Nova cesta mijenja sve: Od Makarske do granice bez gužvi – evo kada kreće gradnja

Hrvatska uskoro započinje s realizacijom važnog prometnog projekta – izgradnjom nove državne ceste koja će povezati Zagvozd i Imotski u dužini od oko 20 kilometara. Ova prometnica donosi značajno rasterećenje postojećih cesta te će unaprijediti povezanost između Makarske rivijere i graničnog prijelaza Vinjani Donji, piše Klix.ba.

Vrijednost projekta procjenjuje se na 13 milijuna eura, a nova cesta imat će ključnu ulogu u preuzimanju gotovo cjelokupnog tranzitnog prometa u dalmatinskom zaleđu. Time će se lokalni promet u velikoj mjeri rasteretiti i preusmjeriti na postojeću cestu DC76, gdje će se promet odvijati znatno sigurnije i protočnije, osobito tijekom ljetnih mjeseci kada su gužve najizraženije.

Cesta između Imotskog i Zagvozda već sada predstavlja jednu od najvažnijih prometnih žila kucavica za putnike koji dolaze iz smjera Posušja prema obali, ali i za one koji iz priobalja putuju prema unutrašnjosti. Zagvozd je pritom posebno važan jer omogućava direktno uključivanje na autocestu prema Splitu i Pločama.

Zbog snažnog turističkog pritiska, ovo područje već godinama trpi ozbiljne prometne poteškoće, što uzrokuje ne samo zastoje nego i dodatne gospodarske, društvene i ekološke troškove. Nova prometnica trebala bi upravo te probleme svesti na minimum i dugoročno osigurati kvalitetniji prometni sustav.

Projekt će se realizirati kroz pet faza, pri čemu svaka faza ima jasno definiranu funkcionalnu cjelinu i omogućava postupno uključivanje nove trase u postojeću prometnu mrežu.

Prva faza, koja obuhvaća dionicu od Zagvozda do Dobrinče, označena je kao prioritetna. Za nju će se najprije podnijeti zahtjev za izdavanje građevinske dozvole te izraditi potrebna projektna dokumentacija. U drugoj fazi gradit će se dionica od Dobrinče do Poljica, dok treća faza obuhvaća nastavak od Poljica do Imotskog. Ove tri dionice zajedno čine oko 15,3 kilometra kontinuirane trase koja će učinkovito povezati početak zahvata s gradom Imotski.

Četvrta faza odnosi se na izgradnju obilaznice od Imotskog prema Vinjanima Donjim, čime će se promet izravno usmjeravati prema graničnom prijelazu i izbjeći prolazak kroz gradsko središte. U završnoj, petoj fazi planirana je izgradnja dionice Krivodol – Lovreć, odnosno spojne ceste koja će povezati novu državnu cestu s postojećom prometnicom D60.

Ovaj projekt predstavlja jedan od ključnih infrastrukturnih zahvata u Dalmatinskoj zagori, s dugoročnim ciljem povećanja sigurnosti, smanjenja prometnih gužvi i jačanja gospodarskih veza između obale i zaleđa, ali i prekogranične suradnje s Bosnom i Hercegovinom.

Pročitaj članak

Spašena jedna beba u Mostaru: Jedan razgovor promijenio sve

Inicijativa 40 dana za život Mostar objavila je dirljivu vijest o spašenom životu, ističući kako je jedna žena, nakon razgovora s njihovim volonterima, odustala od pobačaja i odlučila zadržati svoje dijete.

Prema njihovim navodima, žena se našla u iznimno teškoj životnoj situaciji te je ozbiljno razmišljala o prekidu trudnoće. U potrazi za savjetom i podrškom, odlučila je nazvati kontakt broj ove inicijative. Tijekom razgovora dobila je informacije o dostupnoj pomoći – emocionalnoj, savjetodavnoj, ali i konkretnoj podršci koja joj može biti pružena tijekom trudnoće i nakon poroda.

Upravo taj razgovor bio je presudan. Ohrabrena riječima podrške i spoznajom da nije sama, žena je donijela hrabru odluku da odustane od pobačaja i pruži priliku životu koji nosi.

Iz inicijative ističu kako je ovaj događaj snažan podsjetnik na to koliko jedan razgovor može imati dalekosežne posljedice. Naglašavaju i važnost zajedništva te zahvaljuju svima koji na bilo koji način podržavaju njihov rad, omogućujući im da budu uz majke u najosjetljivijim trenucima njihovih života.

„Ovo je podsjetnik koliko jedan razgovor može promijeniti sve“, poručili su, dodajući kako svaki spašeni život nosi neprocjenjivu vrijednost i novu nadu.

Pročitaj članak

Sutra na svetkovinu sv. Josipa duhovna obnova za muškarce

Nakon nedavnog susreta za žene na temu „Identitet žene – slika o sebi“, održanog u franjevačkoj crkvi u Mostar, gdje su se okupile djevojke, majke i bake kako bi promišljale o vrijednosti žene, vjeri i međusobnoj podršci, franjevci pripremaju novi susret – ovoga puta namijenjen muškarcima.

Na svetkovinu Sveti Josip bit će održana duhovna obnova za muškarce, koja želi potaknuti razmišljanje o ulozi muškarca u obitelji, društvu i Crkvi, ali i pružiti prostor za molitvu, razgovor i zajedništvo.

Večernji program predvodit će fra Serđo Ćavar, duhovni asistent udruge Kairos i Franjevački svjetovni red u Mostaru. Organizatori ističu kako je cilj susreta ohrabriti muškarce u njihovu pozivu i poslanju te ih potaknuti na dublji duhovni život.

Duhovna obnova započet će u 18 sati svetom misom, nakon koje će uslijediti klanjanje pred Presvetim Oltarskim Sakramentom. Nakon molitvenog dijela programa, fra Serđo će održati predavanje za nazočne muškarce, a večer će završiti bratskim druženjem i zakuskom u klaustru franjevačkog samostana.

Organizatori naglašavaju kako za sudjelovanje nisu potrebne prijave, te pozivaju sve muškarce – mladiće, očeve i djedove – da dođu i provedu večer u molitvi, razmišljanju i zajedništvu.

Ovaj susret nastavak je niza duhovnih događaja koji se posljednjih mjeseci održavaju u mostarskoj franjevačkoj zajednici, a čiji je cilj jačanje vjere, međusobne podrške i zajedništva među vjernicima.

Pročitaj članak

Nafta izbija na privatnom imanju kraj Tuzle već gotovo tri desetljeća

GLOBALNI poremećaji s opskrbom nafte i svakodnevni rast cijena na benzinskim crpkama potaknuli su nagađanja o tome kolike količine sirove nafte ima Bosna i Hercegovina, a maštu je dodatno zagolicala objava kako nedaleko Tuzle nafta izvire na dva mjesta na jednom privatnom imanju, piše Hina.

Na privatnoj parceli u mjestu Bare u blizini Tuzle već gotovo tri desetljeća prirodno izbijaju manje količine nafte, tvrdi za sarajevski Dnevni avaz mještanin Hajrudin Bilalić. Sirova nafta se ne koristi, nego završava u okolnom tlu i vodi. Bilalić ističe kako je prvi izvor uočio još 1996. godine, tijekom čišćenja lokacije koja je tada služila kao odlagalište otpada, kada je primijetio tamnu mrlju koja se s vremenom širila i nije nestajala. 

"Od tada pa do danas, to nikada nije prestalo. Nafta stalno izbija na površinu, bez obzira na vremenske uvjete. Riječ je o prirodnoj pojavi koja traje godinama i koju nitko sustavno ne istražuje", rekao je Bilalić. 

Dodao je kako se na istoj lokaciji nalazi još jedan izvor što, prema njegovim riječima, pokazuje da se ne radi o izoliranom slučaju.

Pročitaj članak

Mostar obara rekorde: Pogledajte koliko je beba rođeno u samo nekoliko dana

Godina 2024. tako zasad, kada je riječ o porodima, i dalje je rekordna. Te je godine u SKB-u Mostar rođeno je 1979 beba, što je u prosjeku 5,41 dnevno. Od 1979 rođenih beba, dječaka je bilo 1018, a djevojčica 961.

Vikend iza nas posebno je bio radostan za novopečene roditelje - naime, na svijet je u Sveučilišnoj kliničkoj bolnici Mostar došlo 10 beba, i to po pet djevojčica i dječaka, dok ih je u proteklome tjednu rođena ukupno 31, prenosi Jabuka.tv.

Na Klinici za ginekologiju i porodiljstvo tako je od ponedjeljka 9. ožujka do četvrtka 12. ožujka rođena 21 beba, i to:

• u ponedjeljak pet beba (dva dječaka i tri djevojčice)
• u utorak jedna djevojčica - u srijedu pet beba (tri dječaka i dvije djevojčice)
• u četvrtak 10 beba (po pet dječaka i djevojčica). 

Inače, broj beba rođenih u proteklom tjednu je ispod dnevnog prosjeka za 2025. godinu, kada ih je u SKB-u Mostar na svijet došlo 1965, što čini prosječnih 5,38 beba dnevno. Od 1965 rođenih beba, dječaka je bilo 1036, a djevojčica 929. 

Godina 2024. tako zasad, kada je riječ o porodima, i dalje je rekordna. Te je godine u SKB-u Mostar rođeno je 1979 beba, što je u prosjeku 5,41 dnevno. Od 1979 rođenih beba, dječaka je bilo 1018, a djevojčica 961.

Do te je godine 2023. imala najviše poroda s rođenih 1878 beba, ali ju je 2024. pretekla s 101 novorođenčetom više koje je došlo na svijet.

Pročitaj članak

ŠOK Liječnici izvadili tumor od 36,5 kg – baka (81) doslovno spašena u zadnji čas

U Gospić je ovih dana ispisana nevjerojatna medicinska priča koja svjedoči o stručnosti, hrabrosti i pravovremenoj reakciji liječnika. Tim Opće bolnice Gospić, predvođen iskusnim ginekologom i bivšim ministrom zdravstva Darko Milinović, uspješno je operirao 81-godišnju pacijenticu kojoj je iz trbušne šupljine odstranjen tumor težak čak 36,5 kilograma, piše 24sata.hr.

Pacijentica, baka Ana, u bolnicu je stigla u iznimno teškom stanju. Zbog ogromnog tumora jajnika više nije mogla stajati na nogama, imala je poteškoće s disanjem, ali i ozbiljne probavne smetnje. Prema riječima dr. Milinovića, doslovno je “uhvatila zadnji vlak” za spas života.

„Tumor je sigurno rastao godinama, no posebno nas je iznenadilo to što je u samo sedam dana prije operacije narastao za čak 10 centimetara. Brzina rasta bila je zastrašujuća“, istaknuo je Milinović.

Operacija, koja je nosila brojne rizike, uspješno je izvedena zahvaljujući uigranom timu stručnjaka. Uz dr. Milinovića, ključnu ulogu imali su dr. Mirjana Pećina, anesteziologinja dr. Anela Ibračić te brojni medicinski tehničari i instrumentari koji su svojim znanjem i iskustvom doprinijeli uspjehu zahvata.

Unatoč težini operacije, oporavak pacijentice teče iznad svih očekivanja. Već nekoliko dana nakon zahvata baka Ana je dobro raspoložena, a kako kroz šalu kaže i sam liječnik, uskoro bi mogli zajedno nazdraviti rakijicom prije njezina odlaska kući. Zanimljivo, pacijentica se čak našalila kako bi rado ostala još nekoliko dana u bolnici jer se, kako kaže, “tu lijepo odmara”.

Ova priča, osim što pokazuje vrhunsku medicinsku stručnost, nosi i važnu poruku. Naime, baka Ana priznala je kako punih 40 godina nije bila na ginekološkom pregledu. Upravo zato dr. Milinović ističe koliko su redoviti pregledi ključni za rano otkrivanje bolesti.

„Ne smije proći više od godinu dana do sljedećeg posjeta ginekologu“, poručio je svojoj pacijentici, ali i svim ženama.

Iako je postojala mogućnost da se operacija obavi u većem kliničkom centru poput Zagreb, pacijentica je odlučila povjerenje dati upravo gospićkoj bolnici. Time je, kako kaže Milinović, pokazala veliko poštovanje prema lokalnom medicinskom timu.

Ovaj izniman zahvat ostat će zapamćen kao jedan od najsloženijih u hrvatskoj medicinskoj praksi, ali i kao snažan podsjetnik koliko su pravovremena dijagnoza i povjerenje u liječnike presudni za spas života.

Pročitaj članak

Zločin partizana koji nije zaboravljen: Dirljiv trenutak blagoslova spomen-ploče

Fra Ćirila Ivankovića i fra Filipa Gašpara partizani su odveli iz župne kuće u Gradnićima te ih ubili 6. veljače 1945. u Čitluku, kako je posvjedočio fra Kamilo Milas. Jučer je, 15. ožujka, stoga blagoslovljena spomen-ploča njima u čast postavljena na župnu kuću župe sv. Blaža – Gradnići. Ploču je blagoslovio fra Miljenko Stojić, vicepostulator postupka mučeništva »Sluge Božje fra Andrija Topić i 49 braće«. On je ujedno predvodio misno slavlje koje je, uz procesiju, prethodilo blagoslovu spomen-ploče, piše portal Pobijeni.info.

Hercegovačka franjevačka provincija nakon Domovinskog rata vodi sustavnu brigu o 66 hercegovačkih franjevaca ubijenih u Drugom svj. ratu i poraću vjerujući da su ubijeni nevini te radi na njihovom proglašavanju blaženima i svetima. Pedeset ih je prošle godine proglašeno slugama Božjim, ali Vicepostulatura ne zanemaruje ni druge nevino ubijene franjevce. 

»Nisu samo ubijeni hercegovački franjevci, znamo to dobro, nego i brojni članovi našega vjernoga puka Božjega. Bilo ih je ne na stotine, nego na stotine tisuća. I ne samo u Drugom svj. ratu i poraću, nego i u Prvoj Jugoslaviji, u Prvom svj. ratu, za turskog vremena… Trenutno najviše govorimo o Drugom svj. ratu i poraću, jer je to bio genocid i jer imamo koliko-toliko podataka o svemu. Vicepostulaturi je čast da se iz njezine brige za ubijene franjevce rodila i briga za ubijene članove vjernog puka Božjega. I tako je na kraju nastao Memorijalni centar Groblje mira. Na njemu podižemo križeve za sve naše ubijene žrtve krštene s ovu stranu granice. 

I tu se kao narod molimo za njih učvršćujući tako svoje jedinstvo. Potičem vas da kao župa, kao mjesto, što prije dovršite postavljanje križeva svojim žrtvama. Za one za koje nema tko to učiniti, ili to ne želi, ili je siromašan, pobrinite se vi sami između sebe. Budite tako dostojni svojih pređa, vjerni do kraja svome Bogu i svome rodu. Onaj tko se zna pravilno odnositi prema svojim pokojnima, zaslužit će da se i njegovi nasljednici tako odnose prema njemu. Živimo u vremenima u kakvim živimo. Ništa nam ona ne mogu ako budemo pravo gledali. Skinimo stoga s očiju sve tuđe naočale i stavimo samo Božje i one svoje domovine. Tada ćemo biti ispunjeni do dna srca te ćemo ići pjevajući kroz ovaj predivni kutak zemlje prema našoj nebeskoj domovini«, poručio je u završnom dijelu propovijedi fra Miljenko Stojić. 

Premda su davno ubijeni, sluge Božje nisu zaboravljene i stalno su u sjećanju hercegovačkog puka, što potvrđuje i ovaj događaj. Zadovoljstvo zbog postavljanja i blagoslova spomen-ploče na kraju sv. mise istaknuo je fra Nikola Rosančić, župnik župe sv. Blaža Gradnići. »Spomen-ploča koju ćemo blagosloviti neka bude znak i poziv na molitvu za naše pobijene fratre, kao i za sve ostale stradale u svim ratovima. Neka nam bude trajni spomen na milost Božju koja čuva i vodi one koji se nađu u različitim pogibeljima. Milost Božja neka čuva sve nas i neka nam ova ploča bude spomen na budnost života, jer o budnosti govorimo u korizmenom vremenu ne znajući ni dana ni časa našega odlaska Gospodinu. Trebamo biti pripravni. 

Na poseban način danas zahvaljujem fra Miljenku Stojiću koji je poticatelj stavljanja spomen-ploče za dvojicu fratara odvedenih iz Gradnića i kasnije ubijenih u Čitluku. On je na puno mjesta u Hercegovini, zajedno s ljudima koji mu pomažu, rasvijetlio događaje iz Drugoga svj. rata i poraća. Danas u misnim čitanjima govorimo kolika je važnost rasvjetljivati događaje i to je preduvjet da može djelovati Božja milost. Možemo reći da je blagoslov ove spomen-ploče rasvjetljivanje jednog događaja, milost za nas… Hvala Andriji Stojiću i Ogranku Matice hrvatske u Čitluku, koji su donatori ovog projekta. Hvala djelatnicima Općine Čitluk, na čelu s načelnikom Marinom Radišićem, koji su danas ovdje s nama i s kojima naša župa često surađuje na raznim projektima na dobrobit našega naroda. Hvala i svima vama koji ste sudjelovali na ovom današnjem misnom slavlju. Neka vas prati svjetlost i milost Božja«, kazao je fra Nikola Rosančić.

Pročitaj članak

Postaje li Njemačka nova Francuska? Dramatičan pad članstva u crkvama

Njemačka se suočava s dubokim promjenama u religijskom životu, a najnoviji podaci potvrđuju nastavak zabrinjavajućeg trenda. Više od 600.000 ljudi napustilo je prošle godine dvije najveće kršćanske zajednice u zemlji, što dodatno produbljuje krizu povjerenja i pripadnosti.

Prema podacima njemačke novinske agencije dpa, oko 350.000 vjernika istupilo je iz Evangelističke crkve, dok je Katoličku crkvu napustilo približno 307.000 ljudi. Iako su brojke nešto manje nego godinu ranije, razmjeri odlazaka i dalje su izrazito veliki.

Važno je naglasiti da istupanje iz crkve u Njemačkoj znači administrativno brisanje iz crkvenih registara, ali ne i formalno odricanje od vjere primljene krštenjem. Ipak, taj čin jasno pokazuje sve dublje udaljavanje ljudi od institucionalne Crkve.

Katolička crkva danas broji oko 19,2 milijuna članova, što je približno 23 posto stanovništva, dok evangelističke zajednice imaju oko 17,4 milijuna vjernika. U oba slučaja riječ je o osjetnom padu u odnosu na prethodnu godinu.

Osim istupanja, crkve svake godine gube velik broj članova zbog smrti, a broj krštenja i novih pristupa ne može nadoknaditi taj gubitak. Time se stvara dvostruki pritisak – demografski i duhovni.

Crkveni predstavnici pozivaju na suočavanje sa stvarnošću, ističući da postoje i određeni pozitivni znakovi, poput blagog porasta sudjelovanja na bogoslužjima te stabilnog broja prvih pričesti i krizmi. Međutim, kritičari upozoravaju da takvi podaci ne mijenjaju ukupnu sliku.

Brojke su i dalje alarmantne. Gubitak od nekoliko stotina tisuća članova godišnje ukazuje na dugotrajan pad povjerenja i sve slabiju povezanost s Crkvom.

Često se pretpostavlja da ljudi napuštaju crkvu kako bi izbjegli plaćanje crkvenog poreza, no istraživanja pokazuju da to nije presudan razlog. Ključni problem leži u promjeni svjetonazora – mnogi se jednostavno više ne identificiraju s vjerom ili ne vide smisao u pripadnosti crkvenoj zajednici.

Dodatno zabrinjava podatak da se više od polovice stanovništva danas izjašnjava nereligioznim. Istodobno, samo manji dio preostalih članova čvrsto ostaje uz Crkvu, dok ostali sve češće razmišljaju o odlasku.

Veliki izazov predstavlja i prekid prijenosa vjere s generacije na generaciju. Sve manje djece i mladih dolazi u doticaj s vjerom, a bez aktivnog sudjelovanja u crkvenom životu, religija postupno gubi svoje mjesto u svakodnevici.

Nekada je crkva imala središnju ulogu u društvenom životu, osobito u manjim sredinama. Sakramenti su bili dio gotovo svakog životnog puta, a župna zajednica bila je mjesto susreta i zajedništva. Danas se ta slika ubrzano mijenja.

U suvremenom pluralnom društvu Crkva se suočava s brojnim drugim svjetonazorima i stilovima života. Ipak, mnogi ljudi i dalje ostaju formalno vezani uz crkvu jer prihvaćaju temeljne kršćanske vrijednosti, poput solidarnosti i brige za bližnje, čak i ako osobno više ne prakticiraju vjeru.

Sve to otvara pitanje ide li Njemačka putem Francuske, gdje je religija u velikoj mjeri potisnuta u privatnu sferu života. Ako se ovakav trend nastavi, taj scenarij više ne izgleda kao daleka mogućnost.

Pred Crkvom je stoga ozbiljan izazov: pronaći način kako ponovno doprijeti do čovjeka današnjice – ili prihvatiti činjenicu da se njezina uloga u društvu nepovratno mijenja.

Pročitaj članak

Dražen Žanko, Dominik Lučić i Zsa Zsa na koncertu Vjerujem 2026.

Mostar će i ove godine postati mjesto susreta glazbe, vjere i humanosti. U petak, 12. lipnja, s početkom u 20 sati, u Mostar bit će održan humanitarni koncert duhovne glazbe “Vjerujem 2026”, u organizaciji Udruga Otac. Cilj ovog događaja je prikupljanje sredstava za nastavak i proširenje rada Centar za djecu s teškoćama u razvoju, koji pruža stručnu pomoć i podršku djeci i njihovim obiteljima.

Nakon uspješnih izdanja prethodnih godina, kroz koja su osigurani uvjeti za stabilan rad Centra te pomoć za poboljšavanje rada drugih prijateljskih udruga u Hercegovini, organizatori nastavljaju graditi snažan sustav podrške djeci i obiteljima kojima je stručna pomoć svakodnevna potreba. Koncert “Vjerujem” tako je s vremenom postao mnogo više od glazbenog događaja – prerastao je u simbol zajedništva i konkretne pomoći onima kojima je najpotrebnija.

Ovogodišnji program predvode snažna i prepoznatljiva imena hrvatske i regionalne glazbene scene. Među njima je i Dražen Žanko, jedan od najpoznatijih glasova domaće zabavne i duhovne glazbe. Umjetnik koji desetljećima gradi karijeru na snažnoj interpretaciji i emociji publici će donijeti iskustvo, ozbiljnost i posebnu koncertnu energiju koja povezuje generacije.

Na pozornicu stiže i Dominik Lučić, jedan od najistaknutijih predstavnika suvremene duhovne glazbe. Njegove pjesme posljednjih su godina postale svojevrsne himne mladih i brojnih zajednica, a u Mostar dolazi s porukom nade i povjerenja u Boga.

Posebnu dimenziju večeri donosi i Zsa Zsa, snažan i moderan vokal domaće scene. Svojim interpretacijama spaja suvremeni glazbeni izraz i duhovnu dubinu, približavajući ovakve projekte i mlađoj publici.

Na pozornici će se tradicionalno pridružiti i fra Marin Karačić, čije ime već godinama stoji uz velike duhovno-glazbene projekte. Prepoznatljiv po snažnoj poruci i posebnoj povezanosti s mladima, fra Marin ostaje jedan od najbližih glasova publike koja kroz glazbu traži duhovnu snagu i inspiraciju.

Uz poznate izvođače, koncert će obogatiti i dvije glazbene skupine mladih iz Hercegovine – Zbor Amadeus i Klapa Lakrima. Zbor Amadeus prati projekt od samih početaka i zajedno s organizatorima raste kroz svako izdanje koncerta, dok će Klapa Lakrima donijeti prepoznatljivu dalmatinsku i hercegovačku vokalnu tradiciju. Njihovi nastupi redovito naglašavaju ljepotu zajedničkog pjevanja, autentičnog glazbenog izričaja i snage zajedništva mladih generacija.

Ulaznice za koncert već su dostupne na info pultu u Mepas Mall, kao i putem platforme Entrio. Kao i svake godine, ulaz za djecu do osam godina je besplatan, a ulaznice će uskoro biti dostupne i na dodatnim prodajnim mjestima, uključujući veće župe i gradove diljem Hercegovine.

Organizatori poručuju kako “Vjerujem 2026” nije samo koncert, nego večer u kojoj zajednica ponovno pokazuje da briga za djecu s teškoćama u razvoju nije odgovornost pojedinca, nego cijelog društva. To je i večer molitve, duhovne obnove i susreta s Bogom kroz glazbu – večer u kojoj pjesma postaje most koji povezuje ljude, vjeru i nadu.

12. lipnja u 20:00 – Mostar ponovno vjeruje.

Pročitaj članak

Gradnja HNK Mostar ide dalje: IV. faza vrijedna gotovo devet milijuna KM

Hrvatsko narodno kazalište u Mostaru pokrenulo je postupak javne nabave za nastavak izgradnje svoje zgrade, odnosno za tzv. IV. fazu radova, čija je procijenjena vrijednost 8,9 milijuna konvertibilnih maraka bez PDV-a.

Obavijest o nabavi objavljena je 13. ožujka na portalu Elektronskog sustava javnih nabava Bosne i Hercegovine (e-JN), a riječ je o otvorenom postupku za izvođenje građevinskih radova na zgradi kazališta.

Radovi će se izvoditi na lokaciji Kneza Domagoja bb u Mostaru, gdje se već godinama gradi budući dom mostarskog kazališta. Tenderska dokumentacija dostupna je zainteresiranim izvođačima do 27. ožujka 2026. godine, dok je krajnji rok za dostavu ponuda 8. travnja do 13 sati.

Otvaranje pristiglih ponuda predviđeno je istoga dana u 13:30 sati u prostorijama kazališta na adresi Biskupa Čule bb.

Ugovor će biti dodijeljen prema kriteriju ekonomski najpovoljnije ponude. U bodovanju ponuda najveću težinu ima cijena, koja nosi 80 posto ukupne ocjene, dok preostalih 20 posto otpada na ponuđeni jamstveni rok.

Izgradnja zgrade Hrvatskog narodnog kazališta jedna je od najdugotrajnijih kulturnih infrastrukturnih investicija u Mostaru. Projekt se realizira u više faza već niz godina, a njegov završetak trebao bi gradu donijeti suvremen kazališni prostor namijenjen predstavama, koncertima i drugim kulturnim događanjima.

Dovršetak kazališne zgrade mnogi u Mostaru vide kao važan korak u jačanju kulturnog života grada, ali i kao simbol dugogodišnjeg nastojanja da Mostar dobije reprezentativan prostor za kazališnu umjetnost i kulturna događanja.

Pročitaj članak

„Muško koje štiti i žena koja preobražava“ – nova tribina za studente i mlade

Sutra, 18. ožujka, u Mostaru će se održati novi susret vjeronauka – tribine namijenjene studentima i mladima, koji se redovito organizira u kripti Franjevačke crkve sv. Petra i Pavla. Tema ovog susreta nosi naslov „Muško koje štiti i žena koja preobražava“, a predavanje će održati hercegovački franjevac fra Serđo Ćavar.

Ova tribina nastavlja niz susreta koji mladima nude prostor za promišljanje o važnim životnim pitanjima, odnosima između muškarca i žene te kršćanskom razumijevanju identiteta i poslanja u današnjem društvu. Kroz predavanje i zajedničko promišljanje sudionici će imati priliku produbiti pogled na komplementarnost muškarca i žene te njihovu ulogu u obitelji i zajednici.

Program susreta bit će obogaćen glazbom i slavljenjem koje će animirati duhovni sastav Totus Tuus band, a domaćin i organizator večeri je mostarski gvardijan i župnik fra Mario Knezović.

Susret započinje u 20 sati, a svi studenti i mladi pozvani su pridružiti se ovom susretu vjere, razgovora i zajedništva.

Franjevački samostan i župa sv. Petra i Pavla – Mostar

Pročitaj članak

Dvojica mladih Mostaraca pred vratima reprezentacije Hrvatske

HKK Mostar objavio je odlične vijesti na svojim mrežnim stranicama.  -Naši mladi igrači Nikola Cvitanović i Matija Knezović dobili su poziv na kontrolni trening U14 reprezentacije Hrvatske, prenosi Pogled.ba.

Kontrolni trening održat će se u četvrtak, 19.03., u dvorani Baldekin u Šibeniku, a ovaj poziv potvrda je njihovog rada, talenta i velikog truda koji svakodnevno ulažu na treninzima – navedeno je na društvenim mrežama.  

-Čestitke Matiji i Nikoli na ovom uspjehu, a posebne čestitke i našim trenerima koji predano rade s mladim igračima i pomažu im u njihovom razvoju. Sretno na treningu i samo nastavite vrijedno raditi! – navedeno je u objavi HKK Mostar.  

I ovo je potvrda teze da je Mostar veliki rasadnik športskih talenata.  Nadamo se da će Nikola i Matija oduševiti na treninzima u Šibeniku i krenuti stopama njihovih prethodnika kao što je Bojan Bogdanović i ostali Mostarci koji su ostavili veliki trag na športskim terenima.

Pročitaj članak

Eksplozija cijena nekretnina u BiH: Dijaspora i potražnja guraju kvadrat u nebo

Tržište nekretnina u Bosni i Hercegovini u posljednjih nekoliko godina bilježi snažan i kontinuiran rast cijena. Prema dostupnim analizama, u proteklih pet godina cijene nekretnina porasle su čak 71 posto, što je najveći rast u cijeloj regiji. Stručnjaci upozoravaju kako se trend rasta još ne zaustavlja te procjenjuju da bi tijekom 2026. godine cijene mogle porasti dodatnih oko 10 posto.

Posebno se ističe situacija u Sarajevo, gdje su cijene kvadrata dosegle razine koje su donedavno bile gotovo nezamislive. Analiza koju je proveo N1 obuhvatila je više od 130 aktualnih oglasa za prodaju stanova, a uspoređena je i s podacima agencija koje prate stvarne prodajne cijene, a ne samo one oglašene.

Usporedba s regijom

Dok Bosna i Hercegovina bilježi snažan rast, u drugim državama regije situacija je nešto drugačija. U Hrvatska su cijene stambenih nekretnina u trećem tromjesečju 2025. godine porasle 13,8 posto na godišnjoj razini, čime se ta država našla među vodećima u Europska unija po rastu cijena stanova.

S druge strane, tržište u Beograd ulazi u fazu usporavanja. Tijekom 2025. zabilježeno je razdoblje stagnacije, a u pojedinim dijelovima grada došlo je i do blagog pada cijena novogradnje, prenosi Dnevni avaz.

Potražnja i dijaspora dižu cijene

Za razliku od susjednih tržišta, Bosna i Hercegovina i dalje bilježi snažnu potražnju za nekretninama koja nadmašuje ponudu. Stručnjaci upozoravaju kako je razdoblje jeftinih nekretnina definitivno završilo.

Jedan od ključnih faktora rasta cijena je i ulaganje dijaspore. Procjenjuje se da građani zemalja bivše Jugoslavije na svojim računima trenutno imaju oko 110 milijardi eura. Zbog nedostatka financijske pismenosti i diversifikacije ulaganja, velik dio tog novca završava upravo u kupnji dodatnih stanova i kuća.

Koliko danas košta kvadrat u Sarajevu?

Analiza aktualnih oglasa pokazuje velike razlike u cijenama ovisno o lokaciji, stanju objekta i vrsti gradnje.

Središte Sarajeva prednjači po cijenama. Starogradnja se kreće između 5.500 i 7.500 KM po kvadratu, dok novogradnja često prelazi 8.000 KM/m². U luksuznim penthouse projektima cijena ide čak do 11.000 KM/m².

U naseljima Breka i Kovačići prosječna cijena iznosi oko 6.300 KM/m², a pojedini stanovi dosežu i 7.500 KM/m².

Područje Stari Grad ima najveći raspon cijena u gradu – od manje od 2.100 KM/m² za stanove u lošijem stanju, pa sve do 8.000 KM/m² na atraktivnim lokacijama poput Baščaršije i Papagajke. Stanovi u starijim zgradama na rubnim dijelovima četvrti mogu pasti i ispod 3.000 KM/m².

U općini Novo Sarajevo, uključujući naselje Grbavica, cijene se kreću između 4.500 i 7.700 KM/m², dok je medijan oko 5.400 KM/m². Na području Marijin Dvora renovirani stanovi u novijim zgradama dostižu i 6.600 KM/m².

Na periferiji, u naseljima Ilidža i Stup, medijan cijena iznosi oko 4.900 KM/m², dok novogradnja na pojedinim lokacijama prelazi 5.800 KM/m², što je donedavno bilo karakteristično samo za najtraženije dijelove grada.

Najpovoljniji kvadrati trenutno se mogu pronaći u naseljima Novi Grad i Dobrinja, gdje se cijene kreću između 3.200 i 5.750 KM/m². Područja poput Vogošće i Rajlovca i dalje su među rijetkima gdje novogradnja još uvijek košta oko 4.000 KM po kvadratu.

Hoće li cijene nastaviti rasti?

Iako pojedini stručnjaci upozoravaju na mogućnost usporavanja tržišta u narednim godinama, trenutačni pokazatelji govore da potražnja u Bosni i Hercegovini i dalje nadmašuje ponudu. Upravo zbog toga analitičari očekuju da će cijene nekretnina nastaviti rasti i tijekom 2026. godine, premda možda nešto sporijim tempom nego prethodnih godina.

Pročitaj članak

Nećete vjerovati koliko se hostija proizvede u Međugorju

U najnovijoj epizodi Znamo li što jedemo? prikazanoj sinoć na Hrvatskoj radio televiziji prikazana je zanimljiva reportaža iz Međugorja gdje sestre iz Miletine mjesečno proizvedu čak 400 tisuća hostija

Kruh je od davnina simbol života, rada i Božjeg blagoslova. U kršćanskoj tradiciji on nadilazi svoju svakodnevnu ulogu i poprima duboko duhovno značenje – postaje znak zajedništva s Bogom i hranom za dušu. Upravo u toj jednostavnosti krije se njegova najveća snaga: od vode i brašna nastaje ono što u svetoj misi postaje Tijelo Kristovo.

U Međugorje, jednom od najpoznatijih hodočasničkih mjesta u Europi, kruh poprima posebno značenje. Ovdje se svake godine okupljaju milijuni vjernika iz cijeloga svijeta, tražeći mir, obraćenje i duhovnu obnovu kroz sakramente ispovijedi i pričesti. No iza tog velikog duhovnog života stoji i tih, predan rad – rad sestara koje svakodnevno pripremaju hostije.

Hostije, koje se koriste u euharistijskom slavlju, izrađuju Školske sestre franjevke iz Miletine. U njihovom samostanu dvadesetak sestara svakoga mjeseca proizvede oko 400.000 hostija. Proces izrade traje između tri i tri i pol sata – od zrna brašna do gotove hostije koja će biti podijeljena vjernicima.

Recept je krajnje jednostavan: voda i brašno. No, iza te jednostavnosti krije se preciznost i iskustvo. Kako je u emisiji Znamo li što jedemo istaknuo voditelj Robert Knjaz, svaka hostija prolazi kroz pažljivo kontroliran proces. “Deset kilograma brašna i određena količina vode ulaze u aparat koji dalje vodi postupak”, pojašnjava sestra Nera Glavaš. Nakon pečenja, hostije se ručno prebrojavaju i pakiraju, dok se veće hostije za svećenike pažljivo slažu u pakete od 50 komada.

Nije svako brašno isto, pa tako ni svaka hostija nije identična. Nekada su tanje, nekada deblje, ali svaka nosi istu svrhu i istu svetost. Upravo u toj nesavršenoj savršenosti očituje se ljudski trud i Božja milost.

U samostanu se ne proizvodi samo kruh za tijelo, nego i za dušu. Tišina rada, molitva i predanost utkane su u svaku hostiju. Sestre ne vide samo proizvod, nego poslanje – služenje milijunima vjernika koji dolaze iz svih krajeva svijeta.

Godišnje se u Međugorju podijeli više od dva milijuna hostija. Svaka od njih simbol je susreta čovjeka i Boga, trenutka u kojem vjernik prima snagu za svakodnevni život. Kako ističe sestra Tomislava Vukoja, “sa svih kontinenata hodočasnici se hrane ovim kruhom koji postaje kruh sveti, kojim ljudi dušu svoju hrane”.

U svijetu brzine i površnosti, priča o hostijama iz Međugorja podsjeća nas na vrijednost jednostavnosti. Od zrna brašna do svetog kruha – to je put koji ne govori samo o hrani, nego o vjeri, predanju i ljubavi.

HTV / Međugorje-info

Pročitaj članak

Molitva među planinskim vrhovima: Mostarski mladi kreću na križni put

U subotu, 28. ožujka 2026. godine, u organizaciji župe sv. Petra i Pavla u Mostaru bit će održan ''Planinarski križni put za mlade'' pod geslom ''Hodite u ljubavi…'' (Ef 5,2). 

Riječ je o duhovno-planinarskom susretu namijenjenom mladima u dobi od 16 do 40 godina koji će se održati na području Žlijeba na planini Čvrsnici. Planinarska staza započinje u selu Diva Grabovica, oko 40 kilometara sjeverno od Mostara, a najveći dio rute prolazi kroz šumski teren. Uz put se nalaze i dva prirodna izvora vode. 

Organizatori navode kako staza tehnički nije zahtjevna, ali kondicijski spada u umjereno tešku turu jer uključuje oko 800 metara visinske razlike. 

Sudionici će se okupiti ispred župe u Mostaru u 7:30 sati, odakle će vlastitim automobilima krenuti prema polazištu u Diva Grabovici. Tijekom planinarenja sudionici će moliti pobožnost križnog puta, dok će po završetku uspona biti slavljena sveta misa u prirodi. 

Predviđeno je i vrijeme za ispovijed, zajedničko druženje i pjesmu. 

Organizatori preporučuju sudionicima slojevitu i udobnu odjeću, čvrstu planinarsku obuću, hranu za jedan dan te dovoljno vode. Poželjno je ponijeti i zaštitu od sunca ili vjetra, kabanicu u slučaju lošije vremenske prognoze, kao i dodatnu planinarsku opremu poput štapova, podložaka za sjedenje, čeonih lampi i osnovne prve pomoći. Sudjelovanje je na vlastitu odgovornost, a kotizacija za sudionike iznosi 5 konvertibilnih maraka po osobi.

Pročitaj članak