Jedan od najuspješnijih hercegovačkih poduzetnika, osnivač i vlasnik Violete iz Gruda Petar Ćorluka, otkrio je kako je donio svojevrsni „obiteljski ustav“ kojim želi osigurati dugoročnu budućnost kompanije, spriječiti moguće sukobe među nasljednicima te sačuvati poslovanje za generacije koje dolaze.
U opširnom intervjuu za slovenski list Delo, Ćorluka je govorio o svojim poslovnim načelima, odnosu prema zaposlenicima, velikim izazovima s kojima se susretao te razlozima zbog kojih smatra da uspješna obiteljska tvrtka mora imati jasna pravila upravljanja.
Violeta mora opstati i nakon njegova odlaska
Ćorluka ističe kako mu je jedna od najvećih želja da Violeta ostane stabilna i uspješna kompanija i onda kada njezino vođenje preuzmu buduće generacije.
Upravo je zbog toga, proučavajući iskustva uspješnih europskih obiteljskih kompanija koje posluju desetljećima, pa čak i stoljećima, odlučio uspostaviti pravila koja će definirati način upravljanja, ulaganja i donošenja važnih poslovnih odluka.
Njegova je namjera spriječiti da osobne nesuglasice, nepromišljene odluke ili međusobni sukobi nasljednika ugroze ono što se stvaralo godinama.
Posebno naglašava kako ne želi da se kompanija jednoga dana proda ili propadne zbog pogrešnih odluka pojedinaca.
Takav pristup pokazuje da Ćorluka budućnost Violete ne promatra isključivo kroz financijsku vrijednost, nego i kroz očuvanje poslovanja, radnih mjesta te kontinuiteta obiteljske poduzetničke tradicije.
Poslovno carstvo vrijedno stotine milijuna eura
Violeta je tijekom godina izrasla u jednog od najprepoznatljivijih proizvođača higijenskih proizvoda u regiji. Uz proizvodnju toaletnog papira, pelena, higijenskih uložaka, deterdženata i kozmetike, Ćorluka je svoje poslovanje proširio i na druge djelatnosti.
Među njegovim ulaganjima ističu se tvornica kartonske ambalaže u Grudama, tvornica keksa Lasta u Čapljini, hotelijerstvo i drugi poslovni projekti.
Prema podacima koje je iznio, kompanija zapošljava oko 1.650 radnika, a prosječna dob zaposlenih iznosi približno 32 godine.
Slovenski Delo procjenjuje vrijednost njegova poslovnog sustava na više od 700 milijuna eura, čime se Ćorluka svrstava među najbogatije poduzetnike u Bosni i Hercegovini.
Ipak, sam poduzetnik ističe kako novac ne smatra trajnim jamstvom uspjeha jer se bogatstvo može steći, ali i vrlo brzo izgubiti.
Ne želi suradnike koji mu samo povlađuju
Zanimljiv dio intervjua odnosio se na Ćorlukin način upravljanja zaposlenicima i odnos prema suradnicima.
Otkrio je kako tijekom poslovnih sastanaka ponekad namjerno iznese neprovedivu zamisao kako bi provjerio hoće li mu netko otvoreno proturječiti.
Smatra da su za uspjeh kompanije iznimno važni ljudi koji samostalno razmišljaju, imaju znanje i ne boje se iznijeti drukčije mišljenje.
Suradnici koji bez razmišljanja prihvaćaju svaku odluku nadređenih, prema njegovu mišljenju, mogu predstavljati ozbiljan problem za poslovanje.
Tijekom pandemije odbio unosne ponude
Ćorluka se prisjetio i pandemije koronavirusa, kada je zbog nagle potražnje za higijenskim proizvodima Violeta dobivala iznimno unosne ponude iz Njemačke, Velike Britanije i drugih europskih zemalja.
Pojedini kupci bili su spremni otkupiti cjelokupnu proizvodnju, no kompanija je odlučila zaštititi svoje dugogodišnje kupce na regionalnom tržištu.
Umjesto kratkoročne velike zarade, prednost su dali stabilnosti opskrbe i očuvanju poslovnih odnosa. Na inozemna tržišta po višim cijenama plasirali su samo viškove proizvodnje.
Lasta kekse proizvodi uz pomoć sunčeve energije
Govoreći o ulaganjima u energetsku neovisnost, Ćorluka je istaknuo da Violeta više od polovice svojih energetskih potreba pokriva vlastitom proizvodnjom električne energije.
Posebno je zanimljiv primjer čapljinske Laste, gdje su nekadašnje plinske peći zamijenjene električnima, dok je na krovu tvornice postavljena solarna elektrana.
Takva ulaganja omogućila su veću energetsku sigurnost i smanjenje ovisnosti o plinu, a tehnološka rješenja privukla su pozornost i stručnjaka iz inozemstva.
Bosna i Hercegovina mora postati dio Europske unije
Ćorluka se osvrnuo i na gospodarsku budućnost Bosne i Hercegovine, naglasivši potrebu brže izgradnje prometne infrastrukture i snažnijeg povezivanja s europskim tržištem.
Smatra kako je članstvo Bosne i Hercegovine u Europskoj uniji nužno za dugoročni gospodarski razvoj, osobito zbog slobodnog kretanja robe i kapitala te uklanjanja prepreka koje opterećuju domaće izvoznike.
Njegova poslovna priča, od skromnih početaka u Grudama do izgradnje jedne od najvećih domaćih kompanija, pokazuje koliko su važni upornost, ulaganje u razvoj i dugoročno planiranje.
Donošenjem obiteljskog ustava Ćorluka sada nastoji osigurati ono što mnogim obiteljskim tvrtkama predstavlja najveći izazov – uspješan prijenos poslovanja na sljedeće generacije, bez podjela, sukoba i gubitka onoga što je godinama stvarano.





















.jpg)




