Pomozite nam da zajedno dosegnemo tisuću pretplatnika na našem YOUTUBE KANALU! Vaša podrška nam puno znači, a vama ne košta ništa 🙂

Nakon pola godine štrajka postignut dogovor: Zdravstvo u HNŽ-u konačno se vraća u normalu

Nakon višemjesečnih pregovora i zastoja u zdravstvenom sustavu, predstavnici sindikata zdravstvenih radnika i Vlade Hercegovačko-neretvanske županije postigli su sporazum o novom kolektivnom ugovoru. Time bi trebao biti okončan štrajk koji je trajao gotovo šest mjeseci i koji je zahvatio sve javne zdravstvene ustanove u toj županiji.

Pregovarački tim reprezentativnog sindikata Sveučilišne kliničke bolnice Mostar, zajedno s predstavnicima Vlade HNŽ-a koje je predvodila premijerka Marija Buhač, u petak je usuglasio konačni tekst kolektivnog ugovora. Dokument je istoga dana prihvaćen i na sjednici Skupštine reprezentativnog sindikata SKB-a Mostar.

Predsjednik Neovisnog sindikata radnika SKB-a Mostar Ivica Anić kazao je kako se očekuje da će sporazum biti službeno potpisan početkom sljedećeg tjedna, čime bi štrajk i formalno završio.

Prema njegovim riječima, Vlada je u konačnoj ponudi prihvatila ključne zahtjeve sindikata. Među njima su izjednačavanje satnice s liječnicima, definiranje koeficijenata za različite stupnjeve složenosti poslova, poboljšanje uvjeta rada te niz dodatnih nematerijalnih prava za zaposlenike u zdravstvenom sustavu.

Ako potpisivanje ugovora prođe prema planu, već od utorka bi zdravstvene ustanove koje su sudjelovale u štrajku trebale ponovno raditi u punom kapacitetu.

U štrajku je sudjelovalo oko 4.000 zdravstvenih djelatnika iz bolnica i domova zdravlja diljem Hercegovačko-neretvanske županije. Tijekom tog razdoblja zdravstvene ustanove primale su samo hitne pacijente, onkološke bolesnike te trudnice.

Podsjetimo, zdravstveni radnici zahtijevali su potpisivanje aneksa kolektivnog ugovora koji bi bio usklađen s onim što je ranije dogovoreno sa Sindikatom doktora medicine i stomatologije HNŽ-a. Postignuti dogovor sada bi trebao donijeti stabilizaciju zdravstvenog sustava u toj županiji nakon dugog razdoblja industrijske akcije.

Podijeli na:

Lažne kripto-platforme kradu novac, FUP otkriva brutalnu šemu prevara

Zbog sve većeg broja prijava građana koji su postali žrtve sofisticiranih financijskih prijevara putem lažnih platformi za ulaganje u kriptovalute, Odjel za borbu protiv računalnog kriminala Federalne uprave policije (FUP) uputio je javno upozorenje o opasnostima koje se na internetu često predstavljaju kao prilika za „laku zaradu“.

Kako navode iz FUP-a, prevaranti koriste različite kanale kako bi došli do potencijalnih žrtava. Najčešće se radi o oglasima na društvenim mrežama poput Facebooka, Instagrama i TikToka, ali i na pojedinim internetskim portalima. Takvi oglasi često prikazuju navodna svjedočanstva „uspješnih investitora“ koji su, prema tvrdnjama u oglasu, u kratkom vremenu ostvarili veliku zaradu. Dodatno povjerenje kod građana pokušava se stvoriti zlouporabom identiteta poznatih osoba iz javnog života, čija se imena i fotografije koriste bez njihova znanja.

Prema informacijama policije, ovakve prijevare obično se odvijaju u nekoliko jasno prepoznatljivih faza. Nakon što se građani prijave na sumnjivi oglas, prevaranti ih kontaktiraju putem aplikacija za komunikaciju kao što su WhatsApp, Viber ili Telegram. U početku pokušavaju stvoriti dojam profesionalnosti i povjerenja, često prikazujući lažne podatke o navodnoj zaradi koja se može ostvariti uz relativno mali početni ulog.

U drugoj fazi žrtvama se pokazuje navodni rast ulaganja na lažnim platformama, čime se dodatno potiče povjerenje. Međutim, u završnom koraku od građana se traže dodatne, često znatno veće uplate. Kao razlog navode različite izlike, poput plaćanja poreza, provizija ili troškova „deblokade“ sredstava. Nakon što žrtva uplati novac, prevaranti najčešće prekidaju svaku komunikaciju i nestaju.

Policija upozorava kako se ovakve prijevare mogu prepoznati po obećanjima o nerealno visokoj dobiti bez ikakvog rizika, ali i po agresivnom pritisku da se odluka o ulaganju donese brzo.

Građanima se posebno savjetuje oprez kada je riječ o zahtjevima nepoznatih osoba da instaliraju programe za udaljeni pristup računalu, poput AnyDeska ili TeamViewera. Instaliranjem takvih aplikacija prevarantima se može omogućiti potpun pristup računalu, uključujući i internetsko bankarstvo.

Iz FUP-a također upozoravaju građane da ne vrše uplate na privatne račune u inozemstvu te da nikada ne dijele osobne dokumente, lozinke ili druge osjetljive podatke s nepoznatim osobama na internetu.

Dodatni problem predstavlja činjenica da kriptoimovina i trgovanje kriptovalutama trenutačno nisu zakonski regulirani u Federaciji Bosne i Hercegovine, zbog čega građani snose i dodatni rizik prilikom ulaganja.

Federalna uprava policije pozvala je sve koji posumnjaju da su meta prijevare ili su već oštećeni da slučaj odmah prijave najbližoj policijskoj upri kako bi se spriječile nove prijevare i pomoglo u otkrivanju počinitelja.

Podijeli na:

Kršćani u Libanonu između rata i humanitarne krize: država traži pomoć Vatikana

Napetosti na Bliskom istoku ponovno su se pretvorile u otvoreni sukob u kojem se, izravno ili neizravno, sukobljavaju Iran s jedne strane te Sjedinjene Američke Države i Izrael s druge. Sukob se ne zadržava samo na državnim granicama, nego zahvaća i mrežu regionalnih saveznika, među kojima je i libanonski Hezbolah, čije se uporište nalazi na jugu Libanona. Upravo to područje posljednjih je mjeseci izloženo intenzivnim vojnim napadima, a među najpogođenijima su i lokalne kršćanske zajednice, piše Vaticannews.va.

Stanovnici južnog Libanona, bez obzira na vjersku pripadnost, suočeni su s razaranjem sela, raseljavanjem i ozbiljnom humanitarnom krizom. Međutim, posebnu zabrinutost izaziva položaj kršćana koji stoljećima žive u tim krajevima. Zbog pogoršanja situacije libanonske vlasti obratile su se Svetoj Stolici tražeći diplomatsku i humanitarnu potporu.

Libanon traži posredovanje Vatikana

Libanonski ministar vanjskih poslova Youssef Raggi ovoga je tjedna telefonski razgovarao s nadbiskupom Paulom Richardom Gallagherom, tajnikom za odnose s državama i međunarodnim organizacijama u Vatikanu. Informaciju je potvrdio ravnatelj Tiskovnog ureda Svete Stolice Matteo Bruni.

U razgovoru je, kako je objavio Raggi, naglasak stavljen na dramatične okolnosti u pograničnim selima na jugu Libanona.

Ministar je zatražio da Vatikan iskoristi svoj međunarodni ugled kako bi pomogao u očuvanju kršćanske prisutnosti u tim područjima.

Prema njegovim riječima, stanovnici tih sela tradicionalno su bili lojalni libanonskoj državi i njezinim institucijama te su kroz povijest nastojali očuvati stabilnost zemlje unatoč brojnim regionalnim sukobima.

Papina zabrinutost zbog sudbine kršćana

Sudbina kršćana na Bliskom istoku već je neko vrijeme u središtu pozornosti Papa Lav XIV. On je tijekom svog prvog apostolskog putovanja u inozemstvo u prosincu 2025. posjetio upravo Libanon i Tursku.

Tijekom boravka u Libanonu Papa je upozorio na zabrinjavajući trend iseljavanja kršćana iz zemlje koja ima najveću kršćansku zajednicu na Bliskom istoku. Tom je prilikom naglasio kako su kršćani u toj zemlji pozvani biti graditelji “civilizacije ljubavi i mira” te most između različitih religijskih zajednica.

Poseban politički sustav Libanona

Libanon ima jedinstveno političko uređenje koje pokušava održati ravnotežu između brojnih religijskih skupina u zemlji. Taj model poznat je kao konfesionalni politički sustav, a temelji se na raspodjeli najviših državnih funkcija između različitih vjerskih zajednica.

Prema tom nepisanom pravilu:

  • predsjednik države mora biti kršćanin maronit
  • predsjednik vlade je musliman sunit
  • predsjednik parlamenta dolazi iz šijitske zajednice

Takav sustav dodatno je potvrđen nakon završetka Libanonski građanski rat sporazumom poznatim kao Taifski sporazum, kojim je redefinirana raspodjela političke moći među zajednicama.

Koliko kršćana danas živi u Libanonu?

Posljednji službeni popis stanovništva u Libanonu proveden je još 1932. godine, a upravo su njegovi rezultati poslužili kao temelj za današnji politički sustav.

Tada su maronitski kršćani činili oko 30 posto stanovništva, dok su suniti imali približno 22 posto, a šijiti oko 20 posto. Od tada se demografska slika značajno promijenila, ali novi popis nikada nije proveden zbog političke osjetljivosti tog pitanja.

Libanon službeno priznaje 18 vjerskih zajednica, među kojima su najbrojniji kršćani, sunitski muslimani i šijiti. Procjene danas govore da kršćani čine između 35 i 37 posto stanovništva.

Najveća kršćanska skupina su maroniti, a slijede ih melkiti i armenski katolici. Kršćani su koncentrirani u istočnom dijelu Bejruta i planinskim područjima sjeverno od glavnog grada, dok su šijitske zajednice dominantne na jugu zemlje i u južnim četvrtima Bejruta.

Jedna od najstarijih kršćanskih tradicija

Kršćanska prisutnost u Libanonu ubraja se među najstarije na svijetu. Tradicija maronitske zajednice povezuje se sa sirijskim redovnikom Sveti Maron, čije je nasljeđe u 4. stoljeću oblikovalo duhovni i identitetski temelj te zajednice.

Maroniti su se stoljećima razvijali u planinskim područjima Libanona, gdje su zbog geografskog položaja mogli očuvati svoju autonomiju i vjeru. Tijekom srednjeg vijeka ostali su u zajedništvu s Rimom, čime su izgradili snažnu povezanost s papinstvom.

U razdoblju osmanske vlasti, a kasnije i tijekom francuskog mandata početkom 20. stoljeća, maronitska zajednica dodatno je učvrstila svoj politički i društveni položaj. Danas i dalje predstavlja najorganiziraniju kršćansku skupinu u zemlji.

Neizvjesna budućnost

Unatoč bogatoj povijesti i snažnim institucijama, kršćani u Libanonu posljednjih desetljeća suočavaju se s novim izazovima: političkom nestabilnošću, ekonomskom krizom i sve češćim iseljavanjem.

Aktualni sukob na jugu zemlje dodatno produbljuje strah da bi se broj kršćana mogao nastaviti smanjivati. Upravo zato libanonske vlasti traže međunarodnu potporu, nadajući se da bi diplomatski utjecaj Vatikana mogao pomoći u zaštiti zajednica koje stoljećima čine važan dio identiteta Libanona.

Podijeli na:

Dok drugi uživaju u mirovini, on polaže ispite: 83-godišnji student oduševio Hrvatsku

U domu za starije osobe u zagrebačkoj Klaićevoj ulici živi neobičan student. Riječ je o umirovljenom arhitektu Anti Pađenu koji, unatoč 83 godine života, svakodnevno uči, čita i priprema se za ispite. Time je postao najstariji student na Sveučilištu u Zagrebu, ali i inspiracija mnogima koji vjeruju da se znanje ne veže uz godine, piše HRT.

Ante Pađen, kojeg prijatelji zovu Toni, iza sebe ima bogat životni put. Po struci je arhitekt, a danas živi u domu za starije osobe nakon što je prodao svu svoju imovinu – kuće i stanove. Kako sam kaže, dom je sada njegova službena adresa i mjesto gdje provodi svakodnevicu.

„Dalje sam zapravo beskućnik, ali imam dom. Ovdje mi je adresa, osobna iskaznica i ovdje ću živjeti do kraja. A na Mirogoju imam lijepi stan pa ni to nije problem“, govori kroz šalu, ne gubeći vedrinu i optimizam.

Studentski život u tišini doma

Njegovi dani izgledaju poput dana svakog studenta – samo što se umjesto u studentskom domu ili kafiću odvijaju u miru sobe u domu za starije. Knjige, bilježnice i skripte stalni su mu suputnici, a pripreme za predavanja i ispite dio svakodnevice.

Na predavanjima se, kaže, u početku susretao s iznenađenim pogledima mlađih kolega. No to se brzo promijenilo kada su vidjeli koliko ozbiljno pristupa studiju.

U raspravama na predavanjima često sudjeluje, komentira i razmjenjuje mišljenja s profesorima i studentima. Posebno ga privlače filozofske teme, od antičkih mislilaca poput Platona i Sokrata pa nadalje.

„Kad počnete razgovarati o filozofiji i uključite se u raspravu, ljudi vas počnu gledati drugačije. Na kraju vas prihvate kao ravnopravnog sugovornika“, kaže Pađen.

Dodaje kako su ga mlađi kolege odlično prihvatili, iako su mnogi od njih i do tri desetljeća mlađi od njega.

Studij iz znatiželje

Nakon dugog profesionalnog puta u tehničkim znanostima, odlučio se na nešto sasvim drugačije – upisao je Katolički bogoslovni fakultet. Taj potez nije bio slučajan.

Kako objašnjava, motivacija je proizašla iz knjige koju je napisao i želje da svoje ideje i razmišljanja provjeri kroz ozbiljan akademski studij.

„Htio sam vidjeti hoće li moje teze biti potvrđene ili opovrgnute. Upravo je ta znatiželja bila razlog zašto sam upisao studij“, ističe.

Njegov život obilježen je brojnim iskustvima i teškim trenucima. Još od 1945. godine, kada mu je ubijen otac, prošao je kroz mnoge životne izazove. Ipak, kaže kako danas osjeća mir i zahvalnost.

Obitelj kao najveća sreća

Unatoč studentskim obvezama, najveća radost u životu su mu obitelj i unuci. Ima tri sina i četvero unučadi, a svi ga od milja zovu „deda Toni“.

Najvažnije mu je, kaže, da ga pamte kao dobrog djeda i čovjeka.

„Ja sam sretan i ne mogu biti sretniji. Ljubav je temelj svega“, zaključuje Pađen.

Njegova priča podsjetnik je da znatiželja i želja za učenjem ne poznaju dobne granice. Dok mnogi u njegovim godinama odavno odustanu od novih izazova, Ante Pađen dokaz je da život može biti ispunjen učenjem i novim spoznajama sve do posljednjeg dana.

Video pogledajte O V D J E.

Podijeli na:

Mostar postaje središte neurologije u regiji: stiže važna novost za pacijente

U organizaciji Klinike za neurologiju Sveučilišne kliničke bolnice Mostar i Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru, 13. i 14. ožujka održat će se neurološki simpozij s međunarodnim sudjelovanjem „NeuroMost 2026 – Izazovi i inovacije u liječenju neuroloških bolesti“, koji će okupiti vodeće stručnjake iz regije, piše Rtv-hb.com.

Dvodnevni skup održat će se u amfiteatru Medicinskog fakulteta, a cilj mu je razmjena najnovijih znanstvenih spoznaja i kliničkih iskustava u području neurologije, kao i jačanje suradnje među stručnjacima koji se bave liječenjem neuroloških bolesti.

Neurološke bolesti kao veliki javnozdravstveni izazov

Uoči početka simpozija, predsjednica Organizacijskog odbora, doc. dr. sc. Nataša Pejanović-Škobić, gostovala je u Dnevniku RTV Herceg-Bosne gdje je govorila o važnosti ovog stručnog skupa i razvoju neurologije u Mostaru.

Istaknula je kako neurološke bolesti predstavljaju jedan od najvećih zdravstvenih izazova današnjice. Prema njezinim riječima, u svijetu od epilepsije boluje više od 50 milijuna ljudi, od multiple skleroze više od 2,5 milijuna, dok svake godine više od 12 milijuna osoba doživi moždani udar.

Upravo zbog takvih brojki, simpozij NeuroMost 2026 ima za cilj okupiti stručnjake iz regije kako bi razmijenili iskustva i predstavili najnovija dostignuća u dijagnostici i liječenju.

Inovacije u liječenju i dijagnostici

Program simpozija obuhvatit će niz tematskih sesija posvećenih suvremenim metodama liječenja i dijagnostike neuroloških bolesti.

Poseban naglasak bit će stavljen na:

  • biološku terapiju za multiplu sklerozu
  • kirurško liječenje epilepsije
  • nove pristupe u liječenju neuromišićnih bolesti

Prema riječima dr. Pejanović-Škobić, cilj je da nova znanja i iskustva što prije pronađu svoju primjenu u svakodnevnoj kliničkoj praksi, čime se pacijentima omogućuje kvalitetnija i učinkovitija zdravstvena skrb.

Interdisciplinarni pristup liječenju

Jedna od važnih tema simpozija bit će i interdisciplinarna suradnja medicinskih stručnjaka. Suvremeno liječenje neuroloških bolesti, naglašava organizacijski tim, nezamislivo je bez zajedničkog rada različitih specijalnosti.

Uz neurologe, na simpoziju će sudjelovati i neurokirurzi, neuroradiolozi, oftalmolozi i drugi medicinski stručnjaci, a kroz predavanja, stručne rasprave i panel-diskusije raspravljat će o kompleksnim slučajevima i novim terapijskim mogućnostima.

Očekuje se dolazak brojnih predavača iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije i Sjeverne Makedonije, što ovom skupu daje snažan međunarodni karakter.

Najavljena važna novost – Centar za epilepsiju

Jedna od najvažnijih vijesti iznesenih u emisiji odnosi se na daljnji razvoj kapaciteta Sveučilišne kliničke bolnice Mostar.

Naime, uz predavanja i stručni dio simpozija, najavljene su i operacije pacijenata s epilepsijom krajem ovog mjeseca, što predstavlja nastavak programa kirurškog liječenja koji je započeo prije godinu dana.

Bolnica planira dodatno razvijati ovaj program kroz nove operativne i neoperativne metode liječenja, a kruna tog razvoja bit će osnivanje Centra za liječenje epilepsije kod djece i odraslih.

Kako je otkrila doc. dr. Pejanović-Škobić, riječ je o projektu koji bi imao pionirsku ulogu u zemlji.

„Planiramo otvaranje Centra za liječenje epilepsije kod djece i odraslih u sklopu Sveučilišne kliničke bolnice Mostar. Bit će to prvi takav centar u Bosni i Hercegovini“, istaknula je.

Ohrabrujuća poruka pacijentima

Na kraju gostovanja poslala je ohrabrujuću poruku svim pacijentima, naglasivši kako je neurologija danas jedno od medicinskih područja koje se najbrže razvija.

Napredak u dijagnostici i terapiji, kaže, omogućio je da se mnoge bolesti koje su nekada bile teško liječive danas uspješno kontroliraju ili liječe.

„Danas u neurologiji praktički nemamo bolesti koje se ne mogu liječiti. Najvažnije je da se bolest na vrijeme prepozna i da se na vrijeme započne s terapijom. Tada su i kvaliteta života i mogućnost izlječenja puno bolji“, zaključila je.

Simpozij NeuroMost 2026 tako predstavlja još jedan korak u jačanju medicinske izvrsnosti u Mostaru i važan doprinos razvoju neurologije u Bosni i Hercegovini i regiji.

Podijeli na:

Cijene goriva izmiču kontroli: Hercegovina već na 3,44 KM – hoće li uskoro biti 4 KM?

Trend enormnog rasta cijena goriva se nastavlja. Aplikacija Federalnog ministarstva trgovine kaže kako je cijena dizela jutros u Hercegovini otišla na čak 3,44 KM po litri. Upravo toliko će te platiti litar ovoga goriva na Vaske benzu i to je danas najviša cijena, piše Pogled.ba.

Većina bezinskih crpki u Hercegovini prodaje gorivo iznad 3 KM, a najjeftinije je trenutno na crpkama Holdine u Zvirićima gdje je litra dizela još uvijek 2,42 KM i trenutno to predstavlja najbolju ponudu koju možete naći na tržištu u ovome trenutku. 

Dok zemlje regije već uvode ograničenja i posežu za brojnim drugim mjerama, toga još u Bosni i Hercegovini nema. Umjesto konkretnih poteza, vlasti nam pričaju kako imamo najjeftinije gorivo u regiji, očito nas pokušavajući uvjeriti kako nam je dobro, ali to još ne znamo. 

Do kojih granica će cijene goriva rasti nije poznato, ali ako se ovaj trend nastavi, nije isključeno kako ćemo već idućega tjedna na benzinskim crpkama imati cijene od 4 KM po litri. Hoće li nam i tada govoriti kako nam je dobro, ostaje da vidimo.

Podijeli na:

Državna televizija u financijskom ponoru: hoće li građani spašavati BHRT?

Državna televizija Bosne i Hercegovine, BHRT, ponovno traži hitnu pomoć kako bi izbjegla ozbiljne financijske poteškoće i nove blokade računa. Slamka spasa ovaj put tražena je na sjednici Komisije za informiranje Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH, a rješenje koje se predlaže ponovno uključuje – obvezno plaćanje RTV pristojbe za sve stanovnike Federacije.

Kako navodi BHRT, od federalnih vlasti zatraženo je da u što kraćem roku usvoje izmjene Zakona o izvršnom postupku. Cilj je jasno definirati da je neplaćanje RTV pristojbe kažnjivo i zakonom zabranjeno. Time bi se, tvrde na državnoj televiziji, osigurala stabilnija financijska osnova za rad BHRT-a, ali i Federalne televizije.

Problem naplate RTV pristojbe traje godinama. Trenutačno se ona u Federaciji BiH naplaćuje samo u četiri županije, što značajno smanjuje prihode javnog servisa. Upravo zbog toga BHRT upozorava da se suočava s ozbiljnim financijskim pritiscima i prijetnjom novih blokada računa.

Predstavnik Samostalnog sindikata radnika BHRT-a Edis Fočo ističe kako se odgovornost već godinama prebacuje između domaćih vlasti i međunarodne zajednice.

“Jučer smo opet pisali visokom predstavniku, danas smo poslali urgenciju i Parlamentu Federacije BiH i nadamo se da će netko pronaći rješenje”, rekao je Fočo, naglašavajući da zaposlenici već dugo žive u neizvjesnosti.

S druge strane, direktorica BHT1 Neda Tadić upozorava da se situacija dodatno pogoršava jer političke reakcije gotovo da nema.

“Rad nam je sve otežaniji. Prijete blokade računa, uvjeti rada postaju sve teži, već smo prisiljeni otkazivati neka snimanja i izravne prijenose. Menadžment nema nikakvih informacija što će se dalje dogoditi, ali jasno je da je pred nama iznimno izazovno razdoblje”, kazala je Tadić.

Financijski problemi BHRT-a dodatno su produbljeni zbog dugovanja RTRS-a, koja prema navodima državne televizije prelaze 100 milijuna konvertibilnih maraka po osnovi naplaćene RTV pristojbe. Uz to, BHRT upozorava i na političke blokade, podsjećajući da su pojedini ministri iz redova SNSD-a ranije poručili kako državnom javnom servisu ne treba pružati financijsku pomoć jer ga ne smatraju državnom institucijom.

U međuvremenu, javni servis suočava se i s novim prijetnjama blokade računa. Uz dugovanja prema radnicima, uskoro bi mogla uslijediti i blokada zbog duga od oko 22 milijuna KM prema Europskoj radiodifuznoj uniji.

Sve to dodatno povećava zabrinutost među zaposlenicima. Na BHRT-u danas radi oko 770 ljudi koji, kako ističu iz ove kuće, zajedno sa svojim obiteljima strahuju za vlastitu egzistenciju.

Javni medij, osobito onaj na državnoj razini, bez sumnje ima važnu ulogu u informiranju građana i očuvanju javnog prostora. Međutim, način na koji se godinama pokušava rješavati kriza BHRT-a ponovno otvara isto pitanje: hoće li teret spašavanja državnog servisa opet pasti na leđa građana. 

Umjesto trajnog i pravednog sustavnog rješenja, čini se da se i ovaj put traži najlakši izlaz – dodatno obvezivanje (harač) stanovništva da financira sustav koji već dugo funkcionira bez jasne odgovornosti i političkog konsenzusa. 

Podijeli na:

Štimac: “U Mostaru sam kao kod kuće, a Zrinjskom želim donijeti desetu titulu”

Proslavljeni hrvatski nogometaš i aktualni trener mostarskog HŠK Zrinjski Mostar, Igor Štimac, proteklog je vikenda u Neumu proglašen Hercegovcem godine, a u razgovoru za Večernji list BH progovorio je o svojim hercegovačkim korijenima, životu u Mostaru, odnosu s medijima i planovima s mostarskim klubom.

Štimac ističe kako mu je nagrada posebno draga jer je duboko vezan uz Hercegovinu, iz koje potječe njegova majka. Upravo taj odgoj, kaže, oblikovao je njegov karakter.

Hercegovina kao dio identiteta

Majka Igora Štimca rođena je u selu Duži, nedaleko od Neuma, a on često ističe da ga je upravo takav hercegovački odgoj učinio čvrstim i ustrajnim čovjekom.

“Odgojila me majka Hercegovka. To je bio tvrd odgoj, ali upravo onakav kakav treba biti. Zahvaljujući tome izrastao sam u čvrstog momka i, nadam se, čestitog čovjeka. Najvažnije mi je da je ona ponosna na mene”, poručio je Štimac.

Mostar kao drugi dom

Od kolovoza 2025. godine Štimac živi i radi u Mostaru, gdje vodi HŠK Zrinjski Mostar. Kaže da se u Hercegovini osjeća kao kod kuće te da su ga najviše oduševili ljudi.

Prema njegovim riječima, upravo su ljudi ono što daje posebnu vrijednost jednom gradu.

“Grad može biti lijep, ali ako ljudi nisu pravi, onda nema ni prave ljepote. Mostar ima posebnu emociju, kao i cijela Hercegovina. Ovdje se zaista osjećam kao kod kuće”, rekao je.

Dodaje kako vođenje Zrinjskog za njega predstavlja veliku odgovornost jer klub ima snažnu simboliku za Hrvate u Bosni i Hercegovini.

Obveza javnih osoba

Govoreći o društvenim pitanjima, Štimac smatra da javne osobe ne bi smjele šutjeti kada je riječ o temama važnima za njihov narod.

“Ima pokušaja da nas se ušutka, da nas se zaplaši nekakvim sankcijama i komisijama. Međutim, mi koji smo nešto ostvarili u životu imamo obvezu govoriti i biti podrška svome narodu. Ne smijemo zaboraviti odakle dolazimo”, istaknuo je.

Poruka Sarajevu

Trener Zrinjskog osvrnuo se i na kritike koje dolaze iz dijela sarajevskih medija. Kaže kako ga takve reakcije ne izbacuju iz takta.

“Znam da ima puno frustriranih i nesretnih ljudi koji svoje probleme pokušavaju liječiti optužujući druge. Ne zamjeram im ništa”, kazao je.

Istaknuo je i osobni primjer koji, kako kaže, najbolje pokazuje njegov pogled na međuljudske odnose.

“Oni u Sarajevu nemaju mi što zamjeriti. Njima sam dao jednu kćer. Svoju sam djecu učio da biraju ljude u životu, a ne da gledaju vjeru i naciju. Zato svi koji mi zamjeraju zapravo upiru prst u pogrešnog čovjeka”, poručio je.

Moguće sankcije ga ne brinu

Uoči odluke o mogućim sankcijama koje se spominju u javnosti, Štimac kaže kako o tome uopće ne razmišlja.

Vjeruje da će na kraju prevladati razum i da se ništa sporno nije dogodilo.

“Ako se i dogodi nešto, nastavit ću raditi svoj posao. Vodit ću momčad kako mi bude omogućeno, pa i s tribine ako treba. To ništa ne mijenja”, rekao je.

Uskoro i bh. putovnica

Štimac je potvrdio i kako je u tijeku postupak za dobivanje državljanstva Bosne i Hercegovine, na koje ima pravo zahvaljujući majčinom podrijetlu.

Dokumentacija je već prikupljena, a dio postupka već se rješava u Mostaru.

Hercegovina i kroz gastronomiju

Osim nogometa, trener Zrinjskog priznaje da uživa i u hercegovačkoj gastronomiji, koju dobro poznaje još iz vremena dok je živio u Metkoviću.

Rado posjećuje mostarske restorane, ali i druge hercegovačke krajeve, a slobodno vrijeme – kojeg ima vrlo malo – najčešće provodi upravo na ručku ili večeri s prijateljima.

Cilj – deseta titula

Za kraj razgovora Štimac je otkrio i što bi najviše volio ostvariti s navijačima Zrinjskog.

Njegova velika želja je donijeti klubu deseti naslov prvaka, iako priznaje da će to biti iznimno težak zadatak.

“Bit će teško, svi to znamo, ali nećemo se predati. Ići ćemo do kraja koliko možemo. Ako ne bude ove godine, bit će dogodine”, zaključio je Štimac.

Podijeli na:

Evo koliko će ovog ljeta u Dalmaciji zarađivati sezonci

foto Shutterstock

Inflacija i dalje snažno utječe na svakodnevni život građana. Cijene proizvoda i usluga rastu brže od plaća i mirovina, a posljedice tog nesrazmjera sve se više osjećaju u životnom standardu stanovništva.

Paradoks je u tome što se, unatoč pogoršanju kupovne moći, Hrvatska istodobno može pohvaliti vrlo dobrim makroekonomskim pokazateljima. Zemlja se nalazi među državama Europske unije s najvećim gospodarskim rastom, a projekcije sugeriraju da bi se takav trend mogao zadržati i do kraja godine, piše Slobodna Dalmacija.

Ipak, za velik dio građana takve statistike ne znače mnogo. Dok gospodarstvo na papiru raste, svakodnevni troškovi života sve su veći, pa mnogi osjećaju kako im financijska situacija iz mjeseca u mjesec postaje sve teža.

Turizam s istim prihodima, ali većim troškovima

Velike nade ponovno su usmjerene prema turističkoj sezoni. Mnogi u Dalmaciji očekuju da će tijekom ljeta zaraditi više nego prošle godine, no ekonomske procjene ne idu u tom smjeru.

Prema pokazateljima, turistička sezona 2026. mogla bi po ukupnim brojkama biti vrlo slična prošlogodišnjoj. Međutim, troškovi poslovanja u međuvremenu su značajno porasli – posebno zbog inflacije i poskupljenja energenata.

Hotelijeri, ugostitelji, iznajmljivači, trgovci i prijevoznici suočavaju se s višim ulaznim troškovima, dok istodobno imaju sve manje prostora za povećanje cijena. Zbog toga će mnogi morati prihvatiti manju zaradu nego ranijih godina.

Plaće stagniraju

S druge strane, radnici u turizmu zasad ne mogu očekivati veće plaće. Poslodavci ih, doduše, ne planiraju smanjivati jer se radne snage ionako teško pronalazi, ali prostora za povećanja gotovo da nema.

Primjerice, skiperi u nautičkom turizmu dnevno zarađuju oko stotinu eura, no u tom je sektoru već ranije dosegnut vrhunac zarade jer je ponuda brodova i izleta premašila potražnju.

Pizza-majstori u pojedinim restoranima dosežu i oko dvije tisuće eura neto mjesečno, dok oni koji rade i na roštilju mogu zaraditi i više. Ipak, ni oni ovog ljeta najvjerojatnije neće dobiti povišicu.

Vozači, bez kojih opskrba turističkog sektora ne bi funkcionirala, primaju između 1500 i 2000 eura neto. Konobari su u sličnoj situaciji, iako kod njih konačna zarada uvelike ovisi o bakšišu. U lokalima s imućnijom klijentelom neki uspiju dosegnuti i tri tisuće eura mjesečno, ali takvi su slučajevi ipak rijetki.

Sve više stranih radnika

Poslovi čišćenja apartmana plaćaju se oko deset do petnaest eura po satu, ovisno o lokaciji i uvjetima rada. Međutim, ni na tom području ne očekuje se rast cijene rada, dijelom i zbog sve većeg dolaska radnica iz azijskih zemalja koje su spremne raditi za tu satnicu.

Kuhari i dalje spadaju među najtraženija zanimanja u turizmu. Njihove plaće najčešće se kreću između 2200 i 3000 eura neto, ovisno o iskustvu i reputaciji. Ipak, riječ je o vrlo zahtjevnom poslu koji tijekom sezone gotovo ne poznaje slobodan dan.

Sobarice i čistačice uglavnom zarađuju između 1200 i 1300 eura neto, što je blizu medijalne plaće u Hrvatskoj, a i u tim zanimanjima sve je više radnika iz inozemstva.

Sezonski rad i dalje problem

Iako ove zarade na prvi pogled djeluju pristojno, velik dio njih odnosi se isključivo na razdoblje turističke sezone. U zimskim mjesecima prihodi mnogima značajno padaju, pa prosječna godišnja zarada bude znatno niža.

Upravo je to jedan od razloga zbog kojih brojni radnici iz turizma odlaze raditi u inozemstvo. U Austriji, primjerice, razmak između zimske i ljetne turističke sezone traje svega mjesec ili dva, što omogućuje gotovo cjelogodišnji rad i stabilnije prihode.

Zbog toga mnogi kuhari, konobari i drugi turistički radnici ondje ostvaruju veću zaradu – ali uz znatno intenzivniji rad tijekom cijele godine.

Podijeli na:

Poznat datum posljednjeg ispraćaja bivšeg goranačkog župnika fra Ferde Bobana

Franjevačka zajednica i brojni vjernici Hercegovine opraštaju se od fra Ferde Bobana, svećenika Hercegovačke franjevačke provincije koji je preminuo u četvrtak, 12. ožujka 2026. godine u Veljacima, u 65. godini života, 46. godini redovništva i 38. godini svećeništva.

Vijest o njegovoj smrti rastužila je mnoge vjernike među kojima i one iz Goranca, gdje je fra Ferdo ostavio dubok pastoralni trag tijekom svoje sedmogodišnje službe župnika.

Posljednji ispraćaj u Posušju

Tijelo pokojnog franjevca bit će izloženo u župnoj crkvi u Veljacima u subotu, 14. ožujka, od 12:30 do 13 sati. Nakon toga slijedi ispraćaj na groblju Martića Križ u Posušju, gdje će se u 15 sati slaviti sveta misa zadušnica, nakon koje će fra Ferdo biti pokopan.

Očekuje se dolazak brojnih svećenika, subraće franjevaca, rodbine i vjernika koji su ga poznavali kroz desetljeća njegova pastoralnog rada.

Put franjevca i svećenika

Fra Ferdo Boban rođen je 5. studenoga 1961. godine u Batinu u župi Posušje, u obitelji Joze i Ive rođene Bakula. Kršten je samo tri dana nakon rođenja u Posušju, dok je sakrament potvrde primio 1971. godine.

Nakon završetka osnovne škole u Posušju odlazi u Franjevačko sjemenište te upisuje Franjevačku klasičnu gimnaziju u Visokom, gdje maturira 1980. godine. Iste godine ulazi u Franjevački red i Hercegovačku franjevačku provinciju na Humcu.

Privremene redovničke zavjete položio je 1982., a svečane doživotne 1985. godine. Filozofsko-teološki studij započeo je u Makarskoj, a završio na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu 1987. godine.

Za đakona je zaređen 29. lipnja 1987. u Mostaru, dok je godinu dana kasnije, na isti datum, primio svećeničko ređenje.

Pastoralni rad od Hercegovine do Albanije

Nakon ređenja započeo je službu kao župni vikar na Kočerinu, a potom je pastoralno djelovao u Tomislavgradu i Seonici.

Godine 1993. odlazi u misije u Albaniju, gdje je proveo više od desetljeća. Služio je u Laçu i Rubiku, a jedno vrijeme bio je i župnik te gvardijan samostana u Laçu.

Po povratku u Hercegovinu 2004. godine djeluje kao župni vikar u Veljacima. Kasnije je služio kao župnik u Groncima i Gradnićima, a 2016. godine imenovan je gvardijanom samostana u Konjicu te župnim upraviteljem župe Glavatičevo.

Na tim je službama ostao do 2025. godine, nakon čega se ponovno vraća u Veljake gdje je služio kao župni vikar sve do svoje smrti.

Svećenik blizak ljudima

Fra Ferdo Boban ostat će zapamćen kao svećenik jednostavna franjevačkog duha, blizak ljudima i uvijek spreman na razgovor i pomoć. Subraća i vjernici pamte ga po vedrini, druželjubivosti i toplini koju je unosio u susrete s ljudima.

Uz pastoralni rad, bio je poznat i po ljubavi prema sportu, osobito nogometu, o kojem je rado razgovarao s vjernicima i prijateljima.

Njegov život bio je obilježen tihim, ali predanim služenjem Crkvi i narodu, kako u Hercegovini tako i u misijama.

Pokoj vječni daruj mu, Gospodine!

Hercegovačka franjevačka provincija / Goranci online

Podijeli na:

Preminuo fra Ferdo Boban – fratar jednostavna srca koji je živio za druge

Hercegovinu je večeras pogodila vijest o iznenadnoj smrti franjevca fra Ferda Bobana, bivšeg župnika u Gorancima i svećenika kojeg će mnogi pamtiti po njegovoj jednostavnosti, vedrini i nesebičnoj službi ljudima.  

Fra Ferdo bio je svećenik kakvog je, kako svjedoče oni koji su ga poznavali, rijetko susresti – čovjek čista srca i skromnog života. U svom svakodnevnom djelovanju nastojao je živjeti evanđeosku poruku blaženstava, osobito onu koja kaže: “Blago čistima srcem, oni će Boga gledati.” Upravo je takav bio njegov život – tih, nenametljiv, ali snažan u dobroti i predanju.  

Susret s fra Ferdom za mnoge je bio poseban trenutak. Njegova djetinja jednostavnost, otvorenost i dobrota ostavljali su dubok trag na ljude koje je susretao. Bio je potpuna suprotnost sebičnosti suvremenog svijeta, jer je svoje vrijeme, snagu i ljubav nesebično dijelio s drugima.  Tijekom svećeničkog života služio je na različitim mjestima, a posebno se pamti njegova služba među vjernicima u Hercegovini, ali i u Albaniji. U teškim ratnim godinama velik dio svog pastoralnog djelovanja posvetio je i Konjicu, gdje je vjerno i hrabro služio narodu ranjenom ratom.  

Fra Ferdo je bio i čovjek koji je volio život u njegovoj punini. Uživao je u druženju, razgovorima i susretima s ljudima. Posebno je volio sport, a razgovori o nogometu s njim često su znali potrajati dugo i biti puni zanimljivih detalja. Oni koji su s njim posljednjih godina obilazili vjernike prilikom blagoslova kuća na Kočerinu prisjećaju se kako su mnogi ti susreti bili ispunjeni smijehom i radošću.  Bio je prisutan u životima ljudi – i u trenucima radosti i u danima žalosti. Dolazio je na obiteljska slavlja, ali i dijelio tugu s onima koji su prolazili kroz teške trenutke.  

Njegov odlazak ostavio je veliku prazninu među subraćom franjevcima, članovima obitelji, ali i među brojnim vjernicima koji su ga poznavali u Batinu, Posušju, Gorancima i diljem Hercegovine.  

Vjernici se opraštaju od fratra koji je svojim životom svjedočio radost Evanđelja, a mnogi se prisjećaju riječi svetog Franje Asiškog: “Hvaljen budi, Gospodine moj, po sestri našoj tjelesnoj smrti.”  

Neka mu Gospodin udijeli pokoj vječni, a svjetlost vječna neka mu svijetli, napisao je mostarski gvardijan, fra Mario Knezović.

 
Podijeli na:

Biskupi upozorili na nepravdu u BiH: „Prestanite zloupotrebljavati izborni zakon!


U Banjoj Luci se održalo 28. zajedničko zasjedanje biskupa Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine (BK BiH) i Hrvatske biskupske konferencije (HBK), s kojeg je upućena snažna poruka uoči predstojećih listopadskih izbora u BiH. 

Biskupi su jasno izrazili nadu u prestanak zlouporabe lošeg Izbornog zakona te nepravedne prakse preglasavanja kojom se Hrvatima i drugima dokida pravo na biranje vlastitih predstavnika. Uz osvrt na društveno-političke okolnosti, na zasjedanju su razmatrana i brojna crkvena pitanja, od skrbi za Hrvate u inozemstvu do karitativnog djelovanja. 

Priopćenje dviju biskupskih konferencija u nastavku prenosimo u cijelosti: 
Zajedničko zasjedanje biskupa Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine (BK BiH) i Hrvatske biskupske konferencije (HBK) održano je 9. ožujka 2026. godine u prostorijama Biskupskog ordinarijata u Banjoj Luci, pod predsjedanjem predsjednika BK BiH, vrhbosanskog nadbiskupa metropolita Tome Vukšića, i predsjednika HBK-a, zagrebačkog nadbiskupa metropolita Dražena Kutleše, izvijestila su tajništva BK BiH i HBK. 

Na početku 28. zajedničkog zasjedanja dviju biskupskih konferencija, nakon zaziva Duha Svetoga i molitve Trećega časa, pozdravnu riječ uputili su predsjednici biskupskih konferencija, apostolski nuncij u Bosni i Hercegovini nadbiskup Francis Assisi Chullikatt te domaćin susreta, banjolučki biskup Željko Majić. 

U kontekstu predstojećih izbora u Bosni i Hercegovini, predviđenih u listopadu ove godine, izražena je nada da će konačno zavladati pravda i poštivanje ljudskih prava svakog čovjeka te da će prestati zlouporaba loših izbornih zakona i ponižavanje dostojanstva u obliku preglasavanja onih kojima, zbog demografskih razloga, na raznim razinama vlasti nije osigurano pravo birati vlastite predstavnike. 


U radnom dijelu zasjedanja podneseno je izvješće o radu Vijeća HBK-a i BK BiH za hrvatsku inozemnu pastvu. Uz izvješće koje je podnio vlč. Tomislav Markić, ravnatelj Dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu, predstavljeni su i određeni izazovi u pronalaženju novih dušobrižnika za hrvatsku inozemnu pastvu, kao i migracije hrvatskih vjernika unutar različitih zemalja Europske unije. Budući da se tijekom 2026. godine navršava 60. obljetnica Ravnateljstva dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu, 80 godina hrvatskoga dušobrižništva u Njemačkoj i Austriji te 100 godina od osnutka Hrvatske franjevačke kustodije Svete Obitelji za SAD i Kanadu, najavljeno je obilježavanje tih obljetnica svečanom sjednicom Vijeća HBK-a i BK BiH za hrvatsku inozemnu pastvu koja će se održati 13. travnja 2026. u Zagrebu. 

U nastavku sjednice varaždinski biskup Bože Radoš, predsjedatelj Biskupske komisije za Papinski hrvatski zavod sv. Jeronima u Rimu, izvijestio je o službenom pohodu Zavodu u siječnju 2026. godine. U Zavodu trenutno borave 24 svećenika studenta koji studiraju na različitim crkvenim učilištima u Rimu. 

Mons. Bože Radoš, predsjednik Hrvatskog Caritasa, predstavio je korizmenu akciju Hrvatskog Caritasa Tjedan solidarnosti s Crkvom i ljudima u Bosni i Hercegovini, čiji je središnji događaj ove godine bilo euharistijsko slavlje na Treću korizmenu nedjelju, 8. ožujka, u crkvi sv. Nikole Tavelića u Župi sv. Mihovila Arkanđela u Tomislavgradu. 

Uslijedilo je izvješće krčkog biskupa Ivice Petanjka, predsjednika Komisije HBK-a i BK BiH za hrvatski martirologij, o dosadašnjim postignućima u radu Komisije, kao i izvješće porečkog i pulskog biskupa Ivana Štironje, predsjednika Vijeća HBK-a za misije, o djelovanju Ravnateljstva Papinskih misijskih djela. 

Biskup Petar Palić, mostarsko-duvanjski biskup i apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski i Ivan Ćurić, pomoćni biskup đakovačko-osječki, predstavili su okupljenim biskupima tekst dokumenta Ratio nationalis o svećeničkoj formaciji, istaknuvši kako je riječ o dokumentu koji na kvalitetan i ozbiljan način pridonosi promišljanju svećeničke formacije, uvažavajući posebnosti koje obilježavaju crkveni i društveni kontekst dviju konferencija. 

Nadalje, nadbiskup Zdenko Križić, splitsko-makarski nadbiskup metropolit i zagrebački pomoćni biskup Ivan Šaško, predstavili su okupljenim biskupima dosadašnji rad na hrvatskom prijevodu Misala. 

Posebnu pozornost biskupi su posvetili i pitanju reguliranja javnih nastupa voditelja karizmatskih skupina i voditelja duhovnih vježbi. 

Okupljenim biskupima je predstavljen program Nacionalnog susreta hrvatske katoličke mladeži, koji će se održati 2. i 3. svibnja u Požegi, kao i Nacionalnog susreta hrvatskih katoličkih obitelji, koji će se održati 19. i 20. rujna u Osijeku i Aljmašu, navodi se u priopćenju tajništva BK BiH i HBK.
Podijeli na:

Korizmena duhovna obnova u samostanu sestara milosrdnica


U samostanu Presvete Euharistije u Mostaru održana je korizmena duhovna obnova za sestre milosrdnice iz mostarske, ljubuške i livanjske zajednice. Program je započeo kratkim pozdravom provincijalne glavarice s. M. Augustine Matijević nakon čega je duhovni nagovor održao provincijal Hercegovačke franjevačke provincije fra Jozo Grbeš. Korizmena duhovna obnova usmjerena je na pripremu tijela, uma i duha za proslavu najvećega kršćanskog blagdana Uskrsa kroz molitvu, pokoru i preispitivanje osobnih stavova. 

Tijekom govora fra Jozo je istaknuo svoju suradnju sa sestrama milosrdnicama u Chicagu gdje su vodstvo prve bolnice „Illinois General Hospital of the Lakes“ 1852. godine preuzele upravo sestre milosrdnice i preimenovale je u „Mercy Hospital“. Bila je to prva bolnica s poveljom u gradu. Također, sestre ondje vode i najveće gradsko prihvatilište za djecu s posebnim potrebama koje ih dnevno prima oko 2500. U razmišljanju na temu „Kako živjeti zajedno“ fra Jozo je istaknuo važnost postavljanja granica u odnosima s bližnjima koje nisu zidovi, nego upute drugima i temelj očuvanja mentalnoga zdravlja i međusobnoga poštovanja. 

Zajednički život je prava umjetnost i treba ga živjeti u skladu i slobodi koja ne pripada zajednici, nego Bogu. Kada netko krade slobodu drugomu, dolazi do različitih problema. Slušanje, naprotiv, vodi razumijevanju, međusobnomu uvažavanju i prihvaćanju osobe. Ako nekoga ne čuješ dobro, ne razumiješ ga dobro, sigurno ga onda i ne prihvaćaš dobro. To bi trebala biti polazna točka svakoga zajedničkog života, a polazna točka određuje cijeli život. Stoga se treba uvijek iznova pitati što je naša polazna točka i pritom ne davati generalne odgovore jer je svaka osoba različita. U zajedničkome se životu ništa ne smije generalizirati jer to onda iskrivljuje put. 

Razmišljanje je završio riječima jednoga isusovačkog generala koji je rekao: „Osim traženja Gospodina, ništa u životu nije važnije nego imati ljubavi. Ona je ona koja vas diže ujutro iz kreveta, koja odlučuje kako ćete provesti svoj dan, koliko patnje možete podnijeti i koliko radosti podijeliti. Ta ljubav oblikuje vašu dušu i vaš cijeli život. Ljubav odlučuje sve. I to je dobro, jer Bog je ljubav.“ 

Po završetku nagovora uslijedila je prilika za sakrament pomirenja, a zatim i euharistijsko slavlje. Osvrćući se na Evanđelje Treće korizmene nedjelje koje govori o susretu Isusa i Samarijanke na Jakovljevu zdencu, fra Jozo je u prigodnoj propovijedi naglasio važnost susreta u životu jer sve ono važno što se u životu dogodi, plod je nekog susreta. To se dogodilo i ženi koja „ostavi vrč na zdencu i ode“. Rečenica je to koju fra Jozo smatra jednom od najljepših u Novome zavjetu jer simbolizira novi početak u životu žene opterećene svojom grješnom prošlošću. Ostavi svoju prošlost, svoje grijehe kod Isusa i ode slobodna. Susret je to koji je označio novi život. Žena više ne gleda na prošlost kao na teret, nego kao na učiteljicu života. To je ono što je važno u životima ljudi svih staleža, zaključio je fra Jozo, piše Katolička tiskovna agencija (KTA).
Podijeli na:

Ganga i bećarac postaju turistički hit: EU ulaže milijune u projekt koji povezuje tri zemlje


Nakon uspješno provedenog projekta “Kulturna ruta bećarca i gange”, partnerstvo Pleternice i Tomislavgrada ponovno je revitalizirano odobrenjem sredstava za novi projekt “InHeRT (Interregional Heritage of Rhythm and Tradition)”, vrijedan 2,2 milijuna eura. 

U provedbi projekta, uz Grad Pleternicu i Tomislavgrad, sudjeluju Požeško-slavonska županija, Kulturno-informativni centar Tomislavgrad te Muzej i Galerija Podgorice iz Crne Gore. Projekt se sufinancira sredstvima Europske unije kroz program Interreg u iznosu od 85 posto. Cilj projekta InHeRT je zajedničku nematerijalnu kulturnu baštinu, poput tradicijske glazbe i narodnih nošnji, pretvoriti u suvremene, dostupne i održive turističke proizvode te povećati njezinu vidljivost kroz inovativne pristupe interpretaciji, umrežavanje institucija i razvoj novih turističkih sadržaja. 

U okviru projekta u Pleternici će biti izgrađen kamp odmorište Zarilac s pripadajućom infrastrukturom, dok će u Tomislavgradu biti uspostavljen Interpretacijski centar – interaktivni Muzej gange, prvi takve vrste u Bosni i Hercegovini. 

Partneri iz Podgorice planiraju adaptirati postojeći muzejski prostor i uspostaviti novu muzejsku zbirku. Projekt će trajati 24 mjeseca, a provedba planiranih aktivnosti započinje tijekom ove godine.
Podijeli na:

“Djeca nisu na prodaju”: Haška konferencija blokirala konvenciju o surogatstvu

iStock

Pokušaj da se kroz međunarodno pravo osigura šire priznanje tzv. surogatnog roditeljstva završio je bez uspjeha. Naime, Haška konferencija o međunarodnom privatnom pravu nije postigla konsenzus za nastavak rada na konvenciji koja bi državama omogućila međusobno priznavanje sudskih odluka o pravnom roditeljstvu u slučajevima surogatstva.

Riječ je o pitanju koje već godinama izaziva snažne etičke, pravne i društvene rasprave diljem svijeta, a posljednji razvoj događaja mnogi tumače kao znak dubokih podjela među državama.

Rasprava bez dogovora

Prema službenom dokumentu HCCH-a, Vijeće za opće poslove i politiku te organizacije sastalo se od 3. do 6. ožujka 2026. godine. Sastanku je nazočilo oko 560 sudionika koji su predstavljali 80 država članica.

Vijeće je razmatralo završno izvješće Radne skupine koja je proučavala mogućnost izrade konvencije o priznavanju sudskih odluka o pravnom roditeljstvu, uključujući i one koje proizlaze iz surogatstva. Iako je u zaključcima istaknuto da je u radu skupine postignut određeni napredak, članice nisu uspjele postići potreban konsenzus za daljnji korak.

Zbog toga je odlučeno da se u ovoj fazi ne ide prema osnivanju Posebne komisije koja bi pripremala tekst buduće konvencije. U zaključku je navedeno kako se ovom pitanju može ponovno pristupiti u nekoj kasnijoj fazi, ali za sada proces ostaje zaustavljen.

Reakcije protivnika surogatstva

Odluku su odmah pozdravile organizacije koje se zalažu za zabranu surogatstva na globalnoj razini. Među njima je i međunarodna kampanja Deklaracija iz Casablance, koja okuplja pravnike, liječnike, aktiviste i javne osobe koje upozoravaju na, kako tvrde, eksploataciju žena i komercijalizaciju djece.

Na društvenoj mreži X objavili su poruku:
“Žene nisu za iznajmljivanje. Djeca nisu na prodaju.”

Svjedočanstvo osobe rođene surogatstvom

Glasnogovornica kampanje, aktivistica Olivia Maurel, koja je i sama rođena putem surogatstva, istaknula je kako joj je ova odluka posebno važna.

“Kao osoba rođena putem surogatstva ovo mi je iznimno važno. Pokušaj normalizacije surogatstva kroz međunarodno pravo je zaustavljen. Žene nisu za iznajmljivanje. Djeca nisu proizvodi”, poručila je.

Duboke podjele u svijetu

Pitanje surogatstva jedno je od najspornijih bioetičkih i pravnih pitanja današnjice. Dok neke države dopuštaju ili reguliraju taj postupak – osobito u slučajevima neplodnosti – druge ga potpuno zabranjuju, smatrajući ga oblikom iskorištavanja žena i komercijalizacije ljudskog života.

Neuspjeh postizanja konsenzusa na međunarodnoj razini pokazuje koliko su stavovi država o ovoj temi i dalje podijeljeni. Iako rasprava unutar Haške konferencije zasad ne ide dalje, jasno je da će se pitanje pravnog statusa surogatstva i međunarodnog priznavanja roditeljstva ponovno pojavljivati u globalnim pravnim i političkim forumima.

Podijeli na:
GORANCI WEATHER

Ukupno prikaza stranice

Razmišljate o gradnji kuće, prostora ili o dizajnu interijera a nemate ideja !? Tu je 3D 2D Project

a

google.com, pub-8801838836830184, DIRECT, f08c47fec0942fa0