Tisuće Južnoafrikanaca zapalile roštilje: Pokušali srušiti Guinnessov rekord

foto AP

Tisuće Južnoafrikanaca okupile su se u četvrtak, 24. rujna, na stadionu Loftus Versfeld u Pretoriji kako bi pokušali postaviti Guinnessov svjetski rekord u istodobnom roštiljanju.

Veliki događaj održan je na Dan baštine (Heritage Day), nacionalni blagdan koji se u Južnoj Africi obilježava kao dan različitih kultura i tradicija. Roštiljanje, odnosno popularni „braai“, pritom zauzima posebno mjesto u društvenom životu zemlje.

Oko 500 roštilja i tisuće sudionika

Organizatori su za ovogodišnji pokušaj pripremili oko 500 roštilja, a očekivali su približno 3000 sudionika. Cilj je bio nadmašiti rekord od 2220 ljudi koji su istodobno roštiljali, a koji je 2023. godine postavljen u japanskom gradu Ishigaki. 

No, Guinnessova pravila bila su vrlo stroga. Svi sudionici morali su istodobno roštiljati najmanje pet minuta, a napuštanje vlastite stanice značilo je diskvalifikaciju.

Upravo je to bio problem i prošle godine. Iako se na tadašnjem događaju okupilo 2412 ljudi, pokušaj nije službeno priznat jer dio sudionika nije ostao na svojim predviđenim mjestima tijekom potrebnog vremena. 

„Braai“ je mnogo više od običnog roštilja

Južnoafrički „braai“ podrazumijeva pripremu mesa na vatri, drvenom ugljenu ili plinu, a riječ je o običaju koji okuplja obitelji, prijatelje i ljude različitih kulturnih pozadina.

Na velikom pokušaju pripremale su se različite vrste mesa, među kojima su bile tradicionalne kobasice „boerewors“, ali i burgeri, odresci i kotleti.

Zbog svoje raširenosti „braai“ je postao jedan od simbola južnoafričke svakodnevice, a Dan baštine često se neformalno naziva i „Braai Day“.

Hoće li rekord biti priznat?

Iako je broj okupljenih bio dovoljan za nadmašivanje dosadašnjeg rekorda, konačan rezultat ovisio je o tome jesu li svi sudionici ispunili stroge Guinnessove uvjete.

Prošlogodišnje iskustvo pokazalo je koliko je teško istodobno držati tisuće ljudi na njihovim mjestima – osobito na događaju čija je glavna svrha druženje.

Ovaj put organizatori su zato pojačali nadzor i angažirali osobe koje su trebale pratiti pridržavaju li se sudionici pravila. 

Bez obzira na konačnu odluku Guinnessovih službenika, stadion u Pretoriji na jedan je dan postao golemi prostor za roštiljanje, druženje i proslavu južnoafričke tradicije.

Pročitaj članak

Gorivo u BiH stiglo do 3,99 KM: Građane čeka novi val poskupljenja?

foto htntportal.ba

Cijene goriva na pojedinim benzinskim crpkama u Bosni i Hercegovini dosegnule su gotovo nevjerojatnih 3,99 KM po litri dizela, što predstavlja novi udar na kućne proračune građana, ali i na poslovanje gospodarstva.

Prema navodima BHRT-a, cijena dizela u odnosu na srpanj porasla je za oko jednu marku po litri. Takav rast ne pogađa samo vozače – skuplje gorivo izravno povećava troškove prijevoza, proizvodnje i distribucije, pa se poskupljenja postupno prelijevaju na brojne proizvode i usluge.

Građani ponovno plaćaju cijenu poskupljenja

Poseban problem predstavlja činjenica da rast cijena goriva dolazi u trenutku kada su i ostali životni troškovi već visoki. Prema posljednjim podacima Federalnog zavoda za statistiku, potrošačke cijene u kolovozu 2026. bile su 4,5 posto više nego u istom mjesecu prošle godine, dok su u odnosu na srpanj porasle 0,9 posto.

Za mnoge građane dodatni trošak goriva znači manje novca za hranu, režije i ostale osnovne potrebe. Posebno su pogođeni oni koji svakodnevno putuju na posao ili žive u mjestima u kojima je automobil praktički nužnost.

Predsjednica Udruženja potrošača „Don“ Murisa Marić upozorava da se povećanje cijena goriva vrlo brzo prelijeva i na druge proizvode.

„Adekvatne mjere poduzele su druge zemlje, mogli smo bar dio toga prenijeti i kod nas da bi došlo do bilo kakve zaštite, ali to nije vidljivo u našoj zemlji. Sve poskupljuje po inerciji, svaka nova nabavka robe ima više cijene, kao da ništa nisu imali u zalihama“, navela je Marić.

Gorivo poskupljuje, a s njim i prijevoz i roba

Problem nije ograničen samo na kućne proračune. Poskupljenje goriva snažno osjećaju i poduzetnici, osobito oni koji ovise o transportu i uvozu robe.

Ognjen Petrović iz banjolučke tvrtke „Elektronika“ ističe kako je povećanje troškova goriva nemoguće izbjeći.

„Cijene goriva utiču, to je neminovno i to osjetimo i cijene će ići gore, jer nema drugog izbora. Najviše radimo s robom iz uvoza i tu su cijene transporta veće nego robe“, kazao je Petrović.

Drugim riječima, skuplji dizel ne ostaje samo na benzinskoj crpki. On ulazi u cijenu prijevoza, dostave, građevinskih radova, poljoprivrednih proizvoda, hrane i brojnih drugih usluga.

Velik dio cijene čine nameti

Prema podacima navedenim u prilogu BHRT-a, akcize, putarine i PDV čine značajan dio konačne cijene goriva, oko 1,40 KM po litri, odnosno do 40 posto ukupne cijene.

Upravo zbog toga pitanje koje se ponovno postavlja jest može li država, barem privremeno, smanjiti dio nameta kada cijene nafte na tržištu snažno rastu.

Ekonomska analitičarka Svetlana Cenić upozorava na problem inflacije koja se nastavlja nadovezivati na prethodna poskupljenja.

„Što veće cijene, veći prihod i u budžet. Kad god govore o usporavanju inflacije, zaboravljaju da je to inflacija na inflaciju. Ako sad nije pet nego tri posto inflacija, zaboravljaju da se cijene nisu vratile i da je to na prethodnu inflaciju dodatak“, navela je Cenić.

Ima li kraja poskupljenjima?

Federalni zavod za statistiku već bilježi nastavak rasta potrošačkih cijena, a posljednji dostupni podaci pokazuju da pritisci na kućne proračune nisu nestali.

S druge strane, cijena goriva sada postaje dodatni pokretač novih poskupljenja. Ako prijevoz poskupi, trgovci i proizvođači dobivaju veće troškove, a dio tih troškova u konačnici plaća potrošač.

Tako se ponovno otvara pitanje koliko dugo građani mogu podnositi kombinaciju visokih životnih troškova, rasta cijena goriva i stagnacije životnog standarda.

Litra dizela od 3,99 KM više nije samo pitanje vozača. Ona postaje pitanje cijene hrane, prijevoza, usluga i svakodnevnog života. A dok cijene rastu, građanima ostaje sve manje prostora u kućnom proračunu za bilo što osim podmirivanja osnovnih troškova.

Pročitaj članak

Preminuo dr. sc. Antonio Pehar: Mostar se danas oprašta od poznatog novinara, politologa i sveučilišnog nastavnika

U Zagrebu je 18. rujna 2026. godine preminuo dr. sc. Antonio Pehar – Toni, novinar, politolog, sveučilišni nastavnik i autor čiji su životni i profesionalni put bili snažno povezani s Mostarom i Zagrebom.

Antonio Pehar rođen je 6. rujna 1966. godine. Novinarsku karijeru započeo je početkom 1990-ih, u vremenu velikih političkih i društvenih promjena u Bosni i Hercegovini. Bio je dio mostarske novinarske scene te je izvještavao o događajima koji su prethodili ratu i obilježili prve ratne godine.

Nakon novinarstva posvetio se politologiji i akademskom radu. U svojem znanstvenom i nastavnom djelovanju bavio se političkom kulturom, komparativnim političkim sustavima, demokracijom, međunarodnim odnosima, komunikacijama i političkom sociologijom.

Posebnu pozornost posvećivao je Bosni i Hercegovini, njezinu ustavnom uređenju te odnosima među narodima i političkim zajednicama.

Autor knjige o Bosni i Hercegovini

Dr. sc. Antonio Pehar autor je knjige „Ustavna demokracija za Bosnu i Hercegovinu“, objavljene 2012. godine. U knjizi je razmatrao pitanja ustavnog i političkog uređenja Bosne i Hercegovine, kao i mogućnosti razvoja demokratskih institucija.

U svojim radovima bavio se i konceptom ustavnog patriotizma, demokratskom političkom kulturom te utjecajem nacionalnih ideologija na politički i društveni razvoj BiH. Objavljivao je znanstvene radove i sudjelovao na stručnim i akademskim skupovima.

Posljednje godine života

Posljednje godine njegova života obilježili su ozbiljni zdravstveni problemi. Unatoč teškim životnim okolnostima, ostao je vezan uz teme kojima se bavio tijekom svojega profesionalnog života – Bosnu i Hercegovinu, njezino društvo, političke odnose i demokratske institucije. (

Iza dr. sc. Antonija Pehara ostaju knjiga, znanstveni radovi i novinarski tekstovi, ali i trag koji je ostavio kroz desetljeća djelovanja u novinarstvu, znanosti i visokom obrazovanju.

Posljednji ispraćaj

Prema osmrtnici, Antonio Pehar – Toni preminuo je u petak, 18. rujna 2026. godine, u 61. godini života, primivši sakrament kršćanske utjehe i okrijepe.

Ispraćaj u Zagrebu održan je jučer, 24. rujna na Gradskom groblju Mirogoj, dok će pogrebna povorka u Mostaru krenuti danas 25. rujna u 14:45 sati ispred Gradske mrtvačnice Bijeli Brijeg. Obitelj će primati sućut od 13:15 sati, a pokop je predviđen u 15 sati na Rimokatoličkom groblju Šoinovac. Sveta misa zadušnica služit će se u 16:30 sati u Katedrali Marija Majka Crkve u Mostaru.

Počivao u miru Božjem.

Pročitaj članak

Otar na Bilima ponovno okuplja vjernike: Misa za lovce, blagoslov plodova zemlje

foto Goranci online

U nedjelju, 27. rujna 2026. godine, u 12 sati bit će slavljena sveta misa na Otaru na Bilima, tradicionalnom misištu koje i danas okuplja vjernike i čuva uspomenu na vjeru i običaje ovoga kraja.

Prema dugogodišnjoj tradiciji, sveta misa na Otaru slavi se posljednje nedjelje u rujnu, uoči početka lovne sezone, a posebno je posvećena lovcima. Ovo okupljanje ujedno je prilika za zajedničku molitvu, druženje i zahvalnost za sve darove zemlje.

Poseban dio susreta bit će i izložba plodova zemlje i ovogodišnjeg uroda s Bili. Vjernici će tako i ove godine imati priliku pokazati ono što je tijekom godine svojim radom i trudom izniklo iz zemlje.

Organizatori će nakon mise, kao i svake godine, pripremiti zajednički ručak za sve misare.

Otar – mjesto molitve i zavjeta

Otar nije samo mjesto na kojem se danas okupljaju vjernici. Njegova priča duboko je povezana sa zavjetima, vjerom i nastojanjem mještana da sačuvaju svoje sveto mjesto.

Početkom 1991. godine jedan mještanin s Bili, ispunjavajući zavjet svojoj majci Ivi, postavio je kip Gospe na stijenu Otara. Kip Blažene Djevice Marije ubrzo je postao novo središte molitve i hodočašća. Punih deset godina Gospa je stajala iznad Bili kao znak vjere te kao majka i čuvarica ovoga kraja.

U narodu se potom ponovno rodila želja za obnovom stare kapelice na Otaru.

Zahvaljujući zavjetu Marinka Solde – Jure iz Knešpolja, koji je obećao obnoviti kapelicu u njezinu izvornom obliku, Otar je ponovno dobio svoj prepoznatljivi sveti izgled.

Obećanje je ispunjeno 2005. godine. Kapelica je izgrađena na starim temeljima, prema izvornom obliku, upravo onako kako su je prije više od stoljeća gradili fratri i vjernici.

Već sljedeće, 2006. godine, izgrađen je i zvonik. Zidao ga je Mirko Čuljak – Tuce, dok je zvono u ljevaonici u Zagrebu naručio upravo Marinko Soldo – Jura. Kao i sama kapelica, zvono je njegov zavjetni dar – znak vjere, zahvalnosti i predanja Blaženoj Djevici Mariji.

O povijesti obnove i zavjetu svjedoči i natpis uklesan u kamen u unutrašnjosti zavjetne kapele:

„Na slavu Presvetog Trojstva i blaženoj Gospi na čast ovo prastaro misište Otar obnovi godine Gospodnje 2005. Marinko Soldo – Jura iz Knešpolja. Gospodnja je zemlja i sve što je na njoj. Svijet i svi koji na njemu žive (Psalam 2,4).“

I ove će godine Otar posljednje nedjelje rujna ponovno biti mjesto molitve, susreta i zajedništva – mjesto na kojem se susreću vjera, tradicija i zahvalnost za plodove zemlje.

Sveta misa na Otaru na Bilima bit će slavljena u nedjelju, 27. rujna, u 12 sati.

Pročitaj članak

„Anđeo umirućih“ stiže u Mostar: Priča o franjevcu koji je u najtežim vremenima bio uz umiruće

Franjevački samostan i župa Mostar te Udruga „Nanovo rođeni“ organiziraju prikazivanje dokumentarnoga filma „Anđeo umirućih“, posvećenog životu i nevjerojatnom pastoralnom djelovanju fra Ruperta Rozmarića, franjevca koji je desetljećima neumorno služio bolesnima i umirućima.

Projekcija filma održat će se u ponedjeljak, 28. rujna, u 19 sati u dvorani Franjevačkog samostana u Mostaru.

Fra Rupert Rozmarić ostao je zapamćen kao franjevac koji je u vrijeme najintenzivnijeg komunističkog režima na ovim prostorima svoj život posvetio služenju ljudima. Na svom biciklu obilazio je bolesnike, donosio im sakramente, pomagao im u pomirenju s Bogom te mnoge pripremao za njihov konačni susret s Gospodinom.

Prema procjenama, godišnje je obavljao čak oko 10 tisuća posjeta bolesnicima, najvećim dijelom u njihovim domovima na području Slavonskog Broda i okolice.

Život posvećen Bogu i ljudima

Dokumentarni film snimljen je prema knjizi „Pater Rupert – život za Boga i duše“ o. Božidara Nagya. Upravo je o. Nagy osobno poznavao fra Ruperta jer mu je predavao vjeronauk tijekom srednjoškolskih dana u Slavonskom Brodu.

Opisao ga je kao vjeroučitelja koji je na svoje učenike ostavio izvanredan dojam, ali i kao „svetog i revnog čovjeka i širitelja pobožnosti Srcu Isusovu“.

O. Nagy prisjetio se njegova neumornog apostolata, ističući kako je fra Rupert od jutra do večeri obilazio bolesnike, često u vrlo teškim okolnostima.

Godine 2009. dobio je, kako je sam opisao, snažan poticaj da napiše njegovu biografiju.

Mladi iz zajednice „Nanovo rođeni“ dvije i pol godine radili na filmu

Priča o fra Rupertu tako je dobila i svoje filmsko izdanje zahvaljujući zajednici mladih „Nanovo rođeni“ iz zagrebačkog Botinca.

Na filmu su radili dvije i pol godine, a tijekom produkcije obišli su mjesta na kojima je fra Rupert službovao, razgovarali s njegovom rodbinom te pronašli i kontaktirali brojne ljude koji su ga osobno poznavali.

Zajednica je poznata i po serijalu „Velikani duha hrvatskog naroda“, kroz koji filmskim putem nastoji sačuvati i približiti javnosti živote ljudi koji su svojim životom svjedočili vjeru i ostavili snažan trag u hrvatskom narodu.

Producent filma Matija Ricov fra Ruperta je opisao kao hrabrog čovjeka, spremnog prihvatiti protivštine i ustrajati u svom poslanju bez obzira na okolnosti.

Film „Anđeo umirućih“ tako donosi priču o čovjeku koji je u vremenu progona i pritisaka ostao vjeran svom pozivu, obilazeći one kojima je pomoć bila najpotrebnija – sve do posljednjih trenutaka njihova života.

Projekcija u Mostaru održat će se u ponedjeljak, 28. rujna, s početkom u 19 sati u dvorani Franjevačkog samostana.

Svi su dobro došli na ovaj izniman događaj.

Pročitaj članak

Na Vrdima će biti obilježena godišnjica pogibije 18 hrvatskih branitelja

Na Vrdima iznad Mostara 3. listopada bit će obilježena 33. obljetnica stradanja osamnaest hrvatskih branitelja koji su svoje živote položili u obrani ovoga prostora tijekom Domovinskog rata.  

Obilježavanje organiziraju braniteljske udruge općine Grude, Odbor za branitelje, Općinsko vijeće i Općinski načelnik, uz potporu Ministarstva hrvatskih branitelja Zapadnohercegovačke županije.  

Među osamnaestoricom poginulih bio je i Stjepan Šapina iz Tomislavgrada, koji je stradao kao 19-godišnjak. Njegova mladost, kao i žrtva svih poginulih branitelja, ostaje trajno svjedočanstvo vremena u kojem su brojni hrvatski branitelji stali u obranu svojih života, obitelji i prostora na kojem su živjeli.  

Vrdi su tijekom rata bili jedno od važnih mjesta na mostarskom bojištu. Obrana ovoga područja imala je značajnu ulogu u zaustavljanju prodora snaga Armije BiH prema jugu, odnosno prema Jadranskom moru, u sklopu operacije „Neretva 93“.  

Žrtva osamnaestorice hrvatskih branitelja tako je ostala duboko upisana u povijest ovoga kraja. Njihova pogibija podsjetnik je na težinu borbi koje su se vodile na vrletima iznad Mostara i cijenu koja je plaćena tijekom ratnih godina.  

Program obilježavanja 33. obljetnice započet će svetom misom u 11 sati za poginule hrvatske branitelje. Nakon mise predviđeno je polaganje vijenaca i paljenje svijeća kod spomenika poginulim braniteljima.  

U nastavku obilježavanja predviđen je i obilazak mjesta pogibije hrvatskih branitelja, gdje će okupljeni još jednom odati počast onima koji su svoje živote položili u obrani Domovine.  

Obilježavanje obljetnice na Vrdima bit će prigoda za čuvanje uspomene na poginule branitelje, među kojima posebno mjesto zauzima i mladi Stjepan Šapina, ali i za podsjetnik budućim naraštajima na žrtvu koja je ugrađena u slobodu hrvatskog naroda na ovim prostorima.

Pročitaj članak

Put spasa ide u proširenje, Grad Mostar pokrenuo projekt prema Gorancima

Grad Mostar pokrenuo je postupak javne nabave za izradu projekta proširenja ulice Put spasa, čime se otvara put za uređenje jednog od važnijih prometnih pravaca prema Gorancima.  

Prema odluci gradonačelnika Mostara Marija Kordića, predmet nabave je „Projekt puta za Gorance“, a procijenjena vrijednost izrade projektne dokumentacije iznosi 6.000 KM bez PDV-a.  

Kako je navedeno u odluci, postupak je proveden putem izravnog sporazuma, a kao najpovoljniji ponuditelj izabran je GEO-DATA d.o.o. Mostar.  

Riječ je o projektu koji se odnosi na proširenje ulice Put spasa, odnosno dionice od zadnjih kuća kod groblja Gorica pa sve do prve okuke iznad Cima. Upravo je taj dio prometnice godinama poznat kao jedan od uskih i zahtjevnijih dijelova ceste prema Gorancima, zbog čega bi njegovo proširenje trebalo donijeti sigurnije i kvalitetnije odvijanje prometa.  

Iz Grada Mostara u odluci navode kako je, prema upućenom pozivu za dostavljanje ponude, GEO-DATA d.o.o. Mostar ocijenjen kao najpovoljniji ponuditelj te je, u skladu sa Zakonom, podzakonskim aktima i internim aktima Grada Mostara, odlučeno kao u dispozitivu.  Financiranje projekta osigurano je iz Proračuna Grada Mostara za 2026. godinu, kroz dopunu plana javnih nabava.  

Ova odluka predstavlja prvi konkretan korak prema realizaciji projekta proširenja ove dionice Puta spasa. Nakon izrade projektne dokumentacije bit će poznati i detalji budućeg zahvata, odnosno način i opseg proširenja prometnice.  

Za mještane Goranca, sve ljubitelje prirode, rekreativce, ali i sve one koji svakodnevno koriste ovu cestu, projekt je od posebnog značaja jer bi uređenje i proširenje spomenute dionice trebalo pridonijeti sigurnijem prometovanju i kvalitetnijoj povezanosti ovog dijela Goranačkog kraja s Mostarom.

Pročitaj članak

Nakon 30 godina: Pronađeni posmrtni ostaci žrtava Domovinskog rata

foto Pixell

Na području Ilače u Vukovarsko-srijemskoj županiji pronađeni su posmrtni ostaci najmanje dvije osobe za koje je preliminarnim nalazima utvrđeno da potječu iz razdoblja Domovinskog rata.

Posmrtni ostaci pronađeni su tijekom terenskih aktivnosti usmjerenih na pronalazak nestalih osoba, a prema prvim informacijama riječ je o žrtvama iz Domovinskog rata, prenosi Jabuka.tv.

Nakon ekshumacije posmrtni ostaci bit će prevezeni u Nacionalnu memorijalnu bolnicu „Dr. Juraj Njavro“ u Vukovaru, gdje će biti obavljen daljnji pregled i obrada. Nakon toga slijedi znanstvena obrada na Zavodu za sudsku medicinu i kriminalistiku u Zagrebu, gdje će se provesti analiza DNA.

Upravo bi DNA analiza trebala omogućiti utvrđivanje identiteta pronađenih osoba i njihovo eventualno povezivanje s osobama koje se još uvijek vode kao nestale.

Potraga za nestalima i dalje traje

Prema podacima Ministarstva hrvatskih branitelja, Republika Hrvatska još uvijek traga za 1.725 nestalih i smrtno stradalih osoba iz Domovinskog rata za koje nije poznato mjesto ukopa. Od tog broja, za 446 osoba traga se na području Vukovarsko-srijemske županije. 

Ministarstvo nastavlja prikupljati informacije i provjeravati postojeće indicije, ali i provoditi terenska istraživanja na lokacijama za koje postoje saznanja da bi se ondje mogli nalaziti posmrtni ostaci nestalih osoba.

Pronalazak posmrtnih ostataka u Ilači još jednom podsjeća na činjenicu da ni više od tri desetljeća nakon Domovinskog rata potraga za nestalima nije završena. Svaki pronađeni ostatak predstavlja važan korak prema utvrđivanju sudbine osobe čija obitelj desetljećima čeka odgovor.

Sada predstoji stručna obrada i DNA analiza, nakon čega bi trebalo biti poznato kome pronađeni posmrtni ostaci pripadaju.

Pročitaj članak

Nakon 11 godina ponovno se događa: Evo kada ove jeseni vraćamo sat

Ljeto se polako približava kraju, a s njim dolazi i dobro poznata promjena koja svake godine označava početak zimskog računanja vremena. Ove godine kazaljke ćemo pomaknuti nešto ranije nego prethodnih godina, što znači da će se večernji mrak početi pojavljivati još ranije.

U Bosni i Hercegovini na zimsko računanje vremena prelazi se u noći sa subote, 24. listopada, na nedjelju, 25. listopada 2026. godine. U 3 sata ujutro kazaljke će se vratiti jedan sat unatrag, na 2 sata.

To znači da ćemo te noći dobiti jedan sat više za spavanje. Međutim, promjena će se već sljedećih dana itekako primijetiti – posebice u poslijepodnevnim i večernjim satima.

Zašto je ovogodišnji datum poseban?

Prijelaz na zimsko računanje vremena ove će se godine dogoditi 25. listopada, što je najraniji datum za takvu promjenu od 2014. godine.

Nakon pomicanja kazaljki sunce će zalaziti oko sat vremena ranije u odnosu na prethodni raspored. Kako se tijekom jeseni dan ionako prirodno skraćuje, mnogi će vrlo brzo primijetiti da se mrak spušta već tijekom kasnog poslijepodneva.

Posebno će to osjetiti ljudi koji rade do kasnijih poslijepodnevnih sati, učenici i studenti koji se vraćaju kući nakon nastave, ali i svi oni koji svoje slobodno vrijeme najčešće provode na otvorenom.

Hoće li se sat konačno prestati pomicati?

O ukidanju pomicanja sata govori se već godinama, osobito u Europskoj uniji. Europska komisija još je 2018. predložila ukidanje sezonskog pomicanja sata, no konačna odluka još nije donesena. Prema trenutačnom sustavu, sat se i dalje pomiče dvaput godišnje.

To znači da će se i dalje primjenjivati pravilo prema kojem se u proljeće prelazi na ljetno računanje vremena, a u jesen na zimsko.

Jedan sat, ali promjena koju neki itekako osjete

Iako se kazaljke pomiču samo jedan sat, promjena može utjecati na svakodnevni ritam. Nekim ljudima potrebno je nekoliko dana da se prilagode novom rasporedu spavanja i buđenja, dok drugi promjenu gotovo i ne primijete. (

Ipak, ono što će većina građana vrlo brzo primijetiti nije samo promjena na satu, nego činjenica da će se večernji mrak pojavljivati ranije.

Dakle, zapamtite datum: u noći s 24. na 25. listopada sat se vraća jedan sat unatrag – s 3 na 2 sata.

Pročitaj članak

FOTO Od turskog vremena do danas: Mjesto u Raškoj Gori koje čuva nevjerojatnu priču

Na 24 nedjelju kroz godinu, 13. rujna, u selu Raška Gora, na lokalitetu Mačja glavica, ponovno je slavljena sveta misa na ovom drevnom misištu. Misno slavlje predvodio je župnik župe Uznesenja Blažene Djevice Marije Goranci, fra Ivan Ivanda.

Mačja glavica mjesto je koje u sebi čuva vrijedan trag vjerske i povijesne baštine raškogorskoga kraja. Prema predaji, sveta misa na ovom se mjestu slavila još za vrijeme turske vladavine, a tradicija je nastavila živjeti sve do razdoblja nakon Drugoga svjetskog rata, piše Goranci online.

Tradicija koja je prekidana, ali nikada nije zaboravljena

Prema svjedočanstvima i predaji mještana, posljednja sveta misa prije dugog prekida slavljena je 1948. godine. Nakon toga, zbog tadašnjih životnih i društvenih okolnosti, okupljanje vjernika na ovom mjestu prestalo je.

Tradicija je ponovno pokrenuta nakon Domovinskoga rata. Na zahtjev mještana, sveta misa na Mačjoj glavici ponovno je slavljena 1995. godine, a predvodio ju je tadašnji župnik fra Nikola Spužević. Ipak, obnovljena tradicija trajala je samo jednu godinu, nakon čega je uslijedila nova stanka.

Na ponovno oživljavanje misišta čekalo se sve do 2011. godine.

Tada su mještani nabavili potreban materijal, uredili prostor oko kapelice i napravili novi križ koji su vlastitim rukama i na svojim ramenima iznijeli do misišta.

Misa 2011. okupila oko 150 vjernika

Veliki povratak vjernika na Mačju glavicu dogodio se 25. rujna 2011. godine. Sveta misa započela je u 12:30 sati, a predvodio ju je tadašnji župnik, danas pokojni fra Ferdo Boban. Na misnom slavlju okupilo se oko 150 vjernika.

O tom događaju svojedobno je govorio Darko Glibić, prisjećajući se kako je prostor prije obnove bio gotovo potpuno zarastao.

„Sjećam se da je tada cijeli prostor bio zarastao osim gomile na kojoj je napravljen oltar i do ovog mjesta nema asfalta. Prije početka svete mise hrvatsku zastavu podigao je najstariji nazočni Blaž Aničić, sin Mate, kojega su zvali Matiša, iz zaselka Ćordina Kula.

Posebno mjesto na misištu zauzima veliki željezni križ visok oko pet metara. Izradio ga je Karlo Šunjić, sin pokojnog Ilije. Te je godine fra Ferdo Boban blagoslovio križ te poručio kako će na Mačju glavicu dolaziti svake godine dok bude župnik.“, prisjetio se Glibić.

Mjesto koje čuva uspomene

Mačja glavica tako nije samo jedan od vrhova iznad Raške Gore. Za mještane je to mjesto molitve, okupljanja i sjećanja na generacije koje su prije njih dolazile na ovo misište.

Nekada se do oltara dolazilo teško prohodnim putovima, a danas se nastoji sačuvati ono što je od ove tradicije ostalo. Svaka nova sveta misa na Mačjoj glavici podsjetnik je na ljude koji su desetljećima čuvali uspomenu na ovo mjesto i koji su, unatoč dugim prekidima, ponovno vraćali život starom misištu.

Lijepa tradicija vezana uz ovo misno slavlje jest i da se svake godine prikupljena milostinja, odnosno lemuzina, daruje onima koji su organizirali okrjepu za vjernike kako bi se podmirili troškovi hrane i pića.

Mačja glavica ostaje tako jedno od mjesta na kojima se susreću vjera, tradicija i uspomena. Sveta misa 13. rujna još je jednom okupila vjernike i pokazala da pojedina mjesta, i kada godinama utihnu, ipak ne nestaju iz kolektivnog sjećanja ljudi koji ih smatraju dijelom svoje baštine.

 

 

 

 

 

Slike s podizanja zastave i blagoslova križa iz 2011.

 

 

Pročitaj članak

Stigla je jesen: Jutros je službeno počelo mnogima najljepše godišnje doba

foto 24ur

Ljeto je završilo, a jutros u 2:05 sati 23. rujna, službeno je počela jesen. Dani će od sada postupno postajati kraći, noći dulje, a priroda će polako dobivati prepoznatljive jesenske boje. 

Prvi dan jeseni ujedno je vrijeme jesenske ravnodnevnice, kada su dan i noć približno jednake duljine. Nakon toga, na sjevernoj Zemljinoj polutci dan će se nastaviti skraćivati sve do zimskog solsticija u prosincu.  

Jesen donosi vidljive promjene u prirodi. Lišće na drveću postupno mijenja boju, jutra postaju svježija, a temperature sve češće padaju. Nakon toplih ljetnih dana dolazi razdoblje magli, kiša i mirnijih večeri, ali i posebne ljepote koju donose zlatne i crvene nijanse krajolika.  

Za mnoge je upravo jesen posebno godišnje doba – vrijeme berbe, pripreme zimnice, povratka svakodnevnim obvezama i uživanja u mirnijem ritmu nakon ljetnih mjeseci.  

U Hercegovini i drugim krajevima naše zemlje promjena godišnjeg doba osobito se može osjetiti u prirodi. Šume i planine uskoro će poprimiti svoje jesensko ruho, a jutarnje temperature podsjetit će nas da je pred nama hladniji dio godine.  

Astronomska jesen trajat će do 21. prosinca 2026. u 21:50 sati, kada počinje zima. Jesen će tako trajati nešto manje od 90 dana.

Ljeto je tako ostalo iza nas, a priroda danas otvara novo poglavlje – stigla je jesen. 

Pročitaj članak

Svetac koji je nosio Isusove rane: Danas se vjernici prisjećaju Padre Pija

foto FB stranica sv. Padre Pio

Danas, 23. rujna, Katolička Crkva spominje svetog Pija iz Pietrelcine, poznatijeg kao Padre Pio, jednog od najpoznatijih svetaca 20. stoljeća i velikog svjedoka vjere, molitve i predanja Bogu.  

Sveti Padre Pio rođen je 25. svibnja 1887. godine u Pietrelcini u Italiji, a na krštenju je dobio ime Francesco Forgione. Kao petnaestogodišnjak ušao je u kapucinski red, gdje je primio ime Pio. Za svećenika je zaređen 1910. godine.  

Njegov život obilježila je duboka povezanost s Kristovom mukom. Dana 20. rujna 1918. godine, dok je molio pred raspelom u samostanu San Giovanni Rotondo, na njegovu tijelu pojavile su se stigme – rane koje su odgovarale Kristovim ranama na križu. Nosio ih je punih pedeset godina, sve do nekoliko dana prije svoje smrti. 

 Padre Pio osobitu je ljubav pokazivao prema svetoj ispovijedi i euharistiji. Satima je ispovijedao vjernike koji su dolazili iz različitih krajeva Italije i svijeta. Za mnoge je njegova ispovjedaonica postala mjesto obraćenja, pomirenja s Bogom i novoga početka.  

Bio je poznat i po snažnom molitvenom životu. Često je poticao vjernike da se ne udaljavaju od Boga u trenucima teškoća, nego da upravo tada još više prionu uz molitvu. 

Jedna od njegovih najpoznatijih poruka bila je: „Moli, nadaj se i ne brini.“ U tim riječima sažeta je njegova duhovnost – pouzdanje u Boga čak i onda kada čovjek ne vidi rješenje svojih problema.  

Padre Pio preminuo je 23. rujna 1968. godine u San Giovanni Rotondu. Papa Ivan Pavao II. proglasio ga je blaženim 2. svibnja 1999., a svetim 16. lipnja 2002. godine pred mnoštvom vjernika okupljenih na Trgu svetog Petra u Rimu.  

.Crkva ga danas osobito pamti kao svećenika koji je svoj život stavio u službu Krista, ispovijedi, euharistije i molitve.  

Sveti Padre Pio i danas privlači milijune vjernika koji u njegovu životu pronalaze poticaj da ustraju u vjeri, osobito onda kada je teško. Njegov život podsjeća da svetost nije odsutnost križa, nego vjerno nošenje križa zajedno s Kristom.

Pročitaj članak

Dupkom puna crkva na Rudniku: Pogledajte kako je proslavljen sv. Matej

foto Crkva na kamenu

Župa sv. Mateja na Rudniku u Mostaru proslavila je 21. rujna svoga nebeskog zaštitnika sv. Mateja. Sveto misno slavlje predvodio je ovogodišnji mladomisnik iz župe Potoci – Bijelo Polje don Tomislav Čarapina koji je trenutno župni vikar u župi sv. Ivana u Mostaru, piše Crkva na kamenu.

Uz don Tomislava, župnika don Tomu i župnoga vikara don Matu koncelebriralo je 13 svećenika među kojima su mostarski župnici: don Branimir Bevanda, fra Mario Knezović, don Rajko Marković, don Davor Berezovski, don Drago Ćurković te fra Ivan Ivanda Goranački župnik. Crkva je bila dupkom puna a nešto naroda je bilo i vani. Posebno je bilo dirljivo vidjeti velik broj ministranata koji su stupali na čelu procesije prilikom svečanog ulaska u crkvu. 

Don Tomislav je u propovijedi govorio o pozivu sv. Mateja, carinika te pozvao sve prisutne da poput njega na Isusov poziv napustimo svoje “carinarnice” i krenemo za Isusom. Evanđelje je prelijepo otpjevao vikar don Mate, a župni zbor Benedikt svojim skladnim pjevanjem pratio je misno slavlje. 

Na kraju mise župnik don Tomislav čestitao je svim župljanima njihova nebeskog zaštitnika, pozdravio i zahvalio svima prisutnima na odazivu i pozvao župljane na druženje okrjepu u prostorije župe.

Pročitaj članak

Velika odluka Vijeća ministara BiH: Carine se smanjuju za 74 vrste roba

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine donijelo je odluku kojom se privremeno ukidaju ili smanjuju carinske stope na uvoz određenih sirovina i materijala koji se koriste u domaćoj proizvodnji.

Odluka je donesena na današnjoj vanrednoj telefonskoj sjednici, na prijedlog Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, a njezina primjena počinje 1. siječnja 2027. godine i trajat će do 31. prosinca iste godine.

Obuhvaćene 74 tarifne oznake

Novom odlukom za 2027. godinu obuhvaćene su ukupno 74 tarifne oznake. Od toga je 68 već bilo obuhvaćeno ranijom odlukom koja se primjenjuje tijekom 2026. godine.

S popisa su uklonjene tri tarifne oznake, dok je dodano šest novih. Riječ je o robi koja se koristi kao repromaterijal u različitim granama domaće industrije.

Mjera se odnosi na sirovine i materijale koje domaći proizvođači koriste za proizvodnju gotovih proizvoda, proizvoda namijenjenih izvozu ili kao zamjenu za proizvode koji se inače uvoze.

Jedan od ključnih uvjeta jest da se takvi materijali ne mogu nabaviti na domaćem tržištu u potrebnim količinama i odgovarajućoj kvaliteti.

Olakšanje za domaće proizvođače

Zahtjeve za izmjenu carinskih stopa podnijeli su Vanjskotrgovinska komora BiH, entitetske gospodarske komore te brojne kompanije iz različitih sektora.

Među njima su tekstilna i kožarska industrija, proizvodnja obuće, kemijska, metalska i elektroindustrija, prehrambena i grafička industrija, automobilski sektor, proizvodnja higijenskih proizvoda te namjenska industrija. 

Smanjenjem ili privremenim ukidanjem carina na sirovine koje domaća industrija mora nabavljati iz inozemstva nastoji se smanjiti trošak proizvodnje i olakšati poslovanje kompanijama koje ovise o uvoznom repromaterijalu.

Odluka je dio mehanizma koji se u BiH koristi za privremeno prilagođavanje carinskih stopa potrebama domaće proizvodnje. Od stupanja na snagu Zakona o carinskoj tarifi, Vijeće ministara BiH donijelo je ukupno 14 takvih odluka. 

Primjena počinje od 1. siječnja 2027.

Nova odluka stupa na snagu danom donošenja, a bit će objavljena u „Službenom glasniku BiH“. Ipak, konkretna primjena predviđena je od 1. siječnja 2027. godine, što znači da će domaće tvrtke obuhvaćene ovom mjerom na njezine učinke čekati do početka iduće godine.

Cilj mjere je omogućiti povoljniji uvoz proizvodnih sirovina i materijala koje domaća industrija ne može osigurati iz vlastitih izvora, čime se nastoji podržati proizvodnja, konkurentnost i izvoz domaćih kompanija.

Pročitaj članak

Lidl uskoro otvara trgovine u BiH: Ovi proizvodi čekaju kupce na policama

Ulazak njemačkog trgovačkog lanca Lidl na tržište Bosne i Hercegovine predstavlja jedan od najvažnijih gospodarskih pothvata u zemlji. 

Nakon godina odlaska domaćih kupaca u prekograničnu kupovinu, globalno prepoznatljivi brendovi napokon stižu na domaće police. 

Prema neslužbenim informacijama dobavljača, otvaranje prvih objekata planirano je za ožujak 2027. godine. Na osnovu najprodavanijih robnih marki u regiji, izdvojili smo proizvode koje kupci u BiH s najvećim nestrpljenjem očekuju, piše RadioSarajevo. 

Parkside alati i radionička oprema 

Apsolutni broj jedan i pravi fenomen među kupcima. Bilo da je riječ o aku-bušilicama, brusilicama, visokotlačnim peračima ili sitnom ručnom alatu, Parkside uživa kultni status među majstorima i hobistima zbog vrhunskog omjera cijene i kvaliteta te trogodišnje garancije. 

Silvercrest mali kućanski aparati 

Kuhinjski uređaji poput friteza na vrući zrak (airfryer), aparata za kavu, blendera, aparata za vafle i kuhinjskih robota redovno planu s polica onog dana kada dođu u ponudu, prije svega zahvaljujući dugotrajnosti i izdržljivosti. 

Tematski tjedan hrane (Italiamo, Vitasia, Alpenfest) 

Koncept rotirajućih tematskih sedmica zaštitni je znak Lidla. Domaći kupci najviše čekaju talijansku kuhinju (Italiamo – tjestenine, umaci, burrata i parmezan), azijske specijalitete (Vitasia – wok dodaci i rezanci) te alpsku ponudu (Alpenfest – tradicionalne kobasice i knedle). 

Deluxe i Favorina blagdanske linije 

Gurmanska linija Deluxe nudi gastronomske poslastice poput specijalnih sireva, pršuta, tartufa i deserata po izuzetno pristupačnim cijenama, dok je Favorina omiljeni izbor za božićne i uskrsne čokolade, medenjake i slatkiše. 

Svježa Lidlova pekara 

Topla peciva peku se na licu mjesta tijekom cijelog dana. Najtraženiji artikli u in-store pekarama redovno su topli kroasani s maslacem, peciva sa sjemenkama, bureci te specifični njemački pereci (Brezel). 

Cien kozmetika i njega tijela 

Lidlova kozmetička marka Cien redovno osvaja nagrade na nezavisnim europskim testiranjima. Kreme protiv bora s koenzimom Q10, serumi, micelarne vode i šamponi postali su pravi hit jer za svega nekoliko eura nude kvalitet u rangu luksuznih brendova. 

Lupilu dječja odjeća i oprema 

Roditelji posebno cijene brend Lupilu, prvenstveno zbog dječje odjeće od certificiranog organskog pamuka. Odjeća je izuzetno izdržljiva, ugodna za nošenje i otporna na često pranje, a prodaje se po znatno nižim cijenama u odnosu na specijalizirane prodavnice.

Pročitaj članak