini Sjeverna Rajna–Vestfalija tek jedna deportacija propala zbog nedostatka dokumenata.

Kriminalna prošlost i nova suđenja

Osim što godinama izbjegava deportaciju, 41-godišnjak je redoviti gost sudova još od 2010. godine. Njegov dosje uključuje teške krađe, krivotvorenje dokumenata i razne prevare. Trenutačno ga čeka novo suđenje zbog prevare s poklon-bonovima u drogerijama.

Njegov slučaj nije usamljen. Samo u Kölnu postoji najmanje sedam obitelji s deset ili više članova koje primaju slične iznose socijalne pomoći za azilante. Grad godišnje za tu svrhu izdvaja više od 65 milijuna eura.

Političke reakcije i kritike sustava

Slučaj je izazvao oštre reakcije u političkim i sigurnosnim krugovima. Zastupnik CDU-a Gregor Golland poručio je kako je „očito da nedostaje volja gradske uprave da deportira kriminalca i njegovu obitelj“. „Poštenim građanima i poreznim obveznicima neobjašnjivo je zašto se nekome isplaćuje gotovo 90.000 eura socijalne pomoći godišnje. To je pljačka socijalne države“, naglasio je.

Kritičan je i šef savezne policije Dieter Romann, koji upozorava na duboke strukturne probleme. „To je realnost: iza svake brojke stoji ogroman trud, ali dok god se toliki broj deportacija otkazuje u zadnji tren, jaz između onih koji moraju otići i onih koji doista odu ostat će ogroman“, rekao je Romann.

Slučaj iz Kölna tako je postao simbol šireg problema – neučinkovitosti deportacijskog sustava i pitanja pravednosti socijalne države, koje sve snažnije odjekuje u njemačkoj javnosti.

Pročitaj članak

Epidemija ne jenjava: Gripe jače nego ranijih godina, uvedene zabrane posjeta

Bosna i Hercegovina suočava se s ozbiljnim porastom broja oboljelih od gripe i drugih respiratornih infekcija, a epidemiološka situacija posebno je pogoršana u Tuzlanskoj županiji. Prema dostupnim podacima, u ovoj je županiji od početka sezone zabilježeno gotovo 19 tisuća respiratornih infekcija, dok su samo protekloga tjedna evidentirana i tri smrtna ishoda povezana s gripom, izvještava BHRT.

Načelnica Službe hitne pomoći Doma zdravlja Tuzla, dr. Lejla Kuluglija Memišević, ističe kako se pogoršanje situacije jasno vidi kroz svakodnevni priliv pacijenata u ambulante.
„Epidemiološka situacija je pogoršana, vidimo to svakodnevno po prilivu pacijenata. Očekujemo da će, kako su djeca na raspustu, biti i manje kontakata, pa da će se to smanjiti“, kazala je Memišević.

Porast broja oboljelih bilježi se i u svim većim sredinama u BiH, što potvrđuju podaci iz oba entiteta. Od početka sezone zabilježene su desetine tisuća slučajeva gripe i sličnih respiratornih oboljenja. U Republici Srpskoj dodatni je problem činjenica da praznici još traju, s obzirom na doček pravoslavne Nove godine, pa se očekuje i povećan broj pacijenata u zdravstvenim ustanovama.

Načelnica Higijensko-epidemiološke službe Doma zdravlja Banja Luka, dr. Mirjana Miljković, navodi kako je sezona gripe ove godine započela ranije nego inače.
„Rekla bih da je broj oboljelih nešto veći nego prethodne godine i da je sezona krenula ranije. Praznici, druženja i boravak većeg broja ljudi u zatvorenim prostorima značajno su utjecali na veći broj oboljelih“, upozorava Miljković.

U bolnicama i kliničkim centrima širom BiH liječile su se i trenutno se liječe stotine pacijenata s težim oblicima gripe. Zbog pogoršane epidemiološke slike, pred Novu godinu uvedene su zabrane posjeta pacijentima. Liječnici upozoravaju da je ovogodišnja gripa jača nego prethodnih sezona.

Dr. Sanjin Musa iz Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH ističe kako je dominantna gripa influence tipa A.
„Sve ukazuje na izmijenjen virus, što može dovesti do toga da ima veći utjecaj na obolijevanje“, naglašava Musa.

Slična situacija je i u Sarajevu, gdje se pacijenti masovno javljaju hitnim službama.
„U našoj ambulanti se stalno javljaju pacijenti s visokom temperaturom i upalama pluća. Broj je povećan, a ako viroza potraje više od pet dana, potrebno je uraditi dodatne pretrage kako bi se isključila neka druga infekcija“, kazala je dr. Dajana Ružičić Polić iz Hitne pomoći Županije Sarajevo.

Ambulante su tijekom praznika bile prepune, a gužve se nastavljaju i danas. Kao i ranijih godina, najviše obolijevaju djeca u dobi od pet do 14 godina te radno sposobno stanovništvo, dok su najugroženiji stariji od 65 godina i osobe s kroničnim bolestima.

Liječnici ponovno apeliraju na građane da izbjegavaju masovnija okupljanja i boravak u zatvorenim prostorima, posebno tijekom blagdana, te da vode računa o pravilnoj ishrani, jačanju imuniteta i redovitom održavanju higijene kako bi se smanjio rizik od zaraze.

Pročitaj članak

Zahtjevi za ostavkom sve glasniji: Miokovićev šokantan komentar o Bleiburgu potresa BiH!

Hrvati u Bosni i Hercegovini, bez obzira na mjesto prebivališta, s nevjericom i zaprepaštenjem komentiraju kontroverznu izjavu predsjedavajućeg Zastupničkog doma Parlamenta FBiH, Dragana Miokovića, koji je u javnom istupu na FACE TV-u rekao da je „na Bleiburgu trebalo pobiti što više Hrvata“.

Među najglasnijim reakcijama je i ona Predraga Markovića, tajnika Udruge političkih zatvorenika Lepeničke doline, koja se bavi istraživanjem i očuvanjem sjećanja na najveću tragediju hrvatskog naroda nakon službenog završetka Drugog svjetskog rata.

„Hrvati su na Bleiburgu ubijeni bez suđenja i bez prava na pravdu. Ljudi koji su odložili oružje su pobijeni, a nitko za to nije odgovarao do dana današnjeg. Da jedan visoki dužnosnik da takvu izjavu, to je zastrašujuće. To se ne može opravdati nikakvom isprikom, nego samo ostavkom“, istaknuo je Marković za RTV HB.

U Parlamentu Federacije BiH već je pokrenuta inicijativa za razrješenje Miokovića s funkcije predsjedavajućeg Zastupničkog doma. Zahtjev je uputio zastupnik Slaven Raguž, pozivajući se na odredbe Poslovnika o radu Doma, s ciljem dopune dnevnog reda 28. redovite sjednice zakazane za 19. siječnja 2026.

„Funkcija predsjedavajućeg Zastupničkog doma nosi posebnu odgovornost. Predsjedavajući ne samo da vodi sjednice i predstavlja Dom u javnosti, nego svojim postupcima i javnim nastupima bitno utječe na percepciju vjerodostojnosti zakonodavne vlasti. Zbog toga se od nositelja ove funkcije očekuje osobita suzdržanost, uvažavanje dostojanstva žrtava te poštivanje vrijednosti na kojima počiva demokratski poredak i međusobno povjerenje u Federaciji BiH“, naveo je Raguž u svom zahtjevu.

Oštro su reagirali i predstavnici HDZ 1990-HNP. „Ovakve izjave su usmjerene protiv čovječnosti i identiteta hrvatskog naroda te podsjećaju na strašne povijesne činjenice stradanja Hrvata na Križnom putu. Očekujemo da predsjedavajući preuzme političku odgovornost i podnese neopozivu ostavku. To je najmanje što se sada može učiniti. U slučaju da se to ne dogodi, razmotrit ćemo daljnju suradnju na ovoj razini“, izjavio je Stipe Tokić, predsjednik Kluba HDZ 1990-HNP.

Mioković je naknadno pokušao ublažiti situaciju, tvrdeći da je njegova izjava bila „nesmotrena“ i da nije namjeravao opravdavati zločine nad civilima:

„Nijedan ratni zločin, kao ni ubojstvo zarobljenog vojnika ili civila, nikada ne bih opravdao. U žaru rasprave izrekao sam nespretnu izjavu iz koje se moglo shvatiti da opravdavam zločin. To mi nije bila namjera, niti tako mislim. Govorio sam isključivo o stradanjima u oružanim sukobima.“

Ranije je i Hrvatski narodni sabor BiH najoštrije osudio Miokovićevu izjavu, ocijenivši je duboko uvredljivom i opasnim oblikom povijesnog revizionizma, uz zahtjev za njegovu ostavku i najavu podnošenja kaznene prijave.

Ostaje pitanje – koliko u političkom životu BiH još uvijek postoji granica između slobode izražavanja i javnog vrijeđanja povijesnih stradanja, te hoće li odgovorni političari preuzeti posljedice svojih riječi.

Pročitaj članak

FOTO Proslava Imena Isusova u Gornjem Gracu

U Gornjem Gracu, župa Mostarski Gradac, u nedjelju je proslavljen blagdan Imena Isusova, a svetu misu predvodili su fra Božo Radoš i fra Andrija Nikić. Ova svečanost je veliki duhovni događaj za vjernike i prilika da se prisjete bogate povijesti franjevaštva u ovom dijelu Hercegovine, piše Hercegovacki portal.

Mnogi vjerojatno ne znaju da je upravo u franjevačkoj kući u Gornjem Gracu davne 1844. godine djelovao fratarski novicijat i prvo učilište u Hercegovini. O tome svjedoči kamena ploča postavljena na župni stan, podsjećajući na stoljetnu tradiciju odgajanja novih naraštaja franjevaca i obrazovanja vjernika.

Crkva u Gornjem Gracu smještena je u samom središtu naselja, s kojeg se pruža jedan od najljepših pogleda na okolna područja. Posebno je dojmljiv u jesenskim mjesecima, kada priroda okićena zlatnim i vatrenim bojama dodatno naglašava mir i ljepotu ovog mjesta.

Povijest crkve seže daleko u prošlost. Prva sakralna građevina bila je drvena koliba, nakon čega je izgrađen župni stan. Godine 1892. fra Mate Prskalo, zajedno s fratrima i župljanima, podigao je današnju crkvu. Tijekom više od stoljeća, crkva je rekonstruirana i popravljana, odolijevajući zubu vremena i brojnim nedaćama koje su obilježile ovo područje.

Proslava Imena Isusova u Gornjem Gracu tako je istovremeno i duhovno i kulturno događanje, koje podsjeća na bogatu povijest franjevačkog reda u Hercegovini, a lokalnoj zajednici pruža mjesto susreta, molitve i ponosa na vlastitu baštinu.

 

 

 

 

 

Pročitaj članak

Skandalozni božićni prijenos u Njemačkoj otvorio pitanje granica umjetnosti i vjere

Rimokatolička biskupija Rottenburg-Stuttgart izrazila je žaljenje zbog televizijskog prijenosa božićne mise na Badnjak, tijekom kojeg je prikaz Isusova rođenja izazvao snažne i uglavnom negativne reakcije javnosti. Tijekom prijenosa na njemačkoj javnoj televiziji ARD, iz crkve Svete Marije u Stuttgartu, novorođenog Isusa simbolično je utjelovila odrasla žena, što su brojni gledatelji ocijenili neprimjerenim i uvredljivim.

U jaslicama je ležala umjetnica Eleni Sismanidou, sklupčana u položaju fetusa i prekrivena ljepljivim rižinim papirom, koji je trebao simbolizirati verniks – zaštitni sloj kojim je prekriveno novorođenče. Prizor je uključivao otežano disanje i sporo pomicanje tijela, što je kod dijela publike izazvalo nelagodu. Kritičari su ga u javnosti prozvali i „sluzavim Isusom“.

Svećenik Thomas Steiger, koji je predvodio misno slavlje, tijekom propovijedi je poručio kako prizor rođenja prikazuje „stvarno ljudsko biće, jadno, golo i izloženo“, naglašavajući ideju radikalnog utjelovljenja Boga koji postaje čovjek – blizak, dodirljiv i stvaran. Autorica performansa Milena Lorek izjavila je da je scenu zamislila kao „trenutak neizvjesnosti između sigurnosti i tjeskobe“.

Međutim, prijenos uživo izazvao je burne reakcije. Regionalna javna televizija SWR zaprimila je više od 1400 komentara gledatelja, od kojih su mnogi izrazili zgražanje. Desno orijentirani mediji i političari posebno su oštro reagirali. Tabloid Bild objavio je tekst pod naslovom „ARD prikazuje božićnu misu sa sluzavim Isusom“, prenoseći komentare gledatelja koji su prizor uspoređivali s „alienom koji diše“ te ga nazvali „bolesnim i izopačenim“.

Kritike su stigle i iz političkih krugova. Lokalni članovi Kršćansko-demokratske unije (CDU) ocijenili su da je riječ o umjetničkoj slobodi koja je „izmakla kontroli“. Klaus Nopper, član gradskog vijeća Stuttgarta, izjavio je kako je performans „odvratan“ te ustvrdio da je božićna poruka preuzeta „wokenessom“, uz poruku da se time razaraju društvene vrijednosti.

Nakon gotovo tri tjedna javnih polemika, biskupija Rottenburg-Stuttgart priznala je da performans nije ispunio očekivanja. U službenoj izjavi objavljenoj na internetskim stranicama naveli su da su reakcije pokazale kako su „vjerski osjećaji povrijeđeni“. Istaknuli su i da katolička radiotelevizijska služba SWR-a, odgovorna za program, „duboko žali“ zbog nastale situacije te naglašava da namjera nije bila provocirati ili omalovažavati temeljna načela vjere.

„Ipak, postalo je jasno da je odabrani oblik prezentacije izazvao zbunjenost, nerazumijevanje i ljutnju kod mnogih ljudi – osobito na važan blagdan kao što je Božić“, poručili su iz biskupije. Dodali su i kako su zbog televizijskog formata zanemareni pojedini aspekti tradicionalne božićne liturgije, što su ocijenili netočnim i najavili da će ubuduće prijenosi podlijegati strožem procesu odobravanja.

Na kraju, ovaj slučaj ponovno otvara pitanje koje se sve češće postavlja u europskim društvima: gdje je granica između umjetničke slobode i vrijeđanja tuđih vjerskih osjećaja. Dok se provokacija često opravdava kao legitimni umjetnički izraz, ostaje dojam da se te granice sve lakše pomiču upravo kada je riječ o kršćanstvu i kršćanskim simbolima. 

Ono što bi u drugim religijskim kontekstima bilo nezamislivo ili jasno prepoznato kao uvreda, u slučaju kršćana se nerijetko relativizira, tolerira ili čak potiče. Upravo zato ova kontroverza ne govori samo o jednom performansu, nego i o širem društvenom trendu u kojem se poštovanje prema vjerskim osjećajima selektivno primjenjuje, a pitanje odgovornosti javnih institucija i medija ostaje otvoreno.

Pročitaj članak

Zrak u Mostaru nezdrav: Jutarnje očitanje pokazalo ozbiljno onečišćenje

Kvaliteta zraka u Mostaru ostaje na zabrinjavajućoj razini, pokazuju najnoviji podaci objavljeni na stranici Eko akcija, nevladine organizacije osnovane 2. prosinca 2009. godine sa sjedištem u Sarajevu, koja se bavi praćenjem i javnim informiranjem o stanju okoliša u Bosni i Hercegovini.

Prema jutarnjem očitanju od 14. siječnja 2026. godine u 7:00 sati, indeks kvalitete zraka iznosio je 170, što znači da je zrak u Mostaru svrstan u kategoriju nezdrav.

Takva razina onečišćenja, uz zabilježenu koncentraciju lebdećih čestica PM10, može dovesti do pojačanih simptoma i intenziteta bolesti kod osoba sa srčanim i dišnim oboljenjima, poput astme. Istodobno, i ostali građani mogu početi osjećati negativan utjecaj zagađenja na zdravlje.

Upozorenje se posebno odnosi na plućne i srčane bolesnike, trudnice, djecu i starije osobe, kojima se preporučuje smanjenje ili potpuno izbjegavanje bilo kakvih vanjskih fizičkih aktivnosti. Produžena ili intenzivna naprezanja tijekom boravka na otvorenom prostoru ne preporučuju se ni ostalim građanima.

U ovakvim uvjetima savjetuje se smanjen boravak na otvorenom, ograničeno provjetravanje zatvorenih prostora te redovito praćenje upozorenja i mjerenja kvalitete zraka. Aktualni podaci predstavljaju nastavak negativnog trenda u odnosu na ranija mjerenja, kada je zrak u Mostaru bio ocijenjen kao manje štetan, prvenstveno za osjetljive skupine stanovništva.

Pročitaj članak

Iako je BiH prva po povećanju plaća, standard građana i dalje pod pritiskom

Prema najnovijim podacima platforme Trading Economics, jedne od vodećih svjetskih baza ekonomskih i financijskih pokazatelja, Bosna i Hercegovina zabilježila je najveći postotni rast plaća na svijetu. Naime, plaće su u listopadu 2025. godine porasle za 16,2 posto u odnosu na isti mjesec 2024. godine, čime se BiH našla na samom vrhu globalne ljestvice.

Ovo nije prvi put da BiH prednjači u ovom pokazatelju. U ranijoj analizi Trading Economicsa zabilježen je rast plaća od 15 posto, što je zemlju također svrstalo među vodeće po dinamici rasta primanja.

Jedan od ključnih razloga ovakvog trenda jest povećanje minimalne plaće u oba entiteta početkom 2025. godine, a vlasti su već najavile i nova povećanja u narednom razdoblju. Time se nastoji ublažiti pritisak na kućne budžete građana, ali i zadržati radnu snagu koja posljednjih godina masovno napušta zemlju.

Na drugom mjestu ljestvice nalazi se Bjelorusija s rastom plaća od 15,95 posto, dok ostatak popisa obilježavaju zemlje regije. Srbija bilježi rast od 12,3 posto, Hrvatska od 9,7 posto, a Sjeverna Makedonija oko devet posto.

Ipak, ekonomisti upozoravaju da rast plaća ne mora nužno značiti i bolji životni standard. Ključna je razlika između nominalne i realne plaće. Iako iznosi na računima rastu, njihovu stvarnu vrijednost često umanjuju inflacija, rast cijena potrošačke košarice, ali i drugi čimbenici poput zaduženosti kućanstava, dostupnosti javnih usluga i količine slobodnog vremena.

Važno je naglasiti i da su plaće u BiH i širem okruženju i dalje među najnižima u Europi, što djelomično objašnjava zašto upravo ove zemlje bilježe najviše stope rasta. Povećanja su u velikoj mjeri rezultat niske početne osnovice, a ne snažnog gospodarskog iskoraka.

Zanimljivo je da se na samom dnu ljestvice Trading Economicsa nalazi Saudijska Arabija, jedina zemlja s negativnim postotkom rasta plaća. Unatoč tome, ova država i dalje je poznata po izrazito visokim primanjima, što dodatno potvrđuje da postotci rasta sami po sebi ne daju potpunu sliku životnog standarda.

Zaključno, iako podaci o rastu plaća u Bosni i Hercegovini zvuče ohrabrujuće, stvarna kvaliteta života građana ovisit će ponajprije o kontroli inflacije, cijenama osnovnih životnih namirnica i dugoročno održivom gospodarskom razvoju, a ne samo o postotcima rasta na statističkim ljestvicama.

Pročitaj članak

Nevjerica među studentima: Prerana smrt mladog kolege potresla cijeli fakultet

Povratak na predavanja nakon blagdanskog odmora bio je iznimno težak za više od tisuću studenata Fakulteta za dentalnu medicinu i zdravstvo u Osijeku. Akademsku zajednicu pogodila je tužna vijest o smrti njihovog kolege Iana Česka, studenta pete godine dentalne medicine, koji je danas pokopan, piše Prviklik.ba.

Vijest o njegovoj preranoj smrti duboko je potresla ne samo studente, nego i profesore te sve djelatnike Fakulteta. U oproštajnoj poruci istaknuto je kako je odlazak mladog kolege ostavio veliku prazninu u zajednici.  

„Iznenadna i prerana smrt našeg dragog studenta duboko nas je potresla. Bio je student 5. godine sveučilišnog integriranog prijediplomskog i diplomskog studija Dentalna medicina. Ostali smo bez plemenite i dobre duše, marljivog i primjernog studenta, prijatelja poznatog po svom veselju, sportskom duhu i osmijehu. U trenucima zajedničke boli njegovoj obitelji, rodbini i prijateljima upućujemo izraz iskrene sućuti“, stoji u poruci koju su potpisali dekan, djelatnici i studenti Fakulteta za dentalnu medicinu i zdravstvo Osijek.  

Među studentima je zavladala nevjerica i tuga. Mnogi Iana pamte kao uvijek pozitivnog kolegu, spremnog pomoći i ohrabriti druge, bez obzira na obveze i pritiske studija. Njegov vedar duh, otvorenost i kolegijalnost ostavili su snažan trag među generacijom s kojom je studirao.  

S Fakulteta poručuju kako će Ianov doprinos zajednici, kao i uspomena na njega, ostati trajno prisutni među svima koji su ga poznavali i s njim dijelili studentske dane.

Pročitaj članak