Poslušajte novu pjesmu Marka Perkovića Thompsona ‘Nepročitano pismo’

Kako je i najavljeno, na službenom YouTube kanalu i društvenim mrežama Marka Perkovića Thompsona u ponedjeljak, 10. veljače u 19 sati objavljena je nova pjesma “Nepročitano pismo”. Vrijeme objave ima svoju simboliku.

“I na taj način objave želimo simbolično odati počast banu Petru Zrinskom koji je večer prije smaknuća njega i Fran Krste Frankopana (brata supruge Ane Katarine), pišući oproštajno pismo davne 1671. godine, u 19 sati dovijeka pozdravio svoju voljenu suprugu Katarinu”. Poručio je to menadžment Marka Perkovića Thompsona.

Podijeli na:

Incident na Gradskom groblju Masline u Mostaru

Na Gradskom groblju Masline u Mostaru dogodio se incident koji je izazvao zgražanje među posjetiteljima grobova

Dvoje odraslih ljudi, bez obzira na primjerenost takvog ponašanja, doveli su svoje pse na groblje i pustili ih da skaču po grobovima, dok su oni mirno šetali.

Na redakciju portala Bljesak.info stigao je e-mail umirovljenice, koja je svjedočila ovom incidentu. U svom pismu, umirovljenica izražava razočaranje zbog nedostatka osnovne kulture i poštovanja prema preminulima, ističući zabrinutost zbog ponašanja koje nije u skladu s tišinom i pijetetom koji groblje zahtijeva. 

„Ostala sam šokirana i zgrožena ponašanjem dvoje odraslih ljudi. Oni su na groblje doveli dva psa koje su pustili da skaču oko i po grobovima, dok su oni lagano šetali. Nije mi jasno kako netko može biti tako nekulturan i bez trunke poštovanja prema ovom svetom mjestu“, navodi se u mailu.

Umirovljenica je dodatno izrazila žaljenje što nije uspjela zabilježiti ovaj neprimjereni trenutak kamerom, kako bi pokazala širijoj javnosti s kakvim susjedima su ljudi prisiljeni dijeliti prostor. Također, u svom e-mailu predložila je postavljanje ploče na ulazu u groblje koja bi zabranjivala uvođenje pasa, smatrajući da bi to moglo spriječiti slične situacije u budućnosti.

„Možda bi trebalo na ulaz groblja staviti tablu o zabrani uvođenja pasa, jer očito pojedinci nemaju osnovnu kulturu“, zaključila je umirovljenica, nadajući se da će odgovorne osobe poduzeti korake kako bi se očuvala dostojanstvenost groblja i osigurao veći respekt prema preminulima.

Ovaj incident otvara širu raspravu o poštovanju osnovnih kulturnih normi u društvu i potrebi za očuvanjem mjesta koja zahtijevaju tišinu i pijetet, poput groblja, od neprihvatljivih ponašanja, također se može prenijeti i na parkove gdje se igraju djeca ili nogostupe gdje svakodnevno vidimo “ukrase” od životinja.

Podijeli na:

Započela Međužupna liga Hercegovine

Prvo kolo Međužupne lige Hercegovine odigrano je u nedjelju, 9. veljače, u sportskim dvoranama u Čapljini i Čitluku

Međužupna liga sportski je susret mladih predstavnika hercegovačkih župa koji se tradicionalno okupljaju već 23 godine zaredom, a ovogodišnji susret okuplja čak 16 sportskih ekipa, piše Pogled.ba.

U prvom kolu odigrano je osam utakmica, a rezultati su sljedeći: 

Skupina A

  • Župa Gospe od Zdravlja Neum – Župa sv. Tome apostola Mostar 6:5 
  • Župa sv. Mihovila Prenj – Župa sv. Tome apostola Mostar 2:3 
  • Župa Svih Svetih Aladinići – Župa Gospe od Zdravlja Neum 2:7 
  • Župa sv. Mihovila Prenj – Župa Svih Svetih Aladinići 6:1 
Skupina B

  • Župa sv. Mateja Mostar – Župa sv. Stjepana Čerin 2:4 
  • Župa Gradina – Mučeništvo sv. Ivana Krstitelja – Župa Presvetog Srca Isusova Bijelo Polje 6:0 
  • Župa Presvetog Srca Isusova Bijelo Polje – Župa sv. Mateja Mostar 1:3 
  • Župa Gradina – Mučeništvo sv. Ivana Krstitelja – Župa sv. Stjepana Čerin 0:2 
Skupina A svoje je nogometne susrete odigrala u čapljinskoj dvorani, dok se skupina B natjecala u dvorani u Čitluku. 

„Iskreno zahvaljujem gradonačelnici Čapljine Ivi Raguž, načelniku Općine Čitluk Marinu Radišiću, direktoru sportskog centra Čapljina Kristijanu Vujnoviću i direktoru sportskog centra Čitluk Tomislavu Bevandi na srdačnoj dobrodošlici i ustupanju sportskih dvorana za naše tradicionalne susrete. 

Svim prijavljenim ekipama, kao i njihovim župnicima, zahvaljujem na dugogodišnjem povjerenju i podršci ovom sportskom događaju. Nadam se da će se sve utakmice odigrati u sportskom i kršćanskom duhu!“ – izjavio je don Branimir Bevanda, organizator Međužupne lige Hercegovine. Sljedeći susreti planirani su tijekom sljedećih nekoliko tjedana u istim dvoranama.

 
 
 
Podijeli na:

SKANDAL Predsjedništvo BiH financiralo spomenik optuženiku za ratne zločine

Financiranje spomenika Mehmedu Alagiću otvara pitanje selektivnog pristupa ratnim zločinima, izazivajući osude i narušavajući međunacionalne odnose u BiH 


Iz pričuve Predsjedništva BiH u 2024. godini financirana je izgradnja spomenika generalu bošnjačke Armije BiH Mehmedu Alagiću, koji je bio optužen za ratne zločine nad Hrvatima u središnjoj Bosni, ali presudu nije dočekao jer je preminuo 2003. godine. Član Predsjedništva BiH Željko Komšić odobrio je 10.000 KM za izgradnju spomenika u okviru donacija iz tekuće pričuve te je čak nazočio otvaranju ovoga spomen-obilježja. Ovaj potez izazvao je ranije brojne osude, uključujući onu američkog Veleposlanstva u BiH, koje je podizanje spomenika ocijenilo "uvredom za žrtve i njihove obitelji". Iz Veleposlanstva su naglasili da građani BiH zaslužuju bolje nego da se osobi optuženoj za ratne zločine odaje počast podizanjem grandioznog spomenika na Vlašiću, piše Večernji list BH.

General Mehmed Alagić bio je zapovjednik 3. korpusa Armije BiH te Operativne skupine Krajina, unutar čije su nadležnosti počinjeni brojni zločini nad Hrvatima u središnjoj Bosni. S Enverom Hadžihasanovićem i Amirom Kuburom, Alagić je pred Haaškim sudom bio optužen za ratne zločine. Hadžihasanović i Kubura na kraju su pravomoćno osuđeni, dok je Alagić umro prije donošenja presude. Među najtežim zločinima koji su počinjeni u njegovoj zoni odgovornosti su masakri u Buhinim Kućama, Križančevu Selu i Bikošima. U Bikošima su 8. lipnja 1993. snage 7. muslimanske brdske brigade, 306. brdske brigade i strani borci iz islamskih zemalja – mudžahedini ubili tridesetak Hrvata, uključujući civile i pripadnike HVO-a koji su se prethodno predali. Četvorica su ranjena, a jedan od preživjelih poslije je svjedočio o strijeljanju kojem je prisustvovao. U Križančevu Selu kod Viteza 22. prosinca 1993. pripadnici Armije BiH ubili su 64 hrvatska civila i vojnika HVO-a, uključujući žene i starce. Svjedoci su opisali brutalne egzekucije i paljenje kuća. 

U Buhinim su Kućama 9. siječnja 1994. pripadnici Armije BiH likvidirali 27 Hrvata, pri čemu su mnoge žrtve bile zarobljeni vojnici HVO-a i civili. Ovi zločini ostali su bez odgovarajuće kazne. Oštre reakcije na financiranje spomenika stigle su i iz Kluba Hrvata u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH. Iz HDZ-a BiH poručili su kako je podizanje spomenika "izravno ponižavanje hrvatskih žrtava, posebice u središnjoj Bosni, koje još nisu dočekale pravdu". Naglasili su da su pripadnici Armije BiH, uz potporu stranih boraca, u toj regiji počinili ritualna ubojstva, strijeljali zarobljene vojnike i civile te oskvrnavili franjevački samostan u Gučoj Gori. Posebno su kritizirali ulogu Željka Komšića, koji je nazočio otvaranju spomenika Alagiću. - U činu podizanja spomenika generalu Alagiću, optuženom za ratni zločin po zapovjednoj odgovornosti, sudjelovao je i član Predsjedništva BiH Željko Komšić, iz redova Armije BiH, koji je svojim dolaskom uveličao sramni događaj na Vlašiću - naveli su tada. Predstavnici hrvatske strane također su naglasili da ovakvi potezi narušavaju povjerenje među narodima u BiH i dodatno otežavaju proces pomirenja. 

Upozorili su da se hrvatske žrtve zaboravljaju te da vlasti ne smiju tolerirati selektivan pristup prošlosti. - Ovo je još jedan dokaz da se prava Hrvata u BiH sustavno zanemaruju, dok se istodobno glorificiraju osobe s upitnom prošlošću. Hrvatski narod u BiH neće šutjeti na ovakve provokacije - naveli su hrvatski politički predstavnici. Američko Veleposlanstvo pozvalo je vlasti u BiH da promoviraju "međusobno poštivanje i okružje u kojem će se svaki građanin osjećati kao kod svoje kuće", dok je Misija OESS-a u BiH pozvala sve strane da izbjegavaju poteze i retoriku koji podrivaju povjerenje i pomirenje među narodima.

Šutnja ICTY-a 
Osim financiranja spomenika Mehmedu Alagiću, Komšić je kroz sredstva iz pričuve Predsjedništva BiH dodijelio 30.000 KM Memorijalnom centru Srebrenica za projekt "Genocid kroz historiju i lične predmete", 10.000 KM Općini Bužim za manifestaciju "Slobodarski dani viteškog grada Bužima" te manje iznose za pojedinačne projekte i inicijative. Među njima je i uplata od 2000 KM Azri Zornić za odlazak na ročište u Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu, kao i podrška Klubu borilačkih vještina "Gazija" iz Sarajeva. 

Financiranje spomenika Mehmedu Alagiću iz sredstava Predsjedništva BiH još jednom je otvorilo pitanje selektivnog pristupa ratnim zločinima. Dok se pojedine ratne zločine procesuira i osuđuje, druge se ignorira ili čak veliča kroz financiranje spomenika osobama kojima se sudilo pred ICTY-ju, koji pak o tome šuti.


Podijeli na:

Doktori u Sloveniji više neće moći raditi u javnim bolnicama i privatnim klinikama

Slovenija je pokrenula reformu zdravstvenog sustava kojom želi ograničiti dvojni rad liječnika u javnim bolnicama i privatnim poliklinikama

Prema novom prijedlogu zakona, liječnici zaposleni u javnim ustanovama više neće moći istovremeno raditi i u privatnim klinikama, osim u iznimnim slučajevima. Vlada se nada da će tako bolje iskoristiti postojeće resurse u javnom sektoru, dok iz liječničke komore i sindikata upozoravaju da će to dovesti do odlaska stručnjaka u privatni sektor, gdje su plaće znatno više.

Cilj je efikasnost i transparentnost

Ministrica zdravstva Valentina Prevolnik Rupel istaknula je kako je prijedlog zakona usmjeren na povećanje efikasnosti i pravednosti u zdravstvenom sustavu.

  • Prijedlog zakona usmjeren je na bolju preglednost i transparentnost našeg zdravstvenog sustava. Cilj je povećanje efikasnosti i pravednosti za pacijente - kazala je Prevolnik Rupel.

Dok vlada vjeruje da će ograničavanje privatne prakse liječnika omogućiti bolju dostupnost usluga u javnim bolnicama, kritičari upozoravaju da bi to moglo rezultirati suprotnim učinkom.

Stručnjaci odlaze u privatni sektor

Jedan od primjera je ginekolog Leon Meglič, koji je dao otkaz u državnom Kliničkom centru kako bi se potpuno posvetio radu u privatnoj poliklinici.

  • Sa suprugom sam izgradio ovaj Centar gdje radimo ambulantne operacije, investicija je bila golema, sad ne mogu to napustiti, a ne mogu raditi tu i tamo, odlučio sam ondje dati otkaz - objasnio je Meglič.

Slično planiraju učiniti i brojni drugi liječnici, što bi dodatno otežalo situaciju u javnom zdravstvu, koje se već sada suočava s velikim deficitom liječnika i štrajkovima. Trenutačno nedostaje čak 1300 liječnika, upozoravaju u liječničkoj komori.

  • Kolege koji trenutačno rade u sistemu javnog zdravstva i zbog svoje specijalnosti nude usluge na tržištu, napustit će javni sektor i raditi u privatnom. Tako će privatne poliklinike imati više zaposlenih stručnjaka, a javno zdravstvo će dodatno osiromašiti, produžit će se liste čekanja - upozorila je predsjednica Liječničke komore Slovenije Bojana Beović.

Vlada želi spriječiti preusmjeravanje pacijenata

Jedan od glavnih problema koji Vlada Roberta Goloba želi riješiti je praksa preusmjeravanja pacijenata iz državnih bolnica u privatne poliklinike, gdje dodatno plaćaju za medicinske usluge. Novi zakon, koji je trenutačno u parlamentarnoj proceduri, predviđa i povezivanje bolnica i odjela, nagrađivanje medicinskih djelatnika za dodatni rad te mjerenje učinkovitosti zaposlenih.

  • Za svaki dodatni posao ili angažman izvan bolnice potrebna je suglasnost. Iznimno mogu dodatno raditi u sklopu ekipa za zaštitu i spašavanje, policije, vojske - istaknula je Jasna Humar iz Direkcije za zdravstvenu sigurnost Ministarstva zdravstva.

Podijeljena javnost

Ova reforma izazvala je podijeljene reakcije među građanima. Dok neki podržavaju zakon smatrajući da je trebalo ranije uvesti strože regulacije, drugi ga vide kao ograničavanje prava na rad.

  • Ne možete liječnike prisiliti da rade u jednom ili drugom sektoru, to je protuustavno. Ako žele - neka rade. Liste čekanja u javnom sektoru su preduge, ali kod privatnika na pregled dođete odmah - komentiraju Slovenci.

Slično kao u Hrvatskoj, slovensko javno zdravstvo suočava se s dugim listama čekanja, što pacijente često tjera da pomoć potraže u privatnim klinikama. Liječnici također biraju privatni sektor, gdje su primanja znatno veća.

  • Radio sam puno, 110 posto sigurno, i za taj puni rad, kada usporedim plaće u javnom i privatnom sektoru, omjer je jedan prema tri u korist privatnog sektora - rekao je Meglič.

Unatoč kritikama, slovenska Vlada ne odustaje od reforme i planira njezinu provedbu u idućim mjesecima. Hoće li ovaj zakon poboljšati situaciju ili dodatno pogoršati stanje u javnom zdravstvu, ostaje za vidjeti.

Podijeli na:

Novi zakon o održavanju zgrada u Hrvatskoj: Klime na fasadama postaju zabranjene

Od 1. siječnja na snagu je stupio novi Zakon o upravljanju i održavanju zgrada, koji donosi brojne promjene u načinu na koji se zgrade održavaju i koriste

Među najznačajnijim novostima je zabrana postavljanja klima uređaja i satelitskih antena na ulična pročelja zgrada.

"Na ulična pročelja, koja gledaju na ulice i trgove, neće se smjeti postavljati klime, dok će se na bočna pročelja, terase ili balkone, na spuštenim položajima moći postaviti klima uređaji", izjavio je krajem prošle godine Željko Uhlir, državni tajnik u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, piše Index.

Stroge kazne za nepoštivanje pravila

Oni koji prekrše ovu odredbu suočit će se s visokim kaznama. Izvođači radova kaznit će se iznosima od pet do deset tisuća eura, dok će vlasnici stanova za koje je klima postavljena nepropisno plaćati kazne od tisuću do pet tisuća eura. Provođenje zakona nadzirat će lokalni komunalni redari, a zakon nije retroaktivan, što znači da već postavljeni klima uređaji ne moraju biti uklonjeni.

Međutim, već su se pojavili načini zaobilaženja pravila. "Ako netko sam montira klima uređaj na zid, a nas pozove samo za puštanje u pogon, mi ne možemo znati kad je uređaj montiran. Još nismo imali takvih slučajeva, ali sam čuo da ih već ima", izjavio je Denis Tesar, vlasnik tvrtke za servis i prodaju rashladnih uređaja, za RTL.

Prve kazne su već stigle

Od početka godine već su zabilježene prve prijave protiv onih koji postavljaju klime ili izvode radove bez dozvole. "Već s Novom godinom počele su dojave suvlasnika da se postavlja klima, da se mijenja ograda ili zatvara balkon. Već smo imali jedno rušenje pregradnog zida na balkonu, koje smo uz pomoć komunalnih redara i građevinske inspekcije uspjeli zaustaviti", rekao je Dražen Pomper, koordinator Odbora za informiranje udruge Upravitelj.

Montažeri klima uređaja suočavaju se s brojnim problemima zbog novih pravila. "Ako netko živi na trećem katu, klimu bismo morali postaviti na pod jer instalacije ne smiju biti vidljive po fasadi. To znači da moramo tražiti dozvolu susjeda da provučemo instalacije kroz njihov stan, a ne znam nikoga tko bi to dopustio", objasnio je Tesar.

Masovne ostavke predstavnika suvlasnika

Povećane odgovornosti i moguće kazne dovele su do vala ostavki predstavnika suvlasnika u stambenim zgradama. "Sve više predstavnika daje ostavke. U Osijeku je već oko stotinu predstavnika suvlasnika dalo ostavku, a u Zagrebu će taj broj biti još veći", izjavila je Andrea Markešić, direktorica pravne službe GSKG-a Zagreb.

Stanari koji ostanu bez predstavnika imaju tri opcije: izabrati novog predstavnika među sobom, angažirati profesionalnog upravitelja ili će im upravitelj imenovati prinudnog predstavnika.

Povećani računi za pričuvu

Novim zakonom uvodi se i minimalna visina pričuve od 0,36 eura po kvadratnom metru. "Gradsko stambeno poduzeće će od 1. ožujka početi slati uvećane račune za pričuvu zgradama koje su ispod tog minimuma", rekla je Markešić.

Očekuje se da će novi zakon izazvati dodatne polemike i prilagodbe, a stanari i upravitelji zgrada morat će se prilagoditi novim pravilima koja imaju za cilj poboljšanje vizualnog izgleda zgrada i kvalitete života u urbanim sredinama.

Podijeli na:

Porast broja muslimana u Europi

Islam je druga najveća religija u Europi, s rastućim utjecajem i brojem vjernika koji se značajno razlikuje od države do države. Muslimanske žene u Europi u prosjeku imaju 2,6 djece, dok ne-muslimanske žene imaju prosječno 1,6 djece

Prema podacima Pew Research Centra, muslimani trenutno čine oko 5% ukupne europske populacije, no taj bi se postotak mogao udvostručiti do 2050. godine. Ovaj trend predstavlja značajnu demografsku promjenu koja oblikuje budućnost europskog kontinenta, piše Slobodna Dalmacija.  

Kada je riječ o gradovima, nekoliko europskih metropola ima značajnu muslimansku populaciju. London prednjači s oko 1,3 milijuna muslimana, što čini približno 15% stanovništva grada. Slijedi ga Birmingham s 27% muslimanske populacije, zatim Bradford s 24,7%. U Francuskoj, Pariz i njegova predgrađa dom su za više od 1,7 milijuna muslimana, dok Marseille ima oko 25% muslimanske populacije.

U Njemačkoj, Berlin ima približno 400.000 muslimana, Frankfurt oko 12% muslimanske populacije, dok Hamburg broji oko 88.000 muslimana. U Nizozemskoj, Rotterdam i Amsterdam imaju značajnu muslimansku zajednicu s oko 13% odnosno 11% ukupnog stanovništva. Zapadnoeuropske zemlje pokazuju posebno zanimljive demografske trendove kada je riječ o muslimanskoj populaciji. Francuska prednjači s 8,8% muslimanske populacije, što čini približno 5,7 milijuna stanovnika. Slijedi je Njemačka sa 6,1% (oko 5 milijuna muslimana), dok Nizozemska ima 5,8% muslimanske populacije. Ujedinjeno Kraljevstvo trenutno broji oko 4% muslimanske populacije. 

Demografski trendovi pokazuju da će se ovi postoci značajno povećati u narednim desetljećima. Prema detaljnim istraživanjima i projekcijama, do 2050. godine očekuje se dramatičan porast muslimanske populacije u mnogim europskim zemljama. Švedska bi mogla predvoditi ovaj trend s potencijalnih 30,6% muslimanske populacije u scenariju visoke migracije. 

Njemačka bi mogla doseći gotovo 20% muslimanske populacije, dok bi Ujedinjeno Kraljevstvo moglo imati 16,7% muslimana među svojim stanovništvom. Nekoliko je ključnih faktora koji doprinose ovom demografskom trendu. Prvi i najznačajniji faktor su migracije. U razdoblju između 2010. i 2016. godine, Europa je primila približno 2,5 milijuna muslimana kroz različite migracijske tokove. Ovi migracijski trendovi nastavljaju se i danas, iako s različitim intenzitetom ovisno o geopolitičkim okolnostima i politikama pojedinih država. 

Drugi važan faktor je demografska struktura muslimanske populacije. Prosječna dob muslimana u Europi iznosi 30,4 godine, što je značajno niže od prosječne dobi ne-muslimanske populacije koja iznosi 43,8 godina. Ova razlika u dobnoj strukturi ima značajan utjecaj na stopu rasta populacije i demografske projekcije. Treći ključni faktor je stopa nataliteta. Muslimanske žene u Europi u prosjeku imaju 2,6 djece, dok ne-muslimanske žene imaju prosječno 1,6 djece. Ova razlika u stopi nataliteta značajno utječe na dugoročne demografske trendove i projekcije rasta muslimanske populacije. Integracija muslimanske populacije predstavlja važan društveni izazov za europske države. Mnoge zemlje razvijaju različite pristupe i politike kako bi osigurale uspješnu integraciju, istovremeno poštujući kulturne i vjerske različitosti. 

Ovo uključuje programe jezične integracije, profesionalne edukacije i kulturne razmjene. Ekonomski aspekt također igra važnu ulogu u ovoj demografskoj transformaciji. Muslimanska populacija značajno doprinosi europskoj ekonomiji kroz radnu snagu, poduzetništvo i kulturnu raznolikost. 

Novi izazovi  
Mnoge europske tvrtke prilagođavaju svoje proizvode i usluge kako bi bolje služile rastućoj muslimanskoj populaciji. Čak i u scenariju bez daljnjih migracija, prirodni prirast osigurava kontinuirani rast muslimanske populacije u Europi. Prema trenutnim projekcijama, muslimani će do 2050. godine činiti najmanje 7,4% ukupnog stanovništva Europe. 

Trenutno, muslimanska populacija u EU, Švicarskoj i Norveškoj broji oko 25,8 milijuna vjernika, što čini približno 4,9% ukupnog stanovništva. Ovaj demografski trend predstavlja jednu od najznačajnijih društvenih promjena u suvremenoj Europi. Posebno je izražen u zapadnoeuropskim zemljama, gdje se očekuje najveći rast muslimanske populacije u nadolazećim desetljećima. 
Podijeli na:

U FBiH će ipak dozvoliti da se radi 16 nedjelja u godini?

Ministar trgovine Federacije Bosne i Hercegovine, Amir Hasičević, razmatra mogućnost donošenja nove regulative koja bi omogućila trgovinama rad 16 nedjelja u godini, po uzoru na praksu u susjednoj Hrvatskoj

Ova inicijativa dolazi nakon što su brojne općine podnijele zahtjeve za izuzeće od zakona o neradnoj nedjelji. Podsjetimo, Orašje je već dobilo takvo izuzeće, a Ministarstvo je potom donijelo pravilnik kojim su određeni kriteriji koje općine moraju ispuniti da bi dobile ovo pravo, piše Avaz.

Utjecaj zakona na promet i ekonomiju  Zakon o neradnoj nedjelji stupio je na snagu prije nekoliko mjeseci, a prema podacima trgovaca dostavljenih Upravi za neizravno oporezivanje BiH, primjetan je pad prometa u trgovinama širom Federacije. Poslodavci upozoravaju da je zabrana rada nedjeljom dovela do smanjenja prihoda, dok se broj kupaca smanjio, posebno u manjim sredinama gdje su trgovine ključni pokretač lokalne ekonomije.  

Zbog ovih negativnih posljedica, Ministarstvo traži "izlaznu strategiju". No, potpuno ukidanje zakona smatralo bi se priznanjem neuspjeha, zbog čega se razmatra kompromisno rješenje – određivanje ograničenog broja nedjelja tijekom godine kada bi trgovine mogle raditi.  

Kriteriji za izuzeće  Prema predloženom rješenju, općine koje žele omogućiti rad trgovina nedjeljom morat će zadovoljiti nekoliko kriterija, među kojima se ističu dokaz o potencijalnoj ekonomskoj šteti koju bi neradna nedjelja mogla izazvati, te suglasnost trgovaca i građana s takvom odlukom.  

Očekuje se da će ovaj prijedlog izazvati daljnje rasprave među političkim strankama i javnošću. Dok neki građani smatraju da bi rad nedjeljom mogao negativno utjecati na obiteljske vrijednosti i socijalni život, drugi ističu ekonomske prednosti koje bi ova mjera donijela trgovcima i lokalnim zajednicama.   

U narednim tjednima bit će poznato hoće li Federacija BiH krenuti putem Hrvatske i uvesti 16 radnih nedjelja godišnje kao kompromisno rješenje između ekonomskih potreba i socijalnih benefita neradne nedjelje.

Podijeli na:

Blaženi Alojzije Stepinac – svjetionik vjere i hrabrosti

Danas, 10. veljače, Katolička crkva slavi blagdan blaženog Alojzija Stepinca, jednog od najvoljenijih hrvatskih mučenika i blaženika

Njegov život obilježen je nepokolebljivom vjerom, moralnim integritetom i neustrašivim zalaganjem za pravdu. Unatoč progonima i nepravdama kojima je bio izložen, ostao je vjeran Bogu, Crkvi i svom narodu, pišu Goranci online.

Život posvećen Bogu i domovini

Alojzije Stepinac rođen je 8. svibnja 1898. godine u selu Brezariću kraj Krašića. Nakon školovanja i sudjelovanja u Prvom svjetskom ratu, odlučio je slijediti Božji poziv te se posvetio svećeničkom životu. Za svećenika je zaređen 1930. godine, a već 1934. postao je nadbiskup koadjutor Zagrebačke nadbiskupije. Nedugo zatim, 1937. godine, preuzeo je službu zagrebačkog nadbiskupa.

Kroz svoju pastirsku službu, Stepinac se zalagao za jedinstvo, ljubav i pomoć potrebitima. U teškim ratnim vremenima Drugog svjetskog rata neustrašivo je branio progonjene – Židove, Srbe, Rome i sve ugrožene, pružajući im zaštitu i pomoć. Njegova djela humanosti svjedoče o njegovoj svetosti i velikom srcu.

Progon od strane komunističkih vlasti

Nakon završetka Drugog svjetskog rata, dolaskom komunističkog režima na vlast, Stepinac je postao simbol otpora totalitarnom sustavu. Komunističke vlasti željele su slomiti Katoličku crkvu i njezin utjecaj u društvu, a Stepinac, kao njezin duhovni vođa, bio im je glavna prepreka.

Godine 1946. montiran je politički proces protiv njega, u kojem je nepravedno osuđen na 16 godina zatvora i prisilnog rada pod optužbama za „suradnju s okupatorima“. Suđenje je bilo farsa, vođeno bez pravih dokaza, a cilj je bio diskreditirati Crkvu i ukloniti njezina duhovnog vođu. Stepinac je najprije bio zatvoren u lepoglavskoj kaznionici, a kasnije stavljen u kućni pritvor u rodnom Krašiću, gdje je ostao sve do svoje smrti 10. veljače 1960. godine.

Unatoč izolaciji i teškim uvjetima, Stepinac je ostao nepokolebljiv u vjeri. Komunističke vlasti nisu uspjele slomiti njegov duh ni njegovu odanost Bogu i Crkvi. Njegova patnja i hrabrost bile su svjedočanstvo njegove svetosti.

Blaženstvo i nada u kanonizaciju

Papa Pio XII. imenovao ga je kardinalom 1952. godine, prepoznavši njegovu duhovnu snagu i hrabrost. Njegova beatifikacija dogodila se 1998. godine, kada ga je papa Ivan Pavao II. proglasio blaženim tijekom posjeta Hrvatskoj. Tom prilikom, Sveti Otac je istaknuo Stepinčevu neustrašivu obranu vjere i ljudskih prava.

Danas, blaženi Alojzije Stepinac ostaje uzor hrabrosti, nepokolebljive vjere i ljubavi prema bližnjima. Njegov blagdan, Stepinčevo, prilika je da se prisjetimo njegove svetosti i ustrajnosti u teškim vremenima. Mnogi vjernici diljem Hrvatske i svijeta mole za njegovo proglašenje svetim, s čvrstim uvjerenjem da je njegov život bio svijetli primjer kršćanskog svjedočanstva.

Blaženi Alojzije Stepinac, moli za nas!

Podijeli na:

Don Krešo Puljić: Brak je Božje remek-djelo koje ne može biti u krizi

Don Krešo Puljić, dugogodišnji župnik sv. Tome apostola na Bijelom Brijegu koji sada pastoralno djeliuje u župi Dračevo koji je i povjerenik za pastoral obitelji u hercegovačkim biskupijama, podijelio je svoja razmišljanja o braku, obiteljskim vrijednostima i izazovima suvremenog društva

Rođen 1955. u Dolovima, župa Rotimlja kod Stoca, don Krešo je kroz svoje bogato pastoralno djelovanje ostavio dubok trag u Crkvi i zajednici. Nakon školovanja u Splitu i studija teologije u Sarajevu, zaređen je za svećenika 1981. godine. Njegov rad u Caritasu i kao župnika u Mostaru, a kasnije i na Bijelome Brijegu, obilježio je njegovu posvećenost pomaganju vjernicima. Danas služi u župi Dračevo te aktivno promiče obiteljske vrijednosti, piše Katolički tjednik.

Brak u suvremenom svijetu

Don Krešo naglašava kako brak nije u krizi, već su u krizi oni koji ga sklapaju nedostojno i nevaljano. Istaknuvši da je Svjetski dan braka nastao 1983. iz inicijative katoličkih Svjetskih bračnih susreta, podsjetio je na njegovu svrhu - promoviranje vrijednosti sakramentalnog zajedništva između muža i žene.

Osvrnuo se i na problem legalizacije istospolnih zajednica, istaknuvši da brak može biti isključivo između muškarca i žene, kako je to Bog odredio. Upozorio je na opasnosti rodne ideologije koja razdvaja rod od biološkog spola te naglasio da Crkva braneći brak zapravo brani autentičnu antropologiju čovjeka.

Priprema za brak i izazovi modernih veza

Govoreći o krizama muškosti i očinstva, don Krešo je naglasio kako mladi danas odgađaju brak, a duge veze i kohabitacija postaju čest oblik života. Smatra da je predbračna čistoća najbolja priprema za sretan sakramentalni brak te da bi Crkva trebala više raditi na edukaciji mladih kroz sustavne programe poput Teen STAR-a, koji je u njegovim župama imao uspjeha.

Ukazao je i na problem brzopoteznih tečajeva priprave za brak, koji nisu dovoljni za kvalitetnu pripremu budućih supružnika. Predlaže uvođenje ženidbenog katekumenata, sličnog krsnom katekumenatu, koji bi trajao oko godinu dana i omogućio dublje razumijevanje bračne zajednice.

Nada u obnovu obiteljskih vrijednosti

Don Krešo vjeruje da se promjene mogu postići kroz bolju pastoralnu skrb, katehezu i odgoj mladih u duhu poštivanja i odgovornosti. Citirajući papu Franju, naglašava da brak nije samo ceremonija ili društveni događaj, već stvarnost s točno određenom vrijednošću.

Kritizirao je i mladenački strah od braka pod izgovorom nesigurnosti i teških vremena. Smatra da se mladi previše oslanjaju na "razboritost", a zapravo odugovlače donošenje važnih životnih odluka.

Njegova poruka mladima je jasna: brak i obitelj su evanđelje života koje treba naviještati i živjeti. Potrebno je hrabro se odazvati Božjem pozivu i graditi život na čvrstim temeljima ljubavi i vjere.

Cijeli intervju možete pročitati na stranicama Katoličkog tjednika.

Podijeli na:

VIDEO Oskvrnut glavni oltar Bazilike svetog Petra u Vatikanu

Muškarac je oskrnavio glavni oltar bazilike Svetog Petra u Vatikanu popevši se na njega i bacivši na tlo šest svijećnjaka koji su bili na oltaru

Nakon što je bacio svijećnjake, muškarac je počeo skidati oltarnik što je vidljivo na videu objavljenom na društvenim mrežama. Počinitelja su potom brzo uhitili agenti sigurnosti.

Osumnjičenika, rumunjskog porijekla, uhitila je vatikanska policija, nakon čega su ga identificirali i podigli optužbe agenti Vatikanskog inspektorata.

“Ovo je epizoda osobe s ozbiljnim mentalnim teškoćama, koju je pritvorila vatikanska policija, a zatim je stavila na raspolaganje talijanskim vlastima”, rekao je direktor Tiskovnog ureda Svete Stolice Matteo Bruni za ANSA-u.

Prema izvještaju muškarac je uhićen jer se aktivirao alarm bazilike kada je stao na oltar. 2023. godine zabilježen je sličan incident kada se muškarac popeo na veliki oltar i razodjenuo se nakon čega je također uhićen.

Podijeli na:

Željeznice traže više od 100 radnika

Željeznice Federacije Bosne i Hercegovine objavile su natječaj za prijem više od stotinu novih radnika na neodređeno vrijeme

Među otvorenim pozicijama, značajan broj odnosi se na Hercegovinu.

Otvorene pozicije u Mostaru: 

  1. Putnički blagajnik i informativni radnik u Transportno-komercijalnoj službi 
  2. Mašinovođa otvorene pruge III. ranga 
  3. Pružni radnik u Službi za građevinske poslove 
  4. Manevrista-skretničar u Službi za organizaciju i sigurnost prometa 
  5. Elektromehaničar u Službi za elektro vuču 
  6. Čuvar-zaštitar u Službi za pravne, kadrovske i opće poslove  

Otvorene pozicije u Čapljini: 

  1. Magaciner-kolski u Transportno-komercijalnoj službi 
  2. Zavarivač u Radionici Prometnog poslovnog područja Mostar 
  3. Bravar u Radionici za održavanje šinskih vozila  
Otvorene pozicije u Konjicu i Jablanici:

  1. Pružni radnik u Službi za građevinske poslove  
  2. Kosinski pružni radnik u Službi za građevinske poslove 
Opis radnih mjesta, potrebne kvalifikacije i način prijave dostupni su na službenoj web stranici Željeznica FBiH. 

Podijeli na:

Hercegovka položila trajne zavjete i ušla u jedan od najstrožih samostana


U samostanskoj crkvi Karmela Majke Božje Bistričke i blaženog Alojzija Stepinca u Mariji Bistrici, 7. veljače 2025. godine, u svečanoj atmosferi, sestra Benedikta od Milosrdnog Lica (Slavica Šutalo), rodom iz Stoca, položila je svoje doživotne zavjete, trajno se posvetivši Bogu i karmelskom pozivu. Ovaj značajan trenutak u njezinu životu odražava duboku predanost Božjoj volji i životu u klauzuri, posvećenom molitvi, šutnji i zajedništvu sa sestrama, piše StolacCity.

Obred zavjeta predvodio je pomoćni zagrebački biskup mons. Mijo Gorski, uz prisutnost mnogih svećenika, časnih sestara, obitelji i prijatelja, koji su svojim prisustvom poduprli sestru Benediktu na njezinu putu posvećenja. Među nazočnima bio je i o. Stanko Pažin, koji je tom prigodom rekao: „Bogu hvala za još jednu sestru u velikoj karmelskoj obitelji“, ističući važnost njenog poziva i zajedništva u karmelskoj obitelji.

S. Benedikta je svoj put u Karmelu započela 15. siječnja 2017. godine, a redovnički habit obukla 17. siječnja 2018., čime je započela novicijat. Privremene zavjete položila je na blagdan Svijećnice, 2. veljače 2020. godine, a sada, s doživotnim zavjetima, potpuno se posvetila Božjoj volji, slijedeći put karmelskog posvećenja života.

Karmelski poziv život je posvećen molitvi i šutnji, ali i život zajedništva, radosti i međusobne pomoći. Sestra Benedikta svojim primjerom odražava poziv karmelskih monahinja koje žive u klauzuri – fizički odijeljenom prostoru, u kojem se povlače od vanjskog svijeta, posvećujući se samo Bogu. Klauzura nije samo prostor, ona je način života koji omogućuje duhovnu povezanost s Bogom, braćom i sestrama u zajedništvu molitve i života. 

Karmelska obitelj živi s jasnim pozivom – biti s Gospodinom dan i noć, slijedeći primjer Marije koja u svome srcu čuva Božju Riječ i kontemplira Njegovu prisutnost. Klauzura je mjesto gdje se svaka od sestirom posvećuje molitvi i tišini, izgrađujući unutarnju slobodu i odricanje za spasenje svijeta. Prema riječima pape Ivana Pavla II., klauzura nije samo asketsko sredstvo, već prostor zajedništva i sjedinjenja s Gospodinom, mjesto gdje se proživljavaju evanđeoske vrijednosti u potpunosti.

Put sestre Benedikte od Milosrdnog Lica počeo je u Stocu, gdje je rođena 23. rujna 1976. godine kao najmlađe od petero djece. Djetinjstvo je provela u Metkoviću, a nakon završene gimnazije upisala je studij povijesti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Poslije toga radila je kao profesorica povijesti, a zatim kao odgojiteljica u Učeničkom domu Paola di Rossa u Dubrovniku. Međutim, njezino srce pozvalo je na drugačiji put – put redovničkog života. Karmelska zajednica, život posvećen molitvi i šutnji, postala je njezina prava sudbina, a danas je, predavši svoj život Bogu, postala doživotna članica Karmela Majke Božje Bistričke.

Njena predaja Bogu, njezina posveta života u klauzuri, svjedoči o snazi vjere i ljubavi prema Kristu, koji je pozvao na radikalnu žrtvu života u Njegovu službu. Sestra Benedikta svojim životom pokazuje da su odricanje i tišina, iako zahtjevni, ujedno izvor velike unutarnje slobode i spokoja. Neka njezina predanost bude nadahnuće svim vjernicima da se posvete Bogu, kao i svima onima koji traže mir u zajedništvu s Njim.
Podijeli na:

Pola stoljeća ljubavi, vjere i obitelji: Zlatni pir Kate i Anđelka

Rođeni iste godine, u istoj župi u Gorancima, sudbina je već tada počela krojiti njihovu zajedničku sudbinu


Kada se pogleda u prošlost, na trenutke kada su se kročili prvi koraci na zajedničkom putu, čini se kao da je vrijeme stajalo. Iako je prošlo pet desetljeća, ljubav, vjera i obitelj koje su izgradili, ostale su neizmijenjene, snažne i trajne. Kata i Anđelko Aničić, slave 50 godina braka – zlatni pir – i to baš na istom mjestu gdje je započela njihova ljubavna priča: u crkvi svetog Petra i Pavla u Mostaru, pred oltarom, uz svetu misu i blagoslov svećenika fra Ante Marića.

Njihova priča, jedinstvena i posebna, započela je još u njihovim najranijim danima. Rođeni iste godine, u istoj župi u Gorancima, sudbina je već tada počela krojiti njihovu zajedničku sudbinu. Kršteni na isti dan, na istoj svetoj misi, njihova su srca od samog početka bila ujedinjena u jednoj istoj vjeri, a možda je to bio znak da će se na njihovim životnim putevima ispisivati zajedničke stranice.

U toj istoj crkvi, 7. veljače 1975. godine, stajali su pred Bogom i obećali jedno drugome vjernost i ljubav do kraja života. I dok su ih od tada vodili zajednički trenuci radosti i tuge, neizmjerna ljubav i međusobna podrška bila je snaga koja ih je nosila kroz godine.

Pola stoljeća kasnije, okruženi djecom i unucima, proslavili su svoj zlatni pir s osjećajem zahvalnosti i ponosa. Njihova ljubav i predanost darovali su svijetu troje djece: kćerku Vladimiru, kćer Danijelu, te sina Damira. Život im je podario i zeta pok. Darija, zeta Ivicu, nevjestu Ivanu, te osmero unučadi: Roberta, Ines, Filipa, Ivana, Antu, Josipu, Josipa i Marka.

Kroz te godine, Kata i Anđelko su zajedno dijelili radost i brige, prolazili kroz sve životne izazove, oslonjeni jedno na drugo. Njihova ljubav nije samo osjećaj, ona je svakodnevna stvarnost koja se gradi kroz male, ali važnije trenutke. Oslanjajući se jedno na drugo, zajedno su gradili dom, obitelj i sreću, a svaki njihov dan bio je novo poglavlje ispunjeno vjerom, strpljenjem i ljubavlju.

U vremenu kada sve prolazi i mijenja se, priča Kati i Anđelka podsjeća nas na to što je zaista važno – ljubav, vjeru, obitelj i zajedništvo. U njihovom zagrljaju, u istom onom u kojem su, kao mladenci, kročili pred oltar, danas nastavljaju svoje putovanje. S istom vjerom, istom odanošću i srcima punim ljubavi. 

Pola stoljeća ljubavi, prijateljstva, strpljenja i zajedničkog života. Zlatni pir koji svjedoči o tome da prava ljubav nije prolazna. Ona je vječna.

Podijeli na:

VIDEO Cijela istina o ubojstvu franjevaca u Širokom Brijegu

U petak se navršilo 80 godina od jugokomunističkog ubojstva 66 hercegovačkih franjevaca, a samo tog kobnog dana u ratnom skloništu kod Franjevačkog samostana i crkve Uznesenja BDM ubijeno je 12 franjevaca, a u razdoblju od 5. do 10. veljače 1945. i 72 civila, piše Jabuka.tv.

Toga kobnoga 7. veljače 1945. partizani su u širokobriješkom franjevačkom samostanu pronašli 12 fratara te nekoliko učenika koji su se skrili zbog sigurnosti. Pripadnici Zloglasnog 11. dalmatinskog korpusa, osnovanog u selu Kozica pokraj Vrgorca, iz samostana su izveli sve zatečene fratre, potom ih žicom vezali, odveli ih u spomenuto ratno sklonište te ih tu mučki ubili, a neke i žive spalili.  

Desetljećima se o tome nije smjelo ni pričati, a kamoli prenijeti njihove ovozemne ostatke u grobnicu. To je tek učinjeno 1970. godine.  

Vicepostulator Vicepostulature ”Fra Leo Petrović i 65 subraće” fra Miljenko Stojić za portal Jabuka.tv govorio je kobnim događajima iz Drugog svjetskog rata i poraća.

Podijeli na:
Zapratite nas na FB, Instagramu i Twitteru, lajkajte i podijelite objavu

a

google.com, pub-8801838836830184, DIRECT, f08c47fec0942fa0