LIVANJSKI BRANITELJI: ‘Klix je zaigrao opasnu igru s ugledom HVO-a!’

foto Bljesak.info

Udruga branitelja Domovinskog rata HVO-a Gradski odbor Livno najavila je pokretanje pravnih postupaka protiv portala Klix.ba, tvrdeći da je u objavljenom tekstu njihovom otvorenom pismu pridodan sadržaj koji nije bio dio izvornog dokumenta te da je time nanesena šteta ugledu HVO-a, hrvatskih generala i livanjskih branitelja. 

Iz Udruge navode kako su zbog spornog sadržaja već podnijeli žalbu Vijeću za tisak i online medije u BiH, a pripremljena je i tužba za klevetu i naknadu štete protiv društva koje stoji iza portala.  

Spor je nastao nakon što je Klix.ba 23. rujna objavio otvoreno pismo livanjskih branitelja u kojem su se oni osvrnuli na pitanje datuma osnivanja Brigade ‘Petar Krešimir IV.’ i način na koji se u javnosti prikazuje ratna povijest Livna.

U Udruzi tvrde da je uz njihovo otvoreno pismo naknadno objavljen i dio teksta koji se odnosi na haške presude i ratne zločine, a koji, kako ističu, nije bio sastavni dio njihovog izvornog priopćenja.  

Branitelji takav potez smatraju pokušajem da se njihova rasprava o povijesnim činjenicama vezanim uz ustroj Livanjske brigade poveže s ratnim zločinima i na taj način naruši ugled HVO-a i njegovih pripadnika.  

‘Naša rasprava tiče se isključivo utvrđivanja povijesnih činjenica vezanih za obranu Livna u travnju 1992. godine’, navode iz Udruge.  

Posebno ističu da se ne slažu s načinom na koji se u javnosti prikazuje pitanje osnivanja Brigade ‘Petar Krešimir IV.’. Udruga tvrdi da službeni dokumenti koje posjeduje upućuju na 6. srpnja 1992. kao datum njezina formalnog ustroja, dok se u javnosti posljednjih godina kao datum osnivanja navodi 23. rujna 1991. godine.

Udruga je ranije upozorila i da se Dan branitelja Livna ne bi trebao vezivati uz rujan 1991., nego uz travanj 1992., kada su se vodile ključne borbe za obranu Livna. Prema njihovim navodima, na više od 80 kilometara dugoj bojišnici poginula su 114 branitelja, dok ih je oko 200 ranjeno. 

Livanjski branitelji sada poručuju da neće odustati od pravne zaštite ugleda koji, kako smatraju, pripada svim onima koji su sudjelovali u obrani Livna.  

Iz Udruge navode da su Klixu 24. rujna uputili službeni demantij, ali tvrde da uredništvo nije postupilo prema njihovom zahtjevu. Zbog toga su, kako ističu, odlučili pravdu potražiti pred nadležnim institucijama.  

‘Istina i čast HVO-a nisu na prodaju niti na raspolaganju za medijske manipulacije’, poručili su iz Udruge branitelja Domovinskog rata HVO GO Livno.  

Pravni postupak tako bi trebao otvoriti i šire pitanje odgovornosti medija za sadržaj koji objavljuju, osobito kada je riječ o osjetljivim temama poput ratne povijesti, poginulih branitelja, iskrivljivanja povijesti i ugleda osoba i udruga koje su izravno sudjelovale u ratnim događajima. 

Pročitaj članak

Klape pjesmom u Mostaru prikupile 4.786,60 KM za Zakladu „Svjetlo nade“

foto Mostarska panorama

U Pastoralnom centru župe svetog Tome apostola na Bijelom Brijegu u Mostaru u nedjelju, 27. rujna, održan je humanitarni koncert „Klape za Kuću nade“, tijekom kojega je prikupljeno 4.786,60 KM za potrebe Zaklade „Svjetlo nade“.

Humanitarna večer okupila je brojne ljubitelje klapske pjesme, ali i ljude velikog srca koji su svojim dolaskom i novčanim prilozima podržali izgradnju kuće namijenjene onkološkim pacijentima.

Koncert je organiziran na inicijativu župnika don Branimira Bevande i mlade župljanke Lare Baković, koja je i sama članica jedne od klapa koje su nastupile.

Na pozornici su se izmjenjivale klape Delta iz Metkovića, Lakrima iz Mostara, Mir iz Međugorja, Providenca iz Čitluka, Zvizdan iz Posušja te Etno skupina Bura iz Aladinića.

Posebnu vrijednost večeri donijelo je zajedništvo izvođača iz različitih hercegovačkih mjesta i susjedne Hrvatske. Sve ih je povezala ista želja – pjesmom i svojim nastupom pomoći onima kojima je pomoć potrebna.

Don Branimir Bevanda: „Pjesma je večeras postala djelo ljubavi“

Župnik župe svetog Tome apostola don Branimir Bevanda istaknuo je kako je cilj koncerta bio povezati glazbu, zajedništvo i konkretnu pomoć.

„Kada se ljudi okupe oko dobra, onda i ono što svatko pojedinačno može učiniti postaje velika stvar. Večeras smo kroz pjesmu pokazali da naša župna zajednica želi biti otvorena i osjetljiva prema potrebama drugih“, kazao je don Branimir.

Zahvalio je svim klapama koje su se odazvale, Lari Baković na inicijativi, župljanima, posjetiteljima i svima koji su sudjelovali u organizaciji.

„Pjesma je večeras postala djelo ljubavi“, poručio je don Branimir, posebno zahvalivši izvođačima koji su bez naknade sudjelovali u programu.

Antonela Vučić: „Iznos je važan, ali još je važnije zajedništvo“

Voditeljica Zaklade „Svjetlo nade“ Antonela Vučić zahvalila je organizatorima, izvođačima i publici na pruženoj podršci.

„Zakladi svaki oblik podrške znači mnogo. Prikupljenih 4.786,60 KM konkretna je pomoć, ali ono što posebno želimo istaknuti jest zajedništvo koje je stajalo iza ove akcije“, kazala je Vučić.

Dodala je kako ovakve akcije pokazuju da novčani iznos nije jedino što je važno.

„Kada se ljudi okupe s iskrenom željom da pomognu, tada novčani iznos postaje puno više od samog iznosa – postaje poruka da nitko ne treba ostati sam“, istaknula je.

Lara Baković: „Željela sam da pjesma bude način na koji možemo pomoći“

Mlada župljanka Lara Baković, koja je sudjelovala u organizaciji koncerta i sama nastupila kao članica klape, kazala je kako je ideja nastala iz želje da se ljubav prema klapskoj pjesmi pretvori u konkretnu pomoć drugima.

„Kao netko tko voli klapsku pjesmu i tko je dio klape, željela sam da ono što radimo ne ostane samo na pozornici. Ideja je bila okupiti klape, naše prijatelje i ljude dobre volje te pjesmom napraviti nešto lijepo i korisno“, rekla je Lara.

Zahvalila je svima koji su se odazvali te istaknula kako je prikupljeni iznos pokazao što se može postići kada se ljudi okupe oko zajedničkog cilja.

„Ovo je dokaz da jedna mala ideja, kada se oko nje okupe ljudi otvorena srca, može prerasti u nešto puno veće“, poručila je.

Pjesma za Kuću nade

Prikupljenih 4.786,60 KM bit će usmjereno Zakladi „Svjetlo nade“ za izgradnju kuće za onkološke pacijente.

Humanitarni koncert u Mostaru tako je bio mnogo više od glazbene večeri. Bio je susret zajedništva, solidarnosti i mladenačke inicijative, u kojemu su izvođači svojim talentom, a publika svojim dolaskom i darovima, dali doprinos zajedničkom cilju.

Mostarska večer još je jednom pokazala da pjesma može biti više od umjetnosti i zabave – može povezivati ljude i postati konkretan izraz brige za drugoga.

Pročitaj članak

Na biciklu kroz Mostar: Nevjerojatna priča o pateru Rupertu koji je pomagao progonjenima

U dvorani Franjevačkog samostana u Mostaru u ponedjeljak je predstavljen dokumentarni film „Anđeo umirućih“, posvećen životu i djelovanju patera Ruperta Rozmarića, franjevca koji je u teškim vremenima progona neumorno obilazio ljude i donosio im duhovnu pomoć.

Film su organizirali Franjevački samostan i župa Mostar te Udruga „Nanovo rođeni“, a dio je serijala „Velikani duha hrvatskog naroda“, čiji je cilj sačuvati od zaborava svjedočanstva o ljudima čiji su životi bili obilježeni vjerom, služenjem i požrtvovnošću, piše Bljesak.info.

Svećenik koji je na biciklu dolazio do onih kojima je bio najpotrebniji

Pater Rupert ostao je zapamćen po posebnom načinu pastoralnog djelovanja. U vrijeme komunističkih progona, kada je svećeničko djelovanje često bilo otežano, na svom je biciklu obilazio bolesnike, potrebite i ljude koji su se nalazili na kraju životnog puta.

Nije ga zaustavljala ni težina okolnosti. Dolazio je do ljudi kako bi im pružio duhovnu blizinu, ispovjedio ih te podijelio sakramente, osobito bolesničko pomazanje. Upravo je ta njegova ustrajnost središnja tema dokumentarnog filma „Anđeo umirućih“. 

Njegovo služenje bilo je toliko intenzivno da je, prema dostupnim podacima, godišnje posjećivao više od 14.000 bolesnika. Unatoč vremenskim uvjetima, prijetnjama i fizičkim napadima, nastavljao je obilaziti ljude kojima je njegova pomoć bila potrebna. 

Od neispričanih svjedočanstava do „Velikana duha“

Predstavnici Udruge „Nanovo rođeni“ istaknuli su kako je ideja o snimanju ovakvih filmova nastala tijekom njihova djelovanja u različitim krajevima Hrvatske i Bosne i Hercegovine.

Kroz susrete s ljudima čuli su brojna svjedočanstva koja, kako su istaknuli, nisu bila dovoljno poznata široj javnosti. Iz toga je nastao projekt „Digitalni žrtvoslov hrvatskog naroda u BiH“, usmjeren na očuvanje sjećanja na stradanja i neispričane životne priče.

Tijekom tog rada članovi zajednice susretali su i svjedočanstva o ljudima koji su svoj život posvetili vjeri te živjeli na glasu svetosti. Tako je nastao serijal „Velikani duha hrvatskog naroda“, kojem pripada i film o pateru Rupertu. 

Film koji čuva uspomenu na jednog posebnog franjevca

„Anđeo umirućih“ nije samo klasičan dokumentarni film. U njemu se kroz dokumentarne i igrane prizore nastoji približiti život svećenika koji je svoje poslanje shvaćao kao služenje čovjeku, osobito bolesnima i umirućima. 

Pater Rupert Rozmarić rođen je 2. travnja 1921. u Štrigovi, a preminuo 5. prosinca 1991. u Zagrebu. Njegov život i djelovanje već su ranije bili predmet knjiga, a upravo su one poslužile kao jedan od temelja za nastanak filmske priče. 

Posebna poveznica s Hercegovinom jest činjenica da je pater Rupert među prvima organizirao hodočasničke skupine iz Hrvatske prema Međugorju, i to već 1981. godine, neposredno nakon početka međugorskih ukazanja. 

Priča o pateru Rupertu tako ponovno podsjeća na ljude koji su u teškim vremenima ostajali uz svoj narod i vjernike, često daleko od kamera i javnosti. Njegov bicikl, kojim je obilazio bolesne i potrebite, postao je svojevrsni simbol jednostavnog, ali ustrajnog svećeničkog služenja.

„Anđeo umirućih“ upravo takve priče želi sačuvati – da ne ostanu zaboravljene i da o životima ljudi koji su vjeru pretvarali u konkretno služenje mogu učiti i generacije koje dolaze.

Pročitaj članak

Darijana Filipović jasno poručila što želi za Hrvate u BiH

Bosna i Hercegovina 4. listopada izlazi na Opće izbore, a među najvažnijim izbornim pozicijama ponovno je i mjesto hrvatskog člana Predsjedništva BiH. Hrvatska demokratska zajednica BiH za tu je dužnost kandidirala Darijanu Filipović, zastupnicu u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH i dopredsjednicu HDZ-a BiH.

Njezina kandidatura nije došla izvan političkog sustava. Filipović je tijekom više od desetljeća političkog djelovanja prošla različite razine političkog rada, od Mladeži HDZ-a BiH do državnog parlamenta, a u travnju ove godine Predsjedništvo i Središnji odbor HDZ-a BiH jednoglasno su je odabrali za kandidatkinju za hrvatsku članicu Predsjedništva BiH.

U završnici izborne kampanje njezino ime sve se više povezuje s nekoliko ključnih pitanja koja su važna za budućnost Hrvata u BiH, ali i za funkcioniranje same države.

Tko je Darijana Filipović?

Darijana Filipović rođena je 26. siječnja 1987. u Mostaru, a odrasla je i školovala se u Stocu. Diplomirala je na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru, smjer poslovna ekonomija – menadžment. Danas je dopredsjednica HDZ-a BiH i zastupnica u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.

Njezinu političku biografiju karakterizira kontinuitet djelovanja unutar hrvatskog političkog prostora u BiH, ali i sve veće uključivanje u pitanja vanjske politike, međunarodnih odnosa, europskih integracija, gospodarstva i položaja BiH u odnosima s međunarodnim partnerima.

U travnju 2026., nakon odluke HDZ-a BiH o kandidaturi, Filipović je poručila da politiku vidi prije svega kao prostor odgovornosti, stabilnosti i rada, a ne sukoba. Posebno je izdvojila pravo hrvatskog naroda da sam bira svoje predstavnike te europski put Bosne i Hercegovine.

Ravnopravnost Hrvata kao jedno od središnjih pitanja

Jedna od najvažnijih tema njezine kampanje jest politička ravnopravnost Hrvata u Bosni i Hercegovini.

Filipović pitanje legitimnog predstavljanja povezuje s ustavnom pozicijom konstitutivnih naroda i funkcioniranjem institucija države. U svojim javnim nastupima ističe kako hrvatski narod treba imati mogućnost izabrati svoje legitimne predstavnike te da je rješavanje tog pitanja povezano sa stabilnošću političkog sustava BiH.

Njezina je poruka pritom da se ne traži povlašten položaj, nego ostvarivanje političke ravnopravnosti.

U kampanjskom videu objavljenom sredinom rujna Filipović je pitanje ravnopravnosti povezala i s konkretnim životnim temama – zdravstvom, energetikom, plaćama, mirovinama, školama, mladima i obiteljima.

Drugim riječima, njezina politička poruka jest da pitanje nacionalne ravnopravnosti ne treba promatrati odvojeno od svakodnevnog života građana.

„Ravnopravnost nije sama sebi svrha“

Posebno je zanimljiv dio njezine kampanje u kojem ravnopravnost hrvatskog naroda povezuje s funkcioniranjem cijele države.

Filipović poručuje da ravnopravnost treba biti temelj za stabilnu Bosnu i Hercegovinu u kojoj bi sva tri konstitutivna naroda trebala imati političku sigurnost i mogućnost sudjelovanja u donošenju odluka. U nastupu u Stocu naglasila je da ne želi BiH u kojoj jedan narod ima više od drugoga, nego državu u kojoj „nitko neće imati manje od drugih – ni Hrvat, ni Srbin, ni Bošnjak“.

Takav pristup važan je i zbog činjenice da se političke rasprave u BiH vrlo često vode upravo oko pitanja identiteta, konstitutivnosti i načina predstavljanja naroda u institucijama.

Europski put Bosne i Hercegovine

Druga velika tema njezine politike jest europski put Bosne i Hercegovine.

Filipović smatra da nastavak europskih integracija treba biti jedan od strateških prioriteta BiH te da je napredak prema Europskoj uniji povezan s jačanjem institucija, političkom stabilnošću i rješavanjem pitanja ustavne ravnopravnosti. 

U svojim nastupima također naglašava važnost odnosa s Republikom Hrvatskom, koja je članica Europske unije i NATO-a te važan gospodarski i politički partner BiH.

U kolovozu je Filipović boravila u Washingtonu, gdje je razgovarala s predstavnicima Bijele kuće, State Departmenta i Ministarstva energetike SAD-a o položaju Hrvata u BiH, Daytonskom okviru, sigurnosti, euroatlantskom putu te mogućnostima gospodarske i energetske suradnje.

To pokazuje da svoju eventualnu ulogu u Predsjedništvu ne promatra samo kroz unutarnju politiku nego i kroz međunarodne odnose.

Od Stoca do Predsjedništva

Posebnu simboliku u njezinoj kampanji ima Stolac.

Filipović je upravo u Stocu odrasla i školovala se, a završni dio kampanje donio joj je povratak u sredinu iz koje je potekla.

Govoreći o Stocu, naglašava potrebu da se prošlost poštuje, ali da politička energija bude usmjerena prema sadašnjosti i budućnosti. Kao konkretne primjere razvoja navodi infrastrukturu, gospodarstvo, vodovod, Gospodarsku zonu Hodovo, poljoprivredu, turizam i stvaranje uvjeta zbog kojih bi se mladi nakon školovanja imali kamo vratiti. 

„Nije dovoljno mladima reći da ostanu. Moramo izgraditi gradove i općine u kojima će oni željeti ostati“, poručila je Filipović u Stocu.

To je jedna od važnijih poruka njezine kampanje jer politička pitanja povezuje s demografijom i kvalitetom života.

Politika prema međunarodnim partnerima

Filipović također zagovara aktivniju vanjsku politiku i snažnije povezivanje BiH s međunarodnim partnerima.

U razgovorima koje je vodila posljednjih mjeseci naglašava važnost odnosa sa Sjedinjenim Američkim Državama, Republikom Hrvatskom i Europskom unijom, kao i potrebu da domaći politički akteri preuzmu veću odgovornost za donošenje odluka u BiH.

U tom kontekstu zagovara više domaćeg političkog dogovora i manje oslanjanja na intervencije izvana.

To je posebno značajno za funkciju Predsjedništva BiH, koja osim unutarnjopolitičke ima i snažnu vanjskopolitičku dimenziju.

Zašto će izbor hrvatskog člana Predsjedništva biti važan?

Bez obzira na to za koga će pojedini birači glasovati, izbor hrvatskog člana Predsjedništva BiH imat će konkretan politički značaj.

Predsjedništvo je jedna od ključnih institucija države, a članovi Predsjedništva sudjeluju u kreiranju vanjske politike, predstavljanju države prema inozemstvu i donošenju odluka koje mogu imati dugoročne posljedice.

Zato će za hrvatske birače biti važno procijeniti kandidate kroz nekoliko pitanja: njihovo dosadašnje iskustvo, stavove o legitimnom predstavljanju, odnos prema europskom putu BiH, sposobnost međunarodnog djelovanja, gospodarske i demografske prioritete te način na koji vide odnose među narodima u BiH.

Darijana Filipović u kampanju ulazi s jasno postavljenim političkim prioritetima: ravnopravnost hrvatskog naroda, legitimno predstavljanje, europski put BiH, institucionalna stabilnost, razvoj gospodarstva, međunarodna suradnja te stvaranje uvjeta za ostanak mladih i obitelji. 

Njezina završna kampanjska poruka sažeta je u sloganu: „Znam što treba čuvati. Znam što treba mijenjati. I znam kako.“ 

Opći izbori u Bosni i Hercegovini održavaju se u nedjelju, 4. listopada 2026. godine.

Izađimo na izbore, podržimo znanje, mladost i snagu!

Pročitaj članak

Danas slavimo svete arkanđele Mihaela, Gabriela i Rafaela

Katolička Crkva danas, 29. rujna, slavi blagdan svetih arkanđela Mihaela, Gabriela i Rafaela – trojice anđela koji se po imenu spominju u Svetom pismu. Njihova imena nose snažne poruke vjere, a svaki od njih u biblijskim tekstovima ima posebnu ulogu.

Anđeli su prema katoličkom nauku osobna, od Boga stvorena duhovna bića i njegovi glasnici. Riječ „anđeo“ dolazi od grčke riječi angelos, što znači glasnik. Crkvena tradicija govori o devet anđeoskih korova, među kojima se arkanđeli nalaze na osmom mjestu, piše Bitno.net.

Sveti Mihael – zaštitnik i vođa nebeske vojske

Ime Mihael znači „Tko je kao Bog?“. U Svetom pismu i kršćanskoj predaji Mihael je prikazan kao vođa nebeske vojske i pobjednik u borbi protiv pobunjenih anđela predvođenih Luciferom.

Zbog toga se sveti Mihael posebno štuje kao branitelj i zaštitnik vjere i Crkve. U umjetnosti se najčešće prikazuje s mačem, kopljem i štitom, kako pobjeđuje Sotonu. U pojedinim prikazima drži i vagu, jer ga je stara kršćanska tradicija povezivala s vaganjem duša na posljednjem sudu.

Svetog Mihaela kao svojega zaštitnika posebno časte vojnici i policajci, ali i brojna druga zanimanja. Njegov se lik kroz stoljeća povezuje s hrabrošću, zaštitom i pobjedom dobra nad zlom.

Sveti Gabriel – Božji glasnik

Ime Gabriel znači „Bog je jak“. Njegova je posebna uloga u Svetom pismu povezana s naviještanjem važnih Božjih poruka.

U Starom zavjetu Gabriel tumači proroku Danijelu viđenja, dok u Novom zavjetu najprije Zahariji naviješta rođenje Ivana Krstitelja, a potom dolazi Mariji i naviješta joj rođenje Isusa Krista.

Upravo je zbog Navještenja svetom Gabrielu pripala posebno važna uloga u povijesti spasenja. U ikonografiji se često prikazuje s ljiljanom, simbolom čistoće. Crkva ga je proglasila zaštitnikom telekomunikacija i obavijesnih sredstava, a štuju ga i glasnici, poštari i filatelisti.

Sveti Rafael – pratitelj i iscjelitelj

Rafaelovo ime znači „Bog iscjeljuje“ ili „Bog liječi“. Za razliku od Mihaela i Gabriela, Rafael se u Bibliji spominje samo u Knjizi o Tobiji.

U toj knjizi pojavljuje se kao pratitelj mladog Tobije na putovanju, njegov zaštitnik i zagovornik. Prema biblijskom izvještaju, po Božjoj zapovijedi svladava zloduha Asmodeja te pomaže izliječiti Tobijina oca.

Zbog svoje uloge pratitelja na putu sveti Rafael posebno se štuje kao zaštitnik putnika, hodočasnika i iseljenika, ali i ljekarnika, brodara, rudara i krovopokrivača.

Tri imena, tri snažne poruke

Blagdan svetih arkanđela podsjeća vjernike na različite načine Božjeg djelovanja: Mihael podsjeća na Božju pobjedu nad zlom i potrebu zaštite, Gabriel na važnost Božje riječi i navještaja, a Rafael na Božju blizinu, pomoć i ozdravljenje.

Njihova imena sama po sebi nose poruku: Mihael – „Tko je kao Bog?“, Gabriel – „Bog je jak“, Rafael – „Bog liječi“.

Iako se anđeli u kršćanskoj umjetnosti tradicionalno prikazuju s krilima, krila su simboličan prikaz njihove duhovne naravi i nesputanosti prostorom i vremenom. Najraniji kršćanski prikazi anđela, nastali u prvim stoljećima kršćanstva, često ih prikazuju bez krila; krila se kao uobičajeni element pojavljuju od 4. stoljeća.

Na blagdan svetih arkanđela mnogi se vjernici stoga posebno utječu njihovu zagovoru, moleći za zaštitu, snagu u kušnjama, pomoć na životnom putu i vjernost Bogu.

Sveti Mihaele, Gabrielu i Rafaele, molite za nas!

Pročitaj članak

Ilići se pripremaju za proslavu svetog Franje

U Ilićima će se i ove godine svečano proslaviti blagdan svetog Franje, patrona tamošnje crkve, zaštitnika mjesta i njegovih žitelja te ujedno Dan škole.

Ova tradicionalna proslava i ove će godine biti prigoda za okupljanje mještana, njihovih obitelji, prijatelja i gostiju, ali i za zajedničku molitvu i zahvalnost.

Svečanoj proslavi prethodit će trodnevna duhovna priprava - trodnevnica koja počinje u 18 sati, koja će biti ispunjena molitvom, zajedništvom i duhovnom pripravom za blagdan nebeskog zaštitnika Ilića.

Svečana misa i procesija

Na sam blagdan svetog Franje bit će slavljena svečana sveta misa s početkom u 10:30 sati. Svetoj misi prethodit će kratki procesijski ophod oko crkve s kipom svetog Franje.

U sklopu procesije posebna će se molitva uputiti za sve preminule i poginule, a počast će im biti odana zajedničkom molitvom ispred spomen-obilježja na platou crkve.

Blagdan će tako i ove godine povezati vjeru, tradiciju i sjećanje na one koji su svojim životom bili dio zajednice.

Nakon mise slijedi druženje

Nakon svečane svete mise program se nastavlja druženjem i zajedništvom. Posjetitelje očekuju nastupi folklornih društava i narodno veselje, što će biti prigoda za susret i druženje mještana, prijatelja i gostiju.

Posebnu radost ovogodišnjoj proslavi donijet će gosti iz Njemačke – HKUD „Nikola Pavletić – Nikica” iz VS-Schwenningena, koji će svojim nastupom uveličati svečanost i predstaviti dio hrvatske tradicijske baštine.

Proslava svetog Franje bit će ujedno prigoda za prisjećanje na ovogodišnji veliki crkveni jubilej, 800. obljetnicu smrti svetog Franje, čiji život, vjera i jednostavnost i danas nadahnjuju brojne vjernike diljem svijeta.

Organizatori pozivaju sve mještane, prijatelje i goste da im se pridruže u molitvi, zajedništvu i radosnom slavlju blagdana svetog Franje u Ilićima.

Pročitaj članak

Mostarski vatrogasci gasili požar između Čabulje i Čvrsnice

foto PVP

Vatrogasci Profesionalne vatrogasne jedinice Mostar danas su intervenirali na požaru koji je izbio na području Karamanovih Klanca, između planina Čabulje i Čvrsnice, zapadno od Drežnice i sjeveroistočno od Rakitna, Bljesak.info.

Požar je izbio uz cestu Karamanovi Klanci – Drežnica, na iznimno strmom i teško pristupačnom terenu obraslom gustom šumom, što je vatrogascima dodatno otežavalo pristup i gašenje.  

Pripadnici PVJ Mostar izašli su na teren te se borili s vatrenom stihijom u zahtjevnim planinskim uvjetima. Upravo zbog konfiguracije terena i guste šume intervencija je bila posebno složena.  

Područje između Čabulje i Čvrsnice jedno je od planinski najzahtjevnijih područja u okolici Mostara, a požari na ovakvom terenu predstavljaju poseban izazov za vatrogasne ekipe.  

Više informacija o uzroku izbijanja požara i eventualnoj opožarenoj površini zasad nije poznato.

Pročitaj članak

Građani sve teže sastavljaju kraj s krajem

Cijena goriva u Bosni i Hercegovini približava se granici od četiri marke po litru, ali problem za građane tu ne završava. Poskupljenje goriva prelijeva se na gotovo sve dijelove gospodarstva – od prijevoza i poljoprivredne proizvodnje do trgovina, hrane i grijanja.

Gorivo se plaća na benzinskoj crpki, ali njegovu cijenu građani zapravo osjećaju svaki dan. Skuplji prijevoz povećava troškove proizvodnje i dostave, a proizvođači te troškove na kraju ugrađuju u cijene svojih proizvoda.

Istodobno, domaće poljoprivrednike ove je godine dodatno pogodila suša, zbog koje su prinosi pojedinih kultura smanjeni. Uz skuplje gorivo, poskupio je i repromaterijal, što dodatno povećava troškove proizvodnje.

Poskupljenja se već osjećaju u trgovinama

Prema podacima navedenima u izvornom izvještaju, kilogram junetine bez kosti u godinu dana poskupio je s 24 na 27 KM, dok je kilogram kruha od pšeničnog brašna dosegnuo tri marke.

Za potrošače je problem što se istodobno povećavaju troškovi brojnih osnovnih životnih potreba. Skuplje gorivo znači skuplji prijevoz, skuplju proizvodnju i veće troškove poslovanja, što se postupno prelijeva na krajnje cijene.

Dodatni pritisak predstavlja i grijanje. Predsjednik Udruge potrošača „Zvono“ iz Bijeljine Jovan Vasilić upozorio je da je poskupio i pelet, pri čemu se već spominju cijene od 700, pa čak i 900 KM za tonu. 

Poljoprivrednici između suše i visokih troškova

Posebno teška situacija je u poljoprivredi. Proizvođači istodobno plaćaju skuplje gorivo i repromaterijal, dok su zbog suše suočeni s manjim prinosima.

Savo Bakajlić, predsjednik Udruge poljoprivrednih proizvođača Semberije i Majevice, naveo je da su cijene repromaterijala oko 20 posto više nego prošle godine. Prema njegovim riječima, poljoprivrednicima je sjetva nikada nije bila skuplja, dok je gorivo dosezalo četiri KM i više. 

Sve to stvara začarani krug. Proizvođač mora pokriti sve veće troškove, trgovac pokušava održati poslovanje, a potrošač na kraju plaća višu cijenu.

Štedi se i na kruhu

Koliko je situacija za dio građana postala teška pokazuje i promjena potrošačkih navika.

Sve više ljudi kupuje kruh koji nije prodan prethodnog dana jer je jeftiniji. Takva štednja na osnovnoj prehrambenoj namirnici pokazuje koliko su poskupljenja počela utjecati na svakodnevni život građana.

Bosna i Hercegovina pritom ima znatno niži životni standard od većine članica Europske unije. Kada su prihodi kućanstava ograničeni, svaki novi rast cijena snažnije se osjeti u obiteljskom proračunu.

Što građanima preostaje?

Gorivo tako postaje samo jedan dio šireg problema. Kada poskupi dizel, ne poskupljuje samo vožnja automobila. Poskupljuju prijevoz robe, rad poljoprivrednih strojeva, proizvodnja, dostava i brojni drugi troškovi.

Ako se takav trend nastavi, građani bi mogli biti suočeni s novim valom poskupljenja hrane i drugih proizvoda.

U konačnici, pitanje više nije samo koliko košta litra dizela, nego koliko će još poskupljenja moći podnijeti kućni proračuni građana u BiH.

Pročitaj članak

Lidl u BiH već uložio stotine milijuna, a trgovine još nisu otvorene

Njemački trgovački lanac Lidl nastavlja snažno ulagati u Bosnu i Hercegovinu. Kapital kompanije Lidl BH d.o.o. sada iznosi čak 763,75 milijuna KM, pokazuju najnoviji podaci iz sudskog registra. Riječ je o novom povećanju kapitala od oko 68,5 milijuna KM u odnosu na podatke objavljene u kolovozu, piše Klix.ba.

Još je zanimljiviji podatak da je Lidl BH od travnja ove godine, kada je kapital iznosio oko 617 milijuna KM, dokapitaliziran za približno 146 milijuna KM. Kada je kompanija osnovana 2021. godine, kapital je iznosio tek 10,7 milijuna KM.

Lidl je tako u nešto više od pet godina svoj kapital povećao više od sedamdeset puta.

Milijunska ulaganja, ali kupci još čekaju

Lidl BH posluje u Bosni i Hercegovini od 2021. godine, a kompanija je registrirana sa sjedištem u Sarajevu te podružnicama u Banjoj Luci i Brčkom. Prvi objekt izgrađen je u Bijeljini, dok je jedna od najvećih investicija distributivni centar u Lepenici kod Kiseljaka.

U izgradnju tog logističkog centra ulaže se oko 100 milijuna eura, a objekt bi trebao imati ključnu ulogu u opskrbi buduće Lidlove mreže trgovina u cijeloj BiH. (

Istodobno se grade i pripremaju prodajni objekti u brojnim gradovima. Gradnja je tijekom rujna započela i u Vitezu, dok se u Ilijašu priprema teren za budući objekt. 

U Kantonu Sarajevo završeni su objekti u Halilovićima i na ulazu u Vogošću, dok je završena i trgovina u Istočnom Sarajevu. Planiran je i objekt na Koševu.

Lidl već traži više od tisuću radnika

Koliko se približava početak poslovanja, pokazuje i veliki natječaj za zapošljavanje.

Lidl BH trenutno traži više od 1.100 prodavača za 21 grad i općinu u BiH, među kojima su Sarajevo, Mostar, Banja Luka, Zenica, Bihać, Bijeljina, Brčko, Doboj, Gračanica, Livno, Kiseljak, Čapljina, Travnik, Vogošća i drugi. Na aktualnom natječaju navedeno je ukupno 1.134 radnih mjesta.

Time Lidl, još prije otvaranja prve trgovine, ulazi i u borbu za radnu snagu na domaćem tržištu.

Prve trgovine trebale bi biti otvorene u ožujku 2027.

Rokovi za početak poslovanja već su nekoliko puta mijenjani. Prvotno se spominjao kraj 2025., potom kraj 2026. godine, dok se sada kao termin otvaranja prvih Lidl trgovina navodi ožujak 2027. godine.

Prema dostupnim informacijama, Lidl je taj termin već predstavio i potencijalnim domaćim dobavljačima s kojima razgovara o suradnji.

To znači da bi nakon višegodišnje pripreme građani BiH početkom sljedeće godine konačno trebali dobiti priliku kupovati u trgovinama ovog velikog europskog trgovačkog lanca.

Milijarde se još ne vrte na blagajnama

Iako Lidl ulaže goleme iznose u zemljište, objekte i logistiku, kompanija još nema prihode od prodaje u BiH jer trgovine nisu počele raditi.

Prema podacima Financijsko-informatičke agencije, Lidl BH je krajem 2025. godine imao oko 517 milijuna KM imovine. U razdoblju od 2022. do 2025. godine troškovi poslovanja premašili su prihode za oko 102 milijuna KM, dok je samo tijekom 2025. godine gubitak iznosio oko 41,6 milijuna KM.

Drugim riječima, Lidl u BiH zasad troši stotine milijuna maraka na stvaranje poslovne infrastrukture, dok prvi prihod od prodaje tek treba doći.

Njemačka među najvećim ulagačima u BiH

Velika ulaganja Lidla već su vidljiva i u ukupnoj statistici stranih ulaganja. Prema podacima Središnje banke BiH, Njemačka je tijekom 2025. godine postala najveći strani ulagač u BiH s 271,6 milijuna KM, a Lidl se navodi među važnim razlozima takvog rezultata. 

Za Lidl, međutim, ulaganje još nije završeno. Nova gradilišta pojavljuju se diljem zemlje, radnici se masovno traže, a kompanija nastavlja širiti mrežu potencijalnih lokacija.

Nakon više godina pripreme, čini se da bi 2027. godina konačno mogla biti godina kada će se vrata prve Lidlove trgovine u BiH otvoriti – i kada će se pokazati što je njemački trgovački div pripremio za domaće kupce.

Pročitaj članak

60. Svjetski dan sredstava društvenih komunikacija u BiH obilježen u Cimu

foto RTV Herceg Bosne

U župi sv. Marka u mostarskom naselju Cim jučer je svečanim misnim slavljem obilježen je 60. Svjetski dan sredstava društvenih komunikacija u Bosni i Hercegovini.  

Euharistijsko slavlje predvodio je vrhbosanski nadbiskup i predsjednik Biskupske konferencije BiH mons. Tomo Vukšić, ujedno predsjednik Vijeća za sredstva društvenog priopćivanja BK BiH. U koncelebraciji su bili domaći župnik don Pero Miličević, generalni tajnik BK BiH i glavni urednik Katoličke tiskovne agencije vlč. Bojan Ivešić, ravnatelj i glavni urednik Radio Marije BiH p. Mato Anić te nadbiskupov osobni tajnik vlč. Marin Petrović.

Dan medija u BiH tradicionalno je prigoda za molitvu za sve one koji rade u medijima, ali i za promišljanje o ulozi sredstava društvenih komunikacija u suvremenom društvu. Poseban naglasak stavlja se na odgovorno korištenje medija te njihovo služenje istini, čovjeku, dijalogu i općem dobru.  

Mediji kao prostor evangelizacije  

Govoreći u propovijedi o ulozi medija, mons. Vukšić podsjetio je kako je Katolička Crkva vrlo rano prepoznala njihovu vrijednost u naviještanju Evanđelja, obrazovanju i kulturnom uzdizanju čovjeka.  

Istaknuo je kako sredstva društvenih komunikacija danas nisu samo korisna, nego su postala neizostavan dio evangelizacijskog poslanja Crkve.  

Prema riječima nadbiskupa, korištenje medija u svrhu evangelizacije predstavlja pastoralnu obvezu biskupija, župnih zajednica, njihovih predvoditelja i vjernika. Istodobno je pozvao medijske djelatnike da svojim radom štite ljudsko dostojanstvo, promiču mir, dijalog i suradnju te pridonose izgradnji društva u kojem će istina i opće dobro imati svoje mjesto.

Svjetski dan sredstava društvenih komunikacija ustanovljen je na poticaj Drugoga vatikanskog sabora, a ove se godine obilježava jubilarni 60. put.  

U Bosni i Hercegovini ovaj se dan, prema odluci Biskupske konferencije BiH iz 2003. godine, obilježava posljednje nedjelje rujna. Tradicija da se središnje misno slavlje svake godine održava u drugoj biskupiji i župi započela je 2014. godine u Mostaru, a tijekom proteklih godina nastavila se u brojnim župama diljem Bosne i Hercegovine. Ove godine domaćin je bila upravo župa sv. Marka u Cimu.

‘Čuvati lica i glasove znači čuvati same sebe’  Posebnu pozornost mons. Vukšić posvetio je poruci pape Lava XIV. za ovogodišnji Svjetski dan sredstava društvenih komunikacija, koja nosi naslov „Zaštititi glasove i lica ljudi“.  

U središtu Papine poruke nalaze se izazovi koje donosi razvoj umjetne inteligencije i sve veća sposobnost digitalnih sustava da oponašaju ljudski glas, lice, način komunikacije pa čak i određene oblike ljudskog odnosa.  

Nadbiskup je upozorio kako taj izazov nije samo tehnološki, nego prije svega duboko ljudski. Upravo zato, istaknuo je, pitanje zaštite ljudskog glasa i lica postaje pitanje zaštite samoga čovjeka.  

Ljudsko lice i glas nisu tek sredstva komunikacije. Oni čovjeka čine prepoznatljivim, omogućuju mu susret s drugim čovjekom i predstavljaju dio njegova dostojanstva. Mons. Vukšić podsjetio je kako su lice i glas svake osobe sveti jer je čovjek stvoren na Božju sliku i priliku.  

U tom je kontekstu upozorio i na opasnost da tehnološki sustavi postupno počnu zamjenjivati stvarne međuljudske odnose. Umjetna inteligencija može biti vrijedan alat, ali ne smije dovesti do toga da čovjek izgubi potrebu za stvarnim susretom, razgovorom, prijateljstvom i zajedništvom. 

„Čuvati lica i glasove u konačnici znači čuvati sebe same“, poruka je pape Lava XIV. koju je nadbiskup Vukšić posebno istaknuo.  

Molitva za medijske djelatnike  

Na kraju misnog slavlja mons. Vukšić preporučio je sve medijske djelatnike Božjem blagoslovu, zazivajući zagovor sv. Franje Saleškoga, zaštitnika novinara i medijskih djelatnika.  

Pozvao je da sredstva društvenih komunikacija budu korištena odgovorno, na dobro čovjeka i društva, za promicanje istine, dostojanstva ljudske osobe, zajedništva, mira i sloge.  

Domaći župnik don Pero Miličević zahvalio je nadbiskupu na dolasku i predvođenju misnog slavlja, kao i svim svećenicima, vjernicima i predstavnicima medija koji su sudjelovali u obilježavanju ovogodišnjeg Dana medija.  

Misno slavlje izravno su prenosili Radiotelevizija Herceg-Bosne i Radio Marija BiH, dok je liturgijsko pjevanje animirao mješoviti župni zbor „Dobri Pastir“.

Obilježavanje 60. Svjetskog dana sredstava društvenih komunikacija tako je u Cimu bilo prigoda ne samo za molitvu za medijske djelatnike, nego i za podsjetnik da tehnologija treba služiti čovjeku, a ne zamijeniti ono što čovjeka čini čovjekom – susret, lice, glas, odnos i zajedništvo.

Pročitaj članak

Marušić taekwondo akademija osvojila pet medalja na 15. HFC-u

Marušić taekwondo akademija iz Mostara nastupila je jučer na 15. Hadžići Friends Championshipu koji je okupio oko 300 natjecatelja iz brojnih klubova. 

Članovi Akademije turnir su završili s ukupno pet osvojenih medalja. Srebrne medalje osvojili su Elif Osmanović, Tomislav Falak, Marta Falak i Noa Mijan, dok je Ivano Mijan osvojio brončanu medalju. Na turniru je nastupila i Sara Novaković koja je nakon dobrog nastupa ovoga puta ostala bez medalje. 

Posebno je važno istaknuti da je riječ o djeci koja se taekwondoom ne bave dugo, ali koja svojim redovitim i intenzivnim radom već ulaze u natjecateljski program, trenira se pet do šest puta tjedno, a kroz svakodnevni rad djeca postupno stječu iskustvo, sigurnost i navike potrebne za nastupe na natjecanjima. Za većinu njih ovo su među prvim natjecanjima, pa svaki nastup donosi novo iskustvo i priliku za napredak. 

U rad s mladim sportašima u Akademiji kontinuirano se ulaže kroz kondicijske treninge, individualan pristup i profesionalan rad trenera Dore i Davida Marušića koji svoje dugogodišnje natjecateljsko iskustvo prenose na nove generacije. Njihov rad i ostvareni rezultati prepoznati su i na višim razinama, a Dora Marušić ove je godine dobila priznanje Federalnog ministarstva kulture i sporta za vrhunske sportske rezultate, dok je David Marušić priznanje dobio kao trener. 

Upravo su ovakvi turniri prilika da najmlađi natjecatelji kroz stvarne borbe primijene ono što svakodnevno rade na treninzima, steknu novo iskustvo i nastave napredovati. Osvojene medalje lijep su pokazatelj njihovog dosadašnjeg rada, ali i dodatni poticaj za ono što ih tek očekuje. 

U Marušić taekwondo akademiji treninzi se održavaju tijekom cijele godine, a upisi novih članova su u tijeku. Akademiji se mogu priključiti djeca već od četvrte godine uz mogućnost besplatnog probnog perioda. Kroz rad s najmlađima poseban naglasak stavlja se na razvoj motoričkih sposobnosti, discipline i samopouzdanja dok djeca koja pokažu interes i želju za natjecanjem imaju mogućnost uključivanja u natjecateljski program. 

akon jučerašnjeg nastupa u Hadžićima članovi Marušić taekwondo akademije nastavljaju s treninzima i pripremama za brojna naredna natjecanja u nastavku sezone.

 

 

Pročitaj članak

SAMO DVIJE VEČERI Zvonik mira otvara vrata, a pogled na noćni Mostar ostavit će vas bez riječi

Mostarski franjevci povodom 800. obljetnice preminuća sv. Franje Asiškoga pripremili su posebnu priliku za sve građane, vjernike i posjetitelje Mostara. U utorak 29. i srijedu 30. rujna bit će otvoren Zvonik mira, s kojega će posjetitelji moći uživati u večernjem i noćnom pogledu na Mostar.  

Vidikovac će za posjetitelje biti otvoren od 18:30 do 21 sat, a ulaz je potpuno besplatan.  

Posebnost ovoga događaja upravo je mogućnost da se Mostar pogleda iz jedne od njegovih najviših točaka – u vrijeme kada grad polako poprima sasvim drugačije obrise pod svjetlima noći.  

Zvonik mira nalazi se u Franjevačkoj ulici, a visok je 107,20 metara. Vidikovac je smješten na visini od 75 metara, a na sve četiri strane nalaze se otvori promjera tri puta tri metra kroz koje se pruža pogled na gotovo cijeli Mostar.  

Do vidikovca, osim liftom, vodi i 370 stepenica, što cijelom doživljaju daje dodatnu posebnost.  Za osobe s invaliditetom uređen je i manji vidikovac na visini od 45 metara, kako bi i one mogle uživati u panoramskom pogledu na grad.  

Mostarski Zvonik mira posljednjih godina postao je jedna od zanimljivijih turističkih atrakcija Mostara, a posjećuje ga sve veći broj turista koji žele grad sagledati iz drugačije perspektive.  

Arhitekt mostarskog zvonika je Davor Smoljan.  

Ipak, Zvonik mira nije samo arhitektonska i turistička posebnost. Njegova simbolika posebno je snažna jer je izgrađen na prostoru koji je tijekom ratnih sukoba bio na nekadašnjoj crti razdvajanja između Armije Republike BiH i Hrvatskog vijeća obrane.  

Upravo zato ideja Zvonika mira, koju su pokrenuli mostarski franjevci, nosi snažnu poruku mira, pomirenja i povezivanja. Pogled s njegova vrha danas tako pruža sliku grada koji, unatoč teškoj prošlosti, želi biti prostor susreta i zajedništva.  

Posjetitelji će tijekom ova dva dana, osim pogleda na Mostar, u podnožju zvonika moći pogledati i izložbu posvećenu prošlosti Franjevačkog samostana i grada Mostara.  

Ulaz je besplatan, najava nije potrebna, a na ulazu će posjetitelje dočekati osoblje i zaštitari.  

Stoga, ako želite Mostar vidjeti iz sasvim nove perspektive, utorak i srijeda navečer prilika su za poseban doživljaj.  Dođite na noćni pogled na Mostar sa Zvonika mira – s visine od 75 metara grad izgleda potpuno drugačije.

Pročitaj članak

23. put okupili se lovci na Bilima: Jedan trenutak na misi posebno je dirnuo sve nazočne

foto FB Grabova Draga

Na Bilima je jučer, 27. rujna, po 23. put u neprekinutom nizu služena sveta misa za sve lovce i početak nove lovne sezone. Tradicionalno okupljanje i ove je godine okupilo brojne lovce, njihove obitelji, prijatelje i mještane, a susret je protekao u znaku molitve, sjećanja, zajedništva i druženja.

Poseban trenutak mise bilo je spominjanje lovaca koji su preminuli od prošlogodišnjeg okupljanja. Fra Mile Vlašić poimenično je spomenuo 23 preminula člana Lovačkog društva „Mosor“ te se za njih pomolio.

Misa na Bilima tako je još jednom bila prilika da se uz početak nove lovne sezone prisjeti onih koji više nisu među svojim prijateljima i lovačkim kolegama.

Nakon misnog slavlja nastavilo se druženje i izlaganje plodova uroda. Tako je bila i "izložba" plodova zemlje i ovogodišnjeg uroda s Bili. Okupljeni su i ove godine imali priliku pokazati ono što je tijekom godine svojim radom i trudom izniklo iz zemlje. Fra Mile Vlašić posebno je zahvalio organizatorima i svim dobročiniteljima koji su i ove godine osigurali ručak za sve nazočne.

Za dobru atmosferu pobrinuli su se i Složni bećari, čiji je bećarac uz harmoniku Marcela Begića ove godine odjekivao Grozdacem, dok se pod šatorom zapjevala i ganga.

Tradicionalna misa na Bilima tako je i ove godine spojila vjeru, sjećanje na preminule, lovačku tradiciju i zajedništvo. Bio je to susret u kojem se molitvom ušlo u novu lovnu sezonu, ali i sačuvala uspomena na lovce koji su tijekom protekle godine zauvijek napustili svoje obitelji, prijatelje i lovačke kolege.

23 godine tradicije

Činjenica da se misa za lovce na Bilima održava već 23 godine u neprekinutom nizu svjedoči o snazi tradicije koja je tijekom godina postala važan dio okupljanja lovaca i njihovih prijatelja.

Uz molitvu i sjećanje, susret je i ove godine završio onako kako je i započeo – u zajedništvu, pjesmi, razgovoru i druženju.

FB Grabova Draga / Goranci online

Pročitaj članak

Fra Šito napisao pjesmu o Zrinjskom: Plemići dobili novu glazbenu posvetu

Hrvatski športski klub Zrinjski dobio je još jednu glazbenu posvetu, a ovoga puta iza nje stoji poznati hercegovački franjevac, književnik i glazbenik fra Šimun Šito Ćorić.  

O mostarskim Plemićima tijekom godina napisane su brojne navijačke pjesme, no nova pjesma donosi poseban spoj sporta, glazbe i ljubavi prema gradu i klubu. Tekst i glazbu potpisuje upravo fra Šimun Šito Ćorić, dok pjesmu izvodi skupina FRA ŠITO’S MUSICIANS, sastavljena od domaćih i stranih glazbenika. Za glazbeni aranžman zaslužan je Ivo Andrijašević, piše Hercegovina.info.

Pjesma nosi naslov „Zrinjski, Zrinjski“, a objavljena je i u obliku video-liricsa, uz titlovani tekst, čime je slušateljima omogućeno da prate i riječi pjesme.  

Nova glazbena priča posvećena je klubu koji već više od stoljeća zauzima posebno mjesto u sportskom i društvenom životu Mostara. HŠK Zrinjski osnovan je 1905. godine, a službena klupska povijest navodi ga kao najstariji nogometni klub u Bosni i Hercegovini.

Od zabrane do vrha bh. nogometa  

Povijest Zrinjskog nije bila bez prekida i teških razdoblja. Nakon Drugoga svjetskog rata tadašnje komunističke vlasti zabranile su djelovanje kluba, a Zrinjski je obnovljen tek 1992. godine, nakon punih 47 godina zabrane.

Obnovljeni klub postupno je izrastao u jedan od simbola mostarskog i hercegovačkog nogometa. Zrinjski je nakon obnove nastupao u natjecanjima Herceg-Bosne, a od početka zajedničke Premijer lige BiH postao je jedan od njezinih najuspješnijih klubova.  

Klupska povijest bilježi ukupno devet osvojenih naslova prvaka BiH, a posljednji je osvojen 2025. godine. Zrinjski je tijekom posljednjih desetljeća ostavio trag i na europskoj sceni, a u sezoni 2023./2024. postao je prvi klub iz Bosne i Hercegovine koji je izborio plasman u grupnu fazu jednog UEFA-inog natjecanja, Konferencijske lige.

Zbog svega toga Zrinjski danas nije samo nogometni klub, nego za velik broj navijača predstavlja dio identiteta Mostara i Hercegovine. Na službenoj stranici kluba trenutačno se ističe i poruka „Zrinjski – moj identitet“.

Upravo u takvom ozračju nastala je i nova pjesma fra Šimuna Šite Ćorića – kao još jedan glazbeni zapis o klubu čija je povijest obilježena prekidom, obnovom, usponima, trofejima i snažnom vezom s navijačima.  

„Zrinjski, Zrinjski“ tako se pridružuje dugom nizu pjesama koje su nastale iz ljubavi prema mostarskim Plemićima, ovoga puta uz autorski potpis franjevca koji je tijekom života ostavio trag i u književnosti i glazbi.

Pročitaj članak

Papa Lav XIV. u Notre-Dameu poslao snažnu poruku: „Liturgija je duša svake katedrale“

foto Bitno.net

Papa Lav XIV. u petak 25. rujna susreo se u pariškoj katedrali Notre-Dame s biskupima, svećenicima, đakonima, posvećenim osobama i bogoslovima tijekom svojega apostolskog pohoda Francuskoj. U homiliji na slavlju Večernje posebno je istaknuo značenje katedrale, njezinu otvorenost prema svima, ali i središnje mjesto liturgije u životu Crkve, piše Bitno.

Govoreći u obnovljenoj katedrali, Papa se prisjetio velikog požara koji je prije sedam godina potresao Francusku i cijeli svijet. Istaknuo je kako bol zbog požara nije bila samo bol katolika ili vjernika, nego je tada postalo jasno da je Notre-Dame mnogo više od povijesnog spomenika.

„Ovdje kuca srce jednoga naroda, da se nalazimo u životnom središtu jedne civilizacije, da se ovdje susreću prošlost i budućnost, nebo i zemlja“, poručio je Lav XIV.

Papa je pritom naglasio da obnova Notre-Damea nije bila samo obnova građevine. Ona je, prema njegovim riječima, otvorila prostor za susret, prihvaćanje i ponovno otkrivanje kulturnih, egzistencijalnih i duhovnih putova koje katedrala pruža.

Posebno se obratio Crkvi u Francuskoj pozivajući je na misionarsku preobrazbu i na Crkvu koja „izlazi“, odnosno koja ne zatvara vrata pred svijetom, nego ljudima nudi prostor prihvaćanja, poštovanja, objave i smisla.

„Kršćanska zajednica ne oblikuje se kao enklava u koju bi se povukla kako bi se obranila od svojega vremena“, kazao je Papa, dodajući kako je Crkva pozvana biti blizu čovjeku, uključujući onoga koji je udaljen i stranca u kojemu Krist već kuca na vrata. 

„Katedrala nije kamena ljuska“

Središnji dio Papine poruke odnosio se na liturgiju. Naglasio je da je svrha zbog koje su Notre-Dame i svaka druga crkva podignute – molitva i slavljenje Boga.

„Katedrala nije kamena ljuska kojoj se valja diviti: ona živi od svetoga otajstva koje se u njoj slavi. Lišena liturgijskoga čina izgubila bi svoju dušu“, rekao je Lav XIV.

Posebno je istaknuo oltar u središtu Notre-Damea. Prema njegovim riječima, upravo se ondje vidi da je Crkva prije svega živa zajednica vjernika okupljena oko Gospodina.

U vremenu koje Papa opisuje kao razdoblje u kojemu mnogima nedostaju punina, dubina i nada, liturgija može postati svojevrsni prostor tišine i svjetla.

„Plemenita jednostavnost pjesme, riječi i liturgijske geste mnogima može biti poput proboja svjetla, poput oaze mira u hiper-povezanom i bučnom društvu“, poručio je.

Pozvao svećenike na dostojanstveno slavljenje liturgije

Papa Lav XIV. posebno je pozvao biskupe, svećenike, đakone i posvećene osobe da vode računa o tome da se liturgijska slavlja uvijek održavaju dostojanstveno i dolično, čak i u malim zajednicama.

„Budite svjesni baštinici crkvenih otaca i svetaca koji su nam tijekom stoljeća prenijeli duboko značenje i ljepotu liturgije, uvijek svjedočeći veliku poniznost pred Otajstvom koje se slavi“, rekao je.

Podsjetio je i na Drugi vatikanski koncil koji je posebno istaknuo središnju ulogu liturgije u životu Crkve. Svećenike i ostale crkvene službenike pozvao je da njeguju istinsku ljubav prema liturgiji te budu njezini svjedoci i služitelji.

„Vaša misija polazi iz osobne molitve“

U nastavku homilije Papa se obratio posebno onima koji su svoj život posvetili služenju Crkvi. Zahvalio im je za njihovu vjernost i pozvao ih da ne zanemaruju osobni odnos s Bogom.

Naglasio je da misija ne počinje javnim djelovanjem, nego intimnim odnosom s Gospodinom i osobnom molitvom.

„Vaša misija ponajprije polazi iz toga prisnog odnosa s Gospodinom, koji vas tamo čeka“, poručio je. 

Na kraju je Notre-Dame opisao kao znak Crkve koja treba biti otvorena, gostoljubiva i bliska čovjeku. Pozvao je francuske pastire i posvećene osobe da budu „živo kamenje Crkve koja se nada i ne boji budućnosti“.

Svoju je homiliju zaključio pogledom prema kipu Djevice s Djetetom iz 14. stoljeća, koji je preživio veliki požar. Papa je zazvao Mariju, Gospu od Pariza i Majku Crkve, da čuva vjernost Crkve u Francuskoj, njezine pastire i njezino poslanje.

Pročitaj članak