Povratak poznatog hercegovačkog franjevca u Mostar nakon desetljeća u svijetu

foto Croatia Records

Fra Šimun Šito Ćorić, poznati franjevac, književnik, glazbenik i akademik, objavio je kako se nakon više od pola stoljeća provedenog u inozemstvu trajno vraća u Domovinu – u franjevački samostan u Mostaru i rodnu Paoču, piše Fenix magazin.

Vijest je podijelio uz objavu svoje najnovije pjesme na YouTubeu, u emotivnoj poruci upućenoj prijateljima, poznanicima i svima koji su ga tijekom desetljeća pratili i podržavali širom svijeta.  

„Nakon više od pola stoljeća u tuđini, za stalno se vraćam u Domovinu: franjevački samostan u Mostaru i rodnu mi Paoču“, poručio je fra Šimun.  

Nezaboravni susreti  

U svojoj objavi zahvalio je svima koji su ga kroz godine pozivali, slušali i pratili na brojnim susretima, nastupima i predavanjima diljem svijeta – od Novog Zelanda i Australije, preko Kanade, obje Amerike i Južne Afrike, pa sve do Europe.  

Istaknuo je kako su mu ti susreti ostali u trajnom i dragom sjećanju.  

„Za mene su to ostali nezaboravni susreti, pa nije čudo što stalno iz njih sjećanja naviru i draga lica se bude“, naveo je.  

Fra Šimun posebno je naglasio svoju zahvalnost Božjoj providnosti koja ga je, kako kaže, vodila kroz cijeli život.  

„Nosim trajnu zadivljenost i strahopoštovanje prema Božjoj Providnosti koja me kroz cijeli život vodila i vodi“, poručio je.  

Radost zbog povratka  

Na kraju je izrazio radost zbog povratka i budućih susreta u Hercegovini i Domovini.  

„Veseleći se svakom susretu, akobogda, u Domovini bilo s kime od vas, sve vas najsrdačnije pozdravljam“, zaključio je fra Šimun Šito Ćorić.  

Njegov povratak zasigurno će obradovati brojne prijatelje, vjernike i poštovatelje njegova rada u Hercegovini i širom svijeta.

Pročitaj članak

Mostarska katedrala u znaku jedinstva: Biskup Palić upozorio na “bol podjela” u Crkvi

Svetkovina Marije Majke Crkve svečano je proslavljena na Duhovski ponedjeljak, 25. svibnja, u mostarskoj katedrali Katedrala Marije Majke Crkve, gdje se okupio velik broj vjernika iz katedralne, ali i drugih mostarskih župa. Svečano misno slavlje u 18 sati predvodio je Petar Palić, a prije početka mise kod Gospina kipa upriličena je molitva kojom je započela ovogodišnja proslava nebeske zaštitnice katedrale, piše Crkva na kamenu. 

U koncelebraciji je sudjelovalo desetak svećenika među kojima i generalni vikar don Nikola Menalo koji je navijestio Evanđelje. Liturgijsko pjevanje predvodio je katedralni zbor „Marija“, kojim je ravnao maestro don Dragan Filipović, dok je za glazbenu pratnju bio zadužen don Luka Cvitanović na orguljama.  

U homiliji biskup Palić podsjetio je vjernike na dvije biblijske slike koje, kako je istaknuo, obuhvaćaju cijeli misterij vjere – početak ljudske povijesti u edenskom vrtu i Kristovu žrtvu na Kalvariji. U vrtu Bog pita čovjeka: „Adame, gdje si?“, dok na križu Isus govori: „Ženo, evo ti sina! Sine, evo ti majke!“, čime, prema biskupovim riječima, uspostavlja duhovno majčinstvo Marije nad cijelom Crkvom.  

Govoreći o ulozi Blažene Djevice Marije, biskup je naglasio kako se u tom otajstvu očituje Marija kao nova Eva koja svojim „neka mi bude“ donosi poslušnost i obnovu čovječanstva. Pozivajući se na crkvene oce, istaknuo je da Marija postaje „Majka živih po milosti“, a ne samo po naravi.  

Poseban dio homilije bio je posvećen značenju mostarske katedrale za život mjesne Crkve. Biskup Palić poručio je kako katedrala nije samo građevina nego „srce biskupije“ i znak jedinstva Crkve okupljene oko biskupa. Podsjetio je i na njezinu izgradnju u teškim vremenima komunizma, naglasivši da je nastajala uz žrtvu, molitvu i ustrajnost vjernika.  

„Svaki kamen ove katedrale natopljen je vjerom i žrtvom onih koji nisu odustali od Boga“, rekao je biskup, dodajući kako katedrala ostaje znak nade i vjernosti Crkve kroz povijest.  

Govoreći o sadašnjem trenutku Crkve u Hercegovini, biskup Palić otvoreno je upozorio na „bol podjela“ i teškoće u crkvenom zajedništvu. Istaknuo je da postoje vjernici i skupine koje su se udaljile od punog zajedništva s Crkvom i njezinim zakonitim pastirima, što, kako je rekao, ostavlja ranu na životu zajednice.  

Naglasio je kako takve podjele nisu u skladu s duhom Evanđelja niti s Marijinim primjerom. „Marija nikada ne bira stranu podjele. Pod križem nema prepiranja, nema razdvajanja, nego ostaje samo ljubav i vjernost Kristu“, poručio je Palić, istaknuvši da Crkva nije skup pojedinaca ili različitih strana, nego jedno tijelo okupljeno oko biskupa u zajedništvu s Papom i cijelom univerzalnom Crkvom.  

Biskup je poručio kako udaljavanje od tog zajedništva ranjava samu srž Crkve, ali je naglasio da rješenje nije u optuživanju, nego u povratku Kristu i obnovi odnosa u vjeri. Pozivajući se na nauk Drugog vatikanskog sabora i papu Pavao VI., koji je Mariju proglasio Majkom Crkve, istaknuo je da je Marija „uzor Crkve u vjeri, ljubavi i savršenom jedinstvu s Kristom“.  

Na kraju homilije pozvao je vjernike da čuju Božji glas koji i danas pita: „Gdje si?“, ne kao prijekor, nego kao poziv na povratak iz udaljenosti, gorčine ili zatvorenosti u sebe. Vjernike je potaknuo da poput svetog Ivana „uzmu Mariju k sebi“ i dopuste da ih vodi prema Kristu i obnovljenom crkvenom jedinstvu.  

Homiliju je zaključio molitvom Mariji Majci Crkve, uz poruku da mostarska katedrala ostaje znak nade, vjernosti i poziv na jedinstvo Crkve unatoč svim ranama i izazovima.  

Na završetku misnoga slavlja okupljenima se obratio katedralni župnik don Josip Galić koji je pozdravio župljane i vjernike pristigle iz drugih župa. U svom obraćanju podsjetio je na bogatu i zahtjevnu povijest mostarske katedrale, istaknuvši kako je kroz različita razdoblja prolazila brojne kušnje, ali je ostala mjesto okupljanja i vjere mnogih generacija te mjesto susreta grešnoga čovjeka i Milosrdnoga Boga.  

Don Josip zahvalio je biskupu Petru na predvođenju euharistijskog slavlja, generalnom vikaru don Nikoli, okupljenim svećenicima, zborovođi don Draganu, orguljašu don Luki, ministrantima i svima koji su sudjelovali u organizaciji i liturgijskom programu proslave.

Pročitaj članak

Ćorluka: Spomenik u Modranu nije trajno uklonjen, vraća se u četvrtak

Ivan Ćorluka

Nakon informacije da je s groblja u Modranu kod Dervente uklonjen spomenik u obliku slova „U”, član Organizacijskog odbora za rekonstrukciju spomenika Ivan Ćorluka izjavio je kako spomenik nije trajno uklonjen, nego privremeno izmješten zbog planirane obnove.

Ćorluka, koji je ujedno i predsjednik gradske organizacije HDZ-a Derventa, kazao je kako je Organizacijski odbor uklanjanje proveo uz suglasnost obitelji poginulih, navodeći da je rekonstrukcija započela još 4. svibnja.

Prema njegovim riječima, upravo je on osobno bagerom izmjestio spomenik kako bi se izbjegli daljnji incidenti te omogućila provedba planirane obnove.

Govoreći o novom idejnom rješenju, Ćorluka je za RTV HB izjavio kako središnja ploča ostaje nepromijenjena, ističući da je riječ o obliku srca, a ne o simbolu slova „U”, kako se posljednjih dana navodilo u javnosti.

Dodao je kako će izmjene obuhvatiti podnožje spomenika, gdje će biti postavljen grb tzv. Herceg-Bosne, dok će se s desne strane nalaziti grb HVO-a.

Ćorluka je također najavio kako će spomenik ponovno biti vraćen na svoje mjesto već u četvrtak.

Govoreći o financiranju projekta, naveo je kako je hrvatski nogometaš Vedran Ćorluka donirao 12.800 eura za zvono kapele svetog Ivana Krstitelja. Istaknuo je i kako su izgradnju samog spomenika financirale obitelji poginulih, koje su sudjelovale uplatom od 6,90 eura po urezanom slovu.

Prema njegovim riječima, u gradnji je sudjelovao Jozo Ćorluka, otac bivšeg hrvatskog reprezentativca, dok sam Vedran Ćorluka nije sudjelovao u izgradnji spomenika.

Pročitaj članak

Europa pod toplinskim udarom: Temperature se približavaju 40 stupnjeva

Velik dio Europe zahvatio je snažan toplinski val koji već sada ruši temperaturne rekorde za svibanj, dok meteorolozi upozoravaju kako bi se najgore tek moglo dogoditi. Posebno alarmantna situacija očekuje se u Španjolskoj i Portugalu, gdje bi temperature u pojedinim dijelovima mogle dosegnuti gotovo 40 stupnjeva Celzijevih, piše Hina.

Meteorolozi ističu kako je riječ o neuobičajenoj i vrlo intenzivnoj vremenskoj situaciji za kraj svibnja, a uzrok ekstremnih vrućina povezuje se s pojavom takozvane “toplinske kupole”. Riječ je o snažnoj atmosferskoj blokadi koja zadržava vrlo topao zrak nad velikim područjem Europe i dodatno pojačava zagrijavanje tla.

Velika Britanija oborila povijesni rekord

U Velikoj Britaniji zabilježene su temperature kakve su dosad bile nezamislive za svibanj. Britanski Meteorološki zavod objavio je da je u Kraljevskim botaničkim vrtovima u Kewu, u južnom Londonu, izmjereno čak 34,8 stupnjeva Celzijevih, čime je srušen dosadašnji rekord star više od stotinu godina.

Prethodni svibanjski rekord iznosio je 32,8 stupnjeva, a zabilježen je davne 1922. godine te ponovno 1944. godine. Nešto ranije, na Heathrowu zapadno od Londona, izmjereno je 33,5 stupnjeva.

Britanski meteorolozi ističu kako bi ovakve temperature bile neuobičajene čak i usred ljeta, a kamoli tijekom svibnja. Toplinski val službeno je proglašen na osam lokacija u Engleskoj, uključujući Veliki London, Suffolk i Essex, nakon što su temperature tri dana zaredom prelazile 27 stupnjeva.

Francuska pogođena najranijim toplinskim valom u više od stoljeća

Ni Francuska nije pošteđena ekstremnih vremenskih prilika. Ondje je zabilježen najraniji toplinski val u više od sto godina, uz temperature koje su i do 15 stupnjeva više od prosjeka za ovo doba godine.

Francuska meteorološka služba Meteo France objavila je kako je u departmanu Finistere prvi put od uspostave sustava upozorenja 2004. godine proglašena žuta razina pripravnosti zbog vrućine. Upozorenje je potom prošireno na 18 departmana na zapadu zemlje te na područje Pariza, dok je osam departmana stavljeno pod narančasti meteoalarm.

Francuski meteorolog Cyril West upozorio je kako je riječ o najranijem toplinskom valu zabilježenom u više od stoljeća. Prema njegovim riječima, vrući zrak stigao je iz Sahare preko Sredozemlja, a nad Europom ga zadržava snažna anticiklona smještena iznad zemalja Beneluksa i Sjevernog mora.

Temperature rastu diljem kontinenta

Portugal, Španjolska i Francuska posljednjih dana bilježe temperature između 35 i 38 stupnjeva, dok su u Njemačkoj, Italiji i jugoistočnoj Europi temperature dosezale između 30 i 34 stupnja Celzijeva.

Meteorolozi upozoravaju kako toplinska kupola djeluje poput poklopca koji zadržava vrući zrak pri tlu, sprječava njegovo miješanje s hladnijim slojevima atmosfere i dodatno pojačava osjećaj sparine i iscrpljujuće vrućine.

Za sada su od najgorih vrućina pošteđeni tek sjeverozapadna Škotska i Sjeverna Irska, dok ostatak Europe prolazi kroz razdoblje neuobičajeno visokih temperatura za svibanj.

Stručnjaci upozoravaju kako bi ovakvi ekstremi mogli postajati sve češći te pozivaju građane na oprez, izbjegavanje boravka na otvorenom tijekom najtoplijeg dijela dana i povećan unos tekućine.

Pročitaj članak

Mostarski derbi zatvoren za dio gledatelja preko TV-a, javnost ponovno ostala po strani

foto HŠK Zrinjski Mostar

Odluka da se večerašnji mostarski derbi između HŠK Zrinjski Mostar i FK Velež Mostar ne emitira na standardnom sportskom kanalu Arena Sport u Bosni i Hercegovini, nego isključivo na platformi MY TV, ponovno je otvorila pitanje dostupnosti sportskih sadržaja široj javnosti.

Derbi, koji se igra na stadionu Stadion HŠK Zrinjski Mostar od 19:00 sati, po svojoj važnosti nadilazi običan ligaški susret. Riječ je o utakmici koja u Mostaru ima društvenu, kulturnu i emocionalnu težinu, te tradicionalno privlači veliki interes ne samo lokalne, nego i regionalne publike. Upravo zato odluke o televizijskim pravima i prijenosu izazivaju dodatnu pažnju i rasprave.

Problem koji se ponovno ističe jest fragmentacija prijenosa sportskih događaja. Umjesto da se derbi emitira na kanalima koji su standardno dostupni široj sportskoj publici u BiH, gledatelji su upućeni na uslugu koja je vezana uz jednog operatera. Time se dio publike, koji redovno prati domaće nogometno prvenstvo, dovodi u situaciju da bez prelaska na drugu kabelsku televiziju ili tehničkih uvjeta ne može pratiti utakmicu.

S druge strane, iz perspektive televizijskih prava, ovakvi potezi nisu novost. Tržište sportskih prijenosa već godinama funkcionira kroz ekskluzivne ugovore i podjelu sadržaja, gdje pojedini operateri i platforme nastoje osigurati “premium” događaje kako bi privukli korisnike. No, u slučaju utakmica poput mostarskog derbija, postavlja se pitanje treba li interes javnosti imati veću težinu od komercijalne ekskluzive.

Za navijače, cijela priča je znatno jednostavnija – derbi je derbi, i on se ne gleda kroz prizmu paketa i pretplata, nego kroz emociju i pripadnost. Upravo zato ovakve odluke često izazivaju nezadovoljstvo i dojam da se najvažniji sportski sadržaji “zatvaraju” umjesto da budu dostupniji.

Na kraju, ostaje tek mala utjeha da će se, u digitalnom dobu, snalaziti svatko kako zna i umije – pa tko ne bude na stadionu Stadion HŠK Zrinjski Mostar, vjerojatno će ipak pronaći neki od brojnih internetskih prijenosa koji se tradicionalno pojave kad službeni putevi postanu malo previše “ekskluzivni” ili jednostavno doći na stadion podržati momčad i uživati na utakmici.

Pročitaj članak

Danas sprovod ženi koja je cijeli život posvetila borbi za slobodu hrvatskog naroda

U 78. godini života preminula je Julienne Bušić, književnica, prevoditeljica, publicistkinja i jedna od najprepoznatljivijih žena hrvatske političke emigracije. Vijest o njezinoj smrti duboko je potresla Hrvate diljem svijeta, osobito one koji su desetljećima pratili njezinu životnu priču obilježenu ljubavlju prema Hrvatskoj, žrtvom i nepokolebljivom borbom za slobodu hrvatskog naroda.

Julienne Bušić preminula je iznenada u četvrtak, 21. svibnja 2026. godine, a posljednji ispraćaj održat će se danas na zagrebačkom Mirogoju. Sveta misa zadušnica služit će se u crkvi Svete Mati Slobode na Jarunu.

Njezino ime ostat će trajno upisano u suvremenu hrvatsku povijest kao simbol odanosti idealu slobodne Hrvatske. Rođena kao Julienne Eden Schultz 1948. godine u američkom Oregonu, odrasla je daleko od hrvatske domovine, ali je sudbinski susret sa Zvonkom Bušićem promijenio njezin životni put. Ljubav prema jednom čovjeku vrlo brzo pretvorila se i u ljubav prema narodu čiju je bol, patnju i težnju za slobodom prihvatila kao vlastitu.

U vremenu kada se o hrvatskom pitanju u svijetu gotovo nije govorilo, Julienne Bušić postala je glas hrvatskih emigranata. Još početkom 1970-ih sudjelovala je u političkim akcijama protiv tadašnjeg komunističkog režima u bivšoj Jugoslaviji. Posebno je ostao zapamćen događaj iz 1970. godine kada je s vrha nebodera na Trgu bana Jelačića bacala letke kojima je upozoravala na političke progone, zatvaranja i gušenje slobode govora u tadašnjoj državi.

Zbog svojih uvjerenja bila je uhićena i pritvorena, no ni tada nije odustala od svojih ideala. Tijekom života često je govorila kako je Hrvatsku zavoljela kroz ljude koji su bili spremni žrtvovati vlastitu slobodu za budućnost svoga naroda. Upravo zato mnogi danas za Julienne Bušić kažu da nije bila samo prijateljica Hrvatske, nego istinska Hrvatica po srcu.

Kroz književni i javni rad ostavila je dubok trag. Njezine knjige i svjedočanstva govorile su o emigraciji, zatvorima, političkim progonima, ali i o ljubavi, vjeri i nadi. Posebno emotivno pisala je o dugim godinama koje je njezin suprug proveo u zatvoru, kao i o boli i razočaranju koje su osjećali mnogi hrvatski emigranti nakon stvaranja neovisne Hrvatske.

Od Julienne Bušić oprostili su se brojni prijatelji, poštovatelji i domoljubi, a emotivna scena viđena je i tijekom utakmice Hajduka i Vukovara kada je Torcida razvila transparent s porukom:

„Zajedno ćemo stvoriti slobodnu Hrvatsku. Julienne Bušić 1948. – 2026.“

Stadionom je potom odjekivala pjesma „Zovi, samo zovi“, dok su tisuće navijača odavale počast ženi koja je desetljećima živjela hrvatski san o slobodi.

Smrt Julienne Bušić označila je kraj jednog velikog i snažnog životnog poglavlja hrvatske emigracije. Bila je žena koja je ostavila sigurnost svoga američkog života kako bi stala uz narod koji nije bio njezin po rođenju, ali jest po izboru srca. U vremenu kada su mnogi šutjeli, ona je govorila. Kada su drugi odustajali, ona je ostajala vjerna idealima slobode i dostojanstva hrvatskog čovjeka.

Počivala u miru Božjem.

Pročitaj članak

Stolac zavijen u crno: Posljednji ispraćaj mladog Mateja Vukića

Stolac jučer je obavila velika tuga nakon vijesti o preranoj smrti mladog Mateja Vukića, koji je iznenada preminuo u svojoj 23. godini života. Vijest o njegovom odlasku duboko je potresla obitelj, prijatelje, poznanike i cijeli grad, piše Stolac.city.

Sprovodni obred bit će obavljen danas, u utorak 26. svibnja 2026. godine, u 17 sati na rimokatoličkom groblju Vidovo Polje u Stocu. Obitelj će sućut primati u kapelici na groblju od 16 sati.

Podsjetimo, mladom Stočaninu pozlilo je u nedjelju tijekom uspona planinarskom stazom prema Hajdučkim vratima na planini Čvrsnica. Nakon dojave o nesreći odmah su prema mjestu događaja upućeni dežurni timovi Saveza gorskih službi spašavanja u BiH iz HGSS Posušje, GSS Jablanica, GSS Grude i GSS Široki Brijeg. Unatoč brzoj reakciji spasilačkih službi, mladić je nažalost preminuo.

Zbog iznimno zahtjevnog i nepristupačnog terena za transport tijela putem sustava zaštite i spašavanja zatražena je pomoć Oružanih snaga Bosne i Hercegovine. Ministar obrane BiH Zukan Helez izdao je zapovijed za angažiranje helikoptera Oružanih snaga BiH, koji je tijelo mladića prebacio u Jablanicu.

Iz Ministarstva obrane potvrđeno je kako je zbog nepristupačnog terena i otežanog transporta kopnenim putem uporaba helikoptera bila jedina moguća opcija.

– Obitelji preminule osobe upućujem iskrenu sućut, a svim pripadnicima službi uključenim u akciju zahvalnost na hrabrosti, predanosti i profesionalizmu. Našim pilotima i posadama želim sreću i uspješnu realizaciju ove zahtjevne misije – poručio je ministar Helez.

Prerana smrt mladog Mateja iza sebe je ostavila veliku prazninu i tugu među njegovim najbližima, ali i među brojnim prijateljima i sugrađanima koji se od njega opraštaju emotivnim porukama.

foto umrli.info

Pročitaj članak

Štimac otvoreno: “Nije problem Igor Štimac, nego Zrinjski koji je mnogima trn u oku”

foto Fena

Trener HŠK Zrinjski Mostar Igor Štimac ponovno je izazvao veliku pažnju javnosti nakon intervjua za Federalnu televiziju u kojem je otvoreno govorio o odnosu prema mostarskom klubu, pritiscima izvan nogometnih terena, ali i položaju Hrvata u Bosni i Hercegovini. 

Štimac, koji je sa Zrinjskim ove sezone osvojio Kup i Superkup BiH, poručio je kako se napadi na njega koriste samo kao sredstvo za udar na klub iz Mostara. 

 „Nije u pitanju Igor Štimac, u pitanju je Zrinjski. Zrinjski je trn u oku. Igor Štimac nije bio ovdje prošle godine, nije bio ni pretprošle, nije bio ni zadnjih deset godina. Po Zrinjskome se stalno udara“, kazao je trener Plemića. 

Govoreći o polemikama koje su nastale nakon njegovih objava na društvenim mrežama, Štimac tvrdi kako nikoga nije vrijeđao niti omalovažavao, nego je samo upozorio na, kako kaže, „smjer u kojem svijet ide“.  

Posebno se osvrnuo na reakcije FK Velež Mostar i FK Sarajevo, koji su ga prijavili nogometnim institucijama.  

„Tu su ti klubovi pokazali koliko su mali. Pred naše utakmice sa Sarajevom koristile su se iste metode, izvlačile su se moje izjave i gurale prijave prema Nogometnom savezu“, rekao je Štimac.  

Naglasio je kako smatra da Zrinjski mnogima smeta upravo zbog uspjeha i statusa najtrofejnijeg kluba u BiH. 

„Kad mene ne bude, pronaći će neki drugi razlog za napad na Zrinjski“, poručio je.  

U emotivnom dijelu razgovora dotaknuo se i položaja Hrvata u Bosni i Hercegovini.  

 „Dok god moj narod u BiH, koju voli i kojoj pripada, ima neravnopravan status, ne može se očekivati drugačije ponašanje naših navijača ni prestanak borbe za ravnopravnost“, istaknuo je Štimac, dodavši kako Zrinjski daje reprezentativce BiH i time pokazuje poštovanje prema državi.  

Poslao je i poruku vezanu uz reprezentaciju BiH i atmosferu na tribinama.  

„Maknite političke zastave i sve druge zastave osim nogometnih i službenih kada igra reprezentacija BiH. Dajte hrvatskom narodu da prodiše ovdje i da bude ravnopravan i vidjet ćete koliko voli ovu zemlju“, zaključio je.  

Istodobno, Zrinjski se priprema za posljednju utakmicu sezone protiv gradskog rivala Veleža. Mostarski derbi igra se u utorak od 19 sati na stadionu Zrinjskog, a Štimac je poručio kako bi bilo lijepo sezonu završiti pobjedom i dobrom igrom.  

„Desetkovani jesmo, ali pronaći ćemo energije za još jednu utakmicu. Derbiji su uvijek posebni, iako ne znam koliko to više možemo nazvati derbijem“, rekao je strateg Plemića.  

Osvrnuo se i na europske izazove koji čekaju Zrinjski u kvalifikacijama za Konferencijsku ligu. 

 „Klubovi koji nas čekaju nisu atraktivnih imena, ali su ozbiljni, dobro organizirani i gladni uspjeha. Moramo pametno planirati kadar kako bismo bili konkurentni“, poručio je.  

Na kraju je zahvalio Mostaru i navijačima na podršci tijekom deset mjeseci provedenih na klupi viceprvaka BiH.  

„Osjećao sam se kao kod kuće. Zajedno smo napravili velike stvari i podigli ljestvicu još više“, zaključio je Štimac.

Federalna / Fena

Pročitaj članak

Suđenje pripadnicima Armije BiH za napad u kojem je stradalo osmero hrvatske djece

Početkom suđenja Mensudu Kelešturi i Hazimu Jašareviću pred Sudom Bosne i Hercegovine ponovno je otvorena jedna od najtežih rana ratnog Viteza – stradanje osmero djece hrvatske nacionalnosti u naselju Podgradina 10. lipnja 1993. godine. Čitanjem optužnice i uvodnim riječima Tužiteljstva započeo je proces za zločin koji je duboko obilježio cijelu Lašvansku dolinu, prenosi Bljesak.info.

Tužitelj Ivan Matešić u emotivnom je obraćanju istaknuo kako je tog dana, unatoč ratnim okolnostima, u Vitezu vladalo primirje te da nitko nije mogao naslutiti tragediju koja će uslijediti.  

„Djeca ne žele, ne traže, ne razumiju rat“, poručio je Matešić, podsjećajući kako su mališani toga sunčanog dana izašli na igralište ne sluteći da će njihove igre završiti smrću i teškim ranjavanjem.  

Prema navodima Tužiteljstva, minobacačka mina kalibra 120 milimetara pala je između obiteljskih kuća i dječjeg igrališta „Kod koša“, usmrtivši osmero djece, dok je petero ranjeno. Tužitelj je naglasio kako će tijekom postupka biti saslušani roditelji ubijene djece, ranjeni svjedoci i brojni očevici koji će svjedočiti o jednom od najpotresnijih zločina nad hrvatskim civilima tijekom rata u BiH.  

Matešić je posebno govorio o izgubljenim životima i budućnosti koja nikada nije ostvarena.  

„Ova djeca bi danas bili odrasli, ozbiljni ljudi. Možda bi i sami bili roditelji, uspješni ljudi čije bi fotografije danas gledali u boji“, rekao je tužitelj, dodajući kako će sudnica umjesto toga gledati njihove fotografije s nadgrobnih spomenika. 

Tužiteljstvo tvrdi kako Podgradina nije bila vojni cilj, već civilno naselje nastanjeno gotovo isključivo Hrvatima, te da se ni u jednom vojnom dokumentu ne spominje kao legitimna meta. Istaknuto je i kako je dječje igralište bilo zaklonjeno od snajperskog djelovanja, zbog čega Tužiteljstvo smatra da nije postojalo nikakvo vojno opravdanje za napad.  

U dokaznom postupku planirano je saslušanje čak 58 svjedoka, izvođenje više od 200 materijalnih dokaza te nalaza vojnih i balističkih vještaka. Prema tvrdnjama Tužiteljstva, balistički vještak utvrdio je kako cilj nije mogao biti slučajno pogođen.  

Mensud Keleštura tereti se da je kao zapovjednik 325. brdske brigade Armije BiH naredio topnički napad na Podgradinu, svjestan da bi granatiranje civilnog naselja tijekom primirja moglo dovesti do stradanja civila. Hazim Jašarević, tadašnji zapovjednik Brigadne topničke grupe, optužen je da je tu naredbu proveo preko podčinjenih pripadnika.  

Prema optužnici, mina je ispaljena s lokaliteta Podlazine, a posljedice eksplozije bile su katastrofalne – petero djece poginulo je na mjestu, dok je troje kasnije podleglo ranama. Najmlađa žrtva imala je samo osam godina, a najstarija nepunih 18.  

Obrane optuženih zasad nisu iznijele uvodne riječi, ali je obrana Kelešture najavila prijedlog za obavljanje očevida na mjestu tragedije prije početka izvođenja dokaza.  

Datum saslušanja prvih svjedoka bit će naknadno određen.

Pročitaj članak

Krađa u franjevačkom samostanu u Kraljevoj Sutjesci, policija provodi istragu

foto: Franjevački samostan Kraljeva Sutjeska

U subotu, 23. svibnja 2026. godine, u poslijepodnevnim satima u Franjevačkom samostanu sv. Ivana Krstitelja dogodila se krađa, potvrđeno je iz samostana.

Prema dostupnim informacijama, nepoznati počinitelj je na za sada neutvrđen način ušao u prostorije samostana te otuđio određenu količinu novca.

Slučaj je odmah prijavljen policiji koja je pokrenula istragu i poduzima potrebne mjere s ciljem identifikacije i pronalaska počinitelja.

Iz samostana su izrazili žaljenje zbog nemilog događaja te uputili apel građanima i svima koji eventualno posjeduju korisne informacije da ih prijave nadležnim institucijama kako bi se rasvijetlile okolnosti krađe.

Ovaj događaj uznemirio je lokalnu zajednicu, osobito vjernike i posjetitelje jednog od najznačajnijih franjevačkih samostana u Bosni i Hercegovini, poznatog po svojoj dugoj povijesti i kulturno-duhovnoj važnosti.

Pročitaj članak

Povijesni uspjeh SKB Mostar: Prva transplantacija bubrega kruna dugogodišnjeg rada

Prva transplantacija bubrega u Sveučilišnoj kliničkoj bolnici Mostar predstavlja povijesni trenutak za mostarsku medicinu i veliki iskorak za Odjel urologije, koji je više od dva desetljeća predano gradio put prema uspostavi transplantacijskog programa. Ovaj uspjeh nije rezultat jednog zahvata ni jednog dana rada, već kruna dugogodišnjeg truda, stručnog usavršavanja i predanosti generacija liječnika, medicinskih sestara i cjelokupnog medicinskog osoblja.  

Od preseljenja u novu bolnicu pa sve do danas, djelatnici Odjela urologije ulagali su ogromne napore kako bi Mostar dobio mogućnost izvođenja jednog od najsloženijih zahvata moderne medicine. Kontinuirane edukacije, stručna usavršavanja i ulaganje u razvoj odjela stvorili su temelje zahvaljujući kojima SKB Mostar danas može govoriti o vlastitom transplantacijskom programu.  

Posebno mjesto u ovom povijesnom uspjehu pripada predstojniku Klinike za urologiju prim. mr. sc. dr. Manuelu Tipuriću, koji je zajedno sa svojim kolegama godinama radio na razvoju klinike i stvaranju uvjeta za izvođenje najzahtjevnijih medicinskih zahvata. Njegova energija, vizija i upornost ostavili su snažan pečat u razvoju mostarske urologije i transplantacijskog programa.  

Ovaj veliki iskorak nosi i snažnu emotivnu dimenziju jer predstavlja ostvarenje vizije pokojnog prof. dr. sc. dr. Davora Tomića, dugogodišnjeg predstojnika Klinike za urologiju. Brojni liječnici koji danas djeluju na odjelu upravo su uz njega profesionalno rasli i stvarali temelje moderne urologije u Mostaru. Njegov doprinos razvoju klinike i obrazovanju novih generacija liječnika ostaje trajno utkan u ovaj povijesni uspjeh.  

Transplantacija bubrega potvrda je da Urologija SKB Mostar danas raspolaže znanjem, stručnošću i timom sposobnim odgovoriti i na najveće izazove suvremene medicine. Veliku stručnu podršku tijekom realizacije zahvata pružile su i kolege iz KB Merkur Zagreb, predvođene doc. dr. sc. dr. Marijom Sučićem i prim. dr. sc. dr. Ivanom Neretljakom, čije je iskustvo bilo značajna pomoć mostarskom timu.  

Veliko poštovanje i zahvalnost upućeni su svim sadašnjim i bivšim djelatnicima Odjela za urologiju SKB Mostar koji su kroz godine rada utkali dio sebe u razvoj odjela i stvaranje uvjeta za ovakav medicinski iskorak. Među njima su prim. mr. sc. dr. Manuel Tipurić, prim. mr. sc. dr. Vladimir Bekavac, prim. dr. Maksim Ignatkov, prim. mr. sc. dr. Dino Zalihić, prim. mr. sc. dr. Julijan Baranik, doc. dr. sc. dr. Katica Pavlović, dr. Andrija Buntić, dr. Marko Vranjković, doc. dr. sc. dr. Azer Rizikalo, dr. Jure Stojić, dr. Josip Janjoš, dr. Antonio Bencun, dr. Boris Zovko i dr. Luka Petar Kordić.  

Posebne čestitke upućene su i ravnatelju SKB Mostar prof. dr. sc. dr. Anti Kvesiću, kao i svim djelatnicima i suradnicima koji su godinama sudjelovali u stvaranju organizacijskih, stručnih i tehničkih uvjeta za realizaciju prvog transplantacijskog zahvata ove vrste u Mostaru. 

Ovaj dan ostat će upisan kao jedan od najvažnijih trenutaka u povijesti zdravstva u Mostaru i Bosni i Hercegovini – simbol znanja, predanosti i dokaz da domaći zdravstveni sustav može dosezati najviše standarde suvremene medicine, objavio je na svom FB profilu gradonačelnik dr. sc Mario Korić.

Pročitaj članak

VIDEO Stanari mostarskog naselja desetljećima čekaju dom

U Mostaru i dalje postoji velika potreba za socijalnim stanovima, dok brojni građani godinama čekaju trajno stambeno rješenje u neuvjetnim kolektivnim objektima. Posebno je teško stanje u prigradskom naselju Bafo, gdje su montažne kuće bile zamišljene kao privremeni smještaj, ali su za mnoge postale dom već više od tri desetljeća, piše Federalna.ba.

Stanari ovog naselja kažu kako se osjećaju zaboravljeno i prepušteno sami sebi. Među njima je i Habiba Dumpor, 90-postotni invalid i članica obitelji poginulog branitelja, koja u Bafu živi s unukom još od 2000. godine.

“Mi nemamo kamo, ni sa stvarima. Ne može svatko plaćati najamninu. Meni treba 200 maraka mjesečno za lijekove, nema šanse. Dijete školujem”, ispričala je Dumpor za Federalnu televiziju.

Problem dodatno otežava činjenica da se već godinama najavljuju nova rješenja, ali bez konkretnih pomaka. Stanari navode kako su više puta slušali obećanja o izgradnji novih stanova i prioritetu za obitelji poginulih branitelja, no stvarnost je, kažu, potpuno drugačija.

“Ima 22 godine kako sam ovdje i stalno su govorili da obitelji poginulih branitelja imaju prioritet. Kakav prioritet?”, ogorčeno je rekla Šerifa Husnić, jedna od stanovnica Bafa.

Prema planovima Grada Mostara, postojeći objekti trebali bi biti srušeni, a na njihovom mjestu izgrađene nove stambene zgrade. Međutim, tijekom gradnje stanari bi morali otići u podstanarstvo, što si mnogi od njih ne mogu priuštiti zbog teške financijske situacije.

Stanarka Indira Marić navodi kako su nedavno ponovno popunjavali dokumentaciju, ali bez jasnih informacija o tome što ih čeka.

“Prije nekoliko dana dali smo i popunili te upitnike, ali što će od toga biti, nitko ne zna”, kazala je Marić.

Zbog dugog čekanja i neizvjesnosti, mnogi su prisiljeni sami ulagati u dotrajale montažne objekte kako bi barem privremeno poboljšali uvjete života.

“Kapalo je, pa sam tražila majstora. Popravljali smo, sama sam kupovala materijal i plaćala sve što je trebalo”, rekla je Husnić.

Iz Odjela za društvene djelatnosti Grada Mostara potvrđuju kako su potrebe za socijalnim stanovima velike te najavljuju nove projekte. Ove godine trebala bi početi izrada projektne dokumentacije za nove zgrade u Rodoču i na području Bafa.

Načelnik Odjela za društvene djelatnosti Grada Mostara Božo Ćorić izjavio je kako je za iduću godinu planirana izgradnja novih stanova.

“Iduće godine ćemo zajedno s državnim ministarstvom graditi 24 stana. Rušit ćemo šest ovih objekata, a umjesto njih dobit ćemo 30 stanova u idućem razdoblju”, rekao je Ćorić.

Ako se najavljeni projekti realiziraju, Mostar bi u budućnosti mogao imati oko 450 socijalnih stanova. Ipak, ni to neće biti dovoljno za sve obitelji koje godinama čekaju dostojanstven smještaj. Stanovnici Bafa poručuju kako više ne žele nova obećanja, nego konkretna rješenja i siguran krov nad glavom.

Pročitaj članak

Prvi Tjedan Hrvata izvan Hrvatske okuplja Hrvate iz cijeloga svijeta

Prvi Tjedan Hrvata izvan Hrvatske, manifestacija usmjerena na jačanje povezanosti i zajedništva hrvatskoga naroda, održava se od 25. do 31. svibnja u Zagrebu i na području Zagrebačke županije. Tijekom sedmodnevnog programa okupit će Hrvate iz Bosne i Hercegovine, pripadnike hrvatskih manjina, iseljeništvo, njihove potomke, povratnike i useljenike u Republiku Hrvatsku.

Manifestacija se otvara u ponedjeljak izložbom “Nostalgija svjetlosti” posvećenom jednom od najvećih europskih grafičara 20. stoljeća, Virgilio Nevjestić. Izložba će biti otvorena u Hrvatska matica iseljenika, a publici će približiti opus umjetnika rođenog pokraj Tomislavgrada, koji je najveći dio svog umjetničkog djelovanja ostvario u Parizu.

Istoga dana navečer u Francuskom paviljonu Studentskog centra održat će se program pod nazivom “Hrvatski identitet u pokretu: film, tradicija i sjećanje”. Posjetitelji će imati priliku pogledati kratkometražni film “Unspoken”, upoznati kulturnu baštinu Hrvata izvan Hrvatske u izvedbi Ansambl LADO te razgledati izložbu “Identitet”.

Državni tajnik Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas ranije je istaknuo kako je cilj ove manifestacije sustavno i simbolički staviti hrvatski narod u cjelini u središte društvenoga interesa.

„Hrvatski narod je jedan, ali živi u različitim državama i okolnostima“, poručio je Milas, naglasivši kako se kroz ovaj tjedan želi dodatno osnažiti povezanost i zajedništvo Hrvata diljem svijeta.

Program uključuje brojne kulturne, umjetničke i znanstvene sadržaje, okrugle stolove, javne rasprave, sjednicu Vladina Savjeta za Hrvate izvan Hrvatske te “Šetnicu kulture Hrvata izvan Hrvatske” koja će se održavati na Europskom trgu u Zagrebu.

Posebna pozornost posvetit će se temama sporta, jezika, kulture, medija i gospodarstva. Tako će se u utorak, 26. svibnja održati okrugli stolovi “Sport i Hrvati izvan Hrvatske – identitet, sustav i povezanost” te “Kultura, jezik i identitet”, uz konferenciju Med&X Annual Biomedical Forum 2026.

Istoga dana bit će izvedene i kazališne predstave među kojima “Tamburaški oproštaj” HKC Bunjevačko kolo te “Otac Hercegovine” Dramske skupine pri Osnovnoj školi fra Mijo Čuić iz Bukovice kraj Tomislavgrada.

Srijeda donosi predstavljanje tradicijske baštine Hrvata izvan Hrvatske na Europskom trgu, kao i rasprave o medijima Hrvata izvan domovine te ulozi kapitala povratnika i useljenika iz iseljeništva. Među kazališnim predstavama posebno se ističe “Ćelava pjevačica” u izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Mostaru.

U četvrtak će se raspravljati o temama “Snaga hrvatske mreže – priče koje pokreću prilike” te “Hrvati u susjednim državama: izazovi i perspektive”, dok će petak biti rezerviran za dječje radionice i koncert suvremene glazbe u Hrvatskoj matici iseljenika.

Manifestacija će biti zatvorena u nedjelju, 31. svibnja, simboličnim upućivanjem pisma i razglednice s prigodnom poštanskom markom “Tjedan Hrvata izvan Republike Hrvatske”.

Prema najavama organizatora, na prvom izdanju Tjedna Hrvata izvan Hrvatske očekuje se gotovo tisuću sudionika iz inozemstva, čime ova manifestacija već u svom premijernom izdanju potvrđuje važnost očuvanja hrvatskog identiteta i povezivanja Hrvata diljem svijeta.

Pročitaj članak

Kamere i radari na svakom koraku: Evo koje prekršaje policija najviše kažnjava ovog ljeta

Tijekom ljetne sezone na cestama širom Bosne i Hercegovine tradicionalno se pojačavaju kontrole prometa, a vozače i ove godine čekaju visoke kazne za najčešće prekršaje poput nekorištenja pojasa, korištenja telefona ili prebrze vožnje, piše Klix.ba.

Prema Zakonu o osnovama sigurnosti prometa na cestama u BiH, nekorištenje sigurnosnog pojasa kažnjava se novčanom kaznom od 100 do 300 KM, uz jedan kazneni bod. Ista kazna predviđena je i za vozače koji tijekom vožnje koriste mobilni telefon. 

Međutim, prijedlog novog Zakona o osnovama sigurnosti prometa na cestama jeste da se pooštre sankcije za one koji koriste mobitel pri upravljanju vozilom ili ne koriste sigurnosni pojas. Naime, sankcija za korištenje mobitela bi trebala iznositi od 200 do 400 KM, odnosno od 400 do 2.000 KM ako je izazvana prometna nesreća prilikom korištenja mobitela. 

Visoke kazne predviđene su i za prekoračenje brzine. Za vožnju iznad ograničenja više od 20 do 30 km/h kazna iznosi od 100 do 300 KM, dok za prekoračenje veće od 30 km/h slijedi kazna od 400 do čak 1.000 KM. 

Uz novčanu sankciju, vozačima u težim slučajevima prijeti i zabrana upravljanja vozilom u trajanju od dva do šest mjeseci, kao i dodatni kazneni bodovi. Prema novim izmjenama Zakona o osnovama sigurnosti prometa, za obijesnu vožnju kao sankcija može se trajno oduzeti vozilo ili izreći novčana sankcija u iznosu od 2.000 do 3.000 KM, kao i zaštitna mjera upravljanja vozilom u trajanju od šest mjeseci te izricanje dva kaznena boda. 

Tijekom ljeta policija posebno pojačava kontrole na magistralnim pravcima, autocestama i turističkim rutama, pa se vozačima savjetuje dodatni oprez, naročito zbog sve većeg broja kamera i automatskih sistema za nadzor prometa.

Pročitaj članak

Ljetovanje na Jadranu sve skuplje: Sedam dana za obitelj i do 4 tisuće eura

Ministar turizma Republike Hrvatske Tonči Glavina već neko vrijeme upozorava kako je Hrvatska postala jedna od najskupljih mediteranskih destinacija. Posebno je naglasio da su cijene ljetovanja od 2020. godine porasle za oko 50 posto, zbog čega je turistički sektor pozvao na korekciju marži i razumno formiranje cijena uoči još jedne turističke sezone, piše Dnevno.hr.

Unatoč upozorenjima, cijene odmora na Jadranu i ove godine nastavljaju rasti, a trošak ljetovanja za četveročlanu obitelj ovisi prvenstveno o vrsti smještaja, lokaciji i terminu putovanja.

Prema procjenama, obitelj s dvoje djece za sedam dana odmora u hotelu s tri do četiri zvjezdice i polupansionom tijekom lipnja mora izdvojiti oko 2.990 eura. Oni koji se odluče za privatni smještaj u istom razdoblju proći će nešto povoljnije pa će za sedam dana odmora trebati oko 2.040 eura.

Srpanj tradicionalno donosi još više cijene. Hotelski smještaj za obitelj tada u prosjeku doseže oko 3.460 eura, dok apartmanski smještaj stoji oko 2.590 eura. U kolovozu su cijene dodatno više pa sedam dana u hotelu može doseći i 3.720 eura, dok se apartmani uglavnom kreću oko 2.590 eura.

Ipak, u pojedinim dijelovima Dalmacije još se mogu pronaći pristupačnije opcije. U Zadru se primjerice apartmani tijekom kolovoza nude već od oko 850 eura za sedam dana, premda je popunjenost smještajnih kapaciteta vrlo visoka.

Kada je riječ o Dalmaciji, na cijene snažno utječe sama lokacija. Hvar i Dubrovnik već su godinama sinonim za luksuzni turizam, a posljednjih godina tom se trendu pridružio i Split sa svojom okolicom. S druge strane, u zaleđu Dalmacije još postoje znatno povoljnije opcije za prosječne obitelji.

U Splitu i okolici cijene apartmana kreću se od 80 pa sve do čak 5.000 eura po noćenju, ovisno o ekskluzivnosti lokacije i sadržajima. Hotelski smještaj za četveročlanu obitelj na tom području često prelazi 3.500 eura za sedam dana. U manjim mjestima poput Selina kod Starigrada kuće za odmor mogu se pronaći već za oko 120 eura po noćenju.

Na Makarskoj rivijeri cijene smještaja variraju od 60 eura pa sve do 2.000 eura po noćenju. Sve popularniji oblik odmora među obiteljima postaju kampiranje i mobilne kućice. Deset dana takvog odmora u Dalmaciji može stajati oko 700 eura, posebno ako se rezervacija napravi na vrijeme.

Turisti koji žele proći povoljnije savjetuju se da biraju mjesta udaljenija od velikih turističkih središta, primjerice naselja u šibenskom ili zadarskom zaleđu.

Ni Istra nije iznimka kada je riječ o visokim cijenama. Luksuzni hoteli u Rovinju i Poreču za sedmodnevni boravak traže između 2.500 i 3.800 eura pa i više. Obiteljski hoteli s tri i četiri zvjezdice u Puli, Umagu i Rapcu nešto su pristupačniji te se cijene kreću između 1.200 i 2.100 eura za sedam dana.

Privatni apartmanski smještaj u Medulinu, Fažani i Puli uglavnom stoji između 700 i 1.300 eura za tjedan dana, dok se u manjim mjestima poput Barbana apartmani još mogu pronaći već od 60 eura po noćenju.

Sve veći troškovi ljetovanja tako postaju ozbiljan izazov za domaće goste, ali i upozorenje turističkom sektoru da bi pretjerano podizanje cijena moglo dugoročno utjecati na konkurentnost Hrvatske na Mediteranu.

Pročitaj članak