U sjedištu Hrvatske biskupske konferencije u Zagrebu u četvrtak 19. veljače predstavljena je Izjava Komisije „Iustitia et pax“ pod naslovom: „Zamjensko (surogatno) majčinstvo ozbiljno narušava neotuđivo dostojanstvo djeteta i majke“. Izjavu su predstavili tajnik Komisije prof. dr. Vladimir Dugalić i članica Komisije prof. dr. Dubravka Hrabar, istaknuvši kako je riječ o pitanju koje zadire u temeljne antropološke, pravne i moralne postavke suvremenoga društva.
Nadovezivanje na europsku izjavu o organiziranom kriminalu
Dr. Dugalić pojasnio je da se ova izjava nadovezuje na prošlogodišnju zajedničku izjavu Europske konferencijske komisije za pravdu i mir „Europa pred izazovima organiziranog kriminala“, budući da se surogatno majčinstvo u određenim kontekstima smatra dijelom organiziranog kriminala jer poprima obilježja trgovanja ljudima.
Naglasio je da je u pravnom smislu surogatno majčinstvo u državama članicama Europske unije zabranjeno ili strogo ograničeno te da ga mnoge zemlje tretiraju kao kazneno djelo. Upozorio je i na opasnost prekograničnih aranžmana kojima se pokušava zaobići nacionalno zakonodavstvo.
Pozivanje na dokument „Dignitas infinita“
Govoreći o stajalištu Katoličke crkve, dr. Dugalić istaknuo je najnoviji dokument Dikasterija za nauk vjere, Dignitas infinita, koji među 14 najtežih oblika povrede ljudskog dostojanstva izričito navodi surogatno majčinstvo. Upravo na tom dokumentu, naglašeno je, temelji se i izjava Komisije „Iustitia et pax“.
„Crkva polazi od stajališta da ono što je tehnički moguće ne znači da je i moralno dopušteno. Ne prihvaćamo tehničko razmišljanje prema kojemu možemo učiniti sve što suvremena tehnika danas dopušta“, rekao je Dugalić. Dodao je da je praksa surogatstva duboko zahvaćena kulturom relativizma i osobne koristi, pri čemu se zanemaruje dostojanstvo žene koja dijete nosi i predaje, kao i samoga djeteta.
Posebno je naglasio kako se legitimna želja za roditeljstvom ne može pretvoriti u „pravo na dijete“, jer dijete nije predmet na koji netko može polagati pravo, nego dar života koji ima vlastito dostojanstvo.
„Krši se dostojanstvo žene i djeteta“
Pozivajući se na br. 50 dokumenta Dignitas infinita, Dugalić je citirao da surogatstvo istodobno krši dostojanstvo žene, bez obzira čini li to prisilno ili dobrovoljno, jer je podređena željama i koristi drugih. Upozorio je i na psihološke i emocionalne posljedice koje žena može proživljavati tijekom trudnoće i nakon poroda, kada se odriče djeteta.
„Dijete time postaje puki objekt i predmet trgovine, odnosno komercijalnog ugovora“, istaknuo je, dodavši da Crkva zauzima jasan i nedvosmislen stav protiv takve prakse.
Sporni slučaj i odluke sudova
Dio izjave odnosi se i na konkretan slučaj u Hrvatskoj u kojem je Ustavni sud Republike Hrvatske naložio Upravni sud Republike Hrvatske da korigira postupanje matičara koji je odbio upisati dijete rođeno u inozemstvu putem surogatnog aranžmana.
Prema navodima Komisije, matičar je postupio u skladu s važećim propisima Republike Hrvatske, koji zabranjuju surogatno majčinstvo i nalažu točno vođenje državnih matica. Međutim, Upravni sud naložio je upis naručitelja kao oca, ali i njegove supruge kao majke, premda je dijete rodila druga žena.
Dr. Dugalić izrazio je iznenađenje takvom odlukom, navodeći da ona, prema mišljenju Komisije, krši više hrvatskih zakona i narušava pravni i institucionalni okvir države.
Pravne dvojbe i „fraudulozno ponašanje“
Prof. dr. Dubravka Hrabar podsjetila je da ni Europska unija ni Vijeće Europe nemaju jedinstven propis koji bi nametao ili zabranjivao surogatno majčinstvo, nego je to pitanje prepušteno državama članicama. Hrvatska je, istaknula je, Zakonom o medicinski potpomognutoj oplodnji 2012. zabranila surogatno majčinstvo.
Prema njezinim riječima, u konkretnom slučaju riječ je o zaobilaženju hrvatskog pravnog poretka. Obiteljski zakon propisuje da je majka djeteta žena koja ga je rodila, a Zakon o državnim maticama nalaže točnost podataka pri upisu. Upis žene koja nije rodila dijete kao majke, smatra Hrabar, predstavlja tešku povredu službene dužnosti matičara.
Posebno je upozorila na apsurd situacije u kojoj bi prvi put u hrvatskoj pisanoj povijesti u Maticu rođenih bila upisana žena koja dijete nije rodila, čime se, kako je rekla, ruše temelji instituta majčinstva.
Dobrobit djeteta i društvene posljedice
Govoreći o dobrobiti djeteta, Dugalić je naglasio da dijete nije krivo i da ga Crkva ne osuđuje. Ako se zatraži krštenje, dijete će biti kršteno. No, istaknuo je kako se ne može dopustiti da se pozivanjem na interes djeteta ruše temeljni zakoni i pravni poredak.
Hrabar je dodala kako istraživanja pokazuju da djeca koja saznaju da su rođena putem surogatnog aranžmana često postavljaju dva ključna pitanja: tko je njihova majka i jesu li bila predmet kupovine. Prema njezinim riječima, riječ je o sofisticiranom obliku kupovine u kojemu najveći dio novca, oko 85 posto, pripada klinikama koje posreduju u postupku.
Zaključak Komisije
Komisija „Iustitia et pax“ zaključuje da zamjensko majčinstvo predstavlja ozbiljnu povredu dostojanstva žene i djeteta, narušava pravni poredak te otvara prostor komercijalizaciji ljudskog života. Pozivaju nadležne institucije da zaštite temeljna načela pravne države i dostojanstvo svake ljudske osobe, osobito najranjivijih – djece i žena uključenih u surogatne aranžmane.
.jpg)
