U Žovnici krenula prodaja prvih kuka: Cijena viša nego lani, ali interes ne jenjava

U naselju Žovnica, nadomak Mostara, ovih dana započela je prodaja prvih kuka, a prema riječima prodavača, početak sezone donio je i više nego dobar odaziv kupaca. Iako je cijena u odnosu na prošlu godinu porasla, potražnja za ovim sezonskim plodovima ne opada, piše Bljesak.info.

Dok je prošle godine stručak kuka koštao 5 KM, ove godine za isti treba izdvojiti 7 KM. Razlika od dvije marke, čini se, nije obeshrabrila Mostarce, jer se roba, kako ističu prodavači za Bljesak.info, rasproda u kratkom roku.  

„Sezona je tek počela, a interes je odličan. Prvi dani prodaje prošli su iznad naših očekivanja“, kazali su prodavači, dodajući kako se u narednim danima očekuje još bogatija ponuda.  

Najviše kuka za branje, ističu, trenutno pronalaze na području Čapljina, odakle i dolazi veći dio robe koja se prodaje na mostarskom području.  

S obzirom na dobar početak sezone, prodavači vjeruju kako će kuke i ove godine ostati tražena roba te nezaobilazan dio proljetne ponude na lokalnim štandovima.

Pročitaj članak

ŠTRAJK KOJI TRESE HERCEGOVINU Pacijenti taoci, a obje strane spominju kaznene prijave!

Napetosti između Vlade Hercegovačko-neretvanske županije i Koordinacije sindikata zdravstva HNŽ dodatno su eskalirale nakon što je županijska vlast upozorila na moguću kaznenu odgovornost zbog aktualnog štrajka u zdravstvu, a sindikati uzvratili istom mjerom – najavom kaznenih prijava protiv najviših dužnosnika.  

Vlada: Štrajk nije u skladu sa zakonom  

Iz Vlade HNŽ-a priopćeno je kako je ravnateljima zdravstvenih ustanova naloženo uspostavljanje punog obujma zdravstvene zaštite i osiguravanje svih usluga pacijentima. Smatraju da aktualni štrajk nije u skladu sa zakonskim propisima jer je pokrenut na temelju starog kolektivnog ugovora koji je u međuvremenu istekao, a rok njegove primjene istječe ovoga vikenda.  

Navode kako je još u listopadu prošle godine reprezentativnom sindikatu upućena inicijativa za pregovore o novom kolektivnom ugovoru, koju je sindikat prihvatio. Prema njihovom tumačenju zakona, time su se stekli uvjeti za obustavu štrajkaških aktivnosti. Nakon neuspješnih pregovora proveden je i postupak mirenja, no prekid pružanja pojedinih zdravstvenih usluga je nastavljen.  

Vlada ocjenjuje da sindikat nije pokrenuo novu zakonsku proceduru za organiziranje štrajka, čime je, kako tvrde, oko 200.000 osiguranika ostalo uskraćeno za dio zdravstvene skrbi. Ističu da poštuju pravo na štrajk, ali smatraju da je u ovom slučaju sindikalno djelovanje izašlo iz zakonskih okvira i ide na štetu pacijenata i zdravstvenog sustava.  

Najavili su i mogućnost pokretanja pitanja kaznene odgovornosti radi zaštite pacijenata, uz očekivanje sudske ocjene zakonitosti štrajka.  

Ponuda Vlade: 13,5 milijuna KM za povećanja  

Tijekom ovog tjedna sindikatima je dostavljen prijedlog novog kolektivnog ugovora, koji Vlada ocjenjuje maksimalno mogućom i financijski održivom ponudom. Među ključnim mjerama navodi se povećanje koeficijenata medicinskim sestrama sa srednjom stručnom spremom za 0,2, što bi, uz rast osnovice i satnice, značilo povećanje plaća od oko 13,5 posto.  

Za unapređenje materijalnog statusa zaposlenih u zdravstvu predviđeno je ukupno 13,5 milijuna KM, uz poboljšanje određenih nematerijalnih prava.  

Vlada je ponovno pozvala sindikalno rukovodstvo na nastavak dijaloga te upozorila da bi istekom važenja starog kolektivnog ugovora od 1. ožujka zdravstveni djelatnici mogli ostati bez dijela ranije zajamčenih prava. Osiguranike su pozvali da Zavod zdravstvenog osiguranja Hercegovačko-neretvanske županije prijave svaki slučaj odbijanja pružanja zdravstvene usluge, uz najavu financijskih sankcija za ustanove koje ne osiguraju propisani obujam rada.  

Oko 4.000 radnika u štrajku  Prema podacima sindikata, u štrajku sudjeluje oko 4.000 zdravstvenih radnika na području HNŽ-a, izuzev liječnika koji su ranije potpisali novi sporazum o visini plaća. Tijekom štrajka primaju se samo hitni slučajevi, onkološki pacijenti i trudnice.  U štrajku su i djelatnici Sveučilišna klinička bolnica Mostar, najveće zdravstvene ustanove u Hercegovini, koja pruža usluge za tri hercegovačke županije s više od 400.000 stanovnika.  Štrajk je započeo 25. kolovoza 2025. godine i traje već šest mjeseci.  

Sindikati uzvraćaju: “Sve je zakonito”  Iz Koordinacije sindikata zdravstva HNŽ poručuju kako su sve aktivnosti oko provođenja štrajka zakonite i usmjerene na zaštitu ekonomskih i socijalnih interesa njihovih članova. Naglašavaju da samo nadležni sud može utvrditi nezakonitost štrajka, a ne izvršna vlast.  

Posebno su se osvrnuli na istek kolektivnog ugovora, tvrdeći da su ravnatelji javnih zdravstvenih ustanova, nakon isteka ugovora za liječnike medicine i stomatologije, nastavili isplaćivati pune, neumanjene plaće za studeni i prosinac 2025. godine.  

Prema njihovim navodima, time su iz javnih sredstava nezakonito isplaćeni milijuni maraka. Upozorili su da će, ukoliko se njihovim članovima nakon isteka kolektivnog ugovora ne nastavi isplaćivati puna plaća, zatražiti odgovornost za “milijunsku štetu i nezakonito trošenje javnih sredstava”.  

Sindikati su najavili i da će tražiti kaznenu odgovornost premijerke te resornih ministara, tvrdeći da su bili upoznati s navodnim nezakonitim isplatama.  

Sve dublji jaz  

Dok Vlada upozorava na zaštitu pacijenata i zakonitost postupanja, sindikati ističu borbu za dostojanstvo i materijalna prava zdravstvenih radnika. U sjeni međusobnih optužbi o nezakonitostima i mogućim kaznenim prijavama, zdravstveni sustav u HNŽ-u i dalje funkcionira u ograničenom režimu rada, a konačnu riječ o zakonitosti štrajka, čini se, dat će sud.

Pročitaj članak

Kordić poručio da “hrvatski” ostaje – Brisanje identiteta nije put suživota

Gradonačelnik Mario Kordić reagirao je na javne istupe udruge Mostarski krug, koja je zatražila uklanjanje prefiksa “hrvatski” iz naziva gradskih institucija. Kordić je poručio kako se protivi, kako je naveo, politici brisanja identiteta te naglasio da naziv “hrvatski” ima svoje puno legitimno mjesto u javnom prostoru grada.  

Nakon što je udruga ponovno iznijela zahtjeve za uklanjanjem nacionalnog predznaka iz naziva pojedinih javnih institucija, prozivajući pritom i prvog čovjeka grada, Kordić se oglasio javnom porukom. Istaknuo je kako se od početka svog mandata zalaže za politiku u kojoj se vjerski i kulturni identiteti nazivaju pravim imenom, umjesto, kako je rekao, nametanja “hibridnih” koncepata.  

Podsjetio je da je Grad Mostar tijekom njegova mandata pokrenuo manifestaciju Advent, umjesto dotadašnjeg koncepta pod nazivom “Winter Village”, a potom i manifestaciju “Ramazan u Mostaru”. Prema njegovim riječima, takav pristup omogućuje svim zajednicama da svoje blagdane i svetinje obilježavaju na autentičan način, uz međusobno poštovanje.  

– Možda vi pripadate politici brisanja identiteta. Takva politika je već napravila nepopravljivu štetu u nedavnoj prošlosti. Ja se protiv takve politike borim. Smatram da je temelj suživota upravo u međusobnom priznanju i poštovanju identiteta, a ne u njihovom uklanjanju iz javnog prostora – poručio je Kordić.  

Poziv na ustavnu konstitutivnost  U svom reagiranju gradonačelnik se pozvao na Daytonski mirovni sporazum, istaknuvši kako je konstitutivnost naroda temelj ustavnog poretka Bosne i Hercegovine.  

– Naziv “hrvatski” u tom kontekstu ima svoje puno legitimno mjesto i tako će i ostati. Ne tražimo od nikoga da briše svoje prefikse – baš naprotiv, potičemo da ih svatko slobodno ističe. Jer istina je da živimo zajedno kao konstitutivni i ravnopravni narodi – zaključio je gradonačelnik.  

Na kraju je poručio kako je ovo jasna poruka svima koji, prema njegovim riječima, pokušavaju nametnuti viziju Mostara koja bi se temeljila na uklanjanju nacionalnih obilježja iz javne sfere, naglasivši da su priznanje i uvažavanje identiteta preduvjet stabilnog i dugoročnog suživota u gradu na Neretvi.

Pročitaj članak

Vozači u HNŽ-u, oprez! Od danas vas na autu čeka novo iznenađenje

Izmjenama i dopunama Zakona o prekršajima Federacije Bosne i Hercegovine, radi nedovoljne pravne sigurnosti građana i nejasnoća oko trenutka uručenja naloga, formalno je iz propisa uklonjena formulacija da se u slučajevima nepropisnog parkiranja prekršajni nalog može uručiti “pričvršćivanjem ili ostavljanjem prekršajnog naloga na sigurnom i vidljivom mjestu na motornom vozilu”.  

Obzirom da zbog prednjih okolnosti počinitelj prekršaja nerijetko ne bi bio upoznat da je isti počinio do trenutka kada isti primi putem pošte ili osobnim uručenjem, od dana 26. 2. 2026. godine Ministarstvo unutarnjih poslova Hercegovačko-neretvanske županije počinje s pričvršćivanjem obavijesti o učinjenom prekršaju za nepropisno parkiranje kako bi se vlasnik/korisnik vozila upoznao s činjenicom utvrđenja prometnog prekršaja, a iste će postavljati policijski službenici prilikom evidentiranja ove vrste prekršaja.

Pročitaj članak

KORIZMA i RAMAZAN U ISTOM TRENUTKU: Željana Zovko iz Bruxellesa poslala poruku

Zastupnica u Europskom parlamentu Željana Zovko izvijestila je u srijedu o održanom dijalogu u Europski parlament na temu dostojanstva, slobode i prava na prakticiranje vjere u Europi.

Događaj je organiziran u suorganizaciji s European Muslim Leaders Majlis te potpredsjednicom Europskog parlamenta Antonella Sberna, a okupio je predstavnike različitih vjerskih zajednica koji su raspravljali o izazovima i prilikama za očuvanje vjerskih sloboda u europskom društvu.

Zovko je istaknula kako je aktualno razdoblje posebno snažno za vjernike, naglasivši simboliku ovogodišnjeg podudaranja Ramazana i korizmenog vremena.

„Ovogodišnje podudaranje Ramazana i Korizme snažna je simbolika zajedničkog vremena posta, molitve i unutarnje obnove“, navela je zastupnica, ističući kako takvi trenuci podsjećaju na duboke duhovne korijene Europe, ali i na potrebu međusobnog poštovanja i razumijevanja među religijama.

Tijekom dijaloga posebno je naglašena važnost provedbe članka 17. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, koji predviđa otvoren, transparentan i redovit dijalog između europskih institucija i crkava te vjerskih zajednica. Taj institucionalni okvir, istaknuto je, ostaje ključan za očuvanje ravnoteže, međusobnog razumijevanja i zaštite temeljnih prava.

Sudionici su razmijenili mišljenja o izazovima s kojima se suočavaju vjernici diljem Europe, uključujući pitanja slobode savjesti, javnog očitovanja vjere te potrebe za jačanjem kulture dijaloga u pluralnom društvu.

„Taj institucionalni okvir ostaje ključan za očuvanje ravnoteže, međusobnog razumijevanja i zaštite temeljnih prava, o čemu smo razgovarali i s povjerenikom Magnusom Brunnerom“, zaključila je Zovko, poručivši kako je kontinuirani dijalog između institucija i vjerskih zajednica nužan za izgradnju Europe utemeljene na dostojanstvu svake osobe i poštivanju temeljnih sloboda.

Pročitaj članak

Predstavljena knjiga koja ruši nametnute mitove o ratu u BiH

U Mostaru je u srijedu predstavljena knjiga Razotkrivanje nametnutih narativa. "Samoprogon“ Hrvata u ratu u BiH 1991.–1995., autora pokojnog Željka Raguža, u organizaciji Hrvatskog dokumentacijskog centra Domovinskog rata u BiH, pod visokim pokroviteljstvom Hrvatskog narodnog sabora Bosne i Hercegovine. 

Knjiga je objavljena uz potporu Vlade Republike Hrvatske i Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, a predstavlja vrijedno znanstveno i publicističko djelo koje argumentirano propituje i razotkriva nametnute narative o ulozi Hrvata u ratu u Bosni i Hercegovini.

Na početku večeri minutom šutnje odana je počast autoru Željku Ragužu te svim hrvatskim braniteljima koji su položili svoje živote za slobodu i opstojnost hrvatskoga naroda. 

Ravnatelj Hrvatskog dokumentacijskog centra Domovinskog rata u BiH prof. dr. sc. Ivica Šarac istaknuo je kako ova knjiga predstavlja vrijedan i odgovoran znanstveni doprinos rasvjetljavanju složenih okolnosti rata u Bosni i Hercegovini, ali i trajnu obvezu prema istini i žrtvama. Naglasio je kako je autor, pokojni Željko Raguž svojim predanim i savjesnim istraživačkim radom ostavio snažan trag u dokumentiranju progona hrvatskoga naroda te kako objavljivanje njegova posthumnog djela predstavlja čin poštovanja prema autoru, ali i važan korak u očuvanju povijesne istine za buduće naraštaje. 

Nazočnima se obratio predsjednik Hrvatskog narodnog sabora Bosne i Hercegovine dr. Dragan Čović, istaknuvši kako knjiga predstavlja snažan doprinos rasvjetljavanju istine o stradanju i progonu hrvatskoga naroda tijekom Domovinskog rata u Bosni i Hercegovini, ali i važan korak u suprotstavljanju dugotrajno nametanim i iskrivljenim narativima o tim događajima. Naglasio je kako je nužno pisati, istraživati i bilježiti vlastitu povijest kako ona ne bi bila prepuštena tuđim interpretacijama, jer se samo na istini može graditi stabilna Bosna i Hercegovina u kojoj su sva tri konstitutivna naroda politički ravnopravna. 

Knjigu su predstavili nekadašnji predsjednik Federacije Bosne i Hercegovine Vladimir Šoljić, koji je govorio o životnom putu i djelovanju autora knjige, potom predsjednik Glavnog vijeća HNS-a BiH dr. Božo Ljubić, osvrnuvši se na ključne teme knjige u kontekstu suvremenih društveno-političkih okolnosti te autor predgovora knjige prof. dr. sc. Marko Tokić, koji je podijelio svoja promišljanja o značenju i doprinosu ovoga djela. Zaključno je istaknuto kako je riječ o knjizi koja će ostati trajno svjedočanstvo jednog vremena te nezaobilazan izvor za buduća istraživanja. 

Uz predsjednika Čovića, svečanosti su nazočili predsjedateljica Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Borjana Krišto, dopredsjedatelj Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH Mladen Bošković, izaslanici u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH Dragan Konta i Tomislav Mandić, ministrica kulture i sporta u Vladi Federacije BiH Sanja Vlaisavljević, predsjednica Vlade Hercegovačko-neretvanske županije Marija Buhač, predsjednik Vlade Zapadnohercegovačke županije Predrag Čović, rektor Sveučilišta u Mostaru prof. dr. sc. Ivo Čolak predsjednik Hrvatske akademije za znanost i umjetnost BiH Mladen Bevanda, ravnatelj Hrvatskog narodnog kazališta Mostar Ivan Vukoja, generalni konzul Republike Hrvatske u Mostaru Marko Babić, voditelj Odjela za branitelje HVO-a i Domovinski rat Glavnog vijeća HNS-a BiH Mladen Begić, ministar za pitanja branitelja u Vladi HNŽ Đuro Prkačin, gradonačelnik Grada Stoca Stjepan Bošković, predstavnici udruga proisteklih iz Domovinskog rata Jasna Zlomislić, Lazar Martinović i Miroslav Zelić te brojni drugi predstavnici političkog, kulturnog i društvenog života.

Pročitaj članak

Papa Lav XIV. kreće na velika apostolska putovanja

Ured za tisak Tiskovnog ureda Svete Stolice objavio je kako će papa Lav XIV. u prvoj polovici 2026. godine ostvariti tri značajna apostolska putovanja – desetodnevni pohod Africi u travnju, jednodnevni posjet Kneževini Monako krajem ožujka te šestodnevno putovanje u Španjolsku u lipnju.

Nakon snažnog odjeka putovanja u Turska i Libanon krajem 2025. godine te najavljenih pastoralnih pohoda po Italiji, uključujući i Lampedusu, Sveti Otac nastavlja svoj hodočasnički put svijetom, noseći poruku mira, dijaloga i blizine najslabijima.

Afrika: tragom svetog Augustina i porukom mira

Najduže i najsloženije putovanje održat će se od 13. do 23. travnja, a obuhvatit će četiri afričke države.

Papa će najprije posjetiti Alžir, gdje će boraviti u Alžiru i Annabi, gradu povezanom sa životom svetog Augustina, velikog crkvenog naučitelja i biskupa iz Hipona. Ovo će putovanje imati snažnu simboliku – svojevrsni povratak korijenima kršćanske misli u sjevernoj Africi.

Put će se potom nastaviti u Kamerun, s postajama u Yaoundéu, Bamendi i Douali. Posebna pozornost bit će usmjerena na anglofonsku regiju na sjeveru zemlje, gdje već desetljeće traje sukob između regularnih snaga i separatista. Papina prisutnost ondje bit će snažan znak potpore miru i pomirenju.

Slijedi posjet Angola, gdje će obići Luandu, Muximu i Saurimo, a zatim i završna etapa u Ekvatorijalnoj Gvineji, jedinoj afričkoj državi španjolskog govornog područja, s posjetima Malabu, Mongomu i Bati.

Ovo putovanje gotovo je duljinom usporedivo s povijesnim pohodom koji je 1985. godine ostvario sveti Ivan Pavao II., kada je u 11 dana posjetio sedam afričkih zemalja.

Afrika će tako postati pozornica Papine poruke nade – od muslimanskog Alžira, gdje su kršćani mala, ali živa zajednica, do većinski kršćanskih zemalja subsaharske Afrike, čije Crkve svjedoče radost vjere usprkos brojnim društvenim izazovima.

Monako: prvi papinski posjet u modernoj eri

Apostolska putovanja započet će 28. ožujka kratkim, ali povijesnim posjetom Monaku, drugoj najmanjoj državi na svijetu nakon Vatikana.

Papa Lav XIV. odgovorio je na višekratne pozive monaških vlasti, upućene još papa Franjo, a potom i njemu osobno. U Kneževini, gdje je katoličanstvo državna religija, dijalog između Crkve i civilnih institucija ima važnu ulogu u javnom životu.

Ovaj posjet, uoči Velikog tjedna, bit će prvi dolazak jednoga pape u Monako u modernom dobu te snažna potvrda važnosti mira i suradnje na europskom tlu.

Španjolska: Gaudí, Sagrada Familia i Kanari

Od 6. do 12. lipnja Papa će boraviti u Španjolska, gdje će najprije posjetiti Madrid, a zatim Barcelonu. Ondje će svečano otvoriti najnoviji i najviši toranj veličanstvene bazilike Sagrada Família, koja već desetljećima oblikuje vizuru katalonske prijestolnice.

Ovaj događaj pada na stotu obljetnicu smrti slavnog arhitekta Antoni Gaudí, koji je projektirao baziliku i čiji je proces beatifikacije u tijeku – prošle godine proglašen je časnim slugom Božjim.

Putovanje će se potom nastaviti prema Kanarskom otočju, koje je bilo u srcu i pokojnog pape Franje. Sveti Otac posjetit će Tenerife i Gran Canariju – područje koje je danas jedna od glavnih migrantskih ruta iz Afrike prema Europi, s desecima tisuća dolazaka svake godine. Time Papin pohod poprima i snažnu humanitarnu dimenziju.

Putovanja susreta i različitosti

Tri apostolska putovanja pape Lava XIV. u 2026. godini obuhvatit će iznimno različite društvene, kulturne i vjerske kontekste – od muslimanskog sjevera Afrike, preko kršćanskog srca kontinenta, do sekularizirane Europe i migracijskih izazova Atlantika.

U tim raznolikim sredinama Papa će susresti manjinske kršćanske zajednice, mlade Crkve pune nade, političke čelnike, migrante, siromašne i sve one koji traže riječ ohrabrenja.

Poruka je jasna: Crkva ne poznaje granice, a nasljednik sv. Petra ostaje hodočasnik mira – ondje gdje je potreban dijalog, pomirenje i svjedočanstvo vjere u svijetu punom izazova.

Pročitaj članak

DRAMA U ZDRAVSTVU HNŽ-a: Pacijenti uplaćuju 20 KM, a nemaju usluge

Štrajk zdravstvenih djelatnika u Hercegovačko-neretvanskoj županiji (HNŽ) traje već punih šest mjeseci, a rješenje se još uvijek ne nazire. Umjesto približavanja stavova, situacija se dodatno zaoštrava – sindikati najavljuju rigoroznije mjere, uključujući blokade ulica i postavljanje šatora ispred zgrade Vlade HNŽ-a u Mostaru, ukoliko uskoro ne dođe do potpisivanja kolektivnog ugovora, piše Jabuka.tv.

Novi prosvjedi i prijetnje blokadama  

U Mostaru je u utorak održana još jedna prosvjedna šetnja zdravstvenih djelatnika, koji su poručili da neće odustati od svojih zahtjeva. Posebnu napetost izazvala je odluka Vlade HNŽ-a kojom je početkom tjedna štrajk proglašen nelegalnim te je od ravnatelja zdravstvenih ustanova zatraženo uspostavljanje pune zdravstvene zaštite i pružanje svih usluga pacijentima.  

Sindikati su odgovorili kako štrajk može prekinuti isključivo odluka Općinskog suda u Mostaru te su najavili kaznene prijave protiv svih koji, kako navode, nezakonito proglašavaju štrajk ili vrše pritisak na članove sindikata. 

Prema procjenama, u štrajku sudjeluje oko 4.000 zdravstvenih djelatnika.  

Pacijenti između dvije strane  

Dok traju međusobna optuživanja, najveći teret snose pacijenti. Portalu Jabuka.tv obratili su se građani koji se pitaju tko će im refundirati novac za preglede koje su zbog nedostupnosti usluga morali platiti iz vlastitog džepa.  

Upit o zaštiti prava pacijenata upućen je 19. veljače Zavodu za zdravstveno osiguranje HNŽ-a, no izravan odgovor nije zaprimljen. Ipak, Zavod se oglasio priopćenjem u kojem je poručio da stoji na strani osiguranika te ih pozvao da prijave svako ne pružanje zdravstvenih usluga u ugovornim ustanovama.  

Osiguranicima je savjetovano da, ukoliko im se odbije pružiti zdravstvena usluga, zatraže pisanu potvrdu da se usluga ne može izvršiti zbog štrajka ili drugih okolnosti. Ta potvrda služi kao dokaz u postupku nadzora i zaštite prava. Ako djelatnik odbije izdati potvrdu, osiguranik treba u prijavi navesti ustanovu, odjel i vrijeme odbijanja usluge. Zavod je obećao razmotriti sve prijave u najkraćem mogućem roku te omogućiti anonimnost prijavitelja tijekom kontrole.  

Premija od 20 KM – usluge nedostupne  

Dodatnu nelogičnost situaciji daje činjenica da rok za uplatu premije zdravstvenog osiguranja istječe 28. veljače. Uplatom premije u iznosu od 20 KM osiguranici se oslobađaju plaćanja participacije za 134 zdravstvene usluge – upravo onih koje zbog štrajka trenutačno nisu u punom opsegu dostupne.  

Premija, inače, nije uvjet za ostvarivanje zdravstvene zaštite, a njezin model i visina razlikuju se među županijama. Primjerice, u Tuzlanskoj županiji trošak premije pokriva županijski proračun pa su građani oslobođeni plaćanja.  

Stav bolnica i obveze tijekom štrajka  

Iz Sveučilišna klinička bolnica Mostar ranije su poručili kako se, unatoč štrajku dijela medicinskog osoblja, rad odvija normalno te da uspijevaju odgovoriti potrebama pacijenata u izvanrednim okolnostima. Na dodatne upite o smanjenom opsegu usluga, listama čekanja i planovima nadoknade odgođenih termina nisu odgovorili.  

Zavod za zdravstveno osiguranje HNŽ-a, osim sa SKB Mostar, ima ugovore i s Opća bolnica ‘Dr. Safet Mujić’ Mostar te domovima zdravlja diljem županije.  

Odluka o poslovima koji se ne mogu prekidati tijekom štrajka u SKB Mostar uključuje hitnu medicinsku pomoć, zbrinjavanje životno ugroženih pacijenata, onkološke terapije, liječenje hematoloških i transplantiranih pacijenata, dijalizu, neodgodive operativne zahvate, intenzivnu i postoperativnu njegu, hitnu laboratorijsku i radiološku dijagnostiku te skrb o hospitaliziranim pacijentima kod kojih bi prekid liječenja ugrozio život ili doveo do trajnih posljedica.  

Zavod je u priopćenju naveo i kako će, sukladno ugovorima za 2026. godinu, u slučaju smanjenog obujma pruženih usluga izvršiti smanjenje redovitih mjesečnih tranši zdravstvenim ustanovama.  

Sukob oko povećanja plaća  

Štrajk je započeo u kolovozu prošle godine. Zdravstveni djelatnici traže povećanje koeficijenta za 0,2 posto, što bi za dvije kategorije zaposlenika značilo rast plaće od 60 do 80 KM. Predsjednik Nezavisnog sindikata SKB Mostar, Ivica Anić, izjavio je kako je sindikat u više navrata snižavao zahtjeve te bio spreman na potpisivanje kolektivnog ugovora, ali su pregovori propali zbog izostanka ministra zdravstva HNŽ-a.  

Ministar zdravstva HNŽ-a, Milenko Bevanda, tvrdi kako u proračunu nema dovoljno sredstava za ispunjenje sindikalnih zahtjeva.  

Sindikat je, uz zahtjev za Bevandinu ostavku, zatražio i ostavke premijerke HNŽ Marija Buhač te ministra financija Adil Šuta, smatrajući ih odgovornima za stanje u zdravstvenom sektoru i ističući nezadovoljstvo činjenicom da je s liječnicima i stomatolozima kolektivni ugovor potpisan krajem prošle godine. 

Tko će nadoknaditi izgubljeno vrijeme?

Dok obje strane javno ističu potrebu što skorijeg završetka krize „zbog pacijenata“, ključno pitanje ostaje otvoreno – kako će se nadoknaditi i kompenzirati nemogućnost korištenja zakonski zajamčenih zdravstvenih usluga tijekom višemjesečnog štrajka?  

Bez jasnog dogovora i konkretnih mjera, agonija za tisuće pacijenata u HNŽ-u se nastavlja, a povjerenje u zdravstveni sustav sve je ozbiljnije narušeno.

Pročitaj članak

VIDEO Trenutak bijesa koji je zaprepastio svijet – Snimka sa mosta postala viralna

Društvenim mrežama se proširilča šokantna snimka iz kineske pokrajine Guangdong. Video koji kruži internetom prikazuje dramatičnu bračnu svađu koja je umalo završila tragedijom – i to pred očima dvoje male djece, prenosi Jutarnji list.

Prema navodima britanskog tabloida The Sun, supružnici su se žestoko prepirali nasred mosta, dok su njihova djeca stajala tik uz njih. U jednom trenutku, usred naleta bijesa, muškarac je zgrabio jedno dijete i bez oklijevanja ga bacio preko ograde u rijeku.

Dijete je u sekundi nestalo ispod površine vode.  

Majka je na trenutak ostala ukočena od šoka, a zatim je instinktivno preskočila ogradu i skočila u rijeku kako bi spasila dijete. Nekoliko trenutaka kasnije i otac se bacio u vodu. Na mostu je drugo dijete vrištalo od straha, dok su prolaznici u nevjerici promatrali prizor.  

Svjedoci su odmah pritrčali u pomoć, dovikujući upute i pokušavajući pomoći obitelji. Prema izvještajima lokalnih medija, troje članova obitelji nekoliko se minuta borilo s jakom strujom pokušavajući se domoći obale. U očajničkom pokušaju spašavanja, netko je u rijeku bacio drveni trupac kako bi im poslužio kao oslonac.  Nakon dramatične borbe, svi su uspjeli izaći iz vode.  

Za sada nije poznato je li pokrenuta službena istraga niti hoće li protiv oca biti podignute kaznene prijave.

A man in Chaozhou, Guangdong, threw his child into a river over a family dispute and has been detained by police. pic.twitter.com/eLwiv6He31

— 中華新聞 China News (@ZhonghuaNews_) February 23, 2026

Pročitaj članak

Split dobiva “Most svetog Duje”? Most od 125 milijuna eura!

Prema pisanju medija u susjedstvu, prvo mjesto i nagradu od 60.000 eura za idejno rješenje novog mosta preko Kaštelanskog zaljeva dobio je zagrebački arhitektonski studio Studio 3LHD u suradnji sa slovenskim Pepenbaher inženirji. Riječ je o projektu koji bi u budućnosti mogao bitno promijeniti prometnu sliku šireg splitskog područja.

“Most svetog Duje” – novi simbol grada?

Budući most, koji su mnogi unaprijed prozvali “most svetog Duje” ili “dalmatinski Golden Gate”, trebao bi povezati sjeverni dio splitskog poluotoka na lokaciji Stinice s Kaštelima, odnosno osigurati novi spoj na državnoj cesti Državna cesta D-8.

Projekt ne donosi samo novo prometno rješenje, nego i potencijalni arhitektonski simbol grada pod Marjanom. S visinom do 55 metara – gotovo poput impozantnog Pelješkog mosta – most bi dominirao vizurom Kaštelanskog zaljeva i postao jedna od najprepoznatljivijih građevina u Dalmaciji.

Ključno rasterećenje prometa

Planirano je da se od mosta dalje gradi spoj prema tunelu Kozjak i autocesti A1, čime bi se značajno smanjile prometne gužve koje godinama opterećuju šire splitsko područje. Novi pravac omogućio bi brži protok vozila između Splita, Kaštela i zaleđa, ali i bolju povezanost s ostatkom Hrvatske.

Posebno je važno što bi most, gledano iz smjera Splita, povezivao i trajektnu luku, što bi dodatno olakšalo promet turistima tijekom ljetne sezone, kada su prometni čepovi gotovo svakodnevica.

Impresivne dimenzije i dugoročni troškovi

Prema pisanju tportala, procjenjuje se da bi održavanje mosta u narednih 100 godina moglo stajati oko 125,1 milijun eura. Ipak, konačni troškovi bit će poznati tek nakon što se precizno utvrde svi tehnički i infrastrukturni parametri.

Most preko Kaštelanskog zaljeva trebao bi biti dug 1.600 metara, s prolazom širine najmanje 200 metara. Projekt predviđa četiri prometne trake za vozila, ali i dodatne trake za bicikliste te pješake, čime bi se potaknula održiva mobilnost i omogućilo sigurno kretanje svih sudionika u prometu.

Ako se projekt realizira prema planu, Split i Kaštela mogli bi dobiti ne samo funkcionalno prometno rješenje, nego i novu arhitektonsku ikonu koja bi obilježila 21. stoljeće na dalmatinskoj obali.

Pročitaj članak

Kraj anonimnih prepaid kartica u BiH: Građani će morati registrirati svaki broj

Na prijedlog ministra komunikacija i prometa Edina Forte, Vijeće ministara Bosne i Hercegovine na današnjoj je sjednici usvojilo Zakon o dopunama Zakona o komunikacijama kojim se uvodi obaveza registracije korisnika mobilnih telekomunikacijskih usluga s plaćanjem unaprijed, odnosno prepaid korisnika, piše Klix.ba.

Ovim izmjenama zatvara se pravna praznina koja je do sada omogućavala korištenje prepaid SIM kartica bez registracije identiteta korisnika. U praksi je takva situacija često otežavala ili čak onemogućavala efikasno vođenje istraga, osobito u slučajevima kada su telekomunikacijske usluge korištene za izvršenje kaznenih djela.

Sigurnosne i pravosudne institucije godinama su ukazivale na ozbiljna ograničenja u utvrđivanju identiteta osoba koje koriste prepaid brojeve, budući da formalni pretplatnički odnos s operaterom nije postojao. Za razliku od postpaid korisnika, čiji su podaci evidentirani prilikom sklapanja ugovora, prepaid korisnici do sada su mogli ostati anonimni.

„Ovo je mjera koja jača sigurnost građana, a ne zadire u njihovu privatnost. Ne uvodimo nadzor sadržaja komunikacija, nego obavezu identifikacije korisnika kao što je to već slučaj kod postpaid ugovora“, izjavio je ministar Forto, izrazivši očekivanje da će zakon u što kraćem roku proći parlamentarnu proceduru.

Zakon jasno definira i rokove za provedbu. Regulatorna agencija za komunikacije Bosne i Hercegovine dužna je u roku od šest mjeseci donijeti podzakonski akt kojim će detaljno urediti proceduru registracije korisnika. Telekom operateri, s druge strane, imat će rok od 18 mjeseci da registriraju sve postojeće prepaid korisnike. Nakon isteka tog roka operateri će biti obvezni obustaviti pružanje usluge onim korisnicima koji se ne registriraju.

Usvajanjem ovih dopuna Bosna i Hercegovina nastoji odgovoriti na konkretne sigurnosne izazove te ojačati kapacitete nadležnih institucija za efikasnije provođenje istraga, uz istovremeno očuvanje prava građana na privatnost i zaštitu osobnih podataka.

Kako bi zakon stupio na snagu, potrebno je da bude usvojen u oba doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine. Tek nakon parlamentarne potvrde i objave u Službenom glasniku, nove obaveze za prepaid korisnike i operatere postat će pravno obvezujuće.

Pročitaj članak

“Kad mediji šute, mi govorimo!” – Snažna poruka fra Marija Knezovića o ubijenim mostarskim fratrima

U franjevačkoj crkvi u Mostar služena je sveta misa koju je predslavio provincijal fra Jozo Grbeš, propovijed u spomen na ubijene mostarske fratre izrekao je fra Mario Knezović, a koja je sada dostupna na Youtubeu.

Okupljenim vjernicima uputio je snažnu i emotivnu poruku o istini, pravdi i dostojanstvu žrtava, istaknuvši kako se sjećanje na nevino ubijene ne smije prešućivati niti iskrivljavati.  

Govoreći o stradanju mostarskih franjevaca, fra Mario je naglasio da su ubijeni bez krivnje, bez suda i bez osude, te da njihova žrtva ostaje duboko upisana u povijest Crkve i hrvatskog naroda u Hercegovini. Posebno se osvrnuo na, kako je kazao, pokušaje pojedinih medija da umanjuju ili iskrivljuju povijesne činjenice.  

„Kad mediji počnu iskrivljivati istinu i izgovoreno, onda mi objavljujemo cjelovitu istinu“, poručio je propovjednik, naglašavajući odgovornost vjernika da čuvaju sjećanje na žrtve i svjedoče ono što se doista dogodilo. Istaknuo je kako istina, ma koliko bolna bila, oslobađa i donosi mir, dok prešućivanje i manipulacija produbljuju rane.  

Propovijed je bila prožeta molitvom za ubijene fratre, ali i pozivom na oprost i duhovnu zrelost. Fra Mario je istaknuo da kršćanski odgovor na nepravdu ne smije biti mržnja, nego ustrajnost u istini i povjerenje u Božju pravdu. Vjernike je pozvao da ne dopuste da se žrtva mostarskih fratara zaboravi, ali i da se sjećanje na njih ne koristi za podjele, nego kao poticaj na izgradnju pravednijeg društva.  

Na kraju slavlja upućena je zajednička molitva za sve nevine žrtve ratova i poraća, uz poruku da je istina temelj pomirenja. Propovijed fra Marija Knezovića ostavila je snažan dojam na okupljene, koji su u tišini i molitvi odali počast ubijenim mostarskim fratrima.

Pročitaj članak

Zlatni jubilej u Mostaru: Ljubav, vjera i obitelj jači od svih životnih oluja

U nedjelju, 22. veljače 2026. godine, u Centru sv. Franje u Ilićima svečano je obilježeno 50 godina braka Marinka Solde i Jele r. Rezić. Na isti datum prije točno pola stoljeća započeli su svoj zajednički životni put, a zlatni jubilej proslavili su zahvalnom misom i druženjem u krugu obitelji, prijatelja i župljana, piše Misija Framost.

Na početku misnog slavlja fratar je uputio riječi dobrodošlice slavljenicima, istaknuvši njihovu vjernost, ustrajnost i trajnu prisutnost u životu župne zajednice. Marinko i Jela redoviti su misari i dragi susjedi, prepoznatljivi po jednostavnosti i predanosti crkvenom i franjevačkom zajedništvu. U prigodnom obraćanju iznesene su i crtice iz njihova bogatog životnog puta. 

Marinko Soldo rođen je 1954. godine na Malu Gospu u Gornjoj Britvici, župa Izbično, kod Širokog Brijega, u obitelji Franje i Anice Soldo. U obitelji je bilo desetero djece, a danas je živih još šestero. Marinko je četvrti po redu među preživjelom braćom i sestrama. Godinu dana nakon vjenčanja, 1977., boravio je u Širokom Brijegu, a od 1979. godine živi u Mostaru, gdje je zaposlen u poduzeću G.P. Hercegovina – Niskogradnja u svojstvu vozača.  

Na današnji dan 1976. godine stupio je u brak s Jelom Rezić iz Crnča, tri godine mlađom od sebe. Jela je rođena početkom srpnja 1957. godine u obitelji Ćirila i Stanislave Rezić, u kojoj je bilo šestero djece.  

U braku su dobili sedmero djece, od kojih je šestero poživjelo. Danas su ponosni djed i baka sedmero unučadi. Marinko još uvijek ne razmišlja o mirovini, dok se Jela s ljubavlju brine da njihov dom ostane mjesto topline i gostoljubivosti. Zahvalni su Bogu na darovanom zdravlju, obiteljskom zajedništvu i svemu što su tijekom 50 godina zajedničkog života prošli i postigli.  

U poslijepodnevnim satima slavlje je nastavljeno u brojnom zajedništvu djece, unučadi i šire obitelji. U mirnom i staloženom ozračju Marinko se prisjetio i svoga ratnog puta, ističući kako je bio prisutan na brojnim crtama bojišnice. Posebno emotivno evocirao je uspomenu na polnoćku na Borju, predvođenu od fratra, služenu na utabanom snijegu debelom više od pola metra – događaj koji se, kako je kazao, duboko urezao u sjećanje i bio proživljen sa suzama.  

Spomenuta je i životna priča njegovih roditelja. Otac Franjo preminuo je u 65. godini života, nakon svoga „križnog puta“, dok je majku Anicu, kada je 2003. godine ispraćena na vječni počinak, na posljednjem ispraćaju pratilo čak 62 djece, unučadi, praunučadi i šukununučadi. 

Sve su to, kako je istaknuto, crtice iz jednog naizgled običnog, ali vjerom prožetog života, življenog u pouzdanju u Boga i s nadom u dobro.  Marinku i Jeli Soldo upućene su iskrene čestitke povodom zlatnog jubileja, uz želju da i godine koje dolaze provedu u Božjem blagoslovu, miru i dobrom zdravlju.  

Pročitaj članak

Dvorana ispod zvonika bit će pretijesna? Predstavljanje knjige “Zašto plačeš” budi veliko zanimanje

U organizaciji Franjevačkog samostana i župe sv. Petra i Pavla u Mostaru te Informativnog centra Mir Međugorje, u utorak 3. ožujka 2026. godine bit će održano predstavljanje nove knjige fra Ike Skoke pod naslovom „Zašto plačeš“.  

Program počinje u 19:00 sati u Dvorani ispod zvonika franjevačke crkve u Mostaru.   Riječ je o novom djelu hercegovačkog franjevca koji je trenutno na službi u Švicarskoj, a koje će na predstavljanju pratiti i bogat program uz sudjelovanje više govornika.  

Knjigu će promovirati:  dr. fra Mario Knezović, župnik i gvardijan, dr. Mladenka Vukojević, dr. Davorka Topić Stipić te sam autor, dr. fra Iko Skoko. 

Pozdravnu riječ okupljenima uputit će ravnatelj Informativnog centra Mir Međugorje, Vedran Vidović, dok će glazbeni dio večeri upotpuniti Župni zbor „sv. Cecilija“.

Pročitaj članak

Prva najava: Hrvatske svjetske igre 2027. održat će se u Mostaru

S ponosom je najavljeno kako će se Hrvatske svjetske igre 2027. godine održati u Mostar, u razdoblju od 27. do 31. srpnja 2027. godine. Grad bogate povijesti, snažnog kulturnog nasljeđa i izraženog sportskog identiteta bit će domaćin jedinstvenog okupljanja Hrvata iz cijeloga svijeta.  

Ove Igre imaju posebno značenje jer se po prvi put održavaju u Hercegovini, čime se simbolično potvrđuje duboka povezanost Republika Hrvatska i hrvatskog naroda u Bosna i Hercegovina. Organizatori ističu kako se time dodatno naglašava zajedništvo, kulturna bliskost i trajna veza Hrvata bez obzira na državne granice.  

Tijekom pet dana Mostar će postati središte sportskih natjecanja, kulturnih programa i brojnih susreta koji promiču hrvatsku tradiciju, identitet i globalno zajedništvo. Očekuje se dolazak sudionika iz brojnih zemalja, što će dodatno osnažiti međunarodnu dimenziju ovoga događaja.  

Organizacijski odbor već intenzivno radi na pripremama kako bi Igre 2027. bile uspješne, sadržajne i dostojne svih sudionika, ali i grada domaćina.  

Sve informacije, najave i novosti o Hrvatskim svjetskim igrama dostupne su na službenoj mrežnoj stranici www.hsk.hr, kao i na službenim Facebook stranicama Hrvatski svjetski kongres te Hrvatske svjetske igre – Croatian World Games.  Mostar 2027. godine postaje mjesto susreta, sporta i zajedništva – dobro došli na Hrvatske svjetske igre! 

Pročitaj članak