Tisuće na splitskoj Rivi: Torcida i branitelji na mirnom prosvjedu

U Splitu je u petak navečer održan veliki prosvjed koji je okupio, prema izvješćima medija, nekoliko tisuća ljudi na Rivi. Povod okupljanju bio je prosvjed navijačke skupine Torcida zbog uhićenja muškaraca koji su upali na manifestaciju Dani srpske kulture u Gradskom kotaru Blatine. Torcida i braniteljske udruge tvrde da se radi o nepravdi prema hrvatskim braniteljima, a posebno ističu slučaj Petra Gojuna, vukovarskog branitelja i logoraša, koji je, kako navode, pritvoren „zbog izražavanja vlastitog mišljenja“.  

„Zatvorili su branitelja logoraša“  

Torcida je u svom priopćenju poručila kako je uhićenjem Gojuna „zatvoren hrvatski branitelj i logoraš, dok oni od kojih su nas branili danas slobodno šire svoju propagandu“. U poruci ističu kako se provodi „jugočetnička medijska hajka“ te da domoljublje i dostojanstvo branitelja u javnosti bivaju pogrešno prikazani.  

„Hrvatske branitelje zatvarate i određujete im istražne zatvore, dok oni od kojih su nas branili imaju dozvolu da u mjesecu studenom, kada s tugom i ponosom oplakujemo svoje žrtve, šire svoju propagandu“, poručila je Torcida. 

Prosvjed na Rivi: „Kap je prelila čašu“  

Prosvjed je započeo molitvom, a okupljenima se prvi obratio dragovoljac Marko Rogić, istaknuvši kako je „kap prelila čašu“.  

„Dosta je ponižavanja hrvatskog naroda u vlastitoj državi, dosta je kriminalizacije mladih koji žele braniti Hrvatsku istinom i ljubavlju“, rekao je Rogić. Zatražio je da se „hrvatski javni novac ne daje onima koji ne poštuju Deklaraciju o Domovinskom ratu“, te pozvao na „javno odricanje od velikosrpske svetosavske ideologije i osudu zločina Milana Martića“.  

Okupljeni su, nakon govora, krenuli prema zgradi suda pjevajući pjesmu Bojna Čavoglave Marka Perkovića Thompsona, gdje je prosvjed i završio.  

Lekić: „Sramotno je da nakon 80 godina ne smijemo reći da smo Hrvati“  

Tajnik Torcide Stipe Lekić prisjetio se Splićanina Frane Pente koji je prije 80 godina skinuo jugoslavensku zastavu s Marjana i zbog toga bio zatvoren. „Sad se događa ista stvar samo zato jer smo Hrvati. Zahtijevamo da puste našu braću. Ako triba, doće cila država za našu braću“, poručio je Lekić.  

Braniteljske udruge: „Skupina mladića izrazila je negodovanje, ne nasilje“  

Braniteljske udruge i Hrvatsko društvo logoraša srpskih koncentracijskih logora Splitsko-dalmatinske županije uputili su otvoreno pismo predsjedniku Republike, predsjedniku Sabora, Vlade, županu i gradonačelniku Splita. U pismu traže trenutačno puštanje svih pritvorenih, transparentnu istragu o organizaciji manifestacije Dani srpske kulture te „jasan stav države protiv velikosrpske propagande i kulturno-medijske agresije“.  

„Skupina mladića u Splitu tek je izrazila negodovanje zbog održavanja programa SKD Prosvjeta u mjesecu obilježavanja žrtava Vukovara i Škabrnje, bez ikakvog nasilja. No, pritvaranjem branitelja i logoraša Petra Gojuna želi se stvoriti slika o navodnoj ugroženosti Srba u Splitu“, navodi se u priopćenju.  

Udruge su prozvale državne institucije zbog šutnje o „velikosrpskim narativima poput priča o ‘srpskoj Dalmaciji’ i ‘srpskom svetu’“, te osudile izjave predsjednika SKD Prosvjete Nikole Vukobratovića o nenadzoru proračunskih sredstava, koje su nazvale „skandalom neviđenih razmjera“.  

Fra Mario Knezović: „Dosta misaonog medijskog zlostavljanja Hrvata“  

Na događaje u Splitu osvrnuo se i fra Mario Knezović, koji je poručio kako je „puna Riva i revolt naroda logična reakcija na medijsku propagandu i iskrivljavanje stvarnosti“.  

„Ako prekomjerno medijski granatiraš realnost i bildaš priču o ekstremizmu u društvu, logičan je odgovor običnoga puka. Narodu je dozlogrdila medijska propaganda i otuđenost od istine. Hrvatskoj se podmeće hibridni rat u kojem se mirna zemlja želi prikazati zemljom mržnje“, rekao je Knezović.  

Dodao je da „misaono i medijsko nasilje nad Domovinskim ratom mora prestati“, te zaključio: „Zato je Torcida na ulici. Kad mediji zašute – ulica je glasna.“

Podijeli na:

VIDEO Od Jablanice do Tuzle, godine nesreća bez imena krivaca

I prije posljednje tragedije u Tuzli nizale su se devijantne pojave u našem društvu za koje nitko nije preuzimao individualnu odgovornost niti su odgovorni bili sankcionirani. Prošla je godina od poplava u Jablanici. Smjenjivali su se nasilje, femicidi, korupcija, zlostavljanje maloljetnih i bespomoćnih osoba u ustanovama koje bi ih trebale štititi, piše Federalna TV. 

Tragedija u Donjoj Jablanici, požar u Tuzli, smrt djece i rodilja, ali i slučajevi maloljetničke prostitucije te lošeg tretmana štićenika centra Pazarić – tek su dio onoga čemu svjedočimo posljednjih godinu dana. Dok tugujemo za stradalima i izgubljenom mladošću, postavlja se pitanje odgovornosti za nemar, nečinjenje i sporost vlasti i drugih institucija.

Loptica političke odgovornosti prebacuje se s institucije na instituciju, a priča o promjenama i mjerama u fokus dolazi tek kada jedna nesreća zamijeni drugu. „Ljudi sve manje vjeruju institucijama. Nažalost, uslijed svih ovih nemilih događaja u protekloj godini u Bosni i Hercegovini i njihovih ishoda, povlače se u sebe i sve više gube nadu u pravednost i pravičnost“, kaže psihologinja Alma Mahmutović-Katica. 

„To je zapravo obrazac nedostatka institucionalne odgovornosti, odnosno kulture prebacivanja ili izbjegavanja odgovornosti, kao i lošeg načina funkcioniranja institucija koje same po sebi ne generiraju nikakvu odgovornost, čime se dodatno smanjuje povjerenje građana“, ističe Samir Forić, profesor na Fakultetu političkih znanosti UNSA. 

Upravo nedjelovanje ili sporo djelovanje institucija dodatno produbljuje nepovjerenje građana. Tako, primjerice, ni trinaest mjeseci nakon katastrofe u Donjoj Jablanici javnost još nije dobila odgovor na pitanje tko je odgovoran za smrt devetnaest osoba. Istraga je formalno u tijeku, ali rezultata nema.

„Očekujete da institucije reagiraju, odrade svoj posao, a sve se svede na mrcvarenje. To je poruka ljudima da se ne isplati ni buniti, ni postavljati neugodna pitanja, ni tražiti odgovore“, kaže sociolog Srđan Puhalo. 

Odgovore očekuju i građani Tuzle – je li se požar u kojem je, prema posljednjim informacijama, poginulo dvanaest osoba mogao spriječiti, te hoće li netko za to odgovarati ili će se sve završiti na ostavkama. Brojni su primjeri koje bismo mogli navesti, a čije ishode još čekamo. No struka upozorava da je zabrinjavajuće to što građani prihvaćaju situaciju u kojoj se stvari nikada ne raščiste. Zašto?

„Imamo javno mnijenje koje može razumjeti tugu drugih, ali se ne može ujediniti u zajedničkoj akciji. ‘Zašto bih ja u Banjoj Luci podržao nekog Hrvata u Širokom Brijegu ili nekog Bošnjaka u Tuzli – iako su to problemi koji su nam zajednički?’“, ističe Puhalo. 

„To smanjeno povjerenje otežava solidarnost i stvaranje istinskog zajedništva – ne virtualnog, ne simboličkog. Trebalo bi inzistirati na kažnjavanju kako bi se na taj način učvrstila pravila koja, navodno, vrijede za sve“, dodaje Forić. 

A upravo su istrage kojima svjedočimo posljednjih dana prilika da nas institucije uvjere kako zakon doista vrijedi za sve, te da neki ipak nisu jednakiji od drugih.

Podijeli na:

Umirovljenici će dobit će u prosincu dvije mirovine u entitetu RS

Umirovljenicima u manjem bh. entitetu, Republici Srpskoj, danas će biti isplaćene mirovine za listopad, a prema najavama Ministarstva financija RS-a, u prosincu ih očekuju čak dvije isplate. Kako su pojasnili iz Ministarstva, današnja isplata odnosi se na mirovine za listopad, u ukupnom iznosu od 167 milijuna konvertibilnih maraka.

– Planirano je da se u prosincu isplate dvije mirovine umirovljenicima u Republici Srpskoj – mirovina za studeni početkom mjeseca, te mirovina za prosinac krajem mjeseca, koja će biti isplaćena ranije zbog nastupajućih blagdana – navedeno je u priopćenju Ministarstva financija.

Podsjećaju kako je redovito usklađivanje mirovina urađeno početkom ove godine, a Vlada RS-a dodatno je povećala mirovine u kolovozu.

Isplate i u Federaciji BiH

U Federaciji BiH mirovine za listopad su isplaćene ovoga tjedna. Prema podacima Federalnog zavoda za mirovinsko i invalidsko osiguranje, najniža mirovina za listopad iznosila je 599,28 KM, zajamčena 715,21 KM, dok je najviša isplaćena mirovina dosegnula 2.996,40 KM.

Prosječna mirovina korisnika samostalne mirovine, kojih je na isplati bilo 373.471, iznosila je 761,57 KM. Ukupan broj korisnika mirovine u Federaciji BiH za listopad bio je 462.491, a za isplatu je osigurano oko 314,5 milijuna konvertibilnih maraka.

Novi model obračuna mirovina od 2025. godine

Kako se neslužbeno doznaje, u pripremi su izmjene i dopune Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju, koje bi trebale stupiti na snagu početkom 2025. godine.

Prema najavama, nakon isplate listopadske i još dviju mirovina po sadašnjim pravilima, od 1. siječnja bi trebao biti uveden novi model obračuna po formuli 60:40 – gdje će 60% iznosa ovisiti o prosječnoj plaći, a 40% o indeksu rasta potrošačkih cijena (ili obrnuto, ovisno o povoljnijem omjeru za umirovljenike).

Osim toga, novim zakonskim rješenjem predviđeno je redovito usklađivanje mirovina dva puta godišnje, i to 1. siječnja i 1. srpnja, što bi, prema očekivanjima, trebalo osigurati stabilniji rast mirovina u skladu s ekonomskim kretanjima.

Očekuje se da će ove izmjene donijeti veći stupanj pravednosti u obračunu te povećati sigurnost i predvidljivost primanja za više od 800 tisuća umirovljenika u Bosni i Hercegovini.

Podijeli na:

Evo kolika je premija zdravstvenog osiguranja u HNŽ-u u 2026. godini

Upravno vijeće Zavoda zdravstvenog osiguranja Hercegovačko-neretvanske županije (ZZO HNŽ) donijelo je odluku kojom visina premije osiguranja za 2026. godinu ostaje nepromijenjena te iznosi 20 konvertibilnih maraka po osiguranoj osobi.

Kako je priopćeno iz Zavoda, odluka je donesena uvažavajući ekonomske i socijalne okolnosti, kao i važnost dostupnosti premije svim osiguranicima. Na redovitoj sjednici Upravno vijeće razmatralo je i usvojilo Izvješće o izvršenju Financijskog plana Zavoda za razdoblje od 1. siječnja do 30. rujna 2025. godine.

Prema tom izvješću, ukupni prihodi ostvareni su s 75,34 posto, a ukupni rashodi i kapitalni izdaci s 70,10 posto u odnosu na planirana sredstva za ovu godinu.

Direktor Zavoda, Andrej Čović, istaknuo je kako je stupanjem na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima Federacije BiH, kojim je smanjena stopa doprinosa za zdravstveno osiguranje, došlo do značajnog pada ključnih prihoda Zavoda.

– Prihodi od doprinosa niži su od plana u prosjeku za 1.064.000 KM mjesečno, pa je sada upitno hoće li plan prihoda biti ispunjen do kraja godine – kazao je Čović.

Dodao je kako se do kraja godine očekuje i povećana potrošnja sredstava za ortopedska i druga pomagala zbog proširenja Liste te povećanja sudjelovanja Zavoda u njihovom financiranju. Uz to, planira se i veća potrošnja na drugim stavkama koje se tradicionalno realiziraju u posljednjem kvartalu godine.

Analiza podataka o liječenju i dijagnostičkim pretragama izvan ugovornih zdravstvenih ustanova u HNŽ-u pokazala je porast ukupnih troškova za 30,5 posto, odnosno 510.376 KM više u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Neoplazme (tumori) i dalje su vodeća skupina bolesti zbog kojih se osiguranici upućuju na liječenje i dijagnostiku izvan županije.

Članovi Upravnog vijeća razmatrali su i usvojili niz izvješća koja se odnose na ostvarivanje prava osiguranika, među njima izvješća o medicinskoj rehabilitaciji i fizikalnoj terapiji izvan HNŽ-a, privremenoj spriječenosti za rad, potrošnji lijekova, sufinanciranju troškova liječenja te nabavi lijekova, medicinskih sredstava i ortopedskih pomagala.

Također su usvojene Izmjene i dopune Plana javnih nabava Zavoda za 2025. godinu te Odluka o utvrđivanju cijene usluge za izdavanje lijekova s Pozitivne liste lijekova HNŽ-a za 2026. godinu.

Odluka o zadržavanju visine premije od 20 KM donosi stabilnost građanima u izazovnim ekonomskim okolnostima, poručuju iz Zavoda zdravstvenog osiguranja HNŽ-a.

Podijeli na:

Iskrena ispovijest: "Ne sjećam se kad sam se zadnji put nasmijao"

Potresna životna priča Venca Mikulića iz Donjih Mamića kod Gruda: izgubio je sina od 21 godinu i kćer koja je za vrijeme pandemije COVID-19 umrla u roku tri dana. Danas živi sam i kaže da se ne sjeća kad se zadnji put nasmijao. Venco Mikulić iz Donjih Mamića kod Gruda živi sam. U životu je doživio teške tragedije koje su mu promijenile život.

Sin mu je preminuo s 21 godinom dok je služio vojsku. Nakon što je bio pretučen, Venco je s njim obilazio bolnice u Beogradu, Zagrebu, Splitu i Sarajevu, ali pomoći nije bilo. Na kraju je sin podlegao teškim ozljedama. Prije tri godine, u vrijeme korone, umrla mu je i kćer, u roku od samo tri dana. Danas Venco živi sam, tiho i skromno, okružen uspomenama na one koje je izgubio. 

Kaže da se ne sjeća kad se zadnji put nasmijao. Pogledajte video prilog koji donosi novinar Mario Brkić za Glas Hercegovine.

Podijeli na:

Ne dopustimo da nam Božić postane proizvod

Svake godine diljem Euprope, a dolazi šutke i kod nas, ista scena: još ne prođe ni svetkovina Svih svetih, a trgovački centri već trepere pod svjetlima umjetnog snijega i lampica. Sobovi s plastičnim osmijesima, orašari u uniformi, crveni klaunovi koji se lažno predstavljaju kao Djed Božićnjak. Ulice, izlozi, reklame – sve viče “Božić!”, a došašće, ili ti ga pomodarski advent, još nije ni započelo, piše S.T. za Goranci online.

Vjernicima to ide na živce. S pravom. Božić je postao brend, a ne blagdan (čast izuzetcima). Utrka za poklonima počinje ranije nego ikada, a završava kad nam i srce i novčanik ostanu prazni. Do 25. prosinca mnogi su već zasićeni svega – osim možda onoga što Božić uistinu jest: tišina, obitelj, poniznost i Riječ koja je tijelom postala.

Jer ako više ne govorimo o Božiću u srcima, možda ga barem još “govorimo” lampicama i pjesmama. Možda ta komercijalna kulisa, koliko god površna, ipak održava prisutnost svetkovine u javnom prostoru koji sve više zaboravlja njezino značenje. Možda je to posljednji, nespretni pokušaj našeg društva da kaže: “Ovo je još uvijek Božić. Naš Božić.”

Ali to je opasna utjeha. Jer ako dopustimo da Božić postane samo forma bez sadržaja, uskoro će nestati i forma. Kad duša napusti tijelo, ono se raspada – i to vrijedi i za Božić.

Duhovno gledano, izgubiti Boga iz Božića znači izgubiti i smisao slavlja. Betlehemska noć tada postaje samo “blagdanska sezona”, dijete u jaslicama tek ukras, a darivanje samo ekonomski ciklus.

Ipak, društveno – možda taj “prazan” Božić još uvijek ima snagu podsjetnika. Možda u očima onih koji ne poznaju Krista, blještavilo i pjesme probude barem iskru znatiželje: “Zašto svi to slave? Što se zapravo dogodilo te noći?”

Ako se to dogodi – ako makar jedan čovjek poželi saznati tko je taj “mali Bog” zbog kojega cijeli svijet staje – tada čak i naš umorni, previše svjetovni Božić još ima smisla.

Ali ne smijemo se zadovoljiti time. Jer Božić ne spašava svjetlost lampica, nego Svjetlost svijeta. A ta Svjetlost ne sja iz izloga, nego iz srca koje zna kleknuti pred djetetom u jaslicama.

Zato možda nije najvažnije kad se pale lampice, nego kad se upali vjera. Jer tek tada – i samo tada – Božić opet postaje ono što jest: susret čovjeka i Boga, ne potrošača i proizvoda.

Za kraj, čitateljima ostavljam jednu nadasve poticajnu propovijed s druge nedjelje Došašća 2021. godine, koju je izrekao fra Mario Knezović, tada župnik u Kočerinu, a danas pastoralno djelatan u Franjevačkoj crkvi u Mostaru. Njegove riječi i tada su bile, kao i danas, snažan poziv da se ne izgubimo u blještavilu trgovina, nego da srcem pronađemo ono što se ne može kupiti – mir, vjeru i živoga Boga u svome životu.

Podijeli na:

Elon Musk predstavio robota Optimusa: “Bit će biti bolji od najboljeg kirurga”

Na godišnjem sastanku dioničara Tesle, najbogatiji čovjek na svijetu Elon Musk još jednom je pokazao svoju viziju budućnosti – i izazvao lavinu komentara. Pred prepunom dvoranom Musk je ponovno predstavio svog humanoidnog robota Optimusa, uz tvrdnju da će upravo taj robot “iskorijeniti siromaštvo i kriminal” te pružati bolju medicinsku njegu od ljudi.

“Optimus će biti bolji od najboljeg kirurga”

U svom govoru Musk je poručio kako vjeruje da će umjetna inteligencija i humanoidna robotika promijeniti svijet u temelju.

“Ljudi često govore o tome kako eliminirati siromaštvo i omogućiti svima vrhunsku medicinsku njegu. Zapravo postoji samo jedan način da se to postigne – putem robota Optimusa. Humanoidni roboti mogu svakome omogućiti izvanrednu zdravstvenu skrb. Optimus će biti precizniji, na kraju i bolji od najboljeg ljudskog kirurga, s razinom točnosti koja je izvan ljudskih mogućnosti”, izjavio je Musk.

Dodao je kako čovječanstvo desetljećima govori o iskorjenjivanju siromaštva, ali da će Optimus to prvi put i ostvariti u praksi.

“Ovo zvuči nevjerojatno, ali Optimus će zapravo iskorijeniti siromaštvo. On će ljudima pružiti zdravstvenu njegu kakvu danas ne možemo ni zamisliti”, kazao je Musk.

Ples s robotom – simbol budućnosti Tesle

Osim vizionarskih izjava, Musk je na pozornici priredio i pravi tehnološki spektakl. U jednom trenutku zaplesao je, a njegov robot Optimus vjerno je imitirao svaki njegov pokret, što je izazvalo oduševljenje prisutnih.

Taj simbolični ples označio je, prema Muskovim riječima, sjedinjenje čovjeka i tehnologije, ali i nagovještaj koliko će budućnost Tesle biti povezana s razvojem humanoidnih robota. Optimus, tvrdi Musk, neće biti samo tehnološko čudo, nego će uskoro imati ključnu ulogu u Teslinoj proizvodnji, logistici, pa čak i u svakodnevnoj asistenciji ljudima.

Vizija koja dijeli javnost

Musk je poznat po svojim ambicioznim izjavama, a najava da bi jedan robot mogao “iskorijeniti siromaštvo” izazvala je različite reakcije – od divljenja do skepticizma. Dok jedni smatraju da Musk zaista vidi daleko ispred vremena, drugi upozoravaju na etničke, ekonomske i društvene posljedice potpune automatizacije.

Bez obzira na kontroverze, jedno je sigurno – Musk i dalje pomiče granice između znanstvene fantastike i stvarnosti.

Novi rekordi i bogatstvo

Na istom sastanku dioničara Musk je postao još bogatiji, nakon što je njegov paket plaće od gotovo bilijun dolara (878 milijardi dolara) službeno odobren. Taj rekordni iznos dodatno je učvrstio njegov status najbogatijeg čovjeka na planetu, ali i potaknuo rasprave o njegovom utjecaju na budućnost čovječanstva.

Podijeli na:

Posušje organizira besplatno putovanje u Vukovar povodom Dana sjećanja na žrtve Domovinskog rata

Općina Posušje organizira jednodnevno putovanje u Vukovar povodom Dana sjećanja na žrtve Domovinskog rata, koji se obilježava 18. studenoga. 

Svi zainteresirani mogu se prijaviti osobno u Odsjeku za branitelje iz Domovinskog rata Općine Posušje najkasnije do 14. studenoga 2025. godine ili putem telefona na broj 039/685-711. Sudjelovanje u putovanju je besplatno, a broj mjesta ograničen. 

Polazak autobusa predviđen je za ponedjeljak, 17. studenoga, u 23:00 sata ispred hotela u Posušju, dok je povratak planiran 18. studenoga u 16:00 sati.

Podijeli na:

U izradi registar hrvatske tradicijske kulturne baštine

Institut za etnologiju i folkloristiku (IEF) iz Zagreba provodi projekt izrade registra kulturno-umjetničkih društava u Republici Hrvatskoj koja njeguju tradicijsku kulturnu baštinu. U okviru projekta planirano je uključivanje i kulturno-umjetničkih društava iz Bosne i Hercegovine koja čuvaju i promiču tradicijsku baštinu Hrvata, piše Dnevnik.ba.

Partneri IEF-a u Bosni i Hercegovini bit će Društvo za digitalizaciju tradicijske kulturne baštine iz Širokog Brijega (Društvo za DTKB) i Udruga hrvatskih amaterskih kulturno-umjetničkih društava u Bosni i Hercegovini (UHAKUD u BiH), uz brojna kulturno-umjetnička društva i udruge koje su već započele s prikupljanjem i obradom podataka o svojoj baštini.

Na prijemu kod gradonačelnika Širokog Brijega, Ive Pavkovića, predstavnici IEF-a, kulturno-umjetničkih društava, udruga i fakulteta upoznali su gradonačelnika s ovom inicijativom te mu zahvalili na dosadašnjoj i budućoj podršci projektu. 

Gradonačelnik Pavković izrazio je zadovoljstvo što Široki Brijeg ima priliku biti dio ovako važnog projekta za očuvanje i promociju kulturne baštine. 

Na sastanku su sudjelovali IEF (dr. sc. Irena Miholjić i dr. sc. Koraljka Kuzman-Šlogar), Društvo za DTKB (mr. sc. Toni Marić), UHAKUD u BiH (Vedran Vidović i dr. sc. Marina Bazina), HKD Vrila (Vlado Bošnjak i Vlado Marić), KUD Mokro (Ana Ćeškić), HKUD Rodoč (Marko Ćavar), Društvo Kapina (dr. sc. Marina Marić) i Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru (dr. sc. Silvana Marić-Tokić).

Realizacijom ovog projekta brojne će lokalne zajednice ostvariti korist, pogotovo kroz povećanu vidljivost i dostupnost svoje nematerijalne kulturne baštine. 

Svi navedeni sudionici ujedno sudjeluju i u organizaciji 4. Međunarodne znanstveno-stručne konferencije "Digitalizacija, arhiviranje, očuvanje i promocija nematerijalne kulturne baštine", koja će se održati u Širokom Brijegu 20. i 21. studenog 2025. godine. Pripreme za konferenciju protječu u najboljem redu, uz široku potporu partnera, lokalne zajednice i institucija s obje strane granice, priopćeno je iz gradske uprave Grada Širokog Brijega.

Podijeli na:

Bosnu i Hercegovinu jutros pogodila dva slabija potresa

Bosnu i Hercegovinu jutros su pogodila dva slabija potresa u razmaku od svega tridesetak minuta. Prvi potres, magnitude 3,6 prema Richteru, registriran je oko 9 sati na području 20 kilometara jugozapadno od Foče, dok je drugi, nešto slabiji, snage 3,1, uslijedio u 9:26 sati nedaleko od Bugojna, oko 11 kilometara od grada.  

Tlo se zatreslo i u okolnim mjestima, a potres iz Foče osjetio se u Goraždu, Višegradu, pa čak i u Sarajevu te Valjevu u susjednoj Srbiji. Prema svjedočanstvima građana objavljenima na stranici Europskog mediteranskog seizmološkog centra (EMSC), podrhtavanje je bilo kratko, ali dovoljno snažno da izazove vibracije i lagano njihanje predmeta.  

„Zatreslo se nekoliko sekundi, sve se na trenutak pomaknulo“, opisali su stanovnici pogođenih područja, navodeći kako su se potresi osjetili i na višim katovima zgrada.  

Za sada nema dojava o materijalnoj šteti, no seizmolozi podsjećaju da se područje Bosne i Hercegovine nalazi na seizmički aktivnom području te da su manji potresi uobičajena pojava.

Podijeli na:

Tko je Hercegovac koji stoji iza najvećeg turističkog projekta u Hrvatskoj

Ime Frane Pašalića posljednjih mjeseci sve se češće spominje u poslovnim i turističkim krugovima. Riječ je o jednom od najuglednijih hrvatskih investitora, čovjeku koji stoji iza najvećeg razvojnog projekta u hrvatskom turizmu, ali i poduzetniku koji je snažno povezan s Bosnom i Hercegovinom – i podrijetlom i investicijama, piše Biznisinfo.ba.

Hercegovac s vizijom – od Šujice do Rogoznice

Frano Pašalić rođen je u Supetru na Braču, od majke Dalmatinke i oca podrijetlom iz Šujice kod Tomislavgrada. Iako rođen na otoku, svoje je djetinjstvo i mladost proveo u Sarajevu, koje često opisuje kao “grad koji ga je oblikovao” i “mjesto u kojem je naučio vrijednosti rada i upornosti”.

Sam Pašalić Bosnu i Hercegovinu naziva svojom drugom domovinom, a tu emocionalnu povezanost pretvorio je i u konkretna ulaganja.

Megaprojekt Medine – luksuz koji mijenja hrvatsku obalu

Trenutno je u središtu pozornosti njegov Medine Resort – projekt vrijedan čak 300 milijuna eura, koji bi se trebao graditi u Rogoznici kod Šibenika.

Kompleks se planira na 12 hektara zemljišta, s 470 metara obalne linije i 1,2 hektara plaže. Prema najavama, riječ je o najluksuznijem turističkom kompleksu koji je ikada građen u Hrvatskoj, a Pašalić ga vidi kao projekt koji će podići standarde domaćeg turizma i privući globalnu klijentelu.

Njegovo ime već je dobro poznato u hrvatskom turizmu – kao vlasnik luksuznih marina Frapa u Rogoznici i Dubrovniku, koje su godinama sinonim za vrhunsku uslugu i nautički prestiž.

Od Njemačke do BiH – poslovni trag koji se proteže kroz regiju

Svoju poslovnu karijeru Pašalić je započeo u Njemačkoj, gdje je stekao iskustvo i kapital. Početkom devedesetih vraća se u Hrvatsku i pokreće niz uspješnih investicija, među kojima se ističe upravo Marina Frapa, višestruko nagrađivani kompleks koji je postao simbol luksuznog turizma na Jadranu.

No, njegova poduzetnička priča ne završava na hrvatskoj obali. Frano Pašalić aktivno ulaže i u Bosnu i Hercegovinu, gdje je investitor u dvije velike vjetroelektrane – Dževa i Slovinj – na području Glamoča.

Ukupna vrijednost tih projekata iznosi oko 250 milijuna eura, odnosno gotovo pola milijarde konvertibilnih maraka, čime se svrstavaju među najveće privatne energetske investicije u zemlji.

Ovi projekti ne samo da doprinose razvoju gospodarstva Županije 10, već i potiču zelenu tranziciju BiH, povećavajući udio obnovljivih izvora energije u ukupnoj proizvodnji.

Poslovni iskorak i prema Turskoj

Pašalić je posljednjih godina svoje poslovne interese proširio i izvan regije. Kupio je tursko brodogradilište, iz kojeg je izašla njegova prva superluksuzna jahta “Domenika”, vrijedna oko 15 milijuna eura.

Prema ranijim medijskim napisima, cilj ove akvizicije bio je pokretanje vlastite linije jahti “Dolphin”, čime Pašalić ulazi i u segment proizvodnje luksuznih plovila – spojivši svoje strasti prema brodogradnji i turizmu u jedinstven poslovni koncept.

Biznismen koji povezuje Hrvatsku, BiH i Europu

Frano Pašalić danas se prepoznaje kao simbol domaćeg poduzetništva – investitor koji povezuje Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu i Europu, stvarajući most između regije i svijeta luksuznog turizma i zelene energije.

Od Sarajeva do Rogoznice, njegova priča svjedoči o tome da se uspjeh ne gradi slučajno, već radom, upornošću i vjerom u vlastitu viziju.

S projektima vrijednim stotine milijuna eura, Pašalić se svrstava među najutjecajnije investitore regije, ali ostaje dosljedan svojoj filozofiji:

“Domovina nije samo mjesto gdje si rođen, nego i gdje ulažeš – i srce i posao.”

Podijeli na:

Poraz Zrinjskog u Lublinu: Šokantnih 6:0, bunt navijača i pouka

Poraz od 6:0 mora biti granica ispod koje se više nikada ne smije pasti, trenutak spoznaje da dres s lentom nosi i odgovornost i ponos

Nogometni klub Zrinjski Mostar doživio je jedan od najtežih poraza u svojoj povijesti na europskoj sceni. U poljskom Lublinu, gdje Dinamo iz Kijeva igra svoje europske utakmice zbog rata u Ukrajini, Plemići su izgubili s nevjerojatnih 6:0, čime su ozbiljno ugrozili svoje šanse za prolazak u nokaut fazu Konferencijske lige.

Neočekivani debakl u Lublinu

Susret je počeo obećavajuće za Zrinjski. Trener Igor Štimac iznenadio je mnoge početnim sastavom u kojem su se u napadu našli Vitalij Damascan i Toni Majić, a već u prvim minutama Mostarci su imali dvije velike prilike. No, promašaji Pranjića i Damascana pokazali su se kobnima.

Kazna je stigla vrlo brzo – nakon kornera Bujalskog, stoper Dinama Denis Popov glavom je matirao Marina Ljubića za 1:0. Taj pogodak potpuno je poremetio igru Zrinjskog koji se do kraja poluvremena više nije uspio oporaviti.

U drugom dijelu uslijedio je potpuni raspad sustava. Dinamo je u samo tri minute, od 56. do 59., postigao dva gola preko Guerrera i Kabajeva, a potom je najbolji igrač večeri Vitalij Bujalski majstorski poentirao za 4:0. Nakon toga su u listu strijelaca upisali i Andrij Jarmolenko te Blanuta, čime je Zrinjski doživio svoj najveći europski poraz u povijesti.

Navijači bijesni: “Stidite se svi do jednog!”

Poraz bi, kako navijači poručuju, možda i mogli oprostiti – ali ne i način na koji je momčad djelovala. Komentari ispod službene objave kluba na društvenim mrežama prepuni su kritika, ironije i bijesa.

„S takvim pristupom ne zaslužujete nositi sveti dres“, „Sramotna igra bez traga odgovornosti“, „Poraz se može oprostiti, ali ovakav pristup nikada“ – samo su neki od stotina poruka razočaranih navijača.

Posebno na meti kritika našao se trener Igor Štimac, čije odluke o sastavu i taktici navijači smatraju potpuno pogrešnima. Mnogi su ga prozvali da se „više bavi objavama i podcastima nego pripremom utakmica“.

Nezadovoljstvo se nije zaustavilo samo na treneru. Navijači su pozvali i predsjednika Denica Lasića te dopredsjednika Danku Šulentu da hitno reagiraju. Pojavile su se i poruke da „ni trener ni igrači ovaj mjesec ne zaslužuju plaću“, a neki su predložili da „igrači putuju kući autobusom, a navijači avionom – jer su jedini ispunili očekivanja“.

Pred Zrinjskim teški ispiti

Nakon ovog poraza, Zrinjski će pokušati konsolidirati redove pred derbi sa Željezničarom, a zatim i domaći europski ogled protiv švedskog Häckena u Mostaru.

Plemići su ovim porazom anulirali visoku pobjedu nad Lincolnom i sada se nalaze u teškoj situaciji u skupini. Ono što će im, čini se, biti još veći izazov od matematike na tablici jest – vratiti povjerenje svojih navijača.

Lekcija koju momčad mora naučiti

Ovaj poraz mora biti poziv na buđenje, a ne početak pada. Povijest nogometa pokazala je da se i najveći porazi mogu pretvoriti u temelj za buduće pobjede – ako se iz njih izvuče prava pouka.

Sjetimo se samo legendarne utakmice Brazila protiv Njemačke u polufinalu Svjetskog prvenstva 2014. godine, odigrane 8. srpnja u Belo Horizontu. Brazil je ušao u taj susret bez ozlijeđenog Neymara i suspendiranog kapetana Thiaga Silve, ali nitko nije mogao predvidjeti katastrofu koja je uslijedila. Njemačka je već na poluvremenu vodila 5:0, a na kraju slavila sa 7:1, što je postalo jedan od najvećih šokova u povijesti svjetskog nogometa.

No, Brazil se nije predao. Umjesto da tone, reprezentacija je prošla kroz duboku katarzu, obnovila sustav, izgradila novu generaciju i vratila se među nogometnu elitu.

Isto mora učiniti i Zrinjski. Poraz od 6:0 mora biti granica ispod koje se više nikada ne smije pasti, trenutak spoznaje da dres s lentom nosi i odgovornost i ponos. Samo kroz borbu, poniznost i zajedništvo može se vratiti povjerenje navijača i dokazati da je ovaj debakl bio – samo jedna bolna lekcija, a ne i kraj jedne prelijepe priče.

Podijeli na:

Mali Zvonimir — dječak čija ljubav prema majci ni smrću nije prestala

Ovih dana po društvenim mrežama kruži priča o dječaku Zvonimiru i njegovoj neizmjernoj ljubavi prema majci — priča koja je dirnula i raznježila mnoge. 

Ne znam jeste li čuli ovu priču… Varaždinci će je sigurno znati. Priču o malenom Zvonimiru — dječaku koji je neizmjerno volio svoju majku.  

Kažu da je njegova ljubav bila tolika da ni smrt nije mogla prekinuti tu nevidljivu nit između njih. Jedne hladne zimske noći, obuzet tugom i čežnjom, maleni Zvonimir pobjegao je od kuće. Otišao je na grob svoje majke, tamo gdje je osjećao da joj je najbliži. Legao je na snježni pokrivač, tik uz njen spomenik, i zaspao — mirno, tiho, kao da je napokon ponovno bio u njezinu zagrljaju. 

Ujutro su ga pronašli. Beživotnog, ali s mirom na licu. Kao da je konačno našao ono što je tražio – majčinu blizinu.  

Ta priča već desetljećima slama srca onih koji je čuju. Na njegovom malom grobu u Varaždinu svake godine zasvijetle lampioni, svijeće i cvjetovi. Ljudi koji ga nisu poznavali pale svjetlo u znak sjećanja – ne samo za Zvonimira, nego i za svu djecu koja su prerano otišla, i za sve majke koje s neba čuvaju svoje anđele.  

Ako ikada prođete varaždinskim grobljem, zastanite na trenutak. Pogledajte prema malom grobčiću koji svijetli u tišini. Sjetite se malog Zvonimira.  

Jer ljubav – ona prava, čista, bezuvjetna – nikada ne umire.

Podijeli na:

Simbol hrabrosti i ljubavi prema Hrvatskoj, konačno pokopan u Vukovaru

Posmrtni ostaci francuskog dobrovoljca Jeana-Michela Nicoliera, ubijenog u pokolju na Ovčari 1991. godine, danas su položeni na Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata u Vukovaru. Nakon 34 godine potrage, njegovi posmrtni ostaci pronađeni su krajem listopada, čime je napokon okončana dugogodišnja potraga za herojem koji je život dao za Hrvatsku.  

Na posljednjem ispraćaju ovog francuskog borca, koji je postao trajni simbol žrtve i solidarnosti, okupile su se tisuće građana iz cijele zemlje. Među tusućama prisutnima bili su ministri obrane i hrvatskih branitelja Ivan Anušić i Tomo Medved, glavni državni odvjetnik Ivan Turudić, izbornik hrvatske nogometne reprezentacije Zlatko Dalić, pjevač Marko Perković Thompson, udovica Blage Zadre, Kata Zadro, a uz nju je bio sin Tomislav, gradonačelnici Vukovara i Vinkovaca Marijan Pavliček i Ivan Bosančić, veleposlanik Francuske Republike u Republici Hrvatskoj Nj.E. Fabien Fieschi, nekadašnji vaterpolist Dubravko Šimenc te povjesničar i voditelj Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata Ante Nazor, njegovi suborci iz HOS-a Stjepan Antolić, Igor Široki i Damir Markuš, Damir Radnić, zapovjednik obrane Vukovara Branko Borković - Mladi jastreb te brojni predstavnici državnog vrha, braniteljskih udruga, kulturnog i vjerskog života.  

Premijer Plenković je u svom obraćanju istaknuo kako je Jean-Michel Nicolier „postao simbol hrabrosti, solidarnosti i ljubavi prema Hrvatskoj“, te da je njegov čin dokaz kako istinska sloboda ne poznaje granice ni nacionalnosti.  

Dirljiv trenutak uslijedio je kada se okupljenima obratila njegova majka, koja je zahvalila hrvatskom narodu što nikada nije zaboravio njezina sina, te zamolila da sprovod prođe u miru, bez isticanja bilo kakvih obilježja.  

Jean-Michel Nicolier rođen je 1. srpnja 1966. godine u francuskom gradu Vesoulu. Kada je u ljeto 1991. u Hrvatskoj buknuo rat, tada 25-godišnji mladić napustio je sigurnost svog doma i odlučio se pridružiti borbi hrvatskog naroda za slobodu. Bio je dragovoljac u redovima branitelja Vukovara, gdje je do posljednjeg dana dijelio njihovu sudbinu.  

Danas su svoje počivalište dobile kosti hrvatskog heroja. Dok duše njegovih suboraca zajedno s njegovom već desetljećima, s ostalim mučenicima, gledaju Očevo lice, zemlja se tiho naklonila jednom od svojih najplemenitijih sinova.  

Težak, ali radostan dan — jer od danas Ti se, sokole, imamo gdje nakloniti. Mirno spavaj, hrabri Jean-Michel Nicolier.

Podijeli na:

Osvetnička pornografija: Ovo trebate znati ako ste žrtva digitalnog nasilja

Snimka koja je trebala ostati privatna. Povjerenje koje se pretvorilo u sram i strah. Sve češće upravo tako počinju priče žrtava osvetničke pornografije – zlouporabe snimke spolno eksplicitnoga sadržaja, suvremenog oblika nasilja koji se širi društvenim mrežama i platformama za razmjenu sadržaja. Objavljivanje intimnih snimki bez pristanka druge osobe postalo je alat za ponižavanje, ucjenu i osvetu, a tek od kolovoza 2025. godine Kazneni zakon Federacije BiH prepoznaje ovu praksu kao kazneno djelo i pruža žrtvama zakonsku zaštitu koju dosad nisu imale, piše Jabuka.tv.

Do kolovoza 2025. – žrtve bez zaštite

Do nedavnih izmjena zakona, u Bosni i Hercegovini nije bilo kaznenog djela koje bi obuhvatilo zlouporabu privatnih snimki. Drugim riječima, ako bi netko bez pristanka objavio intimnu snimku svog partnera, kaznena odgovornost nije postojala. Žrtve su ostajale same, suočene s poniženjem, osudom i digitalnim nasiljem, bez mogućnosti da počinitelj odgovara pred zakonom.

Kazneno djelo “Zlouporaba snimke spolno eksplicitnoga sadržaja”

Novi zakon jasno definira da kazneno djelo postoji ako netko snimku spolno eksplicitnoga sadržaja učini dostupnom trećoj osobi bez pristanka snimane osobe – čak i ako je snimka nastala uz obostrani pristanak, ali za osobnu uporabu.

Posebno težak oblik kaznenog djela jest onaj kada je snimka dostupna većem broju osoba. Za takve slučajeve predviđena je kazna zatvora do pet godina. Ako se na snimkama nalazi dijete, kazna iznosi od jedne do osam godina zatvora, a kazneno se odgovara i za samo posjedovanje dječje pornografije.

Kako objašnjava tužitelj Županijskog tužiteljstva Županije Zapadnohercegovačke Josip Aničić, kazneno djelo čini onaj tko zlouporabi odnos povjerenja i bez pristanka snimane osobe intimnu snimku učini dostupnom drugima, čime se izravno povrjeđuje privatnost žrtve.

Umjetna inteligencija – novi izazov za zakonodavstvo

Zakon također prepoznaje i izazove koje donosi razvoj umjetne inteligencije. Kaznit će se i osoba koja izradi lažnu ili preinačenu snimku spolno eksplicitnoga sadržaja i uporabi je kao stvarnu, što postaje sve učestaliji oblik digitalnog nasilja putem “deepfake” tehnologija.

Što žrtva može učiniti?

Kada žrtva otkrije da su njezine snimke objavljene, prvi korak jest odmah prijaviti slučaj policiji ili tužiteljstvu.
Pogrešno je samostalno istraživati i prikupljati dokaze, upozorava Aničić. Takvi dokazi često budu proglašeni nezakonitima, što može dovesti do oslobađanja počinitelja.

Žrtva bi trebala sačuvati sve URL adrese i snimke zaslona (screenshotove), ali ne tražiti odmah uklanjanje snimki s interneta prije nego što policija osigura dokaze.
Ako se snimke uklone prerano, gubimo ključne dokaze, a počinitelj ih može ponovno objaviti na drugoj stranici, dodaje Aničić.

Psihološka i pravna podrška

Žrtve imaju pravo na psihološku podršku u Centrima za socijalni rad te u nevladinim organizacijama koje pružaju besplatno savjetovanje i pravnu pomoć. Takva podrška pomaže žrtvama da se nose s posljedicama sramoćenja, stresa i gubitka povjerenja, koje su gotovo uvijek prisutne kod ovakvih slučajeva.

Edukacija djece, mladih i odraslih o digitalnoj sigurnosti i zaštiti privatnosti od iznimne je važnosti.
– Djeca trebaju znati kako zaštititi svoje osobne podatke, prepoznati prijetnje i razumjeti kako njihovo ponašanje na internetu može utjecati na druge, naglašava Aničić.

Prijavom nasilja pokazujete snagu

Za kraj, Aničić poručuje svima koji se osjećaju bespomoćno ili se boje prijaviti digitalno nasilje:
– Prijavljivanjem pokazujete snagu i štitite sebe, ali i druge. Nitko nema pravo ugrožavati vašu privatnost i dostojanstvo. Pomoć i podrška uvijek postoje.

Poruka zakona je jasna: digitalni prostor nije izvan zakona, a zlouporaba povjerenja i intimnosti sada ima i zakonske posljedice. Kaznena odgovornost počinitelja ne briše bol žrtve, ali daje nadu da nijedna osoba više neće morati šutjeti zbog tuđe osvete.

Podijeli na:
Zapratite nas na FB, Instagramu i Twitteru, lajkajte i podijelite objavu

a

google.com, pub-8801838836830184, DIRECT, f08c47fec0942fa0