Dva križa među tisućama nišana: Dvojica Hrvata među žrtvama genocida u Srebrenici

Na dan obilježavanja 31. obljetnice genocida u Srebrenici, u kojem je u srpnju 1995. godine ubijeno više od 8.370 Bošnjaka, 1. gardijska brigada HVO-a “Ante Bruno Bušić” objavila je fotografiju Križa u Dolini bijelih nišana te podsjetila na manje poznatu činjenicu – među žrtvama genocida bila su i dvojica Hrvata, Anto Stanić i Rudolf Hren.  

Njihove sudbine ostaju trajni podsjetnik da je srebrenička tragedija odnijela živote ljudi različitih nacionalnosti koji su se u tom trenutku našli na području zaštićene zone Ujedinjenih naroda.  

Posebno potresna je priča Rudolfa Hrena. Prije rata radio je u tvornici akumulatora u Potočarima, a nakon pada Srebrenice 11. srpnja 1995. godine pokušao je zajedno s tisućama drugih ljudi kroz šumu doći do slobodnog teritorija kod Tuzle. Na tom putu nije uspio. Zarobljen je, nakon čega mu se gubi svaki trag.  

Njegovi posmrtni ostaci pronađeni su tek 2010. godine u sekundarnoj masovnoj grobnici u Kozluku kod Zvornika. Prema želji njegove majke Barbare Hren, pokopan je prema katoličkom obredu u Memorijalnom centru Srebrenica – Potočari, gdje njegov grob zajedno s tisućama bijelih nišana svjedoči o jednom od najtežih zločina počinjenih u Europi nakon Drugoga svjetskog rata. 

O Anti Staniću poznato je da je također bio među žrtvama genocida, a njegovo ime danas se nalazi među onima koji trajno podsjećaju na razmjere tragedije koja je pogodila Srebrenicu.  

Sjećanje na sve žrtve genocida u Srebrenici ostaje moralna obveza društva, bez obzira na njihovu nacionalnu ili vjersku pripadnost. Priče poput onih Ante Stanića i Rudolfa Hrena potvrđuju da je ljudska patnja nadilazila sve podjele te da svaka nevina žrtva zaslužuje dostojanstveno sjećanje.

Pročitaj članak

Sve je jasnije: Mostar će dobiti čak dvije Lidlove trgovine, otvorenje sve bliže!

foto Biznisinfo.ba

Njemački trgovački lanac Lidl nastavlja intenzivne pripreme za ulazak na tržište Bosne i Hercegovine, a najnovije informacije pokazuju kako će Mostar dobiti još jednu poslovnicu. 

Prema neslužbenim saznanjima portala BiznisInfo.ba, nova trgovina planirana je u južnom dijelu grada, a portal Goranci online neslužbeno doznaje da je lokacija na Bišću polju, što potvrđuje da Lidl Mostar vidi kao jedno od ključnih tržišta u Hercegovini.  

Od početka godine potvrđen je niz novih projekata diljem zemlje, a uz drugu mostarsku poslovnicu, Lidl navodno priprema gradnju novih trgovina i u Prijedoru te Cazinu. Time je njemački trgovački lanac sada povezan s ukupno 27 gradova u Bosni i Hercegovini, kroz već izgrađene objekte, aktivna gradilišta ili projekte koji su u različitim fazama pripreme.  

U međuvremenu su potvrđeni i novi projekti u Poslovnoj zoni Vitez, zatim u Čapljini te u sarajevskom naselju Koševo, što dodatno potvrđuje da se intenzivno radi na uspostavi prodajne mreže uoči službenog početka poslovanja u BiH.  

Prema dostupnim informacijama, Lidl trenutačno ima projekte ili planira poslovnice u Kaknju, Zvorniku, Gradiški, Bihaću, Livnu, Istočnom Sarajevu, Banjoj Luci, Gračanici, Mostaru, Trebinju, Bijeljini, Doboju, Zenici, Brčkom, Modriči, Laktašima, Travniku, Sarajevu, Čapljini, Tešnju, Kiseljaku, Čitluku, Živinicama, Prnjavoru, Vitezu, Prijedoru i Cazinu.  

Neslužbeno se i dalje spominje mogućnost širenja mreže i na Široki Brijeg te Sanski Most, čime bi broj gradova u kojima će Lidl biti prisutan porastao na 29. Takav razvoj događaja uklapa se u ranije planove kompanije prema kojima bi u prvoj fazi poslovanja trebalo biti otvoreno tridesetak trgovina diljem Bosne i Hercegovine.  

Posebno je zanimljivo da širokobriješka tvrtka MT Projekt već surađuje s Lidlom na projektima u Kiseljaku i Čapljini, gdje gradi objekte na susjednim parcelama. Zbog toga nije isključeno da će se suradnja nastaviti i na budućim projektima u Hercegovini.  

Planirana druga poslovnica u Mostaru dodatno potvrđuje važnost najvećeg hercegovačkog grada u strategiji njemačkog trgovačkog lanca. Uz Mostar, Lidl već razvija projekte u Čapljini, Čitluku, Livnu i Trebinju, čime Hercegovina postaje jedna od najvažnijih regija u budućoj prodajnoj mreži kompanije.  

Istodobno, planirani ulazak u Prijedor i Cazin pokazuje da Lidl nastavlja širiti svoju prisutnost i prema sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, nastojeći ravnomjerno pokriti sve ključne dijelove zemlje prije službenog otvaranja svojih trgovina koje je planirano dogodine.

Pročitaj članak

Prvi malonogometni turnir u Raškoj Gori oduševio organizacijom, igrom i zajedništvom

U sklopu manifestacije Dani sv. Nikole Tavelića, Raška Gora proteklog je vikenda bila središte sportskih zbivanja zahvaljujući prvom malonogometnom turniru koji je okupio velik broj natjecatelja i gledatelja. Na igralištu pokraj crkve sv. Nikole Tavelića u Domazetima tijekom cijelog dana vladala je izvrsna atmosfera, a organizacija Ekološke udruge Raška Gora izazvala je brojne pohvale sudionika i posjetitelja.

Raška Gora proteklog je vikenda ispisala novo poglavlje svoje sportske priče organizacijom prvog malonogometnog turnira, koji je na igralište pokraj crkve sv. Nikole Tavelića u Domazetima privukao velik broj natjecatelja i mnoštvo gledatelja.

Već u svom premijernom izdanju turnir je pokazao kako ima potencijal prerasti u tradicionalno okupljanje ljubitelja malog nogometa. Tijekom cijelog dana igrale su se zanimljive i borbene utakmice u više uzrasnih kategorija, od kadeta do seniora, a svaku je pratio glasno navijanje i odlična atmosfera na ispunjenim tribinama.

Na turniru je nastupilo ukupno 14 ekipa s više od 120 igrača, što predstavlja iznimno velik odaziv za prvo izdanje ovog sportskog događaja. Mladi i iskusniji nogometaši pokazali su zavidnu razinu igre, a publika je tijekom cijelog dana uživala u neizvjesnim susretima i atraktivnim potezima.

U kadetskoj konkurenciji naslov pobjednika osvojila je ekipa Bakijina Luka, dok je za najboljeg strijelca proglašen Ivano Andričić iz ekipe Rudnik. U seniorskoj konkurenciji pobjednički pehar pripao je ekipi Absolute Club Čapljina, koja je u finalu svladala kvalitetnu momčad Ultras Orlac, nakon vrlo uzbudljive završnice turnira.

Osim sportskog programa, posjetitelji su mogli uživati u bogatoj ponudi hrane i pića te ugodnom druženju, što je dodatno upotpunilo cjelodnevni događaj i stvorilo ozračje zajedništva koje je obilježilo cijeli turnir.

Posebnu vrijednost ovom događaju daje činjenica da je riječ o prvom organiziranom malonogometnom turniru u Raškoj Gori. Velik broj prijavljenih ekipa, odličan odaziv publike i pozitivni dojmovi sudionika pokazali su kako ovakva sportska okupljanja imaju budućnost te mogu postati važan dio društvenog i sportskog života ovoga kraja.

Sudeći prema uspješnoj organizaciji Ekološke udruge Raška Gora, ispunjenim tribinama i atmosferi koja je vladala tijekom cijelog dana, prvi malonogometni turnir u Raškoj Gori nije bio samo uspješan sportski događaj, nego i početak nove tradicije koja bi iz godine u godinu mogla okupljati sve veći broj sportaša, mještana i gostiju.

Središnji dio manifestacije održat će se u nedjelju, 12. srpnja, kada će u 17:45 sati biti položeni vijenci kod spomen-obilježja svim poginulim mještanima Raške Gore. U 18:00 sati slijedi sveta misa u mjesnoj crkvi za sve poginule u proteklim ratovima, a od 19:00 sati započinje tradicionalno pučko veselje uz bogat kulturno-zabavni program, nastupe folklornih društava, glazbenika i guslara.  

Pročitaj članak

Starlink stiže u BiH: Evo koliko će vas stvarno koštati internet iz svemira i kome se jedino isplati

Građani Bosne i Hercegovine sve su bliže mogućnosti korištenja Starlink satelitskog interneta, nakon što je tvrtka registrirana u BiH i očekuje se početak pružanja usluge. Mnogi se pitaju može li Starlink zamijeniti klasični kućni internet te isplati li se izdvojiti nekoliko stotina eura za opremu, piše Goranci online.

Iako je Starlink posljednjih godina stekao reputaciju jednog od najnaprednijih internetskih sustava na svijetu, njegova cijena i dalje predstavlja važan čimbenik pri odluci o kupnji.  

Koliko će koštati?  

Prema cijenama koje vrijede u većem dijelu Europske unije, mjesečna pretplata za osnovni kućni paket kreće se između 35 i 70 eura, odnosno približno od 70 do 140 konvertibilnih maraka.  

Uz to, potrebno je kupiti i opremu – satelitsku antenu, usmjerivač i pribor za montažu – čija cijena iznosi oko 349 eura, odnosno približno 680 KM. To znači da bi korisnika tijekom prve godine korištenja Starlink mogao stajati između 1.500 i 2.300 KM, ovisno o odabranom paketu i eventualnim promotivnim akcijama.  

Što korisnik dobiva?  

Starlink omogućuje pristup internetu putem mreže tisuća satelita u niskoj Zemljinoj orbiti. U praksi korisnici najčešće ostvaruju brzine preuzimanja od 100 do 250 Mbps, a nerijetko i više, uz latenciju od 20 do 40 milisekundi, što je dovoljno za videopozive, rad od kuće, gledanje sadržaja u visokoj rezoluciji pa čak i većinu online igara.  

Najveća prednost sustava jest činjenica da internet može biti dostupan gotovo svugdje gdje antena ima otvoren pogled prema nebu.  

Kome se Starlink doista isplati?  

Za stanovnike gradova poput Mostara, Sarajeva, Banje Luke ili Tuzle, gdje su dostupne optičke mreže i brzi paketi domaćih operatera po znatno nižim cijenama, Starlink vjerojatno neće biti najisplativije rješenje.  

S druge strane, za stanovnike udaljenih sela, planinskih područja i vikendica, gdje je mobilni signal slab, a optička mreža nije dostupna, Starlink bi mogao donijeti pravu revoluciju.  

To se posebno odnosi na brojna hercegovačka mjesta poput Goranaca, Bododola, Raške Gore, Blidinja, Vrana, Rakitna i drugih područja u kojima kvalitetan internet još uvijek predstavlja izazov.  

Hoće li promijeniti tržište?  

Dolazak Starlinka mogao bi povećati konkurenciju među telekom operaterima u Bosni i Hercegovini i potaknuti dodatna ulaganja u optičku infrastrukturu. Ipak, zbog više cijene teško je očekivati da će satelitski internet postati prvi izbor većine građana.  

Za one koji već imaju kvalitetnu optiku, Starlink vjerojatno neće donijeti značajnu prednost. No za tisuće kućanstava koja godinama čekaju (brži) internet, mogao bi predstavljati dugo očekivano rješenje i potpuno promijeniti način na koji rade, uče i komuniciraju.  

Pročitaj članak

Poruka sućuti nadbiskupa Vukšića u povodu 31. obljetnice genocida u Srebrenici

Nadbiskup vrhbosanski mons. Tomo Vukšić uputio je poruku sućuti u povodu 31. obljetnice genocida u Srebrenici, pozvavši na poštovanje svake ljudske osobe, njegovanje istine te izgradnju pravednog i trajnog mira. 

U svojoj poruci naglasio je kako grobovi ratnih žrtava predstavljaju najsnažniji poziv na mir, a njihove patnje trajnu opomenu svim ljudima i državnim vođama da se zločini nikada više ne ponove. Poruku nadbiskupa Vukšića prenosimo u cijelosti:

U povodu obilježavanja 31. obljetnice genocida u Srebrenici, i u želji da se štiti svaki život i izgrađuje pravedan mir, izražavam iskrenu sućut svima, koji žaluju zbog gubitka dragih osoba, i molim milosrdnoga Boga da pokojnima oprosti slabosti i daruje vječni život. 

Grobovi žrtava rata najglasnija su molitva za mir. Taj vapaj trebaju čuti svaki čovjek i sve države svijeta i uslišati ga tako što će ga ljudi pretvoriti u vlastitu obvezu i primijeniti u svom svakodnevnom životu, a državni vođe pretvoriti ga u pravilo, koje će ih voditi u društvenim odnosima i donošenju političkih odluka. 

U Bosni i Hercegovini je mnogo žrtava rata. Stoga su bol i molitva oznaka brojnih ljudi koji u njoj žive, a zajednička poruka žrtava i njihovih grobova je poziv živima na uzajamno poštovanje, pomirenje i oprost radi stvaranja boljega svijeta u istini, pravdi i prijateljstvu. 

Nadbiskup Tomo Vukšić

Podsjetimo, u srpnju 1995. godine, nakon pada zaštićene zone Ujedinjenih naroda u Srebrenica, pripadnici Vojske Republike Srpske ubili su više od 8.000 bošnjačkih muškaraca i dječaka. Taj zločin međunarodni sudovi, uključujući Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju i Međunarodni sud pravde, pravno su okvalificirali kao genocid. 

Srebrenica danas ostaje simbol jednog od najtežih ratnih zločina počinjenih u Europi nakon Drugoga svjetskog rata te trajni podsjetnik na važnost očuvanja mira, istine, pravde i dostojanstva svih žrtava.

Pročitaj članak

Raskol u Katoličkoj Crkvi ponovno je stvarnost

wikimedia.org

Vatikan je početkom srpnja potvrdio izopćenje biskupa Svećeničkog bratstva svetog Pija X. (FSSPX) nakon što su u Écôneu u Švicarskoj, unatoč izričitoj zabrani pape Lava XIV., bez papinskog mandata zaredili četvoricu novih biskupa. Time je ponovno otvoren jedan od najdugotrajnijih sporova u suvremenoj povijesti Katoličke Crkve te produbljen raskol između Bratstva i Rima.

Ređenja su održana 1. srpnja, a Sveta Stolica ih je ocijenila raskolničkim činom koji, prema crkvenom pravu, povlači automatsko izopćenje (latae sententiae). Vatikan ističe kako je riječ o ozbiljnom narušavanju crkvenog zajedništva jer se biskupi ne mogu valjano zaređivati bez papinskog odobrenja.

Bratstvo svetog Pija X., koje djeluje i u Hrvatskoj, i dalje ostaje izvan punog zajedništva s Katoličkom Crkvom. Iako ima svoje sljedbenike u pojedinim tradicionalističkim katoličkim krugovima, riječ je o manjinskoj zajednici u odnosu na Katoličku Crkvu koja okuplja oko 1,3 milijarde vjernika diljem svijeta.

Papa Lav XIV. pozvao na povratak u zajedništvo

Neposredno prije ređenja papa Lav XIV. uputio je osobno pismo generalnom poglavaru Bratstva don Davideu Pagliaraniju. U njemu je pozvao članove FSSPX-a da odustanu od planiranog čina i vrate se u puno zajedništvo s Rimom.

„Preklinjem vas i molim svim srcem: vratite se“, napisao je Papa, upozorivši da je razdiranje crkvenog jedinstva „grijeh iznimne težine“.

Istodobno je priznao određene vrijednosti koje njeguje Bratstvo, poput privrženosti tradicionalnoj liturgiji, ozbiljne svećeničke formacije i vjernosti crkvenoj predaji, ali je naglasio kako one ne mogu biti razlog za jednostrano djelovanje protivno crkvenom pravu.

Unatoč Papinu apelu, Bratstvo je nastavilo s ređenjima, obrazlažući da je taj korak bio nužan zbog očuvanja kontinuiteta zajednice.

Povijest sukoba traje desetljećima

Sukob između Vatikana i FSSPX-a traje još od kraja šezdesetih godina prošloga stoljeća. Bratstvo je 1970. osnovao francuski nadbiskup Marcel Lefebvre, jedan od najpoznatijih protivnika reformi Drugoga vatikanskog koncila.

Lefebvre je smatrao da su liturgijske i teološke promjene nakon Koncila dovele do udaljavanja od tradicionalnog katoličkog nauka. Posebno se protivio novom obredu mise, ekumenizmu i pojedinim koncilskim dokumentima.

Kriza je kulminirala 1988. godine kada je Lefebvre, bez papinskog odobrenja, zaredio četvoricu biskupa. Papa Ivan Pavao II. tada je taj čin proglasio raskolom te izrekao ekskomunikaciju.

Papa Benedikt XVI. ukinuo je 2009. osobne ekskomunikacije četvorici tadašnjih biskupa kako bi otvorio prostor za dijalog, dok je papa Franjo kasnije priznao valjanost ispovijedi i, pod određenim uvjetima, ženidbi koje obavljaju svećenici Bratstva. Unatoč tim koracima, do pune kanonske normalizacije nikada nije došlo.

Upozorenje vjernicima u Hrvatskoj

Nakon najnovijih događaja reagirali su i pojedini hrvatski svećenici.

Fra Benjamin Milković, župnik Župe sv. Trojice pri Samostanu sv. Ante na Poljudu u Splitu, putem društvenih mreža pozvao je vjernike da ne sudjeluju na bogoslužjima Bratstva niti primaju sakramente od njegovih svećenika.

Naglasio je kako članovi FSSPX-a nisu u punom zajedništvu s Katoličkom Crkvom te upozorio na kanonske posljedice koje proizlaze iz aktualnog statusa Bratstva.

Tko su novozaređeni biskupi?

U Écôneu su bez papinskog mandata za biskupe zaređeni:

• Pascal Schreiber iz Švicarske
• Michael Goldade iz Sjedinjenih Američkih Država
• Michel Poinsinet de Sivry iz Francuske
• Marc Happier iz Francuske

Biskupsko ređenje predvodili su Alfonso de Galarreta i Bernard Fellay, dvojica preostalih biskupa koje je još 1988. zaredio nadbiskup Marcel Lefebvre.

Ceremoniji je, prema navodima Bratstva, nazočilo više od 15.000 vjernika, a prijenos se mogao pratiti na više jezika.

Bratstvo djeluje i u Hrvatskoj

Apostolat FSSPX-a u Hrvatskoj započeo je prije nešto više od desetljeća, a danas Bratstvo ima redovite mise i zajednice u više hrvatskih gradova, među kojima su Zagreb, Split, Rijeka, Osijek, Slavonski Brod i Dubrovnik.

Prema podacima koje objavljuje samo Bratstvo, posljednjih godina povećan je broj vjernika koji pohađaju njihove mise, osobito nakon pandemije koronavirusa.

S druge strane, Sveta Stolica i dalje naglašava kako zajednica nije u punom jedinstvu s Katoličkom Crkvom te poziva vjernike da ostanu povezani s mjesnim biskupima i papom.

Najnovija ređenja bez papinskog mandata ponovno su otvorila pitanje budućih odnosa između Vatikana i FSSPX-a. Dok u Bratstvu tvrde da djeluju radi očuvanja katoličke tradicije, Sveta Stolica smatra da takvi jednostrani potezi predstavljaju ozbiljno narušavanje crkvenog jedinstva i novi korak u produbljivanju raskola koji traje već više od pola stoljeća.

Pročitaj članak

Godinama preglasavali Hrvate, a sada se bune: Rezolucija o BiH izazvala žestoke reakcije

Predsjednik Domovinskog pokreta Ivan Penava izjavio je u petak kako prijedlog Rezolucije o osnaživanju političkog položaja Hrvata u Bosni i Hercegovini predstavlja značajno snažniju nadogradnju na Deklaraciju Hrvatskog sabora iz 2018. godine te donosi odlučniji pristup pitanju zaštite prava Hrvata u BiH, posebice kada je riječ o izboru hrvatskog člana Predsjedništva BiH. 

Govoreći o sadržaju dokumenta, čije je donošenje inicirao Domovinski pokret, Penava je istaknuo da se u preambuli rezolucije posebno naglašava povijesna uloga Hrvatske Republike Herceg-Bosne i Hrvatskog vijeća obrane u obrani hrvatskih krajeva u Bosni i Hercegovini.  

Naglasio je kako rezolucija otvara i pitanje izborne jedinice kao mogućeg modela koji bi trebalo ozbiljno razmotriti, uz temeljno načelo da o političkom položaju Hrvata prvenstveno trebaju odlučivati sami Hrvati koji žive u Bosni i Hercegovini, piše Hina.

Prema njegovim riječima, Hrvatskoj je u interesu stabilna, cjelovita i europska Bosna i Hercegovina, ali ne po cijenu ugrožavanja prava hrvatskog naroda kao jednog od triju konstitutivnih naroda.  

– Cijena europskog puta Bosne i Hercegovine ne može biti omalovažavanje i zatiranje prava hrvatskog naroda – poručio je Penava.  

Kompromisi s koalicijskim partnerima  

Predsjednik DP-a priznao je da je tijekom usuglašavanja teksta s koalicijskim partnerima, ponajprije HDZ-om, dio prvotnih prijedloga ublažen kako bi se postigao politički konsenzus.  

Istaknuo je kako je njegova stranka prvotno zagovarala konkretnije mehanizme protiv osoba koje, kako tvrdi, nastoje Hrvatima nametnuti njihovog predstavnika u Predsjedništvu BiH, no da su ti prijedlozi kroz kompromis preoblikovani diplomatskijim rječnikom.  

Unatoč tome, smatra da je konačni tekst važan iskorak te da predstavlja odlučniji odgovor na, kako je rekao, višegodišnje preglasavanje Hrvata pri izboru hrvatskog člana Predsjedništva BiH.  

– Osam godina svjedočimo preglasavanju vezanom uz izbor hrvatskog predstavnika u Predsjedništvu BiH – rekao je Penava.  

Dodao je kako rezolucija jasno navodi da je riječ o izbornom inženjeringu te poručuje da će Hrvatska koristiti sve raspoložive mehanizme unutar euroatlantskih institucija kako bi štitila ravnopravnost Hrvata u Bosni i Hercegovini.  

Iako priznaje da dokument sam po sebi neće promijeniti stanje na terenu, smatra kako nosi snažnu političku poruku.  

– Hrvatski sabor, hrvatska Vlada i hrvatske institucije stoje uz hrvatski narod u Bosni i Hercegovini – naglasio je.  

Demokratska fronta: Riječ je o pritisku na BiH  

S druge strane, prijedlog rezolucije izazvao je oštre kritike Demokratske fronte.  

Iz te stranke ocijenili su kako dokument predstavlja pokušaj stvaranja platforme za politički pritisak i miješanje Hrvatske u unutarnje poslove Bosne i Hercegovine tijekom njezina pristupanja Europskoj uniji. 

Kako navode, od ukupno devet točaka rezolucije prihvatljiva im je jedino četvrta, koja se odnosi na europski put BiH.  

– Ako je ovo pomoć Bosni i Hercegovini na putu prema Europskoj uniji, imamo samo jednu molbu – nemojte nam više pomagati – poručili su iz Demokratske fronte, prenosi Klix.ba.  

Rasprava o rezoluciji tako je ponovno otvorila jedno od najosjetljivijih političkih pitanja u odnosima Hrvatske i Bosne i Hercegovine – pitanje legitimnog političkog predstavljanja Hrvata u BiH te uloge Republike Hrvatske u zaštiti prava hrvatskog naroda kao konstitutivnog naroda.

Pročitaj članak

Potreba za domaćom radnom snagom izraženija u ljetnim mjesecima

Od poljoprivrede do ugostiteljstva nedostatak radne snage posljednjih je godina postao jedan od najvećih izazova domaćeg gospodarstva. Poslodavci sve teže pronalaze radnike te spas traže u zapošljavanju stranih državljana. Kako domaćih radnika nema dovoljno, sve više poslodavaca rješenje pronalazi u zapošljavanju stranih državljana. 

U Hercegovini su posljednjih godina najbrojniji radnici iz Nepala i Filipina, bez kojih bi mnogi teško iznijeli turističku sezonu, piše RTV HB.

Pročitaj članak

Baka Matija u 95. godini sama obrađuje vrt i svakodnevno moli krunicu

U selu Seonica pokraj Tomislavgrada živi nesvakidašnja baka Matija Vukadin. Iako je zakoračila u 95. godinu života (rođena davne 1932. godine), ova vitalna starica prkosi godinama, živi potpuno sama i ne odriče se motike. Njezin dan počinje ranim buđenjem, molitvom krunice i odlaskom u vrt. 

Kako sama kaže, župnik joj je predlagao odlazak u dom za starije, no baka Matija je to odlučno odbila: „Za živu glavu nisam htjela u dom! Jesam li ga nadmudrila?", kroz smijeh govori Matija. Iako zbog bolnih nogu više ne može pješačiti do crkve, njezina je vjera nepokolebljiva. Oko vrata ponosno nosi krunicu, i svaki dan moli. U svom vrtu sama je posadila i okopala krumpir, luk i salatu... 

Ono što najviše fascinira kod bake Matije je njezin iznimno britak um i nevjerojatno pamćenje. 

Pogledajte prilog.

Pročitaj članak

Stigla odluka iz Zagreba: Evo tko dobiva novac za poljoprivredu u BiH

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Republike Hrvatske donijelo je odluku o raspodjeli financijskih sredstava za potpore razvoju poljoprivrednih projekata Hrvata u Bosni i Hercegovini za 2026. godinu. Za tu namjenu osigurano je ukupno četiri milijuna eura, a sredstva će biti usmjerena na 221 odobreni projekt.

Odluku o raspodjeli sredstava donio je potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić u okviru Javnog poziva za dodjelu potpora razvoju poljoprivrednih projekata Hrvata u BiH za 2026. godinu.

Ovaj poziv provodi se u sklopu trogodišnjeg Programa potpore za razdoblje od 2026. do 2028. godine, čiji je cilj modernizacija poljoprivredne proizvodnje, povećanje konkurentnosti gospodarstava te stvaranje boljih uvjeta za ostanak i opstanak Hrvata u Bosni i Hercegovini.

Iz Ministarstva su istaknuli kako je na javni poziv pristigao velik broj prijava, što pokazuje snažan interes poljoprivrednika za ulaganja u obnovu, razvoj i unapređenje vlastitih gospodarstava.

„Velik broj kvalitetnih prijava potvrđuje potrebu za nastavkom potpore projektima koji doprinose modernizaciji poljoprivrede i održivom razvoju ruralnih područja“, naveli su iz Ministarstva.

Zbog velikog broja prijavljenih projekata i ograničenih raspoloživih sredstava, nisu svi projekti koji su ispunili uvjete javnog poziva mogli biti financirani. Povjerenstvo je, nakon provedenog postupka vrednovanja, utvrdilo prijedlog projekata za dodjelu sredstava, na temelju kojega je ministar donio konačnu odluku.

Korisnici odobrenih potpora bit će naknadno obaviješteni elektroničkom poštom o detaljima vezanim uz potpisivanje ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava.

Ova sredstva predstavljaju nastavak potpore Republike Hrvatske poljoprivrednicima u Bosni i Hercegovini, s posebnim naglaskom na ulaganja koja trebaju pridonijeti većoj proizvodnji, očuvanju radnih mjesta i jačanju života u ruralnim sredinama.

Popis korisnika kojima su odobrene potpore dostupan je OVDJE.

Pročitaj članak

U Raškoj Gori predstavljen roman "Orlovača" dr. sc. Marijana Mandića

foto FB Raška Gora

U sklopu manifestacije Dani sv. Nikole Tavelića, u srijedu, 8. srpnja 2026. godine, u Etno domu "Ante Toni Pehar" u Domazetima u Raškoj Gori, održana je promocija romana "Orlovača" autora dr. sc. Marijana Mandića, piše Eko udruga Raška Gora.

Promocija je okupila brojne ljubitelje književnosti i povijesne tematike, a organizirala ju je Ekološka udruga za razvoj i očuvanje tradicije i okoliša Raška Gora.

Roman "Orlovača", objavljen 2023. godine, tematizira škripare te kroz sudbine svojih likova donosi priču o stradanju, progonstvu, borbi za slobodu i očuvanju identiteta hrvatskog naroda. Govoreći o djelu, autor je istaknuo kako u njemu "ispisuje stranice ljudskoga života i zbilje na jedan prognanički način, svjestan žrtve naših djedova koji su dali živote da bismo mi u ovim vremenima uživali u opojnom osjetu mirisa slobode i punine života u slobodi".

Osim predstavljanja najnovijeg romana, Mandić je okupljenima približio i nekoliko važnih motiva iz svojih ranijih književnih ostvarenja, osvrnuvši se na teme Domovinskog rata, hrvatske povijesti, identiteta i društvenih promjena koje obilježavaju njegov opus.

Marijan Mandić rođen je 1964. godine u Mostaru. Osnovnu školu završio je u Prigrađanima i Potocima, Prometnu tehničku školu u Mostaru, a studij povijesti na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Prije Domovinskog rata radio je kao profesor u više mostarskih srednjih škola. Tijekom rata obnašao je niz odgovornih dužnosti, a nakon teškog ranjavanja u siječnju 1993. godine ostao je trajni ratni vojni invalid. Za doprinos u Domovinskom ratu odlikovan je brojnim priznanjima Republike Hrvatske, među kojima su Red hrvatskog trolista, Red hrvatskog križa, Spomenica Domovinskog rata te medalje Ljeto '95 i Oluja '95.

Autor je tijekom svoje bogate književne karijere objavio romane Bljesak nade na mom otoku, Krvava bjelopoljska poljana, Ljetopis borbi i nada, Plamen iznad bugojanskih šuma, Lutalica, Lipe mostarske, Tranzicija, Vojnik u pet odora, Ideologija i Orlovača.

Posebnu pozornost izazvala je i činjenica da je Mandić prije nepuna dva mjeseca stekao akademsko zvanje doktora znanosti, nakon što je u Zagrebu uspješno obranio doktorsku disertaciju. Na prijedlog domaćina iz Eko udruge Raška Gora govorio je i o temi svog doktorskog istraživanja, najavivši kako će rezultate rada uskoro pretočiti u knjigu koja će biti predstavljena široj javnosti.

Večer u Domazetima protekla je u ugodnom ozračju, uz razgovor o književnosti, povijesti i važnosti očuvanja nacionalne memorije, a promocija romana "Orlovača" još je jednom potvrdila kako manifestacija Dani sv. Nikole Tavelića svojim sadržajem uspješno povezuje kulturnu, povijesnu i duhovnu baštinu Hercegovine.

Središnji dio manifestacije održat će se u nedjelju, 12. srpnja, kada će u 17:45 sati biti položeni vijenci kod spomen-obilježja svim poginulim mještanima Raške Gore. U 18:00 sati slijedi sveta misa u mjesnoj crkvi za sve poginule u proteklim ratovima, a od 19:00 sati započinje tradicionalno pučko veselje uz bogat kulturno-zabavni program, nastupe folklornih društava, glazbenika i guslara.  

 

Pročitaj članak

Fondacija Aldina Jahić pozvala građane na ročište: "Pravda za Aldinu"

foto Županijski sud Mostar

U petak, 10. srpnja, u 11 sati pred Županijskim sudom u Mostaru nastavlja se glavni pretres u kaznenom postupku protiv Anisa Kalajdžića, optuženog za ubojstvo Aldine Jahić.

Tim povodom Fondacija Aldina Jahić uputila je javni poziv građanima da svojim dolaskom na ročište pruže podršku obitelji ubijene Aldine te pokažu da javnost prati tijek sudskog postupka.

– Pozivamo vas da svojom nazočnošću na ovom ročištu izrazite podršku obitelji, ali i da kao javnost podržimo i podsjetimo da pravosuđe mora djelovati odgovorno, hrabro i ustrajno – poručili su iz Fondacije.

Dodaju kako je prisutnost građana u sudnici važna poruka da javnost očekuje pravedan i odgovoran sudski postupak.

– Vaš dolazak u sudnicu je poruka da pratimo i zahtijevamo pravdu. Vidimo se u petak. Pravda za Aldinu – stoji u objavi Fondacije Aldina Jahić.

Podsjetimo, glavni pretres protiv Anisa Kalajdžića započeo je u utorak, 7. srpnja, pred Sudskim vijećem Županijskog suda u Mostaru kojim predsjedava sudac Darko Zovko. Na prvom ročištu pročitana je optužnica Tužiteljstva Hercegovačko-neretvanske županije te su saslušani prvi svjedoci optužbe.

Kalajdžić se tereti za ubojstvo Aldine Jahić iz Kalesije, koje se dogodilo 16. studenoga prošle godine u Mostaru. Nastavak glavnog pretresa zakazan je za petak, 10. srpnja u 11 sati.

Pročitaj članak

Dogovor DP-a i HDZ-a: U Sabor ide zajednički prijedlog rezolucije o Hrvatima u BiH

foto Fena

Domovinski pokret je izdao priopćenje za medije u kojem poručuje da će u proceduru Hrvatskog sabora biti upućen zajednički prijedlog rezolucije DP-a i HDZ-a o Hrvatima u BiH.  

Propćenje donosimo u cijelosti:  

“Domovinski pokret ključni je partner u vladi te kao takav nastupa konstruktivno i u dobroj vjeri prema partnerima s ciljem ispunjavanja programskih ciljeva u svrhu podizanja kvalitete života svih građana Hrvatske i ostvarenja nacionalnih interesa u svim područjima. S tim u skladu, smatramo krajnje neprimjerenim svako curenje informacija sa zatvorenih sastanaka jer takvo nepošteno ponašanje stvara atmosferu nepovjerenja među partnerima i posljedično otežava funkcioniranje vladajuće većine. 

Višetjedni proces usuglašavanja Domovinskog pokreta i Hrvatske demokratske zajednice o Rezoluciji Hrvatskog sabora o osnaživanju političkoga položaja Hrvata u Bosni i Hercegovini protekao je u konstruktivnoj atmosferi iako je iz pojedinih napisa koji su se pojavili u internetskom prostoru jasno da su ga pojedinci ili određene interesne skupine željeli kontaminirati ili u potpunosti zaustaviti. 

Nisu u tome uspjeli i ovim putem možemo objaviti da će u službenu proceduru Hrvatskog sabora biti upućen zajednički prijedlog rezolucije Domovinskog pokreta i Hrvatske demokratske zajednice.  

U procesu usuglašavanja stajališta predstojnik Ureda predsjednika Vlade Zvonimir Frka-Petešić odigrao je časnu ulogu, za razliku od onih koji ga pokušavaju difamirati vadeći pojedine izjave iz konteksta višetjednih pregovora.  

Svi sudionici pregovora u svakom su trenutku zastupali stajalište da Republika Hrvatska mora snažno stati iza jačanja političkog položaja Hrvata u BiH, nastavno na važne aktivnosti koje su već odrađene prethodnih godina. 

Rezultat je toga Rezolucija koju ćemo zajedno predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje, a koja predstavlja još jedan važan iskorak u borbi za jednakopravnost Hrvata u Bosni i Hercegovini”, stoji u priopćenju Domovinskog pokreta.

Pročitaj članak

Hercegovini kronično nedostaju čobani: Plaća ide i do 2.500 KM, ali radnika nema

Dok brojni mladi svoju budućnost traže u Njemačkoj, Austriji i drugim europskim zemljama, hercegovačka brda ostaju sve pustija. Iako su plaće za čobane posljednjih godina znatno porasle, poslodavci sve teže pronalaze ljude spremne preuzeti zahtjevan posao koji traje od jutra do mraka, a često i tijekom noći, piše Jabuka.tv.

Jedan od onih koji i danas živi stočarstvo punim plućima je Anton Cvitković iz Pologa kod Širokog Brijega. Unatoč tome što je već ostvario pravo na mirovinu, svakodnevno brine o stadu od oko 500 ovaca i 120 koza.

U razgovoru za Glas Hercegovine, snimljenom uz prizore janjenja, Anton je ispričao kako ga ljubav prema životinjama prati cijeli život. Radni vijek proveo je radeći u tvrtkama te baveći se vrhunskom drvorezbarijom, no stočarstvo mu je ostalo životni poziv koji je naslijedio od oca. Prisjeća se kako je njegov otac i u bivšem sustavu držao stotine grla, unatoč tadašnjim ograničenjima, kako bi prehranio brojnu obitelj.

Danas pomaže vlasniku stada u Pologu, koje je s početnih 200 naraslo na oko 500 ovaca. Posao je, kaže, zahtjevan i traži potpunu predanost, ali ni u 60. godini ne osjeća umor.

– Kad sam cigare bacio, ja sam ko' ptica – kaže Anton, ističući kako su boravak na čistom zraku i svakodnevni rad najbolji recept za dobro zdravlje.

Plaća nije problem, ljudi jesu

Najveći izazov domaćih stočara danas nije cijena hrane niti tržište, nego nedostatak radne snage.

Anton ističe kako se za brigu o stadu ove veličine danas može zaraditi najmanje 2.500 KM neto mjesečno, uz osiguran smještaj i prehranu. Unatoč tome, pronaći odgovornog čovjeka postalo je gotovo nemoguće.

– Hercegovini fali čobana, ne možeš ga sad naći. Do prije deset-petnaest godina nešto je bilo, ali sad kako je pušteno vani, ode svatko vani. U Njemačkoj će čuvati ovo jer gore je dobro plaćen, a ovdje neće, iako ima i ovdje, dobro se plaća – kaže Anton, a prenosi Jabuka TV.

Dodaje kako mnogi ne shvaćaju da čuvanje stada nije posao s radnim vremenom od osam sati.

– To nisu stvari nego živa bića. Moraš prepoznati kad je ovca bolesna, biti uz nju tijekom janjenja i paziti da stado nikada ne ostane bez nadzora. Ovaj posao traje 24 sata dnevno – poručuje.

Sve manje ljudi želi ostati na selu

Antonova priča još jednom pokazuje koliko je stočarstvo u Hercegovini suočeno s ozbiljnim izazovima. Unatoč sve boljim primanjima i osiguranim uvjetima rada, odlazak mladih u inozemstvo ostavlja domaće gospodarstvenike bez radne snage.

Dok hercegovački pašnjaci i dalje nude kruh onima koji su spremni raditi, sve je manje ljudi koji žele prihvatiti način života koji zahtijeva veliku odgovornost, predanost i ljubav prema životinjama. Upravo zato, upozorava Anton, najveći izazov neće biti povećati stado, nego pronaći čovjeka kojem se ono može povjeriti.

Pročitaj članak

SKB Mostar zapošljava 23 medicinske sestre i tehničara: Otvoren natječaj za više klinika i odjela

foto Goranci online

Sveučilišna klinička bolnica Mostar objavila je javni natječaj za prijam u radni odnos 23 medicinske sestre i medicinska tehničara koji će biti raspoređeni na više klinika, odjela, zavoda i službi ove zdravstvene ustanove.  Natječajem je predviđeno zapošljavanje na određeno vrijeme u trajanju od jedne godine, uz probni rad od mjesec dana.  

Najveći broj novih djelatnika bit će zaposlen na Klinici za unutarnje bolesti s Centrom za dijalizu, gdje se traži sedam izvršitelja, dok je za Kliniku za kirurgiju raspisano šest radnih mjesta. Četiri medicinske sestre odnosno tehničara primit će se na Kliniku za psihijatriju, a po dva izvršitelja traže se za Odjel za plućne bolesti i TBC.  

Po jedno radno mjesto otvoreno je na Klinici za anesteziologiju, reanimatologiju, intenzivno liječenje i terapiju boli, Klinici za infektivne bolesti, Klinici za neurologiju te Klinici za urologiju.  

Raspored radnih mjesta:

• Klinika za anesteziologiju, reanimatologiju, intenzivno liječenje i terapiju boli – 1 izvršitelj
• Klinika za infektivne bolesti – 1 izvršitelj
• Odjel za plućne bolesti i TBC – 2 izvršitelja 
• Klinika za neurologiju – 1 izvršitelj
• Klinika za kirurgiju – 6 izvršitelja
• Klinika za psihijatriju – 4 izvršitelja
• Klinika za urologiju – 1 izvršitelj
• Klinika za unutarnje bolesti s Centrom za dijalizu – 7 izvršitelja  

Kandidati koji se prijavljuju na natječaj moraju ispunjavati opće i posebne uvjete za obavljanje poslova radnog mjesta, u skladu sa Zakonom o radu i uvjetima navedenim u javnom natječaju.  

Detaljne informacije o uvjetima prijave, potrebnoj dokumentaciji i rokovima dostupne su u službenoj objavi natječaja na mrežnim stranicama Službe za zapošljavanje Hercegovačko-neretvanske županije.

Pročitaj članak