Papa Franjo, koji je preminuo na Uskrsni ponedjeljak, 21. travnja u dobi od 88 godina, ispraćen je jučer, 26. travnja 2025., na Trgu svetog Petra u Vatikanu, uz prisustvo više od 400 tisuća vjernika (prema procjenama talijanskog ministra unutrašnjih poslova).
Prisutno je bilo više od 130 delegacija, uključujući oko 50 šefova država, uključujući američkog predsjednika Donalda Trumpa sa suprugom Melanijom, bivšeg Joa Bidena sa suprugom Jill, princa Williama, španjolskog kralja Filipa VI. i kraljice Letizie, belgijskog kralja Philippea i kraljice Mathilde, princeza Charlene od Monaka i njezin suprug princ Albert od Monaka te desetak vladajućih monarha.
Naravno! Evo teksta s podebljanim imenima, kako si tražio:
Uz brojne šefove država, na ispraćaju Svetog Oca bili su prisutni i predstavnici državnih poglavara, predsjednici vlada te veleposlanici iz cijeloga svijeta.
Predstavnici šefova država:
Ahmed Attaf (Alžir), Sam Mostyn (Australija) sa suprugom Simeonom Beckettom, Igor Sergeenko (Bjelorusija), Prosper Bazombanza (Burundi) sa suprugom Marie Ndenganyo, Dame Froyla Tzalam (Beliz) sa suprugom Danielom Mendezom, Paul Atanga Nji (Kamerun), Mary Simon (Kanada) sa suprugom Whitom Fraserom, Chen Chien-jen (Tajvan), Verónica Alcocer (Kolumbija), Salvador Valdés Mesa (Kuba), kraljica Mary (Danska), Osama al-Azhari (Egipat), Félix Ulloa (Salvador) sa suprugom Lilian Alvarengo de Ulloa, Constancia Mangue (Ekvatorska Gvineja), Liwy Grazioso (Gvatemala), Joko Widodo (Indonezija), Nechirvan Barzani (Kurdistan/Irak), Gilbert Koné Kafana (Obala Bjelokosti), princ Alois i princeza Sophie (Lihtenštajn), Rosa Icela Rodríguez (Meksiko), Aziz Akhannouch (Maroko), Selma Ashipala-Musavyi (Namibija), Godswill Akpabio (Nigerija), prijestolonasljednik Haakon i princeza Mette-Marit (Norveška), Javier Martínez-Acha (Panama), Raúl Latorre (Paragvaj), Elmer Schialer (Peru), Olga Ljubimova (Rusija), Yu In-chon (Južna Koreja), Semaya Kumba (Južni Sudan), Hind Kabawat (Sirija), Philip Mpango (Tanzanija), Mohamed Ali Nafti (Tunis), Anita Among (Uganda), šeik Khaled bin Mohamed Al Nahyan (Ujedinjeni Arapski Emirati), princ William (Ujedinjeno Kraljevstvo), Mario Lubetkin (Urugvaj), Yván Gil (Venezuela), Mulambo Haimbe (Zambija) i Constantino Chiwenga (Zimbabve).
Predsjednici vlada:
Xavier Espot Zamora (Andora), Christian Stocker (Austrija), Muhammad Yunus (Bangladeš), Bart De Wever (Belgija), Borjana Krišto (Bosna i Hercegovina), Rosen Zhelyazkov (Bugarska), Andrej Plenković (Hrvatska), Petr Fiala (Češka) sa suprugom Janom Fialovom, Olaf Scholz (Njemačka), Markus Söder (Bavarska), Anke Rehlinger (Saarland i predsjednica Bundesrata), Kyriakos Mitsotakis (Grčka) sa suprugom Marevom Grabowski-Mitsotakis, Viktor Orbán (Mađarska) sa suprugom Anikó Levai, Micheál Martin (Irska), Giorgia Meloni (Italija), Albin Kurti (Kosovo) sa suprugom Ritom Augestad Knudsen, Luc Frieden (Luksemburg), Robert Abela (Malta) sa suprugom Lydijom Abela, Dick Schoof (Nizozemska), Christopher Luxon (Novi Zeland), Mohammad Mustafa (Palestina), Luís Montenegro (Portugal), Marcel Ciolacu (Rumunjska), Đuro Macut (Srbija), Mohammed bin Abdulrahman bin Jassim Al Thani (Katar), Robert Golob (Slovenija), Ulf Kristersson (Švedska), Keir Starmer (Ujedinjeno Kraljevstvo) sa suprugom Victorijom Starmer, John Swinney (Škotska) i Michelle O'Neill (Sjeverna Irska).
Veleposlanici:
Carles Álvarez Marfany (Andora), Boris Sahakyan (Armenija), Keith Pitt (Australija), İlqar Muxtarov (Azerbajdžan), Yury Ambrazevich i Kirill Petrovsky (Bjelorusija), Bruno van der Pluijm (Belgija), Kostadin Kodzhabashev (Bugarska), Alberto Ospina Carreño (Kolumbija), Federico Zamora (Kostarika), Susanne Shine (Danska), Jorge Edmundo Uribe Pérez (Ekvador), Julieta Anabella Machuca (Salvador), Yaron Sideman (Izrael), Vhangha Patrice Koffi (Obala Bjelokosti), Alberto Barranco Chavarría (Meksiko), Rajae Naji Mekkaoui (Maroko), Martin Andjaba (Namibija), Annemieke Ruigrok (Nizozemska), Joseph Varo (Papua Nova Gvineja), Romina Taboada Tonina (Paragvaj), María José Argaña Mateu (Paragvaj), Asma Naji Al-Amri (Katar), Maria Alessandra Albertini (San Marino) i Per Holmström (Švedska).
Te mnogi konzuli, monasi i kraljevi. Njihova prisutnost odražavala je univerzalni karakter Papinog poslanja i duboko poštovanje koje je uživao među narodima i vladama svijeta.
Izostali su
Neki čelnici nisu prisustvovali sprovodu zbog različitih razloga:
- Anthony Albanese, premijer Australije, zbog predizborne kampanje
- Mark Carney, premijer Kanade, također zbog izbora
- Benjamin Netanyahu, premijer Izraela, zbog ograničenja putovanja povezanih s nalogom Međunarodnog kaznenog suda
- Vladimir Putin, predsjednik Rusije, iz istog razloga
- Kralj Nizozemske, zbog proslave Koningsdaga (dan kralja)
Sprovod pape Franje poslužio je i kao prilika za diplomatske susrete. Primjerice, Donald Trump i Volodimir Zelenskij održali su privatni povijesni razgovor koji su obje strane opisale kao konstruktivan.
Jednostavnost u skladu s osobnim uvjerenjima
Papa Franjo je još za života izrazio želju za skromnim pogrebom, odustajući od stoljetne tradicije pokapanja u tri međusobno povezana lijesa od čempresa, olova i hrasta. Umjesto toga, odabrao je jednostavan drveni lijes obložen cinkom. Njegovo tijelo nije bilo izloženo na katafalku u bazilici sv. Petra, već je ostalo u zatvorenom lijesu, čime je želio naglasiti svoju skromnost i bliskost s običnim vjernicima.
Pokop u bazilici svete Marije Velike
U skladu sa svojom posebnom pobožnošću prema bazilici svete Marije Velike (Santa Maria Maggiore), papa Franjo je odlučio biti pokopan upravo tamo, što ga čini prvim papom pokopanim izvan Vatikana od pape Leona XIII. 1903. godine. Njegov grob, smješten između dviju kapela, označen je jednostavnom pločom od ligurskog mramora s natpisom "Franciscus".
Sprovodna ceremonija
Sprovodnu misu predvodio je 91-godišnji talijanski kardinal Giovanni Battista Re, dekan Kardinalskog zbora, uz koncelebraciju 220 kardinala, 750 biskupa i svećenika te više od 4000 drugih svećenika. Nakon mise, pogrebna povorka krenula je od bazilike sv. Petra prema bazilici svete Marije Velike, prolazeći pored mnogih rimskih spomenika, uključujući Koloseum. Duž trase duge oko 5,5 kilometara okupilo se mnoštvo ljudi, a na stepenicama koje vode do bazilike prisustvovala je skupina siromašnih, odajući počast papi koji je bio poznat po svojoj predanosti služenju siromašnima i potlačenima.
Početak žalosti i pripreme za konklavu
Papin sprovod označio je početak devetodnevne žalosti za Katoličku crkvu. Još jedna misa žalosti održat će se na Trgu svetog Petra u nedjelju, koju će predvoditi talijanski kardinal Pietro Parolin, često spominjan kao mogući nasljednik pape Franje. Vatikan će u narednim danima objaviti datum početka konklave za izbor novog pape, koja se očekuje najranije 6. svibnja.
Ovaj ispraćaj pape Franje ostaje zapamćen kao povijesni trenutak koji odražava njegovu skromnost, pastoralnu bliskost s vjernicima i predanost služenju siromašnima, ostavljajući dubok trag u povijesti Katoličke crkve i svijeta.