VIDEO Fra Mario Knezović o kršćanskom identitetu Europe

U novoj epizodi podcasta Ćušpajz razgovora gostovao je fra Mario Knezović, hercegovački franjevac poznat po jasnim, izravnim i često hrabrim javnim istupima o pitanjima vjere, identiteta i društvenih kretanja. U razgovoru su otvorene teme koje posljednjih godina sve češće izazivaju rasprave u javnom prostoru – od položaja kršćanstva u Europi do odnosa društva prema Crkvi i duhovnim vrijednostima.

Fra Knezović osvrnuo se na pitanje je li Europa postupno izgubila svoj kršćanski identitet, naglasivši kako je kršćanstvo stoljećima bilo temelj europske kulture, prava i društvenog života. U tom kontekstu postavljeno je i pitanje gubi li narod doista vjeru ili je problem u tome što glas Crkve u današnjem društvu više nije dovoljno snažan i prisutan.

Posebna pozornost posvećena je i sve češćim napadima na kršćanske vrijednosti u javnom prostoru. Razgovor je otvorio pitanje zašto se u suvremenim društvima vjerski identitet nerijetko marginalizira te kakve posljedice to može imati za budućnost zajednice.

Fra Knezović govorio je i o važnosti duhovnih temelja za opstanak društva, ističući kako bez jasnih moralnih i duhovnih vrijednosti svaka zajednica dugoročno gubi svoj identitet i stabilnost. U tom kontekstu dotaknuto je i pitanje treba li Crkva danas govoriti glasnije i odlučnije o ključnim društvenim pitanjima.

Razgovor otvara i šire pitanje – vodi li se u suvremenom svijetu svojevrsna borba za dušu naroda, odnosno za očuvanje vrijednosti koje su stoljećima oblikovale europsku civilizaciju.

Cijeli razgovor s fra Marijom Knezovićem moguće je pogledati u priloženom videu.

Pročitaj članak

Dan za pamćenje za katolike: Crkva sv. Josip u Karlovcu papinska manja bazilika

Velik i povijesni dan za grad Karlovac i cijelu Crkvu u hrvatskom narodu dogodio se jučer kada je crkva sv. Josipa na Dubovcu uzdignuta na čast papinske manje bazilike. Ovaj naslov dodjeljuje se crkvenim građevinama od posebnog značenja te na vidljiv način povezuje određenu crkvu s Rimskim prvosvećenikom i sveopćom Crkvom, piše Radio Mrežnica.

Odluku o proglašenju objavio je zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša, čime je Nacionalno svetište sv. Josipa u Karlovcu dobilo posebno mjesto u životu Crkve u Hrvata. Ujedno će pročelje crkve nositi papinski grb, što je jedan od znakova povezanosti s papom i Apostolskom Stolicom.

Na početku svečanog misnog slavlja okupljene je pozdravio rektor svetišta mons. Antun Sente, istaknuvši kako je riječ o iznimnom danu za svetište i sve vjernike.

„Tu odluku Petra naših dana, Kristova namjesnika ovdje na zemlji, u ovom našem vremenu, svečano će nam obznaniti zagrebački nadbiskup mons. dr. Dražen Kutleša, nasljednik tako vrlih zagrebačkih pastira koji su ljubili Crkvu, častili Blaženu Djevicu Mariju i u njezinoj prisutnosti prepoznavali moćni zagovor svetog Josipa“, poručio je mons. Sente.

U uvodu u euharistijsko slavlje nadbiskup Kutleša naglasio je kako ovaj trenutak nadilazi samu građevinu.

„Ovaj trenutak nije samo priznanje arhitektonskoj ljepoti ili povijesnoj baštini, nego je prije svega priznanje živoj vjeri Božjega naroda koji se kroz desetljeća i naraštaje okupljao na ovome svetom mjestu kako bi molio, zahvaljivao i tražio zagovor svetoga Josipa, zaštitnika Hrvatske“, rekao je nadbiskup.

Dodao je kako naslov bazilike nije samo počasna titula jednoj crkvi, nego snažan znak zajedništva s Papom i poticaj vjernicima na još gorljiviji kršćanski život.

„Bazilika treba biti uzorno mjesto liturgijskoga života, gdje se Riječ Božja naviješta s novim žarom, a sakramenti slave s dostojanstvom koje priliči domu Božjem među ljudima. Zato današnji dan nije samo čast ovoj crkvi i ovomu gradu, nego radost cijeloj Zagrebačkoj nadbiskupiji i cijeloj Crkvi u hrvatskome narodu“, istaknuo je Kutleša.

Posebna duhovna milost vezana je uz ovo svetište. Prema odredbama Dikasterija za bogoštovlje i disciplinu sakramenata, vjernici koji pobožno posjete baziliku i sudjeluju u nekom svetom obredu – ili barem izmole Očenaš i Vjerovanje – mogu zadobiti potpuni oprost, uz uobičajene uvjete: sakramentalnu ispovijed, svetu pričest i molitvu na nakanu Svetoga Oca.

Ta se milost može primiti na više dana tijekom godine: na obljetnicu posvete bazilike (15. rujna), na svetkovinu sv. Josipa (19. ožujka), na svetkovinu svetih apostola Petra i Pavla (29. lipnja), na obljetnicu dodjele naslova bazilike (9. studenoga), zatim 10. lipnja kada se slavi sv. Josip zaštitnik Domovine te jednom godišnje na dan koji svaki vjernik može osobno izabrati.

Na taj način bazilika sv. Josipa u Karlovcu postaje posebno mjesto molitve, hodočašća i susreta s Božjim milosrđem, gdje će mnogi vjernici moći produbiti svoju vjeru i osjetiti snažni zagovor svetog Josipa, zaštitnika hrvatskog naroda.

Pročitaj članak

Mostar domaćin 95. zasjedanja biskupa: obilježit će se i važna obljetnica hrvatskih logoraša

U prostorijama Biskupskog ordinarijata u Mostar 20. i 21. ožujka održat će se 95. redovito zasjedanje Biskupska konferencija Bosne i Hercegovine (BK BiH). Na susretu će sudjelovati biskupi iz cijele zemlje koji će raspravljati o aktualnim pastoralnim i društvenim pitanjima Crkve u Bosni i Hercegovini.

Prema informacijama koje je objavila Katolička tiskovna agencija, zasjedanje će započeti u petak, 20. ožujka u 9 sati, dok je završetak predviđen u subotu, 21. ožujka, kada će u 12 sati biti održana konferencija za medije na kojoj će javnost biti upoznata s glavnim zaključcima.

Uoči početka zasjedanja, u četvrtak 19. ožujka u katedrali Katedrala Marije Majke Crkve bit će svečano proslavljena svetkovina svetog Josipa, zaštitnika Mostarsko-duvanjske biskupije. Misno slavlje u 18 sati predvodit će i propovijedati banjolučki biskup Željko Majić.

Iste večeri tijekom svete mise bit će obilježena i 32. obljetnica raspuštanja logora te razmjene hrvatskih logoraša iz logora Armije BiH „IV. osnovna škola“ u Mostaru. Nakon misnog slavlja planirano je paljenje svijeća i polaganje vijenaca kod spomenika poginulim braniteljima ispred Hrvatski dom hercega Stjepana Kosače na Rondou, nakon čega će biti organizirano i prigodno druženje.

Predsjednik Hrvatske udruge logoraša Hercegovačko-neretvanske županije Željko Mikulić podsjetio je na važnost ovog datuma. Istaknuo je kako se dan ranije, 18. ožujka, dogodila razmjena hrvatskih logoraša, neposredno nakon potpisivanja Washingtonski sporazum između Hrvata i Bošnjaka.

„Tog dana, uz pomoć UNPROFOR-a i Međunarodni Crveni križ, 73 hrvatska logoraša prebačena su na Bijeli brijeg, u krug bolnice. Među njima su bile i dvije žene koje su i danas s nama na obilježavanju. Prije toga održane su tri razmjene, ali samo za teško ranjene logoraše. Ukupno je u logoru ‘IV. osnovna škola’ bilo zatočeno 130 ljudi, a toga dana razmijenjena su 73“, prisjetio se Mikulić.

Predstojeći dani u Mostaru tako će, uz redovito zasjedanje biskupa, biti obilježeni i molitvom, sjećanjem te odavanjem počasti svima koji su prošli kroz stradanja ratnih godina.

Pročitaj članak

Nada za oboljele od raka: HNŽ počeo financirati testove koji mogu promijeniti tijek liječenja

Na prijedlog predstojnice Klinike za onkologiju Sveučilišne kliničke bolnice Mostar dr. Inge Marijanović, Zavod zdravstvenog osiguranja Hercegovačko-neretvanske županije od 1. ožujka počeo je u potpunosti pokrivati troškove dvaju važnih genetskih testova namijenjenih onkološkim pacijentima. Riječ je o testovima MammaPrint i FoundationOne, koji imaju značajnu ulogu u suvremenom pristupu liječenju raka, piše FederalnaTV.

Ovi napredni dijagnostički testovi pomažu liječnicima da preciznije procijene prirodu tumora te predvide mogućnost povratka bolesti. Zahvaljujući tim informacijama moguće je odabrati terapiju koja je najbolje prilagođena pojedinom pacijentu. Budući da su testovi vrlo skupi, do sada su bili dostupni tek manjem broju oboljelih.  

U onkologiji se genetsko profiliranje tumora sve više koristi jer omogućuje personalizirani pristup liječenju. Takav pristup pacijentima pruža dodatnu sigurnost, a liječnicima olakšava donošenje odluka o daljnjim koracima terapije.  Test MammaPrint prvenstveno je namijenjen ženama kod kojih je dijagnosticiran rani stadij karcinoma dojke. Analizom genetskog materijala tumora može se procijeniti kolika je vjerojatnost da se bolest ponovno pojavi u razdoblju od deset godina. Na temelju dobivenih rezultata liječnici lakše odlučuju je li pacijentici potrebna kemoterapija ili se može izbjeći.  S druge strane, FoundationOne koristi se kod bolesnika s uznapredovalim ili metastatskim oblikom bolesti. Ovaj test detaljno analizira genetske promjene unutar tumora te pomaže u otkrivanju terapija koje bi mogle biti najdjelotvornije, uključujući imunoterapiju i druge ciljane metode liječenja.  

Vrijednost ovih testova na tržištu iznosi nekoliko tisuća konvertibilnih maraka – MammaPrint košta oko 5200 KM, dok je cijena testa FoundationOne približno 4300 KM. Upravo zbog toga odluka o njihovom financiranju predstavlja značajan korak za zdravstveni sustav i veliku olakšicu za pacijente.  

Stručnjaci ističu kako se ovi testovi ne rade rutinski kod svih oboljelih, nego se njihova primjena procjenjuje individualno tijekom liječenja. Onkolozi ih preporučuju u slučajevima kada rezultati mogu bitno utjecati na izbor terapije.  

Cilj ovakvog pristupa je omogućiti bolesnicima učinkovitije i preciznije liječenje, uz izbjegavanje terapija koje možda ne bi imale željeni učinak. Iako su ovakvi testovi već dulje vrijeme dio međunarodnih smjernica za liječenje raka, njihova dostupnost u zdravstvenim sustavima regije tek se postupno širi. 

Pročitaj članak

Fra Luka Marković: Vrijeme je za više objektivnosti u bošnjačkim krugovima

Prosvjed protiv islamskog režima u Iranu nakon smrti Mahse Amini u Istanbulu, 10. prosinca 2022. Dilara Senkaya/Reuters

U svojoj najnovijoj kolumni fra Luka Marković upozorava na, kako navodi, nedostatak objektivnosti u pojedinim bošnjačkim intelektualnim krugovima kada je riječ o odnosu prema političkim i društvenim prilikama u islamskim zemljama te prema zapadnom svijetu.

Autor ističe kako se u javnom prostoru često govori o islamofobiji na Zapadu, dok se istodobno rijetko mogu čuti kritike prema teokratskim režimima u nekim muslimanskim državama. Posebno spominje Iran i Afganistan, za koje tvrdi da su primjeri država u kojima vlast ne dopušta građanima punu političku slobodu niti mogućnost odlučivanja o vlastitoj sudbini.

Prema Markoviću, izostanak kritike takvih režima stvara neravnotežu u javnoj raspravi. U kolumni navodi kako u pojedinim zapadnim državama muslimani uživaju široka građanska prava te da je moguće vidjeti i političke uspjehe ljudi muslimanskog podrijetla, uključujući sudjelovanje u vlasti i vođenje velikih gradova. Kao primjer navodi političara Cema Özdemira, koji je u Njemačkoj postao istaknuta politička figura.

Autor također podsjeća kako napadi ili politički sukobi u regiji Bliskog istoka, poput onih u kojima sudjeluju Izrael, Sjedinjene Američke Države i Iran, ne predstavljaju napad na islam kao religiju, nego su povezani s kompleksnim političkim odnosima i sigurnosnim pitanjima. U tom kontekstu spominje i ulogu organizacija poput Hamasa i Hezbollaha, koje iranske vlasti podržavaju u sukobima s Izraelom.

Fra Luka Marković naglašava i stanje unutar samog Irana, gdje vlast klera, prema njegovim riječima, često guši težnje mladih za većim slobodama i društvenim promjenama. Slično, kao problematično navodi i stanje u Afganistanu, osobito kada je riječ o položaju žena i slobodoumnih građana.

Na kraju kolumne autor poziva na uravnoteženiji pristup i više objektivnosti u javnim raspravama. Smatra kako jednostrane kritike Zapada, uz istodobno prešućivanje problema u nekim islamskim državama, mogu stvoriti pogrešnu sliku i dodatno produbiti nerazumijevanje među ljudima.

Cijelu kolumnu autora fra Luke Markovića moguće je pročitati na portalu Katoličkog tjednika.

Pročitaj članak

Vozači u BiH dobivaju novu pogodnost: Uvodi se dodatna registarska tablica

U Bosni i Hercegovini stupile su na snagu značajne izmjene propisa koje se odnose na registraciju vozila, vozačke dozvole te licenciranje profesionalnih vozača. Kako navode iz Ministarstvo transporta i komunikacija Bosne i Hercegovine, cilj novih pravila je pojednostaviti administrativne procedure, smanjiti birokratske prepreke i domaće propise približiti standardima Europske unije, piše Tuzlainfo.ba.

Izmjene su objavljene u Službeni glasnik Bosne i Hercegovine i obuhvaćaju tri važna pravilnika: Pravilnik o registraciji vozila, Pravilnik o vozačkoj dozvoli te Pravilnik o uvjetima za izdavanje licence i kvalifikacijske kartice vozača.

Dodatna registarska tablica i jednostavnije procedure

Jedna od najznačajnijih novosti odnosi se na mogućnost izdavanja dodatne registarske tablice, u javnosti poznate i kao treća tablica. Ova opcija predviđena je u situacijama kada dođe do gubitka, krađe ili oštećenja jedne od postojećih tablica.

Prema novim pravilima, dodatna tablica može se izdati za vozila težih kategorija i njihova priključna vozila, a rok za izdavanje iznosi osam radnih dana. U hitnim slučajevima vozači će je moći dobiti već u roku od tri dana.

Ovakvo rješenje posebno bi trebalo pomoći prijevoznicima jer će smanjiti situacije u kojima vozila zbog administrativnih postupaka danima ne mogu sudjelovati u prometu.

Uz to, ukinuta je obaveza objavljivanja gubitka ili krađe registarske tablice u službenim novinama, što vozačima donosi dodatnu uštedu vremena i novca.

Nove registarske tablice za motocikle

Promjene se odnose i na izgled registarskih tablica za motocikle. One će ubuduće biti standardizirane u dvije dimenzije te će sadržavati plavo polje s oznakom BIH, slično kao na tablicama za putnička vozila.

Predviđene su dvije veličine:

• 240 × 130 mm za motocikle zapremine veće od 101 cm³
• 170 × 130 mm za motocikle manje zapremine

Ovim izmjenama želi se postići veća usklađenost s europskim standardima i lakša identifikacija vozila iz Bosne i Hercegovine u međunarodnom prometu.

Olakšice za registraciju pojedinih vozila

Novi propisi donose i određene olakšice vlasnicima posebnih kategorija vozila. Registracija oldtimera, traktora, radnih strojeva, motokultivatora te vozila zapremine do 50 kubika više neće imati vremensko ograničenje.

Unatoč tome, vlasnici tih vozila i dalje su obvezni redovito obavljati tehnički pregled te imati važeću policu osiguranja.

Promjene u pravilima za vozačke dozvole

Izmjene su uvedene i u pravilnik koji regulira izdavanje vozačkih dozvola. Posebna novost odnosi se na profesionalne vozače kojima je izrečena zabrana upravljanja samo određenom kategorijom vozila.

Umjesto dosadašnje prakse potpunog oduzimanja vozačke dozvole, sada će biti moguće izdati zamjensku dozvolu u kojoj će biti evidentirana zabrana samo za određenu kategoriju.

Na taj način vozači će i dalje moći obavljati svoj posao koristeći druge kategorije vozila dok zabrana traje.

Također su uvedeni novi obrasci i preciznije definirane procedure kako bi postupci bili ujednačeni na području cijele države.

Novi model obuke profesionalnih vozača

Treći paket izmjena odnosi se na sustav izdavanja licenci i kvalifikacijskih kartica profesionalnih vozača. Najveća novost je uvođenje koncepta tzv. „centara izvrsnosti“.

Riječ je o modelu prema kojem će kompanije s velikim voznim parkovima i dugogodišnjim iskustvom moći dio obuke za svoje vozače provoditi unutar vlastite organizacije. Završni ispiti ipak će se i dalje polagati pred ovlaštenim stručnim institucijama.

Sve navedene promjene predstavljaju dio šireg procesa modernizacije sustava registracije vozila i izdavanja vozačkih dokumenata u Bosni i Hercegovini, s ciljem usklađivanja domaćih propisa s europskim pravilima i pojednostavljenja postupaka za građane i prijevoznike.

Pročitaj članak

Poseban trenutak za vjernike: relikvije svete Male Terezije i njezinih roditelja stižu među vjernike

U povodu skorog dolaska relikvija Sveta Mala Terezija te njezinih roditelja, Louis Martin i Zélie Martin, u Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu i Srbiju, Organizacijski odbor uputio je poziv vjernicima da se uključe u pripremu duhovnog sadržaja koji će pratiti ovaj značajan događaj, prenosi Medjugorje-info.com.

Kako je priopćeno u srijedu, 11. ožujka, cilj inicijative jest zajednički pripremiti molitvene i meditativne materijale koji će pomoći vjernicima svih uzrasta da se dublje upoznaju s duhovnošću svete Male Terezije te sa životnim svjedočanstvom svetosti njezinih roditelja.  

„Želja nam je zajednički pripremiti molitvene i meditativne materijale koji će pomoći vjernicima svih uzrasta da se dublje susretnu s duhovnošću sv. Male Terezije i primjerom svetosti njezinih roditelja“, poručili su iz Organizacijskog odbora.  

Poziv je upućen župnim zajednicama, molitvenim skupinama, redovničkim zajednicama, ali i pojedincima – glazbenicima, pjesnicima i svima koji žele svojim darovima doprinijeti duhovnoj pripravi. Organizatori pozivaju zainteresirane da pošalju autorske materijale poput molitava, meditacija, razmatranja, duhovnih tekstova, pjesama s notnim zapisom te katehetskih ili molitvenih materijala namijenjenih različitim skupinama vjernika.  

Posebno su dobrodošli sadržaji prilagođeni određenim dobnim i životnim skupinama, među kojima su djeca, mladi, obitelji, starije osobe, branitelji te molitvene i župne zajednice.  

Sve pristigle materijale pregledat će Organizacijski odbor, a oni će biti objavljeni na službenim mrežnim stranicama karmel.hr i karmelbsi.hr. Odabrani tekstovi poslužit će kao pomoć u molitvenoj i pastoralnoj pripravi za dolazak relikvija u župama i redovničkim zajednicama.  

Svi koji žele sudjelovati u ovoj duhovnoj inicijativi svoje priloge mogu poslati najkasnije do 31. ožujka na adresu elektroničke pošte: malaterezija2026@gmail.com. 

Dolazak relikvija svete Male Terezije i njezinih roditelja predstavlja poseban duhovni događaj za vjernike u regiji te priliku za dublje upoznavanje s porukom jednostavne, ali snažne vjere koju je ova velika svetica ostavila Crkvi.

Pročitaj članak

Poznati svećenici dolaze u Međugorje: Najavljena velika Domovinska duhovna obnova

U Međugorju će se od 10. do 12. travnja 2026. godine održati 5. Domovinska duhovna obnova, susret koji okuplja branitelje, njihove obitelji, mlade i sve vjernike koji žele sudjelovati u zajedničkoj molitvi i duhovnom promišljanju o važnim vrijednostima za život pojedinca i naroda.

Duhovna obnova održava se pod geslom „Evo me, mene pošalji!“, a organizira je Bratovština Marijanski zavjet za Domovinu. Riječ je o petom izdanju ovog susreta, dok će se četvrti put održati upravo u Međugorju, koje je posljednjih godina postalo jedno od važnijih mjesta okupljanja sudionika ove inicijative.

Cilj Domovinske duhovne obnove jest povezati iskustvo vjere s ljubavlju prema Domovini, ali i otvoriti prostor za promišljanje o vrijednostima zajedništva, zahvalnosti i oprosta. Susret je namijenjen ponajprije hrvatskim braniteljima i članovima njihovih obitelji, no vrata su otvorena i mladima, hodočasnicima te svima koji žele sudjelovati u molitvenom programu.

Program duhovne obnove uključuje svakodnevnu molitvu, pobožnost krunice, križni put, duhovne nagovore te zajedničko druženje sudionika. Organizatori naglašavaju kako je riječ o susretu koji nastoji produbiti osobnu vjeru i potaknuti sudionike na život u duhu kršćanskih vrijednosti u svakodnevici.

Duhovne nagovore tijekom ovogodišnje obnove predvodit će trojica poznatih svećenika: Jozo Grbeš, Damir Stojić i Ivan Ike Mandurić. Sva trojica i ranijih su godina sudjelovala na ovom susretu te svojim nagovorima i svjedočanstvima pridonijela duhovnom bogatstvu programa.

Organizatori pozivaju članove Bratovštine, sudionike Marijanskog zavjeta za Domovinu, branitelje, mlade i sve zainteresirane da se pridruže ovom susretu u Međugorju i provedu nekoliko dana u molitvi, zajedništvu i duhovnoj obnovi.

Za sudjelovanje je potrebno prijaviti se putem elektroničke prijavnice O V D J E.

Pročitaj članak

„Slijep sam bio, a sada vidim“ – evanđelje koje otvara oči i današnjem čovjeku

Četvrta korizmena nedjelja, u narodu poznata kao Sredoposna, označava svojevrsnu sredinu korizmenoga hoda. Crkva nas u toj nedjelji podsjeća da korizma nije samo vrijeme pokore i odricanja, nego i vrijeme nade. Usred ozbiljnosti posta i razmišljanja o vlastitim slabostima, vjerniku se ponovno otvara pogled prema svjetlu uskrsne radosti.

Upravo u tom duhovnom ozračju liturgija nam donosi snažan odlomak iz Evanđelja po Ivanu u kojemu Isus Krist ozdravlja čovjeka slijepa od rođenja. Taj događaj, uz to što je čudo tjelesnoga ozdravljenja, ono je i duboka pouka o duhovnom gledanju i prepoznavanju Božje prisutnosti i providnosti.

Sljepoća koja postaje svjedočanstvo

Dok Isus prolazi, ugleda čovjeka slijepa od rođenja. Učenici odmah postavljaju pitanje koje je često prisutno i u ljudskom razmišljanju: tko je kriv za njegovu patnju? No Isus ruši takav način gledanja. On ne traži krivca nego otkriva smisao:

„Niti sagriješi on niti njegovi roditelji, nego je to zato da se na njemu očituju djela Božja.“

Tako se patnja pretvara u prostor Božjega djelovanja. Isus zatim pljuvačkom i zemljom načini kal, premaže slijepčeve oči i pošalje ga da se opere u kupalištu Siloam. Čovjek posluša – ode, umije se i vrati gledajući.

Njegovo ozdravljenje izaziva nevjericu i raspravu. Susjedi se pitaju je li to doista onaj prosjak kojega su poznavali. Farizeji ga ispituju, sumnjaju i pokušavaju osporiti čudo. No bivši slijepac izgovara jednostavne riječi koje su kroz stoljeća ostale snažno svjedočanstvo vjere:

„Slijep sam bio, a sada vidim.“

Tko zapravo vidi?

Ovaj evanđeoski događaj otkriva paradoks: onaj koji je bio slijep počinje vidjeti i vjerovati, dok oni koji su uvjereni da sve znaju ostaju zatvoreni za istinu. Čovjek koji je ozdravljen postupno dolazi do spoznaje: najprije govori o Isusu kao o „čovjeku“, zatim ga naziva „prorokom“, a na kraju, kad ga Isus ponovno susretne, ispovijeda vjeru:

„Vjerujem, Gospodine!“

U tom trenutku događa se pravo ozdravljenje – ne samo očiju, nego i srca.

Poruka za naše vrijeme

Korizma je vrijeme u kojemu Crkva poziva svakoga vjernika da se zapita: vidim li doista? Možemo imati zdrave oči, a ipak biti slijepi za Božju prisutnost, za potrebe bližnjih ili za istinu koja nas poziva na obraćenje.

Sredoposna nedjelja podsjeća nas da Isus i danas želi otvoriti oči našega srca. On to čini po svojoj riječi, po sakramentima, po susretima s ljudima koji svjedoče vjeru. Potrebno je samo, poput onoga slijepca, poslušati i učiniti korak vjere.

Pogled prema svetom Josipu

Dok nastavljamo korizmeni hod, idući tjedan Crkva slavi velikoga zaštitnika – Svetog Josipa, zaručnika Blažene Djevice Marije. Njegov blagdan podsjeća na čovjeka tihe, ali snažne vjere. Josip nije govorio mnogo, ali je svojim životom pokazao što znači vjerovati Bogu i slijediti njegovu volju.

U tom smislu, sveti Josip može biti uzor svakome vjerniku: čovjek koji vidi Božje planove i onda kada ih svijet ne razumije.

Od tame prema svjetlu

Evanđelje ove nedjelje snažno odjekuje Isusovim riječima:

„Dok sam na svijetu, svjetlost sam svijeta.“

Korizma nas vodi upravo prema tom svjetlu. Na kraju toga puta čeka nas Uskrs – pobjeda života nad tamom.

Zato je Sredoposna nedjelja poziv na ohrabrenje: ako smo i lutali u duhovnoj sljepoći, Krist nas može ponovno dovesti do svjetla. Dovoljno je iskreno priznati, poput onoga ozdravljenog čovjeka:

„Slijep sam bio, a sada vidim.“

Pročitaj članak

Doktorica iz BiH dobitnica prestižne nagrade za medicinska istraživanja

Doktorica Jelena Petković-Dabić iz Bosne i Hercegovine osvojila je Međunarodnu Medis nagradu za medicinska istraživanja (IMA), jedno od najprestižnijih priznanja u području dermatologije. Ovo priznanje ističe uspjehe bosanskohercegovačke medicine i motivira znanstvenike na daljnje istraživanje i inovacije, piše Pogled.ba.

Dr. Petković-Dabić je posebno ponosna na svoj istraživački tim i zajednički rad koji je doveo do ovog priznanja. Njeno istraživanje bilo je prvo kliničko ispitivanje u svijetu koje je analiziralo učinak lijeka Ozempic, koji se primarno koristi za liječenje dijabetesa, kod pacijenata koji istovremeno boluju od psorijaze i dijabetesa.

Natjecanje Međunarodnih Medis nagrada već dvanaestu godinu zaredom prepoznaje izvanredna postignuća liječnika i farmaceuta iz 11 zemalja srednje i istočne Europe. Osim dr. Petković-Dabić, ovogodišnji laureati uključuju stručnjake iz različitih područja medicine i farmacije, poput dr. Milice Bajčetić u farmaciji, dr. sc. Zdeneka Rušavého u ginekologiji, dr. Helene Ostović u intenzivnoj njezi i anesteziologiji, dr. Berislava Rušku u neurologiji, te dr. sc. Leon Marković u oftalmologiji.

Svečana dodjela održana je u Ljubljani, a uvodni govor održala je predsjednica Republike Slovenije, Nataša Pirc Musar. Istaknula je važnost međunarodne suradnje u znanosti:

„Svaki znanstveni rad, eksperiment i istraživanje može biti važan korak u širenju znanja. Kada se ti koraci povežu, stvaraju put napretka za cijelo društvo. Znanost ne poznaje nacionalne granice; pripada čovječanstvu i osvjetljava svijet.“

Tone Strnad, osnivač Međunarodnih Medis nagrada, naglasio je kako je cilj nagrade prepoznati liječnike i farmaceute koji uz svakodnevni rad s pacijentima aktivno doprinose razvoju medicinske i farmaceutske znanosti.

„Iako možda ne znamo koja će istraživanja dovesti do velikih otkrića, jasno je da bez njih nema napretka. Nagrada simbolizira predanost, znanje i inovaciju.“

Ovogodišnje izdanje Medis nagrada otvoreno je za znanstvenoistraživačke radove objavljene u publikacijama s faktorom utjecaja većim od 1500. Ukupno je pristiglo 243 prijave iz Austrije, Bugarske, BiH, Češke, Crne Gore, Hrvatske, Mađarske, Sjeverne Makedonije, Slovačke, Slovenije i Srbije, od kojih je 196 ispunilo sve visoke kriterije za nominaciju.

Međunarodne Medis nagrade prepoznaju pionirske liječnike i farmaceute koji, uz svakodnevni rad s pacijentima, provode inovativna istraživanja. Dobitnici nagrade primaju brončanu statuu Budućnosti, diplomu i financijsku nagradu. Osim priznanja, nagrada potiče širenje znanja, jačanje suradnje i razvoj novih medicinskih pristupa u liječenju bolesti. Priznanje je ustanovljeno 2014. godine na inicijativu slovenske tvrtke Medis, d.o.o.

Pročitaj članak

Google Maps dobio moćnu AI funkciju – evo što sada sve može raditi!

Google Maps dobio je jednu od najvećih nadogradnji posljednjih godina, a ključnu ulogu u novim mogućnostima ima sustav umjetne inteligencije Gemini. Zahvaljujući toj tehnologiji, korisnicima se otvara potpuno novi način pretraživanja lokacija i planiranja putovanja.

Jedna od najzanimljivijih novosti je funkcija Ask Maps, koja omogućuje komunikaciju s kartom gotovo kao u razgovoru. Umjesto klasičnog pretraživanja, korisnici sada mogu postavljati konkretna pitanja – primjerice gdje u blizini mogu napuniti mobitel, pronaći sportski teren za večernju rekreaciju ili otkriti zanimljiva mjesta koja vrijedi posjetiti tijekom putovanja. Sustav pritom analizira ogromnu bazu podataka s više od 300 milijuna lokacija te koristi iskustva i recenzije više od 500 milijuna korisnika kako bi ponudio personalizirane prijedloge, rute i procijenjeno vrijeme dolaska.

Uz to, predstavljena je i funkcija Immersive Navigation, koja donosi značajno unaprijeđeno iskustvo navigacije – najveće u posljednjem desetljeću. Nova tehnologija omogućuje trodimenzionalni prikaz rute s brojnim detaljima poput prometnih traka, semafora, pješačkih prijelaza i drugih važnih elemenata na cesti.

Navigacija je dodatno poboljšana pametnim zumiranjem i jasnijim pregledom rute, dok su glasovne upute sada prirodnije i preciznije. Sustav također pravodobno upozorava vozače na prometne gužve, radove na cesti ili moguće nesreće, čime vožnja postaje sigurnija i učinkovitija.

Nova funkcija Ask Maps najprije će biti dostupna korisnicima mobilnih uređaja u Sjedinjenim Američkim Državama i Indiji, dok će se unaprijeđena navigacija postupno uvoditi i na druge platforme, uključujući uređaje s operativnim sustavima Android i iOS, kao i sustave Apple CarPlay te Android Auto.

Ova nadogradnja pokazuje kako umjetna inteligencija sve snažnije mijenja način na koji korisnici koriste digitalne karte i planiraju svoja putovanja. 

Pročitaj članak

Uz prisustvo velikog broja vjernika pokopan bivši goranački župnik fra Ferdo Boban

U Veljacima i Posušju, uz prisustvo velikog broja vjernika i svećenika, održan je posljednji ispraćaj fra Ferde Bobana, svećenika Hercegovačke franjevačke provincije. Tijelo pokojnog fra Ferde bilo je izloženo u župnoj crkvi u Veljacima od 12:30 do 13:00 sati, a zatim na groblju Martića Križ u Posušju od 14:00 sati. Sveta misa zadušnica i pokop održani su u 15:00 sati na istom groblju.

Svetu misu predvodio je mostarsko-duvanjski biskup Petar Palić, dok je propovijed i obred ukopa predvodio provincijal Hercegovačke franjevačke provincije fra Jozo Grbeš. Sprovodu je prisustvovalo šezdesetak svećenika, među kojima su bili i generalni vikar biskupija don Nikola Menalo, fra Miro, vikar Hercegovačke franjevačke provincije, zatim fra Jozo Marinčić, bivši provincijal Franjevačke provincije sv. Križa Bosne Srebrene, kao i dvojica subraće koji su s fra Ferdom djelovali u misijama u Albaniji.

Fra Ferdo Boban rođen je 5. studenoga 1961. godine u Batinu, u župi Posušje, od roditelja Joze i Ive r. Bakula. Kršten je tri dana kasnije u Posušju, a sakrament svete potvrde primio je 25. srpnja 1971. godine. Osnovnu školu završio je u Posušju, a potom je nastavio školovanje u Franjevačkoj klasičnoj gimnaziji u Visokom, gdje je maturirao 1980. godine.

U Franjevački red i Hercegovačku franjevačku provinciju stupio je 15. srpnja 1980. na Humcu, započevši godinu novicijata, koji je privremeno prekinuo zbog služenja vojnog roka u Novom Sadu. Prve privremene redovničke zavjete položio je 20. rujna 1982., a svečane, doživotne zavjete 24. rujna 1985. godine. Filozofsko-teološki studij započeo je u Makarskoj, a diplomirao na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu 1987. godine. Đakonat mu je povjerio biskup Pavao Žanić 29. lipnja 1987., a svećeničko ređenje primio je godinu dana kasnije u Mostaru.

Njegovo pastoralno djelovanje počelo je kao župni vikar i duhovni pomoćnik u Kočerinu, Tomislavgradu i Seonici. Godine 1993. odlazi u misije u Albaniju, gdje je služio u Laçu i Rubiku, a od 2001. do 2004. obnašao je službu župnika i gvardijana u Laçu.

Po povratku u Hercegovinu 2004. godine, fra Ferdo djelovao je kao župni vikar i župnik na više lokacija: Gorancima, Gradnići, a od 2016. godine bio je gvardijan samostana u Konjicu i župni upravitelj župe Glavatičevo. Svoj život završio je kao župni vikar u Veljacima.

Fra Ferdo Boban bio je poznat po svojoj jednostavnosti, skromnosti i nesebičnom služenju, uvijek u blizini vjernika. Njegova druželjubivost, vedrina i ljubav prema sportu, posebice nogometu, ostavit će trajni trag u zajednici.

Podsjetimo, fra Ferdo preminuo je 12. ožujka 2026. godine u 65. godini života, 46. godini redovništva i 38. godini svećeništva.

Pokoj vječni daruj mu, Gospodine!

 

 

 

Pročitaj članak

Mirovine u Federaciji BiH dobivaju novu računicu: Evo koliki je sada opći bod!

Upravni odbor Federalnog zavoda za mirovinsko i invalidsko osiguranje donio je odluku o usklađivanju vrijednosti općeg boda za 2026. godinu, koji će ubuduće iznositi 26,34 konvertibilne marke. Ova promjena važna je jer upravo vrijednost općeg boda predstavlja jednu od ključnih stavki u izračunu visine mirovina.

Odluka je donesena na temelju odredbi Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju, a riječ je o aktu Upravnog odbora kojim se svake godine usklađuje vrijednost boda u skladu s ekonomskim pokazateljima.

Kako je pojašnjeno u priopćenju Zavoda, povećanje općeg boda rezultat je rasta prosječne bruto plaće u prethodnoj godini. Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, prosječna bruto plaća u Federaciji BiH porasla je za 16,3 posto, što je bio temelj za novo usklađivanje.

Na odluku Upravnog odbora prethodno je suglasnost dala i Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, čime su ispunjeni svi zakonski uvjeti za njezinu primjenu. Dokument je potom objavljen i u Službenim novinama Federacije BiH.

Nova vrijednost općeg boda primjenjivat će se prilikom obračuna mirovina od 1. siječnja 2026. godine, što znači da će taj iznos biti osnova za određivanje visine mirovina osiguranika u sustavu mirovinskog i invalidskog osiguranja u Federaciji BiH.

Pročitaj članak

Počinje omiljena pobožnost: 13 utoraka sv. Anti ponovno okuplja vjernike

U Katoličkoj crkvi 17. ožujka započinje jedna od najpoznatijih i najomiljenijih pobožnosti posvećenih svetom Anti Padovanskom – pobožnost 13 utoraka svetom Anti. Riječ je o dugoj duhovnoj pripravi koja prethodi blagdanu ovog velikog sveca, a započinje trinaest utoraka prije njegova blagdana, 13. lipnja.  

I u Franjevačka crkva sv. Petra i Pavla ova pobožnost već godinama okuplja veliki broj vjernika. Svakoga utorka vjernici se okupljaju na molitvi, svetoj misi i zazivu zagovora sv. Ante, sveca kojega narod posebno štuje kao moćnog zagovornika u potrebama, zaštitnika obitelji i pomoćnika u pronalasku izgubljenih stvari.  

Posebnost ovogodišnje pobožnosti u mostarskoj franjevačkoj crkvi jest da će svaki utorak biti posvećen jednoj temi tjelesnih i duhovnih djela milosrđa, kroz koje će se vjernici poticati na konkretnu kršćansku ljubav i pomoć bližnjima.  

Program pobožnosti raspoređen je kroz trinaest utoraka:

• 17. ožujka – Gladna nahraniti i napojiti
• 24. ožujka – Siromaha odjenuti
• 31. ožujka – Putnika primiti
• 7. travnja – Bolesna i utamničenika pohoditi
• 14. travnja – Zarobljenike i prognanike pomagati
• 21. travnja – Mrtva pokopati 
• 28. travnja – Dvoumna savjetovati
• 5. svibnja – Neuka poučiti
• 12. svibnja – Grješnika pokarati
• 19. svibnja – Žalosna i nevoljna utješiti
• 26. svibnja – Uvredu oprostiti
• 2. lipnja – Nepravdu strpljivo podnositi
• 9. lipnja – Za žive i mrtve Boga moliti  

Kroz ove teme vjernici će biti pozvani produbiti razumijevanje djela milosrđa koja Crkva stoljećima stavlja u središte kršćanskog života. Upravo su ta djela, kako ističu franjevci, konkretan način življenja evanđelja u svakodnevici.  

Blagdan svetog Ante Padovanskog slavi se 13. lipnja, a pobožnost 13 utoraka tradicionalno je vrijeme posebne priprave za taj dan, gdje se okuplja tisuće vjernika na Humcu u Ljubuškom. 

Pročitaj članak

Austrija uvodi hrvatski jezik kao poseban predmet u školama

Hrvatski jezik jedan je od ključnih elemenata identiteta hrvatskoga naroda. Kao dio južnoslavenske skupine slavenskih jezika razvijao se kroz stoljeća književne, kulturne i političke povijesti, oblikujući vlastitu normu, pravopis i bogat rječnik. Danas je službeni jezik Republike Hrvatske i jedan od službenih jezika Europske unije, što potvrđuje njegov međunarodni status i važnost, piše Dnevno.hr.

Zbog brojnih migracija tijekom 20. stoljeća, ali i nakon pristupanja Hrvatske Europskoj uniji, hrvatski jezik raširen je i izvan granica matične države. Posebno je snažna hrvatska zajednica u Bosni i Hercegovini, gdje su Hrvati jedan od triju konstitutivnih naroda, ali i u Austriji, koja je već desetljećima jedno od glavnih odredišta hrvatskog iseljeništva.

Procjenjuje se da u Austriji danas živi nekoliko stotina tisuća ljudi hrvatskog podrijetla. Posebno mjesto u toj zajednici imaju Gradišćanski Hrvati, autohtona manjina koja ondje živi više od pet stoljeća i broji oko 50 tisuća pripadnika. Uz njih, posljednjih desetljeća značajno je porastao i broj novijih hrvatskih doseljenika.

Upravo zbog brojnosti hrvatske zajednice, pitanje jezika u obrazovnom sustavu Austrije već se neko vrijeme nalazi u fokusu javnosti. Austrijske vlasti sada su najavile važnu promjenu: u školama će biti omogućena nastava na hrvatskom jeziku kao zasebnom predmetu, umjesto dosadašnjeg modela poznatog kao BKS (bosanski, hrvatski, srpski), u kojem su se ova tri jezika poučavala u zajedničkom okviru.

Tu je odluku u Zagrebu predstavila austrijska ministrica za Europu i međunarodne poslove Beate Meinl-Reisinger na zajedničkoj konferenciji za medije s hrvatskim ministrom vanjskih i europskih poslova Gordanom Grlićem Radmanom. Prema njezinim riječima, austrijsko Ministarstvo obrazovanja povući će preporuku iz 1996. godine kojom se poticalo zajedničko poučavanje bosanskog, hrvatskog i srpskog jezika bez razdvajanja učenika prema etničkoj pripadnosti.

Ta je preporuka tijekom godina dovela do modela u kojem su se sva tri jezika podučavala zajedno, što je često izazivalo rasprave među pripadnicima hrvatske zajednice. Novom odlukom školama će biti dana veća autonomija, pa će se omogućiti organiziranje nastave na hrvatskom jeziku kao zasebnom predmetu.

Pitanje statusa hrvatskog jezika u Austriji aktualizirano je i ranije. Početkom 2024. godine objavljeno je da će austrijska pokrajina Štajerska od školske godine 2024./25. uvesti hrvatski jezik kao samostalan predmet materinskoga jezika u redovnom obrazovnom sustavu. Taj potez ocijenjen je važnim korakom prema potpunom priznavanju hrvatskog jezika u austrijskom školstvu.

Ministar Grlić Radman najavu austrijske ministrice nazvao je iznimno dobrom viješću, naglašavajući da hrvatska zajednica u Austriji ima važnu ulogu u povezivanju dviju država. Istaknuo je kako Hrvati u Austriji, zajedno s Austrijancima koji žive u Hrvatskoj, predstavljaju snažan most u jačanju međusobnih odnosa.

Dodao je i kako je za hrvatsku zajednicu posebno važno da se hrvatski u austrijskim školama poučava kao samostalan jezik jedne članice Europske unije, a ne u sklopu, kako je rekao, „umjetnih konstrukcija poput BKS-a“.

Pročitaj članak