Mostarka na listi za Europski parlament

Uoči nadolazećih izbora za Europski parlament koji će se održati 9. lipnja, politička scena u Hrvatskoj i BiH ponosna je imenom Mostarke Željane Zovko koja se nalazi na list HDZ-a 

Europski parlament predstavlja jedinu instituciju u svijetu koju direktno biraju građani, a zastupnici u tom tijelu zauzimaju se za interese građana EU-a na razini cijelog kontinenta, piše Goranci online.

Željana Zovko, nalazi se na šestom mjestu HDZ-ove liste, što je rezultat njezinog dosadašnjeg rada i angažmana. Naime, Zovko je, uz Tonina Piculu, jedna od najutjecajnijih hrvatskih eurozastupnica, a 19. najutjecajnija zastupnica u Europskom parlamentu po mjerenju EU matrixa.

Plenković je izjavio: "Donijeli smo odluku o listi HDZ-a za izbore za EU parlament. Ja ću predvoditi listu kako bih dao podršku, da ostvarimo još jednu uvjerljivu pobjedu." 

Na listi HDZ-a nalaze se još mnoga poznata imena poput Dubravke Šuice, Davora Stiera, Karla Resslera, Nikoline Brnjac te mnogih drugih. 

Osim pozicije na listi, zastupnicima u Europskom parlamentu pripadaju i značajne financijske beneficije. Bruto plaća zastupnika iznosi 10.000 eura mjesečno, uz mirovinu od 1750 eura. Osim toga, osigurane su dnevnice, besplatni službeni auto te dodatna naknada od 20.150 eura godišnje. 

Europski parlament sastoji se od različitih političkih stranaka i klubova koji predstavljaju širok spektar političkih stavova i interesa. Među njima su Europska pučka stranka, Stranka europskih socijalista, Savez liberala i demokrata za Europu, Europska demokratska stranka, Europska stranka zelenih te mnoge druge. 

Uzbuđenje uoči izbora za Europski parlament raste, a kandidatura Željane Zovko predstavlja važan korak u ostvarivanju ciljeva i interesa Hrvatske i Hrvata u BiH na europskoj razini. S obzirom na njezinu stručnost i predanost, očekuje se da će Zovko nastaviti biti glas svih Hrvata u Europskom parlamentu.

Rad Željane Zovko možete pratiti na njenoj službenoj stranici.

Pročitaj članak

FOTO U Zagrebu osnovan Klub Mostaraca

U četvrtak je u Zagrebu osnovana udruga ‘’Klub Mostaraca’’

Kao cilj osnivanja udruge posebno su istaknuti očuvanje i promidžba kulturnih, tradicijskih i drugih vrijednosti Mostara te poticanje okupljanja stanovnika Republike Hrvatske koji potječu s područja Mostara i okolice. Udruga će se baviti i pružanjem humanitarne pomoći, organizacijom kulturnih manifestacija te brojnim drugim aktivnostima, piše Hercegovina.in.

Članom udruge može postati svaka punoljetna fizička osoba koja živi izvan Bosne i Hercegovine, a porijeklom je iz Mostara, bilo da je stanovala na području Mostara ili joj barem jedan roditelj potječe s područja Mostara te svaka pravna osoba koja je zainteresirana za rad u Udruzi i davanje doprinosa u ostvarivanju ciljeva Udruge te prihvaća odredbe Statuta udruge.

Za predsjednika udruge izabran je dr. Ante Barišić, a za potpredsjednika Ivan Tomić. U upravni odbor udruge izabrani su i Ana Jordan, Gojko Jelavić, Vlado Ćubela, Ornela Vištica, Tin Primorac, Dubravko Ćorić i Ivan Radić. U nadzorni odbor udruge izabrani su Miljenko Puljić, Krešimir Mladunović, Ljiljana Planinić, Marko Buhač, Želimir Bodiroga, Igor Ivanković i Danijel Dodig.

U uvodnom govoru pred skupštinom, potpredsjednik Ivan Tomić je posebno istaknuo važnost održavanja veze s Gradom Mostarom uz istovremeno angažiranje članova u društvenom životu Grada Zagreba, u kojem će udruga prvenstveno djelovati, te razbijanje ponekad negativnih stereotipa koji o Mostarcima postoje. 

“Ova udruga nije samo za nas okupljene, već za sve Mostarce, ali i one koji se Mostarcima osjećaju. Ona je tu da se okupimo, podržimo jedni druge i zajedno ostvarimo pozitivne korake. Ne želimo biti jednodnevna ili jednokratna udruga. Želimo i sanjamo više od toga. Neka ovaj trenutak bude početak našeg zajedničkog putovanja, gdje ćemo slaviti svoju mostarsku baštinu, ali istovremeno biti aktivni sudionici u životu našeg drugog doma, Zagreba’’ istaknuo je Tomić.

Okupljenima se obratio i predsjednik Udruge dr. Ante Barišić, koji je posebno istaknuo zadaću svih prisutnih da kroz provedbu zacrtanih ciljeva Udruge pokušaju vratiti dio duga gradu koji ih je sve podigao i odgojio. 

“Želja za povezivanjem Mostaraca u Zagrebu postoji godinama, mogu reći i desetljećima. Ova udruga koju smo danas osnovali ima za cilj primarno povezati nas, koji smo se ovdje okupili kroz zajedničko druženje. Isto tako želimo pomoći Mostaru, upravo kroz ono što radimo, kroz naše iskustvo, da na taj način pokušamo vratiti dug gradu iz kojega smo potekli.’’ istaknuo je Barišić.

 

Pročitaj članak

Inicijativa da se kažnjavaju građani koji daju novac prosjacima na ulici

Na ulicama Bosne i Hercegovine svakodnevno se mogu vidjeti osobe koje prosjače. Nekada su u pitanju samo odrasli, ali vrlo često su u ovo uključena i djeca

Tuzlanska županija bilježi smanjenje prijavljenih slučajeva prosjačenja, a sve zahvaljujući dobroj koordinaciji institucija sa nevladinim sektorom, kao i pravosnažnim presudama iz prethodnih godina, piše FTV. 

No, prosjačenje je i dalje prisutno, a potiču ga upravo građani koji na ulici, često iz sažaljenja, daju novac osobama koje prosjače. Zbog toga je došlo do podnošenja Inicijative o izmjeni i dopuni Zakona o javnom redu i miru u Tuzlanskoj županiji, te će građani, ukoliko dođe do izmjena Zakona, za davanje novca biti i prekršajno kažnjeni. 

Ispružena ruka, tužan pogled koji traži pomoć, djeca neadekvatno odjevena - scene su koje se mogu vidjeti u svakom gradu Bosne i Hercegovine. Dok jedni na ulici pomoć traže jer su u stanju potrebe, drugima je to poput odlaska na posao. Oni koji su najranjiviji i najugroženiji su upravo djeca, natjerana na prosjačenje. 

“Neka od te djece nisu imala prilike do sad da koriste toalet, pribor za jelo, nisu imala prilike spavati na krevetu. Neophodno je bilo liječiti njihove povrede, deformitete, higijensku i zdravstvenu zapuštenost, nepismenost. Prvi put su imali priliku držati olovku u ruci, a imali su osam-deset i više godina”, kaže Mehmedalija Fišeković, koordinator Koordinacijskog tima za borbu protiv trgovine ljudima u TŽ-u. 

Mobilni i identifikacijski tim za borbu protiv trgovine ljudima Tuzla u prošloj godini evidentirao je 161 osobu koja se veže sa prosjačenje. Od tog broja odraslih je bilo 133 i 28 djece, od kojih je osmero smješteno u prihvatilište. Stalne aktivnosti i suradnja s policijskim organima doprinijele su smanjenom broju prijavljenih slučajeva prosjačenja u Tuzli. U prva tri mjeseca ove godine mobilni tim evidentirao je 40 osoba koje su bile izložene prosjačenju, od kojih samo devetero djece. No, velika prepreka su sami građani koji davanjem novca potiču prosjačenje. 

“Izloženi smo vrlo ružnim scenama, gdje nas na ulici napadaju, gdje nam kažu tko smo mi da bilo kome uskraćujemo bilo koje pravo. Oni ako hoće dati tu marku, oni će je dati. To nam je otežavajući problem u radu, i policija pokušava. Nemamo u zakonu definirano da se osobe koje daju novac mogu prekršajno kazniti”, ističe Nedeljko Jurkić, socijalni radnik u Centru za socijalni rad Tuzla. 

Da bi se prosjačenje zaustavilo ili barem svelo na minimum, Koordinacijski tim za borbu protiv trgovine ljudima u Tuzlanskoj županiji odlučio je da podnese Inicijativu za izmjenu i dopunu Zakona o javnom redu i miru. Ovom inicijativom predviđeno je da svim osobama, koje dajući novac osobama koje prosjače, bude izrečena novčana kazna u iznosu od 200 do 400 maraka. 

“Ako uzmemo u obzir da je prosjačenje u najmanju ruku prekršaj, šta drugo građani čine nego potiču činjenje prekršaja, odnosno, kršenje javnog reda i mira. A da ne govorimo o eksploataciji, odnosno krivičnom djelu trgovine ljudima”, naglasila je Mirsada Bajramović, predstavnica Udruženja zemlja djece u BiH. 

Ključni aspekt akcionih planova kada je riječ o borbi protiv trgovine ljudima je zaštita djece koju se eksploatišu u našoj zemlji na različite načine i to kroz prisilan rad, odnosno prisilno prosjačenje te kroz prisilne i ugovorene brakove. Samo u 2023. godini od 37 identificiranih žrtava trgovine ljudima u Bosni i Hercegovini, 28 žrtava je bilo maloljetno i one su uglavnom iskorištavane kroz prosjačenje.

Pročitaj članak

Veliki broj hodočasnika iz Posavine 1. svibnja na Groblju mira na Bilima

U crkvi svetog Josipa Radnika na Groblju mira na Bilima, bit će služena sveta misa povodom blagdana svetog Josipa Radnika na sam blagdan, u srijedu, 1. svibnja, s početkom u 12.00 sati

Misno slavlje će predvoditi fra Ivica Kyril Pavlović, član  Franjevačke provincije Bosne Srebrene te župnik župe “Imena Marijina” u Svilaju, a propovijedat će umirovljeni svećenik Vrhbosanske biskupije velečasni Pavo Brajinović, svećenik Doborskog dekanata te bivši župnik župe “Bezgrešnog srca Marijina” iz Posavske Mahale, piše Marijana Tomašević za grobljemira.info.

Ovom prilikom uz lokalno stanovništvo i organizatore po prvi put na Groblje mira će organizirano hodočastiti veliki broj vjernika iz Posavine, koji će na blagdan sv. Josipa Radnika stići zajedno sa svećenicima, župnim zborom iz Odžaka te članovima Kulturno umjetničkog društva Napredak. 

Podsjetimo, crkvu svetog Josipa Radnika 2016. godine blagoslovio je biskup mostarsko-duvanjski i trebinjsko-mrkanski msgr. Ratko Perić povodom obilježavanja Europskog dana sjećanja na žrtve totalitarnih režima. Od tada se sveta misa zadušnica za sve naše pobijene, naše mučenike, na Groblju mira slavi povodom blagdana svetog Josipa Radnika. 

Jedni od prvih podignutih križeva na Groblju mira pripadaju upravo žrtvama iz Posavine, a trenutno se na Groblju mira nalazi oko 3 000 križeva za žrtve Drugoga svjetskog rata i poraća s tog područja. Svima je poznata činjenica o stradavanju Hrvata na ovom području. Dramatični događaji i zločini duboko su promijenili život puka ovoga kraja, a poznato je i da su se najstrašniji zločini dogodili nekoliko tjedana nakon službenog završetka Drugoga svjetskog rata. 

Na hrvatskom tlu i šire posebno se štuje i slavi blagdan Svetog Josipa, kao i diljem svijeta gdje djeluju hrvatske katoličke misije i zajednice, a posvećena kapelica sv. Josipu na Bilima već je duže vrijeme mjesto gdje se vjernici rado okupljaju u molitvi. 

Na poticaj zagrebačkog biskupa Martina Borkovića Hrvatski sabor je 10. lipnja 1687. godine, jednoglasnom odlukom, proglasio sv. Josipa zaštitnikom Hrvatskog kraljevstva. Svijest o tome da je sv. Josip zaštitnik Hrvatske nije osobito zaživjela u narodu, ali na to podsjeća u svom pismu iz 1940. godine nadbiskup Alojzije Stepinac koji blagdan sv. Josipa uzdiže na zapovjedni blagdan za sve biskupije Kraljevine Jugoslavije. Na sveca ponovo podsjećaju hrvatski biskupi 1972. godine na zasjedanju u Splitu koji naglašavaju da je odluka Sabora iz 1687. godine i dalje na snazi jer sv. Josip nije zaštitnik nekog apstraktnog Hrvatskog kraljevstva nego cijelog hrvatskog naroda. 

Slavljenjem ove svete mise počinje razdoblje događanja na Groblju mira. Pozivaju se vjernici da dođu na svetu misu kako bismo zajedno u molitvi i sjećanju odali počast našim pokojnima te proslavili blagdan svetog Josipa Radnika.

Pročitaj članak

Preslatki pas Lu osvojio srca u Parku Zrinjevac u Mostaru

U Parku Zrinjevac u Mostaru, ljubitelji pasa i umjetnosti su pronašli neočekivanog novog "stanovnika" - preslatkog psa po imenu Lu, koji je svojom pojavom zamijenio kip legendarnog Brucea Leeja

Fotografiju Lu-a, Chow Chow pasmine, snimila je njegova vlasnica, Emilija Stojanović, i brzo je postala hit na društvenim mrežama. 

Reakcije korisnika društvenih mreža bile su iznenađujuće tople i zabavne. Komentari poput "Miškica! Meni se više sviđa ovaj novi", "Lu je skoro kao Lee, ali ljepši je", i "Lu izgleda puno bolje tu od statue Leeja" kružili su internetom, pokazujući koliko je ova neočekivana zamjena izazvala pozitivnu reakciju među ljudima. 

Lu je predstavnik rijetke pasmine Chow Chow, koja potječe iz Sjeverne Kine i ima dugu povijest koja seže sve do 11. vijeka prije nove ere. Ovi psi su nekada uživali status veličanstva kod kineskih careva i plemića te su živjeli kao kućni ljubimci u izobilju i luksuzu. 

Važno je napomenuti da je kip Brucea Leeja nedavno bio ukraden iz Parka Zrinjevac. Policija je utvrdila da je kip bio odvojen od postolja pomoću pilje i ukraden, nakon čega su poduzete sve istražne radnje kako bi se kip pronašao i počinitelj priveden pravdi. Kip je izradio akademski kipar Ivan Fiolić, a unatoč naporima da se očuva, spomenik je više puta bio meta vandala koji su ga oštetili, što je rezultiralo njegovim uklanjanjem radi sanacije i dorade od strane gradskih vlasti. 

Lu je svojom prisutnošću u Parku Zrinjevac unio novu dozu šarma i radosti među posjetitelje ovog parka u središtu Mostara.

Pogledajte ovu objavu na Instagramu.

Objavu dijeli Mostar Forever (@mostar.forever)

Pročitaj članak

Počinje izgradnja prvog Lidla u Mostaru, prva kupovina već za Božić i Novu godinu?

Na veliko oduševljenje stanovnika Mostara, konačno je počela izgradnja prvog Lidl supermarketa na tlu Hercegovine

Budući objekt, koji će nositi naziv "Poslovno - prodajni objekt Tipizirana Lidl trgovina F109 Mostar", bit će smješten u popularnom Centru 2 u Mostaru. Investitor ove investicije je Lidl BH doo, sa sjedištem u Ilidži, Sarajevo, dok će izvođač radova biti tvrtka Herc Gradnja d.o.o. iz Bileće, pišu Goranci online.

Projektant ovog modernog objekta je tvrtka Urbis 86 d.o.o. iz Širokog Brijega, dok će nadzor nad izgradnjom vršiti kompanija Tomić Inženjering d.o.o. iz Ljubuškog. 

Radovi su započeli 15. travnja, a planirani završetak je 15. studenog 2024. godine. Budući da je Lidl poznat po svojoj efikasnosti i preciznosti u poslovanju, očekuje se da će radovi biti dovršeni u zadanim rokovima te kako će prvi kupci obaviti svoju kupnju već za Božić ili Novu Godinu.

Lidl je svoj dolazak u Bosnu i Hercegovinu najavio još 2021. godine, a Mostar će biti domaćin ne samo ovog, već i još jednog supermarketa na Bišću polju. Ova prva poslovnica je smještena pored stambeno-poslovnog kompleksa u ulici Ante Starčevića, u popularnom Centru 2 u Mostaru. 

Osim očiglednih ekonomskih benefita koje će donijeti, otvaranje Lidla u Mostaru predstavlja i dodatni korak ka razvoju trgovine i infrastrukture u ovom dijelu Bosne i Hercegovine. Stanovnici Mostara s nestrpljenjem iščekuju otvaranje ove trgovine, koja će im omogućiti pristup širokom asortimanu kvalitetnih proizvoda po, nadamo se, pristupačnim cijenama.

 

Pročitaj članak

Fanatici u Egiptu palili kuće kršćana i priječili im da izađu iz njih

Pogron nad kršćanima u središtu egipatskog grada Minye dogodio se u noći na srijedu 24. travnja, priopćila je zaklada papinskog prava ”Pomoć kršćanima u nevolji” (Christen in Not)

Naime, nije prvi put da muslimanski fanatici pale kuće, otimaju mlade kršćanke i ubijaju kršćane u Egiptu, no ono što je zabrinjavajuće je sporo reagiranje Vlasti. I u ovom progonu kojem je policija prekasno stala na kraj, osim spaljenih kuća bilo je i žrtava, prenosi IKA.

Muslimanski fanatici palili kuće kršćana i priječili im da izađu iz njih 

”Pomoć kršćanima u nevolji” tjednima upozorava na sve veće nasilje nad kršćanima, uključujući i otmice mladih kršćanki. ”Sada je došlo do otvorenog izbijanja nasilja fanatičnih muslimana nad kršćanima”, piše u priopćenju. Glavni tajnik zaklade Elmar Kuhn izjavio je da je pritom bilo i poginulih, ali zasad nema konkretnih podataka o tome.

U valu nasilja, muslimanski fanatici u koordiniranoj akciji palili su kuće koptskih kršćana i priječili ih da iziđu iz njih. ”Tako nešto nismo više smatrali mogućim u današnjem svijetu. Kao i u mnogim ranijim prigodama, policija je reagirala s velikim zakašnjenjem. Vatrogasci su stigli tek kad je koptska četvrt bila potpuno u plamenu, a krici zaključanih ljudi prodirali kroz zidove koji su se rušili”, rekao je Kuhn.

Uhićeno je nekoliko ekstremista, no prekasno, kad su se već brojale žrtve 

Egipatske vlasti nisu u stanju same suprotstaviti se napadima na kršćane, dodao je. ”Sad napokon mora reagirati i službeni islam, moraju reagirati imami i učenjaci. U Kuranu nema opravdanja za uništenje kršćana”, podsjetio je.

”Snage sigurnosti koje su na kraju ipak stigle barem su uhitile nekoliko ekstremista i obećale pomoć pri uklanjanju šteta. Ali to neće oživjeti mrtve”, rekao je. Kuhn je podsjetio da je ”Pomoć kršćanima u nevolji” upravo u Minyi posljednjih godina provela niz međuvjerskih projekata, u koje su bile uključene i muslimanske obitelji.

”Pritom smo vidjeli kako klevete ‘muslimanske braće’ na račun kršćana u Minyi ne nailaze na odaziv. Moguće je da ‘muslimanska braća’ na ovaj način žele ponovno skrenuti pozornost na sebe i odupiru se gubitku važnosti”, rekao je. 

Minya je glavni grad istoimene gubernije u gornjem Egiptu, oko 250 kilometara južno od Kaira. Gradsko područje sa svojih više od 700 tisuća stanovnika seže sve u pustinju. Više od 40 % stanovnika Minya su kršćani, što znači da je Minya jedan od gradova s najvećim udjelom kršćana u Egiptu. Uz kopte, ondje žive i katolici, protestanti i pripadnici manjih kršćanskih zajednica.

Pročitaj članak

SVEČANOST Probijanje tunela kroz Hum na južnoj mostarskoj obilaznici

Danas će biti probijan tunel Novi na magistralnoj cesti M6.1, dijelu mostarske južne obilaznice

Događaju, koji počinje u 13 sati, nazočit će federalna ministrica prometa i komunikacija Andrijana Katić, direktor Cesta Federacije BiH Ljubo Pravdić i gradonačelnik Mostara Mario Kordić, piše Fena.

Tunel Novi dug je 900 metara, a vrijednost ugovorenih radova iznosila je nešto više od 25 milijuna maraka.  Na izgradnji tunela bila su angažirana poduzeća Hering iz Širokog Brijega te Azvirt iz Azerbajdžana.

Pročitaj članak

Venecija uvela prvu naplatu ulaska za turiste

Venecija je u četvrtak postala prvi grad u svijetu koji je uveo sustav plaćanja ulaska za turiste, u nastojanju da smanji gužve koje guše grad na kanalima tijekom vrhunca sezone praznika

Trg sv. Marka u Veneciji, foto Goranci online

Svaki posjetitelj koji ne ostaje noćiti u gradu mora danas, 25. travnja, na talijanski državni praznik, online kupiti ulaznicu koja stoji 5 eura prije nego što uđe u grad u laguni. To je prvi od ukupno 29 dana ove godine kada će se posjetiteljima naplaćivati ulaz, piše Večernji list BH.

Iako na gradskim ulazima nema barijera kojima bi se osiguralo da svi ljudi imaju propusnicu, inspektori će obavljati nasumične provjere i izricati kazne između 50 i 300 eura svima koji se nisu registrirali. 

"Nitko dosad nije uveo ovakav sustav", rekao je gradonačelnik Venecije Luigi Brugnaro novinarima ranije ovog mjeseca. "Ne zatvaramo grad... samo ga pokušavamo učiniti pogodnim za život." 

Oko 20 milijuna ljudi posjetilo je Veneciju prošle godine, rekao je Brugnaro, a otprilike polovica njih prespavala je u hotelima ili apartmanima. U gradu trenutno živi oko 49 tisuća ljudi. poster Venecija je prošle godine za dlaku izbjegla stavljanje na UNESCO-ov popis ugrožene svjetske baštine, djelomično zato što je to tijelo UN-a zaključilo da se gradske vlasti ozbiljno bave problemom masovnog turizma. 

Osim naplate ulaska, grad je zabranio uplovljavanje velikim kruzerima u venecijansku lagunu te je najavio nova ograničenja u veličini turističkih grupa.

"Fenomen masovnog turizma predstavlja izazov za sve europske turističke gradove", rekao je gradski dužnosnik zadužen za turizam Simone Venturini. "No budući da je Venecija manja i osjetljivija, još je pogođenija ovim fenomenom i stoga je prisiljena poduzeti mjere prije drugih kako bi pokušala pronaći rješenje", dodao je. 

Prodavanje ulaznica ove je godine u eksperimentalnoj fazi, a Venturini je rekao da bi u budućnosti Venecija mogla početi naplaćivati više u određeno doba godine kako bi obeshrabrila dolaske turista.

Pročitaj članak

Urnebesni snimak mačke skupio milijune pregleda

Dok je dijete malo, majčina briga je potrebna 24 sata, a ona vodi računa o svakom njegovom potezu. U ranom djetinjstvu djeca su sklona raznim nestašlucima zbog čega ih majka kažnjava. 

Vjerovali ili ne, ista stvar je i sa životinjama. Dokaz za to je snimak jedne mame mačke koja je zabrinuto tražila svoje mače po dvorištu.

U pitanju je urnebesan snimak mačke koja po dvorištu uporno traži svoje mače, a kada ga napokon pronalazi upućuje mu ukor mjaukom i pogledom, a potom ga udara ga šapom po licu kako bi mu dala do znanja da je neprihvatljivo to što se sakriva dok ga ona traži, piše espreso.co.rs.

Snimak je postao viralan i skupio preko 4 milijuna pogleda.

@jwitchytv I’d sound … 😅 #repost #kitten #cats #psychology #funny #fyp ♬ Funny video "Carmen Prelude" Arranging weakness(836530) - yo suzuki(akisai)

Pročitaj članak

Nazire li se nakon 30 godina nastavak izgradnje crkve Kristova Uskrsnuća u Mostaru?

U istraživanju provedenom od strane portala Bljesak.info, koji je pokušao je prikupiti podatke o ukupnom broju vjerskih objekata u Mostaru koji su izgrađeni bez valjanih papira ili ilegalno. 

Iako je rezultat istraživanja bio djelomičan, otvorio je pitanje legalnosti i vlasništva nad vjerskim objektima u ovom gradu, a povod je bila nelegalna izgradnja džamije u Zaliku. 

Grad Mostar nije izdao dozvolu za gradnju džamije u naselju Gornji Zalik, te je od Medžlisa Islamske zajednice Mostar zatražio dokumentaciju za ovaj izgrađeni objekt, jer se takva dokumentacija, kako doznaje portal bljesak.info, ne nalazi u arhivi Urbanizma Grada Mostara.

No, mi ćemo se osvrnuti na Katoličku crkvu.

Prema dostupnim informacijama, dvije crkve u Mostaru, župa sv. Tome apostola na Bijelom Brijegu i župa sv. Ivana apostola i evanđelista Centar - Zalik, istaknute su kao primjeri objekata čije izgradnje nisu imale potpunu dokumentaciju. Crkva župe sv. Tome, prema izvorima, trenutno je u postupku rješavanja vlasništva i čeka se izdavanje građevne dozvole. S druge strane župa sv. Ivana apostola i evanđelista već trideset godina čeka na završetak izgradnje crkve Kristova Uskrsnuća, iako je vlasnički spor nedavno okončan presudom Vrhovnog suda. 

''Za ovu župu počela je izgradnja crkve Kristova Uskrsnuća prije 30 godina. Mostarsko-duvanjska biskupija je uredno kupila i platila zemljište na kojemu je započeta izgradnja crkve. Zbog problema s vlasništvom katastarske čestice obitelji Živković vođen je dugogodišnji spor između obitelji Živković i grada Mostara, koji je okončan presudom Vrhovnoga Suda te je Grad Mostar obeštetio obitelj Živković. U Zemljišniku je skinut teret koji je postojao i zemljište je u potpunosti u vlasništvu Crkve. Budući da su vlasnički odnosi riješeni, čekamo daljnje upute s obzirom na nastavak izgradnje'', navedeno je u odgovoru iz Biskupskog ordinarijata u Mostaru.

Mostarsko-duvanjska biskupija, koja je uključena u proces izgradnje vjerskih objekata, naglasila je da su za većinu crkava vlasnički odnosi riješeni, a potrebne dozvole su dobivene. Primjerice, Katedralna crkva Marije Majke Crkve, župna i samostanska crkva sv. Petra i Pavla, te crkva Krista Dobrog Pastira u Cimu, sve imaju potrebne dozvole. 

Unatoč ovim informacijama, Grad Mostar nije pružio potpuni pregled i drugih vjerskih zajednica i objekata s valjanim dozvolama, tvrdeći da ne postoji "popis" s dozvolama već da bi za svaki objekt trebala biti vršena pojedinačna provjera. 

Ova situacija izaziva pitanja o transparentnosti procesa izgradnje vjerskih objekata, kao i o ulozi lokalnih vlasti u provođenju propisa o gradnji. Nedostatak jasne dokumentacije može dovesti do višegodišnjih sporova oko vlasništva i potencijalnih problema u urbanističkom planiranju. 

U skladu s tim, pozornost je potrebno usmjeriti prema potpunijem praćenju i dokumentiranju procesa izgradnje vjerskih objekata kako bi se osiguralo poštivanje zakona i urbanističkih standarda. To bi trebalo uključivati uspostavu jasnih procedura i redovito ažuriranje evidencije svih vjerskih objekata s valjanim dozvolama, kako bi se osiguralo poštivanje propisa i transparentnost u tom procesu.

Pročitaj članak

FOTO Unatoč proljeću, Čabulja u jesenjem raskošu

Jučer je hercegovački kraj obasjala neobična scena – pravo jesenje vrijeme usred proljeća

U srcu te prirodne ljepote, naša pažnja je posebno privučena na Goranačku ljepoticu - Čabulju, planinskom vrhu koji je oduvijek bio simbol snage i ljepote ovog kraja. Čabulja, stožasti vrh koji dominira pejzažom, okupan je u jesenjem ruhu i oblacima, unatoč kalendarskom proljeću, pišu Goranci online.

Naši fotografi su uhvatili ovaj spektakl prirode, koji je bio popraćen neočekivanim temperaturama od svega 4 stupnja. Čabulja je izgledala kao da je izronila iz bajke, s oblacima koji su je milovali poput nježnog plašta. 

 

Pročitaj članak

Smanjeno zanimanje bh. državljana za iseljavanje i poslove u inozemstvu

Unatoč globalnim izazovima poput geopolitičkih napetosti, široko rasprostranjenih ekonomskih problema i pojave trendova virtualne mobilnosti tijekom proteklih nekoliko godina, preseljenje u inozemstvo radi posla i dalje ostaje san mnogih radnika diljem svijeta, s 23 posto onih koji aktivno traže poslove u drugim zemljama i 63 posto koji izražavaju spremnost za to, piše Fena.

Što se tiče državljana Bosne i Hercegovine, udio onih koji aktivno traže poslove u inozemstvu iznosi 24 posto, prema novoj studiji Boston Consulting Group (BCG) u suradnji sa The Stepstone Group i The Network, na temelju odgovora više od 150.000 radnika iz 188 zemalja. 

Prema istraživanju, koje je ponovljeno 2023. nakon 2018. i 2020. godine, najpopularnije destinacije za tražitelje posla globalno su Australija, Sjedinjene Američke Države, Kanada, Ujedinjeno Kraljevstvo i Njemačka, dok su najpopularniji gradovi Amsterdam, Dubai, Abu Dhabi, New York i London. Bosna i Hercegovina rangirana je na 94. mjesto kao destinacija, što je poboljšanje u odnosu na 95. mjesto iz 2018. i u usporedbi s 71. mjestom iz 2020. godine. 

Dok je 33 posto državljana Bosne i Hercegovine aktivno tražilo poslove u inozemstvu 2018. godine, taj je broj pao na 24 posto u 2023. godini, što je blizu globalnog prosjeka. Što se tiče onih mlađih od 30 godina, 23 posto bosanskih ispitanika reklo je da bi se preselilo u inozemstvo radi posla, što je znatno niža stopa od globalnog prosjeka od 32 posto.

Istovremeno, broj ljudi u Bosni i Hercegovini koji bi prihvatili poslove na daljinu, što znači raditi na daljinu za stranog poslodavca iz svoje zemlje, iznosio je 75 posto prošle godine, što je znatno više od globalnog prosjeka od 66 posto. Globalna brojka porasla je sa 57 posto u 2020. godini. 

Istraživanje je pokazalo da su financijski i ekonomski razlozi glavni pokretači za one koji razmatraju rad u inozemstvu u Bosni i Hercegovini - 78 posto državljana Bosne i Hercegovine (u usporedbi s 64 posto globalno) navelo je to kao glavni razlog. 

Drugi faktor u korist preseljenja bio je bolji kvalitet života (74 posto naspram 55 posto globalno). Također, znatno veći udio državljana Bosne i Hercegovine (67 posto) u odnosu na međunarodni prosjek (35 posto) naveo je bolje socijalno osiguranje i zdravstvene sustave kao razloge za odlazak u inozemstvo radi posla. 

U Bosni i Hercegovini, polovica onih koji rade u obrazovanju, volontiranju i neprofitnim organizacijama željela bi raditi u inozemstvu. Također, veliki postotak, 40 posto državljana Bosne i Hercegovine koji se bave ručnim i fizičkim radom ili inženjeringom i tehničkim poslovima, bili bi spremni preseliti se u inozemstvo radi posla. Državljani Bosne i Hercegovine najviše bi željeli raditi u Njemačkoj, Austriji i Švicarskoj, ali među prvih 10 destinacija su i Slovenija, Hrvatska, Sjedinjene Američke Države, Švedska i Ujedinjeno Kraljevstvo. 

Istraživači su također bili zainteresirani saznati zašto su se oni koji su odlučili ostati u svojim domovinama odlučili za to. Snažne emocionalne veze sa domovinom bile su mnogo jače kod ispitanika u Bosni i Hercegovini, s 44 posto, nego globalni prosjek od 33 posto. Glavni razlog za ostajanje kod kuće za državljane Bosne i Hercegovine bio je na 44 posto - baš kao i globalno na 54 posto - nemogućnost da povedu svoje članove obitelji ili partnere. Nedostatak znanja o inozemnim prilikama također je bio važan razlog koji su naveli državljani Bosne i Hercegovine. 

Oni koji traže poslove u Bosni i Hercegovini iz inozemstva uglavnom dolaze iz Saudijske Arabije, Slovenije, Turske i Srbije, navodeći dobrodošlicu i inkluzivnost kulture kao glavni razlog za preseljenje.

Pročitaj članak

Područje od Splita do Zadra potresnije nego što se mislilo

Površinski slojevi zemlje na potezu od Zadra do Dubrovnika trusniji su nego što se mislilo

Pokazali su to rezultati projekta Kronos, koji je za cilj imao istražiti seizmičnost sjeverne i središnje Dalmacije i odrediti lokacije aktivnih rasjeda, piše dnevnik.hr.

Postavljeno je dvanaest privremenih seizmoloških postaja te 14 akceleratora, koji bilježe umjereno jake i jake potrese na malim udaljenostima. Konačan cilj je mapiranje opasnih područja kako bi se pridonijelo procjeni potresne opasnosti. Napravljena je i simulacija makarskog potresa iz 1962. godine. 

"Ono što smo vidjeli kako bi potresna gibanja utjecala na oštećenja koja bi se dogodila danas, kako bi utjecalo na građevine, novo sagrađene.  Dobro bi se treslo...", kazao je Josip Stipčević  PMF-a.

"U Sinju ima područja koja se na 10 metara dramatično se razlikuju. Na području Sinja smo izvršili više od 100 mjerenja i napravili mirkozonacijske karte i dobili smo rezultate koje ni mi nismo očekivali. Kolika je heterogenost područja koje smo smatrali platoom više ili manje homogenim", kazala je Snježana Markušić s PMF-a za Vijesti Nove TV.

Pročitaj članak

Izložbom Babe Penavuše večeras počinju 26. Dani Matice hrvatske Mostar

26. Dani  Matice hrvatske Mostar počinju večeras u 19 sati u Galeriji kraljice Katarine u Mostaru izložbom Sofije Naletilić

Mostarsko proljeće 2024. - 26. Dani Matice hrvatske Mostar počinju večeras u 19 sati u Galeriji kraljice Katarine u Mostaru izložbom Sofije Naletilić, čuvene Babe Penavuše, iz fundusa Franjevačke galerije i muzeja u Širokom Brijegu.

“Počinjemo 25. travnja izložbom Sofije Naletilić Penavuše iz fundusa Franjevačke galerije i muzeja u Širokom Brijegu, nastavljamo glazbenim, kazališnim, likovnim i književnim programima sve do prve polovice lipnja”, izjavila je ranije predsjednica Matice hrvatske Mostar Ljerka Ostojić.

Na svečanosti će se obratiti akademkinja Ljerka Ostojić, predsjednica MH Mostar, uime generalnog sponzora HT Eroneta, predsjednik Uprave dr. sc. Goran Kraljević te Dragan Marijanović, koji će govoriti o postavu.

Sofija Naletilić Penavuša rođena je 6. siječnja 1913. u Mokrom pokraj Širokog Brjega. Djetinjstvo je provela u roditeljskoj kući Penavić, djevojaštvo kod starije sestre u Brotnju radeći težačke poslove. 

Opismenila se u desetoj godini učeći od starijih sestara i od oca. Plela je i vezla, u čemu je iskazivala osebujnost. 

God. 1932. udala se za Marijana Naletilića u obližnje Oklaje i rodila šestero djece. Udovicom je ostala 1942. Kipove je počela raditi u svojoj 64. godini. Načinila ih je preko 7000. 

Dosad je imala 20 samostalnih i približno isto toliko skupnih izložbi. Posmrtno je dobila Grand Prix, INSITA ‘94. u Bratislavi. Preminula je u Oklajima 22. lipnja 1994. 

Pokrovitelj ovogodišnje manifestacije Hrvatski narodni sabor BiH. 

Pročitaj članak