Tko može dobiti više od 1.800 KM mjesečno? Stiže novo povećanje naknada

foto Centralna banka

Federalni ministar rada i socijalne politike Adnan Delić najavio je za portal Fokus.ba novo povećanje naknada za osobe s invaliditetom i civilne žrtve rata u Federaciji Bosne i Hercegovine. Nakon travanjskog usklađivanja, novo redovito povećanje očekuje se u srpnju, a ukupni rast naknada tijekom 2026. godine mogao bi dosegnuti oko 17 posto.  

Kako je Delić izjavio za Fokus, u svibnju je zabilježeno povećanje od 11,2 posto za razdoblje od siječnja do svibnja, dok se u srpnju očekuje dodatni rast od pet do šest posto, ovisno o konačnim statističkim pokazateljima. 

„Ove godine naknade po osnovi invaliditeta i za civilne žrtve rata ukupno će rasti oko 17 posto na godišnjoj razini“, rekao je ministar.  

Naknade prate rast mirovina  

Delić je podsjetio kako je 2023. godine prvi put uspostavljen sustav redovitog usklađivanja naknada zahvaljujući novom zakonskom okviru za materijalnu potporu osobama s invaliditetom.  

Naglasio je kako se osobe s invaliditetom i civilne žrtve rata reguliraju različitim zakonima, ali da su donošenjem Zakona o zaštiti civilnih žrtava rata njihove osnovice vezane uz braniteljsku populaciju te sada iznose 70 posto braniteljske osnovice.  

„U načelu, sve ove naknade sada prate rast mirovina“, istaknuo je.  

Nakon 14 godina bez povećanja  Ministar je posebno naglasio kako osobe s invaliditetom punih 14 godina nisu imale povećanje naknada, sve do 2023. godine.  

Prema njegovim riječima, najviši iznos invalidnine za korisnike prava po osnovi neratnog invaliditeta koji ostvaruju sva tri prava sada iznosi 867 KM, dok je na početku njegova mandata iznosio oko 400 KM.  

Kolike su invalidnine za civilne žrtve rata?

Osnovica za obračun naknada civilnim žrtvama rata u 2026. godini iznosi 819,90 KM.  

Najviša osobna invalidnina iznosi 819,90 KM, dok korisnici druge skupine primaju 598,53 KM, treće 450,95 KM, četvrte 352,56 KM, pete 262,37 KM, a šeste skupine 147,58 KM.  

Povećani su i dodaci za njegu i pomoć druge osobe. Tako dodatak prvog stupnja iznosi 819,90 KM, drugog 573,93 KM, a trećeg 409,95 KM.  

Rastu i ortopedski dodaci pa korisnici prvog stupnja ostvaruju 237,77 KM, drugog 180,38 KM, a trećeg 139,38 KM.  

Primanja pojedinih korisnika veća od 1.800 KM  

Delić je pojasnio kako korisnici koji ostvaruju pravo na osobnu invalidninu, dodatak za njegu i pomoć druge osobe te ortopedski dodatak mogu ostvarivati ukupna mjesečna primanja veća od 1.800 KM.  

„To ovisi o kategoriji i priznatim pravima“, kazao je ministar.  

Rekordna izdvajanja iz proračuna  

Govoreći o proračunskim izdvajanjima, Delić je naveo kako je transfer za civilne žrtve rata povećan s 23,7 milijuna na 31,5 milijuna KM.  

Istodobno su ukupna izdvajanja za osobe s invaliditetom porasla na oko 336 milijuna KM, dok su na početku mandata iznosila 142 milijuna KM, što predstavlja dosad najveća izdvajanja za ove kategorije stanovništva u Federaciji Bosne i Hercegovine.

Pročitaj članak

Lager oborio rekord, darovali 37 doza krvi

foto: Crveni križ ŽZH

U četvrtak je u Posušju održana akcija dobrovoljnog darivanja krvi za djelatnike tvrtke Lager Grupa, tijekom koje je prikupljeno ukupno 37 doza krvi, što predstavlja dosad najbolji rezultat jedne privatne tvrtke na području Posušja otkako se organiziraju ovakve humanitarne aktivnosti.

Tijekom akcije pregledano je 40 darivatelja, a gotovo svi su uspješno darovali krv, čime je još jednom potvrđena visoka razina solidarnosti i humanosti zaposlenika ove tvrtke. Prema evidenciji Crveni križ Posušje, riječ je o rekordnom broju prikupljenih doza u jednoj privatnoj kompaniji na području Posušja.

Podsjetimo, ovo je bila druga organizirana akcija u sklopu Lager Grupe. Na prvoj akciji, održanoj prije godinu dana, prikupljeno je 17 doza krvi, što znači da je ovogodišnji odaziv više nego udvostručen.

Akciju su zajednički organizirali Crveni križ Posušje i Transfuzijski centar SKB Mostar, uz podršku tvrtke Lager Grupa, koja je osigurala uvjete za provedbu humanitarne aktivnosti na visokoj organizacijskoj razini.

Šesta akcija u Posušju ove godine

Ova akcija ujedno je bila šesta ovogodišnja akcija dobrovoljnog darivanja krvi na području Posušja te 21. akcija na području Županije Zapadnohercegovačke u 2026. godini.

Iz Crvenog križa Posušje zahvalili su svim darivateljima na iskazanoj humanosti, kao i tvrtki Lager na kontinuiranoj podršci i suradnji u organizaciji akcija koje spašavaju živote.

Sljedeća akcija u tvrtki Planet

Novi termin darivanja krvi već je najavljen – sljedeća akcija na području Županije Zapadnohercegovačke održat će se u utorak, 2. lipnja 2026. godine, od 10:00 do 12:00 sati, i to za djelatnike tvrtke Planet.

Cjelokupan raspored akcija dobrovoljnog darivanja krvi za lipanj bit će objavljen u petak na službenim mrežnim stranicama i društvenim mrežama Crvenoga križa Županije Zapadnohercegovačke, uključujući Facebook i Instagram profile.

Pročitaj članak

Vozači oprez: Oštećenje kolnika kod Katedrale u Mostaru predstavlja potencijalnu opasnost

foto Bljesak.info

U Ulici nadbiskupa Čule u Mostaru, na dionici između mostarske Katedrale i hotela Radobolja, nekadašnjeg hotela Bevanda, zabilježeno je oštećenje kolnika koje može predstavljati ozbiljnu opasnost za sudionike u prometu, javlja Bljesak.info.

Prema fotografijama s mjesta događaja, dio prometnice je propao te je na tom mjestu nastala rupa. Kako bi upozorili vozače na prepreku, građani su u otvor na kolniku postavili kartonsku kutiju s granom, nastojeći improviziranim označavanjem skrenuti pozornost na opasnost i spriječiti moguće nezgode.  

Iako ovakav način označavanja može privremeno upozoriti vozače, on nikako ne predstavlja odgovarajuće niti sigurno rješenje za prometnicu kojom svakodnevno prolazi velik broj vozila. Posebna opasnost prijeti tijekom noćnih sati, u uvjetima smanjene vidljivosti ili pojačanog prometa, kada vozači mogu prekasno uočiti oštećenje na cesti.  

Stanovnici ovog dijela grada već godinama upozoravaju i na dodatni problem – prolazak teških teretnih vozila kroz jednu od najljepših gradskih aleja platana. Zbog činjenice da zaobilaznica još uvijek nije izgrađena, tranzitni teretni promet i dalje prolazi ovom prometnicom, što dodatno opterećuje kolnik i infrastrukturu te izaziva zabrinutost građana.  

Mnogi smatraju kako upravo učestali prolazak teretnjaka pridonosi ubrzanom propadanju prometnice, zbog čega su sve češća oštećenja poput ovoga. Istodobno, povećan promet teških vozila narušava ambijent jednog od najprepoznatljivijih i najljepših dijelova Mostara.  

Problem je dodatno izražen za motocikliste i bicikliste, kojima ovakve prepreke mogu uzrokovati gubitak kontrole nad vozilom, ali i za vozače koji nisu upoznati s ovom prometnom dionicom.  

Građani očekuju da nadležne službe što prije izađu na teren, propisno obilježe mjesto oštećenja te pristupe sanaciji kolnika kako bi se spriječile moguće štete na vozilima i osigurala sigurnost svih sudionika u prometu. Istodobno, ponovno se otvara pitanje izgradnje zaobilaznice koja bi tranzitni teretni promet izmjestila iz središta grada.  

Do tada, vozačima se savjetuje pojačan oprez prilikom prolaska Ulicom nadbiskupa Čule te prilagođavanje brzine uvjetima na cesti.

Pročitaj članak

Nov napadi na kršćanske zajednice u Nigeriji

Katolička nadbiskupija Kaduna u Nigeriji osudila je novi val terorističkih napada na kršćanske zajednice pod pastoralnom skrbi župe sv. Petra i Pavla Krmina u okrugu Dangana u saveznoj državi Kaduna, nakon smrtonosnih napada u kojima je poginulo najmanje pet osoba, nekoliko ih je ozlijeđeno, a mnoge su otete, prenosi 

U pismu objavljenom 24. svibnja upućenom glavnom tajniku Katoličkog tajništva Nigerije , kancelar nigerijske metropole detaljno opisuje „neprekidne terorističke napade“ usmjerene na župne ispostave u području lokalne samouprave Kagarko. 

Prema riječima oca Christiana Okewua Emmanuela, posljednji napad dogodio se 21. svibnja u izvangradskoj postaji Kurmin Bongo. 

„Teroristički napad je izveo između 22 i 1 sat ujutro, za vrijeme jakih kiša. Unatoč naporima osvetničke skupine, pet osoba je ubijeno, dok je 10 drugih oteto, od kojih su dvije spašene zahvaljujući naporima osvetničke skupine“, rekao je svećenik u pismu od 22. svibnja.

Objasnio je da je napad na ispostavu Kurmin Bongo bio posljednji u nizu napada na katoličke zajednice u tom području. 

„Ranije su se dogodila još dva napada u predgrađima Kasaru-B 2. ožujka i Sabon Garija 1. svibnja. Tijekom napada na Kasaru-B, jedna je osoba ubijena, druga je zadobila nekoliko prostrijelnih ozljeda, dok je osam drugih, uključujući Mai Wa'azija, oteto. Iako su kasnije oslobođeni, dvojica su ubijena u terorističkom brlogu“, ispričao je Emmanuel. 

Napad na Sabon Gari dogodio se jedva dva tjedna nakon puštanja žrtava Kasaru-B. 

Prema riječima kancelara, „dvije osobe su zadobile prostrijelne ozljede, dok je 10 drugih oteto“, pri čemu je jedan od otetih kasnije ubijen dok je još bio u zatočeništvu.

Osudio je ono što je opisao kao "neprestana napada" na pogođene zajednice i apelirao na vladine vlasti i sigurnosne agencije da ojačaju zaštitu ranjivog stanovništva. 

„Nadbiskupija najstrože osuđuje ove neprekidne napade i poziva vladu i sigurnosne agencije da pojačaju napore u zaštiti života i imovine u tako opkoljenim područjima“, rekao je Emmanuel. Nadalje je istaknuo da je ponovljeno nasilje produbilo strah i nestabilnost među stanovnicima. 

„Ne treba ni spominjati da su ovi ponovljeni napadi raselili pogođene osobe i bacili zajednice u neizrecive tuge, strahove i neizvjesnost“, dodao je kancelar. Nigerija i dalje doživljava raširenu nesigurnost obilježenu otmicama, oružanim napadima i ubojstvima koje izvršavaju kriminalne bande i pobunjeničke skupine. 

d 2009. godine pobuna Boko Harama i dalje predstavlja veliki sigurnosni izazov u toj zapadnoafričkoj naciji. U nekoliko dijelova zemlje nasilje je povezano i s naoružanim fulanskim pastirima, poznatim i kao Fulanska milicija.

Pročitaj članak

Ovacije za Marka i Andriju Golemca: Večer koja nikoga nije ostavila ravnodušnim

 

Nakon Mostara, Čitluka i Neuma, u Biskupijskom centru Sarsenterum u Stocu u četvrtak, 28. svibnja održana je svečana kulturno-religiozna večer posvećena hercegovačkom pučkom pjesniku i samoukom umjetniku Marku Markanu Golemcu iz Vrdi kod Mostara. Događaj, koji su organizirali Ogranak Matice hrvatske Stolac i Grad Stolac, okupio je velik broj ljubitelja kulture, poezije i duhovne baštine. 

Program je vodio ravnatelj Centra don Ante Luburić, koji je u uvodnom obraćanju predstavio životni put i stvaralaštvo Marka Markana Golemca. Istaknuo je kako je riječ o čovjeku čiji je život obilježen brojnim zdravstvenim izazovima, ali i iznimnom snagom duha, vjerom i stvaralačkom energijom. 

– Pred nama je hercegovački pučki pjesnik čiji je život postao svjedočanstvo nevjerojatne snage duha. Ondje gdje bi mnogi vidjeli samo ograničenje, Markan je pronašao svoj životni put, bilježeći u stihovima ljude, događaje, običaje i vjeru hercegovačkoga čovjeka – kazao je don Luburić. 

Okupljene je pozdravio predsjednik Ogranka Matice hrvatske Stolac dr. Mladen Bošković, koji je predstavio sudionike večeri među kojima su bili Nikolina Lovrić iz Neuma, župnik Domanovića dr. don Mile Vidić te biskup u miru mons. Ratko Perić. U programu su sudjelovali i stolački guslar Ilija Proleta te harmonikaš Velimir Ravlić, dok su poseban pljesak publike zaslužili Markanov brat Andrija Golemac i sam pjesnik. 

Nikolina Lovrić u svom je nadahnutom izlaganju govorila o Markanovu životnom križu, ali i o njegovoj sposobnosti da kroz poeziju sačuva uspomene na ljude, događaje i rodni kraj. Istaknula je kako Markan, unatoč teškoj bolesti, ostaje čovjek vedrine, radosti i duboke ljubavi prema životu. 

– U invalidskim kolicima Markan danas trči maratonske dužine. Ne mogu noge, mogu misli. Mogu djetinje oči i neslomljiv duh pobjednika – poručila je Lovrić. 

Don Mile Vidić predstavio je dvije Markanove zbirke pjesama – „Moj život, moje pisme“ iz 2023. godine i „Što čuh i okom vidjeh“ iz 2025. godine. Naglasio je kako se u njegovim stihovima prepoznaju ljubav prema Bogu i Crkvi, ponos na obitelj i rodni kraj, domoljublje te duboka povezanost s hercegovačkim čovjekom i njegovim životom. 

– Markan je podigao spomenik pisane riječi u koji je uklesao selo Vrdi. Njegove pjesme vrijedna su kronologija života i događaja ovoga kraja – kazao je don Vidić. 

Posebno dojmljivo bilo je izlaganje umirovljenog mostarsko-duvanjskog biskupa mons. Ratka Perića pod naslovom „Nasmijani patnik“. Analizirajući religiozne motive u Markanovim zbirkama, istaknuo je kako se ime Boga kroz njegove pjesme pojavljuje stotinama puta, svjedočeći dubokoj vjeri koja prožima njegov život i stvaralaštvo. 

– Marko Markan Golemac pokazuje kako zdrav duh može nadvladati tjelesna ograničenja. Njegove pjesme nisu samo književni zapis nego i svjedočanstvo vjere, nade i životne radosti – rekao je biskup Perić. 

Na kraju večeri okupljeni su dugotrajnim pljeskom zahvalili Markanu i njegovu bratu Andriji, čija je požrtvovnost godinama oslonac pjesnikovu životu i radu. Večer u Sarsenterumu još je jednom pokazala kako istinska ljudska veličina ne proizlazi iz životnih okolnosti, nego iz snage duha, ljubavi i vjere koje nadahnjuju druge. 

Predstavljanje Markanovih zbirki tako je preraslo okvire obične književne promocije te postalo snažno svjedočanstvo o ljudskoj ustrajnosti, bratskoj ljubavi i neuništivoj nadi.

Detaljan članak s govirnicima možete pročitati na stranicama Crkva na kamenu.

Pročitaj članak

Prvi HERC UŠTIPAK FEST Festival tradicije, druženja i hercegovačkih okusa

U organizaciji Bratovštine sv. Nikole Tavelića Buna-Mostar, u četvrtak 16. srpnja 2026. godine na Buni će se održati prvi HERC UŠTIPAK FEST (HUF), jedinstvena manifestacija posvećena jednom od najprepoznatljivijih tradicionalnih hercegovačkih proizvoda – uštipku.

Festival će biti održan u centru sv. Nikole Tavelića na Buni, s početkom u 20 sati, a organizatori najavljuju večer ispunjenu dobrom atmosferom, glazbom, gastronomijom i zajedničkim druženjem svih ljubitelja tradicionalne hercegovačke kuhinje.

Bratovština sv. Nikole Tavelića već godinama radi na promociji i očuvanju hercegovačke tradicije i autohtonih proizvoda, a pokretanjem HERC UŠTIPAK FESTA žele dodatno istaknuti važnost očuvanja gastronomske baštine Hercegovine.

Festival je zamišljen kroz nekoliko sadržajnih razina – natjecateljsku, gastro-turističku, edukativnu i zabavnu. Poseban naglasak bit će stavljen na natjecanje u pripremi najboljih hercegovačkih uštipaka, u kojem mogu sudjelovati pojedinci i skupine.

Svi zainteresirani za sudjelovanje u natjecateljskom dijelu festivala mogu se prijaviti do 10. srpnja 2026. godine putem broja 063 791 447 (Mario) ili na e-mail adresu bratovstinabuna@gmail.com, gdje mogu dobiti dodatne informacije o samom događaju i pravilima natjecanja.

Organizatori ističu kako svaka natjecateljska ekipa treba osigurati vlastito kuhalo, plin ili drugi energent, tavu, ulje ili mast, brašno te ostale sastojke potrebne za pripremu uštipaka, dok će organizator osigurati tehnički dio organizacije.

Svaka ekipa priprema deset uštipaka za službeno ocjenjivanje, a nakon toga po želji može nastaviti peći uštipke za posjetitelje festivala. Tijekom večeri bit će upriličeno proglašenje pobjednika te dodjela prigodnih nagrada najboljim ekipama.

Uz bogatu gastronomsku ponudu i natjecateljski duh, HERC UŠTIPAK FEST donosi i priliku za promociju Hercegovine kao destinacije bogate tradicijom, domaćom hranom i autentičnim običajima.

Organizatori pozivaju sve ljubitelje dobre hrane, druženja i hercegovačke tradicije da 16. srpnja posjete Bunu i budu dio prvog izdanja ove manifestacije koja bi mogla prerasti u jednu od prepoznatljivijih ljetnih gastro-priča u Hercegovini.

Pročitaj članak

Dan državnosti Republike Hrvatske – dan ponosa, sjećanja i zajedništva hrvatskog naroda

foto Pixell

Danas se u Hrvatskoj obilježava Dan državnosti, jedan od najvažnijih datuma u suvremenoj hrvatskoj povijesti. Iako ga mnogi i dalje u svakodnevnom govoru povezuju s Danom neovisnosti, današnji datum nosi duboko ukorijenjeno značenje konstituiranja prvoga demokratski izabranog višestranačkog Sabora, održanog 30. svibnja 1990. godine.

Taj povijesni trenutak označio je početak nove političke ere i put Hrvatske prema samostalnosti, slobodi i međunarodnom priznanju. Upravo zato se 30. svibnja danas ponovno obilježava kao Dan državnosti, u skladu sa zakonskim izmjenama iz 2019. godine, koje su stupile na snagu 2020.

Početak demokratske Hrvatske

Na konstituirajućoj sjednici prvoga višestranačkog Sabora, u tadašnjoj Socijalističkoj Republici Hrvatskoj, izabrano je vodstvo koje će usmjeriti zemlju prema povijesnim promjenama. Za predsjednika Sabora izabran je Žarko Domljan, dok su potpredsjedničke dužnosti preuzeli Ivica Percan, Stjepan Sulimanac i Vladimir Šeks. Za predsjednika Izvršnog vijeća Sabora izabran je Stjepan Mesić, a za predsjednika Predsjedništva Republike Hrvatske Franjo Tuđman.

Upravo je Franjo Tuđman u svom povijesnom govoru istaknuo kako je konstituiranje Sabora „prvi korak na povratku hrvatskoga naroda europskoj civilizacijskoj, političkoj, kulturnoj i gospodarskoj tradiciji”, naglašavajući vjeru u budućnost slobodne i suverene države.

Dan koji nadilazi granice

Danas Dan državnosti nije samo državni blagdan unutar granica Hrvatske. On ima posebno značenje i za Hrvate izvan domovine, osobito za Hrvate u Bosni i Hercegovini, koji Hrvatsku doživljavaju kao svoj drugi dom – kulturni, povijesni i identitetski oslonac.

U tom smislu, Dan državnosti postaje simbol zajedništva hrvatskoga naroda bez obzira na granice, podsjećajući na povezanost koja seže kroz povijest, vjeru, jezik i zajedničke vrijednosti.

Povijesni put do današnjeg obilježavanja

Nakon 2001. godine, ovaj se datum jedno vrijeme obilježavao kao Dan Hrvatskoga sabora, no izmjenama Zakona o blagdanima ponovno je vraćen izvorni naziv – Dan državnosti. Time je naglašena važnost 30. svibnja 1990. kao temeljnog trenutka moderne hrvatske političke povijesti.

Croatian Parliament tako i danas ostaje središnja institucija hrvatske državnosti, simbol demokracije i volje naroda izražene na prvim slobodnim izborima.

Sjećanje i obveza budućnosti

Dan državnosti nije samo pogled unatrag, nego i obveza prema budućnosti. On podsjeća na odgovornost očuvanja stečene slobode, jačanja institucija i izgradnje društva koje počiva na demokraciji, pravdi i solidarnosti.

U tom duhu, ovaj dan ostaje trajni podsjetnik da je hrvatska država nastala na volji naroda i da njezina snaga i danas proizlazi iz jedinstva, povijesne svijesti i zajedničke budućnosti svih Hrvata – u domovini i izvan nje.

Pročitaj članak

Od industrijske liderice do konzulice: Žena koja je preporodila proizvodnju u BiH dobila veliku čast

foto Cropix

U Zadru je u petak svečano otvoren Počasni konzulat Bosne i Hercegovine, a na njegovom čelu bit će uspješna poduzetnica Snježana Köpruner, vlasnica tvrtki u Travniku i Prozoru-Rami koje zapošljavaju oko 700 radnika i bave se proizvodnjom preciznih strojeva.  

Otvaranju konzulata nazočili su ministar vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske Gordan Grlić Radman i ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković, koji su tom prilikom istaknuli važnost jačanja suradnje između dviju susjednih država. 

Grlić Radman naglasio je kako članstvo Bosne i Hercegovine u Europskoj uniji predstavlja mnogo više od nacionalnog interesa te da je riječ o strateškoj potrebi za stabilnost cijele Europe.  

„Članstvo Bosne i Hercegovine u Europskoj uniji nije samo nacionalni interes, već i potreba za jačanje stabilnosti Europske unije. Hrvatska je od samog početka snažan zagovornik europske perspektive Bosne i Hercegovine“, poručio je hrvatski ministar.  

Posebne riječi uputio je novoj počasnoj konzulici Snježani Köpruner, zahvalivši joj na angažmanu i predanosti.  „Ovaj prostor bit će mjesto susreta svih onih koji žele upoznati multikulturalnost, umjetnost i kulturu Bosne i Hercegovine“, rekao je Grlić Radman.  

Köpruner je poznata kao jedna od najuspješnijih poduzetnica u Bosni i Hercegovini. Odrasla je u Zadru, poslovno iskustvo stjecala u Njemačkoj, a danas vodi proizvodne pogone u srednjoj Bosni i Hercegovini. U javnosti često upozorava na važnost razvoja industrije i proizvodnje te kritizira modele gospodarstva koji se pretežno oslanjaju na rentu i uslužne djelatnosti.  

Tijekom posjeta Zadru hrvatski ministar najavio je i skoro potpisivanje ugovora o graničnim prijelazima između Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Odluku o pokretanju postupka sklapanja ugovora hrvatska je Vlada donijela na sjednici održanoj u četvrtak, a potpisivanje se očekuje tijekom prve polovice lipnja.  

„Time ćemo osigurati veću protočnost stanovništva, dodatno unaprijediti prometnu infrastrukturu i povezivost naših zemalja“, istaknuo je Grlić Radman.  

Ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković kazao je kako je otvaranje konzulata u Zadru još jedan korak prema snažnijim odnosima dviju država.  

„Hrvatska je najvažniji vanjskotrgovinski partner Bosne i Hercegovine, zemlja s kojom dijelimo najdužu granicu i šengensku granicu. To nas dodatno motivira da nastavimo reforme i što prije započnemo pregovore o pristupanju Europskoj uniji“, rekao je Konaković.  

Dodao je kako očekuje da će uskoro biti otvoren i počasni konzulat Bosne i Hercegovine u Osijeku, čime bi se dodatno ojačala diplomatska i gospodarska suradnja između dviju zemalja.

Pročitaj članak

Noćas se tresla Hercegovina! Građani u strahu dijelili dojmove nakon potresa

Potres magnitude 3,8 stupnjeva po Richteru pogodio je noćas područje jugoistočne Bosne i Hercegovine, a podrhtavanje tla osjetilo se na širem području Hercegovine te u dijelovima Hrvatske i Crne Gore.  

Prema podacima seizmoloških službi, potres se dogodio nešto iza ponoći. Epicentar je lociran 11 kilometara sjeverozapadno od Trebinje, odnosno 72 kilometra jugoistočno od Mostar, na dubini od deset kilometara. 

Stanovnici istočne Hercegovine prijavili su da se podrhtavanje osjetilo prilično snažno, iako je trajalo kratko. Brojni građani svoja su iskustva podijelili na društvenim mrežama.  

„Prvo huk, kao nalet vjetra, a onda kratak, ali jak udar“, napisao je jedan korisnik. „Dobro je zaljuljalo“, naveo je drugi.  „Osjećaj kao da je nešto udarilo i zatumbalo kuću“, jedan je od komentara stanovnika Hercegovine.  

Potres se osjetio i u dijelovima južne Hrvatske te susjedne Crne Gore, no za sada nema informacija o eventualnoj materijalnoj šteti niti o ozlijeđenim osobama.  

Nadležne službe prate situaciju, a građanima se savjetuje da prate službene informacije u slučaju novih podrhtavanja tla.

Pročitaj članak

Prilika za posao: Mostarska Gradska uprava traži 12 novih djelatnika

Grad Mostar raspisao je javni oglas za prijem više namještenika u Gradsku upravu, a natječaj obuhvaća ukupno 12 izvršitelja na nekoliko različitih radnih mjesta. Oglas je raspisan na temelju važećih zakonskih propisa koji uređuju rad organa uprave i državne službe u Federaciji Bosne i Hercegovine, a potpisao ga je gradonačelnik Mostara Mario Kordić.  

Prema objavljenom natječaju, traži se jedan viši referent za ovjeru potpisa i prijepisa u područnom uredu Zapad, jedan viši referent mjesnog ureda Potoci, dva viša referenta za mjesnu samoupravu i poslove tajnika mjesnih zajednica, dva viša referenta za prijem podnesaka te šest pomoćnih radnika za održavanje higijene.  

Za većinu oglašenih radnih mjesta uvjet je završena srednja stručna sprema četvrtog stupnja, najmanje deset mjeseci radnog iskustva nakon završetka školovanja, položen stručni ispit te poznavanje rada na računalu. Za radno mjesto u mjesnom uredu Potoci dodatno se traži položen poseban stručni ispit za matičara. Kandidati za poziciju pomoćnog radnika za održavanje higijene trebaju imati završenu osnovnu školu.  

Uz prijavu kandidati moraju dostaviti životopis, uvjerenje o državljanstvu, rodni list ili odgovarajuće uvjerenje iz matične knjige rođenih, dokaz o stručnoj spremi te ostalu dokumentaciju propisanu javnim oglasom. Za određena radna mjesta potrebno je priložiti i dokaze o radnom iskustvu, položenim stručnim ispitima te poznavanju rada na računalu.  

Nakon provedene natječajne procedure, kandidati koji ispune propisane uvjete bit će pozvani na intervju. Izabrani kandidati prije zasnivanja radnog odnosa morat će dostaviti dokaz o općoj zdravstvenoj sposobnosti, a po prijemu ih očekuje probni rad u trajanju od tri mjeseca.  

Javni oglas otvoren je 20 dana od dana posljednje objave. Prijave se mogu predati osobno u Pisarnici Grada Mostara ili poslati poštom na adresu Gradske uprave uz odgovarajuću naznaku oglasa.  

Iz Grada Mostara napominju kako nepotpune, neuredne i nepravodobno pristigle prijave neće biti uzete u razmatranje.

Oglas možete pročitati na stranicama Službe za zapošljavanje HNŽ-a.

Pročitaj članak

Četvorica braće dokazuju da se od sela može gospodski živjeti

Četvorica braće iz Posušja odlučila su ostati na svom ognjištu i zajedno izgraditi farmu o kojoj su mnogi samo sanjali. Danas brinu o kozama, rade od jutra do mraka i pokazuju da se od poštenog rada na selu može živjeti, navodi Glas Hercegovine. 

U vremenu kada mnogi odlaze, ova braća ostala su u Hercegovini i napravila priču vrijednu poštovanja. Inicijativu je pokrenuo Josip koji odavno voli rad sa životinjama, a kasnije mu se pridružio i Mladen sa još dvojicom braće. Željeli su isključivo čistokrvno stado jer je na domaćem terenu sve dosta križano. Preko poznanika iz Tomislavgrada stupili su u kontakt sa uzgajivačem u Austriji. Izabrali su sansku rasu jer su, za razliku od alpskih koza koje su hiperaktivne, ove izuzetno mirne. Mladen navodi da su “kao dresirane” – prate čovjeka, same ulaze na farmu i lagane su za mužnju i rad. 

Prvo stado od 52 koze i 3 jarca stiglo je prije dvije godine. Prije tri mjeseca uvezli su još 60 komada. Trenutno svo mlijeko predaju mljekarama (Mljekara Livno, Puđa), koje dolaze po mlijeko svaki drugi dan. Kaže da plasman uopće nije problem i da bi mogli prodati mnogo veće količine da ih imaju. Cijena mlijeka na kućnom pragu se kreće oko 4,5 do 5 KM. 

Cilj im je u budućnosti pokrenuti i vlastitu proizvodnju sira. Mladen naglašava da se od ovog posla može živjeti, ali da je minimalan broj za preživljavanje stado od 60 muznih koza pa nadalje. Planiraju proširenje objekta i povećanje stada na 200 do 250 komada. Iako je obaveza 24 sata dnevno, posao im nije težak jer ga rade s ljubavlju. 

Pročitaj članak

Stotine crkava u Europi otvara svoja vrata svima

Stotine kršćanskih crkava i vjerskih objekata diljem srednje Europe otvorit će svoja vrata u večernjim satima 29. svibnja za Noć crkava, godišnju ekumensku inicijativu koja privlači gotovo milijun posjetitelja u Češkoj i Austriji zajedno, Ewtnnews.com.

Događaj, koji se sada održava 18. godinu zaredom u Češkoj Republici, poziva vjernike i nevjernike da istraže crkve, kapele i sinagoge kroz koncerte, izložbe, predavanja, vođene obilaske i molitvu - često do kasno u noć. Neka mjesta koja sudjeluju omogućuju pristup tornjevima, kriptama i prostorima koji su inače zatvoreni za javnost. Ovogodišnja tema u Češkoj Republici i Slovačkoj je „Hrabrost“. 

Prošle godine diljem Češke sudjelovalo je više od 460.000 posjetitelja i 25.000 volontera, što je porast od 40.000 posjetitelja i 5.000 volontera u usporedbi s prethodnom godinom. U Austriji su organizatori u svakoj od posljednje dvije godine zabilježili oko 300.000 posjetitelja. U Slovačkoj, gdje precizni podaci za 2025. nisu bili dostupni, nekoliko je gradova izvijestilo o rekordnoj posjećenosti , prema tiskovnoj agenciji Slovačke biskupske konferencije. 

'Ponekad je potrebna hrabrost' 

Praški nadbiskup Stanislav Přibyl, pišući u časopisu Kostelní Noviny objavljenom za tu prigodu, priznao je da „ponekad treba hrabrosti čak i prijeći prag crkve“. Prelat je pozvao čitatelje da uđu i „upoznaju se“, napominjući da su „crkve i kapele stvorene kao prostori za susret ljudi jedni s drugima i s Bogom“.

Bečki nadbiskup Josef Grünwidl rekao je da cijeni rastuću popularnost Noći crkava u susjednoj Češkoj, nazvavši je „izazovom za sve ljude da dalje istražuju vlastitu vjersku i duhovnu tradiciju, uđu u nove prostore i ne boje se otvoriti nepoznatom“. 

U Beču su Grünwidl i biskupica Cornelia Richter iz Evangeličke (Luteranske) crkve pozvali goste iz crkve, društva, poslovnog svijeta i politike na večeru i raspravu u nadbiskupsku palaču. Ograničen broj mjesta bio je dostupan putem javne lutrije. 

Organizatori samo u austrijskoj prijestolnici očekuju više od 100.000 posjetitelja, koji će moći birati između više od 170 crkava sudionica - uključujući policijsku kapelu - i nastupa koji se kreću od gregorijanskog korala do korejskog zborskog koncerta. 

U Slovačkoj je košički nadbiskup Bernard Bober, predsjednik Slovačke biskupske konferencije, pozvao ljude da dođu, rekavši da će „otvoreni hramovi postati mjesto molitve, susreta i hrabrosti za traženje Boga u tišini i zajedništvu“. Događaj je opisao kao „priliku za ponovno otkrivanje ljepote vjere i otvorenosti naših crkava svima“.

Nekoliko čeških regionalnih guvernera potaknulo je stanovnike da uživaju u Noći crkava zbog njezine „jedinstvene atmosfere“ i „otvorenosti i dijeljenja“ ili da jednostavno zastanu unutar stoljetnih zgrada i razmisle „o tome kako živimo i što možemo učiniti za sebe i za druge“. 

Noć sjećanja na zakopano selo 

Inicijativa je također pružila neočekivana okruženja za vjeru i pomirenje. Godine 2023. bivši župljani sela Radovesice u Češkoj okupili su se iznad mjesta svog zakopanog sela - uključujući i njegovu crkvu Svih svetih - na 40. obljetnicu rušenja sela.

Selo je bilo jedno od nekoliko u sjeverozapadnoj Čehoslovačkoj uništenih tijekom komunističke ere kako bi se napravilo mjesta za rudarstvo. „Donijeli smo arhivske dokumente, slike i kipove koji su pripadali hramu [crkvi]“, objasnio je Robert Kotyšan, skrbnik Litoměřičke biskupije, u Kostelním novinama. 

„Spomenuli smo se na preminule župljane i raspravljali o našem odnosu i odgovornosti prema mjestu u kojem živimo“, rekao je Kotyšan za EWTN News. Bivši župljani također su otključali lokot s crkve koji je sačuvan, što je Kotyšan opisao kao „simboličko otvaranje bolje budućnosti za ovu nekada prekrasnu zemlju i pokušaj da joj se vrati barem dio sjećanja i dostojanstva“.

Znatan dio artefakata donesenih na skup 2023. sada se čuva u još uvijek postojećoj crkvi u Kostomlatama pod Milešovkou, koja se sama smatra „mrtvom župom“ jer je ne pohađa nijedan župljanin. Sljedeće okupljanje planirano je za 2028. godinu, na 45. godišnjicu rušenja. 

Iz Frankfurta u 8 zemalja 

Koncept otvaranja crkava noću nastao je u Frankfurtu na Majni u Njemačkoj 1995. godine. Proširio se na Austriju 2005. i na Češku 2009. godine, a od tada se proširio na Slovačku, Mađarsku, Estoniju, Južni Tirol u Italiji i Švicarsku. Inicijativa se obično odvija krajem svibnja.

Pročitaj članak

Planine u BiH uzimaju živote, spasioci upozoravaju da greške skupo koštaju

Tri planinara smrtno su stradala u posljednjih nekoliko dana na planinama u Bosni i Hercegovini, što je ponovno otvorilo pitanje sigurnosti, pripreme i odgovornosti pri odlasku u planinu. Iako su se tragedije dogodile u različitim okolnostima, zajedničko im je upozorenje da priroda ne oprašta podcjenjivanje rizika, piše BHRT.ba.

Iskusni planinar iz Kalesije smrtno je stradao nakon pada sa litice na Crvenim stijenama na Romaniji. Na Čvrsnici je tijekom uspona prema Hajdučkim vratima život izgubio 23-godišnji mladić iz Stoca, dok je na planini Visočici kod Konjica pronađeno tijelo hrvatskog planinara.

Ove nesreće potresle su planinarsku zajednicu, ali i još jednom pokazale koliko planina može biti opasna čak i za iskusne ljubitelje prirode.

Pripadnik Gorske službe spašavanja Miro Kalem ističe kako postoje objektivne i subjektivne opasnosti u planini, no smatra da su posljednji slučajevi prvenstveno posljedica ljudskog faktora.

„Imamo različite opasnosti, imamo subjektivne i objektivne opasnosti. To što mi moramo da znamo što nas čeka. Ono što se tiče subjektivne opasnosti isključivo zavisi do nas. Kad vidite ova tri smrtna slučaja koja su se desila na planini u posljednje vrijeme isključivo se odnose na subjektivne opasnosti“, upozorio je Kalem.

Planine u Bosni i Hercegovini posljednjih godina privlače sve više domaćih i stranih turista, planinara i avanturista. Međutim, iskusni vodiči i spasioci upozoravaju da mnogi podcjenjuju zahtjevnost terena, vremenske promjene i vlastite mogućnosti.

Jedno od osnovnih pravila sigurnog planinarenja jeste da se u planinu ne ide samostalno, posebno na zahtjevne i slabo pristupačne lokacije.

Planinarski vodič Igor Tošić apelirao je na sve ljubitelje prirode da ture organiziraju uz pomoć obučenih osoba i licenciranih vodiča.

„Apeliram na sve planinare i ljubitelje prirode da na planinu obavezno idu sa obučenim ljudima, sa planinarskim vodičima koji su prošli obuke da pruže odmah neku vrstu pomoći ili da prepoznaju potencijalni problem koji bi se mogao dogoditi“, kazao je Tošić.

Planinarske ture širom Bosne i Hercegovine najčešće organiziraju lokalna planinarska društva i savezi, a mnoge od njih vode licencirani vodiči koji poznaju teren i procedure sigurnosti.

Predsjednik Turističke organizacije Grada Istočno Sarajevo Stefan Stajčić naglašava kako planine u BiH privlače i veliki broj stranih gostiju.

„Sva planinarska društva, ne samo sa teritorije grada Istočno Sarajevo, nego i iz čitavog regiona organiziraju ture upravo ovdje u Istočnom Sarajevu. Mi smo svjedoci da nam dolaze turisti i iz Hrvatske i Slovenije i Crne Gore da pohode naše planine“, rekao je Stajčić.

Prije svakog odlaska u planinu potrebno je procijeniti vlastitu fizičku spremnost, provjeriti vremensku prognozu i stanje na stazama, te osigurati odgovarajuću opremu. Stručnjaci upozoravaju da upravo neoprez, želja za atraktivnim fotografijama ili ignoriranje upozorenja često dovode do tragedija.

„Kako ćemo se ponašati u planini, da li smo dovoljno ozbiljni i oprezni prema sebi, ili trebamo otići tamo na onu liticu da bi napravili što bolju i ljepšu fotografiju, da ugrozimo svoju i sigurnost drugih“, upozorio je Tošić.

Iako su okolnosti svake nesreće različite, zajedničko im je da su se dogodile u prostoru gdje i najmanja pogreška, loša procjena, iznenadna promjena vremena ili zdravstveni problem mogu imati kobne posljedice.

Jer, kako često kažu planinari i spasioci – planina se ne osvaja, planina se poštuje.

Pročitaj članak

Amerikanci preuzimaju i izgradnju Koridora od Ivana do Mostara?

foto Autoceste FBiH

Premijer Federacije Bosne i Hercegovine Nermin Nikšić potvrdio je kako su u Vladi FBiH vođeni razgovori o mogućnosti da američke kompanije preuzmu financiranje i izgradnju dijela Koridora 5C, uključujući jednu od najvažnijih i najzahtjevnijih dionica – od Ivana do Mostara Jug.

Nikšić je za Vijesti.ba izjavio kako se Vlada Federacije kroz projekt Južne interkonekcije profilirala kao ozbiljan i pouzdan partner međunarodnim investitorima, zbog čega je iskazan interes američkih kompanija za uključivanje u infrastrukturne projekte u BiH.

„Kvalificirali smo se kroz priču o Južnoj interkonekciji kao ozbiljan sugovornik“, rekao je Nikšić, dodajući kako je s iskazanim interesom upoznao i predstavnike Europska banka za obnovu i razvoj.

Posebno je naglasio kako u ovoj ponudi ne postoji zahtjev za dodatnim opterećenjem proračuna Federacije BiH kroz nova jamstva, što je godinama predstavljalo jednu od ključnih prepreka za realizaciju velikih infrastrukturnih projekata.

„U ovoj ponudi ne postoji zahtjev za osiguranje 500 milijuna iz proračuna za tunel Prenj“, istaknuo je premijer FBiH.

Tunel Prenj već se godinama smatra najkompleksnijim dijelom cijelog Koridora 5C. Riječ je o megaprojektu koji bi trebao povezati sjever i jug zemlje modernom autocestom, ali unatoč brojnim najavama i obećanjima, realizacija projekta i dalje nije započela. Iako se o početku radova govori više od desetljeća, tunel je još uvijek u fazi planiranja i pripremne dokumentacije.

Dodatni problemi pojavili su se nakon što je Europska investicijska banka obustavila financiranje radova zbog istrage koju vodi Europsko tužiteljstvo za dionicu koja još nije ni ugovorena. Taj slučaj dodatno je otvorio pitanja transparentnosti i upravljanja sredstvima namijenjenim za izgradnju autoceste.

Istodobno, aktualna Uprava Autocesta FBiH podnijela je više prijava protiv prethodne uprave zbog sumnji na zloupotrebe financijskih sredstava tijekom njihovog mandata. Prema dostupnim informacijama, nadležna tijela provode istrage o tim navodima.

Potencijalni ulazak američkih investitora u projekt Koridora 5C mogao bi predstavljati novu priliku za deblokadu jednog od strateški najvažnijih infrastrukturnih projekata u Bosni i Hercegovini, posebno u trenutku kada su europski financijski tokovi usporeni zbog otvorenih istraga i administrativnih prepreka.

Pročitaj članak

Predstavljena knjiga „Tradicijsko ruho od mora do Save“, autora Marinka Jurića

U sklopu programa Tjedna Hrvata izvan Republike Hrvatske, u utorak 27. svibnja na Šetnici kulture na Europskom trgu u Zagrebu predstavljena je knjiga „Tradicijsko ruho od mora do Save“ autora Marinka Jurića, umjetničkog ravnatelja HKUD-a „Sv. Ante – Cim“ Mostar. 

Predstavljanje knjige održano je kao dio programa kojim se Mostar predstavio na ovogodišnjoj manifestaciji posvećenoj Hrvatima izvan Republike Hrvatske, s ciljem promicanja kulturne baštine, tradicije i identiteta hrvatskog naroda. 

Knjiga „Tradicijsko ruho od mora do Save“ nastala je nakon pet izdanja istoimene revije tradicijskog ruha te po prvi put na jednom mjestu donosi dokumentirane opise i fotografije svih sudionika revije. Na taj način trajno se čuva vrijedna priča koja je godinama rasla kroz susrete, zajedništvo i ljubav prema tradicijskoj kulturi. Posebnu vrijednost knjige čine prikazi narodnih nošnji iz različitih krajeva Bosne i Hercegovine, čime ovo izdanje daje značajan doprinos očuvanju i dokumentiranju hrvatske tradicijske baštine u Bosni i Hercegovini. 

U programu predstavljanja sudjelovali su prof. Ivica Ivanković te Lucija Starčević, rukovoditeljica Odjela za kulturu Hrvatske matice iseljenika, koji su istaknuli važnost očuvanja tradicijske kulture i njezina prenošenja budućim generacijama. 

Poseban doprinos događaju dale su članice KUD-a „Kupljenovo“ koje su nastupile odjevene u tradicijsko ruho Tolise, Zlosela – Kupres, Zapadne Hercegovine te Sarajevo polja, dodatno obogaćujući predstavljanje autentičnim prikazom bogatstva hrvatske tradicijske baštine. 

Predstavljanje knjige okupilo je brojne posjetitelje, ljubitelje tradicijske kulture i predstavnike kulturnih institucija, potvrđujući važnost ovakvih projekata u očuvanju identiteta i kulturne baštine hrvatskoga naroda.

Pročitaj članak