Novi hotel i šoping centar u Hercegovini uskoro otvaraju svoja vrata

foto Biznisinfo.ba

Veliki poslovno-trgovački kompleks kompanije Violeta, u vlasništvu poznatog hercegovačkog poduzetnika Petra Ćorluke, ulazi u završnu fazu priprema za otvaranje u samom središtu Gruda.

Jedan od najočitijih znakova da se projekt približava završetku jest početak zapošljavanja radnika koji će činiti prvu ekipu novog kompleksa. Violeta je objavila natječaj za veći broj radnih mjesta u trgovini, ugostiteljstvu, hotelu, igraonici i administraciji, piše Biznisinfo.ba.

Riječ je o jednom od najvećih poslovnih projekata koji se trenutačno realiziraju u ovom dijelu Hercegovine.

„Postani dio prve ekipe“

Violeta je natječaj objavila pod sloganom „Postani dio prve ekipe“, čime je praktično najavljen početak formiranja tima koji će biti zadužen za svakodnevno funkcioniranje kompleksa.

Traže se trgovci, konobari, kuhari, pizzaioli, mesari, radnici u igraonici, djelatnici na održavanju, recepcioneri te drugo hotelsko i administrativno osoblje.

Prijave su otvorene do 20. rujna 2026. godine.

Početak zapošljavanja važan je korak jer pokazuje da se aktivnosti više ne odvijaju samo na gradilištu. Paralelno sa završnim radovima počinje se organizirati i poslovanje kompleksa, što je jedan od najsnažnijih pokazatelja da bi otvaranje moglo biti sve bliže.

Hotel s četiri zvjezdice u središtu Gruda

Novi kompleks objedinit će različite sadržaje – od trgovine i ugostiteljstva do hotelijerstva, zabave i drugih poslovnih sadržaja.

Posebno mjesto zauzimat će hotel s četiri zvjezdice, kojim Ćorluka nastavlja širiti svoje poslovanje u sektoru turizma i hotelijerstva.

Ranije snimke gradilišta iz zraka pokazale su da je objekt već dobio gotovo konačne konture te da su građevinski radovi ušli u završnu fazu.

Točan datum otvaranja zasad nije službeno objavljen, no početak zapošljavanja sugerira da se projekt približava trenutku kada će vrata kompleksa biti otvorena prvim gostima, kupcima i posjetiteljima.

Ćorluka širi hotelski portfelj

Violeta posljednjih godina sve snažnije razvija hotelijerstvo kao jedan od svojih poslovnih pravaca.

U hotelskom portfelju već se nalaze Colors Inn u Sarajevu, hotel Mirjam u Makarskoj, Family Resort Urania u Baškoj Vodi te Villa Katarina u Makarskoj.

Otvaranjem novog hotela u Grudama, Ćorlukin hotelski portfelj trebao bi obuhvaćati najmanje pet objekata u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj.

Novi hotel pritom ima i posebnu simboliku. Dok se postojeći objekti nalaze u Sarajevu i na Makarskoj rivijeri, novi projekt realizira se upravo u Grudama, sjedištu Violete i sredini iz koje je kompanija započela svoj veliki poslovni razvoj.

Od higijenskih proizvoda do širokog poslovnog sustava

Violeta je javnosti najpoznatija po proizvodnji higijenskih proizvoda, ali je tijekom godina izrasla u znatno širi poslovni sustav.

Poslovanje je prošireno na distribuciju, maloprodaju, ugostiteljstvo, hotelijerstvo i druge djelatnosti, a među značajnijim investicijama posljednjih godina bilo je i preuzimanje čapljinske Laste, nakon čega je obnovljena proizvodnja poznatog proizvođača konditorskih proizvoda.

Novi kompleks u Grudama sada predstavlja još jedan važan korak u tom širenju.

Dok se završavaju posljednji radovi, istodobno se okuplja ekipa koja bi trebala pokrenuti svakodnevni život novog centra. Ako sve bude prema planu, Grude bi uskoro trebale dobiti novi trgovački, hotelski i ugostiteljski punkt koji bi mogao dodatno promijeniti poslovnu sliku samog središta grada.

Pročitaj članak

Danas još temperature do 37 °C, a onda stiže velika promjena vremena

foto Novum.ba

Bosnu i Hercegovinu danas očekuje pretežno sunčano i vrlo toplo vrijeme, uz malu do umjerenu naoblaku. Tijekom dana doći će do postupnog povećanja oblačnosti, osobito prema kasnijim satima.

Vjetar će biti slab do umjerene jačine, istočnog i sjeveroistočnog smjera. Jutarnje temperature kretat će se većinom između 10 i 16 °C, dok će na jugu zemlje biti osjetno toplije, od 20 do 23 °C.

Najviša dnevna temperatura bit će uglavnom između 29 i 34 °C, dok se na jugu Bosne i Hercegovine očekuje temperatura i do 37 °C.

Srijeda još vrlo topla

Prema prognozi za srijedu, 9. rujna, zadržat će se sunčano vrijeme uz malu do umjerenu oblačnost. U poslijepodnevnim i večernjim satima u Bosni su mogući slabi lokalni pljuskovi.

Vjetar će biti slab do umjerene jačine, južnog i jugozapadnog smjera. Jutarnja temperatura bit će između 11 i 17 °C, a na jugu od 20 do 23 °C. Dnevne temperature ponovno će biti visoke, između 30 i 36 °C.

U četvrtak stiže promjena vremena

Prava promjena očekuje se u četvrtak, 10. rujna. Sa zapada će doći do jačeg naoblačenja koje će donijeti kišu i pljuskove, a lokalno je moguća i pojava grada.

Vjetar će biti slab do umjerene jačine, uglavnom južnog i jugoistočnog smjera, dok će u sjevernim područjima puhati vjetar sjevernog smjera.

Temperature će osjetno pasti. Jutarnje će se kretati od 13 do 18 °C, na jugu od 19 do 23 °C, dok će najviša dnevna temperatura biti između 24 i 30 °C.

Petak donosi kišu, pljuskove i grmljavinu

Nestabilno vrijeme nastavit će se i u petak, 11. rujna. Očekuje se umjereno do pretežno oblačno vrijeme s kišom, pljuskovima i grmljavinom.

Lokalno je, uz kišu, ponovno moguća i pojava grada. Jutarnje temperature bit će između 14 i 19 °C, a na jugu od 19 do 23 °C. Najviše dnevne temperature kretat će se između 24 i 30 °C.

Pred nama su, dakle, još dva vrlo topla dana, nakon čega slijedi izražena promjena vremena i osjetan pad temperatura. Posebno oprezni trebaju biti u područjima gdje se očekuju jači pljuskovi, grmljavina i lokalna tuča.

Pročitaj članak

Čeka se godinama, a sada se vidi kraj: Južna obilaznica Mostara ulazi u završnu fazu

foto Pogled.ba

U nastavku današnjih aktivnosti predsjednik Hrvatskog narodnog sabora Bosne i Hercegovine dr. Dragan Čović obišao je radove na završnoj fazi izgradnje Južne obilaznice Mostara, odnosno na dionici od izlaza iz tunela Novi do čvora Rodoč. U obilasku su sudjelovali federalna ministrica prometa i komunikacija Andrijana Katić, gradonačelnik Mostara dr. Mario Kordić te direktor JP Ceste Federacije BiH Ljubo Pravdić, piše Pogled.ba.

Aktualni radovi obuhvaćaju trasu prema Rodoču, tunel Privorac, vijadukt Rodoč te novi kružni tok kojim će se ostvariti veza prema Avijatičarskom mostu i lokalnoj cestovnoj mreži. Vrijednost ugovorenih radova iznosi 32,44 milijuna KM, a sredstva su osigurana iz Proračuna Federacije BiH. 

„Mostar je razvojno središte Hercegovine i njegova infrastruktura mora pratiti potrebe grada koji raste i razvija se. Ovakvi projekti stvaraju preduvjete za nova ulaganja, gospodarski rast i bolju povezanost prostora, što je važno za dugoročni razvoj cijele Hercegovine“, istaknuo je Čović. 

Upravo jedan od ključnih učinaka ovog projekta bit će rasterećenje gradskih prometnica. Preusmjeravanje teškog i tranzitnog prometa na obilaznicu trebalo bi smanjiti prometno opterećenje u urbanom području te omogućiti bolju protočnost i sigurnije prometovanje kroz grad. 

„Na Južnoj obilaznici Mostara u protekle tri godine napravljen je značajan iskorak. Tunel Novi praktički je završen, riješen je dugogodišnji imovinsko-pravni spor na dijelu trase prema Miljkovićima, a danas su u tijeku radovi vrijedni više od 32 milijuna KM na nastavku obilaznice prema Bišću polju. Naš je cilj ovu prometnicu učiniti potpuno funkcionalnom i u konačnici je povezati s čvorom Mostar jug na Koridoru Vc. Pred nama još postoje izazovi, prije svega oni vezani uz državnu imovinu, ali nastavljamo koordinirano raditi kako bi Mostar dobio prometno rješenje koje se čeka godinama“, kazala je Katić. 

Završetkom preostalih faza Južna obilaznica omogućit će izravnije povezivanje s magistralnom cestom M17 i čvorom Mostar jug na Koridoru Vc, čime će se zaokružiti jedno od najvažnijih prometnih rješenja za Mostar i širi hercegovački prostor.

Pročitaj članak

Mala Gospa – blagdan rođenja Blažene Djevice Marije

foto Goranci online

Blagdan Rođenja Blažene Djevice Marije, u narodu poznat kao Mala Gospa, slavi se svake godine 8. rujna. To je jedan od najljepših marijanskih blagdana u Katoličkoj Crkvi, kojim se vjernici spominju rođenja one koja će postati Majkom Isusa Krista i Majkom Crkve.

Iako Sveto pismo ne donosi podatke o Marijinu rođenju, blagdan se temelji na drevnoj kršćanskoj predaji. Prema predaji, Marija je bila kći Joakima i Ane, a njezino rođenje Crkva promatra u svjetlu Božjeg plana spasenja koji će se ispuniti rođenjem Isusa Krista.

Mala Gospa posebno je povezana s nadom, novim početkom i Božjom blizinom. Marijino rođenje najavljuje dolazak Krista, pa ovaj blagdan nosi snažnu poruku da Bog djeluje tiho i neprimjetno, ali da njegov plan uvijek vodi prema životu i spasenju.

U liturgijskoj godini blagdan Rođenja Blažene Djevice Marije zauzima posebno mjesto. Crkva toga dana poziva vjernike da s Marijom zahvaljuju Bogu za dar života i da se, poput nje, otvore Božjoj volji.

Marija je od najranijih dana kršćanstva štovana kao Majka Božja, Majka Crkve i zagovornica vjernika. Zato se na Malu Gospu u mnogim hrvatskim krajevima održavaju svečane mise, procesije, hodočašća i druga vjerska okupljanja.

Blagdan Male Gospe ujedno je i prilika da se vjernici sjete vlastitih obitelji, roditelja i djece te da svoje živote i nakane povjere Marijinu zagovoru. Posebno se mole za majke, djecu i obitelji, ali i za sve one koji traže utjehu, pomoć i nadu.

Rođenje Blažene Djevice Marije Crkva zato slavi kao radostan događaj – kao početak puta koji će voditi prema Betlehemu i rođenju Spasitelja svijeta. U Mariji se već nazire Krist, a u njezinu životu primjer vjere, poniznosti i potpunog predanja Bogu.

Mala Gospa stoga nije samo spomen na jedan događaj iz davne prošlosti. Ona je poziv svakom vjerniku da poput Marije vjeruje Bogu, prihvati život kao dar i s pouzdanjem kroči putem kojim ga Bog vodi.

Svečano u Pologu, Jablanici i na Šćitu: Mala Gospa okupit će brojne vjernike u Rami

Susjedne Župe Polog i Jablanica slave svoju nebesku zaštitnicu, a blagdan Rođenja Blažene Djevice Marije – Mala Gospa, posebno svečano obilježava se u Rami, u franjevačkom samostanu i župi Uznesenja Blažene Djevice Marije na Šćitu.

Ovaj marijanski blagdan tradicionalno je prigoda za okupljanje brojnih vjernika iz Rame, ali i hodočasnika koji na Šćit dolaze iskazati svoju ljubav i pobožnost prema Blaženoj Djevici Mariji.

MALOJ GOSPI 

Pozdravljam Te, Marijo, Kćeri Boga Oca, Majko Isusa Krista, Zaručnice Duha Svetoga, uzvišeni Hrame Presvetoga Trojstva. Prepoznajemo te kao našu Sestru, milinu čovječanstva, Majku punu ljubavi, nositeljicu Krista, našeg života, znak nade i utjehe, savršenu sliku Crkve. Učini nas samo jednim srcem i jednom dušom s Tobom da naviještamo koliko je velik Gospodin i prepoznajemo s radošću Njegovu prisutnost u svijetu. 

Tebi, odabranoj od Boga, za jedinstveno poslanje u povijesti spasenja, posvećujemo same sebe, naše djelovanje i naš život. Utisni svoj pečat u naše duše, da ostanemo uvijek vjerni Bogu. Izlij na nas Svoju ljubav Majke, prati nas na putu života. Utaži našu glad kruhom Riječi i Euharistije, daj da doživimo Tvoju majčinsku skrb prema nama. Ne dopusti da beskorisne i prolazne brige priječe naše traženje Boga. Po djelu Duha Svetoga i Tvojoj vjernoj suradnji neka živi i raste u nama Krist Tvoj Sin da ostvarimo spasonosni Očev plan. Amen.

Pročitaj članak

Požar se opasno približio Rujištu, Mostar prekriven dimom

foto PVP Mostar

Veliki požar koji već nekoliko dana bukti na području istočnih obronaka planine Prenj ponovno se razbuktao, a situacija kod Mostara postaje sve ozbiljnija, a dim je prekrio čitav grad.

Požar koji je prethodnih dana zahvatio područje između Bahtijevice i Ćesima, nošen snažnim vjetrom, u ponedjeljak poslijepodne spustio se u Hansko polje, nadomak poznatog izletišta Rujište kod Mostara.

Pripadnici Profesionalne vatrogasne postrojbe Mostar bore se s vatrenom stihijom na iznimno zahtjevnom i nepristupačnom terenu. Situaciju dodatno otežava vjetar koji raspiruje vatru i pogoduje njezinu širenju.  

Mostarski vatrogasci objavili su dramatične snimke s požarišta, a razmjere situacije najbolje su opisali jednom riječju – „Katastrofa“.

Vatra sve bliže Rujištu  Posebno zabrinjava činjenica da se požarna linija spustila prema Hanskom polju, području u neposrednoj blizini Rujišta.  

Riječ je o jednom od poznatijih izletišta u okolici Mostara, zbog čega širenje požara prema tom području izaziva dodatnu zabrinutost.  

Prema informacijama s terena, požar na Prenju nije jedini veliki problem s kojim se vatrogasci u ponedjeljak suočavaju. Na području Hercegovačko-neretvanske županije aktivno je više velikih požara, među kojima su i požari na području Konjica, Ljubuše i Crvanja.

Vatrogasci vode tešku borbu  Gašenje požara na Prenju posebno je zahtjevno zbog konfiguracije terena. Vatrogasnim ekipama pristup pojedinim dijelovima požarišta dodatno je otežan, dok vjetar u svakom trenutku može promijeniti smjer širenja vatre.  

Mostarska Profesionalna vatrogasna postrojba ulaže velike napore kako bi se požarna linija stavila pod kontrolu i spriječilo njezino daljnje širenje.  

Istodobno, prema satelitskim podacima Europskog sustava za obranu od šumskih požara, registriran je i veliki požar južno od Nevesinja, kod mjesta Udrežnje.

Situacija na Prenju i dalje se pomno prati, a daljnji razvoj događaja uvelike će ovisiti o vremenskim uvjetima i jačini vjetra.  

Vatrena stihija tako se opasno približila Rujištu, dok mostarski vatrogasci vode tešku borbu kako bi spriječili da se požar dodatno proširi.  

Pročitaj članak

FOTO Petorica franjevaca položila svečane zavjete na Širokom Brijegu

foto Fra3.net

Svečano euharistijsko slavlje u samostanskoj crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije okupilo je franjevce, obitelji, prijatelje i brojne vjernike, piše portal Fra3.net.

U samostanskoj crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije na Širokom Brijegu petorica braće Hercegovačke franjevačke provincije položila su svoje svečane, odnosno doživotne zavjete, potvrdivši tako svoju konačnu odluku da svoj život u potpunosti posvete Bogu i Crkvi te ga živeći po primjeru svetoga Franje.

Svečano euharistijsko slavlje okupilo je brojne članove Hercegovačke franjevačke provincije, članove obitelji i rodbinu zavjetovanika, njihove prijatelje, kao i mnoštvo vjernika. U slavlju je koncelebrirao veći broj svećenika, dok su bogoslovi svojom asistencijom dodatno pridonijeli svečanosti liturgijskog slavlja.

Svoje svečane zavjete položili su fra Ante Leo Dodig iz župe Uznesenja Blažene Djevice Marije u Seonici, fra Robert Radić iz župe sv. Mihovila Arkanđela u Drinovcima, fra Ante Vlašić iz župe sv. Anastazije u Somboru, fra Luka Bešlić iz župe Bezgrješnoga Začeća Blažene Djevice Marije u Posušju te fra Danijel Miličević iz župe sv. Stjepana Prvomučenika u Čerinu.

Polaganjem svečanih zavjeta petorica braće pred Bogom i Crkvom potvrdila su svoje konačno opredjeljenje za franjevački način života. Time su se obvezali živjeti evanđeoske savjete siromaštva, čistoće i poslušnosti, slijedeći Krista po primjeru svetoga Franje Asiškoga.

Svečani zavjeti predstavljaju važan trenutak u životu svakoga redovnika. Nakon godina formacije, molitve, zajedničkog života i priprave, njima se potvrđuje trajna odluka ostati vjeran pozivu i poslanju koje je svaki od njih prepoznao kao svoj životni put.

U ozračju zajedništva Provincije i njihovih obitelji, ovaj je dan tako postao svojevrsna kruna dosadašnjeg puta petorice mladih franjevaca, ali i početak novoga poglavlja njihova redovničkog života.

„Pomolimo se da Gospodin našoj braći udijeli milost ustrajnosti i vjernosti, kako bi, slijedeći Krista stopama svetoga Franje, svojim životom uvijek svjedočili radost Evanđelja“, navodi Fra3.

Njihovim svečanim zavjetovanjem Hercegovačka franjevačka provincija dobila je petoricu braće koji su pred Bogom i Crkvom javno potvrdili spremnost svoj život staviti u službu Evanđelja, Crkve i Božjega naroda.

Neka ih na tom putu prati zagovor svetoga Franje i Presvete Bogorodice te im Gospodin udijeli ustrajnost, vjernost i radost u življenju njihova franjevačkog poziva.

Cijelu galeriju pogledajte na mrežnim stranicama portala Fra3.net.

 

 

 

Pročitaj članak

FOTO Požar u Ladini: Brzom intervencijom vatrogasaca spriječeno širenje vatre

foto Goranci online

Srećom, požar je na vrijeme uočen i nije zahvatio veću površinu, a mještani zahvaljuju vatrogascima na brzoj intervenciji

Jutros je u naselju Ladina u Bogodolu izbio požar koji je, zahvaljujući pravodobnom uočavanju i brzoj intervenciji vatrogasaca, stavljen pod nadzor prije nego što se vatra uspjela proširiti na veće područje.

Na teren su izašli pripadnici Prve vatrogasne službe iz Mostara, koji su, prema riječima mještana, intervenirali u rekordnom roku. Upravo je njihova brza reakcija pomogla spriječiti širenje požara i moguće veće posljedice.

Srećom, požar je uočen na vrijeme, pa opožarena površina nije bila velika. Ipak, jutrošnji događaj još je jednom upozorio na opasnost od požara u uvjetima dugotrajne suše i izrazito suhe vegetacije.

Mještani Ladine ovom prilikom zahvaljuju mostarskim vatrogascima na brzoj i profesionalnoj intervenciji.

Istodobno, upućuju apel svima na maksimalan oprez. Zbog dugotrajne suše trava i nisko raslinje izrazito su suhi, a jedan neugašeni opušak može u samo nekoliko trenutaka izazvati požar s nesagledivim posljedicama.

Poseban oprez potreban je prilikom boravka u prirodi, paljenja vatre, korištenja poljoprivrednih strojeva i odlaganja opušaka. Ono što nekome može izgledati kao bezazlena sitnica, u ovakvim vremenskim uvjetima može prerasti u požar koji ugrožava imovinu, prirodu, ali i ljudske živote.

Jutrošnji požar u Ladini srećom nije prerastao u veću štetu. No, upravo ovakvi događaji pokazuju koliko su brzina reakcije i odgovorno ponašanje svakog pojedinca važni.

 

  

 

 

 

 

 

 

Pročitaj članak

Svetogrđe ili novi način privlačenja ljudi? Londonska katedrala sklapa posao s noćnim klubom

U jednoj od najpoznatijih londonskih crkava ubuduće će se, uz molitve i orgulje, slušati i suvremena glazba. Katedrala sv. Pavla dogovorila je četverogodišnju suradnju s klubom Fabric, što je očekivano izazvalo i oduševljenje i poprilično podignute obrve.

Katedrala sv. Pavla u Londonu odlučila je otvoriti svoja vrata – ne samo vjernicima, turistima i hodočasnicima, nego i suvremenim glazbenicima. Jedna od najpoznatijih londonskih znamenitosti objavila je četverogodišnje partnerstvo s legendarnim noćnim klubom Fabric, u sklopu kojega će se u katedrali održavati koncerti različitih glazbenih žanrova.

Drugim riječima, ako ste dosad mislili da su u katedrali rezervirani samo prostor za molitvu, orgulje i crkveni zbor, London je odlučio malo proširiti program.

Suradnja zapravo nije potpuno nova. Fabric je posljednjih godina već organizirao nekoliko koncerata u katedrali, među kojima su bili nastupi američke kantautorice Patti Smith i australskog glazbenika RY X-a. Nakon tih događaja očito je zaključeno kako je spoj sakralne arhitekture i suvremene glazbe dovoljno uspješan da dobije i četverogodišnji nastavak.

„Neće biti rejvanja u crkvenim klupama“

Najava je, međutim, izazvala i brojne kritike.

Dio javnosti smatra kako koncerti takve vrste jednostavno nisu primjereni prostoru koji je prvenstveno namijenjen bogoslužju. Posebno se ističe činjenica da se u kripti katedrale nalaze grobovi brojnih povijesnih osoba, među njima i slavnog britanskog admirala lorda Nelsona.

Zato su se na društvenim mrežama pojavili komentari o „plesanju po grobovima“, dok su neki cijelu ideju nazvali „svetogrđem“ i „sramotnom“.

Uprava katedrale i Fabric, međutim, očito su svjesni mogućih reakcija pa su požurili objasniti kako nitko ne planira pretvoriti katedralu u novu verziju istoimenog londonskog kluba.

Iz katedrale poručuju da neće biti rejvanja u crkvenim klupama. Koncerti će biti sjedeći, a prije svakog nastupa crkveni kanonik zamolit će publiku da ostane na svojim mjestima.

Dakle, nema skakanja, nema gurkanja i, barem prema najavama, nema situacije u kojoj bi netko tijekom refrena završio na propovjedaonici.

Objašnjenje ipak nije uvjerilo sve.

„Ovo bi trebao biti dom molitvenih zborova i orkestara. Ovakvi događaji nisu prikladni za vjerski objekt koji je projektirao Sir Christopher Wren. Anglikanci su se potpuno pogubili“, napisala je jedna korisnica na Instagramu.

Druga je događaj nazvala „svetogrđem“, dok je jedna reakcija na TikToku bila još izravnija: „Odvratno je i sramotno što je crkva to dopustila.“

Ali katedrala ima nešto što klub nema – akustiku

Naravno, nisu svi zgroženi.

Dio publike pozdravio je ideju, ističući kako upravo crkveni prostori mogu ponuditi nevjerojatno iskustvo glazbe uživo. Jedan korisnik posebno je pohvalio akustiku katedrale, dok su drugi projekt opisali kao „legendarnim“ i „fantastičnim“.

I upravo se na toj ideji temelji cijela suradnja.

Sandra Lynes Timbrell, direktorica za odnose s posjetiteljima u katedrali, kaže da su „oduševljeni“ programom „iznimnih“ koncerata koji pripremaju s Fabricom.

Prema njezinim riječima, događaji će publici ponuditi vrhunske izvođače i „nezaboravna iskustva“ u jednom od najprepoznatljivijih londonskih prostora.

Katedrala se nada i da će suradnja privući nove posjetitelje koji možda inače ne bi zakoračili u njezine prostore.

A to je, zapravo, možda i ključ cijele priče. Ako se ljude više ne može privući samo arhitekturom, poviješću i vjerom, možda će ih privući glazba.

„Neočekivani spoj“ Londona

Suosnivač Fabrica Cameron Leslie suradnju je opisao kao „neočekivani spoj dvaju potpuno različitih dijelova Londona“.

Plan je, kaže, nadograditi dosadašnja uspješna događanja i stvoriti nešto posebno, dostojno prostora u kojem se održava.

I tako će se u katedrali koju je projektirao Sir Christopher Wren, među monumentalnim stupovima i stoljećima povijesti, uskoro ponovno čuti suvremena glazba.

Je li to znak da se crkva uspješno prilagođava modernom vremenu ili još jedan dokaz da se granica između sakralnog prostora i koncertne dvorane sve više briše – ovisit će, očito, o tome koga pitate.

Prvi koncert u sklopu novog četverogodišnjeg partnerstva zakazan je za 29. listopada, dok će ime izvođača biti objavljeno naknadno.

Za sada je jedno sigurno: lord Nelson će koncert barem morati slušati iz kripte.

Pročitaj članak

Lidl stiže u BiH, a na njegovim policama mogao bi se naći i domaći krumpir

Njemački trgovački div ulazi u završnicu priprema za početak poslovanja u Bosni i Hercegovini, a domaći proizvođači već dobivaju prve pozive za moguću suradnju. Među njima su i proizvođači čuvenog glamočkog krumpira.

Dolazak njemačkog trgovačkog lanca Lidl na tržište Bosne i Hercegovine mogao bi otvoriti novi prostor za domaće poljoprivredne proizvođače. Prema prvim informacijama, prve Lidlove poslovnice u BiH trebale bi biti otvorene u ožujku sljedeće godine, a među domaćim proizvodima koji bi se mogli naći na njihovim policama mogao bi biti i poznati glamočki krumpir.

Da Lidl već razgovara s domaćim proizvođačima potvrdio je Siniša Šolak, predsjednik Udruge „Glamočki krompir“, navodeći kako su predstavnici njemačkog lanca kontaktirali njihovu udrugu.

„Prošle srijede kontaktirao nas je trgovački lanac Lidl, koji u ožujku sljedeće godine otvara svoju liniju u Bosni i Hercegovini, te su nam zakazali sastanak sljedeći tjedan, gdje ćemo razgovarati o potencijalnoj suradnji, kakvi su naši potencijali, spremnost i slično“, rekao je Šolak za Nezavisne novine.

Lidl želi domaće proizvode

Proizvođači glamočkog krumpira, kako ističe Šolak, sami su kontaktirali Lidl čim su čuli da kompanija planira ulazak na tržište BiH. Sada bi se razgovori trebali konkretizirati kroz procjenu proizvodnih kapaciteta, kvalitete i mogućnosti suradnje.

„Tada su nam rekli da moraju imati određeni postotak robe proizvedene u Bosni i Hercegovini. Mi pripadamo sektoru voća i povrća i evo nas sada u situaciji da razgovaramo, da vidimo potencijale, kapacitete i mogućnosti za sljedeću sezonu“, pojasnio je Šolak.

Za proizvođače je, dodaje, sama činjenica da ih je kontaktirao veliki međunarodni trgovački lanac veliko priznanje.

Posebnu težinu tome daje činjenica da je glamočki krumpir jedan od prepoznatljivijih domaćih poljoprivrednih proizvoda, čiji bi plasman kroz veliki trgovački sustav mogao otvoriti mogućnost za veće i stabilnije tržište.

Poljoprivrednici očekuju novu priliku

Da bi ulazak velikih trgovačkih lanaca mogao biti značajan za domaću poljoprivredu, smatra i Stojan Marinković, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača RS-a.

Prema njegovim riječima, zahtjev da domaći proizvodi budu zastupljeni na policama trgovina nije nov. Poljoprivrednici su ranije tražili da domaća roba bude ne samo prisutna nego i jasno označena i lako uočljiva kupcima.

Ako Lidl kontaktira proizvođače, Marinković najavljuje koordinaciju s Udruženjem povrćara RS-a, koje najbolje može procijeniti količine i proizvodne mogućnosti.

„Kada je riječ o krumpiru, ali i puno poljoprivrednih kultura, možemo osigurati dovoljne količine za domaće tržište“, rekao je.

I domaći voćari vide mogućnost za suradnju. Dragoja Dojčinović, predsjednik Udruženja voćara Republike Srpske, poručuje kako će se odazvati eventualnom pozivu Lidla.

„Definitivno imamo što ponuditi. Što više kupaca imamo, to bolje za nas, a to znači da ćemo uspjeti plasirati ove proizvode“, istaknuo je Dojčinović.

Lidl već traži više od 1000 radnika

Dolazak Lidla u BiH već je vidljiv i kroz intenzivne pripreme za početak poslovanja. Iako kompanija još nije službeno objavila točan datum otvaranja prvih trgovina, proces zapošljavanja već je u tijeku.

Lidl je raspisao natječaje za više od 1000 radnika u više od 20 lokalnih zajednica u Bosni i Hercegovini, dok su zaposlenici na rukovodećim pozicijama već počeli s obukom.

Otvaranje velikog broja poslovnica moglo bi tako imati višestruki učinak – od novih radnih mjesta i jačanja konkurencije u maloprodaji do stvaranja dodatnog prostora za plasman domaće hrane.

Za proizvođače poput glamočkih poljoprivrednika sada slijedi ključni dio – dokazati da mogu osigurati traženu kvalitetu, količinu i kontinuitet isporuke.

Ako dogovor bude postignut, poznati glamočki krumpir mogao bi tako iz lokalnog i regionalnog tržišta napraviti korak prema policama jednog od najvećih europskih trgovačkih lanaca.

Pročitaj članak

AfD uvjerljivo pobijedio u Saskoj-Anhaltu: Je li ovo početak nove političke ere u Njemačkoj?

foto Reuters

Rezultat AfD-a pokazuje da je stranka uspjela privući velik broj birača nezadovoljnih politikom etabliranih stranaka, osobito kada je riječ o migracijama, gospodarstvu, sigurnosti i odnosu prema Rusiji. Istodobno, njezine stavove o migraciji, europskoj politici i vanjskim odnosima oštro kritiziraju druge njemačke stranke.

Njemačka je dobila snažan politički signal koji će se teško moći ignorirati. Na izborima za parlament savezne pokrajine Saska-Anhalt Alternativa za Njemačku (AfD) ostvarila je dosad nezabilježen rezultat i osvojila 43,8 posto glasova, odnosno 39 od ukupno 83 zastupnička mjesta. Time je postala daleko najjača politička snaga u pokrajini, ali joj za apsolutnu većinu nedostaju tri mandata.

Rezultat je posebno značajan ako se usporedi s prethodnim izborima. AfD je 2021. godine u Saskoj-Anhaltu osvojio 20,8 posto glasova, što znači da je u samo pet godina više nego udvostručio potporu. Istodobno je CDU, stranka kancelara Friedricha Merza, pala na samo 17,2 posto, što je njezin najlošiji rezultat u toj pokrajini.

Rezultati su sljedeći:

• AfD – 43,8 posto, 39 mandata
• CDU – 17,2 posto, 15 mandata
• SPD – 9,3 posto, 8 mandata
• Zeleni – 8,9 posto, 8 mandata
• Ljevica – 8,6 posto, 8 mandata
• BSW – 5,3 posto, 5 mandata

Izborna izlaznost također je bila iznimno visoka – 77,8 posto, što je rekord za pokrajinu. To je važno jer pokazuje da rezultat AfD-a nije posljedica samo slabog odaziva birača, nego masovne mobilizacije biračkog tijela.

AfD više nije samo prosvjedni glas

Najvažnija poruka izbora nije samo brojka od 43,8 posto. AfD je pokazao da u dijelu istočne Njemačke može postati dominantna politička snaga.

Stranka je godinama gradila potporu na pitanjima migracija, sigurnosti, nezadovoljstva saveznom politikom, troškova života i odnosa prema Rusiji. U kampanji je posebno naglašavala pitanje migracija i koncept tzv. „remigracije“, kao i promjenu pristupa prema vanjskoj politici i Ukrajini.

No bilo bi pogrešno zaključiti da je gotovo polovica birača glasala isključivo zbog jednog pitanja.

Izborni rezultat može se promatrati i kao glas protiv etabliranih stranaka. CDU je pretrpio težak poraz, SPD je ostao na jednoznamenkastom rezultatu, dok su Zeleni i Ljevica također daleko od položaja koji bi im omogućio samostalno oblikovanje političkog smjera.

Drugim riječima, AfD je profitirao ne samo od vlastite mobilizacije birača nego i od slabosti političkih konkurenata.

CDU doživio ozbiljan udarac

Posebno zabrinjava rezultat CDU-a.

Stranka je osvojila tek 17,2 posto glasova i ostala daleko iza AfD-a. Za kancelara Friedricha Merza to je neugodan politički signal, iako treba biti oprezan s izravnim prenošenjem pokrajinskog rezultata na saveznu razinu.

Saska-Anhalt ipak nije Njemačka u malom.

Pokrajinski izbori imaju vlastitu dinamiku, lokalne teme i specifičnu političku povijest. Istočna Njemačka već godinama pokazuje snažniju potporu AfD-u nego zapadni dio zemlje.

Ali istodobno bi bilo jednako pogrešno rezultat jednostavno odbaciti kao „istočnonjemački fenomen“. AfD je danas najveća oporbena stranka u Bundestagu, a rezultat u Saskoj-Anhaltu pokazuje da njezina potpora ima potencijal dodatnog rasta.

Najveći problem za AfD tek dolazi

Paradoks ovog izbornog uspjeha jest u tome što AfD ima ogromnu izbornu potporu, ali nema dovoljno mandata da samostalno formira vladu.

Za apsolutnu većinu potrebno joj je 42 od 83 zastupnika, a osvojila je 39.

Teoretski, matematički prostor za koaliciju postoji. BSW je prešao izborni prag s 5,3 posto i osvojio pet mandata. Međutim, politički gledano, suradnja nije jednostavna. AfD je već signalizirao da ne želi takav savez, dok ostale stranke odbacuju suradnju s AfD-om.

Upravo će zato sljedećih dana najveća politička tema biti – tko uopće može sastaviti vladu?

Ako AfD ostane izoliran, ostale stranke mogle bi pokušati formirati vrlo široku koaliciju bez njega. No takav bi aranžman bio politički kompliciran jer bi morao okupiti CDU, SPD, Zelene, Ljevicu i BSW kako bi se došlo do većine.

To pokazuje jednu od ključnih posljedica ovog rezultata: AfD možda neće preuzeti vlast, ali je uspio stvoriti situaciju u kojoj će bez njega biti iznimno teško formirati stabilnu vladu.

„Protupožarni zid“ ponovno pred velikim testom

Njemačke etablirane stranke već godinama održavaju tzv. Brandmauer, odnosno politički zid prema AfD-u. Drugim riječima, odbijaju koalicijsku suradnju s tom strankom.

Razlog je njezina politička pozicija i činjenica da su pojedini pokrajinski ogranci AfD-a od strane njemačkih sigurnosnih službi označeni kao ekstremistički. Istodobno, AfD takve ocjene odbacuje i tvrdi da su politički motivirane.

Rezultat u Saskoj-Anhaltu sada taj model stavlja pod najveći pritisak dosad.

Jer jedno je ignorirati stranku koja osvaja 10 ili 15 posto glasova. Sasvim je drugačija situacija kada ona osvoji 43,8 posto i postane uvjerljivo najjača politička snaga.

Tu se otvara ozbiljno pitanje za njemačku demokraciju: treba li druge stranke i dalje pod svaku cijenu održavati političku izolaciju AfD-a ili će pritisak birača s vremenom dovesti do promjene tog stava?

Za sada nema naznaka da će se taj zid odmah srušiti.

Što ovaj rezultat zapravo znači za Njemačku?

Najrazumnije je izbjeći i pretjerivanje i umanjivanje značaja izbora.

Ovo nije pobjeda AfD-a na saveznim izborima i ne znači da će ta stranka sutra preuzeti njemačku vladu. O vanjskoj politici, obrambenoj politici i velikom dijelu migracijske politike odlučuje se na saveznoj razini.

Ali isto tako nije riječ o običnoj pokrajinskoj pobjedi.

AfD je ostvario svoj najbolji rezultat na pokrajinskim izborima u povijesti i pokazao da može osvojiti više od dvije petine biračkog tijela.

Još važnije, birači su poslali vrlo jasnu poruku etabliranim strankama.

Morat će ponuditi uvjerljive odgovore na pitanja koja birači smatraju ključnima: migracije, sigurnost, gospodarstvo, troškove života, stanovanje, energiju i povjerenje u političke institucije.

Jer AfD-u se može politički protiviti, može ga se kritizirati i može ga se izolirati. Ali 43,8 posto glasova ne može se jednostavno izbrisati iz političke stvarnosti.

Istočna Njemačka ponovno šalje poruku Berlinu

Saska-Anhalt sada postaje svojevrsni politički laboratorij za Njemačku.

Hoće li AfD, unatoč ogromnoj potpori, ostati izvan vlasti? Hoće li se tradicionalne stranke uspjeti dogovoriti oko alternativne većine? Hoće li se biračko nezadovoljstvo preliti i na druge pokrajine?

Odgovori na ta pitanja bit će važniji od samog slavlja AfD-a.

Jer pravi značaj ovih izbora neće se mjeriti samo brojem osvojenih mandata, nego time hoće li njemačke etablirane stranke shvatiti zašto im birači okreću leđa – i mogu li taj trend preokrenuti.

Jedno je, međutim, već sada jasno: AfD više nije politička pojava koju njemački politički sustav može promatrati sa strane. Rezultat u Saskoj-Anhaltu pokazao je da je stranka postala nezaobilazan čimbenik njemačke politike, čak i ako joj put do vlasti i dalje ostaje vrlo neizvjestan.

Pročitaj članak

AMERIKANCI STIŽU U MOSTAR Grade golemi podatkovni centar, građani već pokrenuli peticiju

foto hpcpress.rs

AAFS Infrastructure and Energy planira u Mostaru izgradnju podatkovnog centra snage 100 megavata, dok bi ukupna vrijednost njezinih najavljenih ulaganja u BiH mogla premašiti dvije milijarde eura

Mostar bi u idućim godinama mogao postati jedno od važnijih središta digitalne infrastrukture u regiji. Američka kompanija AAFS Infrastructure and Energy najavila je izgradnju velikog podatkovnog centra snage čak 100 megavata, a vrijednost projekta procjenjuje se na oko 530 milijuna eura.

Ako bi se projekt realizirao u najavljenom opsegu, riječ bi o jednom od najvećih tehnoloških infrastrukturnih ulaganja dosad najavljenih u Bosni i Hercegovini. Podatkovni centar, zajedno s pripadajućom infrastrukturom, bio bi dio šireg investicijskog plana američke kompanije u BiH.

Mostar u središtu investicijskog plana

Prema informacijama koje prenosi Biznis.rs, AAFS je ranije najavio ulaganja od oko 1,5 milijardi eura u Bosni i Hercegovini. Plan obuhvaća izgradnju plinovoda, tri plinske elektrane te projekte povezane s modernizacijom i proširenjem zračnih luka u Sarajevu i Mostaru.

Novim planovima ukupna vrijednost najavljenih ulaganja raste na više od dvije milijarde eura, odnosno oko 2,3 milijarde američkih dolara.

Posebno mjesto u tim planovima zauzima upravo Mostar.

Osim podatkovnog centra vrijednog približno 530 milijuna eura, AAFS planira povećati i ulaganje u Zračnu luku Mostar.

Amer Bekan, predstavnik AAFS-a u Bosni i Hercegovini, potvrdio je da bi ranije najavljena investicija od 50 milijuna eura trebala biti povećana na 100 milijuna eura.

Novac bi, prema najavama, bio uložen u izgradnju MRO centra, odnosno centra za održavanje, popravak i remont zrakoplova. Objekt bi trebao biti namijenjen prvenstveno servisiranju manjih i uskotrupnih putničkih zrakoplova.

To znači da bi samo dva velika projekta AAFS-a povezana s Mostarom – podatkovni centar i ulaganje u Zračnu luku – prema trenutačno dostupnim informacijama vrijedila oko 630 milijuna eura.

Centar od 100 megavata tražit će golemu infrastrukturu

Planirana snaga podatkovnog centra od 100 MW jasno pokazuje razmjere projekta.

Ne bi se radilo o manjem podatkovnom centru namijenjenom lokalnim korisnicima, nego o objektu velikog kapaciteta koji bi zahtijevao ozbiljnu elektroenergetsku, komunikacijsku i drugu prateću infrastrukturu.

Za takav projekt posebno je važna mogućnost osiguranja stabilne i pouzdane opskrbe električnom energijom, kao i izgradnja potrebnih priključaka i sustava koji omogućuju neprekidan rad podatkovne infrastrukture.

U slučaju realizacije, Mostar bi dobio projekt koji bi mogao značajno promijeniti njegovu poziciju na regionalnoj karti podatkovnih centara i digitalne infrastrukture.

No, istodobno s objavom planova pojavili su se i protivnici projekta.

Dio Mostaraca pokrenuo je online peticiju pod nazivom „Zaustaviti gradnju data centra u Mostaru!“, kojom se traži zaustavljanje najavljene investicije. Do sada je prikupljeno 4.186 potpisa.

AAFS računa na američke razvojne institucije

Prema informacijama koje prenosi Biznis.rs, financiranje projekata AAFS planira osigurati uz pomoć američkih razvojnih institucija, među kojima se navode Export-Import Bank of the United States i U.S. International Development Finance Corporation, kao i međunarodni fondovi.

AAFS Infrastructure and Energy pritom se povezuje s osobama iz političkog kruga američkog predsjednika Donalda Trumpa.

Među osnivačima kompanije navode se Jesse Binnall, nekadašnji Trumpov odvjetnik, te Joseph Flynn, brat bivšeg Trumpova savjetnika za nacionalnu sigurnost Michaela Flynna.

Od energetike do digitalne infrastrukture

Investicijski plan AAFS-a u Bosni i Hercegovini znatno je širi od samog podatkovnog centra.

Kompanija planira projekte u području:

• energetike i izgradnje plinovoda,
• izgradnje triju plinskih elektrana,
• razvoja i modernizacije zračnih luka,
• izgradnje MRO centra u Mostaru,
• razvoja velikog podatkovnog centra u Mostaru.

Ako bi svi najavljeni projekti bili realizirani u planiranom opsegu, ukupna ulaganja premašila bi dvije milijarde eura i obuhvatila tri strateška područja – energetiku, promet i digitalnu infrastrukturu.

Za Mostar bi posebno značajna bila kombinacija ulaganja u zračnu luku i podatkovni centar. Jedan projekt grad pozicionira kao potencijalno regionalno središte za održavanje zrakoplova, dok bi drugi mogao otvoriti vrata prema velikim digitalnim i tehnološkim sustavima.

Ipak, važno je naglasiti da se zasad radi o najavljenim investicijskim planovima, a ne o završenim projektima. Konačna realizacija ovisit će o osiguranju financiranja, potrebnim dozvolama i procedurama, dostupnosti infrastrukture te provedbi pojedinačnih faza projekta.

Ako se najave pretvore u stvarnost, Mostar bi mogao dobiti investicijski paket vrijedan stotine milijuna eura – i podatkovni centar kakav bi po svojoj snazi predstavljao potpuno novu razinu digitalne infrastrukture za ovaj dio Europe.

Pročitaj članak

LUDBREG Tisuće hodočasnika stigle na veliko slavlje, poruka biskupa snažno odjeknula

foto Varaždinska biskupija

Tisuće vjernika stigle u Ludbreg: Snažna poruka s najvećeg hrvatskog euharistijskog svetišta  LUD BREG – Tisuće hodočasnika iz Hrvatske, Slovenije i Mađarske okupile su se u subotu, 5. rujna, u Ludbregu na tradicionalnom slavlju uoči Svete nedjelje i godišnje proslave Predragocjene Krvi Kristove, piše Bitno.net.

Hodočasnici su tijekom dana sudjelovali u pobožnostima i euharistijskim slavljima na prostoru Zavjetne kapele Hrvatskog sabora, a središnju svetu misu u 11 sati predvodio je varaždinski biskup Bože Radoš, u zajedništvu s umirovljenim biskupom Josipom Mrzljakom, generalnim vikarom Varaždinske biskupije Antunom Perčićem, domaćim župnicima te više od stotinu svećenika Zagrebačke metropolije i šire.

U uvodu u misno slavlje biskup Radoš pozvao je okupljene da otvore svoje srce Bogu i pred njega donesu sve ono što nose u sebi – zahvale, molitve, žalosti, tjeskobe, križeve i nakane.  Istaknuo je kako Krist prima sve što čovjek donosi pred njega te da u susretu s Bogom i vlastite slabosti mogu postati izvor nove radosti.  

Kristova krv – govor ljubavi  

U propovijedi je biskup Radoš poruku ludbreškog svetišta približio kroz živote dvoje svetaca – sv. Karla Acutisa i sv. Majke Terezije.  Iako su pripadali različitim generacijama i živjeli u potpuno različitim okolnostima, povezuje ih ono što je bilo u središtu njihova života – euharistija.  

Karlo Acutis, mladić duboko uronjen u svijet tehnologije, euharistiju je nazivao „autocestom za Nebo“, dok je Majka Terezija svakodnevno započinjala svoj dan euharistijom i euharistijskim klanjanjem. Biskup Radoš podsjetio je i da je Acutis bio autor izložbe o euharistijskim čudima diljem svijeta, u kojoj je predstavljeno i ludbreško euharistijsko čudo.

Govoreći o Predragocjenoj Krvi Kristovoj, biskup je naglasio da Krist na križu nije dao samo nešto za čovjeka, nego je dao samoga sebe.  „Kristova krv je govor ljubavi kojega ne možemo ne čuti i ne možemo krivo razumjeti“, poručio je biskup Radoš.

Posebno se osvrnuo na one koji u svetište dolaze opterećeni životnim problemima – brigama za djecu, bolešću, neizvjesnošću, osjećajem samoće ili vlastitim križevima. 

Poručio je kako Krist, koji se prinosi na oltaru, zajedno sa svojim ranama prinosi i rane svakoga čovjeka.  „Vratite se ponovno nedjelji i slavlju euharistije“  Jedna od središnjih poruka ovogodišnjeg okupljanja bila je poziv na ponovno otkrivanje nedjelje i euharistije kao središta kršćanskog života.  

Biskup Radoš pozvao je vjernike da se vrate nedjeljnom misnom slavlju i da ne dopuste da ih od euharistije udalje svakodnevne obveze, kupovina, izleti ili drugi sadržaji.  Podsjetio je na riječi sv. Karla Acutisa da je euharistija „autoput prema Nebu“, pozivajući vjernike da po uzoru na njega i Majku Tereziju ponovno stave Krista u središte svojega života.

Nakon svete mise hodočasnici su u ophodu oko oltara Zavjetne kapele iskazali štovanje relikviji Predragocjene Krvi Kristove. U poslijepodnevnim satima održani su euharistijsko klanjanje i pobožnost Križnoga puta.

Ludbreško svetište tako je i ove godine bilo mjesto susreta tisuća vjernika koji su, dolazeći iz različitih krajeva, zajedničkom molitvom i sudjelovanjem u euharistiji obilježili jedno od najvažnijih vjerskih okupljanja u Hrvatskoj.  

Župnik Kristijan Stojko na kraju je zahvalio hodočasnicima na dolasku te pozvao vjernike da pomognu obnovu župne crkve Presvetog Trojstva u Ludbregu, čuvarice relikvije Predragocjene Krvi Kristove. 

Pročitaj članak

Tisuće ljudi na ulicama Londona, a broj biskupa iznenadio sve: Dogodio se povijesni rekord

foto Diocese of Westsminster

Tisuće ljudi okupile su se u subotu, 5. rujna, u Londonu na Hodu za život, a ovogodišnje izdanje obilježeno je rekordnim brojem katoličkih biskupa koji su sudjelovali u događaju, prenosi Hrvatska katolička mreža.

Na londonskim ulicama okupilo se čak 14 katoličkih biskupa iz Velike Britanije, što je dvostruko više nego prethodne godine. Sudionici su javnim okupljanjem željeli istaknuti dostojanstvo i zaštitu svakog ljudskog života – od začeća do prirodne smrti.

Program je započeo Misom za život u Westminsterskoj katedrali, koju je predvodio nadbiskup Westminstera Richard Moth. Uz njega su sudjelovali nadbiskup Birminghama Bernard Longley, nadbiskup Southwarka John Wilson te još 11 biskupa iz Engleske, Škotske i Walesa.  

Organizatori su istaknuli kako snažan odaziv crkvene hijerarhije pokazuje koliko Crkva važnim smatra pitanje zaštite ljudskog života.  

Nakon mise sudionici su se uputili londonskim ulicama prema Parliament Squareu. Ovogodišnji Hod održan je pod geslom „Pobačaj ranjava obitelj“, kojim su organizatori željeli naglasiti posljedice pobačaja ne samo za nerođeno dijete nego i za obitelji i društvo.  

Tijekom okupljanja bili su prisutni i protivnici Hoda za život, koji su prosvjedovali protiv stavova sudionika. Unatoč napetoj atmosferi, organizatori su naglasili važnost mirnog javnog svjedočenja.  

Ravnateljica organizacije March for Life UK Isabel Vaughan-Spruce istaknula je kako je ovogodišnji snažan odaziv posebno značajan u trenutku kada se u Velikoj Britaniji vode brojne rasprave o zakonodavstvu vezanom uz pobačaj, ali i potpomognuto samoubojstvo.  

Prema službenim podatcima, tijekom 2023. godine u Engleskoj i Walesu obavljeno je 277.970 pobačaja, što predstavlja povećanje od 11 posto u odnosu na prethodnu godinu.

Vaughan-Spruce poručila je kako Hod za život ne smatra militantnom inicijativom, nego izrazom suosjećanja i nastojanja da se zaštite najranjiviji. Posebno je istaknula sve veći broj mladih koji se uključuju u događaj, kao i sudjelovanje ljudi različitih društvenih i vjerskih pozadina. 

Sudionici su ove godine pozvani i na molitvu za britanske zastupnike, budući da će se u Donjem domu 11. rujna raspravljati i glasovati o prijedlogu zakona kojim bi se teško bolesnim punoljetnim osobama u posljednjih šest mjeseci života omogućilo zatražiti liječničku pomoć radi okončanja vlastitog života.  

Organizatori su pozvali na molitvu da zastupnici prilikom donošenja odluka imaju na umu dostojanstvo svakog ljudskog života.  

Unatoč prosvjedima i kritikama, sudionici Hoda za život poslali su poruku kako će nastaviti javno svjedočiti za život, uz naglasak na mir, molitvu i dijalog.  

Ovogodišnji Hod u Londonu tako je, uz rekordan broj sudjelujućih biskupa, ponovno otvorio pitanje zaštite života i položaja najranjivijih u britanskom društvu.

Pročitaj članak

Požar aktivan danima, Hrvatska poslala dva kanadera

foto Goranci online

Vlada Republike Hrvatske u nedjelju je odobrila angažiranje dvaju protupožarnih zrakoplova Canadair CL-415 Hrvatskoga ratnog zrakoplovstva za pružanje humanitarne pomoći u gašenju požara na području općine Prozor-Rama, piše Fena.

Odluka je donesena na telefonskoj sjednici Vlade Republike Hrvatske, a odnosi se na prelazak granice Republike Hrvatske pripadnika Oružanih snaga RH radi pružanja pomoći u gašenju velikog požara u Bosni i Hercegovini.  

Za izvršenje zadaće odobreno je korištenje dvaju zrakoplova Canadair CL-415, zajedno s dvije posade pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske.  

Pomoć Hrvatske uslijedila je nakon što je predsjednik Vlade RH Andrej Plenković telefonski razgovarao s predsjedateljicom Vijeća ministara BiH Borjanom Krišto, koja je zatražila pomoć u gašenju požara.  

Požar se danima širi  

Požar na širem području Prozor-Rame aktivan je već nekoliko dana, a vatra se širila prema naseljima Proslap, Kozo i Orašac.  

U gašenju sudjeluju pripadnici DVD-a Prozor-Rama, lokalno stanovništvo, Air Tractori te helikopter Oružanih snaga BiH.  

Vatra je zahvatila i područje Ljubuše i Proslopske planine, dok su na području Mrkodola ranije izgorjele četiri kuće.  Situaciju dodatno otežavaju nepristupačan teren, jak vjetar i izrazito suho raslinje, zbog čega je gašenje požara na pojedinim područjima iznimno zahtjevno.  

Zbog razmjera požara i teških uvjeta na terenu ranije je zatražena i međunarodna pomoć iz zraka.  Dolazak hrvatskih Canadaira trebao bi biti značajna pomoć vatrogascima i svima koji se već danima bore s vatrenom stihijom na području Prozor-Rame.

Pročitaj članak

SVI TO RADIMO, A NISMO NI SVJESNI Telefoni nam uzimaju vrijeme, pažnju i ljude koje volimo

foto Društvene mreže

Pametni telefoni postali su neizostavan dio svakodnevice.

Putem njih razgovaramo, dogovaramo susrete, pratimo vijesti, koristimo društvene mreže i održavamo kontakte s ljudima koji su kilometrima daleko. No, istodobno se događa paradoks – što smo tehnološki povezaniji, mnogi se osjećaju sve udaljenijima od ljudi koji su im fizički najbliži, piše Srpska.info.

Umjesto razgovora uživo, druženja i zajedničkog vremena, svakodnevicu sve češće ispunjavaju poruke, društvene mreže i beskrajno pregledavanje sadržaja na zaslonima.  

Psiholog i analitičar Ibrahim Prohić upozorava kako je riječ o složenom društvenom fenomenu koji je posljedica snažnog razvoja tehnologije, ali i načina na koji smo je počeli koristiti.

Tehnologija nas povezuje, ali može i udaljiti  Tehnologija je donijela brojne prednosti. Danas je dovoljno nekoliko sekundi da se čujemo s osobom koja se nalazi na drugom kraju svijeta. Informacije su dostupnije nego ikada, a svakodnevne obveze mogu se obavljati brže i jednostavnije.  

Problem nastaje kada virtualna komunikacija počne zamjenjivati stvarne odnose.  Poruka, emotikon ili „lajk“ mogu održavati kontakt, ali teško mogu zamijeniti razgovor licem u lice, zajedničku kavu, zagrljaj ili jednostavno vrijeme provedeno s osobom do koje nam je stalo.  

Kako ističe Prohić, ljudi se danas mogu nalaziti u istoj prostoriji, a da međusobno gotovo i ne razgovaraju jer je njihova pažnja usmjerena prema ekranima.

Svi smo dostupni, ali jesmo li doista prisutni?  

Jedan od najvećih paradoksa modernog života upravo je činjenica da smo gotovo stalno dostupni, ali često nismo stvarno prisutni.  

Možemo imati stotine kontakata na društvenim mrežama, desetke razgovora u aplikacijama i brojne pratitelje, a istodobno imati sve manje kvalitetnih razgovora s obitelji, prijateljima ili partnerom.  

Ljudi su opterećeni poslom, obvezama i užurbanim načinom života, pa telefon često postaje najjednostavniji način „održavanja odnosa“. Umjesto da nekoga posjetimo ili nazovemo, pošaljemo kratku poruku. Umjesto razgovora, ostavimo reakciju na objavu.  

Takva komunikacija može biti korisna, ali ne može u potpunosti nadomjestiti stvarnu bliskost.  Sve manje razgovora, sve više vremena pred ekranom  Posebno je zanimljivo ono što se događa unutar obitelji. Članovi obitelji mogu zajedno provoditi sate, a da svatko istodobno bude na vlastitom telefonu.  

Na taj način tehnologija ne mora nužno izazvati sukob – ponekad ga jednostavno ukloni tako što ljudi prestanu međusobno razgovarati.  

Upravo se u tome krije ozbiljan problem: gubi se vrijeme koje bismo mogli posvetiti ljudima koji su nam najvažniji.  Čovjek je društveno biće i potreban mu je stvarni kontakt s drugim ljudima. Tehnologija može pomoći u održavanju odnosa, ali ne bi trebala postati njihova zamjena.  

Možda je zato jedan od najjednostavnijih načina za ponovno povezivanje – povremeno odložiti telefon.  Pogledati osobu preko puta sebe. Saslušati je. Razgovarati bez provjeravanja obavijesti.  

Jer, koliko god bili povezani putem ekrana, prava bliskost ipak se događa izvan njih.

Pročitaj članak