Sanija Ameti, koja je pucala u kršćanske svetinje, protivila se i zakonu o borbi protiv terorizma

Je li tanka granica između liberala i ekstremista ili se zbog privatnih interesa jedna od struja prilagodi onoj drugoj i tako provodi ono što je za nju dobro? Pitanje iziskuje dublji odgovor, ali ono je uvod u priču o mladoj ženi koja je iz liberalizma, barem na papiru, skrenula u radikalizam, piše Večernji list BiH. 

Riječ je o Saniji Ameti, dojučerašnjoj visokopozicioniranoj dužnosnici Zelenih liberala u Zürichu koja je, čini se, odlučila pokazati svoje pravo lice te ljubav prema oružju, što pak nikad nije skrivala, pretočiti u mržnju gađajući iz pištolja sliku Blažene Djevice Marije s djetetom Isusom u naručju, ciljajući im izravno u glavu. 

Učinila štetu stranci

Radikalizam političarke bosanskohercegovačkog podrijetla mnoge je šokirao, a iako su je lijevi mediji "branili" činjenicom da je napadaju desničari, ušutjeli su nakon što su je napali i njezini ljevičari i nakon što se otkrilo da njezin radikalizam i nije baš tako bezazlen. Tako su je članovi njezine stranke, zatim dopredsjednica stranke u Bernu, prisilili na ostavku i čin oštro osudili jer je njezino djelovanje pogodilo mnoge vjernike u Švicarskoj i poručili da kriteriji moraju biti jednako oštri pri oskvrnjivanju simbola svih religija. U njezinoj stranci potez do jučer jedne od svojih vodećih dužnosnica nazvali su degutantnim i neprimjerenim. Usred kritika Ameti je podnijela ostavku na mjesto vodstva Zelenih liberala u Zürichu. Stranka također razmatra postupak isključenja, prema izvješću švicarske javne televizije SRF. 

- Po mišljenju vodstva stranke, daljnje članstvo Sanije Ameti u Zelenim liberalima naštetilo bi ugledu stranke. Kako bi se spriječila daljnja šteta, stranka zahtijeva da se odmah pokrene postupak isključenja - priopćila je stranka. Iako su njezini roditelji iz BiH, ona sebe smatra Kosovarkom, gdje su njezini roditelji također živjeli, a očito je popularnije biti Kosovar u Švicarskoj nego Bosanac i Hercegovac. Nakon posljednjeg čina izvlači joj se razno prljavo rublje pa su joj odlučili odgovoriti i oni koji se zalažu za švicarski sustav koji je ona kritizirala kao loš prema migrantima. - Da je Sanija Ameti odrasla na Kosovu umjesto u Švicarskoj, možda joj ne bi bilo dopušteno pohađati fakultet o trošku poreznih obveznika niti bi joj bilo dopušteno studirati pravo. A možda ne bi smjela sebi birati muža - stoji u jednoj od kritika. 

Također, spominju se njezine žestoke kritike referendumu koji je zabranio pokrivanje lica muslimankama u javnosti, a protivila se i donošenju zakona o borbi protiv terorizma u Švicarskoj. Sav taj radikalizam sada je supredsjednici pokreta "Operacija Libero" očito došao na naplatu. Mlada sekcija Švicarske narodne stranke podnijela je kaznenu prijavu protiv Ameti zbog kršenja slobode religije i vjerskog obreda. Ameti je pak nakon svega izbrisala fotografije i zatražila oprost, pravdajući se da je slučajno imala katalog s umjetničkim djelima sa sobom i da nije obratila pozornost na vjerski sadržaj slike. Philippe-Joseph Salazar, francuski intelektualac, u svojoj knjizi "Jezik terora" opisao je ovakvo stanje zanimljivim riječima. - Oni nisu ni naivni ni ludi. Vjerujte mi. Kada znate da imaju online izdanja na više od 14 jezika, da za njih rade cijeli timovi vrhunskih stručnjaka (lingvisti, teolozi, sociolozi, psiholozi) i da su do sada publicirali cijele biblioteke u cilju širenja svojih ideja, onda nas ne treba čuditi sve što se događa - napisao je, a danas je Sanija Ameti ogledni primjer osobe koja se pravi luda, a koja je svoje stavove nemalo puta proturala u švicarskom javnom prostoru. Pronašli smo i zanimljiv rad Franje Franića o temi "Radikalizacija i proturadikalizacija u (visoko)obrazovnim institucijama". S obzirom na to da je Sanija Ameti doktorandica, rad je itekako zanimljiv. 

Podložna radikalizaciji 

- Davno su uočene brojne veze između obrazovanja, radikalizacije i terorizma. Iako biti radikalan i biti terorist nije isto, radikalizacija može voditi do terorizma. Vođe terorističkih organizacija i izvršitelji terorističkih napada tijekom povijesti bili su relativno dobro obrazovani. Osim što su brojni teroristi visokoobrazovani, veza između radikalizacije, terorizma i obrazovanja očituje se i u tome da su obrazovne institucije mete terorističkih napada. U obrazovnim institucijama u okviru različitih disciplina proučavaju se terorizam i radikalizacija. Otkrivena je i povezanost terorizma i tehničkog znanja jer je za izvođenje složenih terorističkih napada potrebno poznavanje tehnologije. Radikalizacija se danas odvija i na sveučilištima i u medresama. 

Čak i samo obrazovanje koje se stječe na fakultetu (pogotovo na društvenim i humanističkim fakultetima) čini studente podložnijima radikalizaciji jer postaju svjesniji društvenih problema i nepravdi, upoznaju se s radovima revolucionarnih i reformističkih autora, uče kritički sagledavati i mijenjati svijet oko sebe. Uvođenje mjera za sprječavanje radikalizacije dovodi do toga da se obrazovanje sekuritizira i dovodi u stalno izvanredno stanje - naveo je među ostalim. 

Nakon otvaranja Olimpijskih igara i ismijavanja Posljednje večere, ovo je novi strašan napad na kršćanske vrijednosti, ali i na kulturu općenito te u prvom redu osudu ovakvog čina moraju uputiti i muslimanski vjerski vođe jer su ovakvi postupci, još kad su izvršitelji osobe koje su na važnim pozicijama, iznimno opasni za dugoročni mir i suradnju među vjerskim zajednicama.

Pročitaj članak

Australija planira zabraniti društvene mreže maloljetnim osobama

Australija planira zabraniti maloljetnicima korištenje društvenih mreža zbog zabrinutosti da platforme poput Instagrama i TikToka negativno utječu na fizičko i mentalno zdravlje mladih

Premijer Anthony Albanese najavio je uvođenje probnog razdoblja za provjeru dobi u narednim mjesecima, prije nego što zakon stupi na snagu. Njegova vlada razmatra minimalnu dob između 14 i 16 godina, prenosi N1.

"Roditelji žele da im djeca manje koriste telefone i više se bave fizičkom aktivnošću. Slažem se s njima," izjavio je Albanese, dodajući kako je "ovaj korak potreban." Kina, Francuska i nekoliko saveznih država SAD-a već su uvele zakone koji ograničavaju korištenje društvenih mreža među maloljetnicima zbog rizika od cyber-nasilja, nerealnih standarda ljepote i sličnih problema. Kritičari smatraju da ovakve mjere ugrožavaju pravo mladih na izražavanje i privatnost. 

Profesor Daniel Angus s Queenslandskog sveučilišta nazvao je predloženu zabranu "nepromišljenom" i "populističkom". Prema njegovim riječima, zabrana bi mogla štetiti mladima jer bi ih mogla usmjeriti na manje sigurne digitalne prostore i ograničiti njihovu društvenu povezanost, navodi se u tekstu objavljenom na Al Jazeeri.

Pročitaj članak

Lani je pelet koštao i više od 600 maraka, a sada oko 450 KM

Na tržištu Republike Srpske trenutačno je velika ponuda peleta, ali su i cijene niže od 20 do 30 posto u odnosu na prošlu godinu, ističu proizvođači i dodaju da je potražnja jako mala, a tržište prezasićeno

Naime, kako kažu sugovornici Nezavisnih, prošle godine u ovom razdoblju pelet je koštao i više od 600 maraka, dok je sada cijena peleta oko 450 KM, pišu Nezavisne novine.

Naime, kako je za Nezavisne rekao Igor Andrić, tajnik Udruge šumarstva i prerade drva u Gospodarskoj komori Republike Srpske, cijena peleta po toni kreće se od 350 do 450 KM, ovisno o proizvođaču, ali i o kvaliteti, ali i ovisno o tome imaju li tvrtke uključen prijevoz u cijenu. - Budući da se približavamo sezoni grijanja, možda proizvođači peleta sada imaju nešto više posla - kazao je Andrić. 

Ističe da su sadašnje cijene peleta niže za 20-30 posto u odnosu na prošlu godinu. Iz kompanije Drvoprodex Banje Luke kazali su da kod njih pelet, koji se prodaje u paleti teškoj tonu i 50 kilograma, košta 466 KM s prijevozom. - Oko 20 KM je jeftinija varijanta kada kupac dolazi samostalno po robu, kazali su iz ove tvrtke. Ističu da je zanimanje kupaca za kupnju solidno. 

- Na svakodnevnoj razini primamo narudžbe, ali u posljednje dvije-tri godine upravo zbog blagih zima manja je potražnja - ističu iz Drvoprodexa i dodaju da kupci doslovno dokupljuju pelet te da ne kupuju velike količine. 

- Što se tiče cijena peleta, sada iznosi 466 KM, u jednom razdoblju lani je bila i 609 KM - ističu iz ove tvrtke. Iz tvrtke Ensa BH iz Srpca su za Nezavisne kazali da su skladišta ovih poduzeća puna, upravo zbog zabrane izvoza. - Naše tržište je prezasićeno i veliki broj proizvođača ne proizvodi pelet zato što ima ogromne zalihe na lagerima. Nije nikako dobra situacija za nas proizvođače, a i potražnja je jako slaba ove godine, kazali su iz Ensa BH. Kako su rekli, pelet je lani koštao 560 KM, dok je ove godine cijena 450 KM.

Pročitaj članak

11. rujan - Duga sjena tragičnog dana, pogledajte slučajnosti

To je dan kada smo se suočili s neizmjernom boli, ali i dan kada smo shvatili da ponekad, upravo male prepreke mogu biti ono što nas čini sigurnijima i živima.

Na današnji dan, 11. rujna, prisjećamo se jednog od najmračnijih trenutaka u modernoj povijesti. Teroristički napadi koji su se dogodili 2001. godine promijenili su tijek povijesti i ostavili dubok trag u svijesti cijelog svijeta.

Tog utorka, 11. rujna 2001. godine, 19 pripadnika terorističke mreže Al-Qaide izvelo je niz koordiniranih napada na Sjedinjene Američke Države. Prema službenom izvještaju Povjerenstva 9/11, četiri američka zrakoplova su oteta. Dva od njih su se srušila u Svjetski trgovački centar (WTC) u New Yorku, udarajući u nebodere jedan za drugim u razmaku od samo 17 minuta. Oba nebodera su se ubrzo nakon toga srušila, ostavljajući iza sebe samo ruševine i stotine poginulih. Treći zrakoplov udario je u Pentagon, glavno sjedište Ministarstva obrane SAD-a u Arlingtonu, Virginija. Četvrti zrakoplov srušio se u ruralnom dijelu općine Somerset u Pennsylvaniji, oko 130 kilometara istočno od Pittsburga, nakon što su putnici, svjesni što se događa, pokušali preuzeti kontrolu nad zrakoplovom. Gotovo 3000 ljudi poginulo je, a tisuće su ozlijeđene.

U danima nakon tragedije, mnogi su bili pogođeni ne samo gubicima, već i čudnim slučajevima sreće koji su se odvijali istoga dana. Priče o ljudima koji su izbjegli smrt zahvaljujući naizgled banalnim okolnostima počele su kružiti. Tako se ispostavilo da je direktor velike tvrtke preživio jer je tog jutra prvi put otpratio sina u vrtić. Netko je ostao živ jer je duže stajao u redu na stanici, a druga osoba je izbjegla tragediju jer joj je budilica zakazala. Zanimljivo je da je žena koja je na putu do posla nažuljala cipelu i morala se zaustaviti u ljekarni kako bi kupila flastere danas uživa u životu i unucima.

Ove priče služe kao podsjetnik da život ponekad može biti nepredvidiv. Kada nas male prepreke kao što su izgubljeni ključevi, promašeni autobusi ili gužve na putu naljute, možda bismo trebali uzeti trenutak da razmislimo o tome da te male poteškoće mogu imati svrhu. 

Prema objavi Pravo na život ove slučajnosti su se dogodile.

• Kažu da je direktor jedne od velikih tvrtki preživio jer je sina prvi put otpratio u vrtić. 
• Neki čovjek je živ jer je duže stajao u redu na stanici. 
• Neka žena je zakasnila na posao jer joj budilica nije zvonila. 
• Netko je zakasnio jer je ostao zaglavljen u gužvi na autocesti u New Jerseyju. 
• Nekome je konobar slučajno prolio kavu po košulji prije nego što je otišao. 
• Nekome nije upalio auto. 
• Nekoga je zaustavila beba. 
• Drugi nije mogao uhvatiti taksi. 
• Posebnu pozornost posvećujem ženi koju je na putu do posla nažuljala cipela i morala se zaustaviti u ljekarni kupiti flastere. Zato danas uživa u životu i unucima! 

Pročitaj članak

ISTRAŽIVANJE 96 posto ispitanika podržava neradnu nedjelju i blagdane u FBiH

Prema rezultatima istraživanja, 96 posto od ukupnog broja ispitanika podržava Nacrt zakona o unutarnjoj trgovini prema kojem bi nedjelja i blagdani trebali postati neradni dani za trgovine u FBiH, istaknuto je danas na javnoj prezentaciji istraživanja o stavovima i mišljenjima radnica i radnika zaposlenih u sektoru trgovine u FBiH o (ne)radnoj nedjelji i blagdanima koju je organizirao Sindikat radnika trgovine i uslužnih djelatnosti BiH. 

Istraživanje su radili Nermina Mujagić, redovna profesorica na Fakultetu političkih znanosti u Sarajevu i stručnjak za javno mnijenje i politologiju, te Amer Osmić, izvanredni profesor na Fakultetu političkih znanosti, sociolog i glavni metodolog istraživanja. 

Oboje profesora posebnu pažnju su posvetili socijalnoj dimenziji zabrane rada nedjeljom i blagdanima u FBiH, te naveli da je istraživanje rađeno tijekom srpnja, da su ciljna grupa bili građani i građanke FBiH i da je obuhvatilo 1.452 ispitanika. Značajna većina ispitanika u uzorku izravno je bila vezana za trgovačko zanimanje. 

-Svaki drugi ispitanik navodi da veoma često radi nedjeljom, odnosno da radno provede minimalno tri nedjelje u mjesecu. Uzmemo li u obzir i ispitanike koji navode da često rade nedjeljom, dakle minimalno imaju dvije radne nedjelje u mjesecu, uočavamo da 61,4 posto uposlenika u prodajnim objektima veoma često i  nedjelju provode radno. S druge strane, 51 posto ispitanika navodi da veoma često radno provode državne ili druge blagdane – naveo je Osmić koji je predstavio rezultate istraživanja.

Istraživanje još pokazuje da je razina stresa kod radnika u prodajnim objektima, pogotovo kada rade nedjeljom i/ili blagdanima vrlo visoka, a 77,2 posto ispitanika navodi da nije odgovarajuće plaćeno za rad nedjeljom i blagdanima. Da je nedjelja najbolji dan za odmor i vrijeme sa obitelji smatra 59 posto ispitanika, a njih 56,8 posto podržava neradnu nedjelju, ali i pravo na još jedan slobodan dan u tjednu. 

-Slobodna nedjelja i blagdani, prema onome što smo dobili za rezultate istraživanje, sasvim sigurno bi povećali zanimanje radnika i radnica u trgovinskoj djelatnosti za političke procese i rasprave– istaknuo je Osmić.

Pročitaj članak

Hrvatska pošta Mostar traži 22 djelatnika

Hrvatska pošta d.o.o. Mostar raspisala je Javni oglas za prijem 22 radnika u radni odnos u Hrvatskoj pošti d.o.o. Mostar   

Evo mjesta:

1. Pomoćni operater u poštanskom prometu – 1 izvršitelj u PP 4, PU Kiseljak - na neodređeno vrijeme uz probni rad od 3 mjeseca;
2. Pomoćni operater u poštanskom prometu – 1 izvršitelj u PP 4, PU Vitez - na neodređeno vrijeme uz probni rad od 3 mjeseca;
3. Pomoćni operater u poštanskom prometu – 2 izvršitelja u PP 4, PU Novi Travnik - na neodređeno vrijeme uz probni rad od 3 mjeseca;
4. Pomoćni operater u poštanskom prometu – 1 izvršitelj u PP 4, PU Busovača - na neodređeno vrijeme uz probni rad od 3 mjeseca;
5. Operater u poštanskom prometu – 1 izvršitelj u PP 2, PU Ljubuški - na neodređeno vrijeme uz probni rad od 6 mjeseci;
6. Operater u poštanskom prometu – 1 izvršitelj u PP 2, PU Vitina - na neodređeno vrijeme uz probni rad od 6 mjeseci;
7. Pomoćni radnik za poštanske poslove – 1 izvršitelj u PP 1, PU Mostar – na neodređeno vrijeme uz probni rad od 3 mjeseca;
8. Pomoćni radnik za poštanske poslove – 1 izvršitelj u PP 2, PU Vitina - na neodređeno vrijeme uz probni rad od 3 mjeseca;
9. Pomoćni radnik za poštanske poslove – 1 izvršitelj u PP 2, PU Ljubuški - na neodređeno vrijeme uz probni rad od 3 mjeseca;
10. Pomoćni radnik za poštanske poslove – 1 izvršitelj u PP 4, PU Vitez - na neodređeno vrijeme uz probni rad od 3 mjeseca;
11. Pomoćni radnik za poštanske poslove – 1 izvršitelj u PP 4, PU Novi Šeher - na neodređeno vrijeme uz probni rad od 3 mjeseca;
12. Poštar – 2 izvršitelja u PP 1 , PU Stolac - na neodređeno vrijeme uz probni rad od 3 mjeseca;
13. Poštar – 1 izvršitelj u PP 2, PU Široki Brijeg - na neodređeno vrijeme uz probni rad od 3 mjeseca;
14. Poštar – 1 izvršitelj u PP 2, PU Ljubuški - na neodređeno vrijeme uz probni rad od 3 mjeseca;
15. Poštar-operater u poštanskom prometu – 1 izvršitelj u PP 1, PU Međugorje - na neodređeno vrijeme uz probni rad od 3 mjeseca;
16. Poštar-operater u poštanskom prometu – 1 izvršitelj u PP 2, PU Drinovci - na neodređeno vrijeme uz probni rad od 3 mjeseca;
17. Poštar-operater u poštanskom prometu – 1 izvršitelj u PP 3, PU Glamoč - na neodređeno vrijeme uz probni rad od 3 mjeseca;
18. Pomoćni operater za sortiranje pošiljaka u unutarnjem prometu - 1 izvršitelj u Sortirnici Vitez - na neodređeno vrijeme uz probni rad od 3 mjeseca;
19. Operater za sortiranje pošiljaka u unutarnjem prometu - 1 izvršitelj u Sortirnici Vitez - na neodređeno vrijeme uz probni rad od 6 mjeseci;
20. Referent za organizaciju poštanske mreže i kvalitetu – 1 izvršitelj u Odjelu za organizaciju poštanske mreže i kvalitetu, mjesto rada Mostar - na neodređeno vrijeme uz probni rad od 6 mjeseci.

Pročitaj članak

Polovica stanovnika zemlje došla na misu pape Franje u Istočnom Timoru

Procjenjuje se da je oko 600.000 ljudi u Istočnom Timoru, nešto manje od polovice njegovog stanovništva, došlo na misu s papom Franjom

Bivša portugalska kolonija Istočni Timor ima oko 1,3 milijuna stanovnika, nalazi se sjeverno od Australije i jedna je od samo dvije pretežno katoličke zemlje u Aziji. Vatikan kaže da je oko 96 posto Timoraca vjernika. Vatikan procjenjuje da se 600.000 ljudi okupilo na misi u utorak, što je jedan od najvećih odaziva ikada u odnosu na broj stanovnika zemlje na misi tijekom papinskog posjeta, piše Fena.

Istočni Timor izgubio je najmanje 102.800 ljudi u sukobu s Indonezijom od 1975. do 1999., prema Ujedinjenim narodima. Na kraju mise, papa Franjo ponovio je upozorenja o nametanju zapadnih liberalnih vrijednosti ostatku svijeta. 

- Budite oprezni s krokodilima koji žele promijeniti vašu kulturu i povijest, rekao je okupljenima, uspoređujući zapad s krokodilima na timorskim plažama. Papin posjet Istočnom Timoru dio je ambiciozne dvanaestodnevne turneje po četiri zemlje jugoistočne Azije i Oceanije, njegove najdulje turneje dosad.

Pročitaj članak

Preminuo poznati svećenik iz Širokog Brijega

Umirovljeni svećenik Dubrovačke biskupije don Frano Markić – Aleluja preminuo je u subotu 7. rujna u 83. godini života i 58. godini svećeništva u Općoj bolnici u Dubrovniku, izvijestili su na stranicama Dubrovačke biskupije

Ispraćaj će biti u srijedu 11. rujna u 16.30 sati u lapadskoj crkvi svetog Mihajla u Dubrovniku, a pokop četvrtak 12. rujna na mjesnom groblju u rodnom mjestu Ljuti Dolac, BiH, piše Dubrovački vijesnik.

Franjo Miljenko Markić je rođen 1941. godine u Biogracima/Ljuti Dolac u Hercegovini od oca Mirka i majke Slavke Lončar. Pučku školu pohađao je u rodnom selu, a gimnaziju u Širokom Brijegu (Lištica) i u Dubrovačkom sjemeništu do 1961. godine. Teologiju je studirao u Zadru i Splitu. Za svećenika je zaređen u Splitu 29. lipnja 1967. godine. Zadnju godinu studija (pastoralni praktikum) djelovao je u župi Radošić u Šibenskoj biskupiji. 

Kao prva služba u Dubrovačkoj biskupiji povjereno mu je upravljanje župom u Stravči od kolovoza 1968. godine. Od 1973. godine upravljao je župom u Ponikvama. Nakon smrti majke, koja ga je pratila kroz njegove svećeničke službe, odlučio je poći u misije. Šest godina djelovao je kao misionar u Africi, u biskupiji Livingstone u Zambiji (1984.-1990.), nakon čega se vratio u matičnu biskupiju. Po povratku je preuzeo službu dušobrižnika u župama  Smokvica i Čara, zatim je pet godina bio župnik u župama Smokovljani i Lisac. Ponovno je otišao u misije u Zambiju (1998.-2001.), a po povratku je preuzeo upravljanje župom Pridvorje. Župnikom na Lopudu imenovan je 2005. godine, te je potom postao župnik u Putnikoviću gdje je proveo pet godina. Zlatnu misu proslavio je 2017. godine, a umirovljen je 2020. godine. 

Dugo godina bio je biskupijski delegat za misije i održavao je veze s misijskim krajevima pomažući na razne načine.

Pročitaj članak

Velika radost: U 24 sata stiglo 18 beba u SKB Mostar

U protekla 24 sata, Sveučilišna klinička bolnica Mostar dočekala je 18 novih mališana

Prema informacijama koje je za Bljesak.info pružila Klinika za ginekologiju i porodiljno SKB Mostar, među novorođenčadi su deset dječaka i osam djevojčica.

Ovo je trenutak radosti za sve obitelji koje su dočekale svoje najmlađe članove, a malim bebama želimo srdačnu dobrodošlicu u svijet. Svi roditelji koji su u posljednja 24 sata postali sretni roditelji, mogu se ponositi što su svojim obiteljima donijeli toliko radosti.

Čestitamo svim roditeljima na dolasku njihovih beba i šaljemo najbolje želje za zdravlje i sreću cijelim obiteljima.

Pročitaj članak

Na Trimuši pretučen muškarac, napadač uhvaćen

Muškarac (42) pretučen je u ponedjeljak ujutro u park-šumi Trimuša u Mostaru

Njega je napao i teško ozlijedio 31-godišnjak, doznaje se u utorak u MUP-u Hercegovačko-neretvanske županije.  Napad je PS Mostar Centar prijavila supruga ozlijeđenog muškarca, piše bljesak.info.

Kako su naveli iz policije, "9. rujna, oko 09,15 sati, E.K. prijavila je PS Mostar Centar da je njezinog supruga A.K. (1982.) na 'Trimuši' fizički napao R.O. (1993.), pri čemu je A.K. zadobio vidljive ozljede u vidu otekline i modrine na lijevom oku i crvenila u predjelu rebara i grudnog koša". 

Dežurna liječnica se izjasnila da se radi o teškim tjelesnim ozljedama. R.O. je lišen slobode, a o svemu upoznata krim. policija, stoji u policijskom izvješću.

Pročitaj članak

Što ugostitelji i gosti trebaju znati i koje kazne im prijete u vezi zabrane pušenja

Početkom lipnja ove godine objavljen je Pravilnik koji regulira smjernice za ugostitelje u Federaciji Bosne i Hercegovine u vezi s provedbom Zakona o ograničenoj uporabi duhanskih proizvoda

Ugostiteljima je dodijeljen rok od šest mjeseci za prilagodbu svojih objekata ovoj zabrani, što znači da će morati uskladiti svoje prostore do početka prosinca. Kazne za kršenje zakona počet će se naplaćivati 12 mjeseci nakon stupanja zakona na snagu, točnije od dana kada podzakonski akti budu implementirani, piše klix.ba.

Prema zakonu, kazne se kreću od 2.000 KM do 5.000 KM za pravne osobe, od 300 KM do 1.000 KM za odgovorne osobe te od 500 KM do 1.500 KM za vlasnike i korisnike prostora u kojima je pušenje zabranjeno. Kazna za fizičke osobe iznosi 100 KM.

Na Facebook stranici "Zdravlje je zakon", koja je dio javne kampanje za podršku učinkovitom zakonodavstvu u vezi s kontrolom duhana u BiH, objavljena je mapa ugostiteljskih objekata u kojima je pušenje zabranjeno. Treba napomenuti da možda nisu svi objekti koji su uskladili svoje poslovanje s novim zakonom navedeni na ovoj mapi.

U Sarajevskoj županiji trenutno se nalazi 39 prijavljenih objekata u kojima je pušenje zabranjeno, dok u Tuzlanskoj i Zeničko-dobojskoj županiji ima sedam takvih objekata. Po dva objekta prijavljena su u Srednjobosanskoj i Unsko-sanskoj županiji, dok u Hercegovačko-neretvanskoj županiji postoji pet objekata s zabranom pušenja.

U Mostaru, sljedeći ugostiteljski objekti zabranili su pušenje u svojim prostorima:

• Tecó - Mostar 
• Konoba Taurus - Mostar
• Caffeteria Metropolitan - Mostar
• Craft Beer Garden imaimoze - Mostar
• Restaurant Divan - Traditional Food, Fish, Meat Specialties & Wine Bar - Mostar

Pročitaj članak

Pod okriljem noći u Hercegovinu upadaju vozila puna migranata

Migrantska kriza koja trese Europu već više godina javlja se i manifestira u intenzitetskim razmacima, nekad izraženija i vidljivija, a nekad se primiri i čeka bolji i povoljniji trenutak

Po svemu izgleda da se u posljednje vrijeme ponovno probudila i razmahala tzv. balkanska ruta, u kojoj svoje aktivno mjesto ima i BiH. Da je tako, svjedoče, nažalost, i nedavni tragični događaji na Drini, gdje se prevrnuo prenatrpani čamac s migrantima i život izgubilo 12 osoba, piše Večernji list BH.

To stvara gorak okus kod građana, negativnu percepciju društva u kojem žive, a posebice kod ljudi koji obitavaju uz granicu, istočnu - gdje migranti ulaze ili zapadnu - gdje bi željeli izići i nastaviti dalje do svoga zacrtanog krajnjeg cilja. Nije ugodno ni stanovnicima u blizini migrantskih centara, događaju se međusobni sukobi i ubojstva migranata, ureduje policija...

No, samo migrantsko kretanje jako se promijenilo. Davno su bili organizirani puni migrantski vlakovi koji hitaju preko zapadnog Balkana dublje k zapadu ili poslije autobusi iz Sarajeva prema Bihaću. Sada nije tako, obrazac je drugačiji, migranti se praktički ne vide, vodi ih, reklo bi se, organizacija iz sjene, prevozi ih se manjim prijevoznim sredstvima do graničnih prijelaza s Republikom Hrvatskom, gdje počinje borba i nadmetanje s hrvatskom policijom da se uđe na prostor EU-a.

Kako ih dovoze 

Jedno od mjesta koje opsjedaju migranti je granični prijelaz Crveni Grm u Ljubuškom. Kućni mir, komoditet, lagodnost koju osjećamo u svom domu i mjestu stanovnicima Crvenog Grma davno su oduzeti. Strah i nesigurnost njihova su svakodnevica, koja posebice dolazi noću. 

- To kod nas traje već pet, šest godina. U početku, kad su počeli dolaziti, upadali su u kuće i pljačkali, stanovali su dulje vrijeme u napuštenim kućama i pravili štetu. Prijavljivali smo policiji i to rušenje po kućama se smanjilo, a nastavilo se s pokušajima prelaska granice i to traje i danas. Međutim, u posljednjih mjesec dana to je počelo masovno. Ljudi su se jako uznemirili. Počne oko pola sata poslije ponoći pa traje do tri sata. Dovoze ih u manjim autima i kombi-vozilima, ali to je prenatrpano, s više ljudi nego što je normalno i predviđeno. Poslije ih dovoze i taksi-službe, ima svih dobi, mladih, starijih, žena, djece... - govori nam Gojko Nižić, predsjednik MZ-a Crveni Grm. 

Dodaje da se migrante dovozi na polje Jezerac i u Rastok u obližnjem selu Prolog.

- Neće reći koliko uzimaju migrantima za dovoženje dovde. Dolaze najviše iz Sarajeva. Evo, u jednoj od posljlednjih noći za sat vremena dovezeno je od 30 do 40 osoba - kazuje Gojko. 

- Mi smo se ovdje u Crvenom Grmu nagledali svačega. Dođe mi pred kuću u pola noći i zvoni na vrata. Ja mu kažem da ću pozvati policiju, a on plače: "Please, please", želi vode itd. Pa ih primimo, damo im vode, grožđa, dinje, djeci žvakaćih guma. Žele prespavati, plaču i mole da prenoće u dvorištu, kod mene su noćili. U posljednjih 20-ak dana to se pojačalo, u donjem dijelu sela su pravili straže, ali uzalud. Opet preksinoć netko s novim autom "istovario" je osmero migranata 50 metara od moje kuće. Jedan naš ga je fotografirao, proletio je kraj mene 150 km na sat. Ja bih rekao da je ovo sve netko smislio i organizirao - iznosi svoja iskustva Zoran Herceg. 

Nije izolirana pojava 

Problemi i nevolje s kojima se susreću žitelji Crvenog Grma izneseni su u srijedu (4. rujna) pred vijećnike Gradskog vijeća Ljubuškog. Na aktualnom satu vijećnik Ante Ereš postavio je pitanje: 

"Ovim putem izrazio bih zabrinutost mještana pograničnih dijelova, točnije lokacije Crveni Grm, što se tiče kretanja i prijevoza ilegalnih migranata. Apeliram da se nastavi pojačana policijska aktivnost na tom području." Odgovorio je gradonačelnik Ljubuškog Vedran Markotić: 

- Nažalost, to nije izolirana pojava kad je riječ o ilegalnim migracijama na području našega Grada. U posljednje vrijeme to se i povećalo, ne samo u Crvenom Grmu nego i drugim našim pograničnim selima - Prologu, Grabu, Lisicama, Vašarovićima, Orahovlju, u blizini granice s Republikom Hrvatskom. Imamo određene skupine ljudi, taksista, ilegalnih taksista, krijumčara ljudi koji dovoze te jadne ljude, te migrante, i onda pokušavaju prijeći u Hrvatsku. Kao Grad imali smo komunikaciju s mjerodavnim institucijama, ne samo s našim županijskim MUP-om nego i s ostalim sigurnosnim agencijama, upoznali ih s tim što se događa, prenijeli im zabrinutost i strah ljudi koji tu žive - rekao je gradonačelnik Markotić. Podsjetio je na neugodnosti koje ljudi doživljavaju i naglasio da se u posljednje vrijeme pojačao broj pripadnika Granične policije, a i pojačane su i policijske patrole županijskog MUP-a. 

- Ono što mi možemo učiniti, i činimo posljednjih godina, je izdvojiti značajna financijska sredstva na temelju zahtjeva tih MZ-ova što se tiče javnih rasvjeta. Da su osvijetljene ceste i prilazi njihovim kućama pa da se ljudi osjećaju što sigurnije barem tako - kazao je gradonačelnik Markotić.

Pročitaj članak

H&M stiže u još jedan bh. grad, a možda i u dva

Poznati švedski lanac prodavnica odjeće H&M (Hennes & Mauritz) uskoro će proširiti svoje prisustvo u Bosni i Hercegovini otvaranjem nove prodavnice u glavnom gradu, Sarajevu

Prema informacijama koje je objavio portal Radiosarajevo.ba, nova H&M prodavnica bit će smještena u popularnom Sarajevo City Centru (SCC). 

H&M, jedan od najvećih internacionalnih prodajnih lanaca, već ima dva uspješna prodajna objekta u Bosni i Hercegovini. Prva prodavnica otvorena je u ožujku 2019. godine u Shopping Mallu Delta Planet u Banja Luci. U novembru 2021. godine, H&M je otvorio vrata svog drugog objekta u Tuzli, unutar Bingo City Centra, gdje je postigao izuzetne poslovne rezultate.

Osim što širi svoju mrežu u Bosni i Hercegovini, H&M trenutno pregovara o mogućem otvaranju prodavnice i u Mostaru, što bi dodatno unaprijedilo njihovo prisustvo na ovom tržištu.

Prodavnice H&M širom svijeta poznate su po svojoj širokoj ponudi koja uključuje žensku, mušku i dječju odjeću, kao i modne dodatke. Asortiman obuhvata sve, od trendi komada do osnovnih elemenata garderobe, pružajući tako široku lepezu opcija za sve članove porodice. 

Ova ekspanzija u Sarajevo City Centru i potencijalna otvaranja u Mostaru ukazuju na sve veći interes H&M-a za tržište Bosne i Hercegovine, te dodatno jačaju njegovu prisutnost i pristupačnost za lokalne kupce.

Radio Sarajevo / Goranci online

Pročitaj članak

Skoro cijeli razred ispisao se iz osnovne škole zbog nasilnog učenika

Gotovo svi učenici jednog razreda u zagrebačkoj osnovnoj školi ispisali su se ovog ljeta iz škole zbog nasilnog učenika

Roditelji su odluku o ispisu svoje djece donijeli nakon što institucije nisu reagirale na njihove brojne apele. 

Donedavni kolege iz razreda novu će školsku godinu započeti u različitim školama. Njihova pravna zastupnica požalila se za HRT da je najgore što su svugdje naišli na zid šutnje jer nikad nisu dobili službene odgovore na molbe i pozive za pomoć. 

"Tražili smo i od škole i od Gradskog ureda za obrazovanje i od Ministarstva informaciju na koji način se planira provoditi nastava u novoj školskoj godini. Međutim, do danas mi nikakvu informaciju nismo dobili", navela je odvjetnica Ana-Marija Vegar. 

"Da se formira nekakav tim, da se pokuša, to su devetogodišnjaci i desetogodišnjaci, pomoći toj djeci u situaciji koja se dogodila, za koju oni ni na koji način niti su izazvali, niti su za nju krivi niti odgovorni. Međutim, ništa od toga se nije dogodilo", dodala je. 

Slučaj je komentirala i pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat Dragičević. 

"Ono što me žalosti i brine je da u ovom konkretnom slučaju problem nije razriješen. Prema informacijama koje su mi dostupne, u ponedjeljak će se održati sastanak u nadležnom ministarstvu, na kojem će biti prisutni svi dionici i nadam se da će se postići dogovor, odnosno da će se ovakva situacija konačno razriješiti", rekla je.

Pročitaj članak

VIDEO Neviđena borba djevojaka za buket u Ljubuškom

Glazbena grupa Mozaik Bend nedavno je objavila snimak koji je privukao veliku pažnju

Urnebesan video dolazi iz Ljubuškog. U želji da buket cvijeća završi u njihovim rukama, slobodne djevojke “lome ruke i noge” da ga se dočepaju, piše Hercegovina.in.

Djevojke su završile na tlu svadbenog salona kao kakvi MMA borci, iako se s razglasa može čuti kako govore ponovo one ih nisu vele doživjele. Pogledajte video.

Pročitaj članak