Ovogodišnje izdanje Međunarodnog susreta mladih – Mladifest održava se u Međugorju od 1. do 6. kolovoza.
Mladifest se od 1989. godine održava redovno, a na njemu sudjeluje više od 40 tisuća mladih i oko 700 svećenika iz cijeloga svijeta, piše Fena.
Program uključuje molitvu krunice, euharistijska slavlja, svjedočanstva, klanjanja, procesije, pjesmu i duhovni program, uz završetak na Križevcu.
Cjelokupan program Mladifesta 2026. može se pratiti putem službenog medijskog kanala Media Mir Međugorje, uključujući radiopostaju, livestream te platforme YouTube, Facebook i Instagram.
Ovogodišnji program bit će dostupan na više jezika, među kojima su hrvatski, engleski, talijanski, njemački, francuski, poljski, španjolski, slovački, ruski, mađarski, češki, arapski, slovenski, rumunjski, korejski i kineski.
U ozračju očuvanja vjerske i nacionalne baštine hrvatskoga iseljeništva, u Širokom Brijegu će u petak, 8. svibnja s početkom u 19 sati, u Narodnoj knjižnici Široki Brijeg biti predstavljena spomenica „Tejar - Buenos Aires: Hrvatsko vjersko središte ‘Sv. Nikola Tavelić’“.
Autor ove vrijedne publikacije je dr. sc. fra Josip Sopta, a izdanje je objavljeno u povodu velikog jubileja – 50. obljetnice djelovanja hrvatskog vjerskog središta u Buenos Aires (1976. – 2026.). Organizator predstavljanja je Matica hrvatska, odnosno njezin ogranak u Širokom Brijeg.
Ova bogato ilustrirana spomenica donosi sveobuhvatan prikaz nastanka i razvoja hrvatskog vjerskog središta „Sv. Nikola Tavelić“ u Tejaru, koje je desetljećima bilo duhovno uporište brojnih Hrvata u Argentini. Poseban naglasak stavljen je na nezamjenjivu ulogu franjevaca koji su svojim pastoralnim radom okupljali i čuvali identitet hrvatskih iseljenika daleko od domovine.
Uoči predstavljanja u Širokom Brijegu, spomenica je već predstavljena u Samostanu Male braće u Dubrovniku, 30. travnja, gdje je pobudila velik interes javnosti. Uz autora, o djelu su govorili fra Ivan Gavran, koji je osam godina djelovao kao misionar u Tejaru, te dr. sc. Slavica Stojan. Istaknuli su povijesni značaj hrvatskog iseljavanja u Argentinu, ali i važnost očuvanja identiteta kroz vjeru, zajedništvo i kulturne institucije.
Dr. Stojan posebno je naglasila kako je Argentina u 19. stoljeću bila otvorena za useljavanje, što je omogućilo dolazak velikog broja Hrvata. Najveći valovi doseljavanja zabilježeni su krajem 19. i početkom 20. stoljeća, kada su pristizali ponajprije Dalmatinci, osobito s Hvara, zatim stanovnici Boke kotorske, Dubrovčani i drugi – ukupno oko 100 tisuća ljudi. Drugi val uslijedio je nakon Drugi svjetski rat, kada je doselilo još oko 20 tisuća Hrvata. U novoj sredini suočavali su se s teškim životnim uvjetima, ali su postupno stvarali snažne zajednice diljem Buenos Airesa, gdje i danas postoje hrvatske župe i udruge.
Govoreći o ulozi Crkve, istaknuto je kako su franjevci imali ključnu ulogu u organiziranju života iseljenika. Prvi među njima, fra Leonard Rusković, stigao je još 1929. godine, a pravi zamah misionarskog rada započeo je osnutkom centra u Tejaru 1976. godine, zahvaljujući zauzetosti fra Line Pedišića i fra Marijana Balde Zlovečere. Središte je ubrzo postalo ne samo vjersko, nego i kulturno i društveno okupljalište Hrvata, svojevrsni drugi dom mnogim obiteljima.
Fra Ivan Gavran u svom je izlaganju prenio i osobno iskustvo života i rada u Buenos Airesu, prisjetivši se susreta s tadašnjim nadbiskupom Jorgeom Marijom Bergogliom, kasnijim papom Franjom, čija je jednostavnost ostavila snažan dojam. Govorio je i o razvoju samog središta, njegovoj važnoj lokaciji te brojnim programima koji su okupljali mlade i obitelji, uključujući i hrvatsku dopunsku nastavu te sportske aktivnosti.
Autor spomenice fra Josip Sopta istaknuo je kako je knjiga nastala na poticaj njegove subraće, s ciljem obilježavanja 50 godina djelovanja Tejara, ali i kao trajni zapis o radu franjevaca u Argentini. Naglasio je kako se danas franjevačka prisutnost suočava s izazovima, no izrazio je nadu da ova spomenica neće biti završna riječ o njihovom djelovanju među Hrvatima u toj dalekoj zemlji.
Spomenica na 105 stranica donosi pregled organiziranog djelovanja franjevaca iz zadarske provincije sv. Jeronima u Argentini, opisuje razvoj Tejara, ali i širi društveni angažman, uključujući socijalnu skrb i različite pastoralne inicijative. Posebnu vrijednost daju joj brojni fotografski zapisi, životopisi 22 franjevca misionara te svjedočanstva o snažnoj povezanosti hrvatskog naroda s vjerom i tradicijom, bez obzira na udaljenost od domovine.
Predstavljanje u Širokom Brijegu bit će nova prigoda da se ova vrijedna knjiga približi domaćoj publici i dodatno osvijesti bogata i često nedovoljno poznata povijest hrvatskog iseljeništva u Argentini.
Split danas živi u znaku svoje najveće i najvažnije fešte – blagdana svetog Duje i Dana grada. Sudamja, kako je Splićani od milja nazivaju, i ove je godine okupila tisuće ljudi koji s posebnim uzbuđenjem iščekuju ovaj tradicionalni datum, moleći pritom i svoga zaštitnika za lijepo vrijeme i dobro raspoloženje.
Grad je već od ranih jutarnjih sati ispunjen živom atmosferom i prepoznatljivim šušurem. Na svakom koraku osjeća se spoj tradicije, vjere, glazbe i veselja, a Split ponovno pokazuje zašto je jedna od najposebnijih mediteranskih destinacija kada je riječ o proslavama.
Program je započeo svetim misama u katedrali sv. Dujma već od 7:00 sati, dok je centar grada ubrzo oživio uz dnevni DJ program te sajam obrtnika i starih zanata na Voćnom trgu. Ljubitelji kulture mogu uživati u bogatom programu muzeja i galerija – organizirane su brojne izložbe, besplatan ulaz u Prirodoslovni muzej i Zoološki vrt, kao i posebna stručna vodstva u Arheološkom muzeju i Saloni, posvećena upravo svetom Duji.
Središnje mjesto proslave i ove je godine splitska Riva, koja tijekom cijelog dana pulsira u ritmu fešte. Svečana procesija i sveta misa s početkom u 10:00 sati, koju predslavi dubrovački biskup mons. Roko Glasnović, jedan su od vrhunaca dana, a izravan prijenos osiguran je na HRT 2. Tradicionalni Sajam Sudamja 2026., nastupi klapa i folklornih skupina te neizostavna tombola dodatno podižu raspoloženje, dok će večer kulminirati koncertom Doris Dragović u 20:30 sati.
Ni ostatak grada ne zaostaje u slavlju. Na Prokurativama se održava Fešta o’ spize, na Pjaci posjetitelje zabavlja glazbeni program uz DJ-e i instrumentaliste, dok su diljem grada organizirane kazališne predstave, dječji sadržaji i brojne izložbe.
Posebna pažnja posvećena je i najmlađima za koje su pripremljene predstave „Ivo i Jakov“ i „Stonoga Goga“, čime Sudamja potvrđuje da je fešta za sve generacije.
Sudamja i ove godine donosi ono najljepše od Splita – bogatu tradiciju, snažne emocije, jedinstveni šušur i zajedništvo koje se osjeća u svakom kutku grada.
Blokada tenkova Jugoslavenske narodne armije u Pologu 7. svibnja 1991. godine ostala je trajno upisana kao jedan od prvih i najsnažnijih simbola hrvatskog otpora velikosrpskoj agresiji u zapadnoj Hercegovini. Bez oružja, ali s jasnom odlučnošću, narod je stao pred vojnu silu i poručio da neće dopustiti prodor koji je prijetio njihovu opstanku.
Na izlazu iz mjesta Polog, između Mostara i Širokog Brijega, više od stotinu tenkova i oklopnih vozila JNA zaustavljeno je improviziranim barikadama i tijelima nenaoružanih ljudi. Kolona je krenula iz mostarske vojarne prema zapadnoj Hercegovini i južnoj Hrvatskoj, a iako je službeno predstavljena kao dio vojne vježbe, među narodom nije bilo dvojbe da je riječ o ozbiljnoj prijetnji.
Prosvjednici su imali jasan zahtjev – povratak kolone u vojarnu. U međuvremenu su započeli i pregovori s predstavnicima JNA. U ime naroda i lokalne vlasti razgovore su vodili tadašnji predsjednik općine Široki Brijeg Anđelko Mikulić, gvardijan fra Mladen Hrkać i Jure Skoko.
Kako su sati i dani prolazili, broj okupljenih na barikadama neprestano je rastao. U Polog su pristizali Hrvati iz Mostara, Gruda, Posušja, Ljubuškog, ali i iz Imotskog, dajući dodatnu snagu ovom mirnom, ali odlučnom otporu.
Unatoč naredbama iz Beograda da kolona nastavi kretanje, JNA nije uspjela probiti blokadu. Pokušaj da se vojnicima dostave zaštitne maske i sredstva za razbijanje barikade propao je, a zanimljiv detalj ostao je zabilježen u činjenici da su lokalne žene pripremale hranu i piće za vojnike, koji su uglavnom bili ročnici iz različitih dijelova tadašnje države.
Istodobno, specijalne i desantne postrojbe JNA raspoređene su u okolici Pologa, što je dodatno pojačalo napetost. Trećeg dana blokade na mjesto događaja stiglo je i političko vodstvo Bosne i Hercegovine, bez srpskih predstavnika. Nakon apela hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana i obraćanja okupljenima, započelo je postupno povlačenje prosvjednika, a vozači su uklanjali vozila s ceste. Nakon tri dana zastoja, kolona je nastavila kretanje.
Iako je blokada završila bez otvorenog sukoba, njezin značaj bio je dalekosežan. Trodnevno zaustavljanje 10. motorizirane brigade JNA poremetilo je planove jugoslavenske vojske i usporilo realizaciju strateških pravaca prema Splitu, Sinju, Kupresu i Tomislavgradu. Time je kupljeno dragocjeno vrijeme za organiziranje obrane.
Plan tadašnjeg vojnog i političkog vrha u Beogradu bio je blokirati zapadnu i južnu Hercegovinu, odsjeći Dalmaciju i otvoriti put za daljnje operacije prema unutrašnjosti Hrvatske. No, u tim planovima zanemarena je ključna činjenica – odlučnost lokalnog hrvatskog stanovništva.
Upravo 7. svibnja 1991. godine pokazalo se da se narod može samoorganizirati i stati u obranu vlastitog doma, čak i bez oružja. Zaustavljanje tenkova u Pologu postalo je prekretnica i snažan poticaj za daljnje organiziranje obrane.
Godinu dana kasnije, na prostorima Hercegovine, JNA je doživjela konačni poraz u operaciji “Lipanjske zore”, kada ju je nadjačalo Hrvatsko vijeće obrane – snaga proizašla upravo iz naroda koji je u Pologu pokazao da sloboda nema cijenu.
Obilježavanje 35. obljetnice
U Mostaru i Pologu će danas, 7. svibnja 2026. godine, bit će obilježena 35. obljetnica zaustavljanja tenkova te Dan branitelja grada Mostara. Organizatori su pripremili cjelodnevni program kojim će se odati počast poginulim braniteljima i prisjetiti ključnih događaja iz 1991. godine.
Program započinje u 14:00 sati polaganjem vijenaca kod spomenika poginulim hrvatskim braniteljima ispred Hrvatskog doma Herceg Stjepan Kosača u Mostaru. Već u 14:15 predviđen je početak biciklijade “Putem spasa” na relaciji Mostar – Goranci – Bile – Grabova Draga – Polog.
Na ruti kroz Gorance, karavana od dvadesetak biciklista planirala je posjet kapeli na prvom sjedištu župe Goranci, gdje će biti upriličen kratki odmor i osvježenje. Domaćin ovog dijela programa je udruga “Goranačko blago”.
Središnji dio obilježavanja održat će se u Pologu. U 15:00 sati planirano je spomen-obilježje zaustavljanja tenkova JNA uz evociranje događaja iz 1991. godine kod spomenika. U poslijepodnevnim satima, u 17:45, slijedi polaganje vijenaca ispred spomenika u Pologu.
Duhovni dio programa predviđen je u 18:00 sati, kada će se služiti sveta misa u crkvi Rođenja Blažene Djevice Marije u Pologu. Obilježavanje će završiti u 20:00 sati zajedničkim domjenkom i prigodnim druženjem.
Organizatori pozivaju sve građane da svojim dolaskom uveličaju ovu važnu obljetnicu i zajedno odaju počast braniteljima koji su dali svoj doprinos u obrani Mostara.
Na jednom od najpoznatijih mjesta molitve i hodočašća u Međugorju, na Brdu ukazanja, dogodio se dirljiv i simboličan trenutak koji je oduševio brojne vjernike i pratitelje na društvenim mrežama.
Poznati imotski obrtnik, vlasnik obrta Ora et labora, koji se bavi prodajom, montažom i servisom klima uređaja, odlučio je upravo na ovom svetom mjestu zaprositi svoju djevojku. Time je, kako ističu mnogi, spojio ljubav i vjeru na način koji rijetko koga ostavlja ravnodušnim.
Cijeli događaj zabilježio je fotograf Karlo, koji je snimku i fotografije objavio na svom Instagram profilu. Na snimci se vidi emotivan trenutak kada mladić kleči pred svojom odabranicom i izgovara riječi koje su posebno odjeknule među prisutnima:
“Na ovom svetom Gospinom tlu, stavljajući nas dvoje pod njen zagovor, želim s tobom graditi život u vjeri. Ljubavi, želim da zajedno idemo prema vječnosti i kraljevstvu Božijem koje je naš cilj. Želiš li biti moja žena?”
Odgovor nije dugo čekao – djevojka je s osmijehom rekla sudbonosno “da”, nakon čega su uslijedile čestitke i pljesak okupljenih.
Ova prosidba na Brdu ukazanja još jednom potvrđuje koliko Međugorje za mnoge predstavlja mjesto duboke duhovnosti, ali i važnih životnih odluka. Spoj ljubavi, vjere i simbolike ovog prostora učinio je ovaj trenutak nezaboravnim – ne samo za mladi par, nego i za sve koji su mu svjedočili.
Organizator tradicionalne biciklijade ''Put spasa'', Žarko Vrljić, uputio je snažnu poruku mira i zajedništva uoči sutrašnjeg obilježavanja obljetnice puta koji je 1992. godine značio opstanak za Mostar. Gostujući u programu, Vrljić se osvrnuo na cikličnu prirodu sukoba na ovim prostorima, istaknuvši nadu da će njegova generacija biti posljednja koja je iskusila strahote rata, piše Bljesak.info.
''Ja sam treća generacija u svojoj obitelji koja je stalno u ratu. Iskreno se nadam da sam ja zadnja generacija koja je trebala ratovati, iako nas današnja situacija u svijetu uči da je sve moguće'', izjavio je Vrljić, povlačeći paralelu s poznatim eksperimentom Davida Attenborougha o mravima u staklenki.
''Ako u staklenku stavite žute i crne mrave, oni će u miru tražiti izlaz. Ali ako netko protrese tu staklenku, nastaje kaos i mravi se počnu boriti misleći da ih ovi drugi napadaju. Moja poruka je da se okrenemo i pogledamo tko nam to stalno 'trese staklenku' na ovim prostorima, umjesto da krivnju prebacujemo jedni na druge'', poručio je Vrljić.
Upravo u duhu očuvanja sjećanja, ali i promicanja mira, sutra, 7. svibnja u 14 sati, s Trga hrvatskih velikana (ispred Kosače) kreće biciklijada koja prati povijesnu rutu Cim – Goranci – Bile – Grabova Draga – Polog.
Riječ je o dionici dugoj 20 kilometara koja je tijekom 1992. godine bila jedina veza opkoljenog Mostara sa slobodnim teritorijem. Putem spasa, koji je bio pod stalnom topničkom paljbom, evakuirani su ranjenici i dopremana hrana i lijekovi.
''Taj put je bio razlika između opstanka i nestanka grada. Biciklijadom želimo prenijeti tu simboliku na nove generacije, kako bi razumjele vrijednost mira'', zaključio je Vrljić, pozvavši sve građane da se pridruže koloni koja će svoj put završiti odavanjem počasti kod spomenika u Pologu.
U javnom prostoru Mostara posljednjih dana pojavile su se najave obilježavanja 9. svibnja koje su izazvale brojne reakcije, ali i opravdanu zabrinutost zbog načina na koji se interpretira povijest. Posebno je problematično što se u službenom programu događaja ovaj datum, koji u Europi simbolizira kraj Drugog svjetskog rata i pobjedu nad fašizmom, dovodi u vezu s formulacijom “dan napada HVO i HV na Mostar”, što predstavlja ozbiljno pojednostavljivanje i iskrivljavanje složenih povijesnih okolnosti.
9. svibnja, poznat kao Dan pobjede nad fašizmom, obilježava završetak rata u Europi 1945. godine i ima univerzalnu vrijednost sjećanja na borbu protiv totalitarnih režima, među kojima je i komunizam.
Međutim, uvođenje narativa o “napadu HVO i HV na Mostar” u isti kontekst ne doprinosi kulturi sjećanja, nego produbljuje podjele, iskrivljuje i politizira povijest.
Povijesne činjenice o ratu u Mostaru 1990-ih godina znatno su kompleksnije. Sukobi između HVO i Armije RBiH bili su dio šireg rata u Bosni i Hercegovini, obilježenog promjenjivim savezima, lokalnim sukobima i međunarodnim utjecajima. Jednostrano označavanje jedne strane kao isključivog agresora zanemaruje kontekst i niz događaja koji su prethodili sukobima u Mostaru.
Također, uključivanje Hrvatske vojske u ovakvu formulaciju bez preciznog povijesnog konteksta dodatno je problematično, jer ignorira činjenicu i priznanje vojske u kojoj su bili i muslimani.
Važno je naglasiti da komemoracije trebaju biti prostor dostojanstvenog sjećanja na sve žrtve, a ne platforma za političke poruke, osobito u osjetljivim sredinama poput Mostara. Obilježavanje na lokacijama poput Partizanskog spomen-groblja ili šehitluka ima svoju težinu i simboliku, ali upravo zbog toga zahtijeva dodatnu odgovornost organizatora u načinu na koji se oblikuju poruke prema javnosti.
Posebno zabrinjava što se ovakve interpretacije plasiraju u izbornoj godini, kada postoji povećan rizik od manipulacije emocijama građana. Korištenje povijesnih događaja u dnevno-političke svrhe dugoročno šteti društvenom povjerenju i otežava proces pomirenja.
U konačnici, suočavanje s prošlošću mora se temeljiti na činjenicama, a ne na selektivnim interpretacijama. Mostar, kao grad s bogatom ali i bolnom poviješću, zaslužuje pristup koji će graditi mostove među ljudima, a ne dodatno produbljivati podjele.
Zaključno, reakcije javnosti na ovakvo obilježavanje jasno pokazuju koliko je ova tema osjetljiva i koliko lako može dodatno produbiti već postojeće podjele. Među brojnim komentarima ističu se i oni koji upozoravaju na apsurd situacije – da se HVO, kao prva organizirana vojna formacija koja je sudjelovala u obrani Mostara, danas u pojedinim narativima prikazuje kao agresor.
Takve tvrdnje ne samo da ignoriraju kompleksnost ratnih događaja, nego i opasno relativiziraju povijesne činjenice.
U društvu koje teži stabilnosti i europskoj budućnosti, nužno je izbjeći jednostrane interpretacije koje vode daljnjoj polarizaciji. Bosna i Hercegovina, želi li napredovati prema članstvu u Europska unija, mora graditi kulturu dijaloga, međusobnog uvažavanja i istinitog suočavanja s prošlošću.
U suprotnom, nametanje isključivih, jednostranih i politički obojenih narativa ne vodi samo udaljavanju među narodima, nego i udaljavanju od ključnih strateških ciljeva države – stabilnosti, funkcionalnosti i europske perspektive.
Mostarski nogometni rivali HŠK Zrinjski Mostar i FK Velež Mostar ponovno će odmjeriti snage u finalu Kupa Bosne i Hercegovine, čime se nastavlja njihovo veliko gradsko rivalstvo. Prva utakmica dvomeča igra se danas u 18 sati na stadionu Pod Bijelim Brijegom, a zanimljivo je kako je BiH i dalje jedina europska država u kojoj se finale Kupa igra kroz dvije utakmice.
Trener Zrinjskog Igor Štimac uoči susreta istaknuo je kako njegova momčad ulazi u finale u dobrom raspoloženju i formi. Naglasio je da u svlačionici vlada pozitivna atmosfera te da su igrači motivirani za osvajanje trofeja. Izvan kadra su tek Sušić i Morris, dok su svi ostali spremni za nastup.
Štimac očekuje zahtjevnu utakmicu, ali vjeruje u kvalitetu svoje ekipe. Istaknuo je kako će puno toga ovisiti o pristupu protivnika, s obzirom na to da se igra dvomeč, što otvara prostor za različite taktičke varijante. Njegova želja je da Zrinjski od prve minute nametne ritam i samouvjereno krene po pobjedu kako bi sezonu zaključio na najbolji mogući način.
S druge strane, trener Veleža Ibro Rahimić naglasio je važnost ove utakmice za njegovu momčad. Tijekom cijelog tjedna radio je na tome da igrači shvate težinu finala, koje vidi kao ključni trenutak sezone. Podsjetio je na izazove kroz koje je klub prošao, osobito na početku, te poručio da sada žele potvrditi karakter i okruniti sezonu trofejom.
Rahimić je također potvrdio kako u sastavu neće biti Miće Kuzmanovića, dok su ostali igrači spremni za veliki derbi.
Utakmicu će suditi Ermin Sivac iz Zenice, uz pomoć Arnela Novalića i Stefana Tešanovića. Četvrti sudac bit će Luka Bilbija, dok će za VAR biti zaduženi Antonio Tomić i Josip Čolić.
Ljubitelji nogometa susret će moći pratiti u izravnom prijenosu od 18 sati na kanalu Arena Premium 1.
Na jednoj od najupečatljivijih utakmica poljskog nogometa, navijači Lecha iz Poznanja poslali su snažnu poruku koja je nadilazila sportski kontekst. Tijekom susreta protiv varšavske Legije, tribine su postale mjesto izražavanja vjere, identiteta i pripadnosti, prenosi Book.hr.
Naime, navijači Lecha razvili su ogroman transparent s prikazom svetih Petra i Pavla, zaštitnika grada Poznanja. Ovaj vizualni prikaz nije bio tek dekoracija, već jasna poruka o dubokoj ukorijenjenosti kršćanske tradicije u poljskom društvu.
Uz središnji transparent, na tribinama su se mogli vidjeti i dodatni natpisi sa sloganom: „Europa je bila, jest i ostat će kršćanska“. Time su navijači dodatno naglasili važnost očuvanja vjerskog i kulturnog identiteta, šaljući poruku koja je izazvala brojne reakcije.
Ovakav potez mnogi su doživjeli kao snažan izraz vjere i zajedništva. Pokazali su kako se ne srame javno iskazati ono što smatraju temeljem svog identiteta – vjeru, tradiciju i pripadnost narodu.
U vremenu kada su pitanja identiteta sve češće predmet rasprava, scena s tribina poslužila je kao podsjetnik na važnost korijena i naslijeđa. Navijači Lecha još su jednom pokazali da nogomet može biti više od igre – prostor u kojem se izražavaju duboko ukorijenjene vrijednosti i uvjerenja.
Mladi pripadnici generacije Z sve češće pronalaze svoje mjesto u Katoličkoj Crkvi, a osobito je zanimljiv fenomen koji se posljednjih mjeseci događa u New Yorku. Prema izvještajima američkih medija, crkve koje su donedavno brinule zbog praznih klupa danas se suočavaju s – nedostatkom mjesta, piše Foxnews.
Povratak mladih vjeri
U središtu ovog trenda nalaze se mladi ljudi, najčešće u dvadesetim godinama, koji sve više sudjeluju u misama, molitvenim susretima i društvenim aktivnostima povezanima s vjerom. Posebno se ističe porast broja obraćenja, pri čemu mnogi prvi put ozbiljno susreću kršćanstvo i katoličku tradiciju.
U nekim župama broj kandidata za ulazak u Crkvu višestruko je porastao, a uskrsna slavlja bilježe znatno veći broj novih vjernika nego prethodnih godina. Ovaj rast nije ograničen samo na jednu lokaciju, nego se primjećuje i u drugim velikim američkim gradovima.
Crkva kao mjesto zajedništva
Jedan od ključnih razloga ovog fenomena jest potreba mladih za zajedništvom. Nakon pandemije, ali i u vremenu društvenih mreža i izolacije, mnogi traže autentične odnose i osjećaj pripadnosti. Crkve su na to odgovorile organiziranjem susreta, druženja i različitih aktivnosti za mlade.
Primjerice, prije misa organiziraju se neformalna okupljanja, zajednički obroci ili molitvene šetnje, što dodatno privlači mlade ljude. Upravo takvi događaji pretvaraju nedjeljnu misu u društveni i duhovni centar okupljanja.
Dublja potraga za smislom
Osim društvene dimenzije, mnogi mladi ističu i duhovni motiv. U svijetu obilježenom nesigurnošću, ekonomskim izazovima i globalnim napetostima, sve više njih traži stabilnost, smisao i jasne vrijednosti.
Svećenici i voditelji zajednica naglašavaju kako mladi ne traže samo karijeru i materijalni uspjeh, nego odgovore na dublja životna pitanja – tko su, što žele i kako živjeti ispunjen život.
Poseban rast među mladim muškarcima
Zanimljivo je da se rast religioznosti posebno primjećuje među mladim muškarcima. Istraživanja pokazuju da oni sve češće smatraju vjeru važnim dijelom života, čak i više nego njihove vršnjakinje, što predstavlja promjenu u odnosu na ranije generacije.
Novi trend ili trajna promjena? Iako je još rano govoriti o dugoročnim posljedicama, mnogi ovaj fenomen nazivaju “tihim duhovnim preporodom”. Crkve koje su godinama bilježile pad sada ponovno postaju mjesta okupljanja mladih generacija.
Nogometni savez Bosne i Hercegovine (NS BiH) oglasio se povodom procesa licenciranja za narednu sezonu, a najvažnija vijest je da dva kluba nisu dobila zeleno svjetlo za nastup u WWin ligi BiH, prenosi Raport.
Na sjednici Prvostupanjske komisije za licenciranje, održanoj 4. svibnja 2026. godine u Sarajevu, razmatrani su zahtjevi klubova za sudjelovanje u domaćim i europskim natjecanjima u sezoni 2026./2027. Komisija je odlučivala o licencama za WWin ligu BiH, UEFA-ina klupska natjecanja (u muškoj i ženskoj konkurenciji), kao i Premijer žensku ligu BiH.
Klubovi s licencom za WWin ligu BiH Zeleno svjetlo za nastup u elitnom rangu bh. nogometa dobili su: FK Sarajevo, NK Široki Brijeg, FK Borac Banja Luka, HŠK Zrinjski Mostar, HŠK Posušje, FK Željezničar, FK Velež Mostar i FK Sloga Doboj.
S druge strane, licencu nisu dobili: FK Radnik Bijeljina i FK Rudar Prijedor.
UEFA natjecanja: poznati sudionici, ali i odbijeni
Za nastup u UEFA-inim klupskim natjecanjima licencu su dobili: NK Široki Brijeg, FK Borac Banja Luka, HŠK Zrinjski Mostar, FK Sarajevo, FK Željezničar, FK Velež Mostar i HŠK Posušje
Bez licence za Europu ostali su: FK Sloga Doboj, FK Radnik Bijeljina, FK Rudar Prijedor
Ženski nogomet: poznate odluke
Kada je riječ o ženskom nogometu, licencu za UEFA natjecanja dobili su: SFK 2000 Sarajevo i ŽF/NK Emina Mostar.
Za Premijer žensku ligu BiH licencirani su: ŽFK SFK 2000 Sarajevo, ŽF/NK Emina Mostar, ŽFK Leotar Trebinje, ŽFK Radnik Bumerang (Beotole) Bijeljina, ŽFK Spartak 2013 Banja Luka i SFK Libero Goražde.
Bez licence su ostali: ŽNK Iskra Bugojno i ŽFK Fortuna Živinice.
Mogućnost žalbe
Iz NS BiH naglašavaju kako klubovi koji nisu dobili licencu imaju pravo žalbe Drugostupanjskoj komisiji za licenciranje u roku od 15 dana od zaprimanja pisanih odluka.
Ove odluke mogle bi značajno utjecati na izgled natjecanja u nadolazećoj sezoni, posebice ako dođe do promjena nakon žalbenog postupka.
Neopisiva tuga zavladala je općinom Đulovac nakon što je u ponedjeljak kasno navečer stigla najstrašnija moguća vijest, piše Mojportal. U teškoj prometnoj nesreći u mjestu Vukovije život je u 45. godini izgubio Antun Gegić, mještanin Velikih Bastaja, čiji je odlazak šokirao njegovu obitelj, prijatelje i susjede.
Nesreća se dogodila oko 22:20 sati. Kako su izvijestili iz policije, ne navodeći identitet poginulog, 45-godišnjak je upravljao svojom Škodom u smjeru Daruvara. Dolaskom do kućnog broja 26 u Vukovijama, u kobnom desnom zavoju vozilo je prešlo na suprotnu stranu kolnika, sletjelo u putni jarak i udarilo u betonski most.
Iako je Hitna pomoć stigla brzo, Antunu, koji je u vozilu bio sam, nije bilo spasa. Preminuo je na mjestu događaja, ostavljajući iza sebe veliku obitelj, piše Mojportal. Antun je bio otac petero djece, a bio je zaposlen u Njemačkoj. Dok je on radio u inozemstvu, supruga je s djecom živjela u Velikim Bastajima.
“Bio je dobar čovjek”, rečenica je koja se danas najčešće čuje u đulovačkom kraju.
-Bio je čovjek koji bi uvijek priskočio u pomoć, prijatelj na kojeg se moglo osloniti i “ljudina” koja je svojom skromnošću i radom zaslužila poštovanje svakoga koga je poznavala – kažu za mojportal.hr ljudi koji su ga poznavali.
U novoj epizodi podcasta Nema labavo by In magazin, gostovao je poznati hrvatski glazbenik i političar Miroslav Škoro, a dio razgovora posebno je privukao pažnju javnosti – njegov odnos s Markom Perkovićem Thompsonom, o kojem se godinama nagađa, prenosi Showbuzz.hr.
Iako ih mnogi obožavatelji doživljavaju kao bliske prijatelje i “kumove” na glazbenoj i svjetonazorskoj sceni, Škoro je dao prilično suzdržan i iskren odgovor na pitanje u kakvim su danas odnosima.
„Nismo se dugo čuli, ali nije mojom voljom“, kratko je poručio Škoro, ostavljajući prostor za različita tumačenja. Na dodatna pitanja nije skrivao da ni sam nije siguran postoji li s druge strane određena zamjerka.
„Ne znam, vjerojatno, to bi njega trebalo pitati. Kad sam ja bio u bolnici, nije se meni javljao, kad je mali Ante bio bolestan, ja sam se njemu javio. Ja sam u kontaktu sa Šimunom. Tu i tamo se malo nešto dopisujemo, recimo, evo, to je naš kontakt“, iskreno je ispričao.
Unatoč očitoj distanci u privatnoj komunikaciji, Škoro nije štedio riječi hvale kada je riječ o Thompsonovoj karijeri i uspjehu. Naprotiv, njegov komentar bio je pun poštovanja.
„Čudo je to što je čovjek napravio. Dakle, može ga netko doživljavati na ovaj ili na onaj način, ali stari, 450 tisuća ljudi na jednom mjestu… to je nevjerojatno. Baš se poklopilo jako puno toga i kapa dolje“, zaključio je Škoro.
Ova izjava dodatno je potaknula interes javnosti za odnos dvojice popularnih glazbenika, koji su godinama povezivani kroz glazbu, publiku i sličan svjetonazor, ali čini se da su se njihovi privatni putevi u međuvremenu ipak razišli.
Osnovna škola fra Didaka Buntića u Čitluku uvela je strogi kućni red koji uključuje potpunu zabranu mobitela, ali i jasna pravila o izgledu učenika, piše BHRT.
Dok se u javnosti vode rasprave o digitalnim slobodama, u ovoj školi poručuju da je odluka bila nužna. Kako na “digitalni detoks” i strogi kućni red reagiraju učenici, a što o svemu kažu struka i roditelji.
Odluka nije donesena preko noći. Uprava škole, na čelu s ravnateljicom, o uvođenju reda razmišljala je već tri godine, a nakon razgovora s Vijećem roditelja pravila su i službeno usvojena. Poručuju da je škola obrazovna ustanova, a ne modna pista, te da su za nepoštivanje pravila propisane i sankcije.
Božana Bevanda, ravnateljica Osnovne škole fra Didaka Buntića u Čitluku, ističe da su usvojene pedagoške mjere koje uključuju i sankcije za učenike koji ne poštuju pravila. Najprije slijedi upozorenje, a učenicima je ostavljen period prilagodbe.
Iako se ovakve zabrane u digitalnom dobu često smatraju radikalnima, škola je dobila snažnu podršku roditelja. Mirna Laho, zamjenica predsjednice Vijeća roditelja, navodi da se oko 80 posto roditelja izjasnilo za potpunu zabranu korištenja mobitela i drugih digitalnih uređaja. Očekuju da škola bude sigurnije i poticajnije mjesto za učenje.
Odbor za vanjske poslove Europskog parlamenta usvojio je izvješće o napretku Crne Gore za 2025. godinu, uz amandmane zastupnice Željane Zovko kojima se traži otvaranje arhiva bivših jugoslavenskih tajnih službi.
Usvojenim dokumentom pozdravlja se ambicija Crne Gore da pregovore o pristupanju Europskoj uniji zaključi do kraja 2026. godine. Zovko je kroz amandmane naglasila važnost suočavanja s prošlošću te zaštitu prava nacionalnih manjina, s posebnim naglaskom na hrvatsku zajednicu u Boki kotorskoj, prenosi Direktno.hr.
Zastupnica je izrazila zabrinutost zbog političkog revizionizma i veličanja ratnih zločinaca. Smatra kako je rasvjetljavanje djelovanja službi poput UDBA–e i KOS–a ključno za demokratski razvoj društva.
Crna Gora mora nastaviti s proeuropskim reformama, uz puno poštovanje kulturne baštine i identiteta hrvatske nacionalne manjine. Samo društvo koje u potpunosti štiti svoju raznolikost može istinski napredovati na europskom putu, poručila je Zovko.
Izvješće upozorava i na hibridne prijetnje te kampanje dezinformiranja usmjerene na podrivanje europske orijentacije države. Istaknuta je potreba za čvršćom suradnjom s agencijama Frontex i Europol u borbi protiv organiziranog kriminala i trgovine ljudima.
Zovko je tijekom rasprave s povjerenicom za proširenje Martom Kos ponovila zahtjev za transparentnošću arhiva, što je dio njezinog kontinuiranog rada na jačanju položaja Hrvata u zemljama kandidatkinjama za članstvo u EU.
