Jedan od najvažnijih spomenika Hercegovine dobiva novo lice

Višegodišnji proces obnove tvrđave herceg Stjepana u Ljubuškom, jednog od najznačajnijih kulturno-povijesnih spomenika u Hercegovini i nacionalnog spomenika Bosne i Hercegovine, nastavlja se i ove godine potpisivanjem novog ugovora o radovima vrijednog 384.947,55 KM s PDV-om.

Ugovor je danas potpisan u zgradi Gradske uprave Ljubuški nakon provedene javne nabave pod nazivom „Zaštita Nacionalnog spomenika Stari grad Ljubuški“. Riječ je o novoj fazi sanacije i konzervatorsko-restauratorskih zahvata na srednjovjekovnom utvrđenom gradu smještenom na brdu Buturovica, na 396 metara nadmorske visine iznad Ljubuškog, izvijestili su iz Grada Ljubuškog, prenosi Pogled.ba.

Planirani radovi obuhvaćaju zahvate na kulama 1 i 2 te pripadajućim keglama 1 i 2. U okviru ove faze predviđena je obnova fasadnih zidova, zidanje uglova vrata i otvora, sanacija stepenica te ugradnja hrastovih drvenih nadvoja, a sve u skladu s važećim stručnim i konzervatorskim smjernicama.

Direktor tvrtke Građevinar Fajić d.o.o. Mostar Ekrem Maksumić istaknuo je kako se radi o nastavku ranije započetih faza obnove tvrđave. Naglasio je da je rok za završetak radova 150 dana od uvođenja izvođača u posao te da će po okončanju ove faze biti realizirano nešto više od tri četvrtine ukupne vrijednosti projekta obnove.

Cilj projekta je očuvanje autentičnosti povijesne strukture tvrđave, povećanje sigurnosti objekta te bolja dostupnost lokaliteta posjetiteljima. Dosadašnjim radovima već su obnovljeni pojedini dijelovi kula i bedema, čime je Stari grad Ljubuški postupno vraćen u fokus javnosti i sve značajnije uključen u turističku ponudu grada.

Gradonačelnik Ljubuškog Vedran Markotić kazao je kako potpisivanje novog ugovora predstavlja važan korak prema potpunoj obnovi jednog od ključnih simbola grada. Istaknuo je da projekt ne doprinosi samo očuvanju kulturne baštine, nego i razvoju turizma, kulture te jačanju lokalne zajednice.

Završetkom planiranih radova Ljubuški bi, uz već prepoznate turističke destinacije, trebao dobiti dodatno uređenu i valoriziranu povijesnu lokaciju koja će značajno doprinijeti razvoju kulturnog i povijesnog turizma u cijeloj regiji.

Pročitaj članak

Od Mostara do Pekinga: Priča mladog doktora iz Mostara

Mladi liječnik Josip Cvitković iz Mostara učinio je ono na što bi se malo tko usudio. Naučio je kineski jezik, izborio se za stipendiju, preživio razdoblje pandemije COVID-19 daleko od doma, diplomirao medicinu u Kini i danas se nalazi na specijalizaciji iz neurokirurgije, pod mentorstvom uglednog kineskog akademika, piše Magazin.hrt.hr.

Svoju nesvakidašnju životnu i profesionalnu priču podijelio je s novinarom Goranom Milićem u Pekinškom institutu za neurokirurgiju, u osmoj i posljednjoj epizodi dokumentarne serije What’s up Kina. Kako kaže, put do uspjeha bio je sve samo ne lagan.

„To mi je bio vjerojatno najizazovniji period života“, iskreno priznaje Josip. „Bilo je trenutaka kada sam mislio i od života odustati, koliko je bilo teško. Ali nemate neku drugu opciju. Posvetio sam se tome i odlučio otvoriti put koji nitko prije mene nije.“

Studij medicine u Kini traje pet godina i znatno se razlikuje od onoga na koji su navikli studenti u Europi. Josip se i danas živo sjeća prvog predavanja iz anatomije.

„Četiristo studenata, jedan profesor. Nisam bio siguran jesam li na predavanju ili u svatovima“, prisjeća se uz osmijeh. Na prvoj godini bilo je tek petnaestak stranih studenata, a mnogi su ga odgovarali od studija, tvrdeći da nitko iz Europe nije završio taj fakultet.

„Pitali su me kako ću položiti anatomiju, kako ću pričati s pacijentima, kako ću se snaći. No nakon prve godine shvatio sam da mogu imati bolje ocjene od Kineza i da mogu biti među najboljima“, kaže Josip, koji je osnovne studije završio s odličnim uspjehom, a danas je na master studiju, odnosno specijalizaciji.

Iza njega je već oko 70 operacija, od kojih mnoge traju i po osam sati. Radni dan započinje u 7.30 sati, pripremom i raspravom o pacijentima, a već oko 8.30 ulazi u operacijsku salu.

„Ja sam asistent. Pripremam pacijenta, radim dezinfekciju, otvaramo glavu, a kada dođemo do tumora, tada dolazi glavni neurokirurg“, objašnjava. Posao je fizički iznimno naporan, ali i psihički zahtjevan, osobito u trenucima kada mu se povjeri da drži tumor tijekom operacije.

„Morate imati potpuno mirne ruke i po 20 ili 30 minuta. Toliko je detalja koji se čine nebitni, a zapravo su presudni. Nakon nekoliko operacija bio sam potpuno iscrpljen, ali drago mi je što su mi dali povjerenje“, kaže. Uz smijeh dodaje: „Nekad mi neurokirurg kaže: ‘Vjerujem ja tebi, Josipe’, ali problem je što ja još sebi ne vjerujem.“

Posebno ga je dojmio odnos mentora prema studentima, koji u Kini nadilazi isključivo profesionalne okvire.

„Mentori su nam poput članova obitelji. Svakodnevno ste u kontaktu i taj odnos ne prestaje ni nakon umirovljenja. Zato cijeli institut svake godine miriše na cvijeće – Dan učitelja za nas je iznimno važan. To je najmanje što možemo učiniti kako bismo im zahvalili“, zaključuje Josip.

Priča Josipa Cvitkovića svjedočanstvo je upornosti, hrabrosti i vjere u vlastite snove – ali i dokaz da granice postoje samo dok ih se ne usudi prijeći.

Pročitaj članak

Povijesna investicija za Mostar: Autocesta Koridora Vc dobiva stotine milijuna eura

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine utvrdilo je na današnjoj sjednici Prijedlog ugovora o grantu za projekt izgradnje dionice autoceste na Koridoru Vc Mostar sjever – Mostar jug, koji se zaključuje između Bosne i Hercegovine i Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD). Riječ je o investicijskom grantu osiguranom kroz program Europskog zajedničkog fonda za zapadni Balkan, piše Fena.

Grant u iznosu od 140.372.000 eura odobrila je Europska komisija, a upravljanje sredstvima povjereno je EBRD-u. Ova financijska potpora namijenjena je izgradnji približno 15 kilometara duge dionice autoceste na Koridoru Vc, jedne od najvažnijih prometnih okosnica u Bosni i Hercegovini i regiji.

Planirana dionica započinje na petlji Mostar sjever, a završava na petlji Mostar jug te će imati dvije odvojene kolničke trake u oba smjera. Prema projektnim rješenjima, na ovoj trasi predviđena je izgradnja pet tunela i deset vijadukata na svakom od dva kolnika, što potvrđuje složenost i tehničku zahtjevnost zahvata.

Grant sredstva čine dio ukupne financijske konstrukcije projekta te se koriste zajedno s ranije zaključenim Ugovorom o zajmu između Bosne i Hercegovine i EBRD-a, vrijednim 220 milijuna eura. Na taj način osigurava se stabilno i dugoročno financiranje jedne od ključnih infrastrukturnih investicija u zemlji.

Prijedlog ugovora o grantu, zajedno s osnovama za njegovo zaključivanje, bit će upućen Predsjedništvu Bosne i Hercegovine na daljnje razmatranje i donošenje odluke. Kao potpisnik ugovora u ime Bosne i Hercegovine predložen je ministar financija i trezora, priopćeno je iz Vijeća ministara BiH.

Pročitaj članak

Mladi iz Mostara kreću put Požege: Evo kako se prijaviti za SHKM 2026.

Susret hrvatske katoličke mladeži (SHKM) održat će se 2. i 3. svibnja 2026. godine u Požegi, okupljajući mlade iz Hrvatske i inozemstva na dvodnevni program molitve, zajedništva i duhovne obnove.  

Odlazak na ovaj veliki susret tradicionalno organiziraju župe za svoje župljane, no pastoral mladih Mostarsko-duvanjske biskupije MiViDiMo priprema i poseban, zajednički odlazak namijenjen mladima koji nemaju mogućnost putovati sa svojom župom. Ova inicijativa posebno je usmjerena na studente i mlade koji žele biti dio SHKM-a, ali im je potrebna organizirana podrška u prijevozu i prijavi.  

Kotizacija za sudjelovanje u službenom programu Susreta iznosi 10 eura te se uplaćuje prilikom prijave organizatoru. Prijave su otvorene do 28. veljače 2026. godine, a vrše se putem prijavnog obrasca dostupnog na profilu MiViDiMo pastorala mladih.  

Za sudionike koji se prijave preko MiViDiMo organiziran je i prijevoz, a cijena puta iznosi 150 KM. Polazak je planiran za 1. svibnja 2026. godine, kako bi sudionici na vrijeme stigli u Požegu i pripremili se za početak programa.  

Organizatori ističu kako se raduju zajedničkom putovanju, druženju i sudjelovanju na jednom od najvećih susreta katoličke mladeži, koji svake godine donosi nova prijateljstva, snažna svjedočanstva i ohrabrenje u vjeri.  

Za sve dodatne informacije i eventualne nejasnoće, pastoral mladih MiViDiMo stoji na raspolaganju zainteresiranima preko Facebooka i Instagrama.

Pročitaj članak

Digitalna demencija: tiha epidemija koja mijenja dječje mozgove

Prvi ozbiljan alarm podigli su liječnici u Južnoj Koreji. U ordinacijama i školama počeo se ponavljati isti obrazac: djeca s urednom, pa i iznadprosječnom inteligencijom pokazuju ozbiljne poremećaje koncentracije, nagle ispade bijesa pri pokušaju oduzimanja pametnog telefona te zabrinjavajuće „rupe“ u pamćenju tijekom krajnje jednostavnih zadataka. Dijagnoza zvuči surovo, ali precizno – digitalna demencija.

Ne radi se o problemu odgoja, karaktera ili „teške dobi“. Riječ je o živčanom sustavu koji se razvijao i prilagodio stalnom životu pod ekranom. Mozak, osobito dječji i adolescentski, preusmjeren je na brzu obradu kratkih, intenzivnih podražaja. Posljedice su već vidljive: tinejdžeri se sve češće upućuju u klinike za digitalni detoks jer bez telefona više nisu u stanju normalno funkcionirati.

Slična se slika ponavlja u školama diljem svijeta. Dijete ne može zadržati pažnju dulje od dvije minute, ne zna prepričati odlomak koji je upravo pročitalo, ali bez ikakvih problema pamti složene algoritme videoigara, lozinke, virtualne mape i pravila digitalnih svjetova. Kada ekran nestane, pojavljuju se dva ekstrema: agresija ili potpuna mentalna praznina. To nije razmaženost. To je ovisnost o kratkim, ali snažnim naletima dopamina, duboko ugrađena u strukturu mozga.

Još 2015. godine zabilježen je drastičan pad sposobnosti koncentracije – s 12 na 8 sekundi. Usporedba je porazna: zlatna ribica u akvariju može zadržati pažnju oko 9 sekundi. Suvremena djeca, objektivno, koncentriraju se kraće nego riba. Ne zato što su „lošija“ ili manje sposobna, nego zato što odrastaju u svijetu beskonačnog scrollanja, kratkih videoisječaka i stalne buke podražaja. U takvom okruženju nema tišine – a bez tišine ne rađa se misao.

Najopasnije promjene ne događaju se naglo, nego tiho. Računanje napamet izaziva blokadu. Tekstovi se čitaju bez razumijevanja. Problemi se rješavaju isključivo uz pomoć sugestija, prečaca i digitalnih „štaka“. Sve se to danas olako proglašava „normom našeg vremena“, iako je u stvarnosti riječ o gubitku sposobnosti dubokog, logičnog i samostalnog mišljenja. Mozak se navikava na kognitivne proteze – i s vremenom odbija raditi bez njih.

Posljedice se više ne vide samo kod djece. Već sada su uočljive i kod osoba starijih od 25 godina: odraslo tijelo, ali reakcije tinejdžera – kratka pažnja, stalna potreba za stimulacijom, izbjegavanje odgovornosti, emocionalna nestabilnost. U Japanu i Južnoj Koreji za taj se fenomen koristi izraz hikikomori – ljudi koji fizički postoje, ali su psihički ispali iz stvarnog života.

Pitanje koje ostaje nije više je li problem stvaran, nego kamo idemo ako se pravimo da ga ne vidimo. Digitalna tehnologija sama po sebi nije neprijatelj. No bez granica, bez odgoja za tišinu, dosadu i duboku misao, ona postaje alat koji ne proširuje svijest – nego je polako sužava.

A cijenu tog procesa tek ćemo u potpunosti platiti.

Stjepan Ivan Horvat / Goranci online

Pročitaj članak

Svetac koji nije šutio: zašto je Stepinac nekima i danas trn u oku

Jedina župa u Vrhbosanskoj nadbiskupiji posvećena bl. Alojziju Stepincu nalazi se u Orašju, dok u Hercegovini u Podvraniću u župi sv. Petra i Pavla filijalna crkva za patrona ima ovog moćnog blaženika

U tišini veljače Crkva se zaustavlja pred likom čovjeka koji je ostao uspravan onda kada je bilo najlakše sagnuti glavu. Blaženi Alojzije Stepinac nije svetac romantičnih legenda, nego svetac savjesti – one tihe, postojane, koja se ne prodaje ni kad je cijena previsoka. Njegov život, od djetinjstva u Brezariću u župi Krašić do smrti u zatočeništvu, jest hod vjere kroz tamu povijesti, ali i svjetionik za svakoga tko danas traži istinu bez kompromisa.

Korijeni u jednostavnosti

Rođen u pobožnoj i radišnoj obitelji 8. svibnja 1898., Stepinac je odrastao u svijetu gdje se Bog nije dokazivao riječima, nego životom. Molitva i rad bili su svakodnevica, a vjera nije bila ukras, nego temelj. Već u mladosti pokazivao je ozbiljnost i dubinu, ali i onu tihu unutarnju borbu koja je obilježila njegov poziv: borbu između ljudskih planova i Božjega glasa.

Rat ga je rano suočio s brutalnošću svijeta. Fronta, zarobljeništvo, neizvjesnost – sve je to u njemu lomilo iluzije, ali je istodobno kovalo nutarnju snagu. Iz tog iskustva nije izašao ogorčen, nego pročišćen. Naučio je koliko je ljudski život krhak i koliko je svaka osoba neizmjerno vrijedna.

Poziv koji se rađa u šutnji

Put prema svećeništvu nije bio nagao ni romantičan. Bilo je tu i studija, i povratka zemlji, i razmišljanja o braku. No upravo u toj tišini sazrijevanja rađala se odluka koja nije bila bijeg od svijeta, nego potpuno darivanje svijetu. Rim ga je oblikovao intelektualno, ali domovina ga je čekala ranjena, podijeljena i gladna pastira.

Kao mlad biskup i nadbiskup, Stepinac nije tražio vlast, nego služenje. Njegova snaga nije bila u političkim kalkulacijama, nego u jasnoći evanđeoskog stava. Bio je pastir koji ide pred stado, ali i onaj koji ostaje uz stado kad dolaze vukovi.

Evanđelje jače od ideologija

U vihoru rata i totalitarnih sustava Stepinac je ostao slobodan čovjek. Nije se vezao ni uz jednu ideologiju jer je znao da se kršćanin veže jedino uz Krista. Kada su zakoni gazili dostojanstvo čovjeka, on je podizao glas. Kada su drugi šutjeli, on je govorio. Kada je to bilo opasno – govorio je još jasnije.

Njegove propovijedi nisu bile politički govori, nego čista teologija dostojanstva: svaki čovjek ima pravo na život, na ime, na Oca na nebesima. U tim riječima odzvanja srce Evanđelja. Spašavajući progonjene, ne pitajući za vjeru ni narodnost, pokazao je da je kršćanska ljubav uvijek konkretna ili nije ljubav.

Križ bez mržnje

Nakon rata križ je postao osoban. Zatvor, suđenje, laži, izolacija – sve ono što slama čovjeka. A ipak, Stepinac nije slomljen. Njegova veličina najviše se vidi upravo tu: u ljubavi prema neprijateljima, u odbijanju mržnje, u miru koji nije ovisio o slobodi tijela.

U zatočeništvu je postao pastir pera i molitve. Pisao je, tješio, hrabrio. Njegova vjera nije tražila osvetu, nego smisao. Bol je prihvaćao kao sudjelovanje u Kristovu križu, a smrt je dočekao s riječima predanja: „Oče, budi volja tvoja.“ Preminuo je 10. veljače 1960. u Krašiću kod Zagreba.

Svetac za naše vrijeme

Blaženi Alojzije Stepinac zasigurno nije svetac prošlosti. On je svetac savjesti za današnje vrijeme – za svijet u kojem je lakše relativizirati nego svjedočiti, lakše šutjeti nego riskirati. U njemu prepoznajemo snagu tihe vjernosti, hrabrost bez mržnje i istinu koja se ne nameće, ali se ne povlači.

Stepinčeva propovijed iz 1940. kojom je pozivao vjernike da budu oprezni pred komunističkom silom koja se tih godina nadvijala nad Europom. 

Oštre i proročke riječi. Ono što je Nadbiskup tada govorio, to je od 1945. nadalje i potvrđivao i životom svjedočio kada se komunizam u zemlji učvrstio kao bezbožna ideologija i vladavina. Nadbiskup se ni na kakav nagovor ili prijetnju nije dao iz Zagreba. Nikoga se nije bojao. A iza svojih je riječi u svaka doba hrabro stajao. On se opredijelio na Isusovu stranu. I sve je svećenike i vjernike vazda pozivao da stanu na Isusovu stranu. Izvan Krista nema ništa! I kad su mu više puta nudili da pođe iz Hrvatske u Vatikan, ali da se više ne vraća, Nadbiskup je mirno odgovarao da će poći samo ako ga Papa pozove, pod posluh. Papa to nije nikada učinio, pa ni u vrijeme imenovanja kardinalom, nego je prepustio odluku Nadbiskupovoj savjesti. 

Njegova mu je savjest diktirala da ostane gdje jest, u Zagrebu, u zatvoru u Lepoglavi, u zatočeništvu u Krašiću, gdje se već našao, među svojim narodom, makar nikada ne obukao kardinalskoga odijela, niti ustaknuo kardinalskoga šešira, kao što i nije. Nadbiskup kardinal u komunizmu je vidio bezbožan sustav koji se savijao pred sotonskom silom koja mu je lažno obećavala „sve dati“, samo da joj se ljudi poklone. Svi koji su joj se poklonili, sve su izgubili! Nadbiskup je ostao kao sol zemlje, svjetlo svijeta, grad na gori, savjest kao jasan orijentir svim katolicima i ljudima dobre volje. Tu je njegovu savjest proglasila čistom i blaženom i sama Crkva na usta pape Ivana Pavla Drugoga, uskoro blaženika, na dan beatifikacije 3. listopada 1998. u Mariji Bistrici. Primjer za udivljenje i nasljedovanje!

Dok Crkva danas spominje njegovo ime, ne čini to da bi se vraćala u povijest, nego da bi učila kako se živi sada. Stepinčeva poruka ostaje jednostavna i zahtjevna: Bog je iznad svake sile, a čovjek je svetinja. Tko to prihvati, možda će izgubiti mir svijeta – ali će sačuvati mir duše.

Pročitaj članak

Imala je samo 17 godina, a ono što su učinili njezini roditelji rasplakalo je mnoge

Teška prometna nesreća koja se 26. siječnja dogodila na Radničkoj cesti u Zagrebu završila je kobno za 17-godišnju srednjoškolku Doru Lukić. Nesreća se dogodila oko 17.20 sati kada je Dora prelazila obilježeni pješački prijelaz na crveno svjetlo, a na nju je naletio osobni automobil marke Volkswagen zagrebačkih registarskih oznaka kojim je upravljala 50-godišnja žena, piše 24sata.hr.

Unatoč naporima liječnika, Dora je nakon 48 sati borbe za život preminula u KBC-u Rebro. Vijest o smrti mlade djevojke potresla je javnost, ali i otvorila prostor za priču o nesebičnosti, hrabrosti i nadi koja se rađa iz nezamislive boli.

Dorini roditelji, otac Daniel i majka Ines, donijeli su tešku, ali plemenitu odluku – darovati organe svoje kćeri. Tom su odlukom spasili pet života, u Hrvatskoj i drugim europskim zemljama.

„Znao sam da bi ona to željela. Ona ne bi ni razmišljala, njoj je samo bilo važno pomagati svima – ljudima, životinjama… Tako da bi milijun posto željela donirati organe. Takva je bila, ponos naš“, rekao je otac Daniel za 24sata.

U emotivnoj ispovijesti istaknuo je kako mu je bilo važno da dio njegove kćeri nastavi živjeti.
„Htio sam da barem dio nje živi negdje, u nekome. Ona je bila stvorena za pomaganje. Srce joj sad kuca negdje drugdje. Sad je petero ljudi dobilo priliku za život, a negdje tamo kuca srce naše voljene Dore“, kazao je kroz suze.

Dora je, prema riječima obitelji, bila dijete za poželjeti – izvrsna učenica, bez ikakvih problema u školi ili izvan nje, omiljena među prijateljima i profesorima. Školovala se za medicinsku sestru jer je, kako ističe otac, oduvijek željela pomagati bolesnima.

„Sve su moje kćeri moj ponos, ali Dora je bila posebna po toj svojoj empatiji. Jednom smo čak jurili na Veterinarski fakultet kako bi naš kućni kunić primao infuzije, pokušavali smo ga spasiti. Nisu uspjeli, ali to pokazuje kakva je ona bila“, prisjeća se otac.

U tragediji koja je prerano ugasila jedan mladi život, Dorina obitelj ostavila je snažnu poruku humanosti. Njihova odluka da u najtežem trenutku misle na druge učinila je da Dorino srce, simbolično i doslovno, nastavi kucati – kao trajni znak dobrote koju je nosila u sebi.

Pročitaj članak

Hercegovina dobiva bolnicu opremljenu po svjetskim standardima

Preseljenje iz stare u novoizgrađenu bolnicu u Trebinju trebalo bi započeti krajem veljače, nakon što budu riješene sve administrativne procedure i pribavljene potrebne dozvole za rad. Potvrdio je to za Nezavisne novine ravnatelj Bolnice Trebinje Nedeljko Lambeta, istaknuvši kako je većina dokumentacije pri samom kraju.

Prema njegovim riječima, u narednih deset dana očekuje se dobivanje upotrebne dozvole za medicinsku opremu, dok je u tijeku i zakonski obvezna verifikacija svih medicinskih mjernih instrumenata u bolnici, što bi trebalo biti završeno u sljedećih sedam do osam dana.

„Nakon toga Ministarstvo zdravlja izlazi na teren, provjerava svu medicinsku opremu, protokole za pacijente i zaposlenike te ispunjenost kadrovskih uvjeta, kako bi nam izdali dozvolu za rad. Ako sve bude teklo prema planu, krajem mjeseca krećemo s preseljenjem“, naglasio je Lambeta.

Nove službe i povijesni iskorak za Hercegovinu

Nova bolnica donosi četiri potpuno nove službe i odjeljenja, među kojima se posebno ističe angio-sala, prva takve vrste u Hercegovini. Do sada su pacijenti kojima je bila potrebna ovakva vrsta zahvata morali putovati u Foču, Bijeljinu ili Banju Luku.

Uz angio-salu, u bolnici će djelovati i pacemaker centar, baromedicina s prvom barokomorom u ovoj regiji, ponovno se uspostavlja odjeljenje fizijatrije koje je prije desetak godina ukinuto, a broj operacijskih sala povećan je s dosadašnje dvije na čak šest.

„Razvijamo i komercijalni program, a planiramo kroz dijagnostiku, onkologiju, urologiju, oftalmologiju i ortopediju privući pacijente i izvan Trebinja“, dodao je Lambeta.

Dovoljno liječnika i jačanje stručne suradnje

Ravnatelj ističe kako bolnica trenutno ne oskudijeva medicinskim kadrom. U ustanovi je zaposleno više od 110 liječnika, dok je oko 70 na specijalizaciji. Tijekom ove godine planira se angažman dodatnih desetak liječnika, bilo kroz nove specijalizacije ili dolaskom već formiranih specijalista.

Posebno je naglašena suradnja s liječnicima iz Srbije, koji će povremeno sudjelovati u edukaciji domaćeg kadra i izvođenju najsloženijih operativnih zahvata, zahvaljujući angažmanu akademika profesora Predraga Peška.

Dodatni iskorak ostvaren je 29. siječnja potpisivanjem ugovora o unapređenju suradnje između Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske i Bolnice Trebinje. Suradnja predviđa stalnu edukaciju liječnika i brzu razmjenu stručnjaka, s ciljem podizanja razine zdravstvene skrbi u Hercegovini.

„Suradnja s UKC RS i ranije je bila dobra, a sada smo je podigli na višu razinu. U roku od 24 sata možemo organizirati edukaciju ili dolazak specijalista po potrebi“, istaknuo je Lambeta.

Moderna bolnica za cijelu regiju

Novoizgrađena bolnica u Trebinju, koja nosi naziv „Sveti arhiđakon Stefan – 9. januar“, svečano je otvorena 5. siječnja. U objektu će biti smješteno više od 20 službi i odjela s ukupno 223 kreveta, a opremljena je medicinskom opremom koja zadovoljava visoke standarde suvremene medicine i posljednja tehnološka dostignuća.

Najavljeno je više od 20 novih medicinskih usluga u odnosu na dosadašnje stanje, čime bi stanovnici Hercegovine ubuduće trebali imati kvalitetniju i dostupniju zdravstvenu zaštitu, bez potrebe odlaska u udaljene kliničke centre.

Pročitaj članak

Lidl polako osvaja BiH: Lista gradova koji će uskoro dobiti supermarkete

Njemačka trgovačka kompanija Lidl intenzivno se priprema za ulazak na tržište Bosne i Hercegovine, a lista gradova u kojima planira otvoriti svoje prodavnice sve je duža. Prema informacijama do kojih je došao BiznisInfo.ba, Lidl je već prisutan ili se nalazi u različitim fazama realizacije projekata u sljedećim gradovima: Kakanj, Zvornik, Gradiška, Bihać, Livno, Istočno Sarajevo, Banja Luka, Gračanica, Mostar, Trebinje, Bijeljina, Doboj, Zenica, Brčko, Modriča, Laktaši, Travnik, Sarajevo, Čapljina, Tešanj, Kiseljak, Čitluk, Živinice i Prnjavor. Nezvanično se spominje i Široki Brijeg i Sanski Most, ali te lokacije još nisu službeno potvrđene, piše Biznisinfo.ba.

Izbor gradova u velikoj mjeri prati potrošački potencijal i kupovnu moć stanovništva, ali i dostupnost adekvatnog zemljišta. Iako je Zapadna Hercegovina poznata po visokoj platežnoj moći, trenutno je relativno slabo pokrivena, što upućuje na moguće dodatno širenje Lidla u ovom dijelu zemlje. Slična situacija je i u Krajini, gdje je broj Lidlovih lokacija još uvijek manji, no gradovi poput Sanskog Mosta i Cazina vrlo vjerojatno će biti uključeni u buduće planove nakon rješavanja imovinsko-pravnih i prostorno-tehničkih izazova.

Zanimljivo je da Tuzla, kao jedan od najvećih gradova u BiH, još uvijek nema Lidl gradilište. Razlog tome nije nedostatak interesa kompanije, već poteškoće u pronalasku adekvatne parcele. Istočna Hercegovina također je slabije zastupljena zbog manjeg broja stanovnika i niže kupovne moći, uz izuzetak Trebinja, gdje se već gradi Lidl prodavnica.

Kada se očekuje otvaranje? 

Prema iskustvu Lidla u drugim zemljama regije, objava oglasa za zapošljavanje radnika u marketima znak je da se otvaranje približava. Takvi oglasi u BiH očekuju se na proljeće, nakon čega obično slijedi period od oko šest mjeseci do početka rada. To znači da bi prve Lidl prodavnice u Bosni i Hercegovini mogle biti otvorene krajem ove ili početkom naredne godine.

Pročitaj članak

Župa koja ne šuti: Novi Travnik pokazao kako se brane vjera i dostojanstvo

U vremenu kada se sve češće pod krinkom „umjetničke slobode“ vrijeđaju temeljne vjerske i moralne vrijednosti, Župa Uzašašća Gospodinova iz Novog Travnika pokazala je kako izgleda odgovorno, hrabro i pastirski vođeno zajedništvo. Ova župa ovih je dana postala glas savjesti, jasno i bez zadrške upozorivši na film „Svadba“, koji se prikazuje u Novom Travniku, a koji, kako navode, na vulgaran i bogohulan način vrijeđa kršćanske vrijednosti, piše Viteski.ba.

U službenoj objavi na društvenim mrežama, župa izražava duboku zabrinutost zbog sadržaja filma, ističući da se u njemu „na tužan, ružan i jadan način vrijeđaju najveće i najvažnije vrijednosti kršćanstva“, uz neprimjereno i bogohulno spominjanje Boga i istina spasenja. Posebno je naglašeno kako se takav sadržaj pokušava predstaviti kao bezazlena „romantična komedija“, dok u svojoj srži nosi poruku koja vrijeđa osjećaje vjernika.

Iz župe pritom jasno poručuju da sloboda umjetničkog izražavanja ne smije biti izgovor za vrijeđanje tuđih svetinja. „Sloboda koja vrijeđa tuđe temeljne vjerske istine nije sloboda, nego neodgovornost“, stoji u priopćenju koje je izazvalo snažan odjek u javnosti. Upravo tom rečenicom župa je sažela stav mnogih vjernika koji smatraju da granice slobode postoje ondje gdje započinje ponižavanje vjere, dostojanstva i identiteta drugoga.

Posebno potresno odjekuje dio objave u kojem se navodi da su pojedini vjernici film gledali u drugim gradovima kako „ne bi bili viđeni u svom gradu“. Umjesto osude, iz župe dolazi evanđeoski odgovor – molitva. „Ne preostaje mi ništa drugo nego moliti za njih“, poručuju, pokazujući pastirsku brigu, ali i jasnoću stava.

Kao konkretan odgovor, Župa Uzašašća Gospodinova pozvala je vjernike na bojkot filma 11. veljače, na spomendan Gospe Lurdske i Svjetski dan bolesnika. Nakon svete mise u 16 sati bit će izložen Presveti Oltarski Sakrament, a crkva će ostati otvorena do ponoći za molitvu. Ta molitva nije usmjerena protiv nekoga, nego – kako ističu – „za sve umjetnike, glumce, redatelje i sve druge koji na ovaj i sličan način vrijeđaju vjerske slobode bilo koje religije, vjere ili osobe“.

Ovakav potez pokazuje da ova župa ne bira put buke, vrijeđanja i sukoba, nego put jasnog stava, molitve i svjedočenja vjere. Upravo zato Župa Uzašašća Gospodinova iz Novog Travnika može i treba biti uzor drugima – primjer kako se u današnjem svijetu, mirno ali odlučno, brane svetinje, istina i kršćansko dostojanstvo.

 

Pročitaj članak

Danas kreće prodaja: Navijači Zrinjskog u lovu na ulaznice za veliki europski okršaj s Crystal Palaceom

Pretprodaja ulaznica za prvi susret nokaut faze Play-Offa UEFA Konferencijske lige između HŠK Zrinjski Mostar i engleskog Crystal Palace FC započinje danas, u ponedjeljak, 9. veljače. Utakmica je na rasporedu u četvrtak, 19. veljače, s početkom u 18:45 sati, a igrat će se na Stadionu HŠK Zrinjski u Mostaru.  

Pretprodaja je namijenjena vlasnicima sezonskih ulaznica i članovima kluba te će se odvijati prema utvrđenom rasporedu. U ponedjeljak, 9. veljače, ulaznice će biti dostupne od 10:00 do 13:00 sati te od 16:00 do 19:00 sati. U utorak i srijedu, 10. i 11. veljače, prodaja će se odvijati od 9:00 do 12:00 sati te od 16:00 do 18:00 sati. 

Pretprodaja će se provoditi isključivo na Ticket Pointu kod sjevernog ulaza Stadiona HŠK Zrinjski. Pravo prvokupa moguće je ostvariti samo uz fizičko predočenje važeće sezonske i/ili članske iskaznice. Članovi kluba tijekom pretprodaje imaju pravo prvokupa uz popust, dok vlasnici sezonskih ulaznica ostvaruju isključivo pravo prvokupa. 

Cijene ulaznica za tribinu zapad dolje iznose 40 KM, dok članovi u pretprodaji ostvaruju povlaštenu cijenu od 30 KM. Ulaznice za tribinu zapad gore prodaju se po cijeni od 30 KM, odnosno 20 KM za članove tijekom pretprodaje. Članski popust moguće je ostvariti isključivo u razdoblju pretprodaje, od 9. do 11. veljače, uz obvezno predočenje članske iskaznice.  

Tijekom pretprodaje svaki član i/ili vlasnik sezonske ulaznice može kupiti najviše jednu ulaznicu. Osobe koje posjeduju i sezonsku i člansku iskaznicu imaju pravo kupnje dviju ulaznica, pri čemu samo jedna može biti kupljena po povlaštenoj, članskoj cijeni.  

Pravo na članski popust imaju svi članovi koji su se učlanili ili produžili članstvo najkasnije do nedjelje, 8. veljače, do 23:59 sati. U slučaju da član još nije preuzeo ili dobio člansku iskaznicu, kupnju može obaviti uz fizičko predočenje osobne iskaznice.  

Slobodna prodaja ulaznica započinje u četvrtak, 12. veljače, u Fan Shopu Zrinjski. Tijekom slobodne prodaje bit će moguće kupiti najviše pet ulaznica po osobi, a članski popust u toj fazi prodaje neće biti moguće ostvariti.  

Dolazak renomiranog engleskog kluba Crystal Palace FC u Mostar izaziva veliko zanimanje navijača, a očekuje se da će stadion biti ispunjen do posljednjeg mjesta u jednom od najvažnijih europskih susreta u povijesti HŠK Zrinjski.

Pročitaj članak

Širokobriješki Hering gradi jedan od najvećih centara za otpad u Europi

Centar za gospodarenje otpadom Babina gora, jedan od najvećih infrastrukturnih projekata u Karlovačkoj županiji i šire u ovom dijelu Europe, ušao je u završnu fazu realizacije. Riječ je o jedinstvenom projektu čija je izgradnja od posebnog značaja za unapređenje sustava gospodarenja otpadom, a glavni izvođač radova je širokobriješka tvrtka Hering, piše ABCportal.info.

Na nedavnoj tiskovnoj konferenciji u Karlovcu direktorica tvrtke KODOS d.o.o. Marija Tufeković istaknula je važnost ishođenja okolišne dozvole za projekt. Kako je naglasila, riječ je o ključnom dokumentu koji osigurava sveobuhvatnu zaštitu zraka, vode i tla te predstavlja preduvjet za sljedeću fazu — puštanje Centra u probni rad. Probni rad planiran je za veljaču 2026. godine, nakon čega slijedi tehnički pregled, izdavanje uporabne dozvole i početak rada Centra u punom opsegu.

Prema dostupnim informacijama, sve aktivnosti na projektu nalaze se u visokoj fazi izvršenosti, a radovi napreduju prema planiranoj dinamici. Već u prosincu 2025. godine isporučena je mobilna oprema, uključujući radne strojeve, tegljače i poluprikolice, koji će biti korišteni u svakodnevnom radu Centra.

Direktorica Tufeković osvrnula se i na financijski aspekt projekta, istaknuvši kako ukupna vrijednost investicije iznosi 80.050.725,59 eura. Ukupni prihvatljivi troškovi druge faze projekta, koja obuhvaća aktivnosti nakon 1. siječnja 2024., procijenjeni su na 45.861.234,43 eura, pri čemu Europska unija sudjeluje s 29.980.789,85 eura. Trenutačna financijska realizacija projekta dosegnula je približno 80 posto.

Planirani dovršetak izgradnje Centra predviđen je za kolovoz 2026. godine, što je u skladu s utvrđenim rokovima i planom provedbe projekta. Završetkom ovog kompleksnog zahvata Karlovačka županija trebala bi dobiti suvremen sustav gospodarenja otpadom koji će doprinijeti zaštiti okoliša i učinkovitijem upravljanju resursima.

Pročitaj članak

Neviđena zainteresiranost: Sveti Franjo prvi put izložen pred očima vjernika

Povijesni događaj za sve katolike i štovatelje svetog Franje Asiškog: oko 350.000 ljudi prijavilo se za hodočašće povodom prvog javnog izlaganja tijela omiljenog svetca, prenosi Bitno.net.

Od 22. veljače do 22. ožujka, Donja bazilika svetog Franje u Asizu otvorit će svoja vrata vjernicima iz cijeloga svijeta koji dolaze moliti pred tijelom čovjeka koji je trajno obilježio život Crkve i mnogih vjernika. Tijelo svetog Franje bit će po prvi put preneseno s mjesta počivanja u podzemnoj kapeli i postavljeno ispred papinskog oltara u Donjoj bazilici, omogućujući mjesec dana štovanja i molitve pred relikvijama asiškog sveca.

Ovo štovanje događa se u okviru posebne jubilarne godine koju je papa Lav XIV. posvetio svetom Franji u povodu 800. obljetnice njegove smrti. Godina će trajati do 10. siječnja 2027., a vjernici pod određenim uvjetima moći će ostvariti potpuni oprost.

Nakon smrti 1226. godine, sv. Franjo je pokopan ispod glavnog oltara Donje bazilike, na teško dostupnom mjestu kako bi se spriječili pokušaji krađe njegovih posmrtnih ostataka. Njegovo tijelo ostalo je skriveno stoljećima, sve dok nije otkriveno u noći s 12. na 13. prosinca 1818. Nakon službenog pregleda grobnice 1819. godine, potvrđen je identitet njegovih posmrtnih ostataka.

Prije samog javnog izlaganja tijela, u subotu, 21. veljače u 16 sati, u Donjoj bazilici održat će se sveta misa rezervirana isključivo za franjevačke fratre. Posmrtni ostaci svetog Franje zatim će u procesiji biti preneseni u središte bazilike, gdje će vjernici imati priliku osobno se pomoliti pred relikvijama svetca.

Ovaj događaj predstavlja jedinstvenu priliku za sve štovatelje svetog Franje Asiškog da osobno dožive prisutnost jednog od najomiljenijih svetaca Katoličke crkve i obnove svoju vjeru u duhu franjevačkog poslanja.

Pročitaj članak

Poruka koja je uznemirila građane: “Smrt Hrvatima” osvanulo u mostarskoj ulici

U Mostaru je zabilježen još jedan slučaj govora mržnje ispisanog na javnoj površini. U ulici Ose Grebe nepoznati počinitelj ispisao je poruku “Smrt Hrvatima”, i to dvaput – crnim i žutim sprejem. Fotografiju spornog grafita objavio je portal Bljesak.info, a slučaj je izazvao zabrinutost javnosti.  

Iz Grada Mostara najoštrije su osudili ispisivanje grafita koji sadrže govor mržnje, uvredljive poruke i simbole kojima se vrijeđaju pojedinci ili skupine građana te narušavaju javni red, mir i suživot u gradu. U službenom priopćenju naglašeno je kako su takvi sadržaji neprihvatljivi i u potpunosti suprotni vrijednostima koje Grad Mostar zagovara, a koje se temelje na međusobnom poštovanju, toleranciji i zakonitom ponašanju u javnom prostoru.  

Najavljeno je kako će Odjel za gospodarstvo, komunalne i inspekcijske poslove, putem Javnog poduzeća Komunalno d.o.o. Mostar, poduzeti potrebne mjere za uklanjanje ovog, ali i svih drugih grafita s uvredljivim, diskriminirajućim ili neprimjerenim porukama, bez obzira na to koga vrijeđaju.  

“Grad Mostar ostaje opredijeljen za dosljednu primjenu zakona te će, u suradnji s nadležnim institucijama, nastaviti djelovati na sprečavanju ovakvih pojava i sankcioniranju odgovornih u skladu s važećim propisima”, poručeno je iz Gradske uprave.  

Građani su pozvani da svaku pojavu govora mržnje ili sličnog neprimjerenog sadržaja prijave nadležnim službama kako bi se moglo pravodobno reagirati.

Pročitaj članak

Dodik se vratio iz Amerike pa poručio: Pomoći ćemo Hrvatima

Bivši predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik ponovno je u subotu, po povratku iz Sjedinjenih Američkih Država, izazvao političke reakcije izjavama o mogućoj secesiji tog entiteta, tvrdeći pritom kako je tijekom boravka u Washingtonu dobio potporu za politiku koju zastupa, piše Fena.

Dodik je u SAD-u boravio zajedno s članicom Predsjedništva BiH Željkom Cvijanović te vršiteljicom dužnosti predsjednice Republike Srpske Anom Trišić Babić. Troje dužnosnika sudjelovalo je na tradicionalnom molitvenom doručku na kojem je govorio američki predsjednik Donald Trump, a tijekom posjeta fotografirali su se s pojedinim američkim dužnosnicima, među kojima i s ministrom obrane Peteom Hegsethom. Njihov odlazak bio je moguć nakon što im je američka administracija ukinula dugogodišnje sankcije.

Po dolasku u Banju Luku Dodik je novinarima kazao kako je boravak u Washingtonu dokaz da je Republika Srpska “probila izolaciju i blokade”. Naveo je kako su se on, Cvijanović i Trišić Babić susreli s 14 kongresnika i dvojicom senatora te održali, kako je rekao, “javne i tajne sastanke”, uključujući i neke u Bijeloj kući. Tvrdi da je pritom naišao na razumijevanje za svoje stavove, među kojima je i ocjena da u BiH “muslimani ugrožavaju kršćane”.

“Nismo odustali od naših osnovnih ciljeva. Rekli smo im da je Daytonski sporazum srušen”, izjavio je Dodik, dodajući kako je Srbima Bosna i Hercegovina “neprihvatljiva” te da će od Srbije, kao potpisnice Daytonskog sporazuma, tražiti potporu za takvo stajalište. Istodobno je najavio potporu Hrvatima u nastojanju da zaštite svoja prava kao konstitutivnog naroda, dok je Bošnjacima poručio kako je raspad BiH neminovan. U istom je kontekstu iznio i procjenu da bi se Europska unija mogla raspasti u roku od godinu dana.

“Razići ćemo se na miran način”, rekao je Dodik, potvrdivši da ne odustaje od secesionističke politike. Naznačio je kako već ima određene planove koje zasad ne želi iznositi te ustvrdio da globalne promjene stvaraju “povoljne okolnosti za RS”.

S druge strane, američka administracija potvrdila je tek jedan službeni sastanak tijekom posjeta — susret Željke Cvijanović s Christopherom Landauom, zamjenikom državnog tajnika Marca Rubija. Iz State Departmenta priopćeno je kako je tom prilikom potvrđen interes SAD-a za proširenje ekonomske suradnje s Bosnom i Hercegovinom, uz naglasak da je dovršetak plinovoda Južna interkonekcija strateški energetski prioritet.

Ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković ocijenio je kako je upravo službeno priopćenje američke strane jedini relevantan pokazatelj rezultata posjeta. “Nikakvih govora o secesiji, iako su najavljivali da će o tome razgovarati. Očito se te teme nisu našle na stolu s ozbiljnim sugovornicima”, kazao je Konaković za agenciju Fena, dodajući kako je susret Cvijanović s američkim dužnosnikom ipak bio pozitivan korak za Bosnu i Hercegovinu.

Dodikove izjave ponovno su tako otvorile političke prijepore u zemlji, dok različita tumačenja rezultata posjeta Washingtonu pokazuju koliko su duboke podjele oko budućeg ustroja i političkog smjera Bosne i Hercegovine.

Pročitaj članak