Mega Diskont stiže u Mostar: Otvorena vrata za nove zaposlenike

Trgovački lanac Mega Diskont uskoro će otvoriti svoj prvi prodajni objekt u Hercegovini, i to u Mostaru, a dolazak na novo tržište prati i zapošljavanje novih djelatnika.  

Iza brenda Mega Diskont stoji obiteljska tvrtka YimoR, osnovana 1989. godine, koja danas zapošljava više od 900 djelatnika i posluje na području Bosne i Hercegovine.  

Tvrtka je tijekom više od 37 godina poslovanja izgradila prepoznatljivost na tržištu, a kroz svoj trgovački lanac kupcima nudi širok izbor proizvoda po pristupačnim cijenama.  

Otvaranjem prvog objekta u Mostaru Mega Diskont započinje novo poglavlje poslovanja u Hercegovini, a istodobno pruža priliku osobama koje traže zaposlenje.  Trenutačno su otvorena radna mjesta za voditelja objekta, voditelje smjene, skladištara te trgovce i prodavače.  

Zainteresirani kandidati svoje prijave mogu poslati putem e-pošte na adresu posao@megadiskont.ba, a natječaj je otvoren do 30. studenoga 2026. godine.  

Dolazak novog trgovačkog lanca tako donosi dodatne mogućnosti zapošljavanja u Mostaru, uz najavu širenja ponude za kupce na hercegovačkom tržištu.

Pročitaj članak

Sedmorica kandidata zaređena za đakone u sarajevskoj katedrali

foto Katolički tjednik

Na Misijsku nedjelju, 18. listopada, u sarajevskoj katedrali Presvetog Srca Isusova održano je svečano misno slavlje tijekom kojega je vrhbosanski nadbiskup metropolit mons. Tomo Vukšić podijelio sveti red đakonata sedmorici kandidata. Među novim đakonima su trojica kandidata iz Bosne i Hercegovine te četvorica iz Afrike, piše Katolički tjednik.

Svečanom slavlju nazočili su vojni ordinarij u BiH mons. Miro Relota, OFM, provincijal Franjevačke provincije Bosne Srebrene fra Zdravko Dadić, generalni vikar Vrhbosanske nadbiskupije mons. Slađan Ćosić te tridesetak svećenika.

Nakon procesije oko katedrale nadbiskup Vukšić pozdravio je okupljene vjernike i posebno kandidate koji su toga dana primili sakrament svetoga reda. Istaknuo je kako je riječ o važnom trenutku njihova životnog i duhovnog puta te pozvao na molitvu za njih, njihove obitelji, odgojitelje i svećenike koji su ih pratili tijekom priprave.

Tko su novi đakoni?

Za Vrhbosansku nadbiskupiju zaređeni su Zoran Miličević iz župe sv. Josipa u Rankovićima i Petar Kolak iz župe Srca Marijina u Skopaljskoj Gračanici – Humcu.

Miličević je rođen 28. lipnja 1996. godine, a u formaciju za đakonat i prezbiterat primljen je 2023. godine. Službu čitača primio je 2024., a akolite 2025. godine. Teološko obrazovanje završio je na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Sarajevu, gdje je diplomirao krajem rujna ove godine.

Petar Kolak rođen je 3. studenoga 2002. godine. U kandidaturu za đakonat i prezbiterat primljen je 2024., službu čitača primio je 2025., a akolit je postao u ožujku 2026. godine. Na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Sarajevu diplomirao je 13. listopada.

Za Franjevačku provinciju Bosnu Srebrenu đakonski red primio je fra Filip Jakov Šero iz župe sv. Juraja mučenika u Vitezu. Rođen je 2001. godine u Zagrebu, a svoj redovnički put prošao je kroz postulaturu u Visokom i Mostaru te novicijat na Humcu. Filozofsko-teološki studij započeo je u Sarajevu, a završio na Katoličkom bogoslovnom fakultetu, gdje je diplomirao 28. rujna. Svečane zavjete položio je 10. listopada u Vitezu.

Posebnost ovogodišnjeg ređenja bilo je sudjelovanje četvorice kandidata iz Afrike. Za Franjevačku provinciju sv. Franje u Africi zaređeni su fra Alexander Tusiime iz Ugande i fra Fraser Kizito Chipata iz Malavija.

Za Franjevačku neovisnu kustodiju Naše Gospe od Kibeha Burundi-Ruanda zaređeni su fra Olivier Dukunze iz Burundija i fra Théophile Habimana iz Ruande. Sva četvorica afričkih kandidata dio formacije prošla su u Tanzaniji i Ugandi, a teološko obrazovanje završili su tijekom 2026. godine u Sarajevu.

Susret Crkve iz Europe i Afrike

U svojoj propovijedi nadbiskup Vukšić povezao je đakonsko ređenje s Misijskom nedjeljom. Istaknuo je kako se u jednom slavlju na poseban način susreću dvije važne stvarnosti života Katoličke Crkve – misijsko poslanje i sakrament svetoga reda.

Posebno je naglasio činjenicu da među novim đakonima stoje kandidati iz različitih naroda i kultura. Trojica dolaze iz Crkve u Bosni i Hercegovini, dok su četvorica stigla iz afričkih crkvenih zajednica Ugande, Malavija, Burundija i Ruande.

Prema njegovim riječima, njihovo ređenje pokazuje povezanost Crkve u Europi s mladim afričkim crkvenim zajednicama. Afrički kandidati došli su u Bosnu i Hercegovinu na pripravu za redovničko i svećeničko zvanje, dok su domaće crkvene i obrazovne ustanove sudjelovale u njihovu odgoju i obrazovanju.

Nadbiskup je istaknuo i kako misijsko poslanje nije ograničeno na pojedine krajeve ili narode, nego pripada cijeloj Crkvi i svakom njezinu članu. 

Obred ređenja

Nakon homilije kandidati su javno izrazili spremnost prihvatiti obveze koje proizlaze iz đakonskog reda, među kojima su celibat, molitva Liturgije časova te poslušnost crkvenim poglavarima.

Uslijedila je Litanija Svih svetih, tijekom koje su kandidati ležali prostrti na tlu kao znak potpune predanosti Bogu. Potom je nadbiskup Vukšić polaganjem ruku i posvetnom molitvom podijelio sakrament svetoga reda đakonata.

Nakon ređenja novozaređeni đakoni obukli su liturgijsku odjeću, primili Evanđelistar iz ruku nadbiskupa te s njim izmijenili cjelov mira. Potom su se uključili u služenje kod oltara.

Na kraju misnog slavlja mons. Tomo Vukšić čestitao je novim đakonima i osobno im uručio potvrde o ređenju.

Svečano misno slavlje animirao je zbor franjevačkih bogoslova Fra Nenad Dujić pod ravnanjem fra Emanuela Josića.

Sarajevska katedrala tako je na Misijsku nedjelju bila mjesto susreta kandidata različitih naroda, jezika i kultura, ali i snažan podsjetnik na univerzalnost Katoličke Crkve i njezino misijsko poslanje.

Pročitaj članak

Nakon sunčanih dana stiže promjena vremena

Bosnu i Hercegovinu početkom ovoga tjedna očekuje još nekoliko uglavnom sunčanih i toplijih dana, no već od srijede slijedi nagla promjena vremenskih prilika. Prema prognozi Federalnog hidrometeorološkog zavoda BiH, kiša, pljuskovi i jaki udari južnog vjetra obilježit će sredinu tjedna. 

Ponedjeljak će u većem dijelu zemlje proteći uz pretežno sunčano vrijeme. U jutarnjim satima u kotlinama i uz riječne tokove u Bosni moguća je magla, dok će vjetar biti slab, uglavnom sjevernog i sjeveroistočnog smjera. Tijekom večeri vjetar će postupno okretati na jugo.

Jutarnje temperature kretat će se većinom između 2 i 7 stupnjeva Celzijevih, dok će na jugu biti toplije, do 12 stupnjeva. Najviša dnevna temperatura bit će između 16 i 22 stupnja. U Mostaru se očekuje oko 21 stupanj, dok bi u Sarajevu, Bihaću i Banjoj Luci temperatura trebala dosegnuti oko 16 stupnjeva. 

Utorak još sunčan, ali stiže naoblačenje

I utorak će veći dio dana biti pretežno sunčan. Ipak, tijekom dana postupno će se osjećati približavanje promjene vremena, a naoblačenje će tijekom noći na srijedu sa jugozapada zahvatiti veći dio zemlje.

Jutarnja temperatura bit će između 2 i 7 stupnjeva, na jugu do 12, dok će se najviše dnevne vrijednosti kretati između 17 i 23 stupnja.

Od srijede kiša i jako jugo

Prava promjena očekuje se u srijedu. Prevladavat će oblačno vrijeme s kišom i pljuskovima, a najviše oborina očekuje se na području Hercegovine.

Uz kišu će zapuhati umjereno jugo, koje će povremeno imati i jake udare. Jutarnje temperature bit će između 5 i 10 stupnjeva, a na jugu do 15, dok će dnevne temperature ostati relativno visoke, između 17 i 23 stupnja. 

Kišno vrijeme trebalo bi se zadržati i u četvrtak, kada će uslijediti i osjetno zahlađenje. Najviša dnevna temperatura u većem dijelu zemlje kretat će se između 13 i 18 stupnjeva, dok će na jugu i dalje biti toplije, do 23 stupnja.

Nakon nekoliko mirnih i sunčanih jesenskih dana, stanovnike BiH tako od sredine tjedna očekuju kišobrani, mokre prometnice i snažnije jugo, osobito u Hercegovini.

Pročitaj članak

Nove promjene među hercegovačkim franjevcima

U franjevačkoj zajednici župe sv. Jakova apostola u Međugorju dolazi do promjena u rasporedu službi, a jedan od svećenika koji odlazi iz Međugorja je fra Ivan Hrkać.

Prema informacijama objavljenima 18. listopada, fra Ivan Hrkać svoju će novu službu nastaviti u Drinovcima, gdje je imenovan župnim vikarom.

Istodobno, u Drinovcima dolazi do promjene na mjestu župnika. Dosadašnji župni vikar fra Marinko Šakota preuzima službu župnika, dok dosadašnji drinovački župnik fra Augustin Čordaš odlazi u Međugorje. U župi sv. Jakova apostola ondje će služiti kao župni vikar, piše Jabuka.tv.

Međugorskoj franjevačkoj zajednici pridružuju se i dvojica đakona – fra Antonio Ramljak i fra Ivan Lovrić.

Fra Ivan Hrkać u Međugorju je posljednjih godina bio angažiran u pastoralnom radu s hodočasnicima i župljanima. Njegovo služenje bilo je vidljivo i kroz različite duhovne sadržaje, a tijekom ovogodišnjeg Mladifesta sudjelovao je u programu te govorio o važnosti povratka izvorima franjevačke duhovnosti.

Iz međugorske župe zahvalili su fra Ivanu na dosadašnjem radu te braći koja dolaze poželjeli dobrodošlicu i Božji blagoslov u njihovom novom poslanju. Fra Ivana će, kako su poručili, pratiti zahvalnošću i molitvom na njegovom novom putu. 

Novi raspored tako donosi promjene i u Međugorju i u Drinovcima, a franjevci nastavljaju svoje služenje u novim pastoralnim zadaćama.

Pročitaj članak

Idući vikend pomičemo sat: Evo kada počinje zimsko računanje vremena

Idućeg vikenda ponovno ćemo pomaknuti kazaljke na satu i prijeći na zimsko računanje vremena. Promjena ove godine stiže u noći sa subote, 24. listopada, na nedjelju, 25. listopada 2026. godine.

Kazaljke se u 3:00 sata ujutro vraćaju jedan sat unatrag, odnosno na 2:00 sata. To znači da ćemo te noći spavati jedan sat duže.

Promjena će se najviše primijetiti tijekom dana. Nakon prelaska na zimsko računanje vremena jutra će biti svjetlija, dok će se tijekom poslijepodneva i večeri ranije početi spuštati mrak. Upravo će raniji zalazak sunca biti jedna od najuočljivijih posljedica promjene.

Većina suvremenih uređaja, poput pametnih telefona, računala i drugih uređaja povezanih s internetom, vrijeme će promijeniti automatski. Ipak, vlasnici mehaničkih i drugih ručnih satova morat će kazaljke pomaknuti sami, kao i na nekim automobilskim satovima.

Zanimljivo je da će se ove godine na zimsko računanje vremena prijeći 25. listopada, što je najraniji takav datum još od 2014. godine.

Iako se o ukidanju pomicanja sata u Europskoj uniji govori već godinama, konačna odluka još nije donesena. Tako će se i ove jeseni nastaviti praksa pomicanja sata dva puta godišnje.

Za mnoge će promjena značiti ugodnu vijest – u noći sa subote na nedjelju dobit ćemo jedan sat više za spavanje, ali će dan nakon toga završavati osjetno ranije.

Pročitaj članak

Od Čabulje do Alpa: Jedan planinar pokazuje da se upornošću može daleko

foto Mostar.live

Planine su za neke samo dio krajolika, no za Neldina Pendića iz Drežnice kod Mostara one su puno više od toga. Od prvih dječačkih koraka po Čabulji i Čvrsnici pa sve do Alpa i Dolomita, planinarenje je postalo važan dio njegova života, ali i način da upozna prirodu, pomiče vlastite granice i drugima približi ljepote Hercegovine, piše Mostar.live.

Pendić je rođen 1992. godine u Drežnici, mjestu okruženom planinama i rijekom, gdje je još od djetinjstva razvijao ljubav prema prirodi. Iako je kasnije stekao zvanje magistra strojarstva iz područja obnovljivih izvora energije, planine su ostale njegova posebna životna priča.

Čabulja i Čvrsnica bile su početak

Prvi planinarski koraci vezani su upravo uz hercegovačke planine koje su mu bile nadohvat ruke. S vremenom su šetnje prerasle u ozbiljnije pohode, a želja za upoznavanjem novih krajeva odvela ga je na brojne vrhove Bosne i Hercegovine, Balkana i Europe.

Za njega planinarenje nije samo dolazak do određenog vrha. Jednako važni su put, tišina, promjena vremena, pogledi koji se otvaraju iza svakog prijevoja, ali i osjećaj slobode koji čovjek pronalazi daleko od svakodnevne užurbanosti.

„U svijetu u kojem se češće žuri, planina uči strpljenju. Do vrha se ne stiže prečicama, nego upornošću, poštovanjem prirode i sviješću o vlastitim mogućnostima“, ističe Pendić.

A posebnu draž planinarskim pohodima daje mu i tradicionalna kava iz džezve pripremljena usred planinskih vrleti.

Prenj zauzima posebno mjesto

Među brojnim planinama koje je obišao posebno mjesto zauzima Prenj. Ovaj hercegovački planinski div za Pendića nije samo još jedna planina koju treba osvojiti, nego prostor uz koji je vezan poseban osjećaj.

Prošle godine ostvario je veliki planinarski izazov – popeo je svih 11 prenjskih vrhova viših od 2000 metara nadmorske visine, čime je kompletirao Challenge 2000. Za takav pothvat potrebni su ozbiljna priprema, fizička spremnost, poznavanje terena i mnogo vremena provedenog na planinarskim stazama. 

Još 2021. godine popeo se i na Maglić, a tijekom posljednjih godina upoznao je i neke od najpoznatijih planinskih područja Balkana, među kojima su Prokletije, Durmitor i Olimp.

Iz Hercegovine prema Alpama

Ljubav prema planinama ove je godine dobila i europsku dimenziju. Pendić je posjetio Alpe i penjao se na području Dolomita, jednog od najpoznatijih planinskih područja Italije.

Takva putovanja donose nova iskustva i šire planinarske vidike, ali istodobno vraćaju čovjeka onome što mu je najbliže.

Nakon velikih europskih planina, ostaje spoznaja da za spektakularne prizore nije uvijek potrebno putovati stotinama kilometara. Hercegovina, a posebno područje Drežnice, ima planinske predjele koji mogu privući i iskusne planinare i one koji tek žele napraviti prve korake.

Planinarenje povezuje ljude

Pendićeva priča nije ostala samo na osobnim usponima. Pokretač je Planinarskog društva Drežnica, koje je u prvoj godini okupilo čak 120 članova.

Društvo okuplja ljude koji dijele ljubav prema planinama, ali istodobno nastoji potaknuti svijest o očuvanju prirode i uređenju planinarskih staza. Organizirani su različiti pohodi i akcije, a fotografije i priče s planina dodatno promoviraju Drežnicu i Hercegovinu.

Među aktivnostima istaknuli su se i Visinski skokovi u Stupinu, događaj koji privlači ljubitelje adrenalina i posjetitelje te predstavlja svojevrsnu uvertiru tradicionalnim skokovima sa Starog mosta.

Neldinova priča tako nije samo priča o osvajanju vrhova. Ona govori o tome kako se ljubav prema kraju iz kojeg čovjek dolazi može pretvoriti u pokretačku snagu, kako se osobni izazovi mogu pretvoriti u zajedničku priču i kako se, bez obzira na to koliko daleko čovjek ode, uvijek može vratiti onome odakle je krenuo.

Jer od hercegovačkih vrleti do Alpa možda je velik put, ali osjećaj slobode koji čovjek traži na planini – ostaje isti.

Pročitaj članak

Svećenik izgubio život dok je slavio svetu misu, nesreću zabilježile kamere

Teška tragedija potresla je katoličku zajednicu u Ekvadoru, gdje je svećenik Patricio Sánchez Molinari preminuo nakon što je na njega tijekom slavlja svete mise pao veliki drveni križ. Nesreća se dogodila pred okupljenim vjernicima, a zabilježena je i tijekom prijenosa obreda uživo na društvenim mrežama.

Tragični događaj dogodio se u subotu, 17. listopada, u crkvi Gospe od Vječne pomoći (Nuestra Señora del Perpetuo Socorro) u gradu Guayaquilu. Svećenik je predvodio misno slavlje kada se masivni križ, postavljen na zidu iza oltara, iznenada odvojio i pao na njega.  

Svećenik je držao propovijed o prolaznosti života neposredno prije nego što je neobična nesreća snimljena uživo kamerom.

Otac Patricio Sánchez Molinari iz crkve Gospe od Vječne Pomoći u južnom Guayaquilu je razmišljao o Isusovim riječima kada je svojoj kongregaciji rekao da ne bi trebali trošiti svoje živote listajući po telefonima, već da bi ih trebali posvetiti Bogu i svojim voljenima. 

„Jednog dana, svi mi ovdje ćemo također umrijeti, a ponekad vrijeme koje smo proveli na stvarima nema toliko značenja kao vrijeme koje provodimo s Bogom. Kvalitetno vrijeme koje posvećujemo Bogu, svojoj braći i sestrama, svojim muževima, ženama, djeci i obitelji – to je vrijeme najbolje iskorišteno“, rekao je neposredno prije tragičnog događaja.

Prema medijskim izvješćima, trenutak nesreće zabilježen je tijekom internetskog prijenosa mise. Snimka je ubrzo privukla veliku pozornost javnosti, a vijest o tragediji proširila se društvenim mrežama.  

Smrt svećenika potvrdila je Nadbiskupija Guayaquila, koja se uputila u molitvu za pokoj njegove duše te izrazila sućut njegovoj redovničkoj zajednici, obitelji i prijateljima.  

Patricio Sánchez Molinari pripadao je Kongregaciji Presvetog Otkupitelja, poznatoj kao redemptoristi, a služio je kao župnik crkve u kojoj se nesreća dogodila. 

Okolnosti koje su dovele do pada križa zasad nisu službeno razjašnjene. Nadležne institucije nisu objavile pojedinosti o načinu na koji je križ bio pričvršćen za zid niti je li konstrukcija ranije pokazivala znakove oštećenja.  Vijest o njegovoj smrti izazvala je brojne reakcije vjernika, koji su putem društvenih mreža izražavali žaljenje i upućivali molitve za preminulog svećenika.

Oh God! Priest killed by falling cross during mass in Ecuador A massive cross fell on the priest in front of horrified worshippers and people watching the service live online. Despite efforts to save him, he died from his injuries.

— NEXTA (@nexta_tv) October 18, 2026

Pročitaj članak

Gorivo u FBiH ponovno skupo: Razlika u cijeni dizela doseže čak 43 feninga

foto Goranci online

Cijene goriva na benzinskim postajama u Federaciji BiH značajno se razlikuju, pa vozači za isti proizvod na različitim lokacijama mogu platiti osjetno više. Prema najnovijim podacima, razlika je posebno izražena kod dizela.

Prosječna cijena dizela u Federaciji BiH trenutno iznosi oko 3,73 KM po litru, dok se Super 95 u prosjeku prodaje za približno 3,42 KM. Međutim, prosjek skriva velike razlike među pojedinim benzinskim postajama.

Kod dizela je razlika između najjeftinije i najskuplje zabilježene cijene čak 43 feninga po litru. To znači da vozač koji natoči 50 litara na skupljoj postaji može platiti više od 20 KM nego da je gorivo natočio na najpovoljnijoj lokaciji. 

Gdje je dizel najjeftiniji?

Prema dostupnim podacima za 17. listopada 2026., najpovoljniji dizel u FBiH može se pronaći u Konjicu, gdje je cijena oko 3,52 KM po litru. Na drugoj strani ljestvice nalazi se Livno, gdje je na pojedinoj benzinskoj postaji cijena dosegnula čak 3,95 KM.

Razlika od 43 feninga možda na prvi pogled ne izgleda velika, ali kod većih količina goriva itekako se osjeti. Na spremniku od 50 litara razlika iznosi 21,50 KM, a kod vozača koji mjesečno natoče nekoliko stotina litara, ukupna ušteda može biti još značajnija.

Benzin također nije pošteđen velikih razlika

Slična situacija prisutna je i kod benzina. Super 95 u Federaciji BiH trenutačno u prosjeku košta oko 3,42 KM po litru, ali cijene se razlikuju od postaje do postaje.

Zbog toga se vozačima koji često putuju ili imaju veće mjesečne troškove goriva isplati prije točenja provjeriti cijene na nekoliko obližnjih benzinskih postaja. Za usporedbu cijena dostupne su aplikacije i internetske stranice koje prate podatke iz službenih izvora.

Cijene goriva u FBiH mogu se pratiti i putem aplikacije Federalnog ministarstva trgovine „FMT FBiH Oil Info“, koja omogućuje pregled cijena na benzinskim postajama. 

S obzirom na trenutačno kretanje cijena, razlike između pojedinih postaja pokazuju da nije svejedno gdje vozači toče gorivo. Nekoliko minuta provjere prije odlaska na benzinsku postaju može značiti uštedu od nekoliko, a kod većih količina i više desetaka maraka.

Pročitaj članak

Koliko danas zapravo treba zarađivati za normalan život?

Pitanje kolika bi plaća u Bosni i Hercegovini trebala biti kako bi čovjek mogao živjeti dostojanstveno sve je češće u središtu razgovora radnika, sindikata i poslodavaca.

Dok troškovi života posljednjih godina rastu, mnogi zaposleni smatraju kako postojeći prihodi više ne omogućavaju sigurnost kakvu bi plaća trebala pružiti. Stanovanje, hrana, režije, prijevoz, odjeća i drugi svakodnevni izdaci velik dio kućnog proračuna ostavljaju bez prostora za nepredviđene troškove, piše Večernji list BH.

Upravo zbog toga sve se glasnije govori o iznosu koji bi radniku omogućio da ne živi od plaće do plaće.

Plaća više nije samo pitanje osnovnih troškova

Za dostojanstven život nije dovoljno samo podmiriti račune i kupiti hranu. U realan kućni proračun ulaze i troškovi liječenja, prijevoza, školovanja djece, održavanja automobila, odjeće, godišnjeg odmora, ali i određena financijska pričuva za nepredviđene situacije.

Problem nastaje kada plaća pokrije samo najosnovnije potrebe. Tada i manji izvanredni trošak može ozbiljno poremetiti mjesečni proračun.

Zbog toga radnici sve češće ističu da bi plaća trebala omogućiti ne samo preživljavanje do sljedeće isplate, nego i određenu razinu financijske sigurnosti.

Koliko bi onda trebala iznositi?

Iznos koji se u javnosti spominje kao donja granica za dostojanstveniji život znatno je viši od onoga što mnogi zaposleni danas primaju.

Radnici pritom ne gledaju samo nominalni iznos plaće, nego ono što od nje stvarno ostane nakon što se podmire stanarina ili kredit, režije, hrana i prijevoz.

Posebno je teško obiteljima s djecom, gdje se mjesečni izdaci dodatno povećavaju. S druge strane, i samac s prosječnim primanjima može imati ozbiljan problem ako plaća ne prati cijene stanovanja i ostalih osnovnih životnih potreba.

Nije problem samo u visini plaće

Rasprava o plaćama ne može se odvojiti od ukupnih životnih troškova. Plaća od određenog iznosa može biti dovoljna jednoj osobi, dok isto primanje u kućanstvu s više članova može biti nedostatno.

Zato se pitanje standarda ne može svesti na jednu univerzalnu brojku.

Ipak, poruka radnika je jasna – plaća bi trebala biti dovoljno visoka da nakon podmirivanja osnovnih troškova ostane novca za normalan život, a ne samo za preživljavanje.

U vremenu kada cijene hrane, stanovanja i usluga snažno utječu na kućne proračune, pitanje plaće postaje i pitanje kvalitete života.

Za mnoge zaposlene zato više nije dovoljno pitati kolika je plaća. Pravo pitanje glasi: koliko od te plaće na kraju mjeseca stvarno ostane?

Pročitaj članak

Večeras sveta misa za ozdravljenje Ante Karačića u mostarskoj katedrali

Nakon što je prošloga tjedna sveta misa za ozdravljenje Ante Karačića slavljena u crkvi sv. Petra i Pavla u Mostaru, molitvena podrška nastavlja se i večeras.

Naime, večeras u 18 sati u mostarskoj katedrali Marije Majke Crkve bit će slavljena sveta misa na nakanu za ozdravljenje Ante Karačića.

Prema objavama koje se posljednjih dana šire društvenim mrežama, upućen je poziv svima koji mogu da večeras dođu u mostarsku katedralu i sudjeluju na večernjoj svetoj misi te svojim molitvama pruže podršku Anti i njegovoj obitelji.

„Pozivamo sve da nam se pridruže u molitvi. Za one koji ne mogu doći, neka ga se spomenu u svojim molitvama“, poruka je koja se dijeli na društvenim mrežama.

Misa počinje u 18 sati, a svi koji žele mogu se pridružiti zajedničkoj molitvi za njegovo ozdravljenje.

Pročitaj članak

Osmorica novih đakona zaređena u Mostaru: sedmorica franjevaca i kandidat Trebinjsko-mrkanske biskupije

foto Crkva na kemenu

U mostarskoj crkvi sv. Petra i Pavla u subotu, 17. listopada, održano je svečano euharistijsko slavlje tijekom kojega je osmorica kandidata primila sveti red đakonata. Obred ređenja predvodio je mostarsko-duvanjski biskup i apostolski upravitelj Trebinjsko-mrkanske biskupije mons. Petar Palić, piše Crkva na kamenu.

Uz biskupa Palića u slavlju su sudjelovali generalni vikar don Nikola Menalo, provincijal Hercegovačke franjevačke provincije fra Jozo Grbeš te gvardijan i župnik crkve sv. Petra i Pavla fra Mario Knezović. Svečanom događaju nazočili su brojni svećenici, bogoslovi, ministranti i vjernici.

Među novim đakonima sedmorica su članovi Hercegovačke franjevačke provincije, dok je jedan kandidat iz Trebinjsko-mrkanske biskupije. Za đakone su zaređeni fra Ante Vlašić, fra Antonio Ramljak, fra Filip Miloš, fra Franjo Brbor, fra Ivan Lovrić, fra Lucijan Zeljko i fra Robert Radić, kao i Stjepan Puljić.

Novi đakoni dolaze iz različitih župnih zajednica. Fra Ante Vlašić rodom je iz župe sv. Anastazije u Samoboru, fra Antonio Ramljak iz posuške župe Bezgrešnog začeća Blažene Djevice Marije, fra Filip Miloš iz župe sv. Katarine u Grudama, a fra Franjo Brbor iz župe sv. Ante Padovanskog na Humcu.

Fra Ivan Lovrić dolazi iz zagrebačke župe sv. Ane, fra Lucijan Zeljko iz župe Uznesenja Blažene Djevice Marije u Širokom Brijegu, dok je fra Robert Radić iz župe sv. Mihovila Arkanđela u Drinovcima. Stjepan Puljić kandidat je Trebinjsko-mrkanske biskupije i dolazi iz župe sv. Petra i Pavla u Rotimlji.

Poziv koji nadilazi vlastite sposobnosti

Nakon navještaja Božje riječi započeo je obred ređenja. Kandidati su predstavljeni biskupu te su pred njim potvrdili svoju spremnost prihvatiti službu đakona, zajedno sa svim obvezama koje iz nje proizlaze.

U svojoj homiliji biskup Petar Palić govorio je o smislu služenja, odgovornosti koju đakon preuzima i potrebi potpunog oslanjanja na Boga. Kao polazište poslužio mu je primjer proroka Jeremije, koji je pred Božjim pozivom bio svjestan vlastite slabosti.

Biskup je ređenicima poručio da njihov poziv ne počiva samo na osobnim sposobnostima, nego prije svega na povjerenju u Boga koji poziva čovjeka i prati ga na njegovu putu. Posebno ih je upozorio da Božju riječ koju će naviještati nikada ne smiju podrediti vlastitim riječima i stavovima.

U drugom dijelu homilije osvrnuo se na evanđeoski prizor Isusa koji pokazuje suosjećanje prema ljudima. Upravo taj Kristov odnos prema čovjeku, kazao je, treba biti temelj buduće službe novih đakona.

Pred njima će se, kako je istaknuo, nalaziti ljudi različitih životnih priča – od onih koji su duboko povezani s Crkvom do onih koji su se od nje udaljili ili su izgubili povjerenje. Svaki od njih, međutim, ostaje osoba koju Krist poznaje i ljubi.

Služiti za oltarom, naviještati i biti uz potrebite

Đakonsko ređenje donosi novi način sudjelovanja u Kristovu poslanju. Novi đakoni bit će pozvani naviještati Evanđelje, pomagati u liturgijskom životu Crkve i služiti ljudima, osobito onima koji se nalaze na rubu društva.

Biskup je posebno naglasio kako služba đakona ne završava u prostoru crkve. Ona uključuje prepoznavanje Kristova lica u siromašnima, bolesnima, napuštenima i svima kojima je potrebna pomoć i blizina.

Govoreći o zajedništvu unutar Crkve, Palić je podsjetio na riječi svetoga Ignacija Antiohijskoga, čiji se spomendan slavio toga dana. Istaknuo je važnost zajedništva s biskupom i crkvenim vodstvom te odgovornost svakoga pojedinca za jedinstvo crkvene zajednice.

U tom je kontekstu progovorio i o iskustvima mjesne Crkve. Uz brojne primjere vjere, predanosti i pastoralnog rada, njezina je povijest obilježena i podjelama čije se posljedice osjećaju i danas. Zbog toga je pozvao na više poniznosti, međusobnog slušanja i poštivanja crkvenog poretka.

„Nitko od nas nije pozvan graditi vlastitu Crkvu“

Jedna od poruka koju je biskup posebno istaknuo odnosila se na opasnost stvaranja vlastitih pogleda i interesa iznad zajedništva Crkve.

„Nitko od nas nije pozvan graditi vlastitu Crkvu. Krist nas je pozvao da služimo njegovoj Crkvi“, poručio je Palić, podsjećajući da je služenje temelj svakoga crkvenog poziva.

Govoreći o svetom Franji Asiškom, čija se 800. obljetnica smrti obilježava ove godine, biskup je istaknuo njegov odnos prema Crkvi i crkvenom redu. Unatoč svjesnosti o ljudskim slabostima, Franjo je ostao vjeran Crkvi, a ljubav prema Kristu usmjeravala ga je prema braći, siromašnima i služenju.

Posebnu je poruku uputio sedmorici franjevaca koji su primili đakonat. Redovničkim zavjetima kojima su se već predali sada se pridružuje i sakramentalni dar svetoga reda, što pred njih postavlja novu razinu odgovornosti prema Božjem narodu.

I Stjepanu Puljiću, kandidatu Trebinjsko-mrkanske biskupije, kao i franjevcima, povjereno je isto temeljno poslanje – služiti Crkvi i ljudima kojima su poslani.

Obred ređenja i prva đakonska služba

Nakon homilije uslijedila je Litanija svih svetih. Kandidati su tijekom molitve ležali prostrti pred oltarom, izražavajući svoju predanost Bogu i spremnost prihvatiti službu na koju su pozvani.

Potom je biskup Palić položio ruke na svakoga od kandidata i izmolio posvetnu molitvu. Time je osmorici kandidata podijeljen sveti red đakonata.

Nakon ređenja novozaređeni đakoni odjenuli su štolu i dalmatiku, liturgijska ruha koja pripadaju njihovoj novoj službi. Primili su i evanđelistar te obećali vjerno naviještati Božju riječ.

Svoju prvu službu kao đakoni odmah su ostvarili tijekom nastavka euharistijskog slavlja, sudjelujući uz oltar i preuzimajući službe koje pripadaju đakonskom redu.

Svečanost okupila brojne vjernike

Liturgijsko pjevanje predvodili su zajednički zbor Marija iz mostarske katedrale i domaći zbor Cecilija, uz glazbenu pratnju Drage Solde. Njihovo sudjelovanje dodatno je pridonijelo svečanom ozračju obreda.

Na kraju mise okupljenima su se obratili provincijal Hercegovačke franjevačke provincije fra Jozo Grbeš, generalni vikar don Nikola Menalo te gvardijan i župnik fra Mario Knezović. Uputili su čestitke novim đakonima i istaknuli važnost njihova poziva i spremnosti na služenje.

Svečanost u Mostaru tako je završila molitvom i zahvalnošću za osmoricu novih đakona, koji su ovim ređenjem napravili važan korak na putu svoga crkvenog poziva. Njihova će služba biti povezana s naviještanjem Evanđelja, liturgijom i konkretnim služenjem ljudima, a biskup Palić na kraju ih je ponovno podsjetio da veća odgovornost u Crkvi uvijek mora biti praćena većom poniznošću.

Fotogrleriju pogledajte OVDJE.

Pročitaj članak

Misijska nedjelja: Dan molitve, solidarnosti i potpore misionarima diljem svijeta

Misijska nedjelja poseban je dan posvećen molitvi za misije, misionare i sve ljude kojima je potrebna pomoć. Obilježava se svake godine predzadnje nedjelje u listopadu, istoga dana u svim biskupijama, župama i ustanovama katoličkog svijeta.

U crkveni kalendar Misijsku nedjelju uveo je papa Pio XI. 1926. godine, želeći dodatno potaknuti vjernike na molitvu, solidarnost i konkretno pomaganje misijskom djelovanju Crkve.

Na taj su dan vjernici pozvani moliti za misionare koji svoje živote posvećuju služenju drugima, upoznati se s njihovim radom te prema svojim mogućnostima pomoći misijskim područjima dobrovoljnim novčanim prilozima.

Misionari služe tamo gdje je pomoć najpotrebnija

Misijsko djelovanje obuhvaća mnogo više od naviještanja Božje Riječi. Misionari svakodnevno pomažu ljudima u nekim od najsiromašnijih dijelova svijeta, osiguravajući hranu, pitku vodu, zdravstvenu skrb i obrazovanje te pomažući djeci, obiteljima, bolesnima i najugroženijima.

Njihova služba često znači biti uz čovjeka u trenucima kada gotovo nitko drugi nije spreman ili u mogućnosti pomoći.

Život u misijama za mnoge je misionare veliko unutarnje obogaćenje. Iako se nerijetko moraju odreći udobnosti na koje su navikli – električne energije, televizije, računala, udobnog kreveta ili sigurnog krova nad glavom – mnogi svjedoče kako su upravo u takvim okolnostima pronašli novu životnu radost i smisao.

Ljudi koje susreću, unatoč teškim životnim okolnostima i nedostatku materijalnog bogatstva, često ih poučavaju jednostavnosti, iskrenosti, zahvalnosti i ljubavi prema životu.

Više od 70 hrvatskih misionara u 32 zemlje

Crkva u Hrvata danas ima više od 70 misionara i misionarki koji djeluju u 32 zemlje Afrike, Latinske Amerike, Azije, Oceanije te u misijskim područjima Europe.

Najveći broj hrvatskih misionara djeluje u Africi, gdje su životne okolnosti za brojne stanovnike iznimno teške. U takvim sredinama misionari često predstavljaju jednu od rijetkih mogućnosti za konkretnu pomoć.

Osim pastoralnog rada i naviještanja Evanđelja, uključeni su u brojne projekte kojima se osiguravaju hrana, lijekovi, školovanje i osnovni uvjeti za život. Njihov rad u pojedinim sredinama doslovno znači spašavanje života.

„Ad gentes“ – temelj suvremenog misijskog djelovanja

Važan dokument za misijsko djelovanje Katoličke Crkve donesen je na Drugom vatikanskom saboru, održanom od 1962. do 1965. godine. Riječ je o Dekretu o misijskoj djelatnosti Crkve „Ad gentes“.

U njemu se ističe kako misionari trebaju naviještati Evanđelje uz poštovanje kulture, tradicije i posebnosti svakog naroda. Kršćanska poruka ne dolazi kako bi izbrisala ono što je dobro u nekoj kulturi, nego kako bi se povezala s dobrim i istinitim vrijednostima koje je Bog već posijao među tim ljudima, čak i prije dolaska kršćanstva.

Takav pristup pokazuje da je misijsko djelovanje poziv na susret, služenje i međusobno obogaćivanje.

Misijska nedjelja zato nije samo dan kada se prikupljaju novčani prilozi. Ona je prije svega podsjetnik na kršćansku odgovornost prema čovjeku koji trpi, bez obzira na to gdje živi i kojem narodu pripada.

To je dan kada se posebno prisjećamo misionara koji su svoj život stavili u službu drugih, ali i svih ljudi koji svakodnevno žive u siromaštvu, bolesti, neimaštini i nesigurnosti.

Misijska nedjelja poziva na molitvu, solidarnost i nesebično služenje te podsjeća da i najmanji dar, riječ ohrabrenja ili iskrena molitva mogu postati pomoć nekome tko živi tisućama kilometara daleko.

Pročitaj članak

Povijesni dan za Drvar: Posvećena crkva sv. Josipa nakon desetljeća čekanja

foto Fena

Drvar je u danas, 17. listopada, doživio poseban povijesni i duhovni trenutak. Nakon gotovo osam desetljeća bez vlastite župne crkve, hrvatska katolička zajednica u ovom gradu ponovno ima mjesto koje će biti središte njezina vjerskog života. Svečanost posvete nove crkve sv. Josipa održana je uz nazočnost brojnih vjernika i visokih crkvenih i političkih uzvanika.  

Svečano misno slavlje i obred posvete predvodio je banjolučki biskup mons. Željko Majić. Događaj je upriličen u godini kada drvarska župa obilježava 120 godina od osnutka, ali i tri desetljeća od obnove crkvenog života nakon rata.  

Među nazočnima bio je i predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković, u pratnji potpredsjednika Vlade i ministra hrvatskih branitelja Tome Medveda, ministra Alena Ružića i državnog tajnika Zvonka Milasa. Svečanosti je nazočila i predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto.  

Govoreći o važnosti ovoga dana, biskup Majić istaknuo je kako se vrijednost Crkve ne može mjeriti brojem vjernika. Iako je katolička zajednica u Drvaru malobrojna, njezina vjera, ustrajnost i želja za očuvanjem duhovnog života daju ovom događaju posebno značenje.  

Nova crkva nije samo građevina namijenjena bogoslužju. Ona predstavlja mjesto susreta, zajedništva i očuvanja katoličkog identiteta, ali i znak da se vjerski život u Drvaru nastavlja unatoč brojnim povijesnim iskušenjima. 

Hrvatski premijer Andrej Plenković također je istaknuo važnost potpore Hrvatima izvan Republike Hrvatske, naglašavajući značaj suradnje i pomoći u realizaciji projekata koji pridonose očuvanju hrvatske prisutnosti u Bosni i Hercegovini.  

Desetljeća bez vlastite crkve  

Povijest katolika u Drvaru obilježena je teškim stradanjima i prekidima vjerskog života. Župa sv. Josipa osnovana je 1906. godine, a njezina je povijest tijekom Drugoga svjetskog rata i poraća doživjela teške udarce. Stara župna crkva srušena je 1948. i 1949. godine, čime su vjernici ostali bez svojega sakralnog prostora.  

Nakon povratka i dolaska prognanih Hrvata sredinom devedesetih godina prošlog stoljeća, 1996. godine ponovno je oživio župni život. Ipak, na izgradnju nove crkve trebalo je čekati još dugi niz godina. Mise su se održavale u prilagođenim prostorijama nekadašnjega Sokolskog doma, dok su župljani i njihovi svećenici nastojali osigurati uvjete za izgradnju vlastite crkve.  

Put do ostvarenja toga cilja obilježile su brojne administrativne poteškoće, ali i ustrajnost ljudi koji nisu odustajali od svoje namjere. Gradnja nove crkve započela je 2021. godine, a projekt je ostvaren uz potporu crkvenih institucija, Republike Hrvatske i drugih institucija koje su prepoznale njegovu važnost.  

Poruka nade za budućnost  

Za Hrvate katolike koji danas žive u Drvaru, posveta crkve sv. Josipa predstavlja mnogo više od završetka građevinskog projekta. Ona je potvrda višegodišnje ustrajnosti zajednice koja je, unatoč brojnim preprekama, sačuvala želju za vlastitim mjestom molitve i okupljanja.  

Ipak, pred ovom zajednicom ostaju izazovi povezani s demografskim padom, odlaskom mladih i neizvjesnim gospodarskim prilikama. Očuvanje života u Drvaru zahtijeva stvaranje uvjeta u kojima će obitelji moći ostati, raditi i graditi svoju budućnost.  

Nova crkva sv. Josipa zato postaje simbol vjere, zajedništva i nade. Nakon desetljeća čekanja, drvarski katolici dobili su prostor u kojem će nastaviti njegovati svoju duhovnu baštinu i prenositi je budućim naraštajima.  Izvori:

Pročitaj članak

Osmorica kandidata danas će primit đakonski red u crkvi sv. Petra i Pavla u Mostaru

U mostarskoj župnoj i samostanskoj crkvi sv. Petra i Pavla danas će biti održano svečano đakonsko ređenje osmorice kandidata hercegovačkih biskupija i Hercegovačke franjevačke provincije, piše Katolički tjednik.

Svečano misno slavlje s početkom u 11 sati predvodit će mostarsko-duvanjski biskup i apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski mons. Petar Palić, koji će kandidatima podijeliti sveti red đakonata. 

Đakonsko ređenje primit će Stjepan Puljić, fra Franjo Brbor, fra Ivan Lovrić, fra Filip Miloš, fra Robert Radić, fra Antonio Ramljak, fra Ante Vlašić i fra Lucijan Zeljko. 

Ovaj važan događaj za mjesnu Crkvu i franjevačku zajednicu označava novi korak u životu i poslanju budućih đakona, koji se pripremaju za služenje Bogu i Crkvi. 

Organizatori su pozvali vjernike da svojim dolaskom i molitvom pruže potporu novim đakonima na njihovu putu duhovnog poziva i služenja.  

Đakonsko ređenje bit će održano u crkvi sv. Petra i Pavla u Mostaru, a početak misnog slavlja predviđen je za 11 sati.

Pročitaj članak

Prosječna plaća ne pokriva ni polovicu troškova obitelji

foto Goranci online

Mjesečni troškovi života u Federaciji Bosne i Hercegovine i dalje predstavljaju velik financijski teret za građane. Sindikalna potrošačka košarica za rujan 2026. godine iznosi 3.565,70 KM, dok prosječna plaća pokriva tek 47,90 posto tog iznosa.  

Prema podatcima Saveza samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine (SSSBiH), prosječna neto plaća isplaćena u Federaciji BiH za kolovoz 2026. godine iznosila je 1.708 KM. Istodobno, minimalna plaća iznosi 1.027 KM, što znači da njome može biti pokriveno svega 28,81 posto ukupnih troškova koje obuhvaća sindikalna potrošačka košarica.  

Razlika između prosječne plaće i iznosa potrebnog za pokrivanje potrošačke košarice iznosi 1.857,70 KM, dok je razlika kod minimalne plaće još izraženija i doseže 2.538,70 KM.  

Najveći dio troškova odlazi na hranu  Sindikalna potrošačka košarica izračunata je na temelju minimalnih mjesečnih potreba četveročlane obitelji koju čine dvije odrasle osobe i dvoje djece, od kojih je jedno osnovnoškolske, a drugo srednjoškolske dobi.  

Najveći udio u ukupnim troškovima zauzima prehrana, na koju odlazi 46,12 posto iznosa košarice. Slijede stanovanje i komunalne usluge s 12,63 posto te obrazovanje i kultura s 12,62 posto.  

Na odjeću i obuću otpada 11,22 posto troškova, dok higijena i održavanje zdravlja čine 7,60 posto. Održavanje kućanstva sudjeluje s 5,61 posto, a prijevoz s 4,21 posto ukupnog iznosa.  

Kako se izračunavaju troškovi?  Prilikom izračuna troškova prehrane korištene su cijene 86 artikala iz triju trgovačkih centara. U kategoriju higijene i održavanja zdravlja uključeno je deset stavki, dok su za stanovanje i komunalne usluge uzeti troškovi šest stavki.  

Podatci koje je objavio SSSBiH pokazuju koliko je teško jednom plaćom pokriti sve osnovne potrebe četveročlane obitelji. Čak ni prosječna primanja nisu dovoljna za podmirivanje polovice izračunatih mjesečnih troškova, dok je položaj građana koji primaju minimalnu plaću još teži.  

U takvim okolnostima kućni proračuni ostaju pod snažnim pritiskom, a troškovi hrane, stanovanja, obrazovanja i drugih osnovnih potreba zauzimaju najveći dio raspoloživih prihoda.

Pročitaj članak