Hrvati žestoko odgovorili Bećiroviću, Konakoviću i Kovačeviću: “Vodite Miloševićevu politiku!”

foto Fena

Koordinacija udruga proisteklih iz Domovinskog rata oglasila se priopćenjem za javnost kojeg prenosimo u cijelosti:  

Koordinacija udruga Hrvatskoga vijeća obrane BiH najoštrije osuđuje orkestrirani politički napad probošnjačkih političara Denisa Bećirovića, Elmedina Konakovića i Slavena Kovačevića na istup hrvatskog ministra vanjskih poslova Gordana Grlića Radmana koji je pozvao da se prestane s preglasavanjem Hrvata. Njihove poruke kao da su izronile iz velikosrpskog programa Memoranduma SANU-a pokazuju da problem nije izborni model, niti izborna jedinica, nego odbijanje prava da Hrvati, kao konstitutivan narod, imaju pravo sudjelovati u izboru svojih političkih predstavnika. Slobodan Milošević kao udarna igla Memoranduma također je tvrdio da brani državu i demokraciju, dok je zapravo rušio mehanizme ravnopravnosti što je u konačnici dovelo do katastrofe. 

Bećirović pritom ne polemizira s prijedlogom izborne reforme, nego Hrvatsku i hrvatsku politiku pokušava unaprijed proglasiti neprijateljskom, nedemokratskom i suprotnom međunarodnom pravu. Njegovo kategorično odbacivanje izborne jedinice koja bi Hrvatima omogućila izbor hrvatskog člana Predsjedništva razotkriva stvarni sadržaj navodnog građanskog modela: hrvatsko mjesto može postojati, ali bi o tome tko će ga zauzeti trebala odlučivati bošnjačka većina. I Milošević je pozivanjem na „čoveka, građanina u centru sistema“ pokušavao oslabiti druge republike i narode te prevlast Srba prikazati kao naprednu i europsku demokraciju.  

Konaković ide korak dalje kada se poziva na zastupljenost prema posljednjem popisu stanovništva i demografsku brojnost pokušava pretvoriti u temelj za raspodjelu političke moći. U višenacionalnoj državi to bi značilo da najbrojniji narod može postupno preuzeti institucije, određivati njihovu kadrovsku strukturu i politička pravila, a malobrojnijima ostaviti samo formalnu prisutnost. Milošević je na isti način brojčanu snagu najvećeg naroda pokušavao pretvoriti u trajnu političku nadmoć, predstavljajući majorizaciju kao običnu demokratsku aritmetiku.  

Kovačević zahtjev Hrvata za jednakopravnošću ne pokušava pobiti argumentima, nego ga povezuje s fašizmom i udruženim zločinačkim pothvatom. Cilj je jasan: stigmatizirati cijeli politički zahtjev, kriminalizirati njegove zagovornike i Hrvatima poručiti da o vlastitim pravima ne smiju ni govoriti. To je prepoznatljiva Miloševićeva propagandna metoda – protivnika najprije proglasiti ekstremistom i neprijateljem države, a zatim njegovo političko podčinjavanje prikazati kao legitimnu obranu poretka. Upravo je Europski sud za ljudska prava stavio točku na ‘i’ te srušio unitarističke snove koje i dalje sanja poraženi Kovačević pred tim sudom o unitarističkoj državi i rušenju Daytona. Ako on i slični stvarno žele srušiti Dayton, a time ugroziti i mir u Bosni i Hercegovini, neka izađu pred javnost i to otvoreno kažu.  

Najogoljeniji izraz takve politike ipak je višestruko nametanje Željka Komšića za hrvatskog člana Predsjedništva glasovima Bošnjaka. Kao što je Milošević nakon političkih čistki preko Borisava Jovića iz Srbije, Branka Kostića iz Crne Gore, Jugoslava Kostića iz Vojvodine i Sejde Bajramovića s Kosova uspostavio poslušnu glasačku mašineriju, tako bošnjačka većina danas Hrvatima nameće Željka Komšića kao njihova političkog predstavnika.  

Hrvati su se jasno organizirali 18. 09. 1991. godine s prvim dolaskom rezervista JNA, onoga ključnog datuma prepoznatog danas kroz Zakon o pravima branitelja, dok su pak u Sarajevu i nakon 1. listopada te iste godine i nakon razaranja Ravnog i prvog ratnog zločina nad Hrvatima govorili da to „nije njihov rat“. Hrvati su znali obraniti svoj opstanak. I kao što su odgovorili Miloševićevoj ratnoj mašineriji, znat će to napraviti i danas, demokratski, politički i svim legitimnim sredstvima, obraniti se od učenika iste politike majorizacije i hegemonije.

Pročitaj članak

Velika policijska akcija u Drežnici: Pronađeno više plantaža marihuane

foto FUP

Policijski službenici Federalne uprave policije (FUP), pod nadzorom Županijskog tužiteljstva Hercegovačko-neretvanske županije i po naredbi Županijskog suda u Mostaru, provode opsežnu operativnu akciju na području Drežnice.  

Kako je priopćeno iz FUP-a, tijekom višemjesečnih, planskih i složenih operativnih aktivnosti policijski službenici došli su do saznanja o postojanju više lokacija na kojima se nalaze plantaže s većim brojem stabljika biljke Cannabis sativa L.  

Na području Drežnice trenutačno se provode pretresi i druge operativne aktivnosti, uključujući pronalazak i dokumentiranje zasada, kao i druge zakonom propisane mjere i radnje.  

Iz FUP-a navode kako će više informacija o rezultatima akcije, pronađenim količinama te drugim relevantnim činjenicama biti poznato nakon završetka operativnih aktivnosti.  

Federalna uprava policije o svemu će, kako je navedeno, pravodobno informirati javnost.  

Akcija predstavlja nastavak aktivnosti nadležnih policijskih i pravosudnih institucija usmjerenih na otkrivanje i suzbijanje neovlaštenog uzgoja i proizvodnje opojnih droga na području Hercegovine.

Pročitaj članak

Mostarski vatrogasci oglasili se emotivnom porukom nakon teške nesreće u Gorancima

foto PVP Mostar

Prva vatrogasna postrojba Mostar oglasila se emotivnom porukom na svom Facebook profilu nakon teške prometne nesreće koja se u srijedu dogodila na putu prema Gorancima, a u kojoj su sudjelovali motocikl i vatrogasno vozilo.  

Profesionalna vatrogasna postrojba Mostar iza sebe ima bezbroj intervencija i teških dana. Vatrogasci su se tijekom godina suočavali s iznimno zahtjevnim situacijama koje su od njih tražile maksimum mentalne i fizičke snage, znanja, operativnosti i požrtvovnosti kako bi spasili živote i imovinu svojih sugrađana.  

„Dogodi se da vatrogasno vozilo ima prometnu nesreću. Ali, na ovakav način težak dan i prometnu nesreću s ovakvim posljedicama PVP nije imala nikada“, naveli su mostarski vatrogasci.  

Posebno su svoje misli i molitve uputili prema Sveučilišnoj kliničkoj bolnici Mostar, gdje je nakon nesreće zbrinut motociklist.  

„Naše misli, naše molitve usmjerene su u SKB Mostar, s nadom da ćemo na taj način dati snage unesrećenom koji je vozio motor da se oporavi što prije i u cijelosti, bez ikakvih posljedica“, poručili su.  

Prema informacijama koje su dobili, ozlijeđeni motociklist nije životno ugrožen.  

„Uvjereni smo da će naši doktori vrhunski sanirati sve ozljede, kao i toliko puta prije kada smo u njihove ruke predavali teško stradale“, dodali su.  

Posebnu poruku uputili su svom kolegi koji je upravljao vatrogasnim vozilom i koji je, nakon nesreće, među prvima priskočio u pomoć unesrećenom.  

„Našem kolegi koji je vozio vatrogasno vozilo, koji je sam prvi pomogao unesrećenom, koji je na najteži mogući način bio svjedokom ovakvih nesreća, možemo reći dušom i srcem – s tobom smo“, poručili su kolegi.  

„S tobom dišemo, s tobom se nadamo, s tobom patimo, s tobom nosimo teret, s tobom ćemo opet pomagati i spašavati.“  

Iz PVP Mostar istaknuli su kako su upravo vatrogasci među onima koji najbolje znaju koliko se brzo, u samo nekoliko sekundi, situacija može promijeniti i dovesti do teških posljedica.  

„Svi smo bolno svjesni kako se trenuci, djelići sekunde, mogu posložiti na najgori mogući način i dovesti do teških tragedija. Toliko puta smo bili svjedoci toga“, naveli su. 

Na kraju su poslali poruku o odgovornosti svih sudionika u prometu, ali i važnosti spremnosti da se u najtežim trenucima učini sve kako bi posljedice bile što manje.  

„Na nama je svima da damo sve od sebe da se takve situacije ne dese, a ako se dese, da svojim radom i ponašanjem posljedice učinimo što manjim“, zaključili su mostarski vatrogasci.

Pročitaj članak

Teško ozlijeđen motociklist nakon sudara s vatrogasnim vozilom u zaseoku Poljice u Gorancima

foto Goranci online

Muškarac inicijala A. K. (1986.) teško je ozlijeđen u prometnoj nesreći koja se u srijedu, 12. kolovoza, dogodila u Poljicu/Kulašinu na putu prema Gorancima.  

U nesreći su sudjelovali motocikl i vatrogasno vozilo, a nakon sudara oba su se vozila zapalila. Informaciju o zdravstvenom stanju ozlijeđenog muškarca potvrdili su za Bljesak.info iz Sveučilišne kliničke bolnice Mostar.  

Kako su naveli iz Ureda za odnose s javnošću SKB-a Mostar, muškarac je zadobio teške tjelesne ozljede, dominantno u vidu opeklina.  

Pacijent je hospitaliziran u Jedinici intenzivnog liječenja SKB-a Mostar, gdje mu se pruža potrebna medicinska skrb.  

Prema ranije potvrđenim informacijama Operativnog centra, do nesreće je došlo na putu za Gorance, a nakon sudara izbio je požar koji je zahvatio oba vozila.  

U požaru je u potpunosti izgorjela kabina vatrogasnog kamiona marke Iveco, dok marku motocikla nije bilo moguće utvrditi jer je motocikl potpuno izgorio.  

Okolnosti pod kojima je došlo do nesreće bit će utvrđene nakon provedenog očevida i istrage nadležnih službi.

Pročitaj članak

Večeras počinju trodnevnice uoči Velike Gospe – molitva i priprava i u župi Goranci

foto Goranci online

Kako se približava svetkovina Uznesenja Blažene Djevice Marije – Velika Gospa, vjernici diljem Hercegovine započinju svoju duhovnu pripravu kroz tradicionalne trodnevnice.

Trodnevnica je posebno vrijeme molitve, sabranosti i priprave srca za jedan od najvećih marijanskih blagdana. U mnogim župama vjernici će se tijekom tri dana okupljati na svetim misama, molitvi i pobožnostima, moleći zagovor Blažene Djevice Marije za svoje obitelji, bližnje i cijeli narod.

Trodnevnica uoči Velike Gospe bit će održana i u župi Goranci, gdje će se vjernici večeras kroz molitvu i zajedništvo pripremati za proslavu Marijina uznesenja na nebo.

Velika Gospa za mnoge vjernike nije tek dan blagdanskog okupljanja, nego duboko duhovno iskustvo. Marija, kao majka Crkve i majka svakoga vjernika, u ovim danima ponovno okuplja svoj narod oko svoga Sina.

U župama diljem Hercegovine, pa tako i u Gorancima, očekuje se kako će se brojni vjernici odazvati na trodnevne pobožnosti, a posebno na svečano misno slavlje na sam blagdan u subotu, 15. kolovoza.

To su dani kada se na trenutak ostavlja svakodnevna žurba i ponovno otvara prostor za molitvu, zahvalnost i predanje. U tišini crkve, pred Marijinim likom, mnogi će izreći svoje zahvale, ali i povjeriti joj ono što nose u srcu.

Neka i ovogodišnja priprava za Veliku Gospu bude prigoda da se vjernici župe Goranci još snažnije okupe u molitvi te, po Marijinu zagovoru, približe Kristu.

> Program Trodnevnice u župi Uznesenja BDM u Gorancima

Pročitaj članak

VIDEO Teška prometna nesreća na putu za Gorance

foto Bljesak.info

Na putu prema Gorancima u Poljicu u srijedu, 12. kolovoza, dogodila se teška prometna nesreća u kojoj su sudjelovali motocikl i vatrogasno vozilo.  

Prema informacijama potvrđenim iz Operativnog centra za Bljesak.info, nakon sudara oba vozila zahvatio je požar. Uslijed požara potpuno je izgorjela kabina vatrogasnog kamiona marke Iveco, dok je motocikl u potpunosti uništen, zbog čega zasad nije moguće utvrditi njegovu marku.  

Motociklist je nakon nesreće prevezen u Sveučilišnu kliničku bolnicu Mostar, gdje mu je pružena liječnička pomoć. Stupanj njegovih ozljeda zasad nije poznat.  

Promet se na ovoj dionici trenutno odvija naizmjenično, a okolnosti pod kojima je došlo do sudara bit će poznate nakon završetka očevida.  

Prema neslužbenim informacijama, motociklom je upravljao A.K. vlasnik poznatog restorana i nije životno ugrožen, ali o njegovom zdravstvenom stanju zasad nema službenih informacija. 

Više detalja o nesreći bit će poznato nakon što nadležne službe završe očevid i utvrde sve okolnosti ovog događaja.

Motocikl i vatrogasna cisterna izgorjeli nakon sudara na putu za Gorance pic.twitter.com/8DGDbZE6h0

— Bljesak.info (@Bljesak) August 12, 2026

Pročitaj članak

VELIKO PRIZNANJE Svećenik kojeg Goranci posebno vole dobio prestižnu nagradu

foto Samostan Male braće Dubrovnik

Lijepe vijesti stigle su iz Dubrovnika, koje su zasigurno obradovale i vjernike župe Goranci. Fra Jozo Sopta, franjevac koji je kroz desetljeća predanim svećeničkim i redovničkim služenjem ostavio dubok trag u Dubrovniku i šire, dobitnik je Nagrade „Vicko Andrić” za izvanredna postignuća u području zaštite kulturne baštine za 2025. godinu, piše Dubrovačka biskupija.

Ovo vrijedno priznanje potvrda je njegova dugogodišnjeg rada, ljubavi prema Crkvi, franjevačkoj baštini i kulturnoj povijesti dubrovačkog kraja, ali i njegova neumornog nastojanja da ono što su generacije franjevaca čuvale prije njega ostane sačuvano i budućim naraštajima.

Fra Jozo Sopta u Dubrovnik je stigao još 1980-ih godina, a od tada je kontinuirano poticao očuvanje franjevačkih samostana, crkava i njihova vrijednog inventara. Posebnu pozornost posvećivao je Knjižnici i arhivu Male braće, čija vrijednost nadilazi lokalne okvire. Tijekom Domovinskog rata sudjelovao je u njihovoj zaštiti te pridonio očuvanju samostana kao važnog humanitarnog i kulturnog središta Dubrovnika.

Njegovim zalaganjem 1993. godine u samostanu je omogućeno osnivanje restauratorske radionice, čime je napravljen važan korak prema sustavnoj zaštiti pokretne kulturne baštine. Od 1992. godine fra Jozo je također poticao i koordinirao obnovu franjevačkih samostana u Dubrovniku, na Badiji, u Pridvorju, Cavtatu, Rožatu i Lopudu, uključujući i obnovu crkve sv. Marije od Špilice.

Posebno mjesto u njegovu radu zauzima revitalizacija samostana na Lopudu, kao i nastojanje da se osigura dugoročna i održiva zaštita franjevačke graditeljske baštine.

No, fra Jozo nije bio samo čuvar zidova, knjiga, arhiva i sakralnih predmeta. Njegovo djelovanje bilo je mnogo šire. Uz pastoralni, svećenički i redovnički rad, desetljećima je svojim znanstevnim radom, pisanjem, predavanjima i javnim djelovanjem promicao povijest Crkve, Franjevačkog reda te memoriju važnih događaja i stradanja dubrovačkog kraja.

Upravo zbog svega toga ova nagrada predstavlja priznanje ne samo jednom čovjeku nego i njegovu višedesetljetnom služenju Crkvi, ljudima i kulturnoj baštini.

Svećenik koji rado dolazi u Gorance

Fra Jozo Sopta posebno je drag i vjernicima župe Goranci. Iako je njegov svećenički put kroz godine bio vezan uz različite krajeve i službe, Goranci su mjesto u koje se uvijek rado vraća i koristi svaki trenutak za odmor.

Vjernici ga pamte kao svećenika koji se rado odazove pozivu, koji s posebnom toplinom dolazi među narod i koji je uvijek spreman sudjelovati u svetom misnom slavlju na području župe. Njegova prisutnost među Gorančanima svaki put je prilika za susret, molitvu i zajedništvo.

U vremenu kada se mnoge životne veze lako izgube zbog udaljenosti i različitih obveza, posebno je lijepo vidjeti svećenika koji ne zaboravlja ljude i mjesta s kojima je kroz godine izgradio iskren odnos.

Zato vijest o fra Jozinu velikom priznanju nije samo vijest iz Dubrovnika. Ona je i lijepa vijest za Gorance, gdje ga vjernici doživljavaju kao dragog gosta, svećenika i prijatelja koji se uvijek rado odazove kada ga put ponovno dovede među njih.

Nova služba na Hvaru

Fra Jozi je, prema odluci Uprave Franjevačke kustodije sv. Jeronima, nakon dugogodišnjeg i predanog služenja u samostanu Male braće i Rožatu u Dubrovačkoj biskupiji, povjerena nova odgovorna služba. Preuzima službu predstojnika Samostana Gospe od Milosti na Hvaru te upravitelja župe sv. Kuzme i Damjana u Velom Grablju.

U Samostan Male braće u Dubrovniku oprostili su se od njega s velikom zahvalnošću, istaknuvši sve dobro koje je svojim predanim radom, bratskom blizinom i svećeničkim služenjem ugradio u život samostanske zajednice i svih koji su tijekom godina dolazili u samostan.

„Fra Jozo, hvala i sretno!”, poručili su mu iz Male braće.

A tim riječima pridružuju se i vjernici Goranca.

Od srca mu čestitaju na Nagradi „Vicko Andrić”, zahvaljuju za svaku svetu misu, svaku riječ, susret i molitvu koju je podijelio s njima te mu žele obilje Božjeg blagoslova u novoj službi.

Neka ga i dalje prate zagovor Blažene Djevice Marije i sv. Franje, a njegova otvorenost prema ljudima, ljubav prema Crkvi i franjevačkoj baštini budu mu snaga i nadahnuće u svemu što je pred njim.

Fra Jozo, čestitamo od srca – i, naravno, vrata Goranca za Vas su uvijek otvorena!

Pročitaj članak

ALARM Meso bi moglo poskupjeti čak tri puta

foto Društvene mreže

Toplinski val i dugotrajna suša dodatno su pogoršali ionako tešku situaciju u poljoprivredi Bosne i Hercegovine. Poljoprivrednici upozoravaju da se posljedice vremenskih neprilika već osjećaju na usjevima i stočarstvu, dok bi se njihovi učinci u konačnici mogli preliti i na cijene hrane.

Predsjednik Skupštine Unije poljoprivrednika Republike Srpske Mišo Maljčić upozorio je da bi eventualno smanjenje proizvodnje mesa u Europskoj uniji moglo imati ozbiljne posljedice i za tržište Bosne i Hercegovine.

„Dakle, meso će ići dva do tri puta skuplje“, rekao je Maljčić gostujući u emisiji Novi dan.

Kukuruz pred potpunim uništenjem

Posebno teška situacija, prema njegovim riječima, je s kukuruzom, jednom od najvažnijih kultura za prehranu stoke. Dugotrajna suša dovela je do velikog isušivanja tla, a visoke temperature ostavile su ozbiljne posljedice na usjeve.

„Međutim, 90 posto je potpuno osušeno i mislim da su dani sezone uzgoja kukuruza prošli“, kazao je Maljčić.

Ako se takvo stanje nastavi, posljedice bi se mogle snažno osjetiti u stočarstvu. Poljoprivrednici će biti suočeni s manjkom vlastite hrane za stoku, što znači i veće troškove proizvodnje.

Istodobno, stočari već sada teško opstaju zbog pritiska uvoznog mesa i niskih otkupnih cijena na domaćem tržištu.

„Imamo viškove. Jednostavno, ljudi ne znaju što učiniti i od čega osigurati egzistenciju“, upozorio je Maljčić.

BiH sve više ovisi o uvozu

Predsjednik Udruge poljoprivrednika Federacije BiH Nedžad Bićo stanje u domaćoj poljoprivredi ocijenio je „gotovo kritičnim“.

Nedostatak vlage već se snažno osjeća na poljoprivrednim površinama, biljke teško podnose ekstremno visoke temperature, dok su i životinje izložene toplinskom stresu. Posljedice se, među ostalim, očituju kroz smanjenu proizvodnju mlijeka i drugih stočarskih proizvoda.

Domaća proizvodnja pritom se već godinama suočava s problemom uvoza i onim što poljoprivrednici nazivaju nelojalnom konkurencijom.

Maljčić upozorava da bi BiH mogla posebno osjetiti posljedice eventualnog pada proizvodnje u Europskoj uniji jer je sve više ovisna o uvozu hrane i poljoprivrednih proizvoda.

Prema njegovim riječima, Europska unija nastoji proizvodnju približiti razini koja bi prvenstveno zadovoljavala vlastite potrebe. Ako se takav trend nastavi, bit će sve manje viškova hrane koji bi mogli završavati na tržištima trećih zemalja, uključujući BiH.

„U tom slučaju, morat ćemo kupovati po tržišnim cijenama, koje će, naravno, za Bosnu i Hercegovinu biti minimalno dvostruko veće nego što su sada“, kazao je Maljčić.

Manje mesa u Europi – veći udar na BiH?

Kao primjer promjena u europskoj proizvodnji naveo je Dansku, za koju tvrdi da smanjuje proizvodnju svinja za oko 170.000 krmača, odnosno približno šest milijuna prasadi godišnje.

Ako se proizvodnja dodatno smanji i u velikim europskim proizvođačima poput Njemačke i Francuske, Maljčić smatra da će na europskom tržištu biti sve manje mesa za izvoz.

„Čim su Njemačka i Francuska to učinile, smanjile su proizvodnju na dovoljno za vlastite potrebe i nema viška“, rekao je.

U takvom scenariju, upozorava, BiH bi se mogla naći u vrlo nepovoljnom položaju – s manjom domaćom proizvodnjom, većom ovisnošću o uvozu i istodobno višim cijenama na međunarodnom tržištu.

Zbog toga bi kombinacija suše, visokih temperatura, pada domaće poljoprivredne proizvodnje i mogućeg smanjenja europskog izvoza mogla predstavljati ozbiljan udar na proizvođače, ali i na potrošače.

Maljčićevo upozorenje da bi cijene mesa mogle porasti dva do tri puta pokazuje koliko bi posljedice smanjenja proizvodnje i ovisnosti o uvozu mogle biti ozbiljne za tržište BiH.

Pročitaj članak

Mještani Planinice poslali hitan zahtjev: „Ne tražimo privilegije, tražimo ono što nam pripada“

Medjimurje internet portal

Mještani Planinice na području Mostara uputili su zahtjev JP Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg-Bosne za hitno rješavanje dugogodišnjeg problema nedostatka električne energije u dijelu ovog naselja. Kako navode, pojedini stanovnici Planinice već više od dva desetljeća žive bez osnovnog uvjeta za život – električne energije, piše Bljesak.info.

Zahtjev se odnosi na elektrifikaciju dijela naselja Planinica, na području kod Velike Trnovače, uz put prema repetitorima. Mještani žele omogućiti priključak svojih stambenih objekata na elektroenergetsku mrežu i konačno dovesti električnu energiju do svojih kuća.  

Stupove platili, a onda ih uništio požar  

U zasebnom zahtjevu mještani podsjećaju kako dio Planinice bez električne energije živi više od 20 godina, iako su, prema njihovim navodima, ranije uredno izvršili svoje obveze i platili postavljanje drvenih električnih stupova.  

Problem je nastao nakon što su stupovi uništeni u požaru 2002. godine.  

„Unatoč tome, problem do danas nije riješen, niti su poduzeti konkretni koraci za njegovu sanaciju“, navode mještani u svom zahtjevu.  

Od tada su, kako tvrde, protekla više od dva desetljeća, a dio stanovnika Planinice i dalje nema mogućnost priključenja svojih kuća na električnu energiju.  

Kuće porušene u ratu, obnova za mnoge nikad nije stigla  

Mještani u svom zahtjevu podsjećaju i na teške posljedice ratnih razaranja na ovom području. Navode kako su njihove kuće tijekom rata bile porušene uslijed topničkog granatiranja Jugoslavenske narodne armije.  

Ističu kako su, unatoč podnesenim zahtjevima, brojni stanovnici ostali bez financijskih sredstava potrebnih za obnovu svojih domova.  

U zahtjevu također navode kako su pojedini stanovnici tijekom rata svoje kuće dali na korištenje pripadnicima Hrvatskog vijeća obrane.  

Planinica ima potencijal, ali bez struje nema razvoja 

Mještani upozoravaju da Planinica ima značajan potencijal za razvoj ruralnog područja, posebice kroz poljoprivredu, stočarstvo i seoski turizam.  

Međutim, smatraju kako je bez osnovne infrastrukture, prije svega električne energije, gotovo nemoguće govoriti o ozbiljnijem razvoju ovog kraja i stvaranju uvjeta za ostanak stanovništva.  

„Smatramo neprihvatljivim da ljudi koji su pretrpjeli ratna razaranja, pomagali u obrani i imaju potencijal za razvoj ovog kraja danas, u 21. stoljeću, i dalje nemaju ni osnovne uvjete za život“, poručuju mještani.  

Od nadležnih traže hitnu obnovu i postavljanje električne mreže na području Planinice, kao i jasno definiran vremenski rok u kojem bi radovi trebali biti završeni. 

Također traže službeni odgovor o dosad poduzetim aktivnostima te konkretnim koracima koji se planiraju poduzeti kako bi se problem konačno riješio.  

Mještani poručuju kako očekuju rješenje u najkraćem mogućem roku. U protivnom, najavljuju poduzimanje daljnjih koraka radi zaštite svojih prava.  

„Planinica ne traži privilegije – traži ono što joj pripada“, poručili su mještani.

Pročitaj članak

„Temu-Hrvat“ za hrvatskog člana Predsjedništva? Vričko upozorava na novi Komšićev scenarij

foto Katolički tjednik

Predstojeći opći izbori u Bosni i Hercegovini mogli bi biti među najvažnijima i najdramatičnijima u novijoj političkoj povijesti zemlje. U svojoj kolumni za Katolički tjednik autor Josip Vričko upozorava na složenost izbornog procesa, ali ponajprije na mogućnost ponavljanja političkog obrasca koji je posljednja dva desetljeća obilježio izbor hrvatskog člana Predsjedništva BiH.

Vričko na početku kolumne ironično primjećuje kako će biračima za listopadske izbore, uz brojne liste i kandidate, gotovo trebati „kladioničarske vještine“. Podsjeća pritom na raširenost klađenja u BiH i podatak da su građani Federacije BiH tijekom 2025. godine na klađenje potrošili više od 1,56 milijardi KM.

No, iza ironije o „tehničkoj zahtjevnosti“ izbora, prema Vričku, krije se puno ozbiljnije pitanje – hoće li Bošnjaci ponovno iskoristiti mogućnost da svojim glasovima odluče tko će biti hrvatski član Predsjedništva BiH.

Kovačević kao novi kandidat u „Komšićevu modelu“

Posebnu pozornost autor posvećuje kandidaturi Slavena Kovačevića, savjetnika aktualnog člana Predsjedništva BiH Željka Komšića. Kovačević je kandidat Demokratske fronte za hrvatskog člana Predsjedništva BiH, a njegova kandidatura već je izazvala političke reakcije.

Vričko ga predstavlja kao mogućeg nasljednika političkog modela koji je, prema njegovu tumačenju, započeo izborom Željka Komšića 2006. godine. Od tada je Komšić još tri puta izabran u Predsjedništvo BiH, iako je među Hrvatima u Federaciji BiH redovito imao znatno slabiju potporu nego među bošnjačkim biračima.

Autor podsjeća i na raniju izjavu Zlatka Lagumdžije koji je, govoreći o Ivi Komšiću i Željku Komšiću, rekao kako su njih dvojica „dvije strane Mjeseca“, pri čemu je za Ivu Komšića kazao da bi za njega glasovao prije nego za Željka Komšića.

Lagumdžija je istodobno priznao da je političko promoviranje Komšića kao kandidata 2006. godine bilo pogreška.

Presuda u Strasbourgu ponovno u središtu priče

Velik dio kolumne posvećen je i sudskom slučaju Slavena Kovačevića pred Europskim sudom za ljudska prava.

Kovačević je pred tim sudom tvrdio da je diskriminiran jer se ne može kandidirati za određenu funkciju kao pripadnik „Ostalih“, odnosno kao Bosanac. Međutim, njegov je slučaj u Strasbourgu završio nepovoljno.

Vričko posebno ističe dio postupka koji se odnosio na podatke o Kovačevićevoj nacionalnoj pripadnosti. U postupku je dostavljen ispis internetske stranice na kojoj nije bila navedena njegova etnička pripadnost, dok je naknadno utvrđeno da je taj podatak ranije postojao te da je uklonjen nakon njegova zahtjeva.

Europski sud pritom nije problematizirao samo izjašnjavanje o nacionalnosti, nego je spornim ocijenio činjenicu da nije bilo navedeno da je upravo Kovačević tražio izmjenu podatka. Takvo je postupanje u presudi ocijenjeno obmanjujućim.

Sud BiH ipak ovjerio kandidaturu

Unatoč političkim prijeporima, Kovačević je dobio potvrdu kandidature za hrvatskog člana Predsjedništva BiH.

Hrvatska stranka prava uložila je žalbu smatrajući da Kovačević nije legitimni politički predstavnik hrvatskog naroda. Apelacijski odjel Suda BiH žalbu je, međutim, odbio.

U obrazloženju se navodi kako legitimno predstavljanje u Predsjedništvu BiH nije izrijekom propisano zakonom te da Ustav BiH od kandidata zahtijeva da se nacionalno izjasni i da dolazi s područja entiteta iz kojega se za tu funkciju može kandidirati.

Vričko pritom upozorava na različita pravna tumačenja. Dio pravnika smatra da bi se pitanje legitimnosti moglo otvoriti tek nakon izbora, ako bi Kovačević eventualno bio izabran glasovima većinom bošnjačkog biračkog tijela.

U tom se kontekstu autor poziva i na presudu Ustavnog suda BiH u predmetu „Ljubić“, koja je važna za pitanje legitimnog predstavljanja konstitutivnih naroda.

Kalesija kao simbol izbornog paradoksa

Jedan od najupečatljivijih dijelova kolumne odnosi se na Kalesiju.

Prema rezultatima popisa stanovništva iz 2013. godine, u Kalesiji živi tek 20 Hrvata, odnosno 0,06 posto stanovništva, dok Bošnjaci čine 97,50 posto stanovništva.

Na posljednjim izborima Željko Komšić ondje je dobio 2.559 glasova, dok je Borjana Krišto dobila svega 23 glasa.

Za Vrička je upravo taj rezultat najbolja ilustracija problema izbornog modela. Ako kandidat koji bi trebao predstavljati hrvatski narod dobiva golemu potporu u sredinama u kojima Hrvata gotovo i nema, dok istodobno među hrvatskim biračima nema većinsku potporu, postavlja se pitanje koga takav član Predsjedništva zapravo predstavlja.

Autor smatra kako bi se sličan obrazac mogao ponoviti i na predstojećim izborima, osobito ako Kovačević uspije privući bošnjačke glasove.

„Temu-Hrvati“ i politički rok trajanja

Vričko u nastavku kolumne koristi izraz „Hrvati s Temua“ kako bi opisao političare koje dio bošnjačke političke scene promovira kao prihvatljive Hrvate, ali koji, prema njegovu mišljenju, nemaju stvarnu političku potporu hrvatskog biračkog tijela.

U tom kontekstu uspoređuje Kovačevića s Ivom Komšićem, kojega vidi kao svojevrsnog prethodnika današnjeg političkog modela.

Autor podsjeća kako je Ivo Komšić svojedobno bio gradonačelnik Sarajeva, dekan Filozofskog fakulteta i član Ratnog predsjedništva BiH, ali je kasnije, nakon kritika politike bošnjačkog nacionalizma, izgubio naklonost dijela sarajevske političke scene.

Prema Vričkovoj interpretaciji, sličnu sudbinu mogao bi doživjeti i Željko Komšić nakon što završi njegov politički ciklus.

Ilija Cvitanović i „Ljiljanova škola“

U završnom dijelu kolumne Vričko se osvrće i na predsjednika HDZ-a 1990. Iliju Cvitanovića.

Navodi kako je i Cvitanović svojedobno bio predstavljan kao „umjereni“ Hrvat koji bi mogao biti alternativa Draganu Čoviću. Međutim, nakon njegova oštrog protivljenja odluci Suda BiH u slučaju Kovačevića i inzistiranja na legitimnom predstavljanju Hrvata, dio bošnjačkih medija počeo ga je prikazivati kao radikala.

Za Vrička je to još jedan dokaz teze da je politička prihvatljivost pojedinih hrvatskih političara u Sarajevu često uvjetovana njihovim odnosom prema pitanju legitimnog predstavljanja.

„Sve, dakle, ispod Komšića“, zaključuje autor, smatrajući da je Kovačević postao novi favorit dijela bošnjačke političke scene upravo zato što predstavlja nastavak istoga obrasca.

Izbori kao novo političko iskušenje

Vričkova kolumna tako predstojeće izbore ne promatra samo kroz rezultate pojedinih stranaka, nego kroz mnogo šire pitanje odnosa između konstitutivnosti, izbornog sustava i legitimnog predstavljanja.

Za hrvatsku političku scenu posebno je važno pitanje može li se ponovno dogoditi da hrvatskog člana Predsjedništva BiH presudno izaberu birači koji nisu Hrvati.

Autor pritom ne skriva svoj stav. Kovačevićevu kandidaturu vidi kao nastavak „Komšićeva koncepta“, a predstojeće izbore kao moguću novu rundu višegodišnjeg političkog sukoba oko toga tko ima pravo birati predstavnike konstitutivnih naroda.

Zato Vričko na kraju svoju kolumnu zaključuje ironičnim pozivom na „radovanje“ listopadu i „prazniku demokracije“, uz ocjenu da će ovi izbori biti – povijesni.

Cijelu kolumnu možete pročitati na portalu Katoličkog tjednika O V D J E.

Pročitaj članak

Don Tomislav Čarapina proslavio mladu misu u Potocima

foto Bljesak.info

Ispred crkve Presvetog Srca Isusova u Potocima kod Mostara u subotu je svečano proslavljena mlada misa don Tomislava Čarapine, rodom iz Vojna, čime je njegova rodna zajednica dobila prigodu zahvaliti Bogu za dar novoga svećenika, piše Bljesak.info.

Mlado misno slavlje okupilo je brojne vjernike, obitelj, prijatelje i župljane koji su zajedničkim sudjelovanjem i molitvom pratili don Tomislava na početku njegova svećeničkog poslanja.

Kao propovjednik u misnom slavlju sudjelovao je don Ivan Martić, koji je okupljenima uputio prigodnu homiliju, govoreći o svećeničkom pozivu, služenju Bogu i narodu te odgovornosti koju sa sobom nosi dar svećeništva.

Svečanost su svojim pjevanjem uveličali župni zbor Župe Presvetog Srca Isusova u Potocima, dok je župni folklor HKUD-a Bijelo Polje izveo pjesmu posvećenu mladomisniku. Njihov nastup dao je slavlju posebno svečanu i narodnu notu, povezujući vjeru, zajedništvo i zahvalnost za novoga svećenika.

Od Travnika i Sarajeva do svećeničkog oltara

Don Tomislav Čarapina svoje je obrazovanje započeo u Katoličkom školskom centru „Petar Barbarić“ u Travniku, nakon čega je nastavio formaciju i završio bogoslovni studij na Vrhbosanskom bogoslovnom sjemeništu u Sarajevu.

Za đakona je zaređen 15. studenoga 2025. godine u katedrali Marije Majke Crkve u Mostaru. Kao đakon služio je u Župi sv. Ivana Apostola i Evanđelista u Mostaru, gdje je nastavio svoju pastoralnu pripravu za svećeničko služenje.

Na svetkovinu svetih Petra i Pavla, 29. lipnja 2026. godine, u mostarskoj katedrali Marije Majke Crkve primio je sakrament svetoga reda te je zaređen za svećenika.

Sada je, svega nekoliko tjedana nakon svećeničkog ređenja, pred svojim narodom proslavio i svoju prvu svetu misu.

Prvi korak svećeničkog poslanja

Mlada misa nije tek svečana prigoda, nego snažan liturgijski trenutak u životu svakoga novoga svećenika. Riječ je o prvoj samostalnoj misi koju mladomisnik slavi nakon svećeničkog ređenja, a koja za njega, njegovu obitelj i cijelu zajednicu predstavlja poseban trenutak zahvalnosti i molitve.

Za Vojno i Potoke ova je mlada misa bila i znak zahvalnosti za svećenički poziv jednoga od njihovih sinova. U zajedništvu obitelji, prijatelja, župljana i svećenika, don Tomislav je započeo novo poglavlje svoga života – služiti Kristu i Crkvi te svojim svećeničkim životom biti blizu ljudima kojima je poslan.

U vremenu kada se sve češće govori o nedostatku duhovnih zvanja, svaka mlada misa predstavlja poseban razlog za zahvalnost. Ona je podsjetnik da se svećenički poziv rađa u obitelji, župi i zajednici, ali prije svega iz Božjega poziva na koji čovjek slobodno odgovara.

Mlada misa don Tomislava Čarapine tako je bila dan radosti za Vojno, Potoke i cijelu Katoličku Crkvu u Hercegovini, ali i šire, ali i početak njegova puta na kojem će, kako se moli za svakoga svećenika, svoj život svakodnevno prinositi Bogu i služiti Božjem narodu.

Neka ga na tom putu prati Božji blagoslov, zagovor Presvetoga Srca Isusova i molitve njegova rodnog kraja.

> Cijelu galeriju možete pogledati na portalui Bljesak info O V D J E.

Pročitaj članak

Blidinje doživljava turistički boom: Tisuće gostiju hrle u planine, a stižu i iz cijele Europe

foto herzegovinabike.ba

Park prirode Blidinje posljednjih godina sve se snažnije nameće kao jedno od najprepoznatljivijih odredišta planinskog i aktivnog turizma u Hercegovini. Dok je nekoć prvenstveno bio sinonim za zimsku sezonu i skijanje, danas Blidinje tijekom ljeta privlači sve veći broj domaćih i stranih gostiju koji traže odmor u prirodi, planinarenje, biciklizam, kampiranje, avanturu i sportske sadržaje.

Iako ne postoji jedinstvena službena statistika koja bi obuhvatila ukupan broj posjetitelja i noćenja u cijelom Parku prirode, raspoloživi podaci i iskustva s terena pokazuju da je turistički promet posljednjih godina u snažnom porastu, piše Fena.

Jedan od rijetkih stalnih stanovnika Blidinja, Tomislav Zelenika, ističe kako se tijekom vrhunca ljetne sezone na području Parka dnevno zadržava između 1.000 i 1.500 gostiju, ne računajući tranzitne posjetitelje.

Na području Blidinja nalazi se oko 1.400 vikend-kuća, uz četiri motela, nekoliko pansiona te velik broj apartmana i kuća za odmor. Procjenjuje se da je na tržištu dostupno oko 850 kreveta u različitim oblicima smještaja.

Dodatnu sliku o intenzitetu prometa daju podaci brojila Javnog poduzeća Ceste Federacije BiH. Kroz područje Parka dnevno prođe oko 1.270 vozila. Neki su njihovi putnici gosti kojima je Blidinje konačno odredište, dok se drugi zadržavaju tek kratko – na kavi, ručku ili odmoru.

Najveća posjećenost tradicionalno je tijekom vikenda, no od početka do sredine kolovoza razlika između radnih dana i vikenda gotovo nestaje.

Sve više stranaca otkriva Blidinje

Posebno je zanimljiv rast broja stranih turista. Na Blidinje posljednjih godina dolazi sve više gostiju iz Njemačke, Velike Britanije, Francuske, Nizozemske i drugih europskih zemalja.

Uglavnom je riječ o planinarima, biciklistima, kamperima, avanturistima i obiteljima koje žele aktivan odmor daleko od velikih turističkih središta.

„Posljednjih godina strani se gosti više ne zadržavaju samo u početnom dijelu sezone, nego ih je sve više tijekom cijelog ljeta“, kaže Zelenika.

Od sredine srpnja do sredine kolovoza dodatno raste broj domaćih gostiju, osobito iz Hercegovine i Dalmacije. Blidinje je tada i mjesto okupljanja brojnih ljudi podrijetlom iz ovih krajeva koji danas žive u inozemstvu, a godišnje odmore provode u Hercegovini i Hrvatskoj.

Od planinarenja do ultra traila

Ljetnu turističku ponudu posljednjih su godina snažno obogatili brojni sportski i rekreativni događaji.

Među njima se posebno ističu HIGHLANDER Blidinje, Blidinje Bike Festival, Memorijalni skup planinara „Ivica Plazonić“, Mountain Film Summit Blidinje, Čvrsnica Ultra Trail, Blidinje Gastro Fest u sklopu Posuškog lita, Zelenkapica, kao i brojna druga planinarska, biciklistička, off-road i automobilska okupljanja.

Takvi događaji imaju velik promotivni učinak jer na Blidinje dovode ljude iz različitih dijelova Bosne i Hercegovine, Hrvatske, ali i drugih država.

„Sudionici iz različitih krajeva i država tako upoznaju Čvrsnicu, Vran, Blidinjsko jezero, Masnu Luku i druge dijelove Parka, a dio njih kasnije se ponovno vraća kao individualni gost“, objašnjava Zelenika.

Blidinje pritom nije samo destinacija za ljubitelje sporta i prirode. Važno mjesto ima i vjerski turizam – od programa Franjevačke kuće molitve u Masnoj Luci, duhovnih obnova i molitvenih susreta do tradicionalnih obilježavanja Dana Dive Grabovčeve na Kedžari, Gospe Snježne i Ilindana u Masnoj Luci.

Blidinje postaje ljetna destinacija

Iako se o Blidinju desetljećima govorilo prvenstveno kao o zimskom odredištu, slika se posljednjih godina mijenja.

„Može se čak reći da je Blidinje danas, gledajući duljinu sezone i kontinuitet posjeta, tijekom ljeta postalo najmanje jednako, a vjerojatno i više prepoznatljivo nego kao zimska destinacija“, smatra Zelenika.

Zimski turizam uvelike ovisi o snijegu. Nedostatak odgovarajuće infrastrukture za umjetno zasnježivanje dodatno ograničava trajanje skijaške sezone.

Kada snijega ima dovoljno, Blidinje tijekom zimskih vikenda i blagdana može biti iznimno posjećeno. U pojedinim danima između sredine prosinca i sredine siječnja na području Parka može se okupiti i 5.000 do 6.000 ljudi.

No ljeto ima jednu veliku prednost – traje znatno dulje, a posjeti su ravnomjernije raspoređeni.

„Blidinje nemamo u stotinu primjeraka – imamo samo jedno“

Sve veća popularnost, međutim, donosi i pitanje koje će za budućnost Blidinja biti ključno – kako razvijati turizam, a istodobno sačuvati prostor zbog kojeg turisti uopće dolaze?

Poseban izazov predstavlja sve intenzivnija gradnja vikend-kuća i drugih objekata.

Zelenika taj trend opisuje i pomalo šaljivo, govoreći o svojevrsnom „građevinskom turizmu“, budući da tijekom sezone na Blidinju svakodnevno boravi velik broj vlasnika, izvođača, majstora, građevinskih strojeva i prateće infrastrukture.

Iza šale, međutim, stoji ozbiljan problem – nekontrolirana i neplanska gradnja, neambijentalna arhitektura te sve veći automobilski promet.

„Park prirode Blidinje prvenstveno postoji radi zaštite prirodnih vrijednosti – flore i faune, krajobraza te vrijednih geomorfoloških i drugih prirodnih obilježja. Turizam bi se zato trebao razvijati u skladu s tim temeljnim ciljem, a ne na njegovu štetu“, upozorava Zelenika.

Budućnost vidi u kvalitetnijem i održivijem turizmu, uz kontroliranu gradnju, smanjenje pritiska automobila i razvoj sadržaja koji stvaraju veću turističku vrijednost bez pretjeranog opterećivanja prostora.

„Masovnost sama po sebi ne bi trebala biti cilj. Blidinje nemamo u stotinu primjeraka – imamo samo jedno. Ako zbog kratkoročnog turističkog i građevinskog interesa izgubimo prirodne vrijednosti zbog kojih je ovaj prostor uopće zaštićen i zbog kojih je toliko privlačan, dugoročno će izgubiti i priroda i turizam“, zaključuje Zelenika.

Cilj je Blidinje tijekom cijele godine

Sličan stav dijeli i vršiteljica dužnosti direktorice Turističke zajednice Općine Posušje Josipa Nenadić, koja smatra da je ljetni turizam već dosegnuo razinu na kojoj može konkurirati zimskoj sezoni, posebno u godinama s manje snijega.

„Blidinje ima ogroman potencijal za daljnji razvoj turističke ponude, od aktivnosti u prirodi, sporta i rekreacije do izleta i različitih sadržaja za posjetitelje. Međutim, sve što razvijamo mora biti prilagođeno prostoru u kojem se nalazi. Želimo razvijati turizam, ali istodobno sačuvati prirodu, krajolik, bioraznolikost i sve ono što Blidinje čini Parkom prirode“, ističe Nenadić.

Dugoročni cilj je, dodaje, Blidinje pozicionirati kao cjelogodišnju turističku destinaciju, ali na održiv i odgovoran način.

„Ljetna sezona već danas ima svoju kvalitetu i sadržajnost, a prostora za daljnji razvoj svakako ima. Ipak, taj razvoj ne smije ići nauštrb prirodnih vrijednosti zbog kojih ljudi i dolaze na Blidinje“, poručuje Nenadić.

Blidinje tako ulazi u novu fazu svog turističkog razvoja. Planine, jezero, šume, sportske manifestacije, vjerski sadržaji i sve veći broj stranih gostiju stvaraju snažan potencijal za razvoj destinacije. No pravi izazov neće biti dovesti još više ljudi, nego sačuvati ono zbog čega su ti ljudi prvi put poželjeli doći.

Pročitaj članak

Usred zgarišta ostao samo Gospin kip

Tri velika požara koja su zahvatila područje Spokanea u američkoj saveznoj državi Washington ostavila su iza sebe prizore potpunog razaranja. Gotovo 4.000 hektara zemlje izgorjelo je, najmanje 700 objekata je uništeno, a oko 65.000 ljudi moralo je napustiti svoje domove, piše Katolički tjednik.

No usred jednoga od zgarišta ostao je prizor koji je mnogima postao snažan znak nade – kip Blažene Djevice Marije koji je, unatoč požaru koji je do temelja uništio obiteljsku kuću, ostao potpuno netaknut.

Biskup Thomas A. Daly iz Biskupije Spokane 3. srpnja dobio je dopuštenje hitnih službi da uđe u područje pogođeno požarima kako bi procijenio nastalu štetu te susreo i ohrabrio vjernike koji su u požarima izgubili svoje domove i imovinu.

S njim je bio i njegov tim, a direktorica komunikacija Biskupije Spokane Sarah Potter zabilježila je fotografiju koja je vrlo brzo privukla veliku pozornost. Na mjestu gdje je nekada stajala obiteljska kuća, nakon prolaska vatrene stihije ostali su samo tragovi potpunog uništenja. Ipak, među zgarištem je stajao kip Djevice Marije – gotovo kao da ga požar nije ni dotaknuo.

Fotografiju je potom objavila Biskupija Spokane, a prizor se proširio društvenim mrežama.

Uz fotografiju je Biskupija uputila snažnu poruku:

„U trenutcima nezamisliva gubitka, ova slika govori više od riječi.“

U poruci se ističe kako požari mogu uništiti domove i šume, ali ne mogu uništiti vjeru, nadu i ljubav koja povezuje zajednicu.

„Molimo vas da se i dalje molite za sve koji su ostali bez domova, za evakuirane te za svakog vatrogasca, policajca, pripadnika hitnih službi i volontera koji pomažu našem kraju“, poručila je biskupija.

Posebno je naglašeno da kršćanska molitva ne smije ostati samo na riječima.

„Naše molitve moraju postati djela. Vjera nas ne poziva samo da molimo za svoje bližnje, nego i da brinemo o njima.“

Poruka završava zazivom Gospi Lurdskoj: „Moli za nas.“

„Zajedno u nadi“

Nakon obilaska područja pogođenog požarima, biskup Daly uputio je vjernicima posebno pismo naslovljeno „Zajedno u nadi“.

U njemu se osvrnuo na razmjere tragedije, ali i na snagu zajedništva koje se pokazuje u trenutcima kada ljudi ostanu bez svega što su godinama stvarali.

Za brojne stanovnike Spokanea požari nisu samo uništili kuće i imovinu. Uništeni su obiteljski domovi, uspomene i mjesta koja su predstavljala sigurnost i pripadnost.

Upravo zato fotografija Gospina kipa mnogima je postala snažan simbol. Usred svega što je nestalo ostao je lik Majke.

Najrazorniji požari u povijesti Washingtona?

Vatrena stihija nije ostala ograničena samo na područje Spokanea, nego se proširila i drugim dijelovima regije. Nadležne službe upozoravaju da bi po razmjerima uništenja ovo mogao biti jedan od najrazornijih, pa i najrazorniji val požara u povijesti savezne države Washington.

U međuvremenu je u vezi s požarima uhićen 37-godišnji Aaron Farinacci. Prema navodima nadležnih, tereti ga se za paljevinu prvog stupnja, a jamčevina mu je određena u iznosu od milijun dolara.

Dok se vatrogasci bore s posljedicama katastrofe, tisuće ljudi suočavaju se s teškim danima obnove i neizvjesnosti.

A među crnim tragovima zgarišta ostala je jedna bijela figura.

Gospin kip.

Za vjernike koji su ostali bez svojih domova taj prizor nije samo fotografija požara. On je podsjetnik da i onda kada čovjeku izgleda kako je sve izgubljeno, nada ne mora nestati u plamenu.

Pročitaj članak

Hercegovina sve zanimljivija metalnoj industriji Njemačke

foto metalprijedor.net

Njemačke kompanije sve ozbiljnije promatraju zapadni Balkan kao potencijalno područje za pronalazak poslovnih partnera, a posebno se izdvajaju Bosna i Hercegovina i Srbija. Ogranak Njemačke gospodarske komore iz Ulma svojim je članicama iz metaloprerađivačke industrije predstavio upravo ove dvije zemlje kao tržišta s razvijenom metalnom industrijom, stručnom radnom snagom i konkurentnim troškovima proizvodnje, pišu Nezavisne novine.

U objavljenim informacijama naglašava se kako važnost zapadnog Balkana dodatno raste i zbog dostupnosti sirovina potrebnih za metaloprerađivačku industriju.

Konkurentni troškovi i kratki rokovi

Kao jednu od najvećih prednosti Srbije i BiH njemačka gospodarska komora ističe konkurentne troškove proizvodnje te relativno kratke rokove isporuke.

Ponuda lokalnih proizvođača obuhvaća CNC obradu, zavarene konstrukcije, tehnologiju lijevanja, površinsku obradu, proizvodnju limenih i štancanih komponenti, kao i različite metalne sklopove i konstrukcije.

Mnogi proizvođači već posjeduju međunarodne certifikate kvalitete te ulažu u suvremenu proizvodnu tehnologiju. Dodatna prednost je i modernizacija pravila o podrijetlu robe u okviru Paneuro-mediteranske konvencije (PEM), što olakšava trgovinu s Europskom unijom.

U njemačkoj gospodarskoj komori smatraju kako upravo zbog toga regija može biti zanimljiva i kompanijama koje razmišljaju o preseljenju dijela proizvodnje iz Njemačke.

Zanimljiv je i podatak da većina metaloprerađivačkih poduzeća u Srbiji i BiH alate i kalupe nabavlja iz Njemačke, Italije, Slovenije ili Hrvatske.

BiH ima nekoliko snažnih industrijskih središta

Najčešće se proizvode limeni dijelovi, štancane komponente, CNC obrađeni dijelovi, metalni i zavareni sklopovi, konstrukcijski okviri te manji lijevani dijelovi.

Velik dio proizvodnje vezan je uz automobilsku industriju i strojarstvo, a u pravilu je riječ o malim i srednjim serijama.

Ipak, postoje i određena ograničenja. U dokumentu se navodi da su u objema zemljama još uvijek ograničeno dostupni strojevi za visokopreciznu obradu, kao i automatizirane proizvodne linije za složenije proizvode i velike serije.

Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, kao važna industrijska središta izdvojeni su Zenica, Široki Brijeg, Posušje i Sarajevo.

Zenica se pritom opisuje kao dugogodišnje središte proizvodnje čelika i obrade metala, dok se u Širokom Brijegu i Posušju proizvode metalni dijelovi za kabelsku industriju i elektroničke komponente.

Njemačke narudžbe ipak su pale

Unatoč potencijalu, podaci koje navodi njemačka gospodarska komora pokazuju da su narudžbe iz Njemačke za proizvode i usluge metaloprerađivačke industrije iz Srbije i Bosne i Hercegovine posljednjih godina smanjene.

Godine 2022. vrijednost robe i usluga iz Srbije iznosila je gotovo 300 milijuna eura godišnje, dok je iz Bosne i Hercegovine dosezala oko 220 milijuna eura.

Danas se, prema navedenim podacima, vrijednost narudžbi iz Srbije kreće oko 200 milijuna eura, a iz BiH oko 160 milijuna eura godišnje.

Pad, međutim, ne znači da je interes njemačkih kompanija nestao. Naprotiv, dokument ukazuje na područja u kojima bi se mogla otvoriti nova suradnja.

Problem su mali kapaciteti i slabija automatizacija

Jedna od glavnih slabosti lokalnih proizvođača jest njihova veličina. U Srbiji i BiH velik broj metaloprerađivačkih kompanija čine male, često obiteljske tvrtke.

Njihova prednost je velika fleksibilnost, mogućnost prihvaćanja manjih narudžbi te spremnost na izradu prototipova i malih serija.

No, s druge strane, takve kompanije često imaju niži stupanj automatizacije, različite razine sustava kontrole kvalitete te nedostatak naprednijih certifikata.

Mogućnosti za brzo povećanje proizvodnih kapaciteta kod brojnih poduzeća također su ograničene.

S druge strane, veće kompanije već rade na višoj razini. One uglavnom posluju kao dobavljači prve i druge razine za automobilsku industriju, imaju visok stupanj automatizacije i formalizirane sustave kontrole kvalitete te dugogodišnje iskustvo u suradnji s europskim proizvođačima.

BiH ima ono što njemačkim kompanijama treba

Posebno zanimljivim njemačkim kompanijama mogu biti mala i srednja poduzeća koja žele ući u europske lance opskrbe.

U dokumentu se ističe njihova velika spremnost na učenje od kupaca i zajedničko unaprjeđivanje poslovanja. Gotovo sva poduzeća za obradu metala iz regije koja izvoze u Europsku uniju posjeduju ISO 9001 certifikat za upravljanje kvalitetom.

Upravo bi kombinacija stručnog kadra, relativno konkurentnih troškova, fleksibilnosti i blizine tržištu Europske unije mogla BiH učiniti zanimljivom destinacijom za njemačke kompanije koje traže nove dobavljače.

Za Bosnu i Hercegovinu posebno je važno što se među četiri izdvojena industrijska područja nalaze Široki Brijeg i Posušje, uz Zenicu i Sarajevo.

Poruka njemačke gospodarske komore stoga je prilično jasna: metaloprerađivačka industrija BiH ima potencijal, ali za veći iskorak prema njemačkom i europskom tržištu mora dodatno ulagati u automatizaciju, kvalitetu, certifikate i povećanje proizvodnih kapaciteta.

Istodobno, za domaće proizvođače otvara se prilika koju nije lako zanemariti – postati dio lanaca opskrbe njemačkih industrijskih kompanija i privući dio proizvodnje koja se traži bliže europskom tržištu.

Pročitaj članak

MOSTAR IMA NOVU OAZU LUKSUZA: Red Carpet donosi potpuno novo iskustvo opuštanja!

Nakon dva desetljeća uspješnog rada i izgradnje povjerenja brojnih klijenata, frizerski salon Red Carpet napravio je veliki iskorak. Preseljenjem na novu lokaciju vlasnik salona Miro Marijanović ostvario je dugogodišnju viziju – stvoriti moderan i luksuzan prostor koji objedinjuje vrhunsku frizersku uslugu, najmodernije tretmane njege kose i maksimalnu udobnost za klijente.  

„Ovo je kruna mog dosadašnjeg rada, ali i početak jednog novog poglavlja za Red Carpet. Godinama smo gradili povjerenje naših klijenata, a danas im možemo ponuditi salon kakav smo oduvijek željeli – moderan, prostran i potpuno posvećen kvaliteti“, ističe Marijanović.  

Novi Red Carpet uređen je prema najvišim standardima, a salon raspolaže s 10 moderno opremljenih radnih mjesta i šest luksuznih mjesta za pranje kose. Cijeli prostor osmišljen je kako bi klijentima pružio maksimalnu udobnost, dok je stručnom timu osiguran kvalitetan i funkcionalan prostor za rad.  

No, posebnu pažnju zasigurno će privući potpuno novi Head Spa, ekskluzivni koncept unutar salona namijenjen i damama i gospodi.  

Riječ je o posebnom iskustvu koje profesionalnu njegu vlasišta i kose spaja s dubokom relaksacijom. Tretmani uključuju dijagnostiku vlasišta, masažu glave, aromaterapiju, dubinsku njegu te različite rituale opuštanja. Cilj je istodobno brinuti o zdravlju vlasišta i kose, potaknuti cirkulaciju, ali i pružiti klijentu trenutak potpunog mira.  

Head Spa tako nije samo tretman za kosu – to je vrijeme posvećeno sebi, svojevrsni reset i bijeg od svakodnevnog stresa.  

U svom radu Red Carpet koristi isključivo renomirane svjetske profesionalne brendove i moderne proizvode za njegu, obnovu i zaštitu kose, prateći trendove vodećih svjetskih frizerskih kuća.  

Uz prepoznatljivi tim stručnih frizera, salon tako nastavlja graditi priču koja već 20 godina predstavlja sinonim za kvalitetu, profesionalnost, edukaciju i povjerenje klijenata. 

Nova lokacija nalazi se na adresi Ulica kralja Tomislava 29 u Mostaru, u neposrednoj blizini trgovačkog centra Mercator.  

Za informacije i rezervacije termina dostupni su na broj +387 63 463 831.  

Otvorenjem novog prostora Red Carpet ne slavi samo preseljenje na novu adresu. Ovo je prije svega proslava 20 godina predanog rada, ljubavi prema frizerskoj struci i povjerenja klijenata koje se gradilo iz dana u dan.  

Nova lokacija označava početak još ambicioznijeg poglavlja – priče u kojoj su kvaliteta, inovacije, stručnost i vrhunska usluga i dalje na prvom mjestu. 

Pročitaj članak