Mostarski derbi: Zrinjski i Velež večeras otvaraju finale Kupa BiH

Mostarski nogometni rivali HŠK Zrinjski Mostar i FK Velež Mostar ponovno će odmjeriti snage u finalu Kupa Bosne i Hercegovine, čime se nastavlja njihovo veliko gradsko rivalstvo. Prva utakmica dvomeča igra se danas u 18 sati na stadionu Pod Bijelim Brijegom, a zanimljivo je kako je BiH i dalje jedina europska država u kojoj se finale Kupa igra kroz dvije utakmice.  

Trener Zrinjskog Igor Štimac uoči susreta istaknuo je kako njegova momčad ulazi u finale u dobrom raspoloženju i formi. Naglasio je da u svlačionici vlada pozitivna atmosfera te da su igrači motivirani za osvajanje trofeja. Izvan kadra su tek Sušić i Morris, dok su svi ostali spremni za nastup.  

Štimac očekuje zahtjevnu utakmicu, ali vjeruje u kvalitetu svoje ekipe. Istaknuo je kako će puno toga ovisiti o pristupu protivnika, s obzirom na to da se igra dvomeč, što otvara prostor za različite taktičke varijante. Njegova želja je da Zrinjski od prve minute nametne ritam i samouvjereno krene po pobjedu kako bi sezonu zaključio na najbolji mogući način.  

S druge strane, trener Veleža Ibro Rahimić naglasio je važnost ove utakmice za njegovu momčad. Tijekom cijelog tjedna radio je na tome da igrači shvate težinu finala, koje vidi kao ključni trenutak sezone. Podsjetio je na izazove kroz koje je klub prošao, osobito na početku, te poručio da sada žele potvrditi karakter i okruniti sezonu trofejom.  

Rahimić je također potvrdio kako u sastavu neće biti Miće Kuzmanovića, dok su ostali igrači spremni za veliki derbi.

Utakmicu će suditi Ermin Sivac iz Zenice, uz pomoć Arnela Novalića i Stefana Tešanovića. Četvrti sudac bit će Luka Bilbija, dok će za VAR biti zaduženi Antonio Tomić i Josip Čolić.  

Ljubitelji nogometa susret će moći pratiti u izravnom prijenosu od 18 sati na kanalu Arena Premium 1.

Pročitaj članak

Navijači Lecha šokirali Europu: Ogroman transparent svecima zapalio tribine

Na jednoj od najupečatljivijih utakmica poljskog nogometa, navijači Lecha iz Poznanja poslali su snažnu poruku koja je nadilazila sportski kontekst. Tijekom susreta protiv varšavske Legije, tribine su postale mjesto izražavanja vjere, identiteta i pripadnosti, prenosi Book.hr.

Naime, navijači Lecha razvili su ogroman transparent s prikazom svetih Petra i Pavla, zaštitnika grada Poznanja. Ovaj vizualni prikaz nije bio tek dekoracija, već jasna poruka o dubokoj ukorijenjenosti kršćanske tradicije u poljskom društvu.  

Uz središnji transparent, na tribinama su se mogli vidjeti i dodatni natpisi sa sloganom: „Europa je bila, jest i ostat će kršćanska“. Time su navijači dodatno naglasili važnost očuvanja vjerskog i kulturnog identiteta, šaljući poruku koja je izazvala brojne reakcije.  

Ovakav potez mnogi su doživjeli kao snažan izraz vjere i zajedništva. Pokazali su kako se ne srame javno iskazati ono što smatraju temeljem svog identiteta – vjeru, tradiciju i pripadnost narodu.  

U vremenu kada su pitanja identiteta sve češće predmet rasprava, scena s tribina poslužila je kao podsjetnik na važnost korijena i naslijeđa. Navijači Lecha još su jednom pokazali da nogomet može biti više od igre – prostor u kojem se izražavaju duboko ukorijenjene vrijednosti i uvjerenja.

Pročitaj članak

Mladi traže više od svijeta: Katolička crkva postaje novo središte okupljanja mladih

foto iStock

Mladi pripadnici generacije Z sve češće pronalaze svoje mjesto u Katoličkoj Crkvi, a osobito je zanimljiv fenomen koji se posljednjih mjeseci događa u New Yorku. Prema izvještajima američkih medija, crkve koje su donedavno brinule zbog praznih klupa danas se suočavaju s – nedostatkom mjesta, piše Foxnews.

Povratak mladih vjeri  

U središtu ovog trenda nalaze se mladi ljudi, najčešće u dvadesetim godinama, koji sve više sudjeluju u misama, molitvenim susretima i društvenim aktivnostima povezanima s vjerom. Posebno se ističe porast broja obraćenja, pri čemu mnogi prvi put ozbiljno susreću kršćanstvo i katoličku tradiciju.    

U nekim župama broj kandidata za ulazak u Crkvu višestruko je porastao, a uskrsna slavlja bilježe znatno veći broj novih vjernika nego prethodnih godina. Ovaj rast nije ograničen samo na jednu lokaciju, nego se primjećuje i u drugim velikim američkim gradovima.  

Crkva kao mjesto zajedništva  

Jedan od ključnih razloga ovog fenomena jest potreba mladih za zajedništvom. Nakon pandemije, ali i u vremenu društvenih mreža i izolacije, mnogi traže autentične odnose i osjećaj pripadnosti. Crkve su na to odgovorile organiziranjem susreta, druženja i različitih aktivnosti za mlade.  

Primjerice, prije misa organiziraju se neformalna okupljanja, zajednički obroci ili molitvene šetnje, što dodatno privlači mlade ljude. Upravo takvi događaji pretvaraju nedjeljnu misu u društveni i duhovni centar okupljanja.    

Dublja potraga za smislom  

Osim društvene dimenzije, mnogi mladi ističu i duhovni motiv. U svijetu obilježenom nesigurnošću, ekonomskim izazovima i globalnim napetostima, sve više njih traži stabilnost, smisao i jasne vrijednosti.  

Svećenici i voditelji zajednica naglašavaju kako mladi ne traže samo karijeru i materijalni uspjeh, nego odgovore na dublja životna pitanja – tko su, što žele i kako živjeti ispunjen život.  

Poseban rast među mladim muškarcima  

Zanimljivo je da se rast religioznosti posebno primjećuje među mladim muškarcima. Istraživanja pokazuju da oni sve češće smatraju vjeru važnim dijelom života, čak i više nego njihove vršnjakinje, što predstavlja promjenu u odnosu na ranije generacije.    

Novi trend ili trajna promjena?  Iako je još rano govoriti o dugoročnim posljedicama, mnogi ovaj fenomen nazivaju “tihim duhovnim preporodom”. Crkve koje su godinama bilježile pad sada ponovno postaju mjesta okupljanja mladih generacija.

Pročitaj članak

Dva kluba bez licence: NS BiH objavio odluke za sezonu 2026./2027.

FK Rudar Prijedor / foto: Goranci online

Nogometni savez Bosne i Hercegovine (NS BiH) oglasio se povodom procesa licenciranja za narednu sezonu, a najvažnija vijest je da dva kluba nisu dobila zeleno svjetlo za nastup u WWin ligi BiH, prenosi Raport.

Na sjednici Prvostupanjske komisije za licenciranje, održanoj 4. svibnja 2026. godine u Sarajevu, razmatrani su zahtjevi klubova za sudjelovanje u domaćim i europskim natjecanjima u sezoni 2026./2027. Komisija je odlučivala o licencama za WWin ligu BiH, UEFA-ina klupska natjecanja (u muškoj i ženskoj konkurenciji), kao i Premijer žensku ligu BiH. 

 Klubovi s licencom za WWin ligu BiH  Zeleno svjetlo za nastup u elitnom rangu bh. nogometa dobili su: FK Sarajevo, NK Široki Brijeg, FK Borac Banja Luka, HŠK Zrinjski Mostar, HŠK Posušje, FK Željezničar, FK Velež Mostar i FK Sloga Doboj. 

S druge strane, licencu nisu dobili: FK Radnik Bijeljina i FK Rudar Prijedor.

UEFA natjecanja: poznati sudionici, ali i odbijeni  

Za nastup u UEFA-inim klupskim natjecanjima licencu su dobili: NK Široki Brijeg, FK Borac Banja Luka, HŠK Zrinjski Mostar, FK Sarajevo, FK Željezničar, FK Velež Mostar i HŠK Posušje  

Bez licence za Europu ostali su: FK Sloga Doboj, FK Radnik Bijeljina, FK Rudar Prijedor  

Ženski nogomet: poznate odluke  

Kada je riječ o ženskom nogometu, licencu za UEFA natjecanja dobili su: SFK 2000 Sarajevo i ŽF/NK Emina Mostar.

Za Premijer žensku ligu BiH licencirani su: ŽFK SFK 2000 Sarajevo, ŽF/NK Emina Mostar, ŽFK Leotar Trebinje, ŽFK Radnik Bumerang (Beotole) Bijeljina, ŽFK Spartak 2013 Banja Luka i SFK Libero Goražde.

Bez licence su ostali: ŽNK Iskra Bugojno i ŽFK Fortuna Živinice.

Mogućnost žalbe  

Iz NS BiH naglašavaju kako klubovi koji nisu dobili licencu imaju pravo žalbe Drugostupanjskoj komisiji za licenciranje u roku od 15 dana od zaprimanja pisanih odluka.  

Ove odluke mogle bi značajno utjecati na izgled natjecanja u nadolazećoj sezoni, posebice ako dođe do promjena nakon žalbenog postupka.

Pročitaj članak

TUGA DO NEBA U prometnoj nesreći poginuo otac petero djece

Neopisiva tuga zavladala je općinom Đulovac nakon što je u ponedjeljak kasno navečer stigla najstrašnija moguća vijest, piše Mojportal. U teškoj prometnoj nesreći u mjestu Vukovije život je u 45. godini izgubio Antun Gegić, mještanin Velikih Bastaja, čiji je odlazak šokirao njegovu obitelj, prijatelje i susjede.  

Nesreća se dogodila oko 22:20 sati. Kako su izvijestili iz policije, ne navodeći identitet poginulog, 45-godišnjak je upravljao svojom Škodom u smjeru Daruvara. Dolaskom do kućnog broja 26 u Vukovijama, u kobnom desnom zavoju vozilo je prešlo na suprotnu stranu kolnika, sletjelo u putni jarak i udarilo u betonski most.  

Iako je Hitna pomoć stigla brzo, Antunu, koji je u vozilu bio sam, nije bilo spasa. Preminuo je na mjestu događaja, ostavljajući iza sebe veliku obitelj, piše Mojportal. Antun je bio otac petero djece, a bio je zaposlen u Njemačkoj. Dok je on radio u inozemstvu, supruga je s djecom živjela u Velikim Bastajima.  

“Bio je dobar čovjek”, rečenica je koja se danas najčešće čuje u đulovačkom kraju. 

 -Bio je čovjek koji bi uvijek priskočio u pomoć, prijatelj na kojeg se moglo osloniti i “ljudina” koja je svojom skromnošću i radom zaslužila poštovanje svakoga koga je poznavala – kažu za mojportal.hr ljudi koji su ga poznavali.

Pročitaj članak

Miroslav Škoro konačno progovorio u kakvom je odnosu s Thompsonom

U novoj epizodi podcasta Nema labavo by In magazin, gostovao je poznati hrvatski glazbenik i političar Miroslav Škoro, a dio razgovora posebno je privukao pažnju javnosti – njegov odnos s Markom Perkovićem Thompsonom, o kojem se godinama nagađa, prenosi Showbuzz.hr.

Iako ih mnogi obožavatelji doživljavaju kao bliske prijatelje i “kumove” na glazbenoj i svjetonazorskoj sceni, Škoro je dao prilično suzdržan i iskren odgovor na pitanje u kakvim su danas odnosima.  

„Nismo se dugo čuli, ali nije mojom voljom“, kratko je poručio Škoro, ostavljajući prostor za različita tumačenja.  Na dodatna pitanja nije skrivao da ni sam nije siguran postoji li s druge strane određena zamjerka.  

„Ne znam, vjerojatno, to bi njega trebalo pitati. Kad sam ja bio u bolnici, nije se meni javljao, kad je mali Ante bio bolestan, ja sam se njemu javio. Ja sam u kontaktu sa Šimunom. Tu i tamo se malo nešto dopisujemo, recimo, evo, to je naš kontakt“, iskreno je ispričao.  

Unatoč očitoj distanci u privatnoj komunikaciji, Škoro nije štedio riječi hvale kada je riječ o Thompsonovoj karijeri i uspjehu. Naprotiv, njegov komentar bio je pun poštovanja.  

„Čudo je to što je čovjek napravio. Dakle, može ga netko doživljavati na ovaj ili na onaj način, ali stari, 450 tisuća ljudi na jednom mjestu… to je nevjerojatno. Baš se poklopilo jako puno toga i kapa dolje“, zaključio je Škoro. 

Ova izjava dodatno je potaknula interes javnosti za odnos dvojice popularnih glazbenika, koji su godinama povezivani kroz glazbu, publiku i sličan svjetonazor, ali čini se da su se njihovi privatni putevi u međuvremenu ipak razišli.

Pročitaj članak

Škola zabranila mobitele i uvela stroga pravila, pozitivni pomaci već vidljivi

Osnovna škola fra Didaka Buntića u Čitluku uvela je strogi kućni red koji uključuje potpunu zabranu mobitela, ali i jasna pravila o izgledu učenika, piše BHRT.

Dok se u javnosti vode rasprave o digitalnim slobodama, u ovoj školi poručuju da je odluka bila nužna. Kako na “digitalni detoks” i strogi kućni red reagiraju učenici, a što o svemu kažu struka i roditelji.

Odluka nije donesena preko noći. Uprava škole, na čelu s ravnateljicom, o uvođenju reda razmišljala je već tri godine, a nakon razgovora s Vijećem roditelja pravila su i službeno usvojena. Poručuju da je škola obrazovna ustanova, a ne modna pista, te da su za nepoštivanje pravila propisane i sankcije. 

Božana Bevanda, ravnateljica Osnovne škole fra Didaka Buntića u Čitluku, ističe da su usvojene pedagoške mjere koje uključuju i sankcije za učenike koji ne poštuju pravila. Najprije slijedi upozorenje, a učenicima je ostavljen period prilagodbe. 

Iako se ovakve zabrane u digitalnom dobu često smatraju radikalnima, škola je dobila snažnu podršku roditelja. Mirna Laho, zamjenica predsjednice Vijeća roditelja, navodi da se oko 80 posto roditelja izjasnilo za potpunu zabranu korištenja mobitela i drugih digitalnih uređaja. Očekuju da škola bude sigurnije i poticajnije mjesto za učenje.

Pročitaj članak

Zovko traži otvaranje arhiva UDBA-e i KOS-a zbog suočavanja s komunističkim zločinima

foto EPP

Odbor za vanjske poslove Europskog parlamenta usvojio je izvješće o napretku Crne Gore za 2025. godinu, uz amandmane zastupnice Željane Zovko kojima se traži otvaranje arhiva bivših jugoslavenskih tajnih službi.

Usvojenim dokumentom pozdravlja se ambicija Crne Gore da pregovore o pristupanju Europskoj uniji zaključi do kraja 2026. godine. Zovko je kroz amandmane naglasila važnost suočavanja s prošlošću te zaštitu prava nacionalnih manjina, s posebnim naglaskom na hrvatsku zajednicu u Boki kotorskoj, prenosi Direktno.hr. 

Zastupnica je izrazila zabrinutost zbog političkog revizionizma i veličanja ratnih zločinaca. Smatra kako je rasvjetljavanje djelovanja službi poput UDBA–e i KOS–a ključno za demokratski razvoj društva. 

Crna Gora mora nastaviti s proeuropskim reformama, uz puno poštovanje kulturne baštine i identiteta hrvatske nacionalne manjine. Samo društvo koje u potpunosti štiti svoju raznolikost može istinski napredovati na europskom putu, poručila je Zovko.

Izvješće upozorava i na hibridne prijetnje te kampanje dezinformiranja usmjerene na podrivanje europske orijentacije države. Istaknuta je potreba za čvršćom suradnjom s agencijama Frontex i Europol u borbi protiv organiziranog kriminala i trgovine ljudima.

Zovko je tijekom rasprave s povjerenicom za proširenje Martom Kos ponovila zahtjev za transparentnošću arhiva, što je dio njezinog kontinuiranog rada na jačanju položaja Hrvata u zemljama kandidatkinjama za članstvo u EU.

Pročitaj članak

Marušić taekwondo akademija nastavlja nizati uspjehe: šest medalja na Prvenstvu FBiH

Nakon iznimno uspješnog nastupa na prošlotjednom državnom prvenstvu, gdje su članovi Marušić taekwondo akademije osvojili naslove i ostvarili vrhunske rezultate, niz dobrih nastupa nastavljen je i na Prvenstvu Federacije Bosne i Hercegovine održanom u Zenici. 

U konkurenciji boraca iz cijele Federacije BiH zlatne medalje osvojili su Tomislav Falak, Lucija Mlinarević i Sara Novaković, demonstrirajući sigurnost, tehničku spremnost i borbeni duh. Srebrnu medalju izborila je Ema Bevanda, dok su brončana odličja pripala Noi Mijanu i Lukasu Mišiću koji su također prikazali dobre nastupe. 

Iako su ovoga puta bez plasmana ostali Ivano Mijan, Elif Osmanović i Leon Vlahović njihov nastup bio je važan dio ukupnog ekipnog nastupa, a stečeno iskustvo zasigurno će doprinijeti njihovom daljnjem razvoju i budućim natjecanjima. 

Posebno vrijedi istaknuti kako je riječ o mladim natjecateljima koji treniraju tek dvije godine ili manje, unatoč tome pružaju iznimno kvalitetne i zrele borbe, ravnopravno se noseći s konkurencijom. Njihov napredak i pristup radu potvrđuju kako se radi o generaciji od koje se u budućnosti očekuju još veći rezultati kao i nastavak uspješnog sportskog puta kakav se gradi unutar Akademije. 

Rezultati dodatna su potvrda kontinuiranog rada, discipline i predanosti kako natjecatelja, tako i trenerskog tima Marušić taekwondo akademije. Iz Akademije ističu kako su izuzetno ponosni na sve svoje članove te naglašavaju kako je ovo tek jedan korak u nastavku uspješne natjecateljske sezone. 

„Ponosni smo na cijeli tim i prikazane borbe. Nastavljamo raditi još odlučnije, jače i s još većim motivom za buduće izazove.“, poručili su iz Marušić taekwondo akademije.

  

  

  

Pročitaj članak

Bivši radnik HiPP otrovao dječju hranu iz osvete? Trag vodi do milijuna u kriptovalutama

Za sada je još mnogo nepoznanica u slučaju uhićenog Slovaka za kojeg se sumnja kako je trovao dječju hranu, a prema neslužbenim informacijama postoji velika mogućnost kako je glavni motiv bila osveta, piše češki medij Blesk, prenosi Bljesak.info.

Prema navodima iz Bleskova teksta, 39-godišnji Slovak koji je živio u Salzburgu, gdje ga je austrijska policija i uhitila, navodno je bivši zaposlenik tvrtke u čiju je dječju kašicu stavljao otrov za štakore, odnosno bivši radnik HiPP-a. Na osvetu se, prema tim navodima, odlučio nakon što je u veljači prošle godine dobio otkaz, i to zbog promjena u tehnološkom procesu. 

Iako, prema podacima Bleska, Slovak i dalje negira bilo kakvu umiješanost u ovaj slučaj, istražitelji nastavljaju s istragom i ispitivanjima, a više detalja bit će poznato nakon njezina završetka.

Slovak je uhićen u subotu, 2. svibnja, a do njega se navodno došlo jer je početkom travnja ove godine, kako piše DW, tvrtki u kojoj je radio poslao ucjenjivački e-mail u kojem je tražio dva milijuna eura u kriptovalutama.

Upravo ta elektronička pošta, tvrdi DW, bila je glavni trag na temelju kojeg je policija došla do 39-godišnjeg Slovaka, i to nakon što su slučaj trovanja kašica počeli istraživati sredinom travnja. Jedna od kašica koje je otrovao sredstvom za ubijanje štakora sadržavala je čak 15 miligrama otrovne tvari, a osim u Austriji, otrovane kašice dospjele su i na tržišta Češke i Slovačke. 

Ipak, istražitelji su do mogućeg počinitelja došli nakon dva tjedna istrage, a iako ona još traje, nagađa se kako je riječ o osveti HiPP-u zbog otkaza. 

Iz te tvrtke su putem društvenih mreža nakon uhićenja kratko poručili kako osjećaju olakšanje zbog napretka u istrazi te su zahvalili istražiteljima na naporima da otkriju počinitelja. 

"Nastavit ćemo vas informirati čim budemo imali bilo kakve nove, potvrđene informacije", naveli su.

Pročitaj članak

Biciklijada ‘Putem spasa’ petu godinu zaredom u znaku sjećanja na branitelje

Povodom obilježavanja Dana branitelja Mostara, 7. svibnja, i ove će se godine održati tradicionalna biciklijada “Putem spasa”, koja se održava već petu godinu zaredom u organizaciji Organizacijskog odbora biciklijade. 

Biciklijada “Putem spasa” održat će se 7. svibnja s polaskom u 14 sati s Trga hrvatskih velikana u Mostaru. Sudionici će voziti trasom Mostar – Goranci – Bila – Grabova Draga – Polog, gdje će biti održana sveta misa i prigodno obilježavanje Dana branitelja.  

Tradicionalna biciklijada ima za cilj očuvanje sjećanja na “Put spasa”, kao i promicanje zajedništva, zdravog načina života i društvene povezanosti.  

Dan branitelja Mostara obilježava se u znak sjećanja na 7. svibnja 1991. godine, kada je u Pologu zaustavljena kolona tenkova Jugoslavenske narodne armije. Taj događaj, u kojem je goloruki narod Mostara, Širokog Brijega i okolnih mjesta stao pred vojnu kolonu, smatra se važnom povijesnom i psihološkom prekretnicom te činom otpora koji je prethodio ratnim zbivanjima i obrani ovoga područja.  

“Put spasa” imao je ključnu ulogu u opstanku grada, a njegova važnost, kako navode organizatori, treba ostati trajno zabilježena i prenošena budućim generacijama. 

Organizatori poručuju kako biciklijada predstavlja simbol sjećanja, poštovanja i zahvalnosti prema svim sudionicima Domovinskog rata, naglašavajući važnost očuvanja povijesne istine i njezina prenošenja mlađim generacijama.

Pročitaj članak

Jedna pjesma, velika polemika: tko se zapravo boji “Andromede”?

foto Renato Branđolica

Pjesma koja je otvorila raspravu: umjetnost, povijest i pravo na sjećanje  

Tjedan dana uoči početka Eurovizije, pjesma hrvatskih predstavnica, grupe Lelek, pod nazivom “Andromeda” izazvala je prve međunarodne reakcije i otvorila raspravu koja nadilazi samu glazbu.  

Iako Turska već godinama ne sudjeluje na ovom natjecanju, upravo je ova pjesma privukla pažnju njezinih medija. Dio javnosti tvrdi kako “Andromeda” nosi političku poruku, dok drugi ističu da je riječ o umjetničkoj interpretaciji povijesti, identiteta i kolektivnog pamćenja. 

Pjesma je inspirirana sudbinama katoličkih žena u Bosni i Hercegovini tijekom razdoblja Osmanskog Carstva. Prema riječima članica grupe, motiv tetoviranja imao je duboko simboličko značenje – bio je način očuvanja identiteta i pokušaj zaštite od ropstva, prisilnih brakova i nasilja. 

Stihovi poput “Naše majke nisu rađale robove” i “Naši sinovi nisu podanici” snažno govore o dostojanstvu i slobodi, ali u samoj pjesmi ne spominje se izravno nijedna povijesna sila. Upravo zbog toga, mnogi smatraju da je riječ o univerzalnoj poruci o otporu, traumi i identitetu. 

Kritike iz Turske temelje se na stavu da Eurovizija ne bi trebao biti prostor za političke poruke. No to otvara šire pitanje – gdje završava umjetnost, a gdje počinje politika?  Godinama se kroz popularnu kulturu, uključujući serije o osmanskom razdoblju i povijesnim ličnostima poput Sulejmana Veličanstvenog, prikazuju osvajanja i ratovi. Ta povijest, kada se interpretira iz druge perspektive, očito izaziva nelagodu.  

Ova rasprava zato ne govori samo o jednoj pjesmi, nego i o pravu naroda da ispriča vlastitu priču.

Pjesma nije optužnica – ona je sjećanje. Nastala iz zahvalnosti prema onima koji su hodili prije nas, prema ljudima koji su svojom visinom doticali nebesa. Ona nas ne uči mržnji, nego poniznosti. Uči nas da gledamo unatrag kako bismo znali ići naprijed.  

Uči nas da su ovdje nebesa bliža, da visina poziva čovjeka da ne ostane mali, da mu noga nikada ne kroči putem oholosti i da mu život postane zahvalan – za svaki dan, za svaki dar i za svaki znak.  

Ako nešto u ovoj pjesmi izaziva nelagodu, to nije zato što ona napada, nego zato što podsjeća. A podsjećanje nije prijetnja. Ono je temelj identiteta.  

Zato pitanje nije smije li jedna pjesma govoriti o prošlosti. Pravo pitanje je – jesmo li spremni čuti i ono što nije ispričano iz naše perspektive.  Jer od njih prije nas učimo. Od njih svih učimo.

Pročitaj članak

VELIKO PRIZNANJE Diplome Sveučilišta u Mostaru sada vrijede diljem Europe!

Diplome Sveučilišta u Mostaru međunarodno su priznate, izvijestili su danas iz te visokoškolske ustanove nakon što je okončan proces međunarodnog vredovanja u koji su bili uključeni stručnjaci iz Hrvatske i zemalja Europske unije, piše Hina.  

Postupak je provela Agencija za znanost i visoko obrazovanje koja djeluje u okviru europskoga sustava osiguravanja kvalitete ENQA-e i EQAR-a. U vrednovanju su sudjelovali stručnjaci iz više europskih zemalja, među kojima iz Hrvatske, Irske, Austrije, Portugala, Češke i Norveške.  

Povjerenstvo je analiziralo upravljanje, studijske programe, nastavni proces, podršku studentima, nastavničke kapacitete, infrastrukturu te znanstvenu i stručnu djelatnost.

Jedini fakultet u BiH na kojem se nastava odvija na hrvatskom jeziku  

U izvješću su, među ostalim, istaknuti razvijeni mehanizmi osiguravanja kvalitete, jasno definirani ishodi učenja, fokus na studente te napredak u infrastrukturi i nastavnim metodama.  

Sveučilište u Mostaru jedina je javna visokoškolska ustanova u Bosni i Hercegovini na kojoj se nastava odvija na hrvatskome jeziku. Čini ga 11 fakulteta i jedna akademija, a na njemu studira oko 8600 studenata, od kojih više od 20 posto dolazi iz Republike Hrvatske.  

Rad Sveučilišta podupire i hrvatska vlada, koja je prošle godine za ovu visokoškolsku ustanovu izdvojila 10 milijuna eura.

Pročitaj članak

Čak 42 milijuna stiže za modernizaciju sela

Globalni poremećaji na tržištu hrane, uzrokovani poremećenim lancima opskrbe, ratovima i promjenama u međunarodnim odnosima, jasno su pokazali koliko je prehrambena sigurnost postala strateško pitanje. Upravo zbog toga Europska unija sve više ulaže u vlastite proizvodne kapacitete, svjesna da hrana nije samo gospodarska kategorija, nego i temelj političke stabilnosti.

Iako Bosna i Hercegovina nije članica Unije, trendovi koji dolaze iz Bruxellesa predstavljaju jasan signal i za domaće vlasti – bez ozbiljnijih ulaganja u poljoprivredu teško je očekivati dugoročnu održivost sektora. Posebno se naglašava potreba da se, uz primarnu proizvodnju, snažnije ulaže u modernizaciju procesa, tehnologiju i jačanje proizvodnih kapaciteta.

Više sredstava, ali i veća očekivanja

Pozitivan pomak dolazi iz Vlade Federacije BiH, koja je za 2026. godinu osigurala 190 milijuna KM za poticaje u poljoprivredi, što je povećanje od osam milijuna u odnosu na prethodnu godinu. Program, usvojen na prijedlog Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, predviđa raspodjelu sredstava kroz više ključnih segmenata.

Najveći dio sredstava – više od 116 milijuna KM – namijenjen je animalnoj proizvodnji, dok se 47,3 milijuna KM odnosi na strukturne mjere, od čega čak 41,68 milijuna KM ide na ruralni razvoj. Upravo taj segment nosi najveći potencijal za transformaciju sektora jer podrazumijeva ulaganja u modernu opremu, nove tehnologije i unapređenje proizvodnih procesa.

Za biljnu proizvodnju izdvojeno je 25 milijuna KM, dok ostatak sredstava ide na različite oblike podrške i obveze iz ranijih razdoblja. Ovakva raspodjela ukazuje na pokušaj balansiranja između očuvanja postojećih kapaciteta i pokretanja nužnih reformi.

Modernizacija kao ključ opstanka

Strukturne mjere i ulaganja u ruralni razvoj nisu samo financijska podrška – ona predstavljaju temelj za podizanje konkurentnosti domaće poljoprivrede. Sve zahtjevnija tržišta danas traže više od same proizvodnje: kvalitetu, kontinuitet isporuke, standardizaciju, ali i dodatnu vrijednost kroz brendiranje i priču o podrijetlu proizvoda.

Uz to, klimatske promjene dodatno otežavaju položaj proizvođača. Suše, nagle oborine i vremenski ekstremi postaju sve češći, a bez sustava navodnjavanja i zaštite proizvodnja ostaje izložena velikim rizicima. Upravo zato ulaganja u tehnologiju i otpornost više nisu opcija, nego nužnost.

Strukturni problemi koče razvoj

Unatoč povećanju izdvajanja, poljoprivredni sektor u Federaciji BiH i dalje opterećuju brojni problemi. Prema Strategiji poljoprivrede i ruralnog razvoja 2021.–2027., ključni izazovi su niska produktivnost, usitnjeni zemljišni posjedi i nedovoljna tržišna orijentacija proizvodnje.

Dodatni problem predstavlja nizak stupanj tehnološke opremljenosti i nedovoljno znanje u primjeni suvremenih agrotehničkih mjera. Većina obradivog zemljišta i dalje se ne navodnjava, što uz klimatske promjene dovodi do nestabilnih prinosa i smanjene konkurentnosti.

Organiziranost proizvođača također je na nezadovoljavajućoj razini, što otežava zajednički nastup na tržištu i smanjuje pregovaračku moć unutar lanca vrijednosti.

Potrebne reforme i europska podrška

Sve navedeno jasno pokazuje da su poljoprivredi u Federaciji BiH potrebne dublje i sustavne promjene. Financijska sredstva su važna, ali bez reformi u organizaciji proizvodnje, edukaciji i povezivanju proizvođača teško je očekivati značajniji iskorak.

Poseban izazov predstavlja nemogućnost pristupa IPARD fondovima, koji bi mogli značajno ubrzati modernizaciju sektora. Izostanak tih sredstava dodatno usporava približavanje europskim standardima i smanjuje konkurentnost domaćih proizvođača.

Vrijeme za strateški zaokret

Poljoprivreda u Bosni i Hercegovini nalazi se na prekretnici. S jedne strane postoje potencijali – prirodni resursi, tradicija i rastuća potražnja za kvalitetnom hranom. S druge strane, strukturne slabosti i spor tempo reformi i dalje ograničavaju razvoj.

Ako želi pratiti europske trendove i osigurati stabilnost vlastitog tržišta hrane, BiH mora odlučnije ulagati – ne samo u primarnu proizvodnju, nego i u modernizaciju, tehnologiju i jačanje cjelokupnog lanca vrijednosti. Samo takav pristup može donijeti dugoročnu održivost i konkurentnost domaće poljoprivrede.

Pročitaj članak

Poslušajte novu pjesmu Etno skupine Didak – Hvalospjev Marijin (Veliča)

Etno skupina Didak objavila je novu pjesmu posvećenu najvećoj ženi koja je hodala ovim svijetom, našoj nebeskoj Majci, Kraljici Mira.  

Riječ je o posebnoj glazbenoj interpretaciji Marijinog hvalospjeva koji kroz snažan etno izričaj donosi duboku poruku vjere, poniznosti i zahvalnosti. Pjesma odiše duhovnom snagom i toplinom, te na jedinstven način povezuje tradiciju i suvremeni glazbeni izraz, piše 

Prepoznatljiv zvuk Etno skupine Didak i ovoga puta dolazi do punog izražaja, naglašavajući bogatstvo naše kulturne i duhovne baštine. Svaki ton i stih pažljivo su oblikovani kako bi slušatelju približili ljepotu i snagu Marijine poruke.  

Uz pjesmu je objavljen i prateći videospot koji dodatno produbljuje doživljaj i simboliku same pjesme, stvarajući snažan vizualni i emotivni ugođaj za koji je zaslužan Zdravko Terkeš, a glazbu, aranžman i mix potpisuje Gabrijel Prusina.   

“Hvalospjev Marijin (Veliča)” nije samo pjesma, već i poziv na unutarnji mir, molitvu i promišljanje – poruka koja u današnjem vremenu ima posebnu vrijednost.  

Poslušajte i doživite spoj tradicije, vjere i umjetnosti u novom izdanju Etno skupine Didak.

Pročitaj članak