Spomendan hrvatskih svetaca – svetog Nikole Tavelića i svetog Ivana Trogirskog

Katolička Crkva danas se s posebnim poštovanjem spominje dvojice velikana hrvatske svetosti – svetog Nikole Tavelića, prvog kanoniziranog hrvatskog sveca i mučenika za Krista, te svetog Ivana Trogirskog, biskupa i zaštitnika grada Trogira, koji je u svoje vrijeme bio duhovni i moralni stup hrvatske države.

Sveti Nikola Tavelić – prvi hrvatski svetac i mučenik za Krista

O životu svetog Nikole Tavelića ne zna se mnogo, no ono što povijest bilježi dovoljno je da svjedoči o veličini njegove duše. Rođen oko 1340. godine u Šibeniku, potjecao je iz ugledne plemićke obitelji. Još kao mladić stupio je u franjevački red, gdje je po završetku studija i svećeničkog ređenja pokazao izniman žar u širenju vjere.

Njegova prva velika misijska postaja bila je Bosna, gdje je djelovao dvanaest godina među „raskolnicima i krivovjercima“, kako su tada nazivani bogumili. Njegovo djelovanje u tom teškom okruženju pokazalo je njegovu čvrstu vjeru, strpljivost i spremnost na žrtvu. Nakon misije u Bosni, Nikola odlazi u Svetu Zemlju, gdje se priključuje franjevačkoj zajednici na brdu Sionu u Jeruzalemu.

Franjevci su u Svetoj Zemlji tada bili dušobrižnici katolika, ali i skrbnici bolesnih, siromašnih i hodočasnika. Nikola se, uz pastoralni rad, hrabro posvetio propovijedanju Evanđelja i pokušajima obraćenja muslimana. Njegov zanos bio je neugasiv – i upravo ga je ta gorljivost dovela do mučeničke smrti 14. studenoga 1391. godine.

Zajedno s trojicom subraće, Nikola je na blagdan Kurban-bajrama otvoreno propovijedao Krista pred kadijom u Jeruzalemu. Zbog toga su svi bili mučeni, isječeni i spaljeni, a njihova tijela nisu sačuvana. Ipak, njihova imena i vjera postali su svjetionik Crkve.

Papa Lav XIII. proglasio je Nikolu Tavelića blaženim 1889., a Pavao VI. ga je 21. lipnja 1970. svečano kanonizirao kao prvog hrvatskog sveca.

Njegov lik i djelo i danas nadahnjuju hrvatski narod, osobito u Šibeniku, gdje se u svetištu sv. Frane čuvaju njegove relikvije – sandale svetog Nikole Tavelića.

Sveti Ivan Trogirski – biskup, učitelj i branitelj hrvatske države

Sveti Ivan Trogirski (Iohannes Traguriensis) bio je biskup, benediktinac i duhovni vođa hrvatskog naroda u prijelomnom razdoblju njegove povijesti. Rođen je oko 1034. godine u Rimu, a umro oko 1111. u Trogiru.

U mladosti je bio redovnik u benediktinskom samostanu u Osoru na otoku Cresu, poznat po strogom opsluživanju pravila i pokorničkom životu. Kao mlad, učen i pobožan čovjek, izabran je za biskupa Trogira oko 1064. godine, a biskupski red primio je od splitskog nadbiskupa Lovre.

Sv. Ivan Trogirski sudjelovao je u važnim crkvenim i državnim događajima svoga doba. Spominje se u ispravama kralja Zvonimira i Stjepana II., te je vjerojatno bio nazočan i Zvonimirovoj krunidbi. U razdoblju političkih previranja i slabljenja hrvatske države, sv. Ivan je pokazao hrabrost i domoljublje. Prema predaji, čudesno je obranio Zadar od ugarskih postrojbi kralja Kolomana, te se stoga s pravom naziva borcem za hrvatsku državu svoga vremena.

Pokopan je u trogirskoj katedrali, a njegovo štovanje ubrzo se proširilo cijelom Dalmacijom. Tijelo mu je preneseno u oltar sv. Kuzme i Damjana, a 14. studenoga postao je dan njegova blagdana i Dan grada Trogira.

Velika svečanost prijenosa moći održana je 4. svibnja 1681., događaj koji Trogirani i danas slave kao blagdan „Primišćenja“. Taj dan okuplja cijeli grad – puk i plemstvo – u zajedničkoj molitvi i zahvalnosti svom zaštitniku.

Štovanje sv. Ivana raširilo se i izvan Trogira – na Korčulu, Hvar, Šibenik, Zadar i Benevent – a njegov život i čuda zabilježeni su u brojnim rukopisima. Najzaslužniji za znanstveno proučavanje njegova života bio je povjesničar Ivan Lučić (Lucius), koji je već u 17. stoljeću istaknuo važnost ovog sveca za hrvatsku i crkvenu povijest.

Naslijeđe dvojice hrvatskih svetaca

Sveti Nikola Tavelić i Ivan Trogirski pripadaju različitim vremenima i okolnostima, ali ih povezuje jedno – nepokolebljiva vjera i ljubav prema hrvatskom narodu.

Nikola Tavelić svjedoči hrabrost mučenika, koji se ne boji umrijeti za Krista, dok Ivan Trogirski pokazuje mudrost pastira, koji u teškim vremenima vodi i brani svoj narod.

Danas, kad ih Crkva zajedno spominje, vjernici diljem Hrvatske i Bosne i Hercegovine sjećaju se njihovih života kao primjera vjernosti, žrtve i ljubavi prema Bogu i domovini.

Njihova imena, duboko utkana u hrvatsku povijest svetosti, i dalje nas pozivaju da, poput njih, budemo svjedoci vjere i čuvari dobra – u vremenu koje i samo traži hrabre kršćane.

„Blago onima koji su progonjeni zbog pravednosti: njihovo je kraljevstvo nebesko.“ (Mt 5,10)

Pročitaj članak

VIDEO Šetnja kroz selo Vrdi uz Marka Markana Golemca

 

Ekipa Pro TV-a posjetila je selo Vrdi, a turistički vodič bio im je Marko Markan Golemac. Kao pravi domaćin, Golemac je ekipu iz Duvna proveo kroz ljepote i znamenitosti svoga kraja – od Turske kule i poznate čatrnje u Vrdima, preko sela i župne crkve sv. Petra i Pavla, pa sve do vidikovca kod groblja s pogledom na kanjon rijeke Neretve.

Na svakoj postaji, vozeći se u Markanovoj posebno preuređenoj “Golf dvici”, Marko je s ponosom i znanjem govorio o povijesti, običajima i prirodnim ljepotama Vrdi, pokazujući svaki pedalj svoga rodnog mjesta.

Pogledajte ovaj zanimljiv video ispod i uživajte u šetnji kroz Vrdi!

Pročitaj članak

Fra Mario Knezović: "Teško je naći obitelj da nisu posvađani s bratom, stricem,..."

U nedavnoj propovijedi fra Marijo Knezović govorio je o različitim oblicima grijeha koji udaljavaju čovjeka od Boga, od drugih i od samoga sebe. Naglasio je važnost ispravne savjesti, redovitog sudjelovanja u euharistiji i odgovornosti vjernika za vlastiti duhovni život, prenosi Medjugorje-info.com.

Govoreći o grijesima protiv Boga, fra Marijo je kazao: 

"Razni je repertoar grijeha. Koji su grijesi protiv Boga? Nevjera naša, kada nemaš pouzdanja u Boga. Krivovjerje, tražiš negdje čudan način svoje vjere, krivo naučavaš, krivo drugima govoriš. Praznovjerje, bavljenje magijom, vračanjem, gatanjem". 

Nastavio je upozoravajući na nepoštivanje Božjeg imena i olako zaklinjanje: "Dalje, nepoštivanje Boga, psovka Boga, krivo zaklinjanje. 

Kako se ljudi olako kunu to je nevjerojatno. Pa kaže Pismo, ne kuni se ni nebom ni zemljom ni prijestoljem ni ničim. Što se imamo ja i ti kleti? U ime čega? Tko je nama dao pravo da se u ime Boga zaklinjemo. Na sebe samo navlačimo prokletstvo. Vaši odgovori, kaže Pismo i Isus, neka budu 'da, da' i 'ne, ne'. Što je više od toga od đavla je, od sotone je". 

Fra Mario je zatim istaknuo kako se vjernici često ne ispovijedaju zbog nepoštivanja svetkovina i nedjeljnih misa, što smatra ozbiljnim propustom: 

"Nepoštivanje Boga. Vrlo rijetko čujemo na ispovijedi da se ispovijedi da niste redoviti zapovjednom svetkovinom i nedjeljom na svetoj Misi, kao da je to ništa. Tu počinju naše muke i problemi duhovni. Kada tebe nema na euharistijskom sastanku, gdje se dijeli ovaj Jaganjac Božji koji oduzima grijehe svijeta, mi zakržljamo i postajemo tvrdokorni. Izgubimo vjeru. Onda ćemo od vremena do vremena doći na svetu misu, ali to će nam biti onako, idu drugi. To je grijeh propusta. Zapovjedni blagdan i svetkovina. Ja pitam djecu, vi roditelji, ja ne znam kada vi mislite pred Boga ići? Vi roditelji, pogotovo očevi, a onda i mame, da ti ne znaš reći svom djetetu kada je koja svetkovina i zapovjedni blagdan i da treba otići na svetu misu. Pitam djecu na Blagovijest, Bezgrešno začeće Djevice Marije je li itko govorio da trebaju ići, ne znaju. Pa vi ste svećenici u svojoj kući. Tako ne možete odgajati svoju djecu. Bog vam je dao djecu da ih duhovno odgajate". 

U drugom dijelu propovijedi fra Mario se osvrnuo na grijehe protiv bližnjih, upozorivši na sve raširenije međusobne sukobe i zavist: 

"Grijesi protiv bližnjega, nepoštivanje bližnjega. Tolike su svadljivosti među nama katolicima, kršćanima. Teško je naći obitelj i kuću da nisu posvađani s bratom, stricem, ujacima. Mržnja, osuda drugih, ogovaranje, kleveta drugih, krađa, ljutnja na bližnjega, navođenje na grijeh, zavist, oholost, preziranje drugih".

Nije izostavio ni grijehe protiv samoga sebe, koje vjernici često zanemaruju ili ih ne prepoznaju kao duhovni problem: 

"Onda grijesi protiv samoga sebe. Nitko mi još u životu nije ispovijedao 'da malo više pije'. Ispovijedi, ali kaže 'opio sam se dva puta bila fešta', ali alkoholičar kojem je to kronično, niti jedan. To je grijeh protiv sebe. Drogiranje, lijenost, nemarnost, nepoštivanje života. Onda na razini spolnosti; preljubi, bračne nevjernosti, izvanbračni intimni odnosi, dopisivanja, samozadovoljavanja, masturbacija, grijeh s osobama istog spola. Grijeh mislima o drugome, riječima, pogledima, dodirima, navođenje na grijeh svojim porukama koje su možda lascivne bilo kome". 

Propovijed je završio porukom da grijeh nikada nije privatna stvar, nego rana koja pogađa cijelu zajednicu: 

"To je samo jedan mali serijal. Nemojte misliti da je grijeh vaša stvar, to je najgore. Grješnik je problem, problem obitelji, zajednici, crkvi, a najveći problem sebi. Zato se Bog za nas bori, da se toga oslobodimo". 

Na kraju je pozvao vjernike da njeguju zdravu i uravnoteženu savjest, koja ne upada ni u pretjeranu osjetljivost ni u potpunu ravnodušnost: 

"Razvijajte svoju savjest da bude zdrava. Uz Božju riječ razmatrajte svoje grijehe, uz Božje poticaje. Nemojte se ni zastrašivati, a nemojte ni relativizirati o obezvrjeđivati. Zdrava je savjest vrlo važna. Ne valja ni da je savjest skrupulozna, preosjetljiva, pa onda ljudi u svemu vide grijeh. Isto tako ne valja ni da je savjest kao neki laksizam, da jednostavno ništa nije grijeh, jer kaže 'ima gorih ljudi od nas, ima lošiji stvari'".

Pročitaj članak

Duh natjecanja prerastao u pravu digitalnu bitku među osnovnim školama HNŽ-a!

Jeste li znali da milijun starih mobitela sadrži više od 24 kilograma zlata, 250 kilograma srebra, 9 kilograma paladija i više od 9 tona bakra? Zvuči kao rudnik bogatstva – ali skriven u našim ladicama, ormarima i starim mobitelima!

Upravo zato je Fond za zaštitu okoliša HNŽ/K 27. listopada raspisao Javni poziv za osnovne škole s područja županije da se uključe u zanimljiv i edukativan projekt: snimanje kratkog promotivnog filma o odgovornom postupanju s elektroničkim otpadom (EE otpadom), piše Goranci online.

Pod motom „EE otpad je blago. Pravilno ga odloži, znanje drugima podijeli i tako ga umnoži!“, Fond je uz podršku partnera — HT Eronet, Kimtec Eko i Katarina d.o.o. — pozvao mlade kreativce da svoje ideje pretoče u edukativne i inspirativne video priče.

Duh natjecanja prerastao u pravu digitalnu bitku!

Odaziv je bio sjajan, čak 18 osnovnih škola prijavilo se na natječaj! Od Mostara do Konjica, od Jablanice do Čitluka, učenici su snimali, glumili, režirali i uređivali, pokazujući da ekološka svijest u školama živi punim plućima.

Sudjelovale su sljedeće škole:

1. OŠ Ilije Jakovljevića – „Čuvaj prirodu, recikliraj tehnologiju“,
2. JU OŠ Zalik – „Sakupljaj – valjat’ će“,
3. JU OŠ Suljo Čilić Jablanica – „Zbrinjavanje elektronskog i elektroničkog otpada“,
4. OŠ Marina Držića Buna – „Upravljanje EE otpadom“,
5. OŠ Petra Bakule Mostar – „Bakulići u akciji“,
6. OŠ fra Didaka Buntića Čitluk – „Pametno s e-otpadom – stari uređaji za novu budućnost“,
7. OŠ Bijelo Polje Potoci – „Skriveno blago tehnologije“,
8. OŠ Blagaj – „Naša škola bez e-otpada“,
9. OŠ Ivana Gundulića Mostar – „E-otpad? Gundulići spašavaju!“,
10. JU VI. OŠ Mostar – „EkoReboot“,
11. JU Prva OŠ Konjic – „Malim koracima ka velikim pomacima“,
12. OŠ Kruševo – „Ne bacaj, čuvajmo okoliš“,
13. JU OŠ Omer Maksumić Podvelež – „Nova energija iz starih uređaja“,
14. OŠ Vladimira Pavlovića Čapljina – „ReStart – novi život za stare uređaje“,
15. OŠ fra Jeronima Vladića Ripci (Rama) – „Mali čuvari Ramskog jezera“,
16. JU OŠ Mustafa Ejubović – Šeih Jujo Mostar – „Stari uređaj traži novi život“,
17. JU OŠ Čelebići Konjic – „Čuvari planete: Uključi se!“,
18. JU IV. OŠ Mostar – „Bogatstvo e-otpada“.

Rezultati: borba za svaki „like“ i „share“

Glasovanje je trajalo sedam dana, a završeno je danas, 13. studenoga 2025. u 12 sati.
Društvene mreže Facebook i Instagram su „gorjele“ — učenici, roditelji i prijatelji neumorno su dijelili, lajkali i komentirali, pretvarajući natječaj u pravu digitalnu avanturu.

Prema pravilima, 1 lajk vrijedio je 1 bod, a 1 dijeljenje čak 3 boda, što je stvorilo napetu utrku do samoga kraja. Rezultati su pokazali nevjerojatan angažman škola, pa donosimo popis sa Instagrama:

1. Osnovna škola fra Didaka Buntića – Čitluk: 419 tisuća dijeljenja i 510 lajkova
2. Osnovna škola Kruševo – Mostar: 247 tisuća dijeljenja i 812 lajkova
3. Osnovna škola Bijelo Polje Potoci: nagrada povjerenstva

Fond će pobjedničkim školama uručiti vrijedne nagrade u elektroničkoj opremi, dok će učenici-autori dobiti pojedinačne poklone kao priznanje za trud i kreativnost.

Znanje koje se dijeli – postaje bogatstvo

Ono što je započelo kao školski zadatak, preraslo je u pravi pokret ekološke svijesti.
Duh natjecanja, uz malo zdrave „digitalne borbe“, pokazao je da se edukacija o otpadu može pretvoriti u inspirativnu priču o zajedništvu, znanju i ljubavi prema okolišu.

„EE otpad nije smeće – to je resurs. Svaka stara baterija, žica ili uređaj ima novu svrhu ako ga zbrinemo na pravi način“, poručuju iz Fonda za zaštitu okoliša HNŽ/K.

Učenici su pokazali da male ruke mogu napraviti velike promjene.
Ako smo od milijun mobitela pronašli zlato, tko zna – možda je pravo zlato zapravo u našim mladima.

Pogledajte ovu objavu na Instagramu.

Objavu dijeli Fond za zaštitu okoliša HNŽ/K (@fzohnzk)

Pročitaj članak

Novi Zakon o radu FBiH pred Vladom: jača zaštita radnika

Novi Zakon o radu u Federaciji Bosne i Hercegovine mogao bi do kraja ove godine biti upućen u parlamentarnu proceduru, nakon što Prednacrt prođe razmatranje u Vladi FBiH. Kako je za portal Klix.ba izjavio federalni ministar rada i socijalne politike Adnan Delić, ovaj zakon predstavlja važan korak u reformi zakonodavstva koje uređuje radne odnose i tržište rada.

„Tekst zakona pripremili smo u saradnji s predstavnicima svih relevantnih institucija, socijalnim partnerima i akademskom zajednicom, uz tehničku podršku programa EU for You. Radna grupa brojala je do 20 članova, a nacrt je javno objavljen radi komentara svih zainteresiranih strana“, ističe Delić.

Balans između prava radnika i poslodavaca

Najveći izazov, kako kaže ministar, bio je pronaći ravnotežu između interesa radnika i poslodavaca te prilagoditi zakon suvremenim trendovima na tržištu rada. Novi propis usklađen je s pravnim aktima Europske unije i donosi niz novina: poboljšanje uvjeta rada, jaču zaštitu prava i dostojanstva zaposlenih, sigurnije radno okruženje te reguliranje novih oblika rada, poput rada na daljinu, rada na izdvojenom mjestu i rada putem digitalnih platformi.

Suzbijanje rada „na crno“

Kada je riječ o borbi protiv neprijavljenog rada, Delić ističe da inspekcijske službe imaju ključnu ulogu. „Inspektori Federalne uprave za inspekcijske poslove i kantonalnih uprava provjeravaju dokumentaciju, utvrđuju neprijavljene radnike te izriču kazne u skladu sa zakonom. Kazne su predviđene ne samo za poslodavce, nego i za odgovorna fizička lica i same radnike koji sudjeluju u neprijavljenom radu“, pojasnio je ministar.

Nema „kliznog vikenda“, ali ostaje pravo na tjedni odmor

Na pitanje o mogućnosti uvođenja tzv. kliznog vikenda (petak–subota ili subota–nedjelja), Delić je kazao da takav institut ne postoji u usporednim pravnim sistemima. „Zakon propisuje da svaki radnik mora imati minimalno 24 sata odmora tokom radne sedmice, ali ne određuje koji su konkretno dani slobodni. To se uređuje internim aktima poslodavca, kolektivnim ugovorom ili ugovorom o radu“, objašnjava Delić.

Ako poslodavac ne poštuje pravo radnika na tjedni odmor, radnik ima mogućnost prijave inspekciji rada.

Pauza za vjerske potrebe i četiri dana tradicijskog odmora

Jedna od važnijih novina u Prednacrtu odnosi se na pravo radnika da, na vlastiti zahtjev, jednom tjedno uzme pauzu do 60 minuta radi zadovoljavanja vjerskih potreba. To vrijeme uračunava se u radno vrijeme.

Uz to, radnici bi godišnje mogli koristiti i do četiri dana odsustva za vjerske i tradicijske praznike. „Ovaj institut i ranije je postojao, ali nije bio obavezujući. Novi zakon jasno propisuje da poslodavac mora uvažiti takav zahtjev radnika, u skladu s organizacijom rada“, kaže Delić.

Fleksibilno radno vrijeme i specifičnosti zanimanja

Prednacrt ne uvodi obavezno fleksibilno radno vrijeme, ali omogućava poslodavcima da ga uvedu ako to odgovara prirodi posla. „Zakon o radu je temeljni propis koji ne može detaljno uređivati svaku profesiju. Posebnosti se definiraju kroz kolektivne ugovore i interne akte“, pojašnjava ministar.

Novi Zakon o radu FBiH predstavlja iskorak prema modernijem i pravednijem uređenju odnosa između radnika i poslodavaca. Usklađivanje s europskim standardima, uvođenje regulacije novih oblika rada te jača zaštita dostojanstva i prava radnika koraci su koji bi, prema riječima ministra Delića, trebali doprinijeti razvoju sigurnijeg i transparentnijeg tržišta rada u Federaciji Bosne i Hercegovine.

Pročitaj članak

Popis mladih poljoprivrednika koji su ostvarili podršku ministarstva

Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva objavilo je rang-liste klijenata koji su ostvarili pravo na novčanu potporu u okviru mjera „Pokretanje poslovanja mladih poljoprivrednika (PMP)” te klijenata po mjeri „Investicije u poljoprivredna gazdinstva na izrazito siromašnim područjima s nerazvijenom poljoprivrednom proizvodnjom (ISP)”.

Federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Kemal Hrnjić istaknuo je zadovoljstvo što je umjesto planiranih 3 milijuna KM iznos sredstava za mlade povećan na 4,75 milijuna KM čime je omogućena podrška za 101 mladog poljoprivrednika.

„Ove mjere su dokaz da ulaganje u mlade ljude i u najugroženije sredine donosi dugoročnu vrijednost. Naš cilj je da mladi u poljoprivredi vide perspektivu, a da svako gazdinstvo, bez obzira na to koliko je udaljeno ili skromno, ima priliku za rast. Ulaganja u mlade poljoprivrednike vraćaju se višestruko – u hrani, radu i budućnosti naših zajednica“, izjavio je federalni ministar Kemal Hrnjić po objavi rang-listi. 

4,7 milijuna KM za mlade 

U okviru mjere za mlade poljoprivrednike (PMP), ukupno je podržan 101 mladi poljoprivrednik, za što je osigurano 4,7 milijuna KM. Planirane nabavke u okviru ove mjere sufinancirane su u 100% iznosu, s maksimalnim iznosom podrške do 50.000 KM po korisniku. Cilj mjere je potaknuti generacijsku obnovu u sektoru poljoprivrede i stvoriti uvjette za dugoročno održiv razvoj ruralnih područja. 

Mladi korisnici će dodijeljena sredstva uložiti u nabavku rasplodne stoke – junica mliječnih i mesnih pasmina, ovaca, koza, kao i u izgradnju i opremanje plastenika. Ugovorima se obvezuju da rasplodnu stoku neće prodati niti pokloniti u narednih pet godina, čime se osigurava trajnost ulaganja i jača lokalna proizvodnja.

Na ovaj način mladi ostaju u svojoj zemlji, grade i proširuju obiteljstva gazdinstva, te doprinose razvoju lokalne zajednice i ukupnom jačanju poljoprivrednog sektora. Mladi poljoprivrednici koji su ostvarili podršku dolaze iz 40 općina Federacije BiH. Najveći broj korisnika je iz Unsko-sanske i Srednjobosanske županije (po 20), zatim iz Zeničko-dobojske i Hercegbosanske (po 15), Zapadnohercegovačke (14), Tuzlanske županije (10), Županije Sarajevo (4), Hercegovačko-neretvanske (2) te Bosanskopodrinjske županije (1 korisnik). 

Rang-listu korisnika možete pogledati na ovom LINK. 

Svečana dodjela rješenja klijentima koji su ostvarili pravo na podršku u okviru Programa podrške za mlade poljoprivrednike bit će održana 19. studenoga 2025. godine u zgradi Vlade Federacije BiH u Sarajevu. 

44 gazdinstva u nerazvijenim područjima 

Kroz mjeru ISP, podršku je ostvarilo 44 poljoprivredna gazdinstva koja posluju na izrazito siromašnim i nerazvijenim područjima. U okviru ove mjere, investicije se sufinanciraju uz učešće korisnika od 25% vlastitih sredstava, dok maksimalan iznos podrške iznosi do 10.000 KM po klijentu. Cilj mjere je jačanje lokalne proizvodnje, povećanje samoodrživosti i smanjenje regionalnih razlika u razvoju poljoprivrede. U okviru ove mjere izdvojeno je 325 tisuća KM. Rang-lista korisnika u okviru ISP mjere bit će dostupna 13.11.2025. godine na web stranici ministarstva.

Pročitaj članak

Naivnost ih skupo košta: Umirovljenici potpisuju ugovore i ostaju bez mirovine

Prevare usmjerene na umirovljenike česta su pojava u posljednjih petnaestak dana na području Prijedora, Kozarske Dubice, Gradiške i drugih gradova. Udruga za zaštitu potrošača Don prima sve više prijava o prevarama. Prevaranti se predstavljaju kao zastupnici Fonda MIO, Fonda zdravstvenog osiguranja RS, Instituta Dr Miroslav Zotović, Banje Mlječanica i drugih, javlja Fena. 

Prevaranti tako ulaze u domove umirovljenika i nude im jastuke po 300 ili madrace po cijeni od 1.470 KM, uvjeravajući ih kako im je baš taj proizvod potreban kako bi poboljšali zdravstveno stanje. Mnogi umirovljenici ne uoče prevaru, potpišu ugovor i potom 24 mjeseca na rate od mirovine otplaćuju proizvode koji na tržištu koštaju svega 30 do 100 KM,

U posljednja dva dana jedna od putujućih trgovaca, koja se predstavlja kao zastupnik medicinske ustanove, umirovljenicima čak vadi krv. Kada članovi obitelji primijete ugovore i shvate kako je riječ o prevari, kontaktiraju udrugu potrošača kako bi saznali kako riješiti problem.

"Na žalost, sve su to registrirane tvrtke koje stalno traže nove načine kako bi prevarili umirovljenike. Stoga upućujemo apel našim sugrađanima ne puštati u kuće nepoznate ljude, ne nasjedati na prevare. Ako se to već dogodilo, onda neka odmah zovu našu udrugu kako bi im pomogli oko raskida takvih ugovora“, kazala je Murisa Marić, izvršna direktorica UG DON iz Prijedora.

Pročitaj članak

Natjecanje u laganju "Dobro slaži i ostani živ" u subotu na Blidinju

U srcu Hajdučke republike održat će se jedno od najoriginalnijih i najzabavnijih natjecanja na ovim prostorima – "Dobro slaži i ostani živ 2025!", u subotu, 15. studenoga, s početkom u 20 sati na Blidinju. 

Tradicionalno natjecanje u laganju okuplja najkreativnije, najsnalažljivije i najšarmantnije lažove, a posjetitelje očekuje večer ispunjena smijehom, zabavom, duhovitim pričama, bogatom tombolom i tradicionalnim hajdučkim delicijama. 

Ovogodišnje izdanje ponovno donosi pitanje koje već godinama intrigira publiku – tko bolje laže, Hercegovci ili Imoćani? Odgovor će, kao i uvijek, odlučiti publika, jer svaki glas vrijedi, a laž bez naroda k’o hajduk bez brkova. 

Organizatori poručuju svima koji vjeruju da imaju "najbolju priču" da dođu i okušaju se u nadmetanju, uz napomenu – hajdučki duh ne prašta, ali dobar lažov uvijek preživi!

Pročitaj članak

Objavljen javni poziv za zakup adventskih kućica u Mostaru

Grad Mostar raspisao je javni poziv za zakup privremeno postavljenih prostora – adventskih kućica i šankova – te zauzimanje javne površine u svrhu organizacije manifestacije "Advent i doček Nove 2026. godine" u razdoblju od 12. prosinca 2025. do 8. siječnja 2026. godine. 

Prema uvjetima poziva, glazbeni program trajat će od 12. prosinca do 1. siječnja, dok će šankovi biti postavljeni u razdoblju od 28. prosinca do 1. siječnja. 

Javni poziv odnosi se na 20 adventskih kućica za ugostiteljstvo (priprema, prodaja i usluživanje jela i pića) na platou iza Gimnazije s početnom cijenom od 5.000 KM, a na lokaciji Kantarevac uz klizalište na raspolaganju su dvije lokacije za "slatke kućice" za prodaju slastica i toplih napitaka s početnom cijenom od 3.000 KM.

Predmet javnog poziva su i šest sponzorskih šankova za ugostiteljsku ponudu pića na platou Gimnazije s početnom cijenom od 4.000 KM, zatim dvije kućice za rukotvorine (prodaja suvenira, božićnih dekoracija i ručnih radova) – početna cijena 1.000 KM na šetnici te zauzimanje javne površine (2 m2) za prodaju lizalica, šećerne vune, balona i sličnih proizvoda s fiksnom cijenom od 1.000 KM.

Prijava se podnosi u zatvorenoj kuverti s naznakom:

"Prijava na javni poziv za Advent i doček Nove 2026. godine" sa naznakom izbora: (kućice-plato gimnazija, slatke kućice-klizalište, kućice za rukotvorine, šankovi, javna površina) - NE OTVARATI; Grad Mostar, Adema Buća broj 19, 88000 Mostar. 

Imenovano povjerenstvo će pristigle ponude otvarati javno u Gradskoj vijećnici 26.11.2025.godine u 12 sati. 

Detalji o načinu prijave i uvjetima zakupa dostupni su na službenim stranicama Grada Mostara. 

Organizatori pozivaju sve zainteresirane pravne i fizičke osobe da se prijave na javni poziv i svojim sadržajem doprinesu stvaranju blagdanskog ugođaja u Mostaru.

Pročitaj članak

Sportski prvak otkriva najmračniju stranu slave: ‘Depresija me gotovo uništila’

Bio je na vrhuncu, zadivio svijet. Michael Phelps osvojio je rekordnih 28 olimpijskih medalja, pri čemu i rekordne 23 zlatne olimpijske. S osam zlatnih medalja osvojenih na jednim Olimpijskim igrama, plivač iz Baltimorea je pisao sportsku povijest. Povukao se nakon Olimpijskih igara 2016. godine. 

Radeći s globalnim brendovima poput Under Armoura, Omege i Beats by Drea, zaradio je ogromne novce, ali je i prošao izuzetno težak period kada se borio s depresijom. Nakon Igara u Riju 2016. prvi je put javno progovorio o borbi s depresijom. Kaže da mu je to spasilo život. 

"Nije bilo lako priznati da nisam savršen, ali to priznanje mi je olakšalo život i želim i dalje o tome otvoreno pričati jer hoću da ljudi koji se bore s istim stvarima shvate da nisu sami. Svi koji se bore s ovim jako dobro znaju da to nikad ne prestaje. Imaš dobre i imaš loše dane, ali u ovoj utrci nema ciljne linije'', kazao je veliki plivač pa je priznao da nikad neće biti potpuno izliječen: 

"Dao sam toliko intervjua nakon Rija i priča je u osnovi bila ista: 'Phelps je otvoreno progovorio o depresiji, potražio je stručnu pomoć, osvojio je zlato na svojim posljednjim Igrama i sad je sve bolje.' Volio bih da je to istina. Volio bih da je tako jednostavno. Ali prava istina je to da ja nikad neću biti izliječen. Ovo nikada neće nestati i ja to moram prihvatiti. I da, puno je lakše to reći nego napraviti."

Rekao je da je nekad bilo lakše pronaći izlaz. "Dok sam plivao, bazen je bio moj bijeg. Iskoristio bih svu ljutnju koja je postojala u meni i pretvorio bih je u motivaciju. Ali sad tog bijega više nema i naučio sam da je u tim situacijama važno napraviti korak unazad. Duboko udahnuti i zapitati se odakle dolaze ti osjećaji, zašto sam toliko ljutit. To je ono što sam naučio tijekom liječenja". 

Danas biste u javnosti nakon toliko godina i svega što je prošao teško prepoznali ovog nekada sjajnog plivača. Kameru su ga uhvatile kako ulazi u Kongresni i izložbeni centar u Sydneyu. Elegantna bijela košulja, tamnoplave hlače, jakna, kosa je punđi. Nije poznato kakvo jen predavanje Phelps održao u Sydneyu, ali ono što jeste da je spreman pomoći sportašima koji imaju problema s mentalnim zdravljem, koji prolaze isto što je i on prolazio. 

"Kao sportaš, mogu reći da sam vidio i druge sportaše koji se bore s depresijom ili anksioznošću kao i ja. Samo se vrtimo u spirali jer smo to jednostavno radili tijekom cijele karijere. Ja sam dugo mislio da bi otvaranje bio znak moje slabosti i da bih svojim konkurentima dao dodatnu prednost. 

Dva desetljeća sam se bojao pričati o tome, danas me teško možete zaustaviti. Ako ste oprezni ili nervozni zbog prvog odlaska na terapiju, da i ja sam bio takav. Pokušajte. Pokušajte jednom, molim vas, nemojte odustajati", kaže Phelps.

Pročitaj članak

Don Josip Mužić sa splićanima na Groblju mira na Bilima

U subotu, 8. studenoga, Groblje mira na Bilima posjetila je zajednica obitelji iz Splita, dvjestotinjak vjernika predvođenih don Josipom Mužićem. Brojne obitelji s djecom, unatoč kiši i hladnoći, stigle su na ovo sveto mjesto spomena kako bi se pomolile i bolje upoznale s njegovim značenjem, piše Groblje mira.

Hodočasnici su se okupili u crkvici sv. Josipa na Groblju mira, gdje ih je dočekala Marijana Tomašević, voditeljica ureda Memorijalnog centra Groblja mira koja im je predstavila povijest Groblja mira, ideju njegova nastanka te simboliku križeva koji čuvaju uspomenu na žrtve Drugoga svjetskog rata i poraća s prostora cijele Bosne i Hercegovine. 

Hodočasnici su s velikim zanimanjem slušali priču o Groblju mira te su postavljali pitanja o samom projektu i sudbini brojnih žrtava. Neki od prisutnih, čiji korijeni potječu iz Bosne i Hercegovine, potražili su i križeve svojih predaka, pomolili se i zapalili svijeće u znak sjećanja. 

Na završetku susreta, don Josip Mužić udijelio je zajedničko odrješenje te s prisutnima molio za sve pokojne. U znak podrške i zahvalnosti, hodočasnici su ostavili donaciju za daljnje uređenje i očuvanje Groblja mira. 

Ovo nije prvi posjet don Josipa Mužića Groblju mira – kroz proteklo razdoblje više puta je dolazio i dovodio hodočasnike, šireći svijest o važnosti čuvanja sjećanja na žrtve. Zajednica obitelji koju predvodi, tijekom godine organizirano odlazi na dva hodočašća, a ove godine  su s velikim osjećajem domoljublja i čovjekoljublja svoje putovanje vjere i zajedništva proširili i na Groblje mira. 

Ovo spomen groblje tako je i ovoga puta postalo mjesto gdje se prošlost dotiče srca sadašnjosti, mjesto gdje se sjećanje pretvara u molitvu, a molitva u snagu vjere i nade. Svatko tko ovdje dođe, ponese sa sobom mir, zahvalnost i spoznaju da žrtva hrvatskog naroda nikada ne smije biti zaboravljena.

Pročitaj članak

Cijene ogrjeva u BiH: metar drva skuplji nego ikada, pelet pod kontrolom Vlade

Dolaskom hladnijih dana, mnogi građani Bosne i Hercegovine koji na vrijeme nisu osigurali ogrjev sada se suočavaju s vrlo visokim cijenama drva i peleta. Na tržištu se bilježi pravi toplinski udar – ne zbog zime, nego zbog iznosa koje je potrebno izdvojiti da bi se grijalo tijekom nadolazećih mjeseci.

Jedan prodavač, primjerice, tri metra cijepane bukve prodaje po 440 KM, što znači da metar stoji čak 145 KM. Drugi, pak, za deset metara hrastovih metrica traže 1000 KM, odnosno 100 KM po metru. Iako postoje i nešto povoljnije ponude, razlike nisu velike, a kupci nerijetko ističu kako su cijene ogrjeva premašile sve dosadašnje rekorde.

Prema oglasima koji kruže internetom, metrice bukve prodaju se po 90 do 120 KM po metru, ovisno o suhoći i udaljenosti prijevoza, koji je najčešće uključen u cijenu. Oni koji se odluče na iscijepanu bukvu, moraju izdvojiti i do 140 KM po metru, dok paleta bukovih cjepanica, koja sadrži oko 1,8 metara drva, stoji između 240 i 290 KM. U prosjeku, to znači da metar ogrjeva iz palete doseže i do 160 KM.

Ni grab nije mnogo povoljniji – cijena metrica kreće se oko 120 KM, uz dodatnih 50 KM za prijevoz pet metara. Kod većih narudžbi, od deset metara i više, prijevoz se često nudi besplatno.

Ipak, ima i onih koji se ogrjeva nastoje riješiti. U jednom oglasu navodi se:

“Prodajem iscijepana bukova suha drva, šest metara i više, sve dajem za 600 KM. Razlog prodaje je taj što sam prešao na pelet.”

Pelet pod kontrolom

Visoke cijene peleta potaknule su i reakciju institucija. Vlada Federacije BiH nedavno je ograničila najvišu prodajnu cijenu peleta na 480 KM po toni (plus PDV), u maloprodaji i za sva pakiranja. Odluka će se primjenjivati do 1. prosinca 2025. godine.

Prije ove odluke, cijena tone peleta na tržištu je dosezala čak 800 KM, što je gotovo dvostruko više od prošlogodišnjeg prosjeka. Federalno ministarstvo trgovine pokrenulo je sveobuhvatnu provjeru opravdanosti cijena, upozoravajući na špekulativno povećanje bez stvarnih razloga, jer su troškovi proizvodnje i prerade ostali gotovo nepromijenjeni.

Pročitaj članak

Najstarije knjige vraćene u Franjevačku knjižnicu Mostar nakon 20 godina obnove

Nakon gotovo dvadeset godina obnove, Franjevačka knjižnica Mostar ponovno je bogatija za svoje najstarije i najvrjednije primjerke knjiga. Riječ je o raritetnim djelima, takozvanoj zbirci Rara, koja obuhvaća knjige tiskane do 1835. godine, piše Franjevci.info.

Proces obnove započeo je još 2006. godine, kada je 869 primjeraka iz mostarske knjižnice predano Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu, u Središnji laboratorij za konzervaciju i restauraciju. Obnova se odvijala u sklopu projekta uređenja Franjevačke knjižnice Mostar, a svi troškovi financirani su sredstvima Vlade Republike Hrvatske kroz program Pomoći Hrvatima izvan Republike Hrvatske.

Kako ističu iz knjižnice, svake su godine zajedno s Hrvatskim državnim arhivom procjenjivali koliko će knjiga biti moguće obnoviti te koliki će biti troškovi, nakon čega bi Franjevačka knjižnica aplicirala za sredstva i financirala proces restauracije.

Projektom je starim i rijetkim knjigama doslovno udahnut novi život – obnovom su trajno zaštićeni najznačajniji naslovi knjižnog fonda. Među njima se ističu dragocjeni primjerci poput:

• Ritual rimski – Bartol Kašić, 1640.
• In sanctum Iesu Christi Euangelium secundum Ioannem – Ioan. Chrysosthomi, 1545.
• Summa totius theologiae – sv. Toma Akvinski, 1588.
• Besjede svarhu Evanđelia nedjeljnih priko svega godišća – fra Matija Divković, 1616.
• Sto čudesa aliti Zlamenia blažene i slavne Bogorodice i Divice Marie – fra Matija Divković, 1616.
• Fabulae – Ezop, 1670.

Na obnovi u Zagrebu još uvijek se nalazi više od sto knjiga, među kojima je i najstariji naslov iz 1535. godine – povijesno djelo rimskog pisca Tita Livija “Decades tres cum dimidia”.

Mnoge od ovih knjiga nose pečat vremena i imena svojih prvih vlasnika – hercegovačkih franjevaca koji su stoljećima čuvali i prenosili kulturnu i duhovnu baštinu. Među potpisnicima najstarijih primjeraka nalaze se fra Petar Bakula, fra Augustin Marić, fra Jerko Boras, fra David Zrno, fra Filip Čutura, fra Augustin Zubac i drugi.

Njihovi rukopisi na prvim stranicama ovih starih knjiga svjedoče o višestoljetnoj franjevačkoj ljubavi prema pisanome blagu – ljubavi koja je, zahvaljujući ovoj obnovi, očuvana i za buduće naraštaje.

Pročitaj članak

Večeras predavanje u Franjevačkoj na temu „Muško i žensko kako Bog zapovijeda“

Večeras u kripti Franjevačke crkve sv. Petra i Pavla u Mostaru, nastavljaju se vjeronaučne tribine za studente i mlade. Ove srijede tema susreta glasi „Muško i žensko kako Bog zapovijeda“, a predavanje će održati dr. fra Serđo Ćavar.

Susreti, koji već tradicionalno okupljaju velik broj mladih vjernika, pružaju priliku za dublje razumijevanje vjere, Crkvenog nauka i temeljnih životnih pitanja s kršćanskog gledišta.

Cilj ovotjedne tribine je promišljanje o Božjem naumu stvaranja čovjeka – muško i žensko, te o pozivu na zajedništvo, dostojanstvo i međusobno poštovanje.

Glazbeni dio susreta i slavljenje animirat će band „Totus Tuus“, poznat po duhovnim koncertima i pjesmama koje bude vjeru i radost zajedništva.

Početak susreta je u 20 sati, a organizatori iz Franjevačkog samostana i župe sv. Petra i Pavla – Mostar pozivaju sve studente i mlade da dođu i sudjeluju u ovom duhovno-obrazovnom susretu.

Pročitaj članak

U mostarskoj katedrali trojica mladića primaju sveti red đakonata

U mostarskoj katedrali Marije Majke Crkve, u subotu 15. studenoga 2025. godine, s početkom u 11 sati, održat će se svečano đakonsko ređenje pod svetom misom koju će predvoditi mons. Petar Palić, mostarsko-duvanjski biskup i apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanske biskupije.

Sveti red đakonata primit će trojica kandidata – dvojica iz Hercegovačke franjevačke provincije i jedan iz Mostarsko-duvanjske biskupije. Iz redova franjevaca, đakonsko ređenje primit će fra Ante Radoš iz župe Uznesenja Blažene Djevice Marije – Seonica i fra David Slišković iz župe Uznesenja Blažene Djevice Marije – Široki Brijeg. Uz njih, svetim redom đakonata bit će zaređen i don Tomislav Čarapina, svećenički kandidat Mostarsko-duvanjske biskupije, rodom iz župe Presvetog Srca Isusova – Potoci.

Don Tomislav Čarapina, sin Krešimira iz Vrda i Gabrijele rođ. Golemac iz mjesta Vojno, priprema se s radošću i poniznošću primiti ovaj sveti red, koji predstavlja važan korak na putu prema svećeništvu.

Đakonsko ređenje jedno je od ključnih postaja u svećeničkom životu. Po daru i djelovanju Duha Svetoga, novozaređeni đakoni bit će pozvani služiti Crkvi naviještanjem Božje riječi, pomaganjem pri oltaru i djelima ljubavi u zajednici kojoj budu poslani.

Vjernici su pozvani molitvom i sudjelovanjem u svetoj misi pridružiti se ovom radosnom događaju, te svojim prisustvom podržati nove đakone na njihovom putu služenja Bogu i narodu.

Ova svečanost bit će još jedan milosni trenutak za Mostarsko-duvanjsku biskupiju i Hercegovačku franjevačku provinciju, u kojem Crkva na ovim prostorima zahvaljuje Gospodinu za nova duhovna zvanja i dar služenja.

Pročitaj članak