Križni put u Bijelom Polju još jednom spojio vjeru, sjećanje i zajedništvo

U ozračju korizmene sabranosti i dubokog poštovanja prema prošlosti, vjernici iz Bijelog Polja i okolnih mjesta okupili su se u nedjelju, 22. ožujka 2026. godine, na tradicionalnom Križnom putu Vojno–Đubrani, poznatom i kao ratni „Put spasa“. Ova pobožnost, koja već godinama okuplja stotine bjelopoljskih katolika, i ove je godine bila snažan spoj molitve, sjećanja i zajedništva.

Okupljanje je započelo u 14 sati kod prve postaje Križnoga puta, gdje je župnik don Rajko uputio riječi pozdrava okupljenima. Zahvalivši Bogu na lijepom vremenu, istaknuo je nakane ove pobožnosti, naglašavajući važnost molitve za sve pokojne i poginule koji su tijekom ratnih stradanja prolazili ovim putem spašavajući vlastite živote. Posebno se molilo i za sve preživjele ratne strahote, za župu, djecu i mlade, obitelji, stare i nemoćne, Katoličku Crkvu te duhovna zvanja u hrvatskom narodu, ali i za mir i blagostanje u svijetu.

Križni put odvijao se kroz svih 14 postaja u ozračju molitve i pjesme. Vjernici su tijekom dva sata pobožnosti prešli oko pet kilometara dugu dionicu, prisjećajući se ne samo Kristove muke, nego i teških trenutaka iz nedavne povijesti kada je ovaj put bio jedini izlaz za mnoge stanovnike Bijelog Polja.

Kod posljednje, 14. postaje, nakon završne molitve, don Rajko uputio je riječi zahvale svima koji su sudjelovali u organizaciji i provedbi ovog događaja. Posebno je zahvalio križonošama koji su predvodili procesiju, koordinatoru i mladićima zaduženima za ozvučenje, časnim sestrama predmoliteljicama i njihovu podmlatku koji su predmolili Gospinu krunicu, ministrantima te svima koji su na bilo koji način doprinijeli dostojanstvu ove pobožnosti. Zahvala je upućena i fotografu koji je zabilježio ovaj susret vjere i zajedništva.

Naglašeno je kako se nedjeljno poslijepodne teško moglo bolje iskoristiti nego u zajedničkoj molitvi, sabranosti i hodu koji spaja vjeru i povijesno pamćenje.

Na kraju susreta don Rajko je podijelio Božji blagoslov i zaželio svima sretan povratak kućama. Ipak, mnogi su se vjernici nakon završetka pobožnosti zadržali na obližnjim proplancima, gdje je druženje nastavljeno uz okrjepu, razgovor i zajedništvo. U opuštenoj i srdačnoj atmosferi, uz časne sestre i župljane, kratko se zadržao i župnik.

Kako su istaknuli sudionici, ovo okupljanje bilo je jednako vrijedno i duhovno i rekreativno, a završna poruka odjeknula je među svima: ovoga nedjeljnog poslijepodneva Bog je doista obdario svoje vjernike brojnim milostima.

Pročitaj članak

Gastro događaj godine raste iznad svih očekivanja, prijave traju

Sedmo izdanje festivala donosi i jednu veliku novost – festival će po prvi put trajati četiri dana, čime se dodatno proširuje program i otvara više prostora za izlagače i posjetitelje. 

Street Food Fest u proteklim je godinama izrastao u jedan od najznačajnijih gastro događaja u Bosni i Hercegovini i široj regiji, a svake godine okuplja tisuće posjetitelja i sve veći broj izlagača. Prošle godine na natječaj se prijavio rekordan broj zainteresiranih izlagača, što potvrđuje velik interes gastro scene za sudjelovanje na festivalu. 

Natječaj je otvoren za sve koji nude moderne street food koncepte, kreativna i autentična jela, a organizatori pozivaju sve zainteresirane da prijave svoje ideje i postanu dio festivala. 

Za prijavu je potrebno dostaviti:

• naziv street food branda ili koncepta
• popis jela koja planiraju nuditi, uz kratak opis svakog jela
• dodatne informacije poput fotografija jela, dosadašnjeg iskustva ili posebnosti koncepta 

Prijave se šalju na e-mail adresu office@streetfoodfest.ba, a rok za prijavu je 30. travnja 2026. godine. Nakon zatvaranja prijava, stručni žiri će pregledati sve pristigle prijave i odabrati izlagače koji će sudjelovati na ovogodišnjem izdanju festivala. Sudjelovanje na Street Food Festu pruža izlagačima priliku za:

• direktan kontakt s velikim brojem posjetitelja
• promociju brenda i proizvoda
• sudjelovanje na jednom od najprepoznatljivijih gastro događaja u regiji 

Organizatori najavljuju kako će i ovogodišnje izdanje festivala donijeti najbogatiji program do sada, uz vrhunsku gastronomsku ponudu, glazbeni sadržaj i dodatne aktivnosti za sve generacije.

Pročitaj članak

Stručnjaci upozorili: Građani BiH sve naoružaniji

Građani BiH, prema najnovijim službenim podacima, imaju više od 370.000 legalnih komada oružja, a kada se, uz to, zna da brojni kriju ilegalno naoružanje, s pravom se može reći da je stanovništvo naoružano do zuba, jer je broj cijevi, po svemu sudeći, premašio milijun, pišu Nezavisne. 

Dovoljno je, recimo, podsjetiti na istraživanja prema kojima u BiH ima od 750.000 do 800.000 komada ilegalnog oružja, dok se u nekim tvrdi da je brojka i veća od 800.000. Koordinacioni odbor za kontrolu malog oružja i lakog naoružanja u BiH je tokom 2025. godine prikupljao statističke podatke o legalno registriranom oružju u BiH, gdje je na snazi čak 12 zakona o oružju. 

Utvrdili su da je u FBiH u prošloj godini bilo 236.844, u Republici Srpskoj 130.380, a u Brčko distriktu 4.919 legalnih komada oružja. Ove brojke se drastično razlikuju u odnosu na brojke od pet godina ranije, odnosno na 2020. godinu, kada je u FBiH bilo 182.338, u Republici Srpskoj 94.653, a u Brčko distriktu 3.828 komada registriranog oruža. 

Dakle, kada se podvuče crta, u BiH je od 2020. do 2025. godine broj legalnih komada oružja povećan sa 280.819 na 372.143. Prema službenim podacima, 365.679 komada oružja je tijekom prošle godine bilo registrirano na muškarce, a preostalih 6.464 na žene. 

Stručnjak za sigurnost Safet Mušić rekao je za “Nezavisne novine” da se kolokvijalno može reći da su građani u BiH “naoružani do zuba”, jer kombinacija velikog broja legalnog i procijenjenog ilegalnog oružja ukazuje na izuzetno visoku dostupnost vatrenih sredstava. 

“Još prije 15 godina, kada sam se detaljno bavio ovom tematikom, zaključak je bio da masovna rasprostranjenost oružja predstavlja jedan od najvećih dugoročnih sigurnosnih rizika u zemlji. Ove brojke su problematične jer povećavaju vjerovatnost eskalacije svakodnevnih konflikata, čak i bezazlenih, u nasilne incidente sa smrtnim posljedicama”, kaže Mušić. 

Primjeri su, dodaje on, od međukriminalnih obračuna, preko oružanih razbojništava i krijumčarenja do porodičnog nasilja. “Navedeni faktori otežavaju rad policijskih i pravosudnih institucija. Poseban izazov je što ilegalno oružje ostaje izvan institucionalne kontrole, što stvara ‘sivu zonu’ sigurnosti. Zato se pitanje kontrole i smanjenja ilegalnog oružja mora promatrati kao strateški sigurnosni prioritet, a ne samo kao policijski problem”, rekao je Mušić za “Nezavisne novine”. 

Sociolog Vladimir Vasić kaže da smo mi postkonfliktna zajednica, koja nakon rata nije imala sistematski odgovor na posjedovanje nelegalnog oružja. “Ako uzmemo u obzir činjenicu da imamo povećan broj krivičnih djela koja se izvršavaju uz korištenje vatrenog oružja, mislim da je krajnje vrijeme da se pooštre zakonske regulative koja se odnose na ovaj segment. Mislim da je ovo prije svega sigurnosni rizik i opasnost generalno za zajednicu”, kaže Vasić. 

Prema njegovim riječima, ove cifre dovoljno govore i o tome koliko društvo nema adekvatne odgovore na tako velike izazove. “To je ujedno i jedan od indikatora da možda pojedinci čak ne vjeruju dovoljno u funkcionalnost institucija, u smislu da neko štiti njihov integritet i imovinu. Svakako da su ti podaci poražavajući za društvo u kakvom živimo. 

Ja sam do sada više puta pozivao nadležne da se napravi akcija oduzimanja ilegalnog oružja i da se pooštre zakonske mjere, ali očito da sluh za to ne postoji”, naglasio je Vasić u izjavi za “Nezavisne novine”.

Pročitaj članak

Dječak (12) mislio da pije sok: ono što je zapravo bilo u boci završilo je kobno

Nezapamćena tragedija potresla je selo Trešnjevica kod Ivanjice u Srbija, gdje je dvanaestogodišnji dječak izgubio život nakon što je slučajno popio otrovnu tekućinu namijenjenu za prskanje voćnjaka, piše 

Prema neslužbenim informacijama, dječak je tog dana pomagao roditeljima u malinjaku. U jednom trenutku, kada je ožednio, posegnuo je za plastičnom bocom Coca-Cola, uvjeren da se u njoj nalazi sok. Nažalost, u boci se nalazio otrovni pripravak koji se koristio za zaštitu voćnjaka od korova.

„Kako smo neslužbeno doznali, dječak je popio samo dva gutljaja i ništa nije rekao roditeljima, jer je mislio da mu neće biti ništa“, ispričao je jedan od mještana za agenciju RINA.

Nedugo nakon toga pojavile su se ozbiljne tegobe. Roditelji su ga odmah odvezli u najbližu bolnicu, a potom je hitno prebačen na liječenje u Beograd. Unatoč naporima liječnika, dječaku nije bilo spasa.

Mještani Trešnjevice ističu kako je riječ o vrijednoj i poštenoj obitelji te da je ova nesreća duboko potresla cijelu zajednicu.

„Ovo je tragedija kakva se ne pamti u našem selu. Svi smo u šoku i nevjerici“, kažu stanovnici.

Ovaj tragičan događaj još jednom upozorava na važnost pravilnog skladištenja opasnih kemikalija, osobito u kućanstvima i na poljoprivrednim imanjima, kako bi se spriječile ovakve nesreće s nesagledivim posljedicama.

Pročitaj članak

Mještani Cima i Ilića poručuju: strahujemo za rijeku Radobolju, domove i imanja

Više od 50 stanovnika mostarskih naselja Ilići i Cim okupilo se na sastanku na kojem su otvoreno progovorili o planiranoj izgradnji Sjeverne prometne obilaznice i njezinu mogućem utjecaju na svakodnevni život lokalne zajednice. Iako su naglasili kako podržavaju infrastrukturni razvoj Mostara, jasno su poručili da se protive rješenjima koja ugrožavaju njihove domove, imovinu i prirodno okruženje, piše Bljesak.info.

Posebna zabrinutost izražena je zbog nedostatka pravodobnih i potpunih informacija o samom projektu. Sudionici sastanka istaknuli su kako nisu bili adekvatno uključeni u proces planiranja, niti su ih nadležne institucije kontaktirale prije početka određenih aktivnosti na terenu. Dodatno nepovjerenje izazvala je činjenica da su već provedena određena istraživanja kao priprema za izgradnju prometnice, bez prethodne javne rasprave ili uvida lokalnog stanovništva u projekt.

Jedna od ključnih tema sastanka bila je zaštita izvorišta rijeke Radobolje, koje stanovnici smatraju iznimno važnim prirodnim resursom. Prema informacijama iznesenima na sastanku, planirana trasa obilaznice mogla bi ugroziti ne samo stambene objekte i obiteljska imanja, nego i prirodne izvore te okoliš na području Ilića i Cima.

Stanovnici su izrazili nezadovoljstvo zbog izostanka transparentnosti, nedostupnosti planske dokumentacije te činjenice da nije provedena javna rasprava. Unatoč tome, naglašavaju kako ne osporavaju potrebu za izgradnjom obilaznice kao projekta koji može doprinijeti razvoju grada, ali traže da se svi budući koraci planiraju uz dijalog, otvorenost i aktivno sudjelovanje lokalne zajednice.

Na sastanku je donesena i odluka o osnivanju udruge koja će se baviti zaštitom izvorišta rijeke Radobolje, očuvanjem prirodnih resursa te zaštitom domova i imovine stanovnika. U tu svrhu već je uspostavljena radna skupina koja će u narednom razdoblju pripremiti statut udruge i definirati konkretne korake djelovanja.

Stanovnici Ilića i Cima poručuju kako neće prihvatiti rješenja koja ugrožavaju njihove životne uvjete te od nadležnih institucija očekuju hitno pokretanje dijaloga i ozbiljno razmatranje njihovih zahtjeva.

Pročitaj članak

Video Stanka Bubala nasmijao regiju: Evo zašto ga svi gledaju i dijele!

Ako ste se ovih dana zapitali zašto je Stanko Bubalo doslovno – posvuda, niste jedini. Široki Brijeg već neko vrijeme živi u ritmu jednog imena. Plakati iskaču iza svakog ugla, s kave se ne odlazi bez da se barem jednom spomene Stanko, a video koji kruži društvenim mrežama broji desetine tisuća pregleda i ne pokazuje znakove usporavanja.

Tko je kriv za ovu “Stanko-maniju”? Odgovor je jednostavan – spoj koji očito funkcionira bolje od jutarnje kave i domaće rakije: Agropet i Stanko Bubalo.

U ovoj neobičnoj, ali pogođenoj suradnji, Stanko nije samo lice kampanje – on je vodič kroz cijelu sadnu sezonu. Od prve lopate u zemlji pa sve do trenutka kada se zbrajaju rezultati u polju, Stanko će biti tu. Ne kao netko tko priča iz knjige, nego kao čovjek koji zna kako zemlja diše i kako se posao stvarno radi.

I upravo tu leži tajna uspjeha. Nema šminke, nema uljepšavanja. Samo praksa, iskustvo i savjeti koji su prošli kroz ruke, znoj i vrijeme. Na Stankov način – direktno, iskreno i bez okolišanja.

Građani su to prepoznali. Nije ovo samo još jedna reklama koju će vjetar odnijeti. Ovo je priča koja ima lice, karakter i poruku: uspjeh ne dolazi preko noći. Gradi se strpljivo, pošteno i s vjerom u ono što radiš.

Dok se sezona zahuktava, jedno je sigurno – Stanko će i dalje biti tu negdje. Na plakatu, u razgovoru, na ekranu… i, najvažnije, u polju.

Jer ove sezone vrijedi pravilo: naše sjeme – zlatni uspjeh.

Agropet – ono što tražite.

 

Pogledajte ovu objavu na Instagramu.

Objavu dijeli Agropet.ba (@agropet.ba)

Pročitaj članak

Sukob u Stocu zbog murala Vukovaru izazvao političke i društvene reakcije

U nedjelju navečer u Stocu je došlo do ozbiljnog narušavanja javnog reda i mira, što je uznemirilo lokalnu zajednicu i potaknulo burne reakcije na društvenim mrežama, ali i šire društveno-političke rasprave.

Incident se dogodio nešto prije 19 sati, a prema dostupnim informacijama, sukob više osoba izbio je nakon što je oštećen grafit posvećen Vukovaru. Na društvenim mrežama ubrzo se pojavila i snimka događaja koja prikazuje fizički obračun sudionika.

Iz Ministarstva unutarnjih poslova Hercegovačko-neretvanske županije potvrđeno je kako su policijski službenici odmah po dojavi izašli na teren, poduzeli potrebne mjere te stavili situaciju pod kontrolu. Događaj je trenutno pod nadzorom policije, a istraga o svim okolnostima je u tijeku.

Prema neslužbenim informacijama, u sukobu su sudjelovali navijači jednog lokalnog i jednog mostarskog nogometnog kluba. Pojedini mediji ranije su nagađali o sudjelovanju pripadnika navijačke skupine Bad Blue Boys, no takve tvrdnje službeno nisu potvrđene.

Iz MUP-a HNŽ-a za Fenu je potvrđeno kako su uhićene dvije osobe – V. Č. (1993.) i N. R. (1984.) – koje se dovode u vezu s narušavanjem javnog reda i mira većeg obima. Policija nastavlja rad na utvrđivanju svih okolnosti, uključujući i motive koji su doveli do sukoba.

Nakon incidenta uslijedile su i reakcije u javnom prostoru. Među njima se oglasila i produkcija Defter hefte, čiji je osnivač književnik, publicist i novinar Fatmir Alispahić. U svojoj objavi postavio je niz pitanja o odnosu prema kulturi sjećanja, posebno ističući paralelu između Vukovara i Srebrenice kao mjesta stradanja.

Alispahić je naglasio kako, prema njegovom mišljenju, ne bi trebalo postojati osporavanje sjećanja na Vukovar, jednako kao što se u Hrvatskoj obilježava stradanje u Srebrenici. Također je postavio pitanje zašto izostaje jasna reakcija bošnjačkih političkih predstavnika te pozvao na smirivanje tenzija i promicanje međusobnog razumijevanja.

Cijeli slučaj dodatno je otvorio osjetljiva pitanja odnosa prema simbolima, kolektivnom sjećanju i međunacionalnim odnosima u Bosni i Hercegovini. Dok policija nastavlja istragu, javnost očekuje rasvjetljavanje svih okolnosti ovog incidenta, ali i smirivanje tenzija koje su ponovno izbile na površinu.

Pročitaj članak

Raška Gora ne staje – obnovljen spomenik poginulim i nestalim braniteljima

U Raškoj Gori nastavljaju se aktivnosti očuvanja sjećanja na one koji su dali najviše za svoj kraj. Danas je provedena akcija čišćenja i uređenja spomenika poginulim i nestalim Raškogorcima iz minulih ratova, koji se nalazi uz crkvu sv. Nikole Tavelića u Domazetima, objavljeno je na stranicama Eko udruge Raška Gora.

Tijekom akcije izvršena je temeljita obnova slova na spomeniku, kao i čišćenje njegove cjelokupne površine, čime mu je vraćen dostojanstven izgled kakav i priliči mjestu trajnog sjećanja. Ovaj simbol žrtve i ponosa ponovno je zasjao, podsjećajući na važnost očuvanja istine i zahvalnosti prema poginulim i nestalim braniteljima.

Organizaciju i realizaciju svih aktivnosti preuzela je Udruga umirovljenih i razvojačenih branitelja HVO Županije Hercegovačko-neretvanske, uz potporu Ministarstvo za pitanja branitelja Hercegovačko-neretvanske županije. Njihova suradnja još je jednom pokazala kako zajedništvo i odgovornost prema prošlosti ostaju snažan temelj.

Mještani Raške Gore ovim su činom još jednom potvrdili da ne zaboravljaju svoje heroje, ali i da kontinuirano rade na očuvanju kulturne i povijesne baštine svoga kraja. Obnovljeni spomenik tako ostaje trajni podsjetnik na žrtvu, ali i opomena budućim generacijama o važnosti mira i zajedništva.

  

 

Pročitaj članak

Hercegovački uštipak: od skromnog jela do gastronomske ikone

Hercegovački uštipak, nekada simbol skromne kuhinje i sirotinjske trpeze, danas je prepoznatljiv brend i nezaobilazan dio gastronomske ponude Hercegovine. Trenutno je u postupku zaštite kao proizvod označen garantirano tradicionalni specijalitet na razini Bosne i Hercegovine, čime će biti potvrđena njegova kulturna i povijesna vrijednost, piše Bhrt.ba.

Zaštićeni proizvodi u BiH trenutno su tek tri, dok su četiri u postupku registracije. Hercegovački uštipak pridružit će se toj ekskluzivnoj grupi, doprinoseći očuvanju autohtone gastronomske tradicije te jačanju turističke promocije ovog kraja.

Duboko ukorijenjen u svakodnevni život, običaje i kulinarsku kulturu Hercegovine, hercegovački uštipak spada među najprepoznatljivije simbole domaće kuhinje. Mještani mostarskog naselja Buna podnijeli su Agenciji za sigurnost hrane BiH zahtjev za registraciju naziva “Hercegovački uštipak” oznakom zajamčeno tradicionalni specijalitet. Zaštita se temelji na autentičnosti recepture i dugoj tradiciji pripreme ovog jela na prostoru Hercegovine.

Iako je jednostavan po sastavu, hercegovački uštipak oduševljava okusom i teksturom. Tijesto se priprema ručno, a receptura se stoljećima prenosi s generacije na generaciju, bez izmjena.

Zaštita ovog specijaliteta ima višestruki značaj: osim očuvanja kulturno-gastronomske baštine, donosi i ekonomske benefite kroz razvoj turizma i prepoznatljivost proizvoda. Prema riječima Brenje, do ljeta bi hercegovački uštipak trebao dobiti službenu oznaku zaštićenog proizvoda u BiH, a nakon toga proizvođači će moći podnijeti zahtjev i za zaštitu na razini Europske unije.

Popularnost uštipka inspirirala je i stvaranje umjetničkih djela – Željko Kozina napisao je suvremenu pjesmu posvećenu ovom tradicionalnom specijalitetu, dok je u međuvremenu uštipak opjevan i kroz narodne pjesme, poput gange, potvrđujući njegovu važnost u kulturnom identitetu Hercegovine.

Hercegovački uštipak, od jednostavnog domaćeg jela, postaje simbol baštine, gastronomije i zajedništva, potvrđujući da su i najskromniji recepti sposobni oblikovati regionalni brend i ponos lokalne zajednice.

Pročitaj članak

Mostar prvi put doživljava ovo: Večer slavljenja u Kosači

Mostar će 12. travnja 2026. godine biti domaćin posebnog događaja koji već sada izaziva veliki interes javnosti. U dvorani Hrvatskog doma Herceg Stjepan Kosača održat će se Večer slavljenja s grupom Emanuel – glazbeni i duhovni susret koji organizatori opisuju kao iskustvo koje nadilazi klasičan koncert.

Riječ je o prvom dolasku ove poznate kršćanske glazbene grupe u Mostar, a očekuje se dolazak posjetitelja iz cijele Hercegovine i šire. Emanuel već više od dvadeset godina kroz svoju glazbu okuplja ljude svih generacija, nudeći pjesme koje nose snažne poruke vjere, nade i ohrabrenja.

Ulaznice su već dostupne putem platforme Entrio, kao i na prodajnim mjestima u Mepas Mallu, dok će od sutra biti moguće kupiti ih i na info pultu ovog trgovačkog centra. S obzirom na interes koji vlada, organizatori savjetuju da se ulaznice osiguraju na vrijeme.

Večer slavljenja nije koncert u uobičajenom smislu. Umjesto klasičnog nastupa, riječ je o događaju u kojem glazba postaje molitva, a publika aktivni sudionik zajedništva. Upravo ta dimenzija čini ovaj susret posebnim i drugačijim od ostalih glazbenih događanja.

Grupa Emanuel uskoro obilježava 25 godina djelovanja. Tijekom tog razdoblja izdali su osam albuma, osvojili brojne nagrade, među kojima i dva Porina, te održali velik broj nastupa diljem regije. Ipak, kako često ističu, najvažniji dio njihovog puta nisu priznanja, nego susreti s ljudima i poruke koje kroz pjesmu prenose.

U vremenu ubrzanog načina života i sve prisutnijih podjela, Večer slavljenja u Mostaru nudi prostor za predah, promišljanje i povratak temeljnim vrijednostima.

Mostar će te večeri pjevati, moliti i slaviti – zajedno.

Pročitaj članak

SKANDAL NA N1 Ova poruka izazvala bijes javnosti

Upravni odbor HKZ Troplet uputio je dopis Amiru Zukiću povodom sadržaja emitiranog na televiziji N1 BiH 6. ožujka 2026. godine, izražavajući nezadovoljstvo i zabrinutost zbog poruke koja se pojavila u informativnom tickeru tijekom večernjeg programa.  

Kako se vidi na fotografiji da je u dnu zaslona emitirana vijest u kojoj se navodi kako se obilježava godišnjica smrti generala Mehmeda Alagića, uz opis da je riječ o „jednom od najharizmatičnijih i najsposobnijih vojskovođa koje je BiH imala“. U HKZ Troplet smatraju da je takva formulacija neprihvatljiva u javnom prostoru, osobito na mediju koji se predstavlja kao objektivan i nepristran.  

U dopisu se podsjeća kako je Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) podigao optužnicu protiv Alagića za ratne zločine. Među optužbama su se, kako navode, nalazila teška kaznena djela poput ubojstava, nečovječnog postupanja, nezakonitog zatvaranja civila, pljačke imovine te uništavanja vjerskih i civilnih objekata. Proces pred sudom u Haagu obustavljen je zbog njegove smrti.  

Posebno ističu da je Alagić bio zapovjednik Trećeg korpusa Armije BiH, na čijem su području odgovornosti, prema njihovim tvrdnjama, počinjeni teški zločini nad civilima i zarobljenicima. Naglašava se i da su protiv njegovih podređenih vođeni brojni sudski postupci, pri čemu su donesene i pravomoćne presude, dok su neki procesi još uvijek u tijeku.  

Upravni odbor HKZ Troplet ocijenio je kako je emitiranje takve poruke oblik veličanja osobe optužene za ratne zločine, što smatraju duboko neprimjerenim. U dopisu navode da takav sadržaj vrijeđa žrtve, krši zakonske norme te predstavlja ozbiljan profesionalni i etički propust.  

Na kraju dopisa poručuju kako očekuju odgovornost i veći stupanj osjetljivosti u javnom informiranju, osobito kada je riječ o temama koje se odnose na ratne zločine i stradanja civila.

Pročitaj članak

Koliko nas stvarno košta gorivo? Više od pola cijene odlazi na namete

Cijene goriva u Bosni i Hercegovini posljednjih mjeseci bilježe kontinuiran rast, a građani se sve češće pitaju – što zapravo plaćaju kada natoče spremnik? Iako se na prvi pogled čini da je riječ isključivo o cijeni nafte na svjetskom tržištu, stvarnost je znatno složenija, prenosi Mostar.live.

Prema podacima Centar za istraživačko novinarstvo (CIN), cijena litre goriva u BiH sastoji se od niza stavki koje značajno povećavaju konačni iznos. Osim nabavne cijene nafte i troškova prerade, u cijenu ulaze i porez na dodanu vrijednost (PDV) od 17 posto, akcize, cestarine, marže distributera te troškovi skladištenja i transporta kroz naftne terminale.

Prema prosječnim cijenama iz ožujka 2026. godine, građani u Federaciji BiH za litru benzina izdvajaju oko 2,48 KM, dok je cijena dizela dosegnula približno 3,06 KM. U Republici Srpskoj cijene su gotovo identične – benzin se prodaje za oko 2,56 KM, a dizel za oko 3,05 KM po litri.

Analize pokazuju kako značajan dio ove cijene zapravo čine državna davanja. Prihodi od akciza i cestarina dosežu milijardske iznose – u posljednjih pet godina od akciza je prikupljeno oko 2,16 milijardi KM, dok su prihodi od cestarina iznosili čak 3,45 milijardi KM.

Sva ova sredstva slijevaju se na jedinstveni račun Uprava za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine, nakon čega se raspodjeljuju između entiteta i Brčko distrikta.

Stručnjaci upozoravaju kako visoki fiskalni nameti imaju izravan utjecaj ne samo na cijene goriva, nego i na ukupne troškove života. Budući da gorivo utječe na cijene prijevoza, hrane i drugih usluga, njegov rast pokreće lančanu reakciju poskupljenja u gotovo svim sektorima.

U situaciji kada cijene nafte na svjetskom tržištu stalno variraju, jasno je da vozači u Bosni i Hercegovini ne plaćaju samo gorivo – već i značajan udio državnih nameta koji čine svaku natočenu litru znatno skupljom.

Pročitaj članak

Omiljena ginekologica doktorirala: Njeno otkriće moglo bi spasiti živote beba

Na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru, dr. med. Nikolina Penava uspješno je obranila doktorsku disertaciju pod naslovom „Utjecaj niskih doza prednizona na produljenje trudnoće prilikom prijetećeg prijevremenog porođaja“, piše Vrisak.info.

Mentor rada bio je prof. dr. sc. Vedran Stefanović, dok je komentor izv. prof. dr. sc. Oliver Vasilj. Disertacija se bavi jednim od ključnih izazova suvremene perinatologije – prevencijom prijevremenog porođaja, koji je vodeći uzrok perinatalne smrtnosti i dugoročnih komplikacija kod novorođenčadi.

Kroz istraživanje, dr. Penava analizirala je učinke niskih doza kortikosteroida na produljenje trudnoće, s ciljem boljeg razumijevanja terapijskih mogućnosti i poboljšanja ishoda za majke i djecu. Obrana rada označila je završetak višegodišnjeg znanstvenog puta, obilježenog predanošću, istraživačkim radom i suradnjom s brojnim stručnjacima.

U svom obraćanju nakon obrane, dr. Penava istaknula je zahvalnost Bogu na snazi i ustrajnosti koje su je pratile kroz cijeli proces. Posebnu zahvalnost uputila je svom mentoru prof. Stefanoviću, komentoru prof. Vasilju, te kolegama koji su svojim savjetima i podrškom doprinijeli kvaliteti rada. Nije zaboravila ni svoju obitelj, prijatelje, kćerku Emu, roditelje, prijateljicu Svjetlanu Serdar te brojne kolege koji su joj pomagali u prikupljanju podataka i savjetima.

Upravo zajedništvo i podrška najbližih bili su ključni da njen rad ugleda svjetlo dana. Ovim postignućem Medicinski fakultet Sveučilišta u Mostaru dobio je novu doktoricu znanosti, a lokalna akademska zajednica vrijedno istraživanje koje može doprinijeti razvoju medicinske prakse i unapređenju skrbi za trudnice u riziku od prijevremenog porođaja.

Tko je dr. Nikolina Penava?

Dr. Penava rođena je 1978. godine u Mostaru, a obrazovanje je započela u Ljubuškom. Diplomirala je na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje je kasnije završila i specijalizaciju iz ginekologije i porodništva te poslijediplomski studij iz fetalne medicine i opstetricije.

Subspecijalistički ispit položila je 2022. godine u SKB Mostar, gdje danas radi kao subspecijalist fetalne medicine i opstetricije. Tijekom karijere objavila je niz znanstvenih radova i sudjelovala na međunarodnim kongresima, predstavljajući rezultate istraživanja iz područja perinatologije, ginekologije i reproduktivne medicine. Aktivna je članica više stručnih udruženja, među kojima su Cochrane BiH, Hrvatsko društvo za opstetriciju i ginekologiju te Udruga za perinatalnu medicinu u BiH.

Obrana doktorata predstavlja krunu njezina dugogodišnjeg rada i istraživanja, ali i značajan doprinos medicinskoj znanosti u regiji. Njezino istraživanje otvara nove perspektive u liječenju prijetećeg prijevremenog porođaja – jednog od najvećih izazova suvremene perinatologije.

Pročitaj članak

FOTO Održana jubilarna 10. skupština DVD-a Goranci

Jubilarna 10. skupština DVD Goranci U nedjelju, 22. ožujka 2026. godine, u prostorijama Mjesne zajednice Goranci, s početkom u 17 sati, održana je jubilarna 10. skupština Dobrovoljnog vatrogasnog društva Goranci. Ovaj okrugli jubilej posebna je prilika za osvrt na proteklih deset godina rada, zalaganja i predanosti članova koji, često bez dovoljno resursa, čuvaju sigurnost svoje zajednice. 

Na skupštini je pročitano izvješće o radu društva u prethodnoj godini, kao i financijsko izvješće, čime su članovi upoznati s dosadašnjim aktivnostima i stanjem društva. Posebno je istaknuta vijest kako je u prosincu 2025. godine, nakon dugo iščekivanja, nabavljeno vatrogasno vozilo – možda najznačajniji trenutak u dosadašnjoj povijesti DVD-a Goranci. Nabava vozila otvorila je novu stranicu za postrojbu, koja sada raspolaže ključnim sredstvom za učinkovit odgovor na vatrogasne intervencije na terenu. 

Skupštini su prisustvovali i ugledni gosti: Branimir Arapović - šef Odsjeka za vatrogastvo Uprave za civilnu zaštitu i vatrogastvo HNŽ-a, Marin Čović - šef Operativnog centra CZ HNŽ te Petar Jurić i Davor Lasić iz Profesionalne vatrogasne postrojbe Mostar. 

Prisustvo predstavnika županijskih institucija i profesionalne postrojbe potvrđuje da je DVD Goranci prepoznat kao ozbiljan i vrijedan partner u sustavu zaštite i spašavanja HNŽ-a. 

Pred skupštinom su predstavljeni i ambiciozni planovi za budućnost – nabava opreme za vozilo i vatrogasnu postrojbu, kao i izgradnja garaže za smještaj vozila. 

Nakon svečane skupštine, župnik fra Ivan Ivanda blagoslovio je novo vatrogasno vozilo, dostojanstveno i svečano zaokruživši ovaj važan dan za DVD Goranci i cijelu lokalnu zajednicu. 

 

Pročitaj članak

Hrvati u BiH na dobitku: Dijeli se čak 10 MILIJUNA eura – evo tko može dobiti novac!

Središnji državni ured za Hrvate izvan Hrvatske raspisao je deset milijuna eura vrijedan javni natječaj za financiranje obrazovnih, znanstvenih, kulturnih, zdravstvenih, poljoprivrednih i ostalih programa od interesa za hrvatski narod u BiH za ovu godinu, prenosi Hina. 

Za tu namjenu Hrvatska je ove godine osigurala pola milijuna eura više nego prošle godine kada je osigurala 9, 5 milijuna eura. Za osigurana sredstva natjecati se mogu registrirane pravne osobe sa sjedištem u BiH i fizičke osobe registrirane u poljoprivredi sa sjedištem u Bosni i Hercegovini. 

Pravne osobe prioritetno mogu prijaviti infrastrukturne projekte, izgradnju, obnovu i opremanje ustanova kulture, obrazovnih, socijalnih i zdravstvenih ustanova te projekte zaštite i obnove spomenika kulture. Natjecati se mogu i s projektima potpore javnim glasilima na hrvatskom jeziku, projektima nabave knjiga i časopisa hrvatskih nakladnika za odgojno-obrazovne ustanove i javne knjižnice, za potporu nakladničkoj djelatnosti u izdavanju djela od temeljne vrijednosti za nacionalnu kulturu. 

Prijaviti mogu i projekte namijenjene ratarstvu, stočarstvu, voćarstvu, maslinarstvu, vinogradarstvu, pčelarstvu, kao i one za kupnju poljoprivredne mehanizacije i strojeva, podizanja novih i obnove postojećih višegodišnjih nasada i druga ulaganja u poljoprivredu. Potporu za takve projekte mogu zatražiti i fizičke osobe, tj. pojedinci. Jedan prijavitelj, tj. tvrtka, ustanova, udruga ili pojedinac, može podnijeti najviše dvije prijave na natječaj Središnjeg ureda. 

Prijave Uredu podnose u elektroničkom i papirnatom obliku zaključno do 16. travnja ove godine. Tekst natječaja sa svim pojedinostima potrebnim za prijavu, dostupan je na mrežnoj stranici Središnjeg državnog ureda.

Pročitaj članak