Nakon godina ponovno u Gorancima: Don Marinko obišao mjesto koje mu znači cijeli život

Don Marinko Ivanković: „Sve što kao čovjek i svećenik nosim protkano je ljudima moga rodnog kraja“  

U ozračju radosti i zahvalnosti, Goranci su danas ugostili posebnog gosta – don Marinka Ivankovića, sina župe Goranci i najstarijeg svećenika podrijetlom iz Sovića. Njegov dolazak izazvao je veliko zadovoljstvo među članovima Udruge „Goranačko blago“, koji su ga srdačno dočekali na mjestima koja su obilježila njegov životni i duhovni put.  

Don Marinko Ivanković široj je javnosti poznat kao vrstan pedagog, profesor, teolog, književnik i dugogodišnji župnik. Danas svoje umirovljeničke dane provodi u Zagrebu, ali, kako je i sam istaknuo, rodni kraj i ljudi među kojima je odrastao ostali su neizbrisivo upisani u njegov život.  

„Sve što kao čovjek i svećenik nosim protkano je ljudskim i karakternim osobinama žitelja rodnog kraja“, kazao je don Marinko, uputivši riječi koje su ispunile ponosom sve okupljene.  

Posebno je dirljiva činjenica da je upravo u Sovićima davne 1969. godine, pred mnoštvom vjernika, proslavio svoju mladu misu. Iako zbog opravdanih razloga nije mogao sudjelovati na nedavnoj proslavi 155. obljetnice Župe Goranci održanoj kod obnovljene kapele na Širokoj njivi – mjestu prvoga župnog sjedišta – njegova je želja bila osobno obići to povijesno mjesto. Tu je želju danas i ostvario.  

Tijekom posjeta obišao je obnovljenu kapelu na Širokoj njivi, mjesto na kojem su njegovi preci primali prve svete sakramente. Vidno ganut i zadovoljan viđenim, izrazio je iskreno priznanje svima koji su sudjelovali u obnovi ovog vrijednog sakralnog zdanja, a posebno je pohvalio Udrugu „Goranačko blago“, koja je pokrenula i vodila cijeli projekt obnove.  

Naglasio je kako ovakvi pothvati imaju neprocjenjivu vrijednost jer čuvaju vjersku, kulturnu i povijesnu baštinu te prenose identitet i tradiciju budućim naraštajima.  Nakon zajedničke molitve s domaćinima, prema njegovoj želji upriličen je i posjet Groblju mira na Bilima, gdje je nastavljeno ugodno druženje u ozračju zajedništva i uspomena.  

Na kraju su članovi Udruge „Goranačko blago“ uputili iskrenu zahvalu don Marinku Ivankoviću na dolasku, toplim riječima i podršci, istaknuvši kako je njegov posjet bio velika čast i snažan poticaj svima koji svojim radom nastoje sačuvati bogatu duhovnu i kulturnu baštinu Goranaca.

Pročitaj članak

Branitelji dobivaju novu naknadu? Evo koliko bi mogao iznositi braniteljski dodatak

U Federaciji Bosne i Hercegovine uskoro bi mogao biti uveden braniteljski dodatak za razvojačene branitelje i članove obitelji poginulih ili umrlih branitelja. Vlada Federacije BiH na sjednici održanoj u četvrtak u Mostaru utvrdila je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravima razvojačenih branitelja i članova njihovih obitelji te ga uputila u parlamentarnu proceduru.

Predloženim izmjenama uvodi se braniteljski dodatak kao mjesečna novčana naknada za osobe koje su sudjelovale u obrani Bosne i Hercegovine u razdoblju od 8. travnja 1992. do 23. prosinca 1995. godine, kao i za članove obitelji poginulih ili umrlih branitelja.

Kako je obrazložio predlagatelj, cilj zakona je osigurati dodatnu financijsku potporu razvoačenim braniteljima i njihovim obiteljima kroz jedinstven sustav koji će vrijediti na cijelom području Bosne i Hercegovine.

Radna skupina za izradu nacrta zakona imenovana je odlukom Vlade Federacije BiH 13. veljače 2025. godine. Tijekom rada usvojeno je nekoliko ključnih načela, među kojima je i ono da pravo na braniteljski dodatak bude jednako za sve pripadnike Hrvatskog vijeća obrane (HVO), Armije Republike BiH i Ministarstva unutarnjih poslova Republike BiH, uz isplatu u jednakom iznosu na cijelom području države.

Prema prijedlogu zakona, pravo na braniteljski dodatak moći će ostvariti razvojačeni branitelj koji je kao pripadnik Oružanih snaga sudjelovao u obrani Bosne i Hercegovine najmanje godinu dana u razdoblju od 8. travnja 1992. do 23. prosinca 1995. godine. Pravo će imati i članovi obitelji poginulih ili umrlih branitelja koji već ostvaruju prava sukladno Zakonu o pravima branitelja i članova njihovih obitelji, neovisno o duljini ratnog sudjelovanja preminulog branitelja.

Na sastanku održanom 23. rujna 2025. godine Radna skupina utvrdila je da bi, prema podacima IDDEEA-e i evidencijama Federalnog ministarstva za pitanja branitelja i invalida obrambeno-oslobodilačkog rata, pravo na braniteljski dodatak moglo ostvariti ukupno 383.494 korisnika.

Predloženo je da se visina dodatka utvrdi na 1,50 KM za svaki mjesec sudjelovanja u Oružanim snagama Republike BiH, čime bi iznos koji pojedini korisnik primao ovisio o duljini njegova ratnog angažmana.

Procjene pokazuju da bi za provedbu ovog zakona bilo potrebno osigurati oko 234,7 milijuna konvertibilnih maraka godišnje, što predstavlja jedno od financijski najzahtjevnijih proširenja braniteljskih prava u Federaciji BiH posljednjih godina.

O konačnom usvajanju zakona sada će odlučivati Parlament Federacije BiH.

Pročitaj članak

Toplinski val stigao u Hercegovinu: Civilna zaštita izdala važne upute građanima

foto Severe Weather

Uprava civilne zaštite Županije Zapadnohercegovačke (UCZ ŽZH) izdala je preporuke građanima zbog aktualnog toplinskog vala koji zahvaća ovo područje, upozoravajući na opasnosti koje visoke temperature mogu predstavljati za zdravlje.

Iz Civilne zaštite posebno upozoravaju na mogućnost pojave sunčanice, toplinskih grčeva, iscrpljenosti organizma te najopasnijeg stanja – toplinskog udara, koji može zahtijevati hitnu medicinsku pomoć.

Građanima se preporučuje da, kada god je moguće, izbjegavaju boravak na otvorenom u najtoplijem dijelu dana, odnosno od 10 do 17 sati. Poseban apel upućen je roditeljima i vlasnicima kućnih ljubimaca da djecu i životinje nikada ne ostavljaju same na suncu ili u zatvorenim vozilima, gdje temperatura može vrlo brzo dosegnuti opasne vrijednosti.

Za one koji ipak moraju izlaziti tijekom vrućina preporučuje se nošenje lagane, prozračne i svijetle odjeće, zaštita glave šeširom ili kapom, korištenje sunčanih naočala te kretanje u hladu kad god je moguće. Važno je sa sobom uvijek imati dovoljnu količinu vode za piće.

Osobama koje rade na otvorenom ili treniraju u vanjskim uvjetima savjetuje se češće odmaranje u hladu i redovit unos tekućine – najmanje čaša i pol vode svakih pola sata.

Rashladiti dom i izbjegavati dodatno zagrijavanje prostora

Tijekom visokih temperatura preporučuje se boravak u najhladnijoj prostoriji doma, kao i korištenje svježijeg noćnog zraka za rashlađivanje prostora.

Civilna zaštita savjetuje da se tijekom dana zatvaraju prozori, spuštaju rolete, posebno na stranama izloženima izravnom suncu, isključi nepotrebna rasvjeta te izbjegava korištenje uređaja koji dodatno zagrijavaju prostor.

Kod korištenja klima uređaja preporučuje se da razlika između vanjske i unutarnje temperature ne bude veća od sedam stupnjeva Celzija. Sobna temperatura tijekom dana trebala bi biti ispod 32, a tijekom noći ispod 24 stupnja.

Dovoljno tekućine i lagana prehrana

Iz UCZ-a ŽZH naglašavaju kako je tijekom toplinskog vala izuzetno važno redovito unositi tekućinu, i to prije nego što se pojavi osjećaj žeđi. Najbolji izbor su negazirana voda i niskokalorična pića bez kofeina, alkohola i većih količina šećera.

Preporučuje se konzumiranje više manjih obroka koji uključuju svježe voće i povrće, dok bi trebalo izbjegavati masnu i teško probavljivu hranu, kao i veće fizičke napore tijekom najtoplijeg dijela dana.

Tijelo se može dodatno rashladiti tuširanjem mlakom vodom ili stavljanjem hladnih obloga.

Pomoć starijima, bolesnima i djeci

Civilna zaštita pozvala je građane na međusobnu solidarnost, posebno prema ranjivim skupinama – starijim osobama, kroničnim bolesnicima i djeci.

Kronični bolesnici trebaju se odmah obratiti liječniku, hitnoj pomoći ili ljekarniku ako primijete pogoršanje zdravstvenog stanja ili neuobičajene simptome.

U slučaju da nekome pozli na otvorenom, potrebno je osobu premjestiti u hlad ili klimatizirani prostor, osloboditi tijesne dijelove odjeće te joj, ako je pri svijesti, ponuditi vodu ili sok. Istodobno treba pozvati hitnu medicinsku pomoć.

Ako se zdravstveni problem dogodi u zatvorenom prostoru, potrebno je otvoriti prozore i vrata radi stvaranja propuha, rashladiti osobu hladnim oblozima i pružiti pomoć do dolaska medicinskih službi.

Iz Uprave civilne zaštite Županije Zapadnohercegovačke poručuju kako odgovorno ponašanje tijekom toplinskog vala može spriječiti ozbiljne posljedice te pozivaju građane na oprez i brigu jednih za druge.

Pročitaj članak

Egzorcizirana sol i blagoslovljene medaljice posute diljem Zapadne Hercegovine

foto Totus Tuus

Zapadna Hercegovina proteklih je dana bila poprište neuobičajene molitvene inicijative u kojoj su, prema navodima organizatora, stotine kilograma egzorcizirane (blagoslovljene) soli i tisuće blagoslovljenih medaljica raspoređene po gradovima i selima, kako s kopna tako i iz zraka.

Kako ističu sudionici ove inicijative, cilj nije bio izvođenje bilo kakvog obreda magijskog karaktera, nego simbolična posveta prostora Bogu te molitva za Božji blagoslov, mir i zaštitu svih stanovnika Zapadne Hercegovine.

U Katoličkoj Crkvi egzorcizirana ili posebno blagoslovljena sol ubraja se među sakramentalije – svete znakove kojima Crkva, kroz molitvu, zaziva Božju milost. Riječ je o običnoj kuhinjskoj soli koju svećenik blagoslivlja posebnim molitvama, a njezina se uporaba temelji na dugoj crkvenoj tradiciji.

Prema učenju Crkve, sakramentalije same po sebi nemaju nadnaravnu moć niti djeluju poput magije. Njihovo značenje proizlazi iz vjere, molitve i pouzdanja u Boga. Zato svećenici i egzorcisti naglašavaju da je naglasak uvijek na Božjoj milosti, a ne na samom predmetu.

Poznati egzorcisti, među kojima je bio i pokojni o. Gabriele Amorth, često su objašnjavali da se blagoslovljena sol koristi kao znak posvete prostora Bogu te kao molitva za zaštitu obitelji, domova, ulica i zajednica. Isticali su kako njezina svrha nije "protjerivanje zla" vlastitom snagom, nego zazivanje Božjeg blagoslova nad određenim mjestom.

Blagoslovljena sol simbol je čistoće, očuvanja i vjernosti Bogu, a svoje korijene ima još u starozavjetnoj simbolici. Kada se njome posipaju kuće, pragovi ili javni prostori, riječ je o vidljivom izrazu molitve kojom se cijeli prostor predaje Kristu.

Organizatori ove molitvene inicijative poručuju kako su željeli obuhvatiti svaki grad, selo i ulicu Zapadne Hercegovine te moliti za prestanak nasilja, ovisnosti, podjela, depresije i svih oblika zla koji pogađaju društvo.

Naglašavaju kako blagoslovljena sol nije zamjena za sakramentalni život vjernika, poput svete mise, ispovijedi ili molitve krunice, nego pomoć koja vjernike podsjeća na potrebu trajnog obraćenja i pouzdanja u Boga.

U svojoj poruci sudionici ističu da ovom inicijativom žele posvjedočiti vjeru i uputiti molitvu da Bog blagoslovi obitelji, mjesta i cijelu Zapadnu Hercegovinu, vjerujući da se istinska duhovna zaštita ostvaruje ponajprije kroz život u vjeri, molitvi i sakramentima.

Slične molitvene prakse postoje i u svijetu

Ovakvi oblici privatne pobožnosti poznati su i u drugim katoličkim sredinama.

U pojedinim talijanskim župama, osobito na jugu zemlje, vjernici nakon blagoslova kuća koriste blagoslovljenu sol kod ulaza u domove i pragova. Tijekom pandemije koronavirusa pojedine molitvene zajednice organizirale su procesije uz molitvu krunice i korištenje blagoslovljenih predmeta, nazivajući to izrazom molitve protiv zla.

U Poljskoj postoje inicijative blagoslova gradova u kojima se, uz molitvu i blagoslov svećenika, koriste sveta voda i drugi sakramentalni znakovi. Posebna pozornost pridaje se molitvi za zaštitu obitelji, naroda i domovine.

U Meksiku, Brazilu i nekim dijelovima Sjedinjenih Američkih Država s velikim brojem katoličkih vjernika, molitvene zajednice prakticiraju tzv. molitvene hodove kroz gradove, tijekom kojih se mole za mir, zaštitu od nasilja, droge i društvenih podjela.

Na Filipinima svećenici često blagoslivljaju sol koju vjernici koriste kao znak molitve nakon prirodnih nepogoda poput tajfuna i poplava, moleći za zaštitu obitelji i zajednice.

Što Crkva naglašava?

Crkveno učenje o sakramentalijama ističe nekoliko važnih stvari:

• blagoslovljena ili egzorcizirana sol mora biti povezana s molitvom i blagoslovom Crkve;
• nije riječ o magiji niti se "solju tjera đavao", nego se moli Boga za zaštitu i blagoslov;
• potrebno je imati razboritost kako pobožne prakse ne bi prerastale u praznovjerje.

Blagoslovljena sol ne zamjenjuje svetu misu, ispovijed, molitvu i život po vjeri. Ona je pomoćni znak koji vjernika podsjeća na potrebu obraćenja i pouzdanja u Boga.

Poruka sudionika ove inicijative sažeta je u njihovom uvjerenju: gdje se moli, ondje se traži Božja prisutnost, a svaki čin posvete prostora vide kao molbu da Božji mir i blagoslov obuhvate njihove domove, ulice i cijelu Hercegovinu.

Pročitaj članak

Na Buni održan 1. Herc Uštipak Fest - Biljani odnijeli pobjedu

Na prvom ERC UŠTIPAK FESTU (HUF), održanom u ozračju tradicije, zajedništva i hercegovačke gastronomije, slavili su se okusi koji se generacijama prenose s koljena na koljeno. Festival je okupio 16 natjecateljskih ekipa, brojne posjetitelje i zaljubljenike u domaću kuhinju, a poseban pečat cijelom događaju dalo je veliko priznanje koje će ostati trajno zapisano u povijesti hercegovačke gastronomije.

Naime, Agencija za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine uručila je Udruzi Bratovština sv. Nikole Tavelića Buna – Mostar certifikat s oznakom Zajamčeni tradicionalni specijalitet (ZTS) za prehrambeni proizvod "Hercegovački uštipak".

Riječ je o iznimno važnom priznanju koje potvrđuje dugogodišnji rad Bratovštine na zaštiti, očuvanju i promociji jednog od najprepoznatljivijih simbola hercegovačke kuhinje. Dobiveni certifikat predstavlja potvrdu vrijednog truda uloženog u očuvanje tradicije, ali i snažan poticaj za nastavak aktivnosti na promociji autohtonih hercegovačkih proizvoda.

Ovo priznanje dolazi u posebno svečanom trenutku jer Bratovština sv. Nikole Tavelića Buna – Mostar ove godine obilježava 25 godina djelovanja. Udruga je utemeljena 2001. godine, a tijekom četvrt stoljeća rada ostvarila je brojne uspješne projekte na području očuvanja kulturne i gastronomske baštine Hercegovine, piše Hercegovacki portal.

Festival spojio natjecanje, edukaciju i druženje

Organizatori su HERC UŠTIPAK FEST osmislili kao manifestaciju koja kroz zajedničko druženje okuplja sve ljubitelje hercegovačkog uštipka, ali i promovira bogatu gastronomsku tradiciju regije.

Festival je obuhvatio četiri sadržajne cjeline:

• natjecateljski dio,
• gastro-turistički program,
• edukativne sadržaje,
• zabavni program.

Posebnu pozornost privuklo je natjecanje u pripremi najboljeg hercegovačkog uštipka, u kojem su sudjelovale ekipe iz različitih krajeva Hercegovine.

Oltar Bile ispekao najbolji hercegovački uštipak

Nakon ocjenjivanja stručnog povjerenstva proglašeni su najbolji:

• 🥇 1. mjesto – ekipa Oltar Bile
• 🥈 2. mjesto – Bratovština sv. Nikole Tavelića Buna
• 🥉 3. mjesto – Ivana Boras

Najuspješnijima su uručene prigodne nagrade, dok su svi sudionici svojim umijećem pokazali kako tradicionalni hercegovački uštipak i dalje zauzima posebno mjesto na obiteljskim stolovima i u identitetu Hercegovine.

Za dobro raspoloženje tijekom cijelog događaja pobrinuo se tamburaški sastav Mediteran, koji je glazbom dodatno upotpunio ugodnu festivalsku atmosferu.

Na prvom HERC UŠTIPAK FESTU sudjelovala je i ekipa Hercegovačkog portala, čije fotografije vjerno prenose djelić atmosfere s manifestacije koja je već svojim prvim izdanjem pokazala potencijal da preraste u jednu od prepoznatljivih gastro-turističkih manifestacija Hercegovine.

Dobivanjem oznake Zajamčeni tradicionalni specijalitet hercegovački uštipak dobio je službenu potvrdu svoje autentičnosti, a HERC UŠTIPAK FEST još jednom je pokazao kako se tradicija može uspješno čuvati, promovirati i prenositi novim generacijama.

Cijelu fotogaleriju pogledajte na Hercegovačkom portalu.

 

 

 

 

 

Pročitaj članak

Antonija Čerkez novom pjesmom odala počast Hercegovini i svojim korijenima

Hercegovačka pjevačica Antonija Čerkez objavila je svoju treću autorsku pjesmu pod nazivom “Srce od kamena”, emotivnu glazbenu posvetu rodnoj Hercegovini, njezinu kamenu, kršu i ljudima koji su oblikovali njezin život. 

Najavljujući izlazak pjesme, Antonija nije skrivala uzbuđenje, istaknuvši kako joj ova pjesma posebno znači jer govori o kraju iz kojeg potječe i kojem se uvijek s ponosom vraća.  

„Nadam se da ću vam kroz ovu pjesmu moći prenijeti ljepote i ljubav koju osjećam prema kraju odakle dolazim i odakle moji korijeni sežu. Ljubi vas vaša Hercegovka“, poručila je pjevačica svojim pratiteljima.  

Glazbu i tekst za pjesmu potpisuje Željko Krznarić, dok je za aranžman zaslužan Gabrijel Prusina. Stihovi pjesme prožeti su ljubavlju prema zavičaju i snažno dočaravaju hercegovački identitet:  

„Kamen i krš, to je moj dom, ljubim tu zemlju snagom svom. Maslina stara i crno vino, sve si mi dala Hercegovino.“  

Uz pjesmu je objavljen i videospot sniman na brojnim prepoznatljivim lokacijama diljem Hercegovine. Impresivni krajolici, kameniti predjeli, vinogradi i prirodne ljepote dodatno naglašavaju emociju koju pjesma nosi. Posebno dirljiv trenutak spota predstavlja kadar u kojem se pojavljuje i Antonijina majka Angelina, čime je cijela priča dobila još osobniju i emotivniju notu.  

“Srce od kamena” treći je singl koji je Antonija predstavila publici. Prije njega objavila je pjesme “Zašto” i “A ja luda”, čiji su videospotovi snimani u Italiji. Za razliku od prethodnih izdanja, ovoga puta odlučila je svoju glazbenu priču ispričati upravo kroz prizore rodne Hercegovine, odajući počast kraju koji smatra svojim najvećim nadahnućem.  

Nova pjesma već je privukla brojne pozitivne reakcije publike, a mnogi ističu kako je riječ o iskrenoj i emotivnoj glazbenoj razglednici Hercegovine koja slavi njezinu ljepotu, tradiciju i ljude.

Pročitaj članak

Najjači čovjek Balkana otvara buregdžinicu u Mostaru, lokacija je već poznata

Mostarska gastronomska scena uskoro će postati bogatija za još jednu novu adresu. Nakon što je prije dvije godine otvorio buregdžinicu u Sarajevu, Nedžmin Ambesković, poznat kao jedan od najuspješnijih strongman natjecatelja u regiji i nositelj titule "Najjači čovjek Balkana", svoju gastro priču širi i na Hercegovinu, piše Bljesak.info.

Prema najavi objavljenoj na društvenim mrežama, uskoro će svoja vrata u Mostaru otvoriti Buregdžinica "Kod Nedžmina".

Novi ugostiteljski objekt bit će smješten uz glavnu magistralnu cestu, a iza cijelog projekta stoji upravo Ambesković, koji je posljednjih godina, uz impresivnu sportsku karijeru, uspješno razvijao i vlastiti ugostiteljski posao.

Ambesković je široj javnosti poznat po nastupima na brojnim međunarodnim strongman natjecanjima, na kojima je ostvario niz zapaženih rezultata te stekao status jednog od najjačih ljudi u regiji. Nakon uspješnog poslovnog iskoraka u Sarajevu, odlučio je svoju ponudu približiti i Mostarcima te brojnim putnicima koji svakodnevno prolaze kroz grad.

Iako točan datum otvaranja još nije objavljen, iz najave je vidljivo kako se završavaju posljednje pripreme te da će Buregdžinica "Kod Nedžmina" uskoro započeti s radom.

Otvaranje novog objekta dodatno će obogatiti mostarsku gastronomsku ponudu, osobito kada je riječ o tradicionalnim bosanskohercegovačkim pitama i bureku, a s obzirom na popularnost Nedžmina Ambeskovića, očekuje se da će nova buregdžinica privući velik broj znatiželjnika već od prvih dana rada.

Pročitaj članak

U Njemačkoj vas trgovina može trajno izbaciti: Evo zbog čega

Malo je poznato da trgovine u Njemačkoj imaju pravo pojedinim osobama zabraniti ulazak u svoje poslovne prostore, i to ne samo zbog krađe. Takva zabrana može biti izrečena vrlo brzo, a u određenim slučajevima može vrijediti i neograničeno dugo.

Trgovački lanci i drugi operateri koriste ovu mjeru kao krajnje sredstvo za zaštitu zaposlenika, kupaca i nesmetanog odvijanja poslovanja. Pravna osnova za takvu odluku proizlazi iz prava vlasništva zajamčenog člankom 13. njemačkog Ustava, koje vlasnicima omogućuje da sami odlučuju tko može pristupiti njihovim prostorijama, prenosi T-online.

U praksi se zabrana ulaska najčešće izriče osobama koje učestalo krše kućni red ili svojim ponašanjem ometaju rad trgovine. Razlozi mogu uključivati vrijeđanje ili uznemiravanje drugih kupaca, krađu ili oštećivanje imovine, agresivno ponašanje prema zaposlenicima te ponavljano narušavanje reda u prodajnom prostoru.

Jedan od poznatijih slučajeva zabilježen je u Münchenu, gdje je Okružni sud potvrdio zabranu ulaska ženi koja je redovito uznemiravala druge kupce i ostavljala robu na neprimjerenim mjestima po trgovini. Sud je pritom zaključio da zabrana nije nerazmjerna jer su joj u neposrednoj blizini bile dostupne druge trgovine u kojima može obavljati kupnju.

Ovakve zabrane nisu ograničene isključivo na trgovine. I privatne osobe imaju pravo uskratiti pristup vlastitim stanovima ili kućama bez obveze obrazlaganja razloga. To se može odnositi na podstanare, obrtnike, dostavljače ili druge posjetitelje.

Trajanje zabrane ulaska može biti neograničeno, ali vlasnik može odrediti i vremenski ograničeno razdoblje ili je naknadno ukinuti. Ako se promijeni vlasnik nekretnine ili najmoprimac poslovnog prostora, postojeća zabrana u pravilu prestaje vrijediti, no novi vlasnik ili korisnik može donijeti novu odluku i ponovno izreći zabranu ulaska.

Ako želiš, mogu napisati i atraktivan clickbait naslov za ovaj članak.

Pročitaj članak

Umirovljenici: 'Mogu li nam vlasti objasniti kako da preživimo?'

foto hrvatskiglasnik.ba

Nova umirovljenička stranka Tuzla oštro je reagirala na najavu Federalnog zavoda za mirovinsko i invalidsko osiguranje (MIO/PIO) prema kojoj bi mirovine u sklopu izvanrednog usklađivanja od srpnja trebale biti povećane za 3,5 posto.

Iz stranke smatraju kako je riječ o povećanju koje je gotovo dvostruko manje od iznosa koji je, prema njihovim tvrdnjama, federalna vlast ranije najavljivala. Takvu odluku ocijenili su obmanom i nepravdom prema umirovljenicima.

– Obmana je jer je u proračunu za ovu godinu predviđen iznos za polugodišnje usklađivanje mirovina od 5,8 posto. Povećanje je bilo planirano, a Zakon o izvršavanju proračuna usvojen, stoga ne vidimo razlog za uskraćivanje sredstava umirovljenicima – poručili su iz Nove umirovljeničke stranke Tuzla.

Dodaju kako bi povećanje manje od planiranog značilo preraspodjelu proračunskih sredstava na štetu umirovljenika, koji, kako ističu, nisu odgovorni za gospodarsku situaciju ni kontinuirani rast životnih troškova.

Prema njihovim riječima, odgovornost za takvo stanje snose federalne vlasti, prije svega premijer Federacije BiH i ministar financija, koje optužuju za loše vođenje ekonomske politike i neuređen gospodarski sustav.

U priopćenju su se pozvali i na službene statističke podatke prema kojima medijalna mirovina u Federaciji BiH iznosi 761,60 KM, dok je sindikalna potrošačka košarica za svibanj dosegnula 3.463 KM.

Iz Nove umirovljeničke stranke Tuzla stoga su pozvali predstavnike vlasti da javnosti objasne na koji način umirovljenici s takvim primanjima mogu podmiriti osnovne životne troškove, ističući kako sve veći broj starijih građana živi na rubu siromaštva.

Pročitaj članak

Lijanović želi promijeniti prezime: Evo kako bi se ubuduće zvao

foto Večernji list BH

Bivši federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Jerko Ivanković Lijanović podnio je zahtjev za promjenu prezimena, zatraživši da njegovo novo prezime bude "Boljitak".

Zahtjev je podnio Odsjeku upravnih poslova u Širokom Brijegu, pozivajući se na članak 9. Zakona o osobnom imenu. Kao razlog za promjenu prezimena naveo je da je riječ o "privatnoj naravi, jer se tako osjećam i djelujem", piše Večernji list BH.

Prije donošenja odluke nadležni odsjek provodi zakonom propisane provjere. Utvrđuje se vodi li se protiv podnositelja zahtjeva kazneni postupak, je li pravomoćno osuđen za kazneno djelo za koje kazna još nije izvršena te je li za njim raspisana međunarodna potraga.

Naime, osobama protiv kojih postoje navedene okolnosti promjena imena ili prezimena ne može biti odobrena, piše Avaz.

Podsjetimo, Jerko Ivanković Lijanović u rujnu 2020. godine otišao je na izdržavanje sedmogodišnje zatvorske kazne zbog zlouporabe položaja i ovlasti, u vezi s nezakonitostima prilikom dodjele poticaja poljoprivrednicima na području Tuzle i Federacije BiH u razdoblju od 2011. do kraja 2014. godine.

Početkom ovog stoljeća zajedno s bratom Mladenom osnovao je političku stranku Radom za boljitak, koja je u dva mandata bila dio Vlade Federacije BiH. Upravo naziv te nekadašnje stranke podudara se s prezimenom koje sada želi službeno nositi.

Hoće li zahtjev biti odobren, ovisit će o rezultatima provjera koje provode nadležna tijela i ispunjava li podnositelj sve zakonske uvjete za promjenu prezimena.

Pročitaj članak

Prije par dana pokopana dva brata, a prije 49 godina isti dan pokopani sin i majka

foto Tomislavnews

Na groblju u Bukovoj Gori, duvanjskom selu na obali Buškog jezera, jučer, 14. srpnja 2026. godine, u predvečerje, održan je posljednji ispraćaj dvojice braće Kovač – Luke-Luje i Pere. Pred brojnim članovima rodbine, susjedima i prijateljima, dvojica braće ispraćena su na vječni počinak u istom groblju, istoga dana, piše Tomislavnews.com.

Luka-Lujo Kovač preminuo je 8. srpnja u Beču u 85. godini života, dok je njegov brat Pero preminuo 13. srpnja u 81. godini. Nakon višednevne procedure, Lukini posmrtni ostaci dopremljeni su u rodnu Bukovu Goru, no sudbina je htjela da ga njegov brat Pero ne dočeka ispratiti na posljednji počinak.

Braća su, unatoč životnim okolnostima i udaljenosti, cijeli život bila snažno povezana. Luka je, dok ga je zdravlje služilo, živio u Brelima te se često vraćao u svoju Bukovu Goru, posjećujući brata i rodbinu. Nakon što je obolio, otišao je u Beč kod kćeri.

Pero je ostao živjeti u rodnom selu. Iako teško bolestan, do posljednjih dana bio je priseban i svjestan da mu je brat preminuo te da će biti dovezen iz Beča i pokopan u Bukovoj Gori. Nitko, međutim, nije očekivao da će upravo toga dana i sam preminuti, ne dočekavši ispraćaj svojega brata.

Tako su jučer dvojica rođene braće Kovač zajedno položena u zemlju rodnog kraja.

Kako piše Tomislavnews, ovo nije prvi put da je obitelj Kovač doživjela da se dvije osobe iz iste obitelji pokapaju istoga dana.

Prije gotovo pedeset godina, 1977. godine, obitelj Kovač zadesila je velika tragedija. Najmlađi brat Luke i Pere, Mirko, upravo se bio oženio. Nakon svadbenog slavlja u Bukovoj Gori, kasno u noći nestalo je pića za svatove pa je mladoženja sjeo u automobil kako bi ga otišao nabaviti.

Nažalost, na tom putu stradao je u prometnoj nesreći – samo nekoliko sati nakon vlastitog vjenčanja.

Vijest o njegovoj pogibiji zavila je u tugu ne samo obitelj Kovač nego i cijelu Bukovu Goru te širi duvanjski i buškoblatski kraj.

No, tragedija se tu nije završila. Jutro nakon sinove pogibije preminula je i njegova majka. Srce nije izdržalo golemu bol i šok zbog gubitka sina. Majka i sin pokopani su istoga dana na groblju u Bukovoj Gori.

Bio je to događaj koji je duboko potresao cijeli kraj, a priča o obiteljskoj tragediji Kovačevih i danas se prepričava među ljudima.

U narodu se često kaže kako “nitko nije umro od žalosti”, ali sudbina obitelji Kovač ostala je snažan podsjetnik da velika tuga i bol ponekad ostavljaju posljedice koje čovjekovo srce jednostavno ne može izdržati.

Braći Luki-Luji i Peri Kovač pokoj vječni, a njihovoj obitelji, rodbini i prijateljima iskrena sućut. Njihov posljednji ispraćaj ostat će zapisan kao još jedan od tužnih događaja koji svjedoče o snažnim obiteljskim vezama i sudbinama ljudi duvanjskoga kraja.

Pročitaj članak

Neviđeni SP na tri kontinenta: Evo tko je već osigurao nastup za 2030.

foto EPA

Iako Svjetsko prvenstvo 2026. još nije završeno, nogometni svijet već zna prvih šest reprezentacija koje će nastupiti na jubilarnom Svjetskom prvenstvu 2030. godine. Zahvaljujući posebnom modelu domaćinstva, plasman su već osigurali Španjolska, Portugal, Maroko, Argentina, Urugvaj i Paragvaj.

Bit će to jedno od najneobičnijih izdanja Svjetskih prevenstava u povijesti. Turnir će se prvi put igrati na čak tri kontinenta – Europi, Africi i Južnoj Americi. Glavni domaćini bit će Španjolska, Portugal i Maroko, gdje će biti odigrana velika većina utakmica, dok će prve tri utakmice prvenstva biti održane u Urugvaju, Argentini i Paragvaju u čast stote obljetnice prvog Svjetskog prvenstva.

Upravo zbog tog posebnog statusa i tri južnoameričke reprezentacije automatski su izborile nastup na završnom turniru. FIFA je na taj način odlučila odati priznanje povijesti natjecanja koje je prvi put održano 1930. godine u Urugvaju. Tada je domaća reprezentacija u finalu u Montevideu svladala Argentinu rezultatom 4:2 i postala prvi svjetski prvak.

Kompromis koji je promijenio povijest

Borba za organizaciju Svjetskog prvenstva 2030. donijela je nesvakidašnje rješenje. Španjolska i Portugal isprva su zajednički kandidirali domaćinstvo, a kasnije im se pridružio i Maroko. Istodobno su Urugvaj, Argentina, Paragvaj i Čile željeli vratiti najveću nogometnu smotru u Južnu Ameriku točno stoljeće nakon prvog turnira.

FIFA je u listopadu 2023. predstavila kompromisno rješenje. Glavno domaćinstvo dodijeljeno je Španjolskoj, Portugalu i Maroku, dok su Urugvaj, Argentina i Paragvaj dobili po jednu utakmicu kojom će biti obilježena velika obljetnica svjetskog nogometa.

Najveći gubitnik takvog raspleta bio je Čile, jedina država iz južnoameričke kandidature koja nije dobila niti jednu utakmicu. Odluka je izazvala nezadovoljstvo tamošnjih vlasti i nogometnih dužnosnika, no konačno je potvrđena na izvanrednom FIFA-inom kongresu u prosincu 2024. godine.

Šest domaćina, 42 slobodna mjesta

Prema trenutačnom planu, na Svjetskom prvenstvu 2030. nastupit će 48 reprezentacija, jednako kao i na turniru 2026. u SAD-u, Kanadi i Meksiku. Budući da je šest domaćina već osiguralo nastup, kroz kontinentalne kvalifikacije bit će raspodijeljena još 42 mjesta.

Poseban logistički izazov predstavljat će reprezentacije koje će igrati uvodne utakmice u Južnoj Americi. Nakon njih slijedi putovanje preko Atlantika u Španjolsku, Portugal ili Maroko, gdje će nastaviti natjecanje. FIFA zato planira razmak od oko 11 do 12 dana između prve i druge utakmice kako bi momčadi imale dovoljno vremena za putovanje, odmor i prilagodbu.

Hoće li igrati čak 64 reprezentacije?

Iako je trenutačni format predviđen za 48 sudionika, konačna odluka još nije donesena. Južnoamerička nogometna konfederacija CONMEBOL u travnju 2025. predložila je da se jubilej obilježi proširenjem turnira na čak 64 reprezentacije.

Predsjednik CONMEBOL-a Alejandro Domínguez poručio je kako se stota obljetnica Svjetskog prvenstva događa samo jednom te da bi veći broj reprezentacija trebao imati priliku sudjelovati u tom povijesnom događaju.

Predsjednik FIFA-e Gianni Infantino nije odbacio prijedlog, istaknuvši da je "svaka ideja dobra ideja" koju vrijedi razmotriti. Zbog toga konačan format Svjetskog prvenstva 2030. još uvijek nije službeno potvrđen, pa ostaje otvorena mogućnost da jubilarno Svjetsko prvenstvo postane i najveći u povijesti svjetskog nogometa.

Pročitaj članak

Fra Marinko Vukman emotivnom porukom zahvalio Zlatku Daliću: “Hvala na radosti koju ste priuštili svome narodu”

foto Pixell

Nakon gotovo devet godina na klupi hrvatske nogometne reprezentacije, tijekom kojih je ostvario neke od najvećih uspjeha u povijesti hrvatskog sporta, Zlatko Dalić primio je brojne poruke zahvale i podrške. Među njima posebno se istaknula dirljiva poruka fra Marinka Vukmana, gvardijana Svetišta Čudotvorne Gospe Sinjske, koji je hrvatskom izborniku uputio riječi duboke zahvalnosti i poštovanja.    

Fra Vukman u svojoj je poruci istaknuo kako Daliću i njegovim suradnicima pripada veliko priznanje za sve što su učinili za hrvatski narod, naglasivši da rezultati nisu jedino mjerilo uspjeha.  “Hvala vam na radosti koju ste priuštili svome narodu, na zajedništvu koje ste gradili i na dostojanstvu s kojim ste predstavljali Hrvatsku pred cijelim svijetom”, poručio je fra Vukman, dodavši kako su Dalić i njegovi igrači milijunima Hrvata donijeli trenutke ponosa koje će pamtiti cijeli život.    

Posebno je naglasio kako sport može biti mnogo više od igre te da je hrvatska reprezentacija pod Dalićevim vodstvom postala simbol zajedništva, domoljublja i vjere u vlastite mogućnosti.  

Fra Marinko Vukman i ranijih je godina javno pružao potporu hrvatskoj reprezentaciji, često ističući kako Vatreni svojim igrama povezuju Hrvate u domovini i diljem svijeta. Njegove poruke redovito su bile ispunjene molitvom, zahvalnošću i ohrabrenjem za izbornika i reprezentativce.    

Iako je završetak Dalićeva mandata mnoge rastužio, riječi fra Vukmana podsjetile su na ono što će ostati zapamćeno – godine ispunjene povijesnim uspjesima, nezaboravnim emocijama i osjećajem nacionalnog ponosa koji je hrvatska reprezentacija budila gdje god je igrala.  

Poruka sinjskog franjevca u kratkom je vremenu izazvala brojne pozitivne reakcije među navijačima, koji su se složili da Zlatko Dalić zaslužuje zahvalnost za sve što je tijekom gotovo desetljeća učinio za hrvatski nogomet i hrvatski narod.  

Pročitaj članak

Prebrojavanje po mjeri: Kad su Komšić i Fejzići nevidljivi, a problem nastaje tek kad netko postavi pitanje

foto Fena

Bosna i Hercegovina uskoro će ponovno svjedočiti još jednom spektaklu brojanja. Ovoga puta, kako najavljuje ministar vanjskih poslova Elmedin Konaković, 5. kolovoza u Sarajevu održat će se konferencija na kojoj će se, uz tablice, grafikone i statistiku, pokušati dokazati da Hrvati u BiH navodno uživaju više prava nego što im pripada.  

Naravno, svako ozbiljno prebrojavanje trebalo bi krenuti od najpoznatijeg primjera političkog inženjeringa u zemlji. Ali upravo taj primjer, očekivano, neće se naći na dnevnom redu.  

Jer kako objasniti činjenicu da Željko Komšić već godinama sjedi na poziciji hrvatskog člana Predsjedništva BiH zahvaljujući dominantno bošnjačkim glasovima? Ako je cilj konferencije razgovarati o položaju konstitutivnih naroda, teško je zamisliti veći primjer osporavanja legitimnog političkog predstavljanja jednog naroda od upravo tog slučaja.  

No, o tome će se, po svemu sudeći, govoriti što manje. Lakše je brojati službenike nego objasniti kako hrvatskog člana Predsjedništva biraju birači koji se u ogromnoj većini ne izjašnjavaju kao Hrvati.  

Ako već kreće veliko prebrojavanje, možda bi vrijedilo otvoriti i jednu drugu temu – onu o političkom fenomenu poznatom kao “papirnati Hrvati”. 

Javnost već godinama raspravlja o primjerima poput Edima Fejzića iz Goražda, koji je predstavljao Hrvate u Klubu Hrvata Doma naroda Federacije BiH, iako se njegovo podrijetlo i politička baza vežu uz bošnjačko biračko tijelo. Danas se u političkim raspravama često spominje i njegova kći Berina Fejzić, zastupnica u Parlamentu Federacije BiH, što dodatno potiče kritike o svojevrsnom “obiteljskom kontinuitetu” političkog predstavljanja Hrvata bez stvarne potpore hrvatskih birača.  

Možda će upravo to biti posebna kategorija na konferenciji – inovativni model prema kojem je sasvim prihvatljivo predstavljati Hrvate bez hrvatskih glasova, dok je problem kada Hrvati traže da sami biraju svoje predstavnike. 

Konaković poručuje kako će brojkama dokazati da Hrvati imaju više prava nego što im pripada. Brojke su korisna stvar, ali imaju jednu nezgodnu osobinu – ne mogu sakriti političku stvarnost.  

A politička stvarnost kaže da se već gotovo dva desetljeća vodi rasprava upravo zbog činjenice da je institut legitimnog predstavljanja ozbiljno narušen. O tome ne govore samo hrvatske političke stranke, nego i brojni međunarodni dokumenti, presude i višegodišnji pregovori o izmjenama izbornog zakonodavstva.  

Zato cijela priča pomalo podsjeća na situaciju u kojoj netko uporno broji stolice u kući, dok pritom ignorira činjenicu da su se stanari odavno zamijenili bez pitanja vlasnika.  

Na kraju, možda će konferencija ipak biti korisna. Ne zato što će riješiti problem, nego zato što će još jednom pokazati koliko je teško govoriti o ravnopravnosti ako se najpoznatiji primjeri osporavanja legitimnog predstavljanja sustavno preskaču.  

Jer nije problem u prebrojavanju. Problem nastaje kada se broji sve – osim onoga što je svima pred očima, jer izbori su pred vratima, mora se dokazati svom konstitutivnom narodu.

Pročitaj članak

Sabor usvojio Rezoluciju o Hrvatima u BiH: Jasna poruka protiv preglasavanja

foto Hina

Hrvatski sabor je u srijedu, posljednjeg dana proljetnog zasjedanja, izglasao Rezoluciju koju je predložio DP i kojom, kako je istaknuo predsjednik te stranke i potpredsjednik Sabora Ivan Penava, Hrvatska šalje poruku da neće pasivno promatrati preglasavanje Hrvata u susjednoj državi. 

Rezoluciju je podržalo 83 zastupnika, dok je troje bilo suzdržano, a jedan protiv. Lijeva oporba u glasanje se nije uključila. Protiv je glasala Dalija Orešković (DOSiP), suzdržano je bilo dvoje SDSS-ovih zastupnika te predstavnik bošnjačke nacionalne manjine Armin Hodžić. Uz vladajuće su podršku dali i nezavisni Marija Selak Raspudić i Nino Raspudić, zastupnici Mosta te Ivica Baksa (NPS). 

“Od sedam sadržajnih točaka koji je izvorni prijedlog Rezolucije sadržavao, 6 i pol je odstranjeno i dobili smo jednu vrlo razvodnjenu Rezoluciju, razvodnjenu limunadu. Mi ćemo ju podržati i ovakvu jer nam je stalo da se spominje hrvatsko pitanje”, kazao je Nino Raspudić (Klub nezavisnih zastupnika) uoči glasanja. 

Dodao je kako je to samo pokazatelj izostanka ozbiljne vanjske politike, a HDZ-ov Dario Pušić uzvratio kako Hrvatska nikada od rata nije snažnije zastupala položaj Hrvata u BiH nego danas. 

“Dolaskom Andreja Plenkovića na mjesto premijera hrvatsko pitanje u BiH se podiglo i na europsku razinu, a rezultati su itekako vidljivi”, ustvrdio je. 

Vi ste bili za građansku Bosnu protiv svog naroda kada je bilo najpotrebnije, poručio je Raspudiću HDZ-ov Ante Deur, a Raspudić naglasio kako je to neistina. 

Desna oporba: Rezolucija je razvodnjena 

Most, također, smatra kako je konačni prijedlog Rezolucije “razvodnjen” te su zato podnijeli osam amandmana, među kojima su i neki zahtjevi koje je, ističu, DP predlagao prije usuglašavanja s HDZ-om. No, DP kao predlagatelj, i ostatak vladajućih su ih odbili. 

“Ivan Penava je danas potvrdio da su od svih bitnih zahtjeva morali odustati pod pritiskom Plenkovića i njegovih mentora”, kazao je Grmoja, nakon čega je Hrvoje Zekanović (HDS) preko mobitela pustio snimku na kojoj se čuje kako Grmoja uzvikuje “svi za Komšića”.

“Prijedlozi, tipa treći entitet, treća ili deseta izborna jedinica su priča koju mi tražimo 30 godina, to nije nikakva novost, no upozoravam da nam ne trebaju radikalizacija i sukob nego prijatelji i partneri u BiH i međunarodnoj zajednici”, rekao je HDZ-ov Nevenko Barbarić. 

Predsjednik DP-a Penava naglasio je kako mu je posebno drago što se svi u sabornici, i lijevi i desni, slažu oko ključnog – jednakopravnosti i konstitutivnosti hrvatskog naroda uz ostala dva naroda u BiH te potpore europskom putu BiH. 

“Iščitavajući nastupe predstavnika unitarističke politike unutar BiH, njih dogovor s Hrvatima ne zanima, nastavljaju raditi na dekonstituiranju položaja hrvatskog naroda u BiH. S ovom Rezolucijom jasno poručujemo da ćemo se tome jasno znati suprotstaviti”, poručio je.

Rezolucijom se kroz devet točaka poziva Vladu da nastavi pružati potporu ostvarivanju pune političke ravnopravnosti Hrvata u BiH u okviru reforme političkog sustava kojom bi se osigurali pošteni izbori i na kojima bi svaki konstitutivni narod imao mogućnost birati svoje legitimne predstavnike. Pri tome, navodi se, Sabor podržava izborne modele koje predlažu legitimni predstavnici hrvatskog naroda u BiH kojima bi se osigurala legitimna politička zastupljenost Hrvata, “uključujući prijedlog o uspostavi zasebne izborne jedinice za izbor hrvatskog člana Predsjedništva BiH”. 

U Rezoluciji stoji i da Sabor s osobitom pozornošću prati izborne procese u BiH te “pritom osuđuje otvorene pozive na izborni inženjering radi preglasavanja Hrvata pri izboru hrvatskog člana Predsjedništva BiH, izaslanika u domovima naroda te drugim tijelima”. 

Rezolucijom, usklađenoj na razini parlamentarne većine, a prvenstveno s HDZ-om, Hrvatima u BiH daje se institucionalna podrška Republike Hrvatske u osnaživanju njihova političkog položaja te se pripadnike hrvatskog naroda koji imaju državljanstvo BiH poziva da ostvare svoje biračko pravo na predstojećim općim izborima 4. listopada radi ostvarivanja svoje legitimne zastupljenosti.

Vladu se poziva da nastavi pružati financijsku i političku podršku različitim institucijama hrvatskog naroda u BiH, na korištenje svih političkih, pravnih i diplomatskih mehanizama u Europskoj uniji i međunarodnim organizacijama kako bi se zaštitili interesi Hrvata u BiH, te ističe potpora europskom putu BiH. 

Sve hrvatske državne institucije poziva se na nastavak suradnje s Hrvatskim narodnim saborom BiH, Parlamentarnom skupštinom BiH i ostalim institucijama u okviru međuparlamentarne suradnje. 

U preambuli Rezolucije, između ostalog, ističe se i povijesna uloga Herceg-Bosne i Hrvatskog vijeća obrane, a vrednovanje uloge Herceg-Bosne u obrani hrvatskih krajeva u BiH, istaknuo je Penava, osobito je važno za Domovinski pokret.

Pročitaj članak