 |
| foto Bljesak.info |
Tri dana uoči Općih izbora u Bosni i Hercegovini, kandidatkinja HDZ-a BiH za hrvatsku članicu Predsjedništva BiH Darijana Filipović u intervjuu za Bljesak.info govorila je o izbornoj kampanji, političkim razlikama među kandidatima, položaju hrvatskog naroda, vanjskoj politici te onome što bi, bude li izabrana, pokušala ostvariti tijekom prvih sto dana mandata.
Filipović ističe kako se na izborima 4. listopada, prema njezinu viđenju, ne bira samo osoba koja će obnašati protokolarnu funkciju, nego predstavnik koji će tijekom četverogodišnjeg mandata sudjelovati u kreiranju vanjske politike BiH i predstavljati zemlju prema međunarodnim partnerima.
„Ne biramo osobu za protokol niti počasnu funkciju“, poručila je Filipović, naglašavajući da birači prije odluke trebaju usporediti iskustvo, stavove i ono što svaki kandidat stvarno može ostvariti s pozicije za koju traži povjerenje.
Ravnopravnost kao politički minimum
Jedna od središnjih poruka njezine kampanje odnosi se na političku ravnopravnost Hrvata u Bosni i Hercegovini.
„Ne tražim da Hrvati imaju više. Ali ne prihvaćam da imaju manje“, kazala je Filipović, dodajući da ravnopravnost smatra demokratskim minimumom nakon kojega se treba razgovarati o konkretnim pitanjima poput gospodarstva, zdravstva, školstva, energetike, sigurnosti i europske budućnosti zemlje.
Prema njezinim riječima, Bosna i Hercegovina može biti stabilna samo ako se njezini građani i narodi osjećaju ravnopravno i sigurno u vlastitom identitetu.
Filipović je pritom iznijela i svoje viđenje političkih razlika između nje i protukandidata Zdenka Lučića i Slavena Kovačevića. Njihove stavove opisala je kao bitno različite od vlastitih, dok su njezine ocjene o protukandidatima dio njezina političkog stava iznesenog u intervjuu.
„Promjena nije rušenje svega što postoji“
Govoreći o HDZ-u BiH, Filipović nije negirala da postoje stvari koje treba mijenjati.
„Neću tvrditi da je HDZ BiH u 36 godina sve radio savršeno. Nije. Politička zrelost za mene upravo znači znati što treba sačuvati, a što treba mijenjati“, rekla je.
Smatra da promjena ne mora značiti potpuno rušenje postojećeg sustava, nego njegovo unaprjeđivanje i prilagođavanje novim okolnostima. Posebno je istaknula institucionalno iskustvo i povezanost različitih razina vlasti kao jedan od elemenata koji, prema njezinu mišljenju, mogu biti važni za ostvarivanje konkretnih projekata.
Na pitanje o odnosu prema predsjedniku HDZ-a BiH Draganu Čoviću, Filipović je kazala kako cijeni njegovo političko iskustvo i činjenicu da je upravo on predsjednik stranke koja ju je kandidirala.
Istodobno je naglasila da bi, u slučaju izbora, odluke Predsjedništva BiH nosile njezino ime i odgovornost.
„Ako budem izabrana, na odlukama Predsjedništva stajat će moje ime“, poručila je.
Vanjska politika nije samo pitanje diplomacije
Velik dio razgovora bio je posvećen vanjskoj politici, području u kojem Filipović ističe svoje višegodišnje iskustvo.
Ona je zastupnica u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH u drugom mandatu, a trenutno predsjedava Povjerenstvom za vanjske poslove. Kao dio svog iskustva navela je suradnju s institucijama Republike Hrvatske te međunarodnim partnerima iz Europe i Sjedinjenih Američkih Država.
Posebno je govorila o sastancima koje je tijekom ljeta imala u Washingtonu s predstavnicima Bijele kuće, State Departmenta i Ministarstva energetike SAD-a, gdje su, kako je navela, teme bile položaj Hrvata, sigurnost, euroatlantski put te gospodarska i energetska suradnja.
Prema njezinu tumačenju, vanjska politika nije udaljena od svakodnevnog života građana. Kao primjere navela je međunarodnu pomoć tijekom prirodnih katastrofa i požara, projekte financirane uz potporu Republike Hrvatske i Europske unije, zdravstvene projekte, strane investicije, energetiku, studiranje u inozemstvu i plasman proizvoda na strana tržišta.
Što bi napravila u prvih sto dana?
Filipović pritom ne obećava da se najveći problemi BiH mogu riješiti u nekoliko mjeseci.
„Nećemo u sto dana riješiti sve što opterećuje ovu zemlju. Nećemo u sto dana ući u EU niti ćemo živjeti europskom kvalitetom života“, kazala je.
Ipak, izdvojila je tri prioriteta.
Prvi je pokušaj dogovora s druga dva člana Predsjedništva oko minimuma vanjskopolitičkih pitanja kako bi BiH, prema njezinu planu, prema međunarodnoj zajednici mogla nastupati predvidljivije.
Drugi je pregled diplomatske mreže i traženje ljudi koji imaju potrebno znanje, iskustvo, jezične sposobnosti i sposobnost ostvarivanja rezultata.
Treći je korištenje postojećih međunarodnih kontakata u Zagrebu, Bruxellesu, Washingtonu i drugim sredinama za konkretne interese Bosne i Hercegovine i hrvatskoga naroda.
„Ne obećavam čuda, ali nakon sto dana ljudi moraju znati kojim putem idem“, poručila je.
„Ne izlazite zbog mene. Izađite zbog sebe“
Na kraju intervjua Filipović se obratila biračima koji još nisu odlučili hoće li izaći na izbore.
„Rekla bih mu da ne izlazi zbog mene. Neka izađe zbog sebe“, kazala je, pozvavši birače da prije glasovanja usporede iskustvo, stavove, ponašanje i ono što svaki kandidat realno može učiniti.
Njezina završna poruka kampanje tako je usmjerena na odgovornost birača, ali i na odgovornost osobe koja će nakon izbora dobiti mandat.
„Odluka i odgovornost je u nedjelju vaša, a naredne četiri godine vaša odluka će biti moja“, zaključila je Filipović.
Intervju dolazi u završnici kampanje za Opće izbore koji će se u Bosni i Hercegovini održati 4. listopada 2026. godine. Prema podacima koje navodi Bljesak.info, u Središnji birački popis upisana su 3.414.364 birača.