Više od 30 tisuća ljudi na duhovno-glazbenom događaju „Progledaj srcem“ u Zagrebu

Više od 30.000 ljudi okupilo se 17. i 18. svibnja u Arena Zagreb na jednom od najvećih duhovno-glazbenih događaja u Hrvatskoj – „Progledaj srcem“. Dvodnevni spektakl, koji već jedanaestu godinu zaredom okuplja sve veći broj vjernika i ljubitelja duhovne glazbe, i ove je godine donio snažne trenutke molitve, obraćenja, utjehe i nade.  

Pod geslom zajedništva i slavljenja Boga, tisuće okupljenih ispunile su Arenu pjesmom, molitvom i emocijama, potvrđujući kako „Progledaj srcem“ nije samo koncert, nego istinski duhovni doživljaj koji mijenja živote.  

Druga večer programa započela je duhovnom obnovom uz nagovore o. Sebastiana Šujevića, DI i Alan Hržica na temu „Rodi se nanovo odozgor!“. Okupljenima se obratio i duhovnik  Laudato televizije o. Ivan Raljušić snažnom porukom: „Budimo dar Božji jedni drugima“.  

Nakon duhovnog uvoda uslijedio je trosatni glazbeno-molitveni program tijekom kojeg se Arena pretvorila u veliko mjesto slavljenja. Na pozornici su se izmjenjivali poznati izvođači suvremene duhovne glazbe među kojima su bili Alan Hržica, Ivana Husar Mlinac, Marija Husar Rimac, Rafael Dropulić Rafo, fra Marin Karačić, Zsa Zsa i brojni drugi izvođači koji su svojim pjesmama dodatno podigli atmosferu i potaknuli okupljene na molitvu i slavljenje.  

Posebnu pažnju privukao je i program za najmlađe. Više od 300 djece sudjelovalo je u igraonici „Superknjiga“, gdje su uz superjunaka Gizmom kroz igru, pjesmu i zabavu učili o vjeri i zajedništvu.  

Tijekom godina „Progledaj srcem“ prerastao je okvire klasičnog koncerta te postao najveće duhovno okupljanje u Hrvatskoj i regiji. Od prvih okupljanja u Hypo centru i na stadionu u Maksimiru pa sve do ispunjene Arene Zagreb, događaj kontinuirano raste, a jedinstven spoj slavljenja, molitve, sakramenta pomirenja i snažnih duhovnih poruka privlači desetke tisuća ljudi svih generacija.  

Uz brojne svećenike, redovnice i redovnike, ovogodišnjem događaju nazočio je i novi apostolski nuncij u Hrvatskoj Leopoldo Girelli, kao i biskup Mato Kovač.  

Slavlju su prisustvovali i brojni uzvanici iz javnog i diplomatskog života, među kojima su bili Marijana Petir saborska zastupnica, Csaba Demcsak Madarski veleposlanik u RH, Pawel Czerwinski Poljski veleposlanik u RH, ministar Ivan Šipić, Iwo Bender, Dario Šimić, Nina Badrić te brojni prijatelji i podupiratelji Laudato TV-a.  

Organizatori su na kraju najavili novo izdanje duhovno-glazbenog spektakla koje će se održati 22. svibnja 2027. godine. Interes publike potvrđen je već prvih dana prodaje ulaznica putem sustava  Entrio, preko kojeg je već drugog dana prodano više od dvije tisuće ulaznica.

Pročitaj članak

Ljekarne u BiH zarađuju milijune: Jedan lanac po radniku uzima gotovo 40.000 KM

Najveći maloprodajni lanci ljekarni u Bosni i Hercegovini tijekom prošle godine ostvarili su rekordne rezultate, s ukupnim prihodima većim od 400 milijuna konvertibilnih maraka i dobiti koja prelazi 25 milijuna KM, pokazuju podaci iz financijskih izvješća objavljenih u gospodarskim registrima.

Apsolutni lider po ostvarenom profitu je lanac ljekarni “Ibn Sina” iz Tuzle. Ova kompanija sa 228 zaposlenih ostvarila je promet veći od 68 milijuna KM, dok je neto dobit premašila devet milijuna maraka. U odnosu na godinu ranije, prihodi su im porasli za 18 posto, a dobit čak za 38,6 posto. To znači da je svaki zaposlenik u prosjeku kompaniji donio gotovo 40 tisuća maraka zarade, piše Capital.ba.

Vrlo uspješnu godinu iza sebe ima i lanac “Moja apoteka”, koji raspolaže s više od 100 maloprodajnih objekata širom BiH. Prihodi su im povećani za 12,4 posto i dosegli su 89,26 milijuna KM, dok je ostvarena dobit iznosila 8,4 milijuna KM. To je gotovo četvrtina više nego godinu ranije, kada je profit iznosio 6,8 milijuna maraka.

Među najuspješnijima je i “Crvena apoteka” iz Mrkonjić Grada, koja je prijavila profit od 4,3 milijuna KM. Tvrtka je ostvarila 54,7 milijuna KM prihoda uz 188 zaposlenih radnika, a i kod njih je nastavljen trend rasta prihoda i dobiti.

Ljekarne “B Pharm” iz Novog Grada zadržale su dobit na razini iz 2024. godine. Neto zarada iznosila je 2,27 milijuna KM, dok je ukupni promet premašio 60 milijuna maraka, što je čak 11 milijuna više nego godinu ranije.

Pozitivne rezultate bilježi i “Expera pharmacy” iz Bijeljine. Tijekom 2025. godine ostvarivali su prosječni dnevni promet od čak 116.492 KM. Ukupni prihodi dosegnuli su 42,5 milijuna KM, što je za 2,5 milijuna više nego godinu ranije, dok je čista dobit iznosila 1,71 milijun maraka.

Posebno zanimljiv podatak odnosi se na državne “Apoteke Sarajevo”, koje su ostvarile najveći promet među svim lancima – više od 100 milijuna KM. Ipak, unatoč rekordnim prihodima, njihova dobit bila je vrlo skromna i iznosila je svega 171.077 KM.

Pročitaj članak

Potresni detalji: Umjesto mature, danas ispraćaj 19-godišnjeg Luke

Tragedija koja je potresla Hrvatsku i dalje otvara brojna pitanja o odgovornosti sustava. U subotu navečer Kristijan Aleksić, višestruko osuđivani nasilnik koji je već bio poznat po kaznenim djelima poput ubojstva, napada i obiteljskog nasilja, hicima iz vatrenog oružja usmrtio je 19-godišnjeg maturanta i sportaša i Luku Milovca, nakon čega je pobjegao. Nakon više od 30 sati bijega, policija ga je u noći s nedjelje na ponedjeljak uhitila, a danas bi trebao biti priveden Županijskom državnom odvjetništvu.

No, uz šok i tugu zbog smrti mladog života, javnost sve glasnije postavlja pitanje – kako je moguće da je osoba s tako teškom kriminalnom prošlošću bila na slobodi?

Dok institucije tek trebaju dati odgovore, Drniš se danas oprašta od mladića čiji je život brutalno prekinut. Luka Milovac bit će pokopan danas u 17 sati na groblju u Drnišu. Prije posljednjeg ispraćaja održava se komemoracija u njegovoj školi, gdje se od njega opraštaju profesori, prijatelji i školski kolege, nakon čega će biti pokopan na groblju Sveti Ivan u Drnišu u odijelu koje je bilo pripremljeno za maturu u petak.

Posebno dirljive riječi oproštaja uputila je i župa Gospe od Ružarija u Drnišu, čija je objava mnoge rasplakala.

“Luka što znači svjetlost, sjaj. Da Luka, ti si bio i jesi svjetlost i sjaj. Tuga i bol su ogromni. Žrtva i patnja su prevelike i neshvatljive, ali sve nadilazi tvoje svjetlo i dobrota. Od Neba, tj. od Boga si došao i Bogu odlaziš prerano, što nitko ne može niti shvatiti niti opravdati način na koji se to dogodilo.

Svi se pitamo zašto? Ono što ne možemo razumom protumačiti i opravdati gledamo vjerom jer jedino Bog daje smisao i utjehu. Tvoja žrtva i patnja su dio Kristove muke i patnje koji je bio potpuno čist i pravedan, a život mu je okrutno oduzet. Opet ne možemo ovaj strašni događaj objasniti, prihvatiti, nažalost niti promijeniti. Kao takvi slabi, nemoćni i tužni vidimo kako Bog na poseban način treba takve ljude koji očito imaju svoju ulogu u njegovu planu spasenja. Počivaj u miru Božjem, anđele, i znamo da nas pratiš, da si s nama”, poručili su iz župe.

Smrt mladog maturanta ostavila je Drniš u tišini i nevjerici. Umjesto priprema za maturu i budućnost, njegovi najbliži danas ga ispraćaju na posljednji počinak. Istodobno, javnost očekuje odgovore institucija i utvrđivanje odgovornosti zbog činjenice da je višestruko osuđivani nasilnik ponovno imao priliku počiniti teško kazneno djelo.

Na žalost, ovih dana ponovno smo potreseni onim što se događa oko nas. Dva ugašena mlada života. Djevojka u Zagrebu i mladić u Drnišu. Dvoje ljudi koji su imali svoje planove, svoje snove i one koji su ih čekali da se vrate kući.

A taj dan vjerojatno je počeo sasvim obično, možda uz riječi: “Vidimo se kasnije.” Nitko nije mogao ni pomisliti da će to “kasnije” nekome postati nikada.

I upravo to čovjeka slomi. Koliko je život krhak i koliko jedan trenutak, jedna nepromišljenost, jedna odluka ili jedan pogled u krivom smjeru mogu zauvijek promijeniti desetke života.

Sada svi komentiraju, imaju svoje mišljenje, govori se što je trebalo, a što nije, tko je kriv i tko je mogao drugačije. Ali istina je da ih nijedna riječ više ne može vratiti njihovim obiteljima. Nijedna rasprava neće ispuniti prazno mjesto za stolom. Zato nam je danas, više od osude, potrebna tišina, suosjećanje i ljudskost.

Oglasio se i pater Stjepan Ivan Horvat koji kaže: Ne smijemo zaboraviti ni one koji nose odgovornost za ove tragedije. Ono što su učinili obilježit će ih do kraja života. Ostaje nada da će imati snage pogledati istini u oči, preuzeti odgovornost za svoja djela, prihvatiti pravednu kaznu i iskreno tražiti oprost.

Iza svake tragedije ne pate samo obitelji preminulih. Pate i obitelji onih koji su skrivili nesreću. I njima se život u jednom trenutku promijenio. Ni njih ne treba zaboraviti.

Možda je upravo sada trenutak da se svi zapitamo kamo jurimo i propuštamo li primijetiti potrebe ljudi oko nas. Zašto smo postali toliko nestrpljivi, hladni i uvjereni da se tragedije događaju uvijek nekome drugome.

Najviše što sada možemo jest pogledati ljude oko sebe, biti im na raspolaganju i učiniti ono što je u našoj moći da se ovakve stvari više nikada ne ponove.

Pokojnima neka je vječni mir, a obiteljima snaga da izdrže bol zbog gubitka svojih najmilijih.

Pazimo jedni na druge.

Pročitaj članak

Zlato i dva srebra za Marušić taekwondo akademiju na međunarodnom turniru u Zagrebu

Natjecatelji Marušić taekwondo akademije danas su nastupili na međunarodnom taekwondo turniru “Susedgrad Sokol Pokal 2026.” koji je okupio oko 600 natjecatelja. Ostvarili su zapažene rezultate te još jednom potvrdila kontinuitet kvalitetnih nastupa i rada. Zlatnu medalju osvojila je Nikol Šimunović, koja iz turnira u turnir potvrđuje dobru formu i kontinuitet rezultata. Srebrne medalje osvojili su Lucija Mlinarević i Pavel Marić. 

Lucija Mlinarević prikazala je nekoliko vrlo kvalitetnih borbi te je nakon tijesnog finalnog meča osvojila drugo mjesto. Bez plasmana ovoga puta ostali su Tomislav Falak, Lukas Mišić i Ema Bevanda koji su također pokazali borbenost, zalaganje i kvalitetan nastup. Ovo je peti vikend zaredom kako natjecatelji Akademije nastupaju na turnirima, dok ih već sljedećeg vikenda očekuje nastup na Poskok Kupu. 

Iz kluba ističu zadovoljstvo prikazanim borbama i napretkom natjecatelja, naglašavajući kako upravo ovakvi turniri predstavljaju važan dio razvoja mladih sportaša. Marušić taekwondo akademija sufinancirala je odlazak natjecatelja u Zagreb kako bi svojim članovima omogućila stjecanje iskustva na kvalitetnim međunarodnim turnirima te se ovim putem zahvaljuje i Taekwondo savezu Federacije Bosne i Hercegovine na podršci kroz financiranje kotizacija za nastup natjecatelja na ovom turniru.

  

Pročitaj članak

Stari mobiteli danas vrijede pravo bogatstvo: Jedan prodan za čak 175.000 eura

Zaboravljena kutija koju godinama premještate iz ormara u podrum možda krije pravo malo bogatstvo. Stari mobiteli više nisu samo elektronički otpad, nego sve češće postaju vrijedni kolekcionarski primjerci za koje su entuzijasti diljem svijeta spremni izdvojiti ogromne svote novca.

Posebnu pozornost kolekcionara privlače prvi modeli iPhonea koje je predstavila Apple. Upravo je jedan tvornički zapakirani iPhone prve generacije na aukciji dosegao nevjerojatnih 175.000 eura, čime je postao jedan od najskuplje prodanih mobitela u povijesti.

Najveću vrijednost trenutno ima rijetki iPhone od 4 GB iz 2007. godine. Taj model bio je u prodaji vrlo kratko vrijeme jer su kupci tada uglavnom birali verzije s većim kapacitetom memorije. Zbog toga je danas iznimno rijedak i tražen među kolekcionarima retro tehnologije.

Na pojedinim aukcijama primjerci koji su sačuvani u originalnom pakiranju, uz račun i kompletnu dokumentaciju, prodavani su za više od 120.000 eura. Ipak, tržište retro tehnologije zna biti nepredvidivo pa cijene ovise o potražnji i stanju uređaja. Tako su modeli iPhonea s 8 GB memorije u jednom razdoblju dosezali oko 58.000 eura, dok su kasnije njihove cijene pale na približno 9.000 eura.

Ključnu ulogu u određivanju vrijednosti nema samo marka uređaja, nego i njegova očuvanost. Najskuplje prolaze telefoni koji nikada nisu otvarani, imaju originalnu tvorničku foliju te sačuvanu kutiju, punjač i priručnike.

Osim Appleovih uređaja, među kolekcionarima su traženi i kultni modeli poput Motorola DynaTAC 8000X, poznatog kao prva “mobilna cigla”, zatim Nokia 3310 te luksuzna Nokia 8800. Ipak, rekordne iznose i dalje postižu prvi modeli iPhonea.

Prije nego što odlučite baciti stare uređaje iz ladica i kutija, možda nije loše još jednom provjeriti što imate kod kuće. Stari telefon koji skuplja prašinu mogao bi danas vrijediti mnogo više nego što mislite.

Pročitaj članak

Neum spreman za ljeto i najavljen i rast cijena smještaja od 5 do 10 posto

Nakon prvosvibanjskih praznika u jedinom bosanskohercegovačkom gradu na moru krenule su intenzivne pripreme za novu turističku sezonu. U Neumu turistički djelatnici i lokalne vlasti poručuju kako su prve najave optimistične, iako predsezona nije donijela očekivani broj gostiju.

Službeni početak ljetne turističke sezone zakazan je za 12. lipnja, a posjetitelje očekuje bogat zabavni i gastronomski program kojim će Neum simbolično otvoriti ljeto, prenosi Pogled.ba.

Direktor Turističke zajednice općine Neum Nikola Prkačin najavio je predstavljanje autohtone gastronomske ponude na početku neumskog šetališta.

„Hotelijeri, ugostitelji i Turistička zajednica, u suradnji s Općinom Neum, pripremit će prezentaciju naših tradicionalnih jela i pića. Uglavnom je riječ o plodovima mora, ribi, mesu i domaćim vinima, a sve će biti dostupno gostima i posjetiteljima. Očekujemo i kvalitetan glazbeni program“, rekao je Prkačin.

I dok se turistički sektor priprema za vrhunac ljeta, dio ugostitelja upozorava kako je ovogodišnja predsezona među slabijima u posljednjih nekoliko godina.

Ugostitelj Nermin, koji već godinama radi u Neumu, ističe da je broj gostiju osjetno manji nego ranije.

„Ovdje sam pet ili šest godina i iskreno, nikad nije bila gora predsezona. Spremni smo za punu sezonu i dolazak gostiju, ali trenutno je stanje loše. Ne znam je li razlog kriza ili vremenske prilike, ali gostiju jednostavno nema“, kazao je.

Unatoč tome, lijepo vrijeme posljednjih dana privuklo je brojne kupače na neumsku obalu, dok su strani turisti iskoristili prolazak kroz Hercegovinu za kraći odmor uz more.

Jedan od turista rekao je kako je u Neum stigao na kratki predah tijekom putovanja.

„Došli smo ručati i uživati na suncu uz obalu. Jako je lijepo“, rekao je.

Načelnik općine Neum Dragan Jurković poručio je da se trenutačni pokazatelji uklapaju u planove za ovu sezonu, iako globalna događanja imaju utjecaj na turistička kretanja.

„Još smo u okviru plana kada je riječ o očekivanom broju gostiju i vjerujem da će tako ostati. Globalna previranja sigurno utječu na turizam, ali mislim da će Jadran ove godine biti dobro popunjen, pa očekujem da će tako biti i u Neumu“, rekao je Jurković.

Prkačin je dodao kako su određeni problemi zabilježeni kod dolazaka gostiju s udaljenih tržišta, posebno iz Azije.

„Imali smo manjih poteškoća s gostima s Dalekog istoka koji su preko Dohe, Katara i drugih bliskoistočnih destinacija putovali prema Europi. Ta situacija ih je pogodila, ali unatoč tome očekujemo uspješnu sezonu“, rekao je.

Kada je riječ o cijenama, očekuje se umjeren rast od pet do deset posto, ponajviše zbog povećanih troškova rada i poslovanja.

Prema procjenama, Neum raspolaže s između 15 i 17 tisuća kreveta u hotelima, apartmanima i privatnom smještaju, a jedan od prioriteta u narednom razdoblju bit će digitalizacija sustava prijave i odjave gostiju.

Pročitaj članak

Mostarski ordinarijat o inspekcijama i crkvi Kristova Uskrsnuća: “Duboka nepravda prema katolicima Mostara”

foto Bljesak.info

Biskupski ordinarijat Mostar potvrdio je za portal Bljesak.info kako je krajem travnja i početkom svibnja ove godine zaprimio više dopisa Odjela za gospodarstvo, komunalne i inspekcijske poslove Grada Mostara, a koji se odnose na inspekcijske postupke vezane uz više vjerskih lokacija i projekata na području grada.  

U središtu interesa ponovno se našao dugogodišnji projekt crkve Kristova Uskrsnuća i pastoralnog centra u Mostaru, koji već desetljećima stoji nedovršen uz hotel Ero. Iz Ordinarijata navode kako se postupci odnose na pitanja dokumentacije, administrativnog statusa i nastavka realizacije projekta koji je godinama prisutan u javnom prostoru Mostara.  

“Projekt crkve Kristova Uskrsnuća i pastoralnog centra nalazi se u fazi nastavka administrativnih i tehničkih aktivnosti potrebnih za daljnju realizaciju projekta, u skladu s važećim propisima i procedurama. Biskupija raspolaže dokumentacijom i aktima koji reguliraju dosadašnji tijek projekta te očekuje nastavak potrebnih aktivnosti u zakonskim okvirima”, poručili su iz Ordinarijata.  

Zahtjev prema Gradu Mostaru uputio je Mirza Drežnjak, vijećnik Kluba vijećnika “Koalicije za Mostar” u Gradskom vijeću Mostara.  

Iz Ordinarijata ističu kako ih posebno čudi što se danas ponovno otvaraju pitanja o projektu koji je, kako navode, gotovo tri desetljeća prisutan u urbanističkom i administrativnom prostoru grada.  

“Imajući u vidu da je projekt crkve Kristova Uskrsnuća prisutan u javnom, urbanističkom i administrativnom prostoru Grada Mostara gotovo tri desetljeća, određena pitanja iz zaprimljenih dopisa izazivaju stanovito čuđenje”, naveli su.  

Posebno su ukazali na, kako tvrde, neujednačeno postupanje gradskih službi. Navode da su pojedini dopisi slani pod istim protokolarnim brojem, ali od različitih inspektora i za različite predmete, bez jasno definiranih rokova.  

“Takvo postupanje ostavlja dojam neujednačenoga i nedovoljno precizno definiranoga postupanja”, poručili su. 

Unatoč svemu, zahvalili su gradskim vijećnicima na zanimanju za projekt te izrazili nadu da će upravo povećani interes konačno dovesti do nastavka i dovršetka izgradnje crkve i pastoralnog centra.  

Iz Ordinarijata naglašavaju kako pitanje izgradnje crkve smatraju važnim za katoličku zajednicu u Mostaru, ističući da Župa sv. Ivana apostola i evanđelista ni danas nema adekvatan molitveni prostor u samom gradu.  

“Stoljećima katolici žive i djeluju u ovom gradu koji se ponosi svojom multietničkom i multireligioznom tradicijom, no istodobno se suočavamo s dubokom nepravdom koja nas onemogućava u ostvarenju osnovnoga prava na molitveni prostor za najbrojniju katoličku zajednicu u BiH”, poručili su.  

Dodaju kako takvo stanje među dijelom vjernika stvara osjećaj neravnopravnosti i poniženja, osobito u kontekstu velikog broja drugih vjerskih objekata u Mostaru.  

Osim projekta crkve Kristova Uskrsnuća, jedan od inspekcijskih postupaka odnosi se i na objekt u Ilićima. Gradska inspekcija zatražila je očitovanje vezano uz vjerski objekt izgrađen na dijelu katastarske čestice u tom naselju.  

Međutim, iz Ordinarijata tvrde kako Mostarsko-duvanjska biskupija u tom slučaju nije stranka u postupku niti je objekt u njezinu vlasništvu.  

“Sukladno Temeljnom ugovoru između Svete Stolice i Bosne i Hercegovine, nije nam poznato da je dijecezanski biskup donio odluku o izgradnji predmetnoga objekta niti predložio navedenu lokaciju”, stoji u odgovoru.  

Tema legalnosti vjerskih objekata u Mostaru ponovno je otvorena nakon što je mostarski muftija Salem-efendija Dedović krajem ožujka pozvao na provjeru legalnosti svih javnih, vjerskih i kulturnih građevina te vjerskih simbola na javnim površinama u gradu.  

Predložio je formiranje stručne skupine pod nadzorom OHR-a koja bi razmotrila svaki pojedinačni slučaj koji izaziva prijepore u javnosti.  

U međuvremenu, pitanje legalnosti proširilo se i na sportske objekte. Na posljednjoj sjednici Gradskog vijeća Mostara otvorena je rasprava o dozvolama za stadione mostarskih nogometnih klubova.  

Prema riječima načelnice Odjela za urbanizam Grada Mostara Dragane Parmać, stadion Rođeni u Vrapčićima nema potrebne dozvole, dok je stadion HŠK Zrinjski urbanističku suglasnost dobio 2024. godine, a dozvolu za rekonstrukciju u veljači ove godine.  

Pitanje je u Gradskom vijeću otvorio vijećnik HRS-a Silvio Bubalo, tražeći službene informacije o pravnom statusu stadiona Zrinjskog i Veleža.

Pročitaj članak

Parazitiranje na poziciji hrvatskog člana Predsjedništva: Koja je stvarna svrha Demokratske fronte?

Posljednjih godina u značajnoj mjeri svjedočimo radikalizaciji medijske i političke scene u Bosni i Hercegovini. Analitičari smatraju kako je Demokratska fronta Željka Komšića svojom retorikom u značajnoj mjeri doprinijela toj istoj radikalizaciji te da je postavila opasne standarde koje ponekad prate i druge stranke. 

Pozicija hrvatskog člana Predsjedništva ovoj stranci je čini se glavni cilj.  

Glavna vidljivost Demokratske fronte leži u imenu predsjednika stranke Željka Komšića. Nekada istaknutog člana SDP-a, koji je prije 13 godina napravio frakciju oko koje je okupio ljude sličnih razmišljanja. Okrećući godinama verbalni “mitraljez prema Mostaru” pridobio je značajan broj Bošnjaka u ideji biranja hrvatskog člana Predsjedništva. No, stranka koju vodi dobiva drastično manji broj glasova od njega samoga pa se pitanje njezine svrhe može poistovjetiti s izoliranim razdobljem kada nije sjedio u Predsjedništvu nego u Parlamentarnoj skupštini, piše RTV HB.

“Čovjek se u četiri godine nije javio nijednom, nije predložio nijedan prijedlog ili amandman i nije sudjelovao na raspravama i kada je dobio novinarsko pitanje, zašto je to tako, kazao je: ‘Pa eto, svejedno ne bi prošlo’. Odgovornost svakog političkog subjekta je da sudjeluje, ako su već dobili povjerenje građana da to i opravdaju. On je tim parazitiranjem pokazao da je i Demokratska fronta kao politički subjekt parazitski politički subjekt i da se praktično može reći kako postoje samo kako bi se uzurpiralo mjesto hrvatskog člana Predsjedništva”, kazao je za Radioteleviziju Herceg-Bosne politolog Martin Mikulić.  

“Možda ima još dvoje troje ljudi koji su prepoznati u toj stranci, međutim kako se spuštate na nižu razinu, tako je ta stranka organizacijsko i kadrovski sve slabija i slabija i to dovodi do toga da je broj glasova DF-a apsolutno nesrazmjeran koje ima njihov kandidat za Predsjedništvo. Željko Komšić uživa simpatije i veliki broj glasova otpora, tako bih kazao. Međutim, on je puno više gradio osobni brend, nego što je gradio stranku”, riječi su novinara Danijala Hadžovića.  

Jeftini populizam, sudski aktivizam, emocionalne patetične manipulacije te kontinuirani agresivni medijski istupi. U ovoj stranci, uvjereni su kako se bez njih država ne bi mogla obraniti od raznih dušmana. No, zato je teško pronaći njihova rješenja oko komunalne infrastrukture i prema službenim podacima, ova stranka u 13 godina postojanja nikada nije imala nijednog svog gradonačelnika, tek samo određeni broj vijećnika. S druge strane, teško je reći nude li i neki konkretan ekonomski program.  

“Neki ekonomski potezi te stranke se mogu profilirati kroz istupe nekih njihovih članova poput Albina Zuhrića ili Denissa Gratza koji općenito imaju neko liberalnije akonomsko usmjerenje. Protivnici su bili podizanja minimalca, neradne nedjelje, opterćivanja privatnog sektora, ali mislim da su to više pojedinačni stavovi, nego što je to neka jasna ekonomska politika stranke. DF kao i većina stranaka u BiH zapravo nema jasan ekonomski program koji bi bio neka okosnica oko koje bi se okupljali članovi te stranke”, kaže Hadžović.  

Predstavljajući sebe kao najveće patriote, druge optužuju za izdaju ili rušenje države. Nekoć su neuspješno skupljali i virtualnih milijun potpisa za građansku državu, dok najveći broj njihovih glasača dolazi iz tri većinska bošnjačka kantona. Zbog oštre i zapaljive retorike, analitičari smatraju kako je upravo ova stranka ponajviše radikalizirala političku i medijsku scenu u BiH.  

“Oni su u javni prostor BiH uveli jednu vrlo militantnu populističku retoriku koja nije bila baš prisutna u tolikoj mjeri na našoj političkoj sceni. Tako da su oni u tom smislu svakako doprnijeli radikalizaciji i zapravo su postali uteg mnogim strankama u Federaciji s kojima su trebali koalirati, ali to su našli kao svoju nišu da ta retorika i navodna odlučnost zapravo privlači veliki broj glasača”, objasnio je Hadžović.  

“Demokratska fronta ne samo da na bilo koji način ne doprinosi svih ljudi u ovoj zemlji, već čak kada se stvari krenu normalizirati između ostalih političkih subjekata i krenemo dolaziti do jednog normalnoga, racionalnoga i djelotvornoga dijaloga onda su oni uvijek tu kao jedan toksičan subjekt koji će uvijek zaoštriti retoriku i koji će uvijek koristiti zapaljive izjave i zapravo produbljivati one jazove i društvene rascjepe koji već postoje u ovoj zemlji”, ističe Mikulić.  

Prirodna težnja svake stranke je preuzimanje ili sudjelovanje u vlasti. Međutim, čini se kako stranku koja se najviše obraća bošnjačkom biračkom tijelu, zanima isključivo hrvatski član Predsjedništva. Dok bošnjačku ljevicu i desnicu za svaki pokušaj dijaloga proglašavaju izdajnicima, a hrvatske i srpske stranke časte uvredljivim epitetima, sami sebe deklariraju kao nepoželjnog partnera.

Pročitaj članak

Bingo oborio rekorde: Najveći trgovački lanac i poslodavac u BiH nastavlja dominaciju tržištem

Tuzlanski Bingo i dalje uvjerljivo dominira tržištem Bosne i Hercegovine te nosi titulu najvećeg trgovačkog lanca i jednog od najvećih poslodavaca u zemlji. Od skromnog početka tijekom ratnih godina, kompanija je tijekom tri desetljeća izrasla u najveću domaću poslovnu grupaciju s poslovanjem u različitim sektorima gospodarstva, piše Klix.ba.

Prema posljednjim financijskim podacima, Bingo je tijekom prošle godine ostvario prihod veći od 2,3 milijarde konvertibilnih maraka, uz neto dobit od oko 128 milijuna KM. Time je kompanija ponovno zauzela vrh među trgovačkim lancima u BiH, kako po ukupnim prihodima, tako i po zaradi.  

Osim snažne maloprodajne mreže, Bingo je danas i najveći privatni poslodavac u Bosni i Hercegovini s više od 8.000 zaposlenih. Kompanija posluje kroz više od 220 prodajnih objekata diljem države, a posljednjih godina značajno je proširila poslovanje i na druge sektore.  

Uz trgovinu, Bingo ulaže u prehrambenu industriju, proizvodnju, energetiku, ugostiteljstvo, logistiku i poljoprivredu. Unutar grupacije nalaze se brojni poznati domaći brendovi i tvrtke poput Dite, Semberke, Pivare Tuzla i drugih proizvodnih pogona koje je kompanija preuzela i ponovno pokrenula.  

Osnivač kompanije Senad Džambić često se navodi kao primjer uspješnog domaćeg poduzetnika koji je sustavno širio poslovanje i reinvestirao ostvarenu dobit. Upravo zahvaljujući takvoj strategiji, Bingo je postao jedan od najvažnijih gospodarskih sustava u Bosni i Hercegovini. 

Ipak, uz pohvale zbog razvoja domaće proizvodnje i otvaranja radnih mjesta, kompanija se povremeno suočava i s kritikama javnosti vezanim uz uvjete rada i poslovne prakse. Unatoč tome, Bingo i dalje ostaje uvjerljivo najjači domaći trgovački brend te jedna od najutjecajnijih kompanija u BiH.

Top 5 po neto profitu izgleda ovako:

1. Bingo Tuzla – 128,6 miljuna KM 
2. Ledo Čitluk – 33,6 miljuna KM 
3. Ataco Mostar – 31,3 miljuna KM 
4. Konzum Sarajevo – 29,8 miljuna KM 
5. FIS Vitez – 26,1 miljuna KM  
6. Hercegovinalijek Mostar – 23,4 miljuna KM, 
7. Motorex Gračanica – 22,5 miljuna KM, 
8. Mepas Široki Brijeg – 18,6 miljuna KM, 
9. Lukas TP Nakić Široki Brijeg – 17,1 miljuna KM 
10. Porsche BH Sarajevo –  16,3 miljuna KM

Pročitaj članak

Zašto nisu svi Hrvati prešli na islam? Povjesničari otkrivaju malo poznate razloge

Franjevci, planinski krajevi i snažna povezanost s vjerom stoljećima su čuvali katolički identitet Hrvata u Hercegovini i Srednjoj Bosni. 

Povijest Bosne i Hercegovine tijekom osmanske vlasti obilježena je velikim društvenim, političkim i vjerskim promjenama. Dok je dio stanovništva prihvatio islam, značajan broj Hrvata u Hercegovini i Srednjoj Bosni zadržao je katoličku vjeru i nacionalni identitet kroz više od četiri stoljeća osmanske uprave, piše Hercegovina.in.

Pitanje zašto u pojedinim krajevima nije došlo do masovnije islamizacije često izaziva rasprave, no povjesničari ističu kako odgovor nije jednostavan. Na očuvanje katoličkog identiteta utjecao je čitav niz povijesnih, geografskih, društvenih i crkvenih čimbenika. 

Ključna uloga franjevaca 

Jedan od najvažnijih razloga opstanka katoličanstva među Hrvatima u BiH bila je snažna prisutnost franjevaca. Oni su tijekom osmanskog razdoblja ostali gotovo jedini organizirani predstavnici Katoličke crkve na ovom prostoru. 

Franjevci su obilazili sela, održavali mise, vodili matične knjige i čuvali povezanost naroda s vjerom. Samostani u Kreševu, Fojnici, Kraljevoj Sutjesci i kasnije u Hercegovini postali su važna duhovna i kulturna središta hrvatskog naroda.

U vremenima kada nije postojala moderna država niti razvijena infrastruktura, upravo je Crkva često bila glavni nositelj identiteta i zajedništva. 

Geografija je igrala veliku ulogu 

Velik dio hrvatskog stanovništva živio je u brdskim i planinskim područjima Hercegovine i Srednje Bosne. Takvi krajevi bili su slabije povezani s glavnim osmanskim administrativnim centrima, pa je i utjecaj vlasti bio manji nego u većim gradovima. 

Islamizacija je tijekom osmanskog razdoblja bila izraženija u urbanim sredinama, trgovačkim centrima i područjima gdje su ljudi bili izravno povezani s vojskom, administracijom ili državnim poslovima. 

Sela zapadne Hercegovine i brojni dijelovi Srednje Bosne ostali su tradicionalno vezani uz lokalnu zajednicu i katoličku vjeru. 

Vjera kao dio obiteljskog identiteta

Kod brojnih hrvatskih obitelji vjerski identitet bio je duboko povezan s obiteljskom tradicijom, običajima i pripadnošću zajednici. Promjena vjere u takvim okolnostima nije predstavljala samo osobnu odluku, nego i prekid s dijelom vlastitog društvenog okruženja. 

Povjesničari navode kako su upravo snažne obiteljske i lokalne veze pridonijele očuvanju katoličkog kontinuiteta u mnogim krajevima Bosne i Hercegovine. 

Blizina Dalmacije i hrvatskih zemalja 

Hercegovina je kroz povijest bila povezana s dalmatinskim gradovima i područjima pod habsburškom upravom. Te veze nisu bile samo trgovačke, nego i kulturne i crkvene. 

Kontakti s katoličkim svijetom dodatno su pomagali očuvanju vjerskog identiteta, osobito u zapadnoj Hercegovini gdje je katoličko stanovništvo ostalo većinsko sve do danas. 

Islamizacija nije bila jednaka svugdje 

Važno je naglasiti kako proces prihvaćanja islama u Bosni i Hercegovini nije bio isti u svim krajevima niti među svim društvenim skupinama. Razlozi prelaska na islam često su bili povezani s ekonomskim prilikama, društvenim statusom ili mogućnošću napredovanja unutar Osmanskog Carstva. 

Zbog toga povjesničari upozoravaju da se ovo pitanje ne može promatrati crno-bijelo niti kroz moderne političke podjele. 

Povijest koja i danas oblikuje društvo 

Nasljeđe osmanskog razdoblja i danas snažno utječe na identitet naroda u Bosni i Hercegovini. Upravo zbog toga teme o vjeri, povijesti i nacionalnom identitetu i dalje izazivaju velik interes javnosti. 

Ipak, većina povjesničara slaže se kako je opstojnost Hrvata katolika u Hercegovini i Srednjoj Bosni rezultat kombinacije geografskih okolnosti, djelovanja Katoličke crkve, snažnih lokalnih zajednica i povijesnog kontinuiteta koji je preživio stoljeća velikih promjena.

Pročitaj članak

Napeto u Mostarskom Gracu: Župljani ponovno poručili da žele franjevce, oglasilo se i Pastoralno vijeće župe

Napeta situacija ponovno je obilježila događanja u Župi Imena Isusova u Mostarskom Gracu, gdje dio župljana i dalje otvoreno izražava želju da župu nastave voditi franjevci. 

Kako piše Borak.tv, tijekom nedjeljnih događanja došlo je do novih podjela među vjernicima oko pitanja upravljanja župom.  

Prema navodima mještana, na groblju Divojka u mjestu Dobrič okupio se manji broj vjernika koji podupiru dolazak svećenika dijecezanskog klera. Župljani tvrde kako je župnik iz Pologa don Miljenko Kresić, zajedno s nekolicinom svojih pristalica, vraćen s groblja od strane mještana i mjesnog odbora groblja.  

Na istom mjestu prošle je nedjelje održan tradicionalni blagoslov polja koji su, kako ističu okupljeni, godinama predvodili franjevci. Nakon toga don Kresić je, prema tvrdnjama mještana, s manjom skupinom vjernika služio svetu misu pod orahom ispred privatne kuće.  

Istodobno je na groblju Jelkinovac u Provu svetu misu i blagoslov polja predvodio fra Bože Radoš. Prema riječima okupljenih, na tom se događaju okupilo više od 500 vjernika te više od 150 automobila, zbog čega je promet kroz Provo tijekom mise bio gotovo potpuno obustavljen. Župljani smatraju kako je upravo velik odaziv pokazao jasnu potporu naroda franjevcima.  

“Nama nije važno ime franjevca niti kojoj će župi administrativno pripadati Mostarski Gradac. Mi želimo franjevce jer smo uz njih živjeli, učili, gradili i opstajali. Ne možemo protiv volje svojih pokojnih, svojih roditelja i predaka koji su zajedno s fratrima prolazili najteža vremena”, poručili su okupljeni župljani.  

Podsjećaju kako su se slični problemi kroz povijest događali i u drugim hercegovačkim župama, poput Gruda i Čapljine, te navode kako su tadašnja neslaganja riješena odlukom pokojnog biskupa Pavla Žanića da te župe ostanu pod upravom franjevaca.  

Posebno ističu povijesnu važnost Župe Imena Isusova, jedne od najstarijih župa u Hercegovini, u kojoj je nekada djelovao i franjevački novicijat. Dodatnu povezanost naroda i franjevaca vide u činjenici da je na području župe tijekom povijesti ubijeno pet franjevaca.  

“Ne možemo protiv prolivene krvi franjevaca na ovom svetom tlu. Oni su s nama živjeli, gradili crkve i groblja i ostavili dubok trag u našem narodu”, poručili su župljani. 

Dodaju kako osobno nemaju ništa protiv don Miljenka Kresića, ali apeliraju na mostarsko-duvanjskog biskupa Petra Palića da pronađe rješenje koje će biti u skladu s voljom većine vjernika, podsjećajući kako su slične situacije i ranije rješavane dijalogom i dogovorom.  

Prema tvrdnjama čitatelja, nekoliko vjernika navodno je tijekom mise ispod oraha napustilo okupljanje te se pridružilo svetoj misi i blagoslovu polja u Provu.

U međuvremenu se uredništvu Borak TV-a obratila i skupina članova Pastoralnog vijeća župe Mostarski Gradac, koji su iznijeli svoje viđenje događaja u Dobriču vezanih uz služenje svete mise na groblju “Divojka”.  

U priopćenju navode kako ih čudi objava, kako tvrde, neprovjerenih informacija te ističu da tijekom današnjih događanja nije bilo govora o tome da “župljani još jednom jasno poručuju kako žele da župu i dalje vode franjevci”. 

Tvrde kako su “24 mještanina župe Mostarski Gradac, odnosno mjesta Dobrič” zapriječila zakonitom upravitelju župe don Miljenku Kresiću služenje mise na groblju “Divojka” za pokojne iz obitelji Kraljević. Dodaju kako se nakon toga “73 vjernika povuklo na obližnje privatno imanje i slavilo misu”.  

U priopćenju također navode kako “Bože Radoš ne može biti nazivan fra Bože Radoš” jer je, kako tvrde, zajedno s drugima ranije otpušten iz franjevačkog reda odlukom Generalne uprave franjevačkog reda.  

“Što se tiče toga tko će ubuduće biti župnik ili svećenik u župi Mostarski Gradac nije nam bitno. Postoji redovita crkvena vlast koja o tome odlučuje. Mi samo želimo biti dio Katoličke Crkve i imati normalnu župu kao i svi drugi katolici na svijetu”, stoji na kraju priopćenja članova Pastoralnog vijeća.

Pročitaj članak

Na Radimlji odana počast žrtvama Križnog puta i Bleiburga: "Šutnja je najveći neprijatelj istine"

Na Radimlji kod Stoca danas je održana komemoracija žrtvama Križnog puta, posvećena stradalima u poraću Drugoga svjetskog rata. Ovo važno mjesto sjećanja u Hercegovini povezano je sa stradanjem tisuća žrtava u Vidovu polju i okolici Stoca te jednim od krakova križnih putova nakon Bleiburga.  

Odana je počast svima čija su stradanja ostala duboko upisana u povijest hrvatskoga naroda. Molitva, tišina i zajednički pijetet i ove su godine bili središte okupljanja kojemu su nazočili predstavnici zakonodavne i izvršne vlasti s različitih razina u Bosni i Hercegovini i Republici Hrvatskoj, predstavnici udruga koje njeguju sjećanje na žrtve Drugoga svjetskog rata i poraća, predstavnici udruga proisteklih iz Domovinskog rata, kao i brojni vjernici i hodočasnici.  

Program je započeo polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća kod spomenika. Vijence su položili izaslanstvo HNS-a BiH predvođeno zastupnicom u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH i dopredsjednicom HDZ-a BiH Darijanom Filipović, izaslanik predsjednika Vlade Republike Hrvatske Andreja Plenkovića Mladen Glavina, generalni konzul Republike Hrvatske u Mostaru Marko Babić te predstavnici Udruge Hrvatski domobran Dubrovnik, Hrvatskog žrtvoslovnog društva, Počasnog bleiburškog voda i Hrvatskog generalskog zbora. 

Nakon polaganja vijenaca okupljenima se obratio gradonačelnik Stoca Stjepan Bošković, koji je istaknuo kako Radimlja nosi duboku simboliku mjesta tuge, molitve i pijeteta, ali i trajne obveze da se žrtve Križnog puta ne prepuste zaboravu. „Na ovakvim mjestima čovjek zastane i zapita se koliko boli može ostati, koliko boli može stati u jednu obitelj, jedno vrijeme i jedan narod. Ali isto tako, ovdje osjećamo i nešto drugo: snagu vjere, snagu opstanka i snagu zajedništva. Sjećanje nije okretanje prošlosti radi prošlosti. Sjećanje je odgovornost prema budućnosti. Dugujemo to onima kojih danas nema, ali i generacijama koje dolaze iza nas”, poručio je Bošković.  

Središnji dio komemoracije bilo je misno slavlje koje je predvodio fra Jozo Grbeš, provincijal Hercegovačke franjevačke provincije. U snažnoj propovijedi govorio je o šutnji, zaboravu i istini, podsjećajući kako patnja naroda ostavlja dubok trag u osobnoj, obiteljskoj i kolektivnoj memoriji. Posebno je istaknuo kako neobilježena mjesta stradanja, nepoznata imena i prešućene sudbine ostaju trajna opomena društvu koje želi živjeti odgovorno i slobodno.  

„Istina je: kada izbacite Boga iz jednadžbe ljudskog postojanja, onda je sve dopušteno. Tako čovjek postaje ono što nije i ono što ne bi smio biti. Ubojstva tada postaju samo statistika bez odgovornosti, a šutnja koja prešućuje istinu postaje najveći neprijatelj istine. Zato ne smijemo zaboraviti. Ako ih zaboravimo, ništa nećemo naučiti; ako ih ne zaboravimo, ni mi nećemo biti zaboravljeni. Istina uvijek oslobađa. Ona nije naša, vaša ili njihova. Ona je jedna. Naša djeca zaslužuju istinu, a ako živjeti želimo, moramo biti spremni generaciji koja dolazi odgovoriti na pitanje zašto smo šutjeli kada nismo trebali”, naglasio je fra Grbeš.  

Poruku pijeteta prema svim žrtvama, ali i odgovornosti koju danas imamo prema svima onima koji su svoje živote dali za hrvatsku slobodu, nakon komemoracije u Stocu uputila je Darijana Filipović:  

„Za sve nas u BiH i šire na ovim prostorima važno je čuvati kulturu sjećanja na stradanje hrvatskog naroda u Drugom svjetskom ratu i poraću, ali i u Domovinskom ratu, koje hrvatska povijest itekako pamti. Zato smo danas ovdje, u molitvi, paljenju svijeća i naklonu prema svim nevino stradalima. Naša je obveza da se istina o događajima iz naše prošlosti čuva od zaborava i prenosi mlađim generacijama, kako bi znale cijeniti slobodu i razumjeti cijenu kojom je ona izborena za hrvatski narod u Bosni i Hercegovini”, kazala je zastupnica Filipović. 

Komemoraciji je nazočilo izaslanstvo HNS-a BiH: izaslanik u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Zdenko Ćosić, ministar pravde Federacije BiH Vedran Škobić, ministrica kulture i športa FBiH Sanja Vlaisavljević, glavni tajnik Vijeća ministara BiH Robert Vidović, voditelj Odjela za branitelje HVO-a i Domovinski rat u Glavnom vijeću HNS-a BiH i ministar branitelja u Vladi Županije Zapadnohercegovačke Mladen Begić, predsjednica Vlade Hercegovačko-neretvanske županije Marija Buhač, predsjednik Vlade Županije Zapadnohercegovačke Predrag Čović, ministar za pitanja branitelja u Vladi Hercegovačko-neretvanske županije Đuro Prkačin, zastupnica u Skupštini HNŽ-a Marija Bošković te zastupnici Daniel Babić i Josip Grbavac, gradonačelnica Čapljine Iva Raguž, načelnik Općine Čitluk Marin Radišić, načelnik Općine Ravno Andrija Šimunović, članovi Predsjedništva HNS-a BiH Miro Grabovac-Titan, Josipa Prskalo i Nikola Raguž, tajnik Ministarstva pravde BiH Željko Bogut, tajnik Zastupničkog doma PS BiH Dražen Mustapić, predsjednica Općinskog vijeća Neum Daniela Matić, predsjednica Udruge obitelji poginulih hrvatskih branitelja HVO HB Jasna Zlomislić te predsjednik Udruge nositelja ratnih odličja HVO HB Lazar Martinović.  

Današnje obilježavanje još je jednom potvrdilo kako čuvanje istine o prošlosti ostaje trajna obveza prema žrtvama, njihovim obiteljima i budućim naraštajima, uz poruku da se kultura sjećanja mora odgovorno čuvati i prenositi, priopćeno je iz HNS-a.

Pročitaj članak

Biskup Palić upozorio na “lažne duhovne vođe”

Petar Palić gostovao je u emisiji „Susret“ radiopostaje Radio Mir Međugorje, gdje je govorio o nizu aktualnih tema iz života Crkve – od Susreta hrvatske katoličke mladeži, preko pitanja duhovnog vodstva, pa sve do obilježavanja Blajburške tragedije.

Govoreći o nedavno održanom Susretu hrvatske katoličke mladeži u Požeškoj biskupiji, biskup Palić istaknuo je kako ga je posebno dojmila otvorenost i gostoljubivost domaćina, ali i snažna prisutnost mladih vjernika.

„Zbilja je bilo lijepo. Osjetila se gostoljubivost, otvorenost slavonskog srca. Važno je što ti susreti pokazuju kako mladi ljudi traže smisao, zajedništvo i živu vjeru“, kazao je Palić.

Dodao je kako upravo ovakvi susreti mladima omogućuju susret s Kristom, ali i međusobno povezivanje kroz vjeru i zajedništvo.

„Posebno raduje kod ovih susreta ta otvorenost mladih za molitvu, za sakramente i međusobno zajedništvo. Oni naglašavaju kako im ovi susreti pomažu u jačanju njihova vjerničkog, ali i nacionalnog identiteta, što je danas sve nekako razvodnjeno“, rekao je mostarsko-duvanjski biskup.

U nastavku razgovora osvrnuo se na pitanje duhovnog vodstva, upozorivši na pojavu samozvanih duhovnih autoriteta na društvenim mrežama.

„Duhovni vođa može biti svećenik, redovnik, redovnica, ali i laik duboke vjere i iskustva. No duhovni vođa nikada ne stavlja sebe u središte, nego Boga“, istaknuo je Palić.

Posebno je upozorio na opasnosti površnog i neodgovornog pristupa vjeri u digitalnom prostoru.

„Danas u vremenu društvenih mreža pojedinci s vrlo malo znanja, ali s puno samopouzdanja, mogu okupiti vjernike i početi davati savjete u ime vjere. Potreban je veliki oprez jer duhovno vodstvo nije stvar popularnosti, nego odgovornosti, iskustva i ukorijenjenosti u životu Crkve“, poručio je.

Naglasio je kako istinskog duhovnog vođu trebaju krasiti poniznost, vjernost crkvenom nauku, sposobnost slušanja te strpljivost, jer „duhovni rast ne događa se preko noći“.

Biskup Palić komentirao je i obilježavanje spomendana Blajburška tragedija, osvrnuvši se na promjene u načinu održavanja komemoracije u austrijskom Bleiburgu.

Istaknuo je kako austrijske vlasti nisu zabranile molitvu i sjećanje na žrtve, nego način na koji se komemoracija godinama održavala na Blajburškom polju.

„Dogovoreno je da se komemoracija odvija u župnoj crkvi sv. Petra i Pavla u samom Bleiburgu. Nije osporena potreba za dostojanstvenim spomenom žrtava Bleiburga i križnih puteva, nego je komemoracija lišena ideološke instrumentalizacije“, rekao je Palić.

Podsjetio je kako su tijekom godina austrijske institucije i Katolička crkva u Austriji upozoravale na političke zlouporabe komemoracije, kao i pojavu neprimjerene simbolike.

„Mogli bismo reći da je stvarno tamo bilo dosta provokatora“, zaključio je mostarsko-duvanjski biskup.

Pročitaj članak

VIDEO EU pred usvajanjem zakona zbog kojeg možda više nećemo znati što jedemo?

Dok se u javnosti posljednjih mjeseci mnogo govori o Zakonu o sjemenu, u sjeni se paralelno odvija još jedna velika rasprava koja bi mogla dugoročno promijeniti prehrambeni sustav Europske unije – deregulacija novih genetski modificiranih organizama (NGT). Oba zakonska prijedloga Europska komisija predstavila je još u srpnju 2023. godine, a zajedno određuju što će se uzgajati, prodavati i na kraju naći na tanjurima europskih građana. 

Riječ je o novim tehnikama genetske modifikacije, najčešće temeljenima na tehnologiji CRISPR-Cas, koje se u javnosti predstavljaju kao preciznije, brže i „prirodnije“ od klasičnih GMO metoda. Upravo na toj tvrdnji temelji se i prijedlog novog zakona kojim bi se dio tih organizama praktično izuzeo iz dosadašnjih strogih GMO pravila Europske unije.  

Kritičari upozoravaju kako se, bez obzira na novi naziv i moderniju tehnologiju, i dalje radi o genetski modificiranim organizmima. Iako je uređivanje DNA preciznije nego ranije, tvrde da ishodi nisu potpuno predvidivi te da dugoročni učinci na zdravlje ljudi i okoliš još nisu dovoljno istraženi. Posebno ih zabrinjava što se ovim prijedlogom postupno napušta načelo predostrožnosti, jedno od temeljnih načela europske politike zaštite potrošača, prema kojem proizvođač prije stavljanja proizvoda na tržište mora dokazati njegovu sigurnost.  

Novi zakon uvodi podjelu na dvije kategorije – NGT 1 i NGT 2. Organizmi iz kategorije NGT 1 bili bi gotovo potpuno deregulirani: ne bi se tretirali kao GMO, ne bi morali biti posebno označeni niti bi prolazili punu procjenu rizika. S druge strane, NGT 2 ostao bi pod strožim pravilima, iako blažima od postojećih GMO propisa.  

Protivnici zakona smatraju da je upravo ta podjela politička, a ne znanstvena odluka. Upozoravaju i na snažan utjecaj velikih korporacija i lobističkih skupina koje u novim tehnologijama vide veliko tržište i priliku za dodatnu zaradu.  

Iako se često ističe kako će NGT donijeti biljke otpornije na klimatske promjene, kritičari tvrde da velik broj biljaka koje čekaju odobrenje zapravo nije razvijen radi otpornosti na sušu ili ekstremne vremenske uvjete, nego prvenstveno radi otpornosti na herbicide. To bi, upozoravaju, moglo dovesti do još veće upotrebe pesticida, dodatnog opterećenja okoliša i povećanja ostataka kemikalija u hrani.  

Posebno osjetljivo pitanje odnosi se na pravo potrošača da znaju što jedu. Ako zakon bude usvojen u predloženom obliku, proizvodi iz kategorije NGT 1 neće morati biti posebno označeni, a sustav sljedivosti bit će znatno oslabljen. Kritičari upozoravaju da bi građani time izgubili mogućnost informiranog izbora, jer neće moći jasno razlikovati proizvode dobivene novim genetskim tehnikama od ostalih proizvoda na tržištu.  

Dodatnu zabrinutost izaziva pitanje patenata. Iako je Europski parlament tijekom 2024. godine zauzeo stav protiv patentiranja NGT biljaka, taj je dio, prema tvrdnjama protivnika zakona, u kasnijim pregovorima oslabljen. U konačnom tekstu ostali su tek dobrovoljni kodeksi ponašanja, što bi moglo otvoriti prostor većoj kontroli sjemena kroz patente i dodatnom pritisku na male proizvođače hrane.  

Proces donošenja zakona sada ulazi u završnu fazu. Nakon što je Europska komisija prijedlog predstavila u srpnju 2023., Europski parlament tijekom 2024. definirao je svoju pregovaračku poziciju, dok su države članice krajem 2025. dale političku podršku deregulaciji. Odbor za okoliš, klimu i sigurnost hrane Europskog parlamenta glasao je o prijedlogu početkom 2026., a završno plenarno glasanje očekuje se 18. svibnja 2026. godine.  

Rasprava o ovom zakonu daleko nadilazi pitanje tehnologije. Ona otvara šire dileme o sigurnosti hrane, pravu potrošača na informaciju, ulozi velikih korporacija u poljoprivredi i budućnosti europske proizvodnje hrane. Bez obzira na stavove za ili protiv, jedno je sigurno – odluke koje se danas donose u Bruxellesu dugoročno će utjecati na svakodnevni život svih građana Europe.

Pročitaj članak

HNS i klapa „Sveti Juraj“ predstavili pjesmu koja budi nacionalni ponos

Uoči Svjetskog nogometnog prvenstva koje će se igrati u Kanadi, Meksiku i Sjedinjenim Američkim Državama, klapa Hrvatske ratne mornarice „Sveti Juraj“ predstavila je novu glazbenu numeru i prateći videospot pod nazivom „Tamo gdje je srcu dom“. Pjesma je posvećena hrvatskoj nogometnoj reprezentaciji i njihovom putu na najveću svjetsku nogometnu smotru.

Projekt je nastao uz snažnu podršku Hrvatskog nogometnog saveza Hrvatski nogometni savez, a već pri prvom predstavljanju izazvao je pozitivne reakcije, uključujući i onu izbornika Zlatko Dalić, koji je pohvalio ideju i poruku pjesme.

Kako ističu iz klape, „Tamo gdje je srcu dom“ obilježava i njihovu 25. obljetnicu djelovanja, a ujedno je zamišljena kao glazbena posveta Vatrenima i njihovom sportskom putu koji, kako navode, mladima može poslužiti kao primjer upornosti, zajedništva i vjere u uspjeh.

Voditelj klape Marko Bralić naglasio je kako su ponosni što upravo ovom pjesmom mogu podržati reprezentaciju uoči velikog natjecanja te istaknuo da su kroz projekt željeli prenijeti emociju pripadnosti i ljubavi prema domovini.

Iz HNS-a poručuju kako pjesma na snažan način povezuje sport i emociju domovine, naglašavajući da brojni reprezentativci, iako karijere grade u inozemstvu, i dalje s posebnom snagom nastupaju za Hrvatsku. Predsjednik Saveza Marijan Kustić istaknuo je kako je riječ o projektu koji dodatno motivira igrače, ali i navijače, te stvara pozitivnu atmosferu uoči Svjetskog prvenstva.

Autorski potpis na pjesmi nosi Mario Vestić, poznat po suradnjama s rock sastavom Opća opasnost, dok su za aranžman zaslužni Hrvoje Domazet i Antonio Grkeš.

Videospot je režirao Hrvoje Svalina, a sniman je na nekoliko prepoznatljivih lokacija – stadionu Hrvatski vitezovi u Dugopolju, tvrđavi Klis te ispred Galerije Meštrović. U spotu, uz članove klape, sudjeluju i mladi nogometaši HNK Val, čime se dodatno naglašava povezanost sadašnjih uspjeha reprezentacije s budućim generacijama.

Pjesma tako spaja sportsku priču, domoljubne motive i glazbenu emociju, s ciljem da postane dodatni vjetar u leđa Vatrenima na putu prema novim velikim izazovima.

Pročitaj članak