Simbolika devete postaje: Tim SKB Mostar u pobožnosti Križnog puta na Humu
Veliki petak kakav se ne pamti: Papa osobno nosi križ u Koloseju, prijenos na televiziji
Papa će večeras Veliki petak u Flavijevom amfiteatru predvoditi tradicionalnu pobožnost koja podsjeća na Isusov put prema Golgoti, izravan prijenos od 21:15 sati možete gledati na HRT1, RTV Herceg Bosne, BHT i FTV. . Ovogodišnje meditacije je napisao franjevac Francesco Patton, piše Vatican News.
Papa Lav XIV. će na Veliki petak 3. travnja nositi križ na svih 14 postaja tradicionalnog Križnoga puta (Via Crucis) u Koloseju – stoji u priopćenju Tiskovnoga ureda Svete Stolice objavljenom jučer, 31. ožujka. Ovogodišnje meditacije o Isusovu putu prema Golgoti napisao je franjevac Francesco Patton, koji je bio kustod Svete zemlje od 2016. do 2025. godine, te koji se trenutno nalazi u samostanu na planini Nebo u Jordanu. Meditacije će biti objavljene oko podneva na Veliki petak.
Podsjetimo da je prošle godine, kao i 2024. godine, meditacije za pobožnost križnoga puta napisao sam papa Franjo, koji se vratio na oporavak u Dom svete Marte nakon što je bio otpušten iz Poliklinike Gemelli. Prema odluci samog argentinskog Pape, prošlogodišnju pobožnost Križnoga puta u Koloseju je predvodio kardinal Baldo Reina, generalni vikar za Rimsku biskupiju.
Na Veliki petak, veliki derbi – ali ne i za sve: Evo zašto ga ne možete gledati!
U Mostaru je na rasporedu veliki gradski derbi 27. kola WWin lige Bosne i Hercegovine između FK Velež Mostar i HŠK Zrinjski Mostar – utakmica koja tradicionalno izaziva ogromnu pažnju, strast i podjele, ali i jedno veliko pitanje: zašto je mnogim Hrvatima ovaj derbi praktično nedostupan?
I dok interes navijača nikada nije bio upitan, način prijenosa ponovno izaziva nezadovoljstvo među mnogim ljubiteljima sporta. Naime, utakmica se u Bosni i Hercegovini prenosi na platformi BH Telecom putem kanala MY TV, dok je za gledatelje u Hrvatskoj osiguran prijenos na Arena Sport 6.
Problem koji se ponavlja
Ovo nije prvi put da derbi između Zrinjskog i Veleža završava na platformi koja nije dostupna velikom broju gledatelja, posebno onima koji koriste druge operatere. Tisuće navijača, osobito Hrvata u BiH, tako ostaju bez mogućnosti legalnog praćenja utakmice.
Paradoks je očit – jedan od najgledanijih sportskih događaja u državi dostupan je samo ograničenom broju korisnika. U praksi to znači da mnogi gledatelji, željni pratiti svoj klub, pribjegavaju alternativama poput ilegalnih IPTV servisa i “divljih” streaming stranica.
Tko snosi odgovornost?
Glavni razlog ovakve situacije leži u ekskluzivnim televizijskim pravima. Prava prijenosa WWin lige dodijeljena su određenim platformama, što drugim operaterima onemogućuje distribuciju sadržaja. I dok je to uobičajena praksa u modernom sportu, u ovakvim slučajevima dolazi do očite neravnoteže – publika ostaje zakinuta.
Dodatni problem je što se prijenos ne emitira na široko dostupnim sportskim kanalima unutar BiH, poput Arena Sporta, koji su prisutni kod većine operatera.
Derbi na Veliki petak
Posebnu težinu cijeloj priči daje i činjenica da se utakmica igra na Veliki petak, dan kada mnogi vjernici sudjeluju u crkvenim obredima. Time je dodatno smanjen broj onih koji će moći pratiti susret uživo, čak i ako imaju pristup prijenosu.
Nogomet za sve – ili samo za neke?
Mostarski derbi oduvijek je bio više od utakmice – simbol grada, rivalstva i identiteta. No, u vremenu kada tehnologija omogućuje dostupnost sadržaja gotovo svima, ostaje nejasno zašto se upravo ovakvi susreti zatvaraju iza ograničenih platformi.
Navijači ne traže mnogo – samo priliku da legalno i bez prepreka gledaju svoj klub. Sve dok se to ne promijeni, pitanje iz naslova ostat će itekako aktualno: je li derbi u Mostaru doista dostupan svima – ili samo odabranima?
Tisuće vjernika na tradicionalnom Križnom putu na Humu: ‘Ne bojte se križa!’
![]() |
| foto Denis Kapetanović / Bljeaak.info |
Blagdanski stol postaje luksuz: Evo koliko zapravo košta Uskrs u Mostaru
Pripreme za Uskrs uvelike su počele, no uz tradicionalna jela i obiteljsko okupljanje, mnogi Mostarci ove će godine osjetiti i značajan financijski pritisak. Analiza cijena osnovnih namirnica pokazuje kako će uskrsni ručak za četveročlanu obitelj predstavljati ozbiljan trošak, osobito u kontekstu rasta cijena hrane i životnih troškova, piše Bljesak.info.
Već osnovne namirnice potrebne za blagdanski stol – poput mladog krumpira, mladog luka, šunke, jaja i brašna – dosežu ukupno oko 23,45 KM. Međutim, najveći izdatak odnosi se na glavno jelo. Janjetina, koja je čest izbor za Uskrs, košta oko 23,95 KM po kilogramu, dok je nešto povoljnija opcija svinjetina s cijenom od 14,45 KM po kilogramu.
Kada se u obrok uključe svi sastojci, ukupna cijena ručka značajno raste. Tako će uskrsni stol s janjetinom iznositi oko 71,35 KM, dok će varijanta sa svinjetinom biti nešto pristupačnija i iznositi oko 52,35 KM.
No, blagdanski ručak ne čini samo glavno jelo. Šunka, kao nezaobilazan dio uskrsne tradicije, kreće se od 8,95 do 13,95 KM po kilogramu, dok pakiranje od 30 jaja stoji oko 8,95 KM. Dodatno, domaća pogača, iako pripremljena od osnovnih sastojaka, također ulazi u ukupni trošak.
Posebnu stavku predstavlja francuska salata, koja je gotovo standard na uskrsnom stolu. Priprema kod kuće može koštati i do 20 KM po kilogramu, dok je kupovna varijanta nešto jeftinija, pa za četveročlanu obitelj iznosi između 10 i 15 KM.
Ni kolači više nisu „sitnica“. Cijene sastojaka poput čokolade, oraha i maslaca značajno su porasle, pa priprema jedne vrste kolača često prelazi 30 KM. U nekim slučajevima, kupovni kolači mogu biti jednako skupi ili čak povoljniji.
Kada se svemu dodaju pića – kava, sokovi ili gazirana pića – konačni iznos dodatno raste. Iako pojedinačno ne djeluju kao veliki trošak, u ukupnom zbroju čine značajnu stavku.
Na kraju, procjene pokazuju kako će četveročlana obitelj u Mostaru za uskrsni ručak morati izdvojiti oko 150 KM. Luksuznija varijanta s janjetinom doseže taj iznos, dok se skromnija opcija sa svinjetinom kreće oko 132 KM.
Usporedbe radi, sindikalna potrošačka košarica u ožujku iznosi oko 3.400 KM, od čega na prehranu otpada 1.530 KM, dok je prosječna plaća u Hercegovačko-neretvanskoj županiji oko 1.718 KM. U takvim okolnostima, uskrsni ručak za mnoge predstavlja dodatno opterećenje ionako napetog kućnog budžeta.
Unatoč svemu, poruka Uskrsa ostaje ista – blagdan nije u obilju na stolu, već u zajedništvu, vjeri i radosti koju dijelimo s bližnjima.
U Širokom Brijegu obilježena 34. obljetnica utemeljenja HVO-a
Povodom 34. obljetnice utemeljenja Hrvatskog vijeća obrane (HVO) i 21. obljetnice 1. pješačke (gardijske) pukovnije Oružanih snaga BiH, na Trgu širokobrijeških žrtava danas je odana počast poginulim hrvatskim braniteljima polaganjem vijenca i paljenjem svijeća. Program obilježavanja počeo je polaganjem zajedničkog vijenca koji su položili pripadnici 1. pješačke (gardijske) pukovnije Oružane snage Bosne i Hercegovine, nakon čega su izaslanstva zapalila svijeće uz mirozov.
U obilježavanju su sudjelovali gradonačelnik Grada Širokog Brijega Ivo Pavković sa svojim suradnicima, predstavnici Koordinacije udruga proisteklih iz Domovinskog rata HVO-a Herceg-Bosne iz Širokog Brijega zajedno s članovima obitelji poginulih hrvatskih branitelja, predsjednik Vlade Županije Zapadnohercegovačke Predrag Čović, ministar hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata Županije Zapadnohercegovačke Mladen Begić, ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Županije Zapadnohercegovačke Vjekoslav Lasić, zastupnik u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine Dario Knezović, izaslanik u Domu naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine Tomislav Mandić, kao i predstavnici hrvatske komponente Oružanih snaga Bosne i Hercegovine.
Obljetnica utemeljenja HVO-a bit će obilježena u svim gradovima i općinama u kojima je tijekom Domovinskog rata djelovalo Hrvatsko vijeće obrane.
Program obilježavanja počeo je 1. travnja, a završit će 8. travnja u Mostaru, vojnom svečanošću u vojarni Stanislav Baja Kraljević u Mostaru i svečanom akademijom u Hrvatskom domu hercega Stjepana Kosače u Mostaru.
Dan koji Mostar nikad nije zaboravio: jedna detonacija označila je početak rata
![]() |
| foto: Kamenjar / Posljedice eksplozije cisterne u Mostaru |
Novija povijest Mostara obilježena je traumatičnim događajima koji su započeli 3. travnja 1992. godine. Tog popodneva, oko 17:15 sati, odjeknula je eksplozija cisterne na autobusnom stajalištu u naselju Zalik, preko puta Sjevernog logora, u kojem su tada bile smještene jedinice JNA i rezervisti. Taj trenutak označio je početak rata u Mostaru, uvodeći grad u razdoblje straha, gubitaka i razaranja, piše Bljesak.info.
Eksplozija je odjeknula cijelim gradom, a materijalna šteta bila je ogromna. Nažalost, život je izgubilo četvero ljudi. Među njima su bili Milenko Marić i Mate Raič, koji su poginuli na licu mjesta dok su prolazili cestom pored vojarne. Njihova vozila i tijela uništeni su do te mjere da obitelj Mate Raiča nije mogla obaviti sahranu. Treći stradali bio je Ivan Kožul, koji je poginuo od pada dijelova vojarne dok se vozio u automobilu. Uz njih, život je izgubio i jedan vojnik JNA.
U tom trenutku, zgrada Mostarke, doma radijske postaje, pogođena je granatom. Glavni urednik Hrvatske radiopostaje Mostar, Veselko Čerkez, prisjetio se razgovora s generalom JNA Momčilom Perišićem, koji je zaprijetio granatiranjem grada:
"Ako se ne prestane s provokacijama, koje ugrožavaju mir i bezbednost, ja ću granatirati Mostar, deo po deo."
Čerkez je odgovorio:
"Ali, generale, ne mogu vjerovati, o čemu govorite?! Kakve provokacije?"
Perišić je precizirao:
"U 10:10 granatiram Cim, u 10:20 Iliće, u 10:30 Beli breg!"
Teorije o uzroku eksplozije cisterne razlikovale su se: neki tvrde da je cisterna bila puna goriva i minirana s tajmerom, drugi da je sadržavala eksploziv i granate aktivirane daljinskim upravljačem, dok su treći pretpostavljali da je na nju bačen dinamit iz vozila u pokretu. Beogradska Politika sljedećeg dana izvijestila je o "diverzantsko-terorističkoj akciji u Zaliku i napadu na gradsku vojarnu JNA Mostarski bataljon".
Samo nekoliko dana kasnije, 6. travnja, Bosna i Hercegovina bit će međunarodno priznata, a već 7. travnja počela su granatiranja mostarskih naselja pod zapovjedništvom generala Perišića. U tim napadima poginulo je najviše civila, uništeni su gotovo svi mostovi na Neretvi osim Starog Mosta, značajan broj vjerskih objekata, uključujući crkvu u Potocima, franjevački samostan i crkvu u Mostaru, Biskupski dvor te samostan časnih sestara. Od tadašnjih 14 džamija, neoštećene su ostale samo dvije.
Taj proljetni dan, 3. travnja 1992., ostao je urezan u pamćenje Mostaraca kao početak jednog od najmračnijih razdoblja u povijesti grada. Eksplozija u Zaliku simbol je trenutka kada je Mostar prestao biti miran grad na Neretvi i postao poprište sukoba koji će trajati godinama.
Danas isplata mirovina za mjesec ožujak
Mirovine za mjesec ožujak bit će isplaćene danas, 3. travnja 2026. godine, putem Jedinstvenog računa riznice Federacije BiH, u skladu s važećim Zakonom o MIO. Riječ je o redovitoj isplati koja obuhvaća gotovo pola milijuna korisnika diljem Federacije.
Za umirovljenike koji su pravo na mirovinu ostvarili do 1. siječnja 2026. godine, najniža mirovina iznosi 666,76 KM, zajamčena 795,74 KM, dok najviša doseže 3.333,79 KM. Prosječna samostalna mirovina za ožujak iznosi 850,05 KM.
S druge strane, za one koji su pravo na mirovinu ostvarili nakon 1. siječnja 2026., uvedena je nova osnovica za obračun koja iznosi 724,36 KM. Na temelju toga, visina najniže mirovine ovisi o godinama staža, pa tako za manje od 20 godina staža iznosi 434,62 KM, dok za 40 i više godina staža doseže 688,14 KM.
Za osiguranike s dugim radnim vijekom, odnosno 40 i više godina staža, zajamčena mirovina utvrđena je na 842,44 KM. Također, obiteljske i invalidske mirovine za nove korisnike ne mogu biti niže od 651,92 KM, što predstavlja 90 posto prosječne mirovine iz prosinca 2025. godine, usklađene s tekućom godinom.
Važno je istaknuti kako korisnici koji ostvaruju prava prema posebnim propisima, poput braniteljske populacije, imaju zajamčenu najnižu mirovinu u iznosu od 666,76 KM.
Ukupno će mirovinu za ožujak primiti 464.689 korisnika, dok su za ovu isplatu osigurana sredstva u iznosu od oko 351,8 milijuna konvertibilnih maraka.
Ova isplata dolazi u razdoblju povećanih životnih troškova, zbog čega su visine mirovina i dalje jedna od ključnih tema za velik broj građana.
Mostar danas hodočasti na Hum na pobožnost Križnoga puta
Danas će se na Brdo Hum održati 26. po redu pobožnost Križnoga puta, koja iz godine u godinu okuplja velik broj vjernika iz Mostara i okolice.
Pobožnost započinje u 14:00 sati s prve postaje, a sudionici će, moleći i razmatrajući Kristovu muku, prolaziti postaje sve do vrha Huma, gdje se uzdiže prepoznatljivi križ – simbol vjere i nade za mnoge Mostarce.
Križni put na Hum već godinama predstavlja snažan duhovni događaj u korizmenom vremenu, kada se vjernici kroz molitvu i sabranost prisjećaju Kristove žrtve. Ova pobožnost posebno je značajna jer povezuje zajedništvo, vjeru i tradiciju, a mnogi sudionici ističu kako upravo uspon na Hum ima i duboko osobno značenje.
Očekuje se kako će, kao i prethodnih godina, velik broj vjernika sudjelovati u ovoj pobožnosti.
Misa Večere Gospodnje u Mostaru
Na Veliki četvrtak, 2. travnja, u mostarskoj stolnici Marije Majke Crkve svečano je proslavljena Misa Večere Gospodnje, koju je predvodio mostarsko-duvanjski biskup i apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanske biskupije Petar Palić. U koncelebraciji su sudjelovali generalni vikar mons. Nikola Menalo, katedralni župnik don Josip Galić, župni vikar don Gabrijel Pavlović te don Zvonimir Rezo, svećenik katedralne župe koji trenutačno boravi na studiju u Rimu, piše Crkva na kamenu.
Liturgijsko slavlje uzveličao je katedralni zbor Marija pod ravnanjem maestra don Dragana Filipovića, uz orguljašku pratnju prof. Marijane Pavlović, pridonijevši dostojanstvu ove svete večeri koja uvodi u otajstvo Kristove muke, smrti i uskrsnuća.
U svojoj homiliji biskup Palić uputio je snažan poziv vjernicima na dublje razumijevanje Euharistije, ali i na njezino konkretno življenje kroz služenje bližnjima. Istaknuo je kako ova liturgijska večer vodi u samo središte uskrsnog otajstva – trenutak u kojem je Krist „do kraja ljubio svoje“.
Posebno se osvrnuo na evanđeoski izvještaj svetog Ivana, koji za razliku od drugih evanđelista ne donosi opis ustanove Euharistije, nego donosi prizor pranja nogu učenicima. „Ivan nas ne vodi prema kruhu i vinu, nego prema posudi s vodom i ručniku“, naglasio je biskup, pojašnjavajući kako upravo ta gesta otkriva neraskidivu povezanost između oltara i služenja. Dok sveti Pavao u Poslanici Korinćanima donosi riječi ustanove – „Ovo je tijelo moje za vas“ – Ivan pokazuje kako to isto Tijelo treba biti prepoznato u bližnjima, osobito u onima najpotrebnijima.
Biskup je podsjetio i na probleme prve kršćanske zajednice u Korintu, gdje su bogatiji zanemarivali siromašne tijekom euharistijskih slavlja. „Primati Krista u pričesti, a zatvarati oči pred potrebnima, duboka je nedosljednost“, upozorio je, pozivajući se i na nauk Benedikta XVI., koji naglašava da Euharistija koja ne prelazi u djela ljubavi ostaje nepotpuna.
Središnji naglasak homilije bio je poziv na osobno preispitivanje. Biskup je istaknuo kako vjera ne smije ostati zatvorena unutar crkvenih zidova, nego mora prožeti svakodnevni život – obitelj, rad i društvo. „Ne možemo častiti Krista na oltaru, a ignorirati ga u patnicima“, poručio je.
Govoreći o simbolici pranja nogu, podsjetio je kako Isus preuzima ulogu sluge, pokazujući krajnju poniznost i ljubav. U tom je kontekstu citirao i Ivan Zlatousti, koji upozorava da se Krist ne smije častiti samo u liturgiji, dok se zanemaruje u siromašnima.
Biskup Palić naglasio je kako obred pranja nogu nije tek simboličan čin, nego konkretan poziv svakom vjerniku. Pozvao je okupljene da se zapitaju kome su u vlastitom životu pozvani „oprati noge“ – kroz oprost, brigu za starije, strpljenje i ljubav u svakodnevnim odnosima.
U završnici homilije podsjetio je na starozavjetnu Pashu i simboliku jaganjca, povezujući je s Kristom – Jaganjcem Božjim koji daje snagu za životni put. „Bez te nebeske hrane naši napori brzo slabe“, istaknuo je.
Nakon homilije biskup je oprao noge dvanaestorici muškaraca, koji su predstavljali apostole i dolazili iz šest mostarskih župa, slijedeći primjer Isusa Krista s Posljednje večere.
Po završetku pričesti, posvećene hostije prenesene su u svetohranište, nakon čega su se biskup, svećenici i vjernici zadržali u tišini i molitvi. Mnogi su ostali i na klanjanju, čime je započela sveta tišina iščekivanja Kristove muke i smrti, koja obilježava nadolazeće dane Vazmenog trodnevlja.
VELIKI PETAK – Dan šutnje, križa i ljubavi koja ide do kraja
Na današnji dan Crkva slavi Petak Muke Gospodnje – Veliki petak, jedan od najsvetijih i najdubljih dana u cijeloj liturgijskoj godini. Zapovijedani post i nemrs! To je dan kada se vjernici spominju muke i smrti Isusa Krista na križu, događaja koji stoji u samom središtu kršćanske vjere.
Veliki petak obilježava se posebnom liturgijskom tišinom i sabranošću. Crkva danas ne slavi svetu misu, jer se vjernici okupljaju kako bi u dubokom razmatranju sudjelovali u Obredima Muke Gospodnje. Tijekom tih obreda čita se izvještaj o Kristovoj muci, vjernici mole sveopću molitvu za potrebe Crkve i svijeta, klanjaju se križu te primaju svetu pričest.
Pričest se na Veliki petak dijeli samo u obredima Muke Gospodnje, dok se bolesnicima može nositi u svako doba dana.
Dan bez euharistije i bez slavlja
Liturgijski propisi naglašavaju posebnost ovoga dana. Dopušteno je slaviti samo sakramente pomirenja i bolesničkog pomazanja, dok se drugi sakramenti ne slave.
Može se slaviti i liturgija sprovoda, ali uz posebnu jednostavnost:
- bez pjevanja,
- bez sviranja orgulja,
- bez zvonjenja zvona.
Ova suzdržanost u liturgiji želi naglasiti ozbiljnost i otajstvenu dubinu dana u kojem Crkva stoji podno Kristova križa.
Služba čitanja i molitva s pukom
Za Veliki petak i Veliku subotu preporučuje se da se Služba čitanja i Jutarnja mole zajedno s vjernicima. Ova molitva nekada je bila poznata pod nazivom Officium tenebrarum – služba tame.
U toj molitvi vjernici razmatraju Kristovu muku, smrt i ukop, te u sabranosti i tišini iščekuju svjetlo Uskrsnuća.
Klanjanje križu
Središnji trenutak liturgije Velikoga petka jest klanjanje križu. Prema liturgijskim odredbama, u obredima se izlaže samo jedan križ, koji se postupno otkriva pred vjernicima.
Taj križ nije samo znak patnje, nego i znak pobjede ljubavi. Nakon završetka obreda križ ostaje na prikladnom mjestu u crkvi kako bi se vjernici mogli osobno pomoliti i pokloniti Kristu Raspetome.
Post i nemrs
Veliki petak je dan strogog posta i nemrsa. Vjernici su, prema kanonskim propisima, dužni taj dan provesti u pokori i odricanju.
Crkva također preporučuje da se taj post, kao „vazmeni post“, nastavi sve do vazmenoga bdjenja na Veliku subotu navečer. Time se želi izraziti duboko iščekivanje radosti Uskrsa.
Dan koji govori o ljubavi uz to što je spomen na patnju, Veliki petak je objava najveće ljubavi. Na križu je Krist dao svoj život za čovjeka, pokazujući da ljubav ide do kraja.
U tišini ovoga dana Crkva poziva vjernike da zastanu, pogledaju prema križu i u njemu prepoznaju znak nade. Jer iz tame Velikoga petka već se nazire svjetlo uskrsnog jutra.
Tradicionalni Put križa na Hum je u 14:00 sati ispred prve postaje, obredi Velikog petka u 18:00 sati Pod jelom u Gorancima.
Revolucija u Mostaru: Umjetna inteligencija i nova MR metoda spašavaju živote
Sveučilišna klinička bolnica u Mostaru nastavlja s tehnološkim iskoracima u području dijagnostike, potvrđujući svoju ulogu jedne od vodećih zdravstvenih ustanova u regiji. Uvođenjem suvremenih rješenja i nadogradnjom postojeće opreme, pacijentima se osigurava brža, preciznija i kvalitetnija zdravstvena usluga.
Zahvaljujući nabavi novog softvera za MR uređaj, Sveučilišna klinička bolnica Mostar proširila je svoje dijagnostičke mogućnosti uvođenjem metode perfuzije mozga na magnetnoj rezonanci (MR perfuzija). Riječ je o naprednoj tehnici koja ima veliku važnost u dijagnosticiranju i praćenju bolesti mozga, osobito kod pacijenata s tumorskim promjenama. Ova metoda omogućuje liječnicima detaljniji uvid u prokrvljenost moždanog tkiva, što je ključno kako pri postavljanju dijagnoze, tako i u praćenju stanja nakon operativnih zahvata.
Realizacija ovog projekta rezultat je zajedničkog rada menadžmenta bolnice, Kliničkog zavoda za radiologiju te Klinike za neurokirurgiju, čime je još jednom potvrđena važnost interdisciplinarne suradnje u suvremenoj medicini.
Paralelno s uvođenjem novih dijagnostičkih metoda, unaprijeđen je i sustav obrade medicinske dokumentacije. Implementacijom radiološkog informacijskog sustava (RIS) omogućeno je diktiranje i izrada specijalističkih nalaza uz pomoć tehnologije automatskog prepoznavanja glasa i umjetne inteligencije. Ovaj iskorak značajno skraćuje vrijeme izrade nalaza, smanjuje mogućnost pogrešaka te liječnicima ostavlja više prostora za temeljitu analizu nalaza i dokumentacije.
Kako ističe predstojnik Kliničkog zavoda za radiologiju, Vedran Markotić, uvođenje ovakvih sustava izravno doprinosi kvaliteti zdravstvene usluge jer pacijenti dobivaju preciznije i pouzdanije nalaze u kraćem vremenskom roku.
Dodatni korak naprijed ostvaren je nadogradnjom slikovnog radiološkog sustava Sectra, implementacijom naprednog softverskog rješenja Vitrea. Ova tehnologija omogućava radiolozima korištenje sofisticiranih alata za obradu i analizu CT i MR snimki, čime se dodatno povećava točnost dijagnostike i otvaraju vrata uvođenju novih procedura.
Važno je naglasiti kako su projekti RIS i VITREA realizirani u suradnji s Zavodom zdravstvenog osiguranja HNŽ/K, te su implementirani u svim bolnicama na području županije, što predstavlja značajan iskorak za cjelokupni zdravstveni sustav.
Kontinuiranim ulaganjima u opremu, tehnologiju i edukaciju kadra, SKB Mostar jasno pokazuje svoju opredijeljenost za daljnji razvoj i unapređenje zdravstvene skrbi. Krajnji cilj svih ovih aktivnosti ostaje isti – pružiti pacijentima sigurnu, pravovremenu i vrhunsku medicinsku uslugu.
Nakon pobjede nad Italijom napadi na hrvatska obilježja u Vitezu
Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine u utorak je ostvarila veliku pobjedu nad reprezentacijom Italije, čime je osigurala plasman na Svjetsko nogometno prvenstvo. Ovaj značajan sportski uspjeh izazvao je slavlje diljem zemlje, no pojedini događaji ponovno su bacili sjenu na atmosferu zajedništva.
Prema navodima Facebook stranice HB oprema, tijekom proslave u Vitezu zabilježeni su incidenti u kojima su uništavana obilježja hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini. U objavi se ističe kako se iza sportskog slavlja, umjesto isključivo navijačkog raspoloženja, često kriju i postupci koji prelaze granice sporta.
Autori objave navode da su izgrednicima „puna usta sportskog raspoloženja i navijanja“, dok istodobno, kako tvrde, koriste svaku priliku za uklanjanje hrvatskih simbola. Kao primjere sličnih događaja navode ranije incidente u Kiseljaku, Varešu i Travniku, naglašavajući da se takvi slučajevi ponavljaju u više mjesta.
Posebno upozoravaju na činjenicu da se ovakvi incidenti, prema njihovim tvrdnjama, najčešće događaju u Središnjoj Bosni. Smatraju da razlog nije samo u tome što su Hrvati na tom području često u manjini, već i u tome što su, kako navode, upravo ondje najviše izloženi pritiscima.
U objavi se iznose i šire političke ocjene, uz tvrdnje o postojanju dvostrukih mjerila kada je riječ o odnosu prema nacionalnim simbolima. S druge strane, mnogi ističu kako bi sportski uspjesi trebali biti prilika za zajedništvo i međusobno uvažavanje, a ne za produbljivanje podjela.
Nadležne institucije zasad se nisu službeno očitovale o navedenim incidentima. Očekuje se da će eventualni slučajevi biti istraženi te da će odgovorni, ukoliko se utvrdi njihova krivnja, biti sankcionirani.
Mostar se priprema za Veliki petak: Rijeka vjernika sutra na Križnom putu na Humu
![]() |
| foto Andrija Golemac |
Na Veliki petak, koji se ove godine obilježava u petak, 3. travnja, Mostar će i sutra ponovno biti mjesto sabranosti, molitve i zajedništva. Već tradicionalno, vjernici iz svih dijelova grada okupit će se kako bi sudjelovali u pobožnosti Križnoga puta na brdu Hum, jednom od najupečatljivijih duhovnih okupljanja u Hercegovini.
Hum – mjesto molitve iznad grada
Pobožnost će započeti u 14:00 sati kod prve postaje u podnožju brda Hum, iznad Mostar. Očekuje se dolazak velikog broja vjernika iz svih šest mostarskih župa: Marija Majka Crkve – Katedrala, Sv. Ivan Apostol i Evanđelist (Centar-Zalik), Sv. Petar i Pavao, Sv. Matej Apostol i Evanđelist (Rudnik), Sv. Toma Apostol (Bijeli Brijeg) te Sv. Marko i sv. Luka (Cim-Ilići).
Unatoč najavljenim vremenskim prilikama, koje prema prognozi norveške meteorološke stranice YR.no donose oblačno vrijeme uz temperaturu oko 13 do 14 stupnjeva i lagani sjeverni vjetar brzine između 4 i 5 m/s, mnogi vjernici će, kao i prethodnih godina, sudjelovati u ovoj pobožnosti. Iskustvo pokazuje kako vremenski uvjeti ne umanjuju odaziv, nego često dodatno naglašavaju žrtvu i duhovnu snagu sudionika.
Križni put će i ove godine proteći u ozračju sabranosti, uz molitvu i razmatranje Kristove muke, a sudionici će zajednički prolaziti postaje koje vode prema velikom križu na vrhu Huma.
Molitvu predvodi biskup Petar Palić
Pobožnost će predvoditi mostarsko-duvanjski biskup Petar Palić, uz sudjelovanje svećenika, redovnika i redovnica grada Mostara. U molitvi će im se pridružiti i brojni branitelji te pripadnici Oružanih snaga Bosne i Hercegovine, čime ova pobožnost dodatno dobiva na snazi zajedništva i duhovne povezanosti.
Po dolasku na vrh brda, podno velikog križa, predviđeno je prigodno obraćanje biskupa Palića, nakon čega će uslijediti završni blagoslov svim okupljenim vjernicima.
Danas ispraćaj rekorderu u darivanju krvi i istaknutom humanisti
Dugogodišnji aktivist Crvenoga križa i rekorder po broju darovanih doza krvi u Županiji Zapadnohercegovačkoj, Ivica Šaravanja – Braco, preminuo je iznenada u srijedu, 1. travnja, u 65. godini života, piše Jabuka.tv.
Šaravanja je bio rekorder Širokoga Brijega i Županije Zapadnohercegovačke sa 78 darovanih doza krvi. Kroz desetljeća humanitarnog rada, bio je aktivni član upravljačkih tijela Crvenoga križa Širokoga Brijega i ŽZH, ostavivši neizbrisiv trag u radu ove organizacije.
Osim humanitarnog angažmana, Ivica Šaravanja bio je zaposlenik Centra za uklanjanje mina u BiH (BHMAC). Kao pirotehničar, godinama je radio na opasnim poslovima razminiranja Bosne i Hercegovine, izravno doprinoseći sigurnosti zajednice.
Za svoj doprinos primio je brojna priznanja, uključujući srebrnu plaketu i srebrni znak Crvenoga križa Federacije BiH.
U prosincu 2023. godine proglašen je “Volonterom godine” u oblasti upozoravanja na opasnost od mina, dok mu je u veljači 2025. godine uručena Pohvalnica Uprave civilne zaštite ŽZH. Njegova djela, njegova dobrota i njegova ljudskost, ostat će trajna inspiracija svima nama, poručili su iz Crvenoga križa ŽZH, izražavajući sućut obitelji i rodbini.
Posmrtna povorka kreće danas, 2. travnja u 16:00 sati ispred Gradske mrtvačnice u Širokom Brijegu.


















.jpg)















