Pogledajte novo rješenje za dionicu Mostar sjever – Mostar jug

Jedna od najskupljih i tehnički najzahtjevnijih dionica Koridora 5C u Bosni i Hercegovini dobila je novo projektno rješenje. Riječ je o dionici Mostar sjever – Mostar jug, dugoj 14,36 kilometara, koja prolazi kroz izuzetno zahtjevan teren oko Mostara, zbog čega će više od polovine trase činiti tuneli, mostovi i vijadukti, piše Biznisinfo.ba.

Prema novom rješenju koje su izradile JP Autoceste FBiH, na ovoj dionici planirana je izgradnja čak šest tunela, 11 mostova i vijadukata, dvije velike petlje, kao i više spojnih i pristupnih cesta.

Ukupno će oko 6,6 kilometara trase prolaziti kroz tunele, dok će dodatnih 1,5 kilometara biti izvedeno preko mostova i vijadukata. To znači da će više od 56 posto kompletne trase biti izgrađeno na objektima ili pod zemljom, što ovu dionicu svrstava među infrastrukturno najkompleksnije projekte na cijelom Koridoru 5C.

Novi tunel “Livač” zbog vojne imovine

Posebnu pažnju privlači uvođenje novog tunela “Livač”, koji je projektiran kako bi autocesta zaobišla vojni kompleks kasarne “Miralem Jugo” kod Mostara.

U ranijim varijantama projekta trasa autoceste prolazila je otvorenim koridorom neposredno uz vojnu streljanu koja se nalazi u sklopu kasarne. Takvo rješenje izazvalo je sigurnosne zabrinutosti jer je streljana bila usmjerena prema planiranoj trasi autoceste, što je predstavljalo potencijalni rizik za budući promet.

Prema ranijim informacijama, Autoceste FBiH nudile su i izgradnju moderne zatvorene streljane po NATO standardima kako bi se problem riješio bez izmještanja trase, no politički dogovor nikada nije postignut. Upravo zbog toga projekt godinama nije mogao dobiti potrebne suglasnosti.

Trasa pomaknuta prema brdu

Kako bi se konačno deblokirao projekt, odlučeno je da se trasa izmijeni i dodatno “uvuče” u teren izgradnjom novog tunela.

Posljednjim izmjenama projekta izvršena je korekcija trase na području kasarne Livač, odnosno kompleksa “Miralem Jugo”, pomicanjem autoceste prema brdu. Na taj način omogućava se prolazak kroz spornu zonu izgradnjom tunela “Livač”.

Prema dostupnim podacima:

• desna cijev tunela “Livač” bit će duga 760,78 metara;
• lijeva cijev imat će dužinu od 884,73 metra.

Najduži tunel preko dva kilometra

Zbog velikog broja objekata, zaštitnih konstrukcija, usjeka i zahtjevnog reljefa, ova dionica smatra se jednom od najskupljih u Bosni i Hercegovini.

Najduži objekt na trasi bit će Tunel T5, čija će desna cijev biti duga 2,25 kilometara, dok će lijeva dosezati čak 2,37 kilometara.

Najveći most na trasi bit će Most M4, dužine veće od 500 metara.

Projekt dodatno uključuje:

• petlju Mostar sjever s naplatnom stanicom i Centrom za upravljanje prometom;
• novu spojnu cestu prema magistralnoj cesti M-17;
• te povezivanje prema M-6.1 i južnom dijelu Mostara.

Novim rješenjem projekt Koridora 5C kroz mostarsko područje prilagođen je izmijenjenoj konfiguraciji trase s tunelom “Livač”, čime se pokušava riješiti jedna od najproblematičnijih dionica autoceste u Bosni i Hercegovini.

Pročitaj članak

U Mostaru predstavljena izložba o katoličkim sakralnim objektima u BiH

U kripti Franjevačkog samostana sv. Petra i Pavla u Mostaru u utorak je otvorena izložba i knjiška prezentacija pod nazivom “Tragovima našega postojanja: projekti i nacrti katoličkih sakralnih objekata u BiH”, poše Fena.

Događaj je priredio Arhiv Bosne i Hercegovine, a održan je u sklopu manifestacije Mostarsko proljeće 2026., XXVIII. Dani Matice hrvatske. Riječ je o izložbi koja donosi rijetko predstavljenu arhivsku građu o katoličkim sakralnim objektima u Bosni i Hercegovini.  

Nakon višegodišnjeg istraživanja u Arhivu BiH, ali i u drugim javnim i crkvenim arhivima, izložbu su priredili prof. Sandra Biletić, viša arhivistica, i prof. dr. sc. Šimun Novaković, arhivski savjetnik. Kako je istaknuo koautor izložbe Šimun Novaković, projekt je rezultat višegodišnjeg istraživanja u arhivskim fondovima u Bosni i Hercegovini.  

-Nakon višegodišnjeg istraživanja u Arhivu Bosne i Hercegovine, kolegica Sandra Biletić i ja priredili smo ovu izložbu. Osim gradiva Arhiva BiH, koristili smo i građu drugih javnih i crkvenih arhiva – kazao je Novaković. Dodao je kako izložba obuhvaća i gradivo vezano uz grkokatolički bosanskohercegovački vikarijat, koji djeluje u sastavu Križevačke eparhije u Republici Hrvatskoj, te da je na oko 150 panoa predstavljena cjelokupna mreža katoličkih župa u BiH, s osnovnim povijesnim podacima, projektima, nacrtima i fotografijama.  

Uz svaki pano nalazi se i karta lokacije župe, a posjetiteljima su dostupni i QR kodovi koji omogućuju pristup dodatnim informacijama o svakoj župi – naveo je Novaković.  Autori ističu kako izložba na jednom mjestu okuplja velik broj znanstveno obrađenih podataka, projekata, nacrta i povijesnih prikaza koji svjedoče o važnom identitetskom i kulturnom sloju Hrvata u Bosni i Hercegovini.  

Provincijal Hercegovačke franjevačke provincije fra Jozo Grbeš naglasio je važnost očuvanja i dijeljenja povijesnog i duhovnog nasljeđa. Ova zemlja je zemlja duhovnosti, crkava i bogate povijesti. Smatram da bogatstvo i znanje koje imamo trebamo podijeliti s drugima – kazao je Grbeš, dodajući kako starost crkava i samostana svjedoči o povijesti naroda koji je kroz stoljeća uspio očuvati svoj identitet.  

Govoreći o budućnosti crkvenih objekata, istaknuo je kako ih vidi kao trajne svjedoke mira, pomirenja i zajedništva.  Vjerujem da će postojeće crkve i u budućnosti ostati svjedoci mira, pomirenja i zajedništva, kao i otvorene ruke prema drugima. Kroz stoljeća su one bile i ostale znak trajnosti i zajedničkog života na ovim prostorima – poručio je Grbeš.  

Plan je da se izložba, nakon Sarajeva i Mostara, predstavi i u Banjaluci, a potom i šire, uključujući Hrvatsku, gdje postoji velik interes, posebno među iseljeništvom.

Pročitaj članak

Ruke koje čuvaju baštinu: Na Rudniku večeras izložba veza, tkanja i pletenja

U povodu Majčina dana, kreativna radionica Zlatovez sv. Barbara – Rudnik, u suradnji s Udruženjem žena Vrba iz Mostara, organizira izložbu ručnih radova koja će okupiti ljubitelje tradicije, rukotvorina i kulturne baštine. Izložba će biti održana u prostorijama Franjevačkog centra sv. Barbare na Rudniku, u srijedu, 13. svibnja, s početkom u 19 sati, piše Framost.

Posjetitelji će imati priliku razgledati bogatu zbirku ručno izrađenih radova – veza, tkanja, pletenja i drugih tradicionalnih rukotvorina koje svjedoče o vrijednim rukama i umijeću žena koje brižno čuvaju naslijeđe svojih majki i baka.

Svaki izloženi predmet nosi priču o ljubavi, strpljenju i predanosti ručnom radu, a organizatori ističu kako je cilj ove izložbe očuvati tradiciju i prenijeti je na mlađe naraštaje.

„Doista sam ponosna na radove svih ovih divnih žena, članica Zlatoveza i Udruženja Vrba, koje u želji da sačuvaju vještine naših majki i baka svoje dragocjeno vrijeme posvećuju izradi hvalevrijednih i unikatnih rukotvorina. Ovu izložbu posvećujemo prije svega našoj Nebeskoj Majci te svim našim majkama i bakama koje su naše nadahnuće i inspiracija. Srdačno pozivamo sve ljude dobre volje da nam se pridruže, pogledaju našu izložbu i svojim dolaskom uveličaju ovu večer zajedništva, tradicije i stvaralaštva“, poručila je u pozivnici dobrodošlice Šima Ivanković, voditeljica kreativne radionice Zlatovez sv. Barbara – Rudnik.

Izložba će ujedno biti i prigoda za druženje, razmjenu iskustava te podsjetnik na važnost očuvanja kulturne baštine i tradicijskih vrijednosti koje su duboko utkane u identitet hercegovačkog kraja.

Pročitaj članak

Danas slavimo Gospu Fatimsku: Ukazanja koja su promijenila svijet

Blagdan Gospe Fatimske, koji Katolička crkva slavi 13. svibnja, podsjeća na ukazanja Blažene Djevice Marije troje pastira u portugalskom mjestu Fatima 1917. godine. Ovaj dan zauzima posebno mjesto u srcima vjernika diljem svijeta, a poruke molitve, pokore i obraćenja koje je Gospa tada uputila i danas snažno odjekuju među katolicima.

Povijest fatimskog svetišta počinje 13. svibnja 1917. godine. Usred razaranja Prvog svjetskog rata, u mjestu Cova da Iria, u blizini portugalske Fatime, Blažena Djevica Marija ukazala se malim pastirima Luciji, Franji i Jacinti Marto. Prenijela im je važnu poruku, bitnu za čitav svijet. Marija se djeci ukazivala idućih pet mjeseci, uvijek 13. u mjesecu. Posljednjem ukazanju, 13. listopada 1917, nazočilo je 70 000 ljudi.

Blažena Djevica Marija u gradiću Fatimi u Portugalu ukazivala se učestalo od 13. svibnja do 13. listopada 1917. Njezina ukazanja Crkva je službeno priznala, a katolici su joj nadjenuli ime Majka Božja Fatimska. U svetište je hodočastio papa Pavao VI. te tri puta papa Ivan Pavao II. Znakovito je njegovo hodočašće točno godinu dana nakon atentata koji je izvršen na njega. Atentat na papu Ivana Pavla II. bio je na 64. godišnjicu prvog ukazanja Majke Božje djeci u Fatimi. 

Prije Marijina ukazanja djeci se tri puta ukazao Anđeo mira 1916. godine. U Fatimi se Majka Božja obratila trima malim pastirima, a preko njih čitavu svijetu. Marijinu ukazanju svjedočili su mali pastiri Lucia de Jesus dos Santos, Francisco Marto i Jacinta Marto, djeca iz obližnjeg sela Aljusters. Majka Marija male je pastire zadužila da čovječanstvu prenesu Njezinu duboku zabrinutost zbog bezbožnosti i ljudske pokvarenosti. ''Ako se ljudi ne obrate'', poručila je Djevica, ''uslijedit će strašna kazna''. 

Za izlazak iz moralne krize u kojoj se društvo nalazi, Djevica je dala jasan izbor: obraćenje ili kazna. Djevica se prvi put ukazala 13. srpnja 1917. godine i tada je govorila o vječnoj kazni na drugom svijetu. Drugo ukazanje odnosi se na izbor pred kojim se nalazi čovječanstvo. U trećem ukazanju Djevica je djeci otkrila tri fatimske tajne. 

Kad se Djevica četvrti put ukazala, djeca nisu bila tamo jer ih je zatvorio načelnik. Ponovno se ukazala 19. kolovoza 1917. Djeci je poručila da i dalje puno mole i žrtvuju se za grješnike. Rekla je: ''Znajte, mnoge duše odlaze u pakao jer se za njih nitko ne žrtvuje i ne moli.'' Sljedećeg ukazanja 13. rujna rekla im je. "Nastavite moliti krunicu. U listopadu će doći i naš Gospodin, sa mnom i sa svetim Josipom, kako bismo blagoslovili svijet. Bog je zadovoljan vašim žrtvama." 

Posljednje šesto ukazanje obilježila je Marijina molba da se na mjestu ukazanja sagradi kapelica. Nakon ukazanja dogodilo se misteriozno čudo Sunca. Vidjelo ga je od 50 000 do 70 000 ljudi. Sunce se poput velike vatrene kugle strjelovito kretalo nebom i okretalo oko svoje osi. Prelijevalo se u raznim svjetlucavim bojama. Trajalo je oko 10 minuta i vidjelo se s udaljenosti od 40 kilometara. Sunce se nakon toga vratilo na isto mjesto i nastavilo sjati.

Laudato TV / Goranci online

Pročitaj članak

Komšić financirao samo armijske organizacije, hrvatske udruge kao da ne postoje

foto Radio Sarajevo

Službene novine Bosne i Hercegovine objavile su raspodjelu sredstava koje je tijekom prošle godine dijelio ured Željka Komšića, člana Predsjedništva BiH izabranog bošnjačkim glasovima na hrvatsku poziciju. Ukupno je raspodijeljeno nešto više od 345 tisuća maraka za 56 korisnika – od humanitarnih projekata i sportskih klubova do udruga i inicijativa koje nose snažan politički i ratni predznak, piše Večernji list BH.

Dio pomoći otišao je ondje gdje joj je mjesto – za liječenje djece, pomoć socijalno ugroženim obiteljima, osobama s invaliditetom i nabavu medicinskih pomagala. Takve potpore teško da itko može osporiti. Međutim, popis korisnika otvara mnogo ozbiljnije pitanje: koristi li se novac iz institucije koja bi trebala predstavljati i Hrvate u BiH za financiranje ideološkog i političkog kruga koji hrvatski narod godinama marginalizira?

Najveći pojedinačni iznos, 50.000 maraka, dodijeljen je HKD Napredak Ilijaš za projekt izgradnje ceste Solakovići – Taračin Do. Zanimljivo je da je upravo Komšić nedavno, za Uskrs, boravio u župi Čemerno nedaleko od te lokacije, gdje ga je ugostio velečasni Pero Brkić. Na susretu je bio i predsjednik HKD Napredak Ilijaš Stanko Ivanić, organizacije preko koje se realizira ova potpora.

No upravo taj primjer mnogi vide kao svojevrsni politički smokvin list. Jedan projekt vezan uz hrvatsku zajednicu teško može prikriti činjenicu da je znatan dio politički osjetljivih potpora završio kod organizacija koje baštine isključivo bošnjački ratni narativ.

Posebno pozornost izazivaju potpore udrugama povezanima s Armijom BiH i ratnim strukturama iz proteklog rata. Među korisnicima su tako udruga “Žene borci 92-95 KS”, Udruženje demobiliziranih boraca Centar Sarajevo, PSD “Zlatni ljiljan” Sarajevo, ali i Udruženje boraca “Crni labudovi”, kojemu je dodijeljeno 3000 maraka za izradu monografije šehida te jedinice.

Upravo se “Crni labudovi” godinama u hrvatskoj javnosti spominju u kontekstu optužbi i kontroverzi vezanih uz ratne zločine nad Hrvatima tijekom sukoba u BiH. Zbog toga mnogi smatraju kako je politički i moralno krajnje problematično da novac iz ureda osobe koja formalno sjedi na hrvatskoj poziciji u Predsjedništvu BiH odlazi za memorijalizaciju takvih formacija.

Problem, dakle, nije samo u iznosima nego u poruci koju takva raspodjela šalje. Kada sredstva dobivaju udruge s izraženim ratnim i ideološkim predznakom, nameće se pitanje čiju politiku Komšić zapravo financira. Kritičari već godinama tvrde da njegov politički legitimitet ne proizlazi iz hrvatske biračke volje, nego dominantno iz bošnjačkog biračkog tijela, a ovakva raspodjela sredstava dodatno produbljuje takvu percepciju.

Zanimljivo je i da su među korisnicima dva streljačka kluba. Sportsko streljaštvo samo po sebi nije sporno, no u društvu opterećenom ratnim nasljeđem i stalnim političkim tenzijama, takve potpore neizbježno izazivaju dodatna pitanja. Zašto upravo takvi projekti i zašto gotovo uvijek isti ideološki krug?

Komšićev ured može tvrditi da je riječ o kulturnim, sportskim, humanitarnim i memorijalnim projektima. Međutim, sama struktura raspodjele pokazuje drukčiju sliku. Hrvatski projekti i institucije ostaju rijetkost, dok dominantan dio politički osjetljivih sredstava odlazi prema bošnjačkom civilnom, ratnom i aktivističkom spektru.

Istodobno, gotovo da nema ozbiljnijih potpora hrvatskim povratnicima, braniteljskim udrugama, katoličkim institucijama, hrvatskim kulturnim društvima ili sredinama koje se godinama bore s iseljavanjem i demografskim slomom. Nema ni vidljive osjetljivosti prema hrvatskim stradalnicima i projektima koji čuvaju sjećanje na hrvatske žrtve rata u BiH.

Zato ova raspodjela nije tek administrativna vijest iz Službenih novina. Ona predstavlja svojevrsnu rendgensku snimku politike koju Komšić godinama vodi – malo humanitarne pomoći, malo kulture i sporta, a između toga dovoljno prostora i novca za projekte koji promiču isključivo jednu političku i ratnu istinu. U toj slici hrvatski narod u BiH ponovno ostaje na margini, iako bi upravo preko te pozicije u Predsjedništvu trebao imati svog legitimnog predstavnika.

Pročitaj članak

Kaos u visokom obrazovanju BiH: Diplome se naručivale “kao s Temua”

Šokantna svjedočenja istraživačkih novinara pred Komisijom za borbu protiv korupcije Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH otvorila su niz ozbiljnih pitanja o funkcioniranju privatnog visokog obrazovanja u Bosni i Hercegovini. U središtu rasprave našle su se optužbe o političkom pogodovanju, akreditacijama bez licence i sustavu koji, prema tvrdnjama svjedoka, omogućava trgovinu diplomama.

Saslušanje je obilježila tvrdnja da se diplome pojedinih ustanova “naručuju kao s Temua”, čime su istraživači opisali razmjere problema koji godinama, kako tvrde, prolazi bez ozbiljne institucionalne reakcije.

Istraživačka novinarka Anisa Mahmutović iznijela je niz detalja vezanih uz rad privatnih fakulteta, posebno se osvrnuvši na slučaj visokoškolske ustanove Kallos.

– Kallos nije bio akreditiran sve do ulaska njegova vlasnika i rektora Nedeljka Stankovića u Upravni odbor Agencije za razvoj visokog obrazovanja BiH. Imam predstavku jednog inspektora iz Tuzle koji govori o pritiscima jer je potpisao rješenje vezano uz zabranu rada Kallosa – kazala je Mahmutović.

Posebno zabrinjavajućim ocijenjene su informacije vezane uz medicinske studijske programe i obrazovanje zdravstvenog kadra. Prema navodima sa saslušanja, Kallos u trenutku oduzimanja licence nije imao dozvolu za izvođenje određenih programa.

Mahmutović je podsjetila i na istraživački tekst pod naslovom “Indeksi iz kutije za banane”, opisujući situaciju u kojoj su studentski indeksi doneseni upravo u kutijama za banane.

– Stanković mi je tada poručio da je riječ o uroti protiv njega i da će tužiti sve kada dokaže što ministarstvo radi – rekla je ona.

Novinar iz Brčkog Adis Mujdanović, koji više od desetljeća istražuje ovu tematiku, upozorio je da pojedini privatni univerziteti imaju snažnu političku zaštitu.

– Imaju podršku ljudi iz SDA, SNSD-a i HDZ-a. U Brčko Distriktu već godinama nema stvarne supervizije, a iste političke strukture rotiraju se na ključnim funkcijama – izjavio je Mujdanović.

Govoreći o mogućim zlouporabama diploma u javnom sektoru, Mahmutović je navela primjer napredovanja unutar policijskih struktura.

– Ako uđete u MUP kao zanatlija, izađete kao inspektor. Za to se često koristio Pravni fakultet na Malinama, gdje je predavala i Benjamina Karić. Pitala sam je o tome, ali nije željela razgovarati – rekla je Mahmutović.

Dodala je i kako je suvlasnik Internacionalnog univerziteta u Brčkom Mirza Čelik, za kojeg tvrdi da ima značajan politički utjecaj.

Mujdanović je pozvao da se u cijeli slučaj uključi i SIPA, navodeći da bi istražni organi trebali provjeriti poslovanje i povezanost određenih osoba i institucija.

– Vlasnik te firme je Željko Petrić, čovjek sa sumnjivom biografijom. Pod okriljem jedne firme ima univerzitet, polikliniku i televiziju. Sada se raspravlja i o otvaranju novih fakulteta, uključujući Fakultet za biomedicinu i zdravstvene znanosti, iako univerzitet još nije akreditiran. To je poraz društva – poručio je Mujdanović.

Predsjedavajući Komisije Branislav Borenović najavio je nastavak javnog saslušanja nakon sjednice Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH. Očekuje se da će pred Komisiju biti pozvani predstavnici Agencije za razvoj visokog obrazovanja, Ministarstva civilnih poslova BiH te Agencije za zaštitu osobnih podataka.

Cijeli slučaj dodatno je otvorio pitanje odgovornosti institucija koje bi trebale nadzirati sustav visokog obrazovanja, ali i povjerenja građana u diplome stečene na pojedinim privatnim fakultetima u BiH.

Pročitaj članak

Ovo nitko nije očekivao: sličice za SP 2026 više nema u Mostaru!

Prije svega nekoliko dana kiosci u Mostaru dobili su dugo očekivane sličice za album posvećen Svjetskom prvenstvu 2026. godine, no euforija nije dugo trajala. Već nakon nekoliko dana, sličica u prodaji gotovo da više i nema, a kolekcionari ostaju zbunjeni i bez jasnog odgovora što se zapravo dogodilo, piše Bljesak.info.

Iako službenih informacija još nema, na terenu se sve više govori o mogućoj nestašici ili kašnjenju u distribuciji. No, uobičajeno za ove prostore, nije isključeno ni da je riječ o “zanimljivoj” kombinaciji povećane potražnje, brze preprodaje i klasične kolekcionarske groznice koja svako veliko izdanje pretvara u mini tržišnu utrku.

Prema neslužbenim informacijama, dio kupaca odmah je krenuo u masovnu kupovinu cijelih paketa sličica, pokušavajući što brže kompletirati album. Takva praksa nije nova – najrjeđe sličice kasnije često dosegnu veću vrijednost na tržištu razmjene, pa se mnogi nadaju i potencijalnoj zaradi.

No, to istovremeno stvara i manjak u maloprodaji, što dodatno frustrira “obične” kolekcionare koji žele album popunjavati uobičajenim tempom.

Cijena jednog paketića iznosi 2,5 KM, a u njemu se nalazi sedam sličica. Album ima ukupno 113 stranica i obuhvaća svih 48 reprezentacija, povijesne preglede ranijih turnira te posebne sekcije posvećene nogometnim zvijezdama.

Za kompletiranje albuma, bez duplikata, potrebno je oko 140 paketića, što znači:

• 140 × 7 = 980 sličica
  140 × 2,5 KM = 350 KM

Međutim, svaki kolekcionar zna da je to samo teorijska računica. U praksi, zbog duplikata, trošak često ide i dva do tri puta više, osim ako se ne pribjegne razmjeni – staroj, ali i dalje najučinkovitijoj metodi.

Zanimljivo je da, unatoč većem broju reprezentacija, broj paketića potreban za popunjavanje ostaje gotovo identičan ranijim izdanjima. Tako je album za FIFA World Cup Qatar 2022 imao 670 sličica, a trebalo je oko 134 paketića za minimalno popunjavanje – vrlo blizu današnjeg izdanja za FIFA World Cup 2026.

Razlika je u strukturi pakiranja: ranije je bilo pet sličica po paketiću, dok ih sada dolazi sedam.

Album donosi i regionalni interes – reprezentacije BiH nalaze se na stranicama 18–19, dok su reprezentativci Hrvatske smješteni na stranicama 100–101, što dodatno povećava interes lokalnih kolekcionara.

Cijeli projekt potpisuje poznati brend Panini, koji još od 1970. godine, kada je izdao svoj prvi album povodom Svjetskog prvenstva, dominira tržištem sportskih sličica.

Zanimljivo je da je upravo taj prvi album imao drugačiji koncept – sličice se nisu lijepile samoljepljivo, već uz pomoć ljepila, što ga danas čini jednim od najrjeđih i najskupljih kolekcionarskih izdanja.

Hoće li se opskrba u Mostaru stabilizirati i hoće li distributer za BiH reagirati brže nego do sada, ostaje otvoreno pitanje. Do tada, kolekcionari ostaju između strpljenja, razmjene i – sve skupljih paketića.

Jedno je sigurno: kad god se pojave sličice za veliko prvenstvo, u ovoj regiji priča nikada ne ostaje samo na nogometu.

Pročitaj članak

Poskupljenja u BiH: Građani na granici izdržljivosti

Treći mjesec zaredom na svjetskim tržištima bilježi se rast cijena hrane, a posljedice tog trenda sve više osjećaju i građani Bosne i Hercegovine. Prema novim podacima Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO), poskupljenja su povezana s rastom cijena biljnih ulja i energije, ali i geopolitičkim napetostima na Bliskom istoku koje utječu na ključne trgovačke rute i opskrbne lance.

Iako se na svjetskim burzama upozorava na nastavak rasta cijena hrane, građani BiH posljedice najizravnije osjećaju u svakodnevnoj kupovini osnovnih životnih namirnica. Indeks cijena hrane u odnosu na prošlu godinu viši je za dva posto, dok su pojedini proizvodi dosegnuli znatno veće iznose.

Trgovkinja Muratka Banda kaže kako su cijene ranije naglo porasle, ali da se kod određenih proizvoda sada primjećuje blago pojeftinjenje.

„Bilo je došlo do poskupljenja, baš dobro je bilo poskupjelo sve. Sada su blago počele smanjivati se cijene. Evo, recimo, rajčica je bila poskupjela na deset maraka, sada je sedam maraka, ima je i od pet“, rekla je Banda.

Podaci entitetskih zavoda za statistiku pokazuju kako su u usporedbi ožujka 2025. i ožujka 2026. godine i u Federaciji BiH i u Republici Srpskoj zabilježena nova poskupljenja osnovnih životnih namirnica.

Najveći rast cijena bilježi povrće, koje je u Federaciji BiH u pojedinim kategorijama skuplje i do 20 posto. Značajan rast zabilježen je i kod mesa, čije su cijene više između pet i osam posto, dok je voće poskupjelo gotovo sedam posto.

Ekonomisti upozoravaju kako bi nastavak nestabilnosti na svjetskom tržištu mogao dodatno opteretiti kućne budžete građana, posebno u zemlji poput Bosne i Hercegovine gdje su primanja znatno niža od europskog prosjeka. Građani zbog toga sve češće prilagođavaju kupovne navike, biraju jeftinije proizvode i smanjuju potrošnju kako bi lakše podnijeli novi val poskupljenja.

Pročitaj članak

Hrvati iz Bugojna poslali apel svim razinama vlasti: “Naša djeca nisu građani drugog reda”

Punih 27 godina hrvatski povratnici u Bugojnu pokušavaju riješiti pitanje školskog prostora za djecu koja nastavu pohađaju prema hrvatskom planu i programu. Roditelji upozoravaju kako se njihova djeca već desetljećima školuju u privremenim i neadekvatnim uvjetima te traže trajno i zakonski održivo rješenje, prenosi Bljesak.info.

Tim povodom uputili su pismo svim razinama vlasti u Bosni i Hercegovini, Uredu visokog predstavnika u BiH, kao i vlastima Republike Hrvatske, tražeći hitno uključivanje u rješavanje ovog dugogodišnjeg problema. 

Od župskih prostorija do škole u Jakliću  

Kako navode roditelji, nastava je nakon povratka hrvatskih obitelji u Bugojno prvo organizirana u župskim prostorijama, da bi potom odlukom OHR-a učenici bili smješteni u zgradu Osnovne škole Jaklić.  

Međutim, u veljači ove godine roditelji su od uprave škole obaviješteni kako postoji plan da se za dvije godine nastava izmjesti iz sadašnjih prostorija u bivšu zgradu časnih sestara u Ulici Bosanska u Bugojnu.  

Takav prijedlog izazvao je ozbiljnu zabrinutost među roditeljima koji smatraju kako je riječ o objektu koji ni nakon obnove ne bi mogao zadovoljiti osnovne zakonske i pedagoške standarde za izvođenje nastave.  

“Radi se o čistoj improvizaciji”  

Roditelji u svom pismu upozoravaju kako je riječ o ruševnoj zgradi bez odgovarajuće infrastrukture te navode da bi postojeće četiri učionice bile prenamijenjene u čak devet nastavnih prostora.  

“Takav raspored značio bi svega 1,5 četvorni metar po djetetu, što jasno pokazuje da se radi o čistoj improvizaciji u kojoj se najmanje vodi računa o djeci”, navode roditelji. 

Posebno ističu kako objekt nema sportsku dvoranu niti prostor za njezinu eventualnu izgradnju. Problem predstavlja i sama lokacija jer se zgrada nalazi uz glavnu prometnicu u središtu Bugojna, bez dovoljno prostora za parking, školsko dvorište ili siguran boravak djece tijekom odmora.  

Roditelji poručuju kako njihova djeca, bez obzira na broj učenika koji pohađaju nastavu po hrvatskom planu i programu, zaslužuju školu koja odgovara europskim standardima i potrebama suvremenog obrazovanja. 

Otvoreno pitanje vlasništva nad zgradom  

Dodatnu zabrinutost izaziva i činjenica da se pred Općinskim sudom u Bugojnu vodi sudski postupak vezan uz vlasništvo nad predmetnom zgradom.  

Roditelji podsjećaju kako je objekt nekada pripadao časnim sestrama te vjeruju da bi kroz proces restitucije mogao biti vraćen izvornim vlasnicima.  

“Mi Bugojanci znamo da je to zgrada časnih sestara i vjerujemo kako će se ona vratiti pravim vlasnicima koji će slobodno raspolagati svojom imovinom”, navodi se u pismu.  

Nejasnim smatraju i odluku da se upravo taj objekt odabere kao dugoročno rješenje za školu njihove djece. Prema informacijama kojima raspolažu, zgrada bi bila dana u desetogodišnji zakup od strane ŠGD Šume Središnje Bosne Ministarstvu obrazovanja, znanosti, mladih, kulture i sporta KSB, koje bi financiralo obnovu objekta.  

Roditelji upozoravaju kako bi ulaganje javnih sredstava u objekt s neriješenim vlasničkim odnosima moglo biti pravno sporno te podsjećaju na odredbe Zakona o stvarnim pravima Federacije BiH koje reguliraju raspolaganje nacionaliziranom imovinom.  

Zašto je zaustavljen projekt proširenja škole u Jakliću? 

Kao prihvatljivije rješenje roditelji navode raniji plan izgradnje novog dijela škole na postojećoj lokaciji u Jakliću, koji bi koristili učenici nastave po hrvatskom planu i programu.  

Ističu kako je još 2017. godine nadležna služba Općine Bugojno izdala lokacijsku informaciju i potrebna rješenja za taj projekt, no do danas nije poznato zašto projekt nije nastavljen niti je li ikada izdano odobrenje za građenje. 

Roditelji sada traže odgovore na pitanje zbog čega se odustalo od tog rješenja te pozivaju domaće institucije, OHR i vlasti Republike Hrvatske da se aktivno uključe i pomognu realizaciju projekta nove školske zgrade.  

“Ne želimo školu pod najmom”  

Na kraju svog obraćanja roditelji poručuju kako ne žele da njihova djeca pohađaju nastavu u objektu pod zakupom, nego u trajnoj, namjenski izgrađenoj školi.  

“Želimo da, kao i svi drugi, naša djeca imaju svoju školsku zgradu. Dok se to ne realizira, tražimo da se nastavni proces nastavi odvijati u postojećoj školskoj zgradi”, zaključili su roditelji hrvatskih povratnika iz Bugojna.

Pročitaj članak

HSP BiH: Otetu zemlju na kojoj se nalazi Partizansko spomen groblje treba vratiti Crkvi

"HSP BiH s ogorčenjem odbacuje i osuđuje pokušaje ponovnog veličanja partizanskog i komunističkog režima kroz najave obnove partizanskog spomen - groblja, koje je u posljednjim istupima podržao Nermin Nikšić sa sudionicima panela posvećenog obnovi toga kompleksa", stoji u priopćenju ove stranke. 

Krvavi trag  

Naveli su da bi se Nikšić, ako je istinski legalist, trebao zalagati za dosljedno poštivanje Rezolucije Europskog parlamenta o važnosti europskog sjećanja za budućnost Europe, kojom se jasno osuđuju svi totalitarni i autoritarni režimi, uključujući komunizam, fašizam i nacizam.

"Posebno ističemo kako na takozvanom Partizanskom groblju u Mostaru nitko nije stvarno sahranjen jer se ne radi o groblju u klasičnom smislu, nego o spomen - kompleksu podignutom u svrhu veličanja jednog totalitarnog komunističkog režima koji je iza sebe ostavio krvavi trag masovnih likvidacija, progona i stradanja tisuća nevinih i razoružanih ljudi", naveli su iz HSP-a BiH.

Naglasili su kako takvo mjesto ne može biti simbol pomirenja, nego trajni podsjetnik na režim pod čijom su vlašću počinjeni brojni zločini nad hrvatskim narodom i drugim nedužnim žrtvama nakon završetka Drugog svjetskog rata. 

Povijesna nepravda 

"Posebno boli činjenica da se upravo u svibnju, koji hrvatski narod pamti kao mjesec Bleiburga, Križnog puta i jednog od najvećih stradanja u svojoj povijesti, ponovno pokušava romantizirati i veličati komunistički pokret", naglasili su iz HSP-a BiH. 

Podsjetili su kako je prostor na kojemu se danas nalazi Partizansko groblje oduzet Katoličkoj crkvi na protupravan način tijekom komunističkog režima. 

"Umjesto da se ispravi povijesna nepravda i pokrene proces vraćanja nasilno oduzete imovine njezinim zakonitim vlasnicima, svjedočimo pokušajima dodatnog političkog i ideološkog uzdizanja simbola jednog totalitarnog vremena", naveli su iz HSP-a BiH. 

Poručili su kako se zalažu za povrat nasilno oduzete imovine Katoličkoj crkvi te smatraju da Mostaru i Bosni i Hercegovini nisu potrebne nove ideološke podjele i veličanje totalitarnih simbola, nego poštivanje istine, pravde i dostojanstva svih žrtava bez obzira na njihovu nacionalnu ili političku pripadnost. 

Politika dvostrukih standarda  

"Vrijeme je da Bosna i Hercegovina, po uzoru na moderne europske demokracije, jednako osudi sve totalitarne režime i konačno prestane s politikom dvostrukih standarda prema žrtvama komunizma", zaključili su iz HSP-a BiH. 

Podsjetimo, u ponedjeljak je u Sarajevu održana konferencija pod nazivom "Jedinstvena i univerzalna vrijednost djela Bogdana Bogdanovića u BiH i odgovornost za njihovu zaštitu u zemlji i svijetu". 

Predsjednik Vlade Federacije BiH Nermin Nikšić pozvao je sve razine vlasti u BiH da zajednički podrže proces obnove Partizanskog groblja u Mostaru, kao i kandidaturu djela arhitekte Bogdana Bogdanovića u Bosni i Hercegovini za upis na UNESCO- ov popis svjetske baštine.

Pročitaj članak

Međunarodni je dan medicinskih sestara i tehničara: Tiha snaga koja spašava živote

Danas se diljem svijeta obilježava Međunarodni dan medicinskih sestara i tehničara – dan posvećen ljudima koji svakodnevno stoje na prvoj crti brige za bolesne, nemoćne i one kojima je pomoć najpotrebnija.  

Ovo je prilika da se zastane i oda poštovanje profesiji koja često ostaje u sjeni, a bez koje zdravstveni sustav ne bi mogao funkcionirati.  

Medicinske sestre i tehničari nisu samo dio sustava zdravstva. Oni su, prije svega, lice ljudskosti. Njihove ruke pružaju utjehu kada boli, njihova prisutnost vraća osjećaj sigurnosti, a njihova snaga često ostaje nevidljiva široj javnosti.  

Dok mnogi spavaju, oni ostaju budni uz pacijente. Ulaze ondje gdje drugi okreću glavu, noseći svakodnevno teret odgovornosti, stresa i emocija. Nerijetko upravo njihov osmijeh, riječ podrške ili tišina puna razumijevanja postaju ono što ljudima vraća vjeru i nadu.  

Njihov posao ne završava nakon smjene. Iza svakog radnog dana ostaju neprospavane noći, teške odluke, suze koje brišu drugima, ali i one koje sami potajno proliju. Unatoč svemu, nastavljaju dalje – tiho, predano i nesebično.  

Iako njihov rad rijetko završava na naslovnicama, njihov doprinos društvu je nemjerljiv. Bez medicinskih sestara i tehničara, kao i liječnika, zdravstvo bi bilo samo sustav bez duše.  

Zato je današnji dan podsjetnik da im treba zahvaliti – ne samo riječima, nego i poštovanjem koje zaslužuju svakoga dana u godini.  

Medicinske sestre i tehničari ostaju simbol humanosti, požrtvovnosti i brige za čovjeka.  

Od srca – hvala vam za svaku pruženu pomoć, svaku riječ utjehe i svaku borbu koju vodite za druge.

Pročitaj članak

Sveti Leopold Mandić – apostol ispovjedaonice i svjedok Božjeg milosrđa

foto Hercegovački portal

Na blagdan svetog Leopolda Bogdana Mandića, 12. svibnja, Katolička Crkva spominje se jednoga od najomiljenijih hrvatskih svetaca – poniznog kapucina kojega su vjernici prozvali “apostolom ispovjedaonice”. Gotovo cijeli svoj život proveo je slušajući ljude, dijeleći savjete, pružajući utjehu i navješćujući neizmjernu Božju ljubav kroz sakrament pomirenja.

Malen rastom, krhka zdravlja i nenametljive naravi, sveti Leopold živio je skrovito u kapucinskom samostanu u Padova, nedaleko bazilike sv. Antuna. Oko njega nikada nije bilo velike buke ni izvanjske slave, ali upravo je u tišini njegove ispovjedaonice nastajalo mnoštvo obraćenja i duhovnih preporoda.

Rođen je 12. svibnja 1866. godine u Herceg Novi, u siromašnoj, ali brojnoj i duboko vjerničkoj obitelji. Na krštenju je dobio ime Bogdan, kao osmo dijete među brojnim braćom i sestrama. Već od najranije dobi pokazivao je snažnu duhovnost i posebnu privrženost Kristu, pa njegova odluka za redovnički život nije bila iznenađenje.

Godine 1882. ulazi u kapucinsko sjemenište u Udinama, a za svećenika je zaređen 20. rujna 1890. u Venecija. Zbog nepovoljnih okolnosti nije mogao doći u domovinu proslaviti Mladu misu, pa je njegova obitelj uspomenu na taj veliki događaj sačuvala tek kroz fotografiju. Tu je žrtvu podnio smireno i s radošću, prihvaćajući sve kao Božju volju.

Njegovo glavno poslanje vrlo brzo postaje ispovjedaonica. Služio je u Veneciji, Zadru, Bassanu del Grappa, Kopru i Thieneu, a od 1909. trajno u Padovi. Gdje god bi došao, pred njegovom ispovjedaonicom stvarali bi se redovi ljudi svih staleža – od siromašnih radnika do profesora i uglednika. Privlačila ih je njegova blagost, poniznost i toplina.

Sveti Leopold svakoga je primao s poštovanjem i ljubavlju. Njegovu ispovjedaonicu jedan je prijatelj nazvao “salonom uljudnosti”, jer je svakom pokajniku pristupao nježno i bez osuđivanja. Često bi govorio: “Vratite se, bit ćemo prijatelji!”

Kada su mu predbacivali da je prema grešnicima previše blag, pokazivao bi na raspelo i odgovarao: “A što je tek s Njime, koji je umro za nas?”

Posebno je želio biti misionar među slavenskim narodima i raditi na jedinstvu kršćana. Kada je 1923. poslan u Rijeka, vjerovao je da će ostvariti taj san, no ubrzo je vraćen u Padovu. Tada svoje misionarsko djelovanje nastavlja molitvom, žrtvom i prikazivanjem patnji za jedinstvo Crkve.

Preminuo je 30. srpnja 1942. godine, pripremajući se za svetu misu. Posljednje riječi bile su mu molitva “Zdravo Kraljice”, upućena Blaženoj Djevici Mariji koju je nazivao “Blagoslovljenom Gospodaricom”. Na njegov sprovod došao je gotovo cijeli grad, a glas o njegovoj svetosti nastavio se širiti i nakon smrti.

Veliku je pobožnost dodatno potaknulo čudesno očuvanje njegove ispovjedaonice tijekom bombardiranja samostana 1944. godine, kada je ostala netaknuta među ruševinama. Njegovi posmrtni ostaci danas počivaju u kapucinskom samostanu u Padovi, koji je postao važno hodočasničko mjesto.

Svetim ga je proglasio Papa Ivan Pavao II. 16. listopada 1983. godine.

Zagrebačka crkva sv. Leopolda proglašava se svetištem

Na ovogodišnji blagdan sv. Leopolda Bogdana Mandića posebno će svečano biti u Zagreb. Samostanska i župna crkva sv. Leopolda Bogdana Mandića u Dubravi bit će danas proglašena nadbiskupijskim svetištem tijekom misnog slavlja koje će u 19 sati predvoditi zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša.

Župnik fra Josip Ćibarić istaknuo je kako je crkva tijekom godina postala svojevrsna “ispovjedaonica” istočnog dijela Zagreba, gdje se svakodnevno održavaju duhovni programi i gdje za velike blagdane ispovijeda dvadesetak svećenika na sedam jezika.

U crkvi se nalazi i relikvija prvoga stupnja Padre Pio, još jednog velikog kapucinskog ispovjednika, čime je dodatno naglašena duhovna povezanost dvojice svetaca koji su živjeli za sakrament pomirenja.

Proglašenje svetišta obilježit će i 25. obljetnicu župe, 10 godina od dolaska tijela sv. Leopolda te blagoslov novih orgulja, čime će blagdan ovog velikog hrvatskog sveca biti proslavljen na osobito svečan način.

Pročitaj članak

Poznati pjevač otvara ljetnu sezonu u mostarskoj Dalekoj obali

foto BHClubbing

Ljetna sezona u mostarskoj Dalekoj obali službeno počinje 30. svibnja koncertom popularnog regionalnog izvođača Relja, koji će otvoriti novu sezonu noćnih izlazaka i zabave u gradu.

Iz Daleke obale poručuju kako publiku očekuje večer puna dobre atmosfere, hitova i zabave koja će označiti povratak ljetnih izlazaka nakon duge zime.

“Vraćamo se noćima koje traju do jutra, pjesmama koje svi znaju napamet i atmosferi zbog koje se uvijek iznova vraćamo u Daleku. Ovo nije samo koncert – ovo je službeni početak ljeta u gradu”, poručili su organizatori.

Uz najavu prvog velikog koncerta sezone, objavljena je i promjena radnog vremena. Daleka obala ove će sezone raditi isključivo petkom i subotom, dok srijedom više neće biti organiziranih izlazaka.

Organizatori ističu kako će fokus tijekom ljeta biti na vikend programima i velikim glazbenim događajima, uz najavu brojnih nastupa i zabava koje će obilježiti sezonu u Mostaru.

Pročitaj članak

Akademici poslali snažnu poruku: Hrvati ne traže privilegije, nego ravnopravnost!

Hrvatska akademija za znanost i umjetnost u BiH (HAZU BiH) ponovno je upozorila na, kako navode, neravnopravan položaj Hrvata u Bosni i Hercegovini te pozvala na hitne izmjene Izbornog zakona BiH. U priopćenju koje je u ponedjeljak uputilo Predsjedništvo Akademije ističe se kako hrvatski narod već godinama ostaje bez mogućnosti da legitimno bira svoje političke predstavnike.

Iz HAZU-a BiH podsjećaju kako su još početkom 2025. godine domaćoj i međunarodnoj javnosti uputili Promemoriju s ciljem pokretanja izmjena Izbornog zakona, ali tvrde kako se ni nakon četiri izborna ciklusa ništa nije promijenilo. Smatraju kako hrvatskog člana Predsjedništva BiH i dalje ne bira većinski hrvatsko biračko tijelo, što ocjenjuju ozbiljnim narušavanjem ravnopravnosti konstitutivnih naroda.

U Akademiji ističu kako Hrvati ne traže privilegije, nego pravo na legitimno političko predstavljanje zajamčeno Daytonskim sporazumom i Ustavom BiH. Navode kako se kroz dugogodišnju praksu preglasavanja hrvatskom narodu nameću politički predstavnici bez stvarne potpore hrvatskih birača.

Govoreći o stanju u državi, iz HAZU-a BiH poručuju kako se Bosna i Hercegovina nalazi u dubokoj političkoj i institucionalnoj krizi te kako stabilnost zemlje nije moguća bez ravnoteže među trima konstitutivnim narodima.

“BiH je tronožac – tri naroda, tri jezika, tri tradicije i tri kulturna kruga. Stabilnost je moguća samo ako su sva tri naroda ravnopravna”, navodi se u priopćenju.

Akademija upozorava i kako su brojne izmjene Daytonskog sporazuma tijekom godina, prema mišljenju dijela stručnjaka ustavnog prava, dodatno oslabile ustavnopravni položaj Hrvata u BiH. Kritiziraju i koncept “jedan čovjek – jedan glas” u višenacionalnoj državi, tvrdeći kako takav model može dovesti do dominacije brojnijeg naroda nad malobrojnijim.

U priopćenju se ponovno ističe potreba federalnog uređenja Bosne i Hercegovine, koje bi, prema stavu HAZU-a BiH, omogućilo veću političku stabilnost, zaštitu prava konstitutivnih naroda i funkcionalniji sustav vlasti.

Na kraju pozivaju političke predstavnike i međunarodnu zajednicu na dijalog, međusobno uvažavanje i traženje rješenja koja će osigurati dugoročnu stabilnost i jednakopravnost svih naroda u Bosni i Hercegovini.

Pročitaj članak

Izložba o povijesti katoličkih sakralnih objekata diljem BiH

U kripti Franjevačkog samostana sv. Petra i Pavla u Mostaru u utorak, 12. svibnja, s početkom u 19 sati bit će otvorena izložba pod nazivom „Tragovima našega postojanja – projekti i nacrti katoličkih sakralnih objekata u BiH“. Događaj organizira Arhiv Bosne i Hercegovine, a održava se u sklopu manifestacije Mostarsko proljeće 2026. – XXVIII. dani Matice hrvatske.

Riječ je o izložbenoj i knjiškoj prezentaciji projekata i nacrta katoličkih sakralnih objekata u Bosni i Hercegovini, nastaloj nakon višegodišnjega istraživanja provedenog u Arhivu Bosne i Hercegovine te drugim relevantnim crkvenim i javnim arhivima.

Autori izložbe su prof. Sandra Biletić, viša arhivistica, i prof. dr. sc. Šimun Novaković, arhivski savjetnik i djelatnici Arhiva Bosne i Hercegovine. U izložbenom predgovoru istaknuli su kako je povijest bilo kojeg mjesta, institucije ili društvenog fenomena teško istraživati bez uvida u gradivo Arhiva BiH, koji smatraju jednom od najznačajnijih kulturnih institucija hrvatskog, ali i drugih naroda u Bosni i Hercegovini.

„Vođeni željom da se takva slika o Arhivu BiH barem djelomice izmijeni, a ujedno ukaže na bogatstvo hrvatske sastavnice bosanskohercegovačke povijesti, tražili smo najpogodniji način kako široj javnosti ukazati na bogatstvo gradiva koje se čuva u Arhivu BiH“, naveli su autori.

Recenzenti izložbe su dr. fra Robert Jolić, arhivar Hercegovačke franjevačke provincije, te prof. dr. sc. Miroslav Malinović s Arhitektonskog fakulteta Univerziteta u Banjoj Luci, dok je kratki povijesni osvrt o Katoličkoj crkvi u BiH pripremio mons. dr. Tomo Vukšić.

Uz izložbu je tiskan i prateći katalog, a kroz oko 150 izložbenih panoa predstavljene su sve župe koje danas pripadaju jednoj od triju bosanskohercegovačkih nadbiskupija i biskupija, odnosno dvjema franjevačkim provincijama. U postav su uključene i parohije Bosanskohercegovačkog grkokatoličkog vikarijata Križevačke eparhije koje djeluju na području BiH.

Župe su predstavljene kroz povijesni pregled, projekte i nacrte sakralnih objekata s njihova područja, a uz svaki projekt, nacrt i fotografiju navedeni su izvori iz kojih je sadržaj preuzet.

Iz Arhiva Bosne i Hercegovine pojasnili su kako su povijesni podaci o biskupijama i provincijama preuzeti sa službenih internetskih stranica crkvenih institucija, podaci o župama iz monografije „Stanje katoličkih župa“ iz 2011. godine, dok su nacrti crkava preuzeti iz karata Nikole Badankovića.

Pročitaj članak