58 GODINA HRABRE MISIJE: Evo kako je Kršćanska sadašnjost oblikovala vjeru i kulturu jednog naroda!

Na blagdan Katedre svetog Petra, 22. veljače 1968. godine, dekretom kardinala Franjo Šeper ustanovljena je Kršćanska sadašnjost – Centar za koncilska istraživanja, dokumentaciju i informacije. Danas, 58 godina poslije, ova institucija ostaje jedno od ključnih imena crkvenog i teološkog nakladništva u Hrvatskoj.  

Kršćansku sadašnjost utemeljio je karizmatični „trolist“ – dr. Vjekoslav Bajsić, dr. Josip Turčinović i dr. Tomislav Janko Šagi-Bunić, kako ih je nazivao njihov dugogodišnji suradnik p. Bonaventura Duda. Od samih početaka bila je zamišljena kao snažno sredstvo koncilske obnove Crkve te promicanja i uprisutnjenja kršćanskih vrjednota u društvu i kulturi.  

No, Kršćanska sadašnjost nikada nije bila tek izdavačka kuća. Kako je isticao dr. Tomislav Janko Šagi-Bunić, ona je u svojoj biti zajedništvo ljudi koji su svoje sposobnosti i živote stavili u službu jedne velike ideje i požrtvovnosti. Iako je u temeljima nakladnička kuća – proizvođač knjiga i časopisa – njezina je snaga oduvijek bila u ljudima koji su je nosili i oblikovali.  

Tijekom gotovo šest desetljeća djelovanja, Kršćanska sadašnjost dala je izniman doprinos hrvatskoj, osobito crkvenoj kulturi. Oblikovala je generacije teologa, pastoralnih djelatnika i vjernika laika, pružajući im relevantnu literaturu i poticaje za promišljanje vjere u suvremenom svijetu.  

Govoreći o njezinoj ulozi prigodom 40. obljetnice, kardinal Josip Bozanić istaknuo je kako je Kršćanska sadašnjost snažno pozvana oblikovati kršćansku kulturu u Hrvatskoj, naglašavajući da je teološka kultura važna sastavnica kulture jednoga naroda.  

Slično je na 50. obljetnici istaknuo i dr. Stjepan Brebrić, nazvavši izdavački profil KS-a tradicionalnim, ali istodobno aktualnim i prepoznatljivim, čime je ovu nakladničku kuću svrstao među „nezaobilazne sustvarateljice kršćanske misli i teološke znanosti, kršćanske kulture, kulture pismenosti i poučenosti u vjeri, kulture umjetnosti i ljepote, kulture znanja i kompetentnosti u svijetu kojemu je potrebna transcendencija i odgovorno kršćanstvo u izgradnji istinskoga humanizma“.  

Unatoč brojnim izazovima današnjega vremena – od promjena na tržištu knjige do digitalne transformacije – Kršćanska sadašnjost i dalje nastavlja svoju izdavačku misiju. Novim projektima i suvremenim pristupima nastoji uhvatiti korak s vremenom, ostajući vjerna svojem izvornom poslanju: služiti Crkvi i društvu promicanjem istine, kulture dijaloga i odgovornoga kršćanskog svjedočenja.  

Svaka obljetnica, bilo osobna bilo institucionalna, prigoda je za zahvalnost Bogu na daru postojanja, ali i za hrabro gledanje naprijed. Tako i 58. obljetnica osnutka Kršćanske sadašnjosti potvrđuje da ova institucija ostaje važan i živ dio hrvatskoga crkvenog i kulturnog prostora.

Pročitaj članak

Hercegovka među posljednjim ženama: “Plašili su me da će me ukrasti Turci”

Ruža je vjerovala da više nikada neće morati objašnjavati odakle joj i što znače pomalo izblijedjele tetovaže na rukama. “Tko zna, zna”, mislila je. Smatrala je da je to poglavlje njezina života davno zatvoreno. No, pojavilo se pet mladih djevojaka iz vokalne skupine Lelek i Ružina sasvim osobna priča ponovno je postala zanimljiva – ne samo susjedima, nego i čitavoj hrvatskoj javnosti, piše Epodravina.hr.

Scenski upečatljivog nastupa i lica oslikanih simbolima, Lelekice su osvojile žiri i publiku te izborile da njihova pjesma Andromeda putuje u Austrija na Eurosong. Ubrzo je postalo jasno kako križevi, grančice i drugi simboli nisu tek estetski detalj, nego snažan podsjetnik na jedno vrijeme, jedan narod i rituale koji su novim generacijama postali daleki i gotovo nepoznati.

Ruža Ravlić, 87-godišnja Hercegovka podrijetlom iz Liskovače podno Buškog jezera, jedna je od posljednjih žena koje su prošle obred zvan sicanje ili bocanje. Kao i većina njezinih vršnjakinja i vršnjaka diljem Bosne i Hercegovine, i ona je kao djevojčica na rukama dobila trajne znakove – križeve, krugove te slova “R” i “L”, početna slova njezina imena i rodnog prezimena Lukač.

Običaj iz teških vremena

Sicanje vuče korijene iz razdoblja kada je Bosnu okupiralo Osmansko Carstvo, iz vremena devširme i tzv. danka u krvi. Prema predaji, katoličke obitelji tetovirale su djecu kako bi ih učinile manje poželjnima osvajačima i tako ih možda zaštitile od odvođenja u ropstvo.

„U našem kraju, pedesetih godina prošlog stoljeća, blago su znali čuvati muslimani. Kako ćemo ih zvat’ nego Turci. Stariji su nas plašili da će nas odvesti“, prisjeća se Ruža. Djeca tada nisu imala izbora – nije bilo pitanja želiš li ili ne. „Imala sam deset godina. Mene, braću i sestre bocao je bratić, sin od strica, liječnik. Palile su se grančice, od čađe su radili boju i iglicama nas bockali po nacrtanim simbolima. Kad ruka utrne, samo sicaj…“

Na pitanje bi li danas ponovno pristala na isto, odgovara bez zadrške: „Ma, glupost. Da se mogu vratiti, nikad to ne bih napravila. Samo sam probleme imala – pa objašnjavaj jednom, pa dvaput, pa stoti put…“

Iz Hercegovine u Podravinu

Ružin životni put odveo ju je šezdesetih godina prošlog stoljeća u Pitomaču, u podravski kraj čiji su običaji i govor bili posve drugačiji od hercegovačkih. „Svi nešto ‘pem’, ‘bum’, ‘buš’, a meni to nikako nije išlo u glavu“, govori kroz osmijeh, i danas zadržavajući govor rodne Liskovače, nedaleko od Tomislavgrad.

U Pitomači je sa suprugom Viktorom, policajcem rodom iz dalmatinskog zaleđa, izgradila obitelj. Dobili su dva sina, a danas ima četiri unuke. „Sad još samo da dočekam koje praunuče“, dobacuje unuci Ivi koja joj je došla u posjet iz Njemačke, gdje predaje hrvatski jezik.

Ruža je bila jedna od jedanaestero djece. Četvero braće umrlo je nakon poroda. Njezin brat Mate zaredio se i otišao u Švicarsku, a sestra Mara postala je časna sestra. „I oni su se bocali. Nema tko nije. Al’ što se može“, kaže Ruža, priznajući da bi taj dio svoje prošlosti, kad bi mogla, najradije izbrisala.

Ponos ili teret?

Dok Ruža na tetovaže gleda kao na breme prošlosti, njezina unuka Iva vidi ih drukčije. „Da danas moram, naravno da bih to napravila. To je dio identiteta i kulture. Treba biti ponosan“, kaže Iva, uvjerena da u tom običaju nema ničega čega bi se trebalo sramiti.

Ruža je gledala nastup Leleka. Poslušala je pjesmu, ali priznaje da joj i dalje nije ugodno vidjeti oslikana lica. Za nju je to osobna rana i sjećanje na strahove iz djetinjstva. Za mlađe generacije – simbol identiteta i hrabrosti.

Možda je istina negdje između.

Jer dok jedni u sicanju vide teret prošlosti, drugi u njemu prepoznaju korijen, priču i znak pripadnosti. A Ružina priča, iskrena i bez uljepšavanja, podsjetnik je koliko se značenje istih simbola može mijenjati kroz vrijeme.

I koliko je dragocjeno još uvijek moći slušati bakine priče – uživo.

Pročitaj članak

23. veljače – Svjetski dan borbe protiv depresije: Vrijeme je da počnemo slušati

Danas, 23. veljače, obilježava se Svjetski dan borbe protiv depresije – dan koji nas podsjeća da je depresija stvarna, ozbiljna i često nevidljiva bolest. U vremenu u kojem se uspjeh mjeri brzinom, produktivnošću i dojmom koji ostavljamo na društvenim mrežama, sve više ljudi tiho vodi bitku koju okolina ne primjećuje.

Depresija nije prolazna tuga. Nije loš dan. Nije slabost karaktera. Ona je stanje u kojem je čovjek fizički prisutan, ali iznutra odsutan. Osoba funkcionira, radi, smije se – a zapravo tone. Depresija plače u nutrini, dok se izvana često skriva iza prividne normalnosti.

Oni koji su je proživjeli znaju koliko je teško opisati taj osjećaj. Kao da je kamen vezan za nogu i vuče prema dnu crnih misli. Kao da svaka sitnica zahtijeva nadljudski napor. Kao da vrijeme stoji, a noći postaju duge i iscrpljujuće. Depresija guta energiju, odnose, planove. U čovjeku budi ravnodušnost i hladnoću koje ni sam ne razumije. Ponekad se čini da uništava sve što dotakne.

Zato su rečenice poput “Samo se trzni”, “Imaš sve, što ti fali?” ili “Proći će to” ne samo beskorisne nego i bolne. Depresija ne podnosi naredbe ni jednostavna rješenja. Ona se ne može izliječiti ignoriranjem, niti preuzimanjem tuđe boli na sebe. Ono što joj treba jest strpljenje, razumijevanje i prisutnost.

Godinama slušamo o mladim ljudima koji više nisu vidjeli mjesto za sebe. O roditeljima, poduzetnicima i uspješnim pojedincima koji su “imali sve”, a iznutra vodili usamljenu borbu. Tinejdžeri. Odrasli. Žene i muškarci. To nisu samo brojke u statistici. To su nečija djeca, roditelji, prijatelji.

Službeni podaci svake godine bilježe tisuće slučajeva teških psihičkih kriza. No iza svake brojke stoji osobna drama, obitelj koja traži odgovore i pitanje koje se vraća poput jeke: što se događa s nama? Zašto toliko ljudi više ne želi živjeti?

Dio odgovora leži u svijetu u kojem živimo. Sve mlađi osjećaju pritisak usporedbe, očekivanja i stalne dostupnosti. Živimo brzo, pod napetošću, u kulturi uspjeha koja ne ostavlja mnogo prostora za slabost. Često se bojimo tuđe boli, kao da bi nas mogla opteretiti. No ravnodušnost nanosi dublje rane od iskrenog razgovora.

Prečesto se fokusiramo na prolazno – novac, status, tuđa mišljenja – a propuštamo trenutak kada netko pokraj nas počinje gasnuti. Ne primjećujemo promjene u ponašanju, povlačenje, tišinu koja traje predugo. I onda nas iznenadi vijest da “ništa nije upućivalo”. Da se “jučer smijao”.

Možda je vrijeme da zastanemo.

Slušati nekoga ne znači imati spremno rješenje. Ponekad je dovoljno reći: “Tu sam. Reci mi što se događa.” Jedan iskren razgovor može biti prekretnica. Jedan pogled može vratiti osjećaj vrijednosti. Jedna poruka može spriječiti najgore.

Nećemo spasiti cijeli svijet. Ali možemo spasiti jedan odnos. Jedan razgovor. Jednog čovjeka.

Ako osjećaš da slabiš, dopusti si pomoć. To nije slabost, nego hrabrost. Razgovor s prijateljem, obraćanje bliskoj osobi ili odlazak stručnjaku može biti prvi korak prema svjetlu. Nitko ne mora biti jak cijelo vrijeme.

Međunarodni dan borbe protiv depresije nije samo simboličan datum. On je podsjetnik da još imamo mnogo posla – u načinu na koji govorimo o mentalnom zdravlju, u tome kako tretiramo sebe i druge, u spremnosti na neugodne, ali potrebne razgovore.

Vrijeme je da ravnodušnost pretvorimo u pažnju.
Da osuđivanje zamijenimo prisutnošću.
Da naučimo istinski vidjeti čovjeka pokraj sebe.

Možda upravo danas nečiji život ovisi o našoj spremnosti da zastanemo i poslušamo.

Pročitaj članak

Milijun KM za studentski standard: Proširena subvencija obuhvaća i privatne domove

Na prijedlog Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke (FMON), Vlada Federacije Bosne i Hercegovine donijela je novu Odluku o subvencioniranju smještaja i ishrane studenata, kojom se dodatno unapređuje sustav podrške osnovnom studentskom standardu, piše Fokus.ba.

Za ovu namjenu u Proračunu Federacija Bosne i Hercegovine za 2026. godinu planirana su sredstva u iznosu od 1.000.000 KM, navodi se u priopćenju iz Ureda FMON-a. Procjenjuje se da će subvencioniranjem biti obuhvaćeno oko 350 studenata.

Tko ima pravo na subvenciju?

Subvencioniranje se odnosi na studente smještene u studentskim centrima – domovima s područja Posavski kanton, Bosansko-podrinjski kanton i Kanton 10, kao i na studente s područja Republika Srpska koji studiraju u Federaciji BiH.

Važna novina u odnosu na prethodnu odluku jest proširenje obuhvata korisnika. Uz studente smještene u javnim studentskim centrima – domovima u Federaciji BiH, pravo na subvenciju sada ostvaruju i studenti koji su smješteni u privatnim studentskim domovima – centrima.

Na ovaj način osigurava se ravnopravniji pristup potpori te prilagođavanje mjere stvarnim uvjetima studiranja, s obzirom na sve veći broj studenata koji su zbog ograničenih kapaciteta prisiljeni koristiti privatni smještaj.

300 KM mjesečno po studentu

Odlukom je utvrđena subvencija u iznosu od 300 KM mjesečno po studentu, i to za deset mjeseci akademske godine. Za realizaciju ove mjere zaduženo je Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke.

Transparentna realizacija

Subvencioniranje će se provoditi na temelju službenih evidencija i mjesečnih faktura koje Ministarstvu dostavljaju studentski centri – domovi, čime se osigurava transparentnost i točnost podataka o korisnicima, kao i učinkovita realizacija sredstava.

„Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke nastavlja provoditi mjere koje doprinose unapređenju studentskog standarda, prepoznajući ulaganje u mlade kao strateško ulaganje u budućnost Federacije Bosne i Hercegovine“, zaključuje se u priopćenju.

Pročitaj članak

Stiže nam rano proljeće, temperature se penju i do 21 stupanj

Danas će biti sunčano vrijeme s dnevnim temperaturama zraka od 9 do 16 stupnjeva.

Od danas će u Bosni i Hercegovini biti osjetno toplije vrijeme, već u drugom dijelu ovog tjedna dolazi nam rano proljeće. Više sunčanog vremena i osjetno toplije. Dnevne temperature lokalno će ići i do 21°C. 

Kako javlja BHMeteo, pred nama su postepeno sve topliji dani i dani uz više sunčanog vremena, osobito prema kraju veljače. Po trenutnim prognozama i početak ožujka trebao bi biti u znaku ranog proljeća uz iznadprosječno toplo i stabilno vrijeme.

Danas će tako preovladavati sunčano vrijeme uz umjerenu oblačnost. Vjetar slab, uglavnom, zapadni i jugozapadni. Jutarnja temperatura zraka od 0 do 6, na jugu do 8, a dnevna od 9 do 16 stupnjeva. 

U utorak i srijedu se očekuje slično vrijeme s gotovo istim temperaturama, dok se u četvrtak očekuje još toplije.

Pročitaj članak

Trgovci odahnuli, kupci zabrinuti: Prestaje ograničenje cijena u FBiH!

Mjera “zaključanih cijena”, koja se u Federaciji Bosne i Hercegovine primjenjuje od prosinca 2023. godine, završava 1. ožujka, a iz Federalnog ministarstva trgovine poručuju da će do tog datuma građanima biti u potpunosti dostupna aplikacija “Usporedi cijene”, osmišljena kako bi omogućila transparentan uvid u cijene proizvoda u različitim trgovačkim objektima i olakšala izbor najpovoljnije kupnje.  

Iz Ministarstva podsjećaju da je dobrovoljna akcija “zaključanih cijena” dogovorena u suradnji s poslodavcima iz trgovinskog sektora, udrugama potrošača i sindikatima. Tijekom 2024. godine mjera je više puta produžavana, dok je u 2025. njezino trajanje produženo odlukom Vlade Federacije Bosne i Hercegovine u dogovoru s Udrugom poslodavaca Federacije BiH.  

Trenutno produljenje odnosi se na dodatnih 60 dana, odnosno do 1. ožujka, kako bi aplikacija za usporedbu cijena bila dostupna u punom kapacitetu. Testna faza aplikacije je završena, a u tijeku je unos podataka za oko 70 skupina proizvoda, koje obuhvaćaju više od 3.000 artikala. Građani će moći uspoređivati cijene po trgovačkim lancima, filtrirati ih prema mjestu prebivališta i pregledavati ponudu u najbližim prodajnim objektima. Također će imati mogućnost kreirati vlastitu potrošačku košaricu i provjeriti gdje je ukupna kupnja najpovoljnija. 

Kada je riječ o dosadašnjim rezultatima mjere, iz Ministarstva ističu da je projekt obuhvatio oko 65 osnovnih prehrambenih i higijenskih proizvoda čije su cijene stabilizirane kroz dulje razdoblje. Prema njihovim procjenama, potrošačka košarica tih proizvoda omogućila je građanima uštedu od 50 do 70 KM po kupnji. 

Naglašavaju i tzv. učinak “usidravanja cijena”, budući da zaključane cijene pojedinih proizvoda nisu dopuštale značajnija odstupanja cijena sličnih artikala drugih proizvođača na tržištu. Prema analizama resornog ministarstva, mjera je doprinijela ublažavanju naglih i neopravdanih skokova cijena osnovnih namirnica, iako domaće tržište uvelike ovisi o uvozu, pa globalna kretanja i uvozna inflacija izravno utječu na cijene u BiH.  

U Ministarstvu ističu kako su ostvarene uštede pozitivno djelovale na životni standard građana, osobito u razdoblju inflacijskih pritisaka. Podaci o fiskaliziranom prometu pokazuju i porast potrošnje, čemu su, navode, pridonijeli rast minimalne i prosječne plaće te druge socioekonomske mjere Vlade.  

Nakon gotovo dvije i pol godine provedbe, ocjenjuju da je vrijeme za okončanje projekta u ovom obliku, uz napomenu da to ne znači kraj institucionalnog nadzora tržišta. Ministarstvo je pripremilo Zakon o iznimnim mjerama kontrole cijena u izvanrednim okolnostima, koji je već prošao prvi krug parlamentarne procedure. Tim zakonom definiraju se nadležnosti i mehanizmi djelovanja u situacijama poremećaja na tržištu, kako bi Vlada mogla pravodobno reagirati i spriječiti neopravdana povećanja cijena osnovnih proizvoda.  

Član Udruge poslodavaca Federacije BiH Almedin Kadrić poručio je kako poslodavci u načelu podržavaju rad Ministarstva i suradnju sa sindikatima i udrugama potrošača, ali upozorava da svaka intervencija u formiranje cijena može poremetiti tržišnu aktivnost. Govoreći o novom zakonu, istaknuo je da bi on trebao biti usklađen s europskim standardima i načelima tržišnog gospodarstva.  

Iako Ministarstvo navodi da mjera završava 1. ožujka, iz Saveza udruga poslodavaca poručuju da se nadaju mogućem produljenju za još dva do tri mjeseca. Kadrić smatra da gospodarstvo diktira cijene te da administrativne intervencije mogu dovesti do problema s nestašicom proizvoda ili smanjenjem marži trgovaca. Razvoj aplikacije za praćenje cijena vidi kao dugoročnije i transparentnije rješenje, jer informirani potrošači i tržišna konkurencija mogu prirodno utjecati na snižavanje cijena. 

Predsjednica Kluba potrošača kantona Tuzla Gordana Bulić navodi da je njihovo udruženje sudjelovalo u radnoj skupini za projekt “zaključanih cijena” te provelo analizu konkretnih učinaka na kućne proračune. Na temelju podataka iz velikih trgovačkih centara analizirane su razlike između zaključanih i viših cijena istih ili sličnih proizvoda.  

Kao primjer navodi jestivo suncokretovo ulje s cijenom od 3,15 KM unutar mjere, u usporedbi s istim ili sličnim proizvodima po cijenama od 3,20, 3,25 ili 3,80 KM. Takva analiza provedena je za oko 60 proizvoda uključenih u mjeru, na temelju mjesečnih potreba prosječne četveročlane obitelji. Prema tim izračunima, obitelj koja bira proizvode s fiksnom cijenom može ostvariti uštedu od oko 100 KM mjesečno, dok je za umirovljenička kućanstva ta ušteda oko 50 KM.  

Bulić naglašava da se ne radi o proizvodima niže kvalitete, već o artiklima koji su i ranije bili među najčešće biranim, a jasno su označeni na policama i istaknuti na ulazima u prodajne objekte. Dodaje kako fiksna cijena nema samo izravan učinak uštede, već i neizravan, jer izbor povoljnijih proizvoda potiče konkurentnost i tjera druge trgovce na prilagodbu cijena kako roba ne bi ostala neprodana.

Pročitaj članak

Ovaj tjedan donosi posebne dane: proljetne kvatre

Ovaj tjedan su proljetne kvatre – dane posvećene pokori, molitvi i obraćenju. Proljetne kvatre u 2026. godini padaju u srijedu 25., petak 27. i subota 28. veljače, a tradicionalno se slave u tjednu nakon Pepelnice, na početku korizmenog vremena.  

Kvatre su drevna praksa u Katoličkoj Crkvi, a njihov naziv dolazi od latinske riječi quattuor tempora, što znači „četiri vremena“. Tijekom godine postoje zimske, proljetne, ljetne i jesenske kvatre, a svake imaju posebnu duhovnu nakanu. Proljetne kvatre osobito su usmjerene na unutarnju obnovu, pokoru i istinsko obraćenje srca.  

U duhu korizme, vjernici su pozvani kroz ove dane produbiti svoju molitvu, post i djela milosrđa. To je prilika za preispitivanje vlastitog života, odnosa prema Bogu i bližnjima te za donošenje konkretnih odluka koje vode duhovnom rastu. Pokora u ovom kontekstu ne znači samo odricanje od hrane, nego i od loših navika, negativnih misli i svega što udaljava od evanđeoskih vrijednosti.   

Proljetne kvatre tako predstavljaju svojevrsni duhovni reset – trenutak u kojem se, na početku proljeća i novog buđenja prirode, potiče i obnova duše. One podsjećaju da je korizma vrijeme milosti i da je svaki dan nova prilika za promjenu na bolje.

Pročitaj članak

Most nije problem, ali nasip jest? Medijska haranga zbog “ustaškog simbola” kod Gradiške

Nova drama epskih razmjera kod Novog mosta u Gradišci. Ne, nije problem što novi most preko Save već četiri godine nije u prometu, prenosi Pogled.ba.

Sada je najveći problem „ustaški nasip” koji se proteže prije mosta na bosanskohercegovačkoj strani. „Jeziva poruka uz granicu: kod Gradiške niklo ustaško U – simbol koji budi najcrnje uspomene”, vrište naslovi portala u Srbiji.  

A za sve je kriv betonski nasip izgrađen u formatu „koji do detalja i u cijelosti podsjeća na zloglasni znak koji su na kapi i uniformi nosile ustaše Ante Pavelića tijekom Nezavisne Države Hrvatske i Drugog svjetskog rata”, pišu srpski mediji.  

Iako je nasip izgrađen u Republici Srpskoj i izgradila ga je tvrtka Integral iz Laktaša, bliska Miloradu Dodiku, a projektanti su također s tog područja, za sve je i ovdje kriva Hrvatska.  

„Nova uvreda srpskog naroda i nevjerojatno drska provokacija susjeda, nažalost izgrađena je od strane ‘naših’ neimara, dvorske firme Integral inženjering iz Laktaša, koja je bliska Dodiku i prvoj familiji Srpske, koji mare samo za profit, a nitko od inženjera nije to primijetio tijekom gradnje i inzistirao da se oblik nasipa promijeni, jer to vrijeđa Srbe, ali i Židove, Rome i antifašiste, žrtve ustaškog terora i genocida koji su počinili”, stoji u medijskoj harangi srpskog tabloida „Alo”.  

Naravno, odmah je sve povezano sa Starom Gradiškom i Jasenovcem, „najvećim stratištima i ustaškim logorima”, gdje je „ubijeno skoro 700.000 Srba, Židova i Roma”. Za svaki slučaj u tekst je ubačen i Marko Perković Thompson, njegovi koncerti, HDZ itd., itd. Priča se tek počela rasplamsavati, pa sada samo treba čekati prvi prijedlog da se nasip razruši i napravi „lepši i stariji”, ali u nekom drugom obliku „koji neće vrijeđati Srbe”.

Pročitaj članak

Autocesta 5C - Do Konjica nekako, od Konjica (prema Mostaru) nikako

Prema informacijama do kojih je došao Fokus, iz Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) ponovno je produžen rok za izbor nadzora nad izgradnjom tunela Prenj. Novi rok postavljen je do 12. ožujka, dok je prethodno bio određen do 23. siječnja, a potom produžen do 6. veljače.  

Riječ je o projektu koji se već mjesecima suočava s administrativnim odgodama. EBRD je još prošlog ljeta uputio poziv za dostavu ponuda za posao nadzora nad izgradnjom tunela Prenj. Početkom rujna bio je krajnji rok za prijavu, no u mjesecima koji su uslijedili rok je u više navrata produžavan.  

Najskuplji objekt na Koridoru Vc  

Tunel Prenj, dužine 10,5 kilometara, ranije je procijenjen na oko 1,2 milijarde KM, odnosno približno 600 milijuna eura. Time je riječ o najskupljem pojedinačnom objektu na autocesti Koridor Vc.  

Projekt izaziva veliko zanimanje domaće i međunarodne javnosti, osobito nakon što su predstavnici američke građevinske kompanije Bechtel, jedne od najvećih u svijetu, iskazali izravni interes za gradnju ovog objekta. Iako se najnovije produženje roka odnosi isključivo na izbor tvrtke koja će nadzirati buduću izgradnju, projekt se promatra u cjelini, posebice u kontekstu novih okolnosti i najava iz Bechtela.  

Neispunjena obećanja o početku radova  

Cjelokupan posao trebao je biti završen znatno ranije. Federalni premijer Nermin Nikšić ranije je najavljivao početak izgradnje do kraja 2025. godine, no to se nije dogodilo.  

“S obzirom na činjenicu kako izvođač radova nije izabran, te kako samim time nije započela ni izgradnja, obećanje Nermina Nikšića kako će izgradnja tunela Prenj započeti 2025. godine ocjenjujemo kao neispunjeno”, naveli su iz Istinomjera.  

Prvi natječaj za izbor nadzora na projektu raspisan je 17. svibnja 2024. godine, a zatvoren 22. srpnja iste godine, kada je raspisan i natječaj za izbor izvođača radova. Izgradnju financira EBRD, dok su za provedbu tenderske dokumentacije zadužene Autoceste FBiH.  

Fokus je u siječnju 2025. objavio kako je rok za odabir izvođača radova i dodjelu ugovora za gradnju tunela Prenj bio prosinac 2024., no taj rok nije ispoštovan.  

Direktor Autocesta FBiH Denis Lasić tada je pojasnio kako je “zbog nastupajućih blagdana i dekapacitiranosti Europske banke za obnovu i razvoj u tom razdoblju, kao i iznimne kompleksnosti procesa, izvjesno kako će cjelokupna procedura biti okončana u prvom kvartalu 2025. godine”. Međutim, ni to se do danas nije ostvarilo. 

Sve češća pomicanja rokova dodatno pojačavaju pitanja o dinamici realizacije jednog od najvažnijih infrastrukturnih projekata u Bosni i Hercegovini.

Pročitaj članak

Vjera se vraća! Mladi predvode duhovni preporod Zapada

Iako se posljednjih godina često može čuti kako se Zapad ubrzano sekularizira i udaljava od kršćanskih vrijednosti, najnovija istraživanja iz Sjedinjenih Američkih Država i Europe pokazuju – suprotan trend. Podaci iz 2024. i 2025. godine govore o rastu posjećenosti crkvi i porastu broja krštenja, a posebno iznenađuje činjenica da taj val predvode mladi, osobito pripadnici Generacije Z, prenosi Narod.hr.

Sjedinjene Američke Države: Mladi ispred starijih generacija

U velikom istraživanju o “Stanju Crkve” koje je krajem 2025. objavila Barna Group, analizirani su podaci prikupljani tijekom 25 godina. U najnovijem ciklusu, temeljenom na 5.580 intervjua provedenih između siječnja i srpnja 2025., uočene su značajne promjene.

Pripadnici Generacije Z (18–28 godina) danas u prosjeku odlaze na misu ili bogoslužje 1,9 puta mjesečno (oko 23 puta godišnje), dok milenijalci (29–44 godine) idu 1,8 puta mjesečno. Usporedbe radi, 2020. godine prosjek je bio tek oko jednog odlaska mjesečno.

To su najviše stope posjećenosti među mladima koje je Barna ikada zabilježila. Po prvi put u dugogodišnjem praćenju, mlađe generacije nadmašile su starije.

Primjerice, 2000. godine tzv. “Elders” generacija dolazila je u crkvu oko 2,3 puta mjesečno, dok je danas taj prosjek pao na 1,4. Generacija Baby Boomera pala je s 2,0 na 1,4 posjeta mjesečno, dok je Generacija X stabilna na oko 1,6 tijekom posljednjih 25 godina.

Dok je kod starijih generacija vidljiv pad, kod mladih se bilježi rast – i to povijesni.

Velika Britanija: Dramatičan rast među mlađima

Veliko istraživanje koje je za Biblijsko društvo proveo YouGov, a objavljeno 2025., pokazuje da je udio ljudi koji posjećuju crkvu u Velikoj Britaniji porastao za više od polovice između 2018. i 2024. godine.

Godine 2018. samo 8 posto ispitanika (oko 3,7 milijuna ljudi) izjavilo je da ide u crkvu barem jednom mjesečno. Do 2024. taj je udio porastao na 12 posto, odnosno 5,8 milijuna ljudi.

Najveći rast zabilježen je među mladima od 18 do 24 godine: s 4 posto u 2018. na čak 16 posto u 2024.

Zanimljive su i promjene unutar denominacija. Među mladim redovitim posjetiteljima crkve 2018. anglikanci su činili 30 posto, katolici 22 posto, a pentekostalci 10 posto. Do 2024. katolici su porasli na 41 posto, anglikanci pali na 20 posto, dok su pentekostalci narasli na 18 posto.

U ukupnoj populaciji redovitih posjetitelja, anglikanski udio pao je s 41 na 34 posto, dok je katolički porastao na 31 posto, gotovo izjednačen s anglikanskim. Udio pentekostalaca porastao je s 4 na 10 posto.

Francuska: Eksplozija krštenja mladih

I Francuska posljednjih godina svjedoči snažnom porastu interesa za vjeru, osobito među mladima.

U posljednjih deset godina broj krštenja adolescenata i odraslih porastao je za čak 160 posto. Samo 2024. godine oko 17.800 adolescenata i odraslih primilo je krštenje, što je 45 posto više nego 2023. godine. Od toga je 42 posto novokrštenih u dobi između 18 i 25 godina.

Nacionalno vijeće evangelika Francuske izvijestilo je i o rastu broja protestantskih evangelika – s 650.000 u 2017. na 745.000 u 2023., što predstavlja povećanje od 15 posto.

Trend se širi i na ostatak Europe

Rast interesa za vjeru bilježi se i u drugim europskim državama.

U Finska se udio mladića (15–29 godina) koji pohađaju crkvu više nego udvostručio – s 5 posto 2011. na 12 posto 2019. Longitudinalna studija pokazuje i rast broja krizmanika među tinejdžerima: kod dječaka s 52 posto (2019.) na 66 posto (2024.), a kod djevojčica s 63 na 67 posto.

U Nizozemska 27 posto pripadnika Generacije Z smatra se religioznima, u usporedbi s 22 posto milenijalaca.

U Norveška zabilježen je neočekivan porast članstva u Norveškoj crkvi, s oko 4.000 novih članova i 2023. i 2024. godine. Slično je i u Švedska, gdje je broj novih članova Luteranske crkve porastao s nešto više od 6.000 u 2010. na gotovo 15.000 u 2024.

U Belgija je između 2023. i 2024. zabilježen rast posjećenosti crkve od 3,6 posto, uz gotovo 30.000 krštenja beba i stotine krštenja odraslih.

Društvene mreže i potraga za smislom

Jedan od mogućih razloga ovog trenda jest utjecaj društvenih mreža. Dr. Edward David s King's College London ističe kako mnogi mladi prvi kontakt s vjerom ostvaruju upravo putem kratkih videozapisa.

Generacija Z suočila se s pandemijom, ekonomskom nesigurnošću i krizom troškova života, zbog čega, smatraju istraživači, mladi „traže odgovore“ i dublji smisao.

Na platformama poput TikToka hashtag #ChristianTikTok broji više od 25 milijuna videa, što pokazuje koliko je religijski sadržaj postao prisutan u digitalnom prostoru.

Novi duhovni ciklus?

Iako je još prerano govoriti o dugoročnom preokretu, brojke iz SAD-a, Velike Britanije, Francuske i drugih europskih zemalja jasno pokazuju da priča o neumoljivom padu religioznosti nije tako jednostavna.

Zapad možda prolazi kroz novu fazu – onu u kojoj mladi, suočeni s nesigurnostima suvremenog svijeta, ponovno otkrivaju vjeru, zajedništvo i duhovnost. Ako se ovi trendovi nastave, Generacija Z mogla bi postati generacija koja će obilježiti novu religijsku dinamiku Zapada u desetljećima koja dolaze.

Pročitaj članak

Popularna Hercegovka progovorila o slomu, vjeri i borbi za sina

Glumica Marijana Mikulić, rodom iz Širokog Brijega, gostovala je u podcastu popularne Ive Kraljević, gdje je otvoreno progovorila o novoj monodrami koja se, kako je istaknuto u razgovoru, rasprodaje diljem Hrvatske i BiH, ali i o osobnim temama koje su obilježile njezin privatni i profesionalni put, prenosi Hercegovina.info.

U emotivnom i iskrenom razgovoru dotaknula se odrastanja u Hercegovini, naglasivši kako ju je taj kraj snažno oblikovao – dao joj unutarnju snagu, ali i visoka očekivanja koja si je sama postavljala.  

“Bila sam jedno klasično hercegovačko dijete, ali opet malo svoja, malo drugačija i pomalo buntovna”, ispričala je. Kao najstarija od četvero djece i jedina kći u obitelji, rano je preuzela odgovornost koja se, kako kaže, često podrazumijeva za djevojčice u većim obiteljima.  

“Uvijek si nekako uključen u sve. Čuvanje mlađe braće, pomoć u kući, dobre ocjene, kolači subotom, čišćenje s mamom… Htio ne htio, strpan si u određeni kalup”, kazala je, dodajući kako je istodobno tražila svoje “ispušne ventile” kroz izlaske i sitne buntove. Smatra da su i muškarci opterećeni stereotipima, ali da su žene tradicionalno nosile veći teret očekivanja.  

Baka Šima – simbol hercegovačke snage  

Posebno emotivno govorila je o svojoj pokojnoj baki Šimi, koju opisuje kao simbol snage hercegovačkih žena.  

“Ona je prošla težak i grub život, ali nikad se nije predavala. Na mojoj svadbi je, iako u godinama, došla sa štapom i plesala. Bila je puna života”, prisjetila se. Upravo u baki vidi sliku Hercegovine i žena tog kraja – “do kraja koštunjavih, ali boraca”.  

Teret suvremenih očekivanja i burnout  

Govoreći o današnjim očekivanjima od žena, Mikulić je istaknula kako se od njih traži da istodobno budu uspješne na poslu, posvećene majke, dobre domaćice i da pritom izgledaju besprijekorno.  

“Kad netko kaže ‘ona je samo doma i čuva djecu’ – to nije samo. To su tri posla u jednom. Ako uz to imaš i ambiciju raditi izvan kuće, a druga strana ne sudjeluje ravnopravno, to je žrvanj koji te samelje”, rekla je.  

Snaga koju joj je dala Hercegovina, priznaje, na trenutke je bila i dvosjekli mač.  

“Dovela sam se do ruba i doživjela burnout. Nisam vidjela kako dalje”, iskreno je priznala, naglasivši da i ono što nas oblikuje i osnaži ponekad može odvesti u drugu krajnost.  

Duhovni zaokret u najtežem razdoblju  

Otvoreno je govorila i o svojoj vjeri te duhovnom putu u najtežem razdoblju života. Odrasla je u katoličkoj obitelji, ali, kako kaže, nikada nije bila posebno intenzivna u prakticiranju vjere.  

“U tom potpunom slomu počela sam doslovno zazivati Boga: ‘Ako te ima, daj mi neki znak da ima smisla ovo nastaviti’. Ja uopće nisam znala kako dalje”, kazala je, opisujući dubinu osobne krize kroz koju je prolazila.  

Upravo tada doživjela je snažan duhovni zaokret.  

“Krenula sam čitati Bibliju. Uključila sam se u duhovne vježbe i tu sam jednostavno našla svoju utjehu, svoj mir i ponovno čvrsto tlo pod nogama. Našla sam snagu koja mi je bila toliko potrebna”, rekla je.  

Iako su teškoće ostale, uključujući razdoblje u kojem je suprug radio u Njemačkoj, istaknula je kako joj je duhovni oslonac pomogao da izdrži turbulentno razdoblje.  

“Sve je i dalje bilo tu, i poteškoće i muž još uvijek u Njemačkoj, ali to me nekako izdiglo iznad svega i tako sam uspjela dalje.”  

Majčinstvo i izazovi autizma  

Poseban dio razgovora bio je posvećen majčinstvu i iskustvu roditelja djeteta s poteškoćama iz spektra autizma. Mikulić je govorila o važnosti rane intervencije i svakodnevici koja dolazi s dijagnozom njezina najmlađeg sina Jakova.  

“To je jednostavno cjelodnevni angažman roditelja”, naglasila je, ističući kako sustav često ne pruža dovoljno jasne informacije i podršku obiteljima.  

“Majčinstvo je prekrasno. Sve ono okolo je preteško”, poručila je u rečenici koja je snažno odjeknula i sažela cijeli razgovor.  

Iskrena ispovijest Marijane Mikulić pokazala je koliko su snaga, vjera i ustrajnost važni u trenucima kada se čini da dalje nema puta – ali i koliko su podrška i razumijevanje društva ključni za obitelji koje se suočavaju s velikim životnim izazovima.

Pročitaj članak

OGROMAN IZAZOV Na koridoru 5C prema Mostaru: 10 tunela, 8 mostova i visinska razlika od 410 metara

Autoceste FBiH optimizirale projekt dionice Ivan – Ovčari: Manje tunela i mostova, ali i niži troškovi  Javno poduzeće Autoceste FBiH djelomično je izmijenilo idejni projekt dionice autoceste Ivan – Ovčari na Koridoru 5C, na potezu između Sarajeva i Konjica, objavio je BiznisInfo.ba.  

Iako izmjene ne izlaze iz okvira važećeg prostornog plana niti se smatraju drastičnima, one donose značajne tehničke korekcije – prije svega smanjenje broja pojedinih tunela i mostova, što bi u konačnici trebalo dovesti do smanjenja troškova gradnje.  

Jedna od najsloženijih dionica u BiH  Dionica Ivan – Ovčari, duga 10,27 kilometara, i dalje ostaje jedna od tehnički najzahtjevnijih na Koridoru 5C. Oko polovice trase nalazi se pod tunelima, a značajan dio prelazi preko mostova, što svjedoči o složenoj konfiguraciji terena.  Prema projektnoj dokumentaciji, predviđeno je:

• 10 tunela ukupne duljine oko 11,6 kilometara (desna i lijeva cijev)
• 8 mostova ukupne duljine 3,17 kilometara
• oko 50% trase u tunelima
• oko 15% trase na mostovima
• oko 35% otvorene trase  

Tuneli će biti duljine od 173 do 1.127 metara, a zbog velikog broja podzemnih objekata projektirane su dvije stalno odvojene prometne osi s minimalnim razmakom od 25 metara.  

Dionica će se nadovezivati na već izgrađeni dio autoceste kod izlaza iz tunela Ivan u Bradini, a završavat će na sjevernom ulazu u Konjic, u naselju Ovčari, gdje se nastavlja prema poddionici Konjic (Ovčari) – Tunel Prenj. Poseban izazov predstavlja i visinska razlika od čak 410 metara između početne i završne točke trase.  

Trasa uz magistralu, prugu i rijeku  

Nakon izlaska iz tunela Ivan, trasa će nakon oko 400 metara prijeći magistralni put M17. Oko 1,7 kilometara dalje, nakon tunela T1, autocesta će proći ispod željezničke pruge Sarajevo – Ploče te nastaviti prema jugu uz desnu obalu rijeke Trešanice.  

Dalje se planira kretanje uz konjički magistralni put, kroz naselja Zukići, Pirići i Vrbljani, sve do Ovčara.  

Izmjene zbog mezarja, stećaka i kamenoloma  

Tijekom izrade Glavnog projekta analizirana je trasa iz idejnog rješenja iz 2021. godine, nakon čega je u razdoblju 2024.–2025. izvršena optimizacija.  

Jedan od ključnih razloga za izmjene bio je prolazak trase kroz staro tursko mezarje i nekropolu stećaka u naselju Zukići. Novim rješenjem trasa je izmještena tako da prolazi ispod tih lokaliteta, čime je izbjegnuta kolizija s kulturno-povijesnim dobrima, a istodobno su skraćene duljine pojedinih tunela i mostova.  

Dodatno, prvobitna trasa prolazila je preko aktivnog kamenoloma, što bi zahtijevalo gradnju dodatnih vijadukata i tunela. Optimiziranom varijantom ta je zona zaobiđena pomicanjem trase prema brdu.  

Manji troškovi i racionalnije rješenje  

Na pojedinim dijelovima mostovi su zamijenjeni nasipima, dok će se magistralna cesta rekonstruirati na lokacijama gdje prolazi ispod autoceste. Time će se osigurati nesmetano odvijanje prometa, ali i omogućiti korištenje materijala iz iskopa tunela za izgradnju nasipa. 

Takav pristup smanjuje troškove gradnje te količinu otpada koji bi inače završio na odlagalištima.  

Iako je ukupna duljina trase ostala nepromijenjena, tehničko rješenje sada je bolje prilagođeno terenu i prostornim ograničenjima. Za ovu dionicu još nije pokrenuta procedura izbora izvođača radova, pa zasad nije poznato kada bi mogla započeti njezina izgradnja.

Pročitaj članak

Psihologinja otkrila što stoji iza odluka o pobačaju – zanimljive priče iz Mostara

Psihologinja Marijana Grgić gostovala je u Dnevnik RTV Herceg-Bosne, gdje je govorila o korizmenom molitvenom bdjenju inicijative 40 dana za život, koje se od Čiste srijede svakodnevno održava ispred Sveučilišna klinička bolnica Mostar pod geslom „Izaberi život da živiš“, piše rtv-hb.com.

Dvije spašene bebice u Mostaru

Inicijativa, koja djeluje u 70 zemalja svijeta i bilježi više od 36 tisuća spašenih života, ove je godine po drugi put prisutna u Mostaru. Grgić je istaknula kako su već od prvog dana zabilježili dobar odaziv, a u aktualnoj kampanji dvije su žene odustale od namjeravanog pobačaja nakon što su razmijenile poruke s njom.

Naglasila je kako inicijativa nikoga ne prisiljava ni na kakvu odluku. Podsjetila je da je pobačaj u Bosni i Hercegovini zakonski dopušten do desetog tjedna trudnoće te da je jedini cilj kampanje pružiti majkama prostor za razgovor i podršku u trenucima nesigurnosti.

Žene koje to žele upućuju se na psihološko savjetovanje, a onima koje se odluče zadržati dijete sestra Krispina osigurava smještaj, hranu i svu potrebnu pomoć, kao i podršku nakon poroda.

Pritisak kao čest razlog

Prema iskustvu Grgić, žene koje razmišljaju o pobačaju najčešće su pod pritiskom partnera ili obitelji. Nerijetko je riječ i o maloljetnicama koje nemaju mogućnost slobodno izraziti vlastitu volju.

Navela je i primjer žene s dobrim poslom i stabilnom karijerom koja se ipak odlučila na pobačaj jer partner, ovisnik, nije bio spreman preuzeti roditeljsku odgovornost. Takve situacije, ističe, pokazuju koliko odluka često proizlazi iz straha i pritiska okoline.

Žene koje su već prošle kroz iskustvo pobačaja, dodaje, često nose osjećaje ljutnje, tuge, depresije i straha. U savjetovalištu pronalaze osobu koja ih sluša bez osuđivanja i pruža im stručnu psihološku podršku.

Prva pro life slikovnica u BiH

Grgić je najavila i objavljivanje prve pro life slikovnice u Bosni i Hercegovini. Knjiga je namijenjena roditeljima i djeci te na topao i nježan način objašnjava putovanje oplođene jajne stanice i razvoj djeteta u majčinoj utrobi, dok roditeljima donosi znanstveno utemeljene spoznaje o početku života.

Slikovnicu su zajednički osmislile autorica i ilustratorica, a posebnost joj daju i crteži njezinih četiriju kćeri, smješteni na stranicama koje prikazuju jajovod, čime je projekt dobio i osobnu, obiteljsku dimenziju.

Tisak preuzima Informativni centar Međugorje, a u planu je i prijevod na engleski, španjolski i njemački jezik, kako bi poruka o vrijednosti života došla do šire publike.

Korizmeno bdjenje pod geslom „Izaberi život da živiš“ tako u Mostaru, prema riječima Marijane Grgić, ne ostaje samo na molitvi, nego se pretvara u konkretne susrete, razgovore i – kako ističe – spašene živote.

Pročitaj članak

Tlo se opet zatreslo! Novi jutarnji potres probudio Hercegovinu, epicentar blizu Mostara

 

Još jedan u nizu slabijih potresa osjetio se u nedjelju ujutro na području Hercegovine, uznemirivši dio stanovništva u ranim jutarnjim satima.  

Prema podacima Europsko-mediteranski seizmološki centar (EMSC), potres magnitude 2,5 po Richteru zabilježen je u 5:13 sati po UTC vremenu, odnosno u 6:13 sati po lokalnom vremenu.  Epicentar je lociran 16 kilometara sjeverozapadno od Mostara te četiri kilometra sjeveroistočno od Širokog Brijega, na dubini od sedam kilometara.  

Riječ je o slabijem potresu koji se mogao osjetiti u užem epicentralnom području, ali prema dostupnim informacijama nema podataka o materijalnoj šteti. Stanovnici pojedinih dijelova Hercegovine na EMSC-ovoj platformi prijavili su kratkotrajno podrhtavanje tla.  

Podsjetimo, područje Hercegovine nalazi se na seizmički aktivnom području, zbog čega su slabiji potresi relativno česta pojava. Stručnjaci ističu kako potresi ove jačine uglavnom ne uzrokuju značajniju štetu, ali mogu izazvati uznemirenost građana, osobito kada se dogode u ranim jutarnjim satima.

Pročitaj članak

Melodijom nastavlja put pomirenja: Josip Jelinić predstavio pjesmu „Križ oprosta“

Nakon što je prošle godine prehodao Bosnu i Hercegovinu s križem na leđima, simbolično pozivajući na pomirenje naroda, hodočasnik mira Josip Jelinić ove godine svoju misiju nastavlja – kroz glazbu.  

Na YouTubeu je ovih dana objavljena pjesma „Križ oprosta“, koja donosi snažnu vizualnu i duhovnu poruku nastavka Hoda za pomirenje naroda. Spot prikazuje Jelinićev prelazak preko Starog mosta u Mostaru, gdje je, noseći križ u ozračju mira i uz podršku ljudi islamske vjeroispovijesti, poslao snažnu poruku zajedništva i međusobnog poštovanja.  

Prošlogodišnji hod, dug 1030 kilometara kroz Bosnu i Hercegovinu, naišao je na iznimno pozitivan odjek među sva tri konstitutivna naroda – Hrvatima, Srbima i Bošnjacima. Upravo to zajedništvo i otvorenost ljudi, ističe Jelinić, bili su najveća snaga cijelog projekta.  

U novom glazbenom izdanju prikazane su i upečatljive scene iz Rame, gdje je stotinu ljudi sudjelovalo u nošenju Križa oprosta, simbolično završavajući višemjesečni hod. Završni doček pred oko 500 okupljenih dodatno je naglasio zajedničku želju za mirom i pomirenjem. Spot donosi i kadrove prirodnih ljepota Bosne i Hercegovine, a audio i video produkcija realizirani su na visokoj profesionalnoj razini.  

Objavom pjesme „Križ oprosta“ Jelinić želi nastaviti širiti poruku pomirenja, vjerujući kako će projekt i dalje buditi interes javnosti, kao što je to bio slučaj i tijekom prošlogodišnjeg hodočašća. Medijima je upućen poziv da, prepoznaju li vrijednost inicijative, podrže i podijele ovu priču kao nastavak nastojanja da se među narodima u Bosni i Hercegovini gradi kultura oprosta, dijaloga i zajedništva.

Pročitaj članak