Od poljoprivrede do ugostiteljstva nedostatak radne snage posljednjih je godina postao jedan od najvećih izazova domaćeg gospodarstva. Poslodavci sve teže pronalaze radnike te spas traže u zapošljavanju stranih državljana. Kako domaćih radnika nema dovoljno, sve više poslodavaca rješenje pronalazi u zapošljavanju stranih državljana.
U Hercegovini su posljednjih godina najbrojniji radnici iz Nepala i Filipina, bez kojih bi mnogi teško iznijeli turističku sezonu, piše RTV HB.
U selu Seonica pokraj Tomislavgrada živi nesvakidašnja baka Matija Vukadin. Iako je zakoračila u 95. godinu života (rođena davne 1932. godine), ova vitalna starica prkosi godinama, živi potpuno sama i ne odriče se motike. Njezin dan počinje ranim buđenjem, molitvom krunice i odlaskom u vrt.
Kako sama kaže, župnik joj je predlagao odlazak u dom za starije, no baka Matija je to odlučno odbila: „Za živu glavu nisam htjela u dom! Jesam li ga nadmudrila?", kroz smijeh govori Matija. Iako zbog bolnih nogu više ne može pješačiti do crkve, njezina je vjera nepokolebljiva. Oko vrata ponosno nosi krunicu, i svaki dan moli. U svom vrtu sama je posadila i okopala krumpir, luk i salatu...
Ono što najviše fascinira kod bake Matije je njezin iznimno britak um i nevjerojatno pamćenje.
Pogledajte prilog.
.jpg)
Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Republike Hrvatske donijelo je odluku o raspodjeli financijskih sredstava za potpore razvoju poljoprivrednih projekata Hrvata u Bosni i Hercegovini za 2026. godinu. Za tu namjenu osigurano je ukupno četiri milijuna eura, a sredstva će biti usmjerena na 221 odobreni projekt.
Odluku o raspodjeli sredstava donio je potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić u okviru Javnog poziva za dodjelu potpora razvoju poljoprivrednih projekata Hrvata u BiH za 2026. godinu.
Ovaj poziv provodi se u sklopu trogodišnjeg Programa potpore za razdoblje od 2026. do 2028. godine, čiji je cilj modernizacija poljoprivredne proizvodnje, povećanje konkurentnosti gospodarstava te stvaranje boljih uvjeta za ostanak i opstanak Hrvata u Bosni i Hercegovini.
Iz Ministarstva su istaknuli kako je na javni poziv pristigao velik broj prijava, što pokazuje snažan interes poljoprivrednika za ulaganja u obnovu, razvoj i unapređenje vlastitih gospodarstava.
„Velik broj kvalitetnih prijava potvrđuje potrebu za nastavkom potpore projektima koji doprinose modernizaciji poljoprivrede i održivom razvoju ruralnih područja“, naveli su iz Ministarstva.
Zbog velikog broja prijavljenih projekata i ograničenih raspoloživih sredstava, nisu svi projekti koji su ispunili uvjete javnog poziva mogli biti financirani. Povjerenstvo je, nakon provedenog postupka vrednovanja, utvrdilo prijedlog projekata za dodjelu sredstava, na temelju kojega je ministar donio konačnu odluku.
Korisnici odobrenih potpora bit će naknadno obaviješteni elektroničkom poštom o detaljima vezanim uz potpisivanje ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava.
Ova sredstva predstavljaju nastavak potpore Republike Hrvatske poljoprivrednicima u Bosni i Hercegovini, s posebnim naglaskom na ulaganja koja trebaju pridonijeti većoj proizvodnji, očuvanju radnih mjesta i jačanju života u ruralnim sredinama.
Popis korisnika kojima su odobrene potpore dostupan je OVDJE.
 |
| foto FB Raška Gora |
U sklopu manifestacije Dani sv. Nikole Tavelića, u srijedu, 8. srpnja 2026. godine, u Etno domu "Ante Toni Pehar" u Domazetima u Raškoj Gori, održana je promocija romana "Orlovača" autora dr. sc. Marijana Mandića, piše Eko udruga Raška Gora.
Promocija je okupila brojne ljubitelje književnosti i povijesne tematike, a organizirala ju je Ekološka udruga za razvoj i očuvanje tradicije i okoliša Raška Gora.
Roman "Orlovača", objavljen 2023. godine, tematizira škripare te kroz sudbine svojih likova donosi priču o stradanju, progonstvu, borbi za slobodu i očuvanju identiteta hrvatskog naroda. Govoreći o djelu, autor je istaknuo kako u njemu "ispisuje stranice ljudskoga života i zbilje na jedan prognanički način, svjestan žrtve naših djedova koji su dali živote da bismo mi u ovim vremenima uživali u opojnom osjetu mirisa slobode i punine života u slobodi".
Osim predstavljanja najnovijeg romana, Mandić je okupljenima približio i nekoliko važnih motiva iz svojih ranijih književnih ostvarenja, osvrnuvši se na teme Domovinskog rata, hrvatske povijesti, identiteta i društvenih promjena koje obilježavaju njegov opus.
Marijan Mandić rođen je 1964. godine u Mostaru. Osnovnu školu završio je u Prigrađanima i Potocima, Prometnu tehničku školu u Mostaru, a studij povijesti na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Prije Domovinskog rata radio je kao profesor u više mostarskih srednjih škola. Tijekom rata obnašao je niz odgovornih dužnosti, a nakon teškog ranjavanja u siječnju 1993. godine ostao je trajni ratni vojni invalid. Za doprinos u Domovinskom ratu odlikovan je brojnim priznanjima Republike Hrvatske, među kojima su Red hrvatskog trolista, Red hrvatskog križa, Spomenica Domovinskog rata te medalje Ljeto '95 i Oluja '95.
Autor je tijekom svoje bogate književne karijere objavio romane Bljesak nade na mom otoku, Krvava bjelopoljska poljana, Ljetopis borbi i nada, Plamen iznad bugojanskih šuma, Lutalica, Lipe mostarske, Tranzicija, Vojnik u pet odora, Ideologija i Orlovača.
Posebnu pozornost izazvala je i činjenica da je Mandić prije nepuna dva mjeseca stekao akademsko zvanje doktora znanosti, nakon što je u Zagrebu uspješno obranio doktorsku disertaciju. Na prijedlog domaćina iz Eko udruge Raška Gora govorio je i o temi svog doktorskog istraživanja, najavivši kako će rezultate rada uskoro pretočiti u knjigu koja će biti predstavljena široj javnosti.
Večer u Domazetima protekla je u ugodnom ozračju, uz razgovor o književnosti, povijesti i važnosti očuvanja nacionalne memorije, a promocija romana "Orlovača" još je jednom potvrdila kako manifestacija Dani sv. Nikole Tavelića svojim sadržajem uspješno povezuje kulturnu, povijesnu i duhovnu baštinu Hercegovine.
Središnji dio manifestacije održat će se u nedjelju, 12. srpnja, kada će u 17:45 sati biti položeni vijenci kod spomen-obilježja svim poginulim mještanima Raške Gore. U 18:00 sati slijedi sveta misa u mjesnoj crkvi za sve poginule u proteklim ratovima, a od 19:00 sati započinje tradicionalno pučko veselje uz bogat kulturno-zabavni program, nastupe folklornih društava, glazbenika i guslara.
 |
| foto Županijski sud Mostar |
U petak, 10. srpnja, u 11 sati pred Županijskim sudom u Mostaru nastavlja se glavni pretres u kaznenom postupku protiv Anisa Kalajdžića, optuženog za ubojstvo Aldine Jahić.
Tim povodom Fondacija Aldina Jahić uputila je javni poziv građanima da svojim dolaskom na ročište pruže podršku obitelji ubijene Aldine te pokažu da javnost prati tijek sudskog postupka.
– Pozivamo vas da svojom nazočnošću na ovom ročištu izrazite podršku obitelji, ali i da kao javnost podržimo i podsjetimo da pravosuđe mora djelovati odgovorno, hrabro i ustrajno – poručili su iz Fondacije.
Dodaju kako je prisutnost građana u sudnici važna poruka da javnost očekuje pravedan i odgovoran sudski postupak.
– Vaš dolazak u sudnicu je poruka da pratimo i zahtijevamo pravdu. Vidimo se u petak. Pravda za Aldinu – stoji u objavi Fondacije Aldina Jahić.
Podsjetimo, glavni pretres protiv Anisa Kalajdžića započeo je u utorak, 7. srpnja, pred Sudskim vijećem Županijskog suda u Mostaru kojim predsjedava sudac Darko Zovko. Na prvom ročištu pročitana je optužnica Tužiteljstva Hercegovačko-neretvanske županije te su saslušani prvi svjedoci optužbe.
Kalajdžić se tereti za ubojstvo Aldine Jahić iz Kalesije, koje se dogodilo 16. studenoga prošle godine u Mostaru. Nastavak glavnog pretresa zakazan je za petak, 10. srpnja u 11 sati.
 |
| foto Fena |
Domovinski pokret je izdao priopćenje za medije u kojem poručuje da će u proceduru Hrvatskog sabora biti upućen zajednički prijedlog rezolucije DP-a i HDZ-a o Hrvatima u BiH.
Propćenje donosimo u cijelosti:
“Domovinski pokret ključni je partner u vladi te kao takav nastupa konstruktivno i u dobroj vjeri prema partnerima s ciljem ispunjavanja programskih ciljeva u svrhu podizanja kvalitete života svih građana Hrvatske i ostvarenja nacionalnih interesa u svim područjima. S tim u skladu, smatramo krajnje neprimjerenim svako curenje informacija sa zatvorenih sastanaka jer takvo nepošteno ponašanje stvara atmosferu nepovjerenja među partnerima i posljedično otežava funkcioniranje vladajuće većine.
Višetjedni proces usuglašavanja Domovinskog pokreta i Hrvatske demokratske zajednice o Rezoluciji Hrvatskog sabora o osnaživanju političkoga položaja Hrvata u Bosni i Hercegovini protekao je u konstruktivnoj atmosferi iako je iz pojedinih napisa koji su se pojavili u internetskom prostoru jasno da su ga pojedinci ili određene interesne skupine željeli kontaminirati ili u potpunosti zaustaviti.
Nisu u tome uspjeli i ovim putem možemo objaviti da će u službenu proceduru Hrvatskog sabora biti upućen zajednički prijedlog rezolucije Domovinskog pokreta i Hrvatske demokratske zajednice.
U procesu usuglašavanja stajališta predstojnik Ureda predsjednika Vlade Zvonimir Frka-Petešić odigrao je časnu ulogu, za razliku od onih koji ga pokušavaju difamirati vadeći pojedine izjave iz konteksta višetjednih pregovora.
Svi sudionici pregovora u svakom su trenutku zastupali stajalište da Republika Hrvatska mora snažno stati iza jačanja političkog položaja Hrvata u BiH, nastavno na važne aktivnosti koje su već odrađene prethodnih godina.
Rezultat je toga Rezolucija koju ćemo zajedno predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje, a koja predstavlja još jedan važan iskorak u borbi za jednakopravnost Hrvata u Bosni i Hercegovini”, stoji u priopćenju Domovinskog pokreta.
.jpg)
Dok brojni mladi svoju budućnost traže u Njemačkoj, Austriji i drugim europskim zemljama, hercegovačka brda ostaju sve pustija. Iako su plaće za čobane posljednjih godina znatno porasle, poslodavci sve teže pronalaze ljude spremne preuzeti zahtjevan posao koji traje od jutra do mraka, a često i tijekom noći, piše Jabuka.tv.
Jedan od onih koji i danas živi stočarstvo punim plućima je Anton Cvitković iz Pologa kod Širokog Brijega. Unatoč tome što je već ostvario pravo na mirovinu, svakodnevno brine o stadu od oko 500 ovaca i 120 koza.
U razgovoru za Glas Hercegovine, snimljenom uz prizore janjenja, Anton je ispričao kako ga ljubav prema životinjama prati cijeli život. Radni vijek proveo je radeći u tvrtkama te baveći se vrhunskom drvorezbarijom, no stočarstvo mu je ostalo životni poziv koji je naslijedio od oca. Prisjeća se kako je njegov otac i u bivšem sustavu držao stotine grla, unatoč tadašnjim ograničenjima, kako bi prehranio brojnu obitelj.
Danas pomaže vlasniku stada u Pologu, koje je s početnih 200 naraslo na oko 500 ovaca. Posao je, kaže, zahtjevan i traži potpunu predanost, ali ni u 60. godini ne osjeća umor.
– Kad sam cigare bacio, ja sam ko' ptica – kaže Anton, ističući kako su boravak na čistom zraku i svakodnevni rad najbolji recept za dobro zdravlje.
Plaća nije problem, ljudi jesu
Najveći izazov domaćih stočara danas nije cijena hrane niti tržište, nego nedostatak radne snage.
Anton ističe kako se za brigu o stadu ove veličine danas može zaraditi najmanje 2.500 KM neto mjesečno, uz osiguran smještaj i prehranu. Unatoč tome, pronaći odgovornog čovjeka postalo je gotovo nemoguće.
– Hercegovini fali čobana, ne možeš ga sad naći. Do prije deset-petnaest godina nešto je bilo, ali sad kako je pušteno vani, ode svatko vani. U Njemačkoj će čuvati ovo jer gore je dobro plaćen, a ovdje neće, iako ima i ovdje, dobro se plaća – kaže Anton, a prenosi Jabuka TV.
Dodaje kako mnogi ne shvaćaju da čuvanje stada nije posao s radnim vremenom od osam sati.
– To nisu stvari nego živa bića. Moraš prepoznati kad je ovca bolesna, biti uz nju tijekom janjenja i paziti da stado nikada ne ostane bez nadzora. Ovaj posao traje 24 sata dnevno – poručuje.
Sve manje ljudi želi ostati na selu
Antonova priča još jednom pokazuje koliko je stočarstvo u Hercegovini suočeno s ozbiljnim izazovima. Unatoč sve boljim primanjima i osiguranim uvjetima rada, odlazak mladih u inozemstvo ostavlja domaće gospodarstvenike bez radne snage.
Dok hercegovački pašnjaci i dalje nude kruh onima koji su spremni raditi, sve je manje ljudi koji žele prihvatiti način života koji zahtijeva veliku odgovornost, predanost i ljubav prema životinjama. Upravo zato, upozorava Anton, najveći izazov neće biti povećati stado, nego pronaći čovjeka kojem se ono može povjeriti.
 |
| foto Goranci online |
Sveučilišna klinička bolnica Mostar objavila je javni natječaj za prijam u radni odnos 23 medicinske sestre i medicinska tehničara koji će biti raspoređeni na više klinika, odjela, zavoda i službi ove zdravstvene ustanove. Natječajem je predviđeno zapošljavanje na određeno vrijeme u trajanju od jedne godine, uz probni rad od mjesec dana.
Najveći broj novih djelatnika bit će zaposlen na Klinici za unutarnje bolesti s Centrom za dijalizu, gdje se traži sedam izvršitelja, dok je za Kliniku za kirurgiju raspisano šest radnih mjesta. Četiri medicinske sestre odnosno tehničara primit će se na Kliniku za psihijatriju, a po dva izvršitelja traže se za Odjel za plućne bolesti i TBC.
Po jedno radno mjesto otvoreno je na Klinici za anesteziologiju, reanimatologiju, intenzivno liječenje i terapiju boli, Klinici za infektivne bolesti, Klinici za neurologiju te Klinici za urologiju.
Raspored radnih mjesta:
Detaljne informacije o uvjetima prijave, potrebnoj dokumentaciji i rokovima dostupne su u službenoj objavi natječaja na mrežnim stranicama Službe za zapošljavanje Hercegovačko-neretvanske županije.
.jpg) |
| foto blmojgrad.com |
Njemačka, koja je desetljećima bila simbol sigurnosti, stabilnosti i boljeg života za radnike s Balkana, suočava se s ozbiljnim izazovima. Visoki troškovi života, rast cijena stanovanja, hrane i energenata te sve veći financijski pritisak na obitelji doveli su do toga da mnogi stanovnici smatraju kako si više ne mogu priuštiti ni ono što se nekada podrazumijevalo – osnivanje obitelji i odgoj djece, piše Večernji list BH.
Prema podacima iz veljače 2026. godine, čak 55 posto ispitanika u Njemačkoj smatra da si više ne može priuštiti djecu, dok među osobama u dobi od 30 do 49 godina taj udio prelazi 60 posto. Kao glavne razloge navode visoke životne troškove, porezna opterećenja, nedostatak državne potpore te manjak mjesta u vrtićima i ustanovama za čuvanje djece.
O tome kakva je stvarna situacija na terenu za Večernji list govorio je Dino Klepo iz Jablanice, među iseljenicima poznat kao osoba koja godinama pomaže ljudima s prostora Bosne i Hercegovine u snalaženju u Njemačkoj.
Troškovi rastu, a obitelji jedva spajaju kraj s krajem
Prema Klepinim riječima, posljednjih godina gotovo svi životni troškovi bilježe kontinuirani rast.
– Ljudi su se tek malo oporavili nakon pandemije, a onda su uslijedili novi udari. Poskupjelo je gorivo, a za njim i hrana, grijanje, električna energija i stanarine. Sve ide prema gore i nema naznaka da će uskoro stati – kaže Klepo.
Posebno upozorava na jesen, kada će mnoge obitelji osjetiti puni učinak poskupljenja. Smatra kako je velik broj obitelji s područja BiH, ali i ostatka Balkana, već sada na granici financijske izdržljivosti.
– Mnogi jedva uspijevaju pokriti osnovne troškove života. Zato ljudima stalno govorim da pokušaju nešto uštedjeti dok još mogu, jer bi dio njih mogao biti prisiljen vratiti se kući – ističe.
Geopolitičke napetosti dodatno stvaraju nesigurnost
Klepo smatra kako ratovi i međunarodne napetosti imaju snažan utjecaj i na Njemačku.
Govori se o jačanju vojske, mogućem vraćanju vojnog roka i većim ulaganjima u obranu, dok se istodobno europska industrija sve više prilagođava novim sigurnosnim okolnostima.
– Svijet se ubrzano mijenja. Njemačka više ne djeluje jednako sigurno i predvidljivo kao prije deset ili dvadeset godina. Ljudi osjećaju neizvjesnost i to dodatno utječe na njihove odluke – smatra Klepo.
Sve više ljudi razmišlja o povratku
Dok su prethodnih desetljeća mnogi s Balkana odlazili u Njemačku u potrazi za boljim životom, danas se sve češće govori o povratku.
Klepo navodi da se dio hrvatskih državljana već vraća jer posjeduju dokumente Europske unije i znaju da se po potrebi mogu ponovno zaposliti u Njemačkoj.
S druge strane, osobe bez europskih putovnica nastoje osigurati njemačko državljanstvo kako bi dugoročno zaštitile svoj status i mogućnosti zapošljavanja.
Djeca stranaca suočena s problemima u obrazovanju
Jedan od problema o kojem se, prema Klepinim riječima, nedovoljno govori jest poznavanje njemačkog jezika među djecom stranog podrijetla.
Mnoge obitelji ostaju unutar svojih zajednica, prate medije na materinskom jeziku i svakodnevno komuniciraju uglavnom s ljudima iz istog kulturnog kruga. Posljedica toga je da neka djeca, iako rođena u Njemačkoj, ne razviju dovoljno dobro znanje njemačkog jezika prije polaska u školu.
– Roditelji često govore da su otišli zbog budućnosti djece, ali se u praksi sve vrti oko posla i zarade. Jezik se nerijetko zanemari, a posljedice kasnije snose upravo djeca – upozorava Klepo.
Njemačka pred novim izazovima
Iako Njemačka i dalje ostaje jedna od gospodarski najjačih europskih država, sve je više znakova da se suočava s problemima koji pogađaju obične građane. Visoki troškovi života, sve veća financijska nesigurnost i zabrinutost za budućnost dovode do toga da mnogi preispituju odluke o ostanku, osnivanju obitelji ili povratku u zemlje iz kojih su nekada otišli.
Za brojne obitelji s Balkana Njemačka je još uvijek zemlja prilika, no sve je manje onih koji vjeruju da je ona danas ista ona „obećana zemlja“ kakvom se smatrala prije samo desetak godina.
 |
| Pixell |
Zlatko Dalić zaključio je svoje poglavlje na klupi hrvatske nogometne reprezentacije. Nakon gotovo devet godina, tijekom kojih je ispisao najsjajnije stranice povijesti hrvatskog nogometa, odlučio je napustiti mjesto izbornika poslije ispadanja Hrvatske sa Svjetskog prvenstva u SAD-u.
Hrvatska je natjecanje završila u šesnaestini finala porazom od Portugala rezultatom 2:1, a upravo je taj susret bio posljednji koji je Dalić vodio kao izbornik. Bio je to ujedno i prvi put da se s jednog Svjetskog prvenstva nije vratio s medaljom, nakon srebra u Rusiji 2018. i bronce u Kataru 2022. godine.
Hrvatski nogometni savez potvrdio je kako je Dalić donio odluku o odlasku te mu se zahvalio emotivnom porukom.
“Skroman dolazak. Nezaboravan put. Ponosan oproštaj. Nakon skoro devet godina, izbornik Zlatko Dalić odlučio je završiti svoju nevjerojatno uspješnu eru na čelu Vatrenih. Izborniče, hvala na svemu – na pobjedama, uspjesima, plasmanima, medaljama, zajedništvu, poštovanju i odlučnoj borbi za Hrvatsku na terenu i izvan njega.”
Emotivna oproštajna poruka
U oproštajnom pismu Dalić je istaknuo kako mu je odluka o odlasku bila najteža u karijeri.
“Uvijek sam govorio da nema veće časti od vođenja svoje reprezentacije. Kada sam preuzeo reprezentaciju vjerovao sam u igrače i u sebe, ali nisam mogao ni sanjati da ćemo ostvariti sve što smo zajedno ostvarili”, poručio je.
Posebno je naglasio kako će zauvijek pamtiti svjetske medalje, velike pobjede protiv Engleske i Brazila, ali i zajedništvo koje je reprezentacija izgradila s hrvatskim narodom.
Zahvalio je svojim suradnicima, stožeru, liječnicima, fizioterapeutima, logistici HNS-a, čelnicima Saveza, navijačima, medijima te svojoj obitelji, istaknuvši kako bez njihove potpore ovakvi uspjesi ne bi bili mogući.
Posebne riječi uputio je igračima
“Duboko sam privilegiran što sam imao priliku voditi tako sjajne nogometaše i kvalitetne ljude, od našeg kapetana Luke Modrića do svih mladih igrača koji preuzimaju sve važnije uloge. Hrvatska u njima ima svijetlu budućnost i dok god će reprezentacija biti svetinja, Hrvatska će biti snažna i konkurentna protiv svakoga”, napisao je Dalić.
Na kraju je otkrio kako ga je velika podrška posljednjih dana potaknula da preispita svoju odluku, no zaključio je da je ipak došao pravi trenutak za oproštaj.
“Koliko god i dalje osjećam ambiciju i želju za novim uspjesima, osjećam da je ovo ispravan trenutak za zaključiti ovu nevjerojatnu eru. Odlazim ispunjenog srca i ponosan što sam dao svoj doprinos najvećim uspjesima hrvatskog nogometa u povijesti.”
Najuspješniji izbornik u povijesti Hrvatske
Dalić je reprezentaciju preuzeo u listopadu 2017. godine, nakon odlaska Ante Čačića, u trenutku kada je Hrvatskoj ozbiljno prijetilo propuštanje Svjetskog prvenstva. Uspio je izboriti plasman u Rusiju, a potom ostvariti najveći rezultat u povijesti hrvatskog nogometa osvojivši srebrnu medalju.
Pod njegovim vodstvom Hrvatska je osvojila i broncu na Svjetskom prvenstvu u Kataru 2022. godine te srebro u Ligi nacija 2023. godine. Na Europskom prvenstvu 2021. zaustavljena je u osmini finala, dok je na Euru 2024. natjecanje završila već u skupini.
Time je Zlatko Dalić postao najuspješniji hrvatski izbornik svih vremena, ostavivši iza sebe razdoblje obilježeno povijesnim rezultatima, velikim pobjedama i snažnim zajedništvom reprezentacije i navijača.
Njegov odlazak označava kraj jedne od najslavnijih era hrvatskog nogometa, a pred Hrvatskim nogometnim savezom sada je izazovan zadatak pronalaska čovjeka koji će pokušati nastaviti put koji je Dalić gotovo devet godina uspješno gradio.
Inspektori Porezne uprave Federacije Bosne i Hercegovine, Županijskog poreznog ureda Mostar, 3. srpnja su na području Mostara, Čapljine i Neuma proveli ukupno 36 inspekcijskih nadzora. Zbog utvrđenih nepravilnosti izrečene su novčane kazne u ukupnom iznosu od 40.100 KM, a tri poslovna prostora su zapečaćena, prenosi Pogled.ba.
Kontrole su provedene kod poreznih obveznika koji se bave ugostiteljstvom, trgovinom, proizvodnjom i prodajom pekarskih proizvoda i drugim uslužnim djelatnostima. Predmet inspekcijskih nadzora bila je provjera primjene propisa iz područja poreza, fiskalizacije, registracije zaposlenika i obračuna doprinosa.
Tijekom kontrola zatečen je 41 prijavljen i 11 neprijavljenih radnika. Inspektori su također utvrdili da devet objekata posluje bez odobrenja nadležnog tijela, isti broj poreznih obveznika nije imao instaliran fiskalni uređaj, dok njih 19 nije evidentiralo promet putem fiskalne blagajne.
Zbog utvrđenih nepravilnosti, uključujući rad na crno, poslovanje bez potrebnih odobrenja i kršenje propisa o fiskalizaciji, u 20 slučajeva izdani su prekršajni nalozi, a ukupna vrijednost izrečenih kazni iznosi 40.100 KM.
Porezna uprava Federacije Bosne i Hercegovine najavila je da će se inspekcijski nadzori nastaviti u narednom razdoblju te pozvala porezne obveznike da usklade svoje poslovanje s važećim zakonskim propisima.
 |
| foto Agroklub.com |
Vlada Hercegovačko-neretvanske županije usvojila je Program utroška novčanih sredstava za potpore u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji i prehrambeno-prerađivačkoj proizvodnji za 2026. godinu, vrijedan 4,3 milijuna konvertibilnih maraka. Program je namijenjen poljoprivrednicima, obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima, obrtima i pravnim osobama s područja HNŽ-a, a cilj mu je potaknuti razvoj domaće proizvodnje, povećati konkurentnost proizvođača te zadržati stanovništvo u ruralnim sredinama, piše Hercegovina.info.
Prema programu objavljenom u Službenim novinama HNŽ-a, sredstva će biti usmjerena na biljnu i animalnu proizvodnju, kapitalna ulaganja, organsku proizvodnju, potporu mladim poljoprivrednicima, znanstveno-istraživački rad te subvencioniranje mirovinskog i zdravstvenog osiguranja.
Pravo na potpore ostvarit će korisnici koji imaju prebivalište ili sjedište u HNŽ-u, proizvodnju na području županije, upisani su u Registar poljoprivrednih gospodarstava i Registar klijenata te imaju ažurirane podatke i aktivan bankovni račun. Potpora neće biti odobrena korisnicima koji nemaju uredno ažurirane podatke, nisu podmirili propisane obveze ili za istu mjeru već koriste drugu javnu potporu.
Velik dio programa odnosi se na podizanje novih višegodišnjih nasada. Za sadnju voćnjaka, maslinika i vinograda moguće je ostvariti potporu do 60 posto prihvatljivih troškova. Mladi nositelji gospodarstava do 35 godina života te žene nositeljice gospodarstava mogu ostvariti do 65 posto, dok korisnici koji imaju troje ili više malodobne djece mogu dobiti potporu do 70 posto prihvatljivih troškova.
Program predviđa i izravne potpore za proizvodnju voća, maslina, grožđa, povrća i krumpira. Za voćnjake i maslinike u rodu moguće je ostvariti do 170 KM na površinu od 0,1 hektara, za vinograde do 200 KM, a za proizvodnju povrća i krumpira na otvorenom do 220 KM na istoj površini. Proizvođači u plastenicima i staklenicima mogu ostvariti potporu do 0,60 KM po četvornom metru, uz ispunjavanje propisanih uvjeta o minimalnim i maksimalnim proizvodnim površinama.
Značajna sredstva osigurana su i za stočarsku proizvodnju. Pčelari mogu ostvariti do 12 KM po aktivnom pčelinjem društvu, najviše za 100 društava. Za ovce i koze predviđena je potpora do 7 KM po grlu, za rasplodne junice i krave u sustavu „krava–tele“ do 90 KM po grlu, za tovne svinje do 12 KM, za rasplodne krmače do 45 KM, dok će uzgajivači koka nesilica moći ostvariti do 0,50 KM po grlu.
Dodatni poticaj predviđen je za proizvođače koji posjeduju certifikat za organsku proizvodnju. Oni će, uz osnovni iznos potpore za biljnu i animalnu proizvodnju, moći ostvariti dodatnih pet posto.
Program uključuje i potpore za nabavu poljoprivredne mehanizacije i opreme. Financirat će se kupnja traktora, priključnih strojeva, motokultivatora, tresača za berbu maslina, sustava za navodnjavanje, opreme u stočarstvu poput muzilica i miješalica za stočnu hranu te izgradnja novih plastenika.
Za nabavu traktora, priključaka i ostale mehanizacije osnovna potpora iznosi do 25 posto vrijednosti ulaganja. Mladi poljoprivrednici i žene nositeljice gospodarstava mogu ostvariti do 30 posto, a korisnici s troje ili više malodobne djece do 35 posto prihvatljivih troškova. Za sustave navodnjavanja maksimalan iznos potpore ograničen je na 5.000 KM po korisniku.
Kod izgradnje novih plastenika predviđena je potpora do 3 KM po četvornom metru. Mladi poljoprivrednici i žene nositeljice gospodarstava mogu ostvariti do 3,50 KM po četvornom metru, dok korisnici s troje ili više malodobne djece imaju pravo na potporu do 4 KM po četvornom metru. Uvjet je da plastenik bude nov, dovršen i u funkciji te da ga korisnik ne otuđi najmanje tri godine nakon isplate potpore.
Jedna od najznačajnijih mjera odnosi se na mlade poljoprivrednike. Program predviđa potporu od 10.000 KM za po jednog mladog poljoprivrednika iz svake jedinice lokalne samouprave u HNŽ-u. Pravo mogu ostvariti nositelji obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava ili vlasnici obrta u dobi od najmanje 20, a manje od 35 godina, koji su u registre bili upisani najkasnije tijekom 2025. godine. Odabir će se provoditi putem javnog poziva, a vrednovat će se dob, obrazovanje, status zaposlenosti, postojeća proizvodnja, planirano proširenje proizvodnje i ulaganja u novu opremu.
Programom su predviđene i potpore javnim fakultetima sa sjedištem u HNŽ-u za znanstveno-istraživačke projekte i organizaciju stručnih skupova iz područja poljoprivrede i prehrambene industrije. Za tu namjenu moguće je ostvariti do 90 posto prihvatljivih troškova, odnosno najviše 20.000 KM po ustanovi. Dodatno su osigurana sredstva za sufinanciranje školarina studenata iz područja poljoprivredno-prehrambenog sektora i nutricionizma, do iznosa od 10.000 KM po fakultetu.
Program predviđa i subvencioniranje mirovinskog i zdravstvenog osiguranja za obrtnike kojima je poljoprivreda osnovno zanimanje. Pravo na ovu mjeru imaju korisnici koji su tijekom 2025. godine ostvarili potporu na županijskoj ili federalnoj razini, a subvencija može iznositi do 100 KM mjesečno za jednu zaposlenu osobu.
Zahtjevi za ostvarivanje potpora podnosit će se Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNŽ-a, a prije odobravanja sredstava provodit će se terenske kontrole kako bi se utvrdilo stvarno stanje proizvodnje. Za točnost svih dostavljenih podataka odgovarat će korisnici, dok će nadzor provoditi županijski poljoprivredni inspektori. U slučaju da se utvrdi kako je potpora ostvarena nezakonito ili na temelju netočnih podataka, korisnik će biti obvezan vratiti cjelokupni iznos u proračun HNŽ-a.
Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNŽ-a obvezno je Vladi Hercegovačko-neretvanske županije dostaviti izvješće o provedbi programa i utrošku sredstava najkasnije do 31. siječnja 2027. godine.
 |
| foto Shutterstock |
Potražnja za domaćim hercegovačkim medom i dalje je velika, no količine koje domaći pčelari mogu ponuditi sve su manje. Slabiji prinosi, klimatske promjene i smanjenje broja pčelara doveli su do toga da ovog prepoznatljivog proizvoda na tržištu kronično nedostaje.
Predsjednik Saveza pčelara Hercegovačko-neretvanske županije Boras Kvesić ističe kako meda iz drugih dijelova Bosne i Hercegovine, poput bagremova iz Posavine, ima dovoljno, ali da je upravo hercegovački med sve teže pronaći.
Posebno zabrinjava činjenica da tržište preplavljuje patvoreni med.
„Na tržištu se proda četiri do pet puta više patvorenog nego pravoga meda. Kada zaštitite potrošača od patvorenog meda, zaštitili ste i domaće pčelare, njihovu proizvodnju i cijenu meda“, upozorava Kvesić.
Dodaje kako se cijena kvalitetnog domaćeg hercegovačkog meda trenutno kreće između 25 i 30 konvertibilnih maraka po kilogramu, naglašavajući da je ispod te cijene proizvodnja teško održiva i više nije isplativa.
Pravi med sve je teže prepoznati
Razlikovati pravi od patvorenog meda danas nije jednostavno jer su metode proizvodnje imitacija znatno napredovale.
Kvesić zato građanima savjetuje da med kupuju isključivo od provjerenih domaćih pčelara kojima vjeruju.
„Na taj način mogu biti sigurni da kupuju kvalitetan i prirodan proizvod“, poručuje.
Sve manje pčelara, sve više izazova
Na području Hercegovačko-neretvanske županije registrirano je između 35 i 40 tisuća košnica, čime se ova županija ubraja među vodeće pčelarske regije u Federaciji BiH.
Ipak, broj pčelara posljednjih godina kontinuirano opada. Razlozi su prije svega neisplativost proizvodnje te sve slabiji interes mlađih generacija za bavljenje pčelarstvom.
Dodatni problem predstavljaju klimatske promjene koje izravno utječu na prinose.
„Dovoljna je jedna kiša ili nekoliko izrazito toplih dana tijekom cvatnje kadulje i drače da prinosi budu znatno manji. Nekada je deset kilograma hercegovačkog meda po košnici bio odličan rezultat, a danas je to postaje sve teže ostvariti“, kaže Kvesić.
Pčelarstvo dobiva i zdravstvenu dimenziju
Osim proizvodnje meda, pčelarstvo posljednjih godina razvija se i kroz apiterapiju, koja privlači sve veći broj zainteresiranih.
Jedan od takvih primjera nalazi se u Šujici, gdje je uređena api-komora u kojoj posjetitelji udišu zrak iz pčelinjih košnica.
Vlasnik pčelinjaka Željko Fišić ističe kako ovakav oblik terapije može pomoći osobama koje imaju poteškoće s disanjem, astmu, plućne bolesti, probleme sa sinusima, glavoboljama ili alergijama.
„Interes je velik. Udisanje pčelinjeg zraka nikome neće naškoditi, a može pomoći“, poručio je Fišić.
Sve navedeno pokazuje kako hercegovački med nije samo vrijedan prehrambeni proizvod nego i dio prirodne i gospodarske baštine Hercegovine. Međutim, kako bi opstao, pčelari smatraju da je nužno suzbiti prodaju patvorenog meda, osigurati bolje uvjete za proizvodnju te potaknuti mlađe generacije da se uključe u pčelarstvo.
 |
| foto Fena |
U Službenom glasniku BiH, broj 42/26, objavljeno je rješenje ravnatelja Agencije za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine o upisu prehrambenog proizvoda “Hercegovački uštipak” u Registar zajamčeno tradicionalnih specijaliteta.
Rješenjem je prehrambeni proizvod “Hercegovački uštipak”, na zahtjev Bratovštine sv. Nikole Tavelića Buna, stekao oznaku zajamčeno tradicionalnog specijaliteta.
Kako je najavljeno iz te bratovštine, uručenje certifikata bit će upriličeno sutra, 8. srpnja, u prostorijama Agencije za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine u Mostaru (Ul. kneza Višeslava) s početkom u 11 sati.
-Ovo je značajan događaj ne samo za Bratovštinu sv. Nikole Tavelića Buna, koja već dulji niz godina radi uspješno na zaštiti i promociji ‘Hercegovačkog uštipka’ nego i za cijelu regiju. Tako, ovaj omiljeni specijalitet, ima mogućnost postati jedan od brendova Bosne i Hercegovine – kazali su iz spomenute bratovštine.
Hercegovački uštipak ima kulturnu i povijesnu vrijednost kao dio gastronomske baštine. Priprema se generacijama, recept i način izrade nisu se značajno mijenjali, a proizvod se izrađuje isključivo od osnovnih sirovina bez industrijskih dodataka.
Tijesto se priprema ručno, od temeljnih sastojaka, bez uporabe aditiva i sredstava za dizanje tijesta. Nakon miješanja do elastične konzistencije, tijesto se oblikuje rukom ili žlicom te prži u vrućem ulju do postizanja zlatnožute boje i karakteristične hrskave kore.
U organizaciji Bratovštine, u četvrtak, 16. srpnja, na Buni će se održati i 1. Herc uštipak fest.
