Teška prometna nesreća koja se 26. siječnja dogodila na Radničkoj cesti u Zagrebu završila je kobno za 17-godišnju srednjoškolku Doru Lukić. Nesreća se dogodila oko 17.20 sati kada je Dora prelazila obilježeni pješački prijelaz na crveno svjetlo, a na nju je naletio osobni automobil marke Volkswagen zagrebačkih registarskih oznaka kojim je upravljala 50-godišnja žena, piše 24sata.hr.
Unatoč naporima liječnika, Dora je nakon 48 sati borbe za život preminula u KBC-u Rebro. Vijest o smrti mlade djevojke potresla je javnost, ali i otvorila prostor za priču o nesebičnosti, hrabrosti i nadi koja se rađa iz nezamislive boli.
Dorini roditelji, otac Daniel i majka Ines, donijeli su tešku, ali plemenitu odluku – darovati organe svoje kćeri. Tom su odlukom spasili pet života, u Hrvatskoj i drugim europskim zemljama.
„Znao sam da bi ona to željela. Ona ne bi ni razmišljala, njoj je samo bilo važno pomagati svima – ljudima, životinjama… Tako da bi milijun posto željela donirati organe. Takva je bila, ponos naš“, rekao je otac Daniel za 24sata.
U emotivnoj ispovijesti istaknuo je kako mu je bilo važno da dio njegove kćeri nastavi živjeti. „Htio sam da barem dio nje živi negdje, u nekome. Ona je bila stvorena za pomaganje. Srce joj sad kuca negdje drugdje. Sad je petero ljudi dobilo priliku za život, a negdje tamo kuca srce naše voljene Dore“, kazao je kroz suze.
Dora je, prema riječima obitelji, bila dijete za poželjeti – izvrsna učenica, bez ikakvih problema u školi ili izvan nje, omiljena među prijateljima i profesorima. Školovala se za medicinsku sestru jer je, kako ističe otac, oduvijek željela pomagati bolesnima.
„Sve su moje kćeri moj ponos, ali Dora je bila posebna po toj svojoj empatiji. Jednom smo čak jurili na Veterinarski fakultet kako bi naš kućni kunić primao infuzije, pokušavali smo ga spasiti. Nisu uspjeli, ali to pokazuje kakva je ona bila“, prisjeća se otac.
U tragediji koja je prerano ugasila jedan mladi život, Dorina obitelj ostavila je snažnu poruku humanosti. Njihova odluka da u najtežem trenutku misle na druge učinila je da Dorino srce, simbolično i doslovno, nastavi kucati – kao trajni znak dobrote koju je nosila u sebi.
Preseljenje iz stare u novoizgrađenu bolnicu u Trebinju trebalo bi započeti krajem veljače, nakon što budu riješene sve administrativne procedure i pribavljene potrebne dozvole za rad. Potvrdio je to za Nezavisne novine ravnatelj Bolnice Trebinje Nedeljko Lambeta, istaknuvši kako je većina dokumentacije pri samom kraju.
Prema njegovim riječima, u narednih deset dana očekuje se dobivanje upotrebne dozvole za medicinsku opremu, dok je u tijeku i zakonski obvezna verifikacija svih medicinskih mjernih instrumenata u bolnici, što bi trebalo biti završeno u sljedećih sedam do osam dana.
„Nakon toga Ministarstvo zdravlja izlazi na teren, provjerava svu medicinsku opremu, protokole za pacijente i zaposlenike te ispunjenost kadrovskih uvjeta, kako bi nam izdali dozvolu za rad. Ako sve bude teklo prema planu, krajem mjeseca krećemo s preseljenjem“, naglasio je Lambeta.
Nove službe i povijesni iskorak za Hercegovinu
Nova bolnica donosi četiri potpuno nove službe i odjeljenja, među kojima se posebno ističe angio-sala, prva takve vrste u Hercegovini. Do sada su pacijenti kojima je bila potrebna ovakva vrsta zahvata morali putovati u Foču, Bijeljinu ili Banju Luku.
Uz angio-salu, u bolnici će djelovati i pacemaker centar, baromedicina s prvom barokomorom u ovoj regiji, ponovno se uspostavlja odjeljenje fizijatrije koje je prije desetak godina ukinuto, a broj operacijskih sala povećan je s dosadašnje dvije na čak šest.
„Razvijamo i komercijalni program, a planiramo kroz dijagnostiku, onkologiju, urologiju, oftalmologiju i ortopediju privući pacijente i izvan Trebinja“, dodao je Lambeta.
Dovoljno liječnika i jačanje stručne suradnje
Ravnatelj ističe kako bolnica trenutno ne oskudijeva medicinskim kadrom. U ustanovi je zaposleno više od 110 liječnika, dok je oko 70 na specijalizaciji. Tijekom ove godine planira se angažman dodatnih desetak liječnika, bilo kroz nove specijalizacije ili dolaskom već formiranih specijalista.
Posebno je naglašena suradnja s liječnicima iz Srbije, koji će povremeno sudjelovati u edukaciji domaćeg kadra i izvođenju najsloženijih operativnih zahvata, zahvaljujući angažmanu akademika profesora Predraga Peška.
Dodatni iskorak ostvaren je 29. siječnja potpisivanjem ugovora o unapređenju suradnje između Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske i Bolnice Trebinje. Suradnja predviđa stalnu edukaciju liječnika i brzu razmjenu stručnjaka, s ciljem podizanja razine zdravstvene skrbi u Hercegovini.
„Suradnja s UKC RS i ranije je bila dobra, a sada smo je podigli na višu razinu. U roku od 24 sata možemo organizirati edukaciju ili dolazak specijalista po potrebi“, istaknuo je Lambeta.
Moderna bolnica za cijelu regiju
Novoizgrađena bolnica u Trebinju, koja nosi naziv „Sveti arhiđakon Stefan – 9. januar“, svečano je otvorena 5. siječnja. U objektu će biti smješteno više od 20 službi i odjela s ukupno 223 kreveta, a opremljena je medicinskom opremom koja zadovoljava visoke standarde suvremene medicine i posljednja tehnološka dostignuća.
Najavljeno je više od 20 novih medicinskih usluga u odnosu na dosadašnje stanje, čime bi stanovnici Hercegovine ubuduće trebali imati kvalitetniju i dostupniju zdravstvenu zaštitu, bez potrebe odlaska u udaljene kliničke centre.
Njemačka trgovačka kompanija Lidl intenzivno se priprema za ulazak na tržište Bosne i Hercegovine, a lista gradova u kojima planira otvoriti svoje prodavnice sve je duža. Prema informacijama do kojih je došao BiznisInfo.ba, Lidl je već prisutan ili se nalazi u različitim fazama realizacije projekata u sljedećim gradovima: Kakanj, Zvornik, Gradiška, Bihać, Livno, Istočno Sarajevo, Banja Luka, Gračanica, Mostar, Trebinje, Bijeljina, Doboj, Zenica, Brčko, Modriča, Laktaši, Travnik, Sarajevo, Čapljina, Tešanj, Kiseljak, Čitluk, Živinice i Prnjavor. Nezvanično se spominje i Široki Brijeg i Sanski Most, ali te lokacije još nisu službeno potvrđene, piše Biznisinfo.ba.
Izbor gradova u velikoj mjeri prati potrošački potencijal i kupovnu moć stanovništva, ali i dostupnost adekvatnog zemljišta. Iako je Zapadna Hercegovina poznata po visokoj platežnoj moći, trenutno je relativno slabo pokrivena, što upućuje na moguće dodatno širenje Lidla u ovom dijelu zemlje. Slična situacija je i u Krajini, gdje je broj Lidlovih lokacija još uvijek manji, no gradovi poput Sanskog Mosta i Cazina vrlo vjerojatno će biti uključeni u buduće planove nakon rješavanja imovinsko-pravnih i prostorno-tehničkih izazova.
Zanimljivo je da Tuzla, kao jedan od najvećih gradova u BiH, još uvijek nema Lidl gradilište. Razlog tome nije nedostatak interesa kompanije, već poteškoće u pronalasku adekvatne parcele. Istočna Hercegovina također je slabije zastupljena zbog manjeg broja stanovnika i niže kupovne moći, uz izuzetak Trebinja, gdje se već gradi Lidl prodavnica.
Kada se očekuje otvaranje?
Prema iskustvu Lidla u drugim zemljama regije, objava oglasa za zapošljavanje radnika u marketima znak je da se otvaranje približava. Takvi oglasi u BiH očekuju se na proljeće, nakon čega obično slijedi period od oko šest mjeseci do početka rada. To znači da bi prve Lidl prodavnice u Bosni i Hercegovini mogle biti otvorene krajem ove ili početkom naredne godine.
U vremenu kada se sve češće pod krinkom „umjetničke slobode“ vrijeđaju temeljne vjerske i moralne vrijednosti, Župa Uzašašća Gospodinova iz Novog Travnika pokazala je kako izgleda odgovorno, hrabro i pastirski vođeno zajedništvo. Ova župa ovih je dana postala glas savjesti, jasno i bez zadrške upozorivši na film „Svadba“, koji se prikazuje u Novom Travniku, a koji, kako navode, na vulgaran i bogohulan način vrijeđa kršćanske vrijednosti, piše Viteski.ba.
U službenoj objavi na društvenim mrežama, župa izražava duboku zabrinutost zbog sadržaja filma, ističući da se u njemu „na tužan, ružan i jadan način vrijeđaju najveće i najvažnije vrijednosti kršćanstva“, uz neprimjereno i bogohulno spominjanje Boga i istina spasenja. Posebno je naglašeno kako se takav sadržaj pokušava predstaviti kao bezazlena „romantična komedija“, dok u svojoj srži nosi poruku koja vrijeđa osjećaje vjernika.
Iz župe pritom jasno poručuju da sloboda umjetničkog izražavanja ne smije biti izgovor za vrijeđanje tuđih svetinja. „Sloboda koja vrijeđa tuđe temeljne vjerske istine nije sloboda, nego neodgovornost“, stoji u priopćenju koje je izazvalo snažan odjek u javnosti. Upravo tom rečenicom župa je sažela stav mnogih vjernika koji smatraju da granice slobode postoje ondje gdje započinje ponižavanje vjere, dostojanstva i identiteta drugoga.
Posebno potresno odjekuje dio objave u kojem se navodi da su pojedini vjernici film gledali u drugim gradovima kako „ne bi bili viđeni u svom gradu“. Umjesto osude, iz župe dolazi evanđeoski odgovor – molitva. „Ne preostaje mi ništa drugo nego moliti za njih“, poručuju, pokazujući pastirsku brigu, ali i jasnoću stava.
Kao konkretan odgovor, Župa Uzašašća Gospodinova pozvala je vjernike na bojkot filma 11. veljače, na spomendan Gospe Lurdske i Svjetski dan bolesnika. Nakon svete mise u 16 sati bit će izložen Presveti Oltarski Sakrament, a crkva će ostati otvorena do ponoći za molitvu. Ta molitva nije usmjerena protiv nekoga, nego – kako ističu – „za sve umjetnike, glumce, redatelje i sve druge koji na ovaj i sličan način vrijeđaju vjerske slobode bilo koje religije, vjere ili osobe“.
Ovakav potez pokazuje da ova župa ne bira put buke, vrijeđanja i sukoba, nego put jasnog stava, molitve i svjedočenja vjere. Upravo zato Župa Uzašašća Gospodinova iz Novog Travnika može i treba biti uzor drugima – primjer kako se u današnjem svijetu, mirno ali odlučno, brane svetinje, istina i kršćansko dostojanstvo.
Pretprodaja ulaznica za prvi susret nokaut faze Play-Offa UEFA Konferencijske lige između HŠK Zrinjski Mostar i engleskog Crystal Palace FC započinje danas, u ponedjeljak, 9. veljače. Utakmica je na rasporedu u četvrtak, 19. veljače, s početkom u 18:45 sati, a igrat će se na Stadionu HŠK Zrinjski u Mostaru.
Pretprodaja je namijenjena vlasnicima sezonskih ulaznica i članovima kluba te će se odvijati prema utvrđenom rasporedu. U ponedjeljak, 9. veljače, ulaznice će biti dostupne od 10:00 do 13:00 sati te od 16:00 do 19:00 sati. U utorak i srijedu, 10. i 11. veljače, prodaja će se odvijati od 9:00 do 12:00 sati te od 16:00 do 18:00 sati.
Pretprodaja će se provoditi isključivo na Ticket Pointu kod sjevernog ulaza Stadiona HŠK Zrinjski. Pravo prvokupa moguće je ostvariti samo uz fizičko predočenje važeće sezonske i/ili članske iskaznice. Članovi kluba tijekom pretprodaje imaju pravo prvokupa uz popust, dok vlasnici sezonskih ulaznica ostvaruju isključivo pravo prvokupa.
Cijene ulaznica za tribinu zapad dolje iznose 40 KM, dok članovi u pretprodaji ostvaruju povlaštenu cijenu od 30 KM. Ulaznice za tribinu zapad gore prodaju se po cijeni od 30 KM, odnosno 20 KM za članove tijekom pretprodaje. Članski popust moguće je ostvariti isključivo u razdoblju pretprodaje, od 9. do 11. veljače, uz obvezno predočenje članske iskaznice.
Tijekom pretprodaje svaki član i/ili vlasnik sezonske ulaznice može kupiti najviše jednu ulaznicu. Osobe koje posjeduju i sezonsku i člansku iskaznicu imaju pravo kupnje dviju ulaznica, pri čemu samo jedna može biti kupljena po povlaštenoj, članskoj cijeni.
Pravo na članski popust imaju svi članovi koji su se učlanili ili produžili članstvo najkasnije do nedjelje, 8. veljače, do 23:59 sati. U slučaju da član još nije preuzeo ili dobio člansku iskaznicu, kupnju može obaviti uz fizičko predočenje osobne iskaznice.
Slobodna prodaja ulaznica započinje u četvrtak, 12. veljače, u Fan Shopu Zrinjski. Tijekom slobodne prodaje bit će moguće kupiti najviše pet ulaznica po osobi, a članski popust u toj fazi prodaje neće biti moguće ostvariti.
Dolazak renomiranog engleskog kluba Crystal Palace FC u Mostar izaziva veliko zanimanje navijača, a očekuje se da će stadion biti ispunjen do posljednjeg mjesta u jednom od najvažnijih europskih susreta u povijesti HŠK Zrinjski.
Centar za gospodarenje otpadom Babina gora, jedan od najvećih infrastrukturnih projekata u Karlovačkoj županiji i šire u ovom dijelu Europe, ušao je u završnu fazu realizacije. Riječ je o jedinstvenom projektu čija je izgradnja od posebnog značaja za unapređenje sustava gospodarenja otpadom, a glavni izvođač radova je širokobriješka tvrtka Hering, piše ABCportal.info.
Na nedavnoj tiskovnoj konferenciji u Karlovcu direktorica tvrtke KODOS d.o.o. Marija Tufeković istaknula je važnost ishođenja okolišne dozvole za projekt. Kako je naglasila, riječ je o ključnom dokumentu koji osigurava sveobuhvatnu zaštitu zraka, vode i tla te predstavlja preduvjet za sljedeću fazu — puštanje Centra u probni rad. Probni rad planiran je za veljaču 2026. godine, nakon čega slijedi tehnički pregled, izdavanje uporabne dozvole i početak rada Centra u punom opsegu.
Prema dostupnim informacijama, sve aktivnosti na projektu nalaze se u visokoj fazi izvršenosti, a radovi napreduju prema planiranoj dinamici. Već u prosincu 2025. godine isporučena je mobilna oprema, uključujući radne strojeve, tegljače i poluprikolice, koji će biti korišteni u svakodnevnom radu Centra.
Direktorica Tufeković osvrnula se i na financijski aspekt projekta, istaknuvši kako ukupna vrijednost investicije iznosi 80.050.725,59 eura. Ukupni prihvatljivi troškovi druge faze projekta, koja obuhvaća aktivnosti nakon 1. siječnja 2024., procijenjeni su na 45.861.234,43 eura, pri čemu Europska unija sudjeluje s 29.980.789,85 eura. Trenutačna financijska realizacija projekta dosegnula je približno 80 posto.
Planirani dovršetak izgradnje Centra predviđen je za kolovoz 2026. godine, što je u skladu s utvrđenim rokovima i planom provedbe projekta. Završetkom ovog kompleksnog zahvata Karlovačka županija trebala bi dobiti suvremen sustav gospodarenja otpadom koji će doprinijeti zaštiti okoliša i učinkovitijem upravljanju resursima.
Povijesni događaj za sve katolike i štovatelje svetog Franje Asiškog: oko 350.000 ljudi prijavilo se za hodočašće povodom prvog javnog izlaganja tijela omiljenog svetca, prenosi Bitno.net.
Od 22. veljače do 22. ožujka, Donja bazilika svetog Franje u Asizu otvorit će svoja vrata vjernicima iz cijeloga svijeta koji dolaze moliti pred tijelom čovjeka koji je trajno obilježio život Crkve i mnogih vjernika. Tijelo svetog Franje bit će po prvi put preneseno s mjesta počivanja u podzemnoj kapeli i postavljeno ispred papinskog oltara u Donjoj bazilici, omogućujući mjesec dana štovanja i molitve pred relikvijama asiškog sveca.
Ovo štovanje događa se u okviru posebne jubilarne godine koju je papa Lav XIV. posvetio svetom Franji u povodu 800. obljetnice njegove smrti. Godina će trajati do 10. siječnja 2027., a vjernici pod određenim uvjetima moći će ostvariti potpuni oprost.
Nakon smrti 1226. godine, sv. Franjo je pokopan ispod glavnog oltara Donje bazilike, na teško dostupnom mjestu kako bi se spriječili pokušaji krađe njegovih posmrtnih ostataka. Njegovo tijelo ostalo je skriveno stoljećima, sve dok nije otkriveno u noći s 12. na 13. prosinca 1818. Nakon službenog pregleda grobnice 1819. godine, potvrđen je identitet njegovih posmrtnih ostataka.
Prije samog javnog izlaganja tijela, u subotu, 21. veljače u 16 sati, u Donjoj bazilici održat će se sveta misa rezervirana isključivo za franjevačke fratre. Posmrtni ostaci svetog Franje zatim će u procesiji biti preneseni u središte bazilike, gdje će vjernici imati priliku osobno se pomoliti pred relikvijama svetca.
Ovaj događaj predstavlja jedinstvenu priliku za sve štovatelje svetog Franje Asiškog da osobno dožive prisutnost jednog od najomiljenijih svetaca Katoličke crkve i obnove svoju vjeru u duhu franjevačkog poslanja.
U Mostaru je zabilježen još jedan slučaj govora mržnje ispisanog na javnoj površini. U ulici Ose Grebe nepoznati počinitelj ispisao je poruku “Smrt Hrvatima”, i to dvaput – crnim i žutim sprejem. Fotografiju spornog grafita objavio je portal Bljesak.info, a slučaj je izazvao zabrinutost javnosti.
Iz Grada Mostara najoštrije su osudili ispisivanje grafita koji sadrže govor mržnje, uvredljive poruke i simbole kojima se vrijeđaju pojedinci ili skupine građana te narušavaju javni red, mir i suživot u gradu. U službenom priopćenju naglašeno je kako su takvi sadržaji neprihvatljivi i u potpunosti suprotni vrijednostima koje Grad Mostar zagovara, a koje se temelje na međusobnom poštovanju, toleranciji i zakonitom ponašanju u javnom prostoru.
Najavljeno je kako će Odjel za gospodarstvo, komunalne i inspekcijske poslove, putem Javnog poduzeća Komunalno d.o.o. Mostar, poduzeti potrebne mjere za uklanjanje ovog, ali i svih drugih grafita s uvredljivim, diskriminirajućim ili neprimjerenim porukama, bez obzira na to koga vrijeđaju.
“Grad Mostar ostaje opredijeljen za dosljednu primjenu zakona te će, u suradnji s nadležnim institucijama, nastaviti djelovati na sprečavanju ovakvih pojava i sankcioniranju odgovornih u skladu s važećim propisima”, poručeno je iz Gradske uprave.
Građani su pozvani da svaku pojavu govora mržnje ili sličnog neprimjerenog sadržaja prijave nadležnim službama kako bi se moglo pravodobno reagirati.
Bivši predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik ponovno je u subotu, po povratku iz Sjedinjenih Američkih Država, izazvao političke reakcije izjavama o mogućoj secesiji tog entiteta, tvrdeći pritom kako je tijekom boravka u Washingtonu dobio potporu za politiku koju zastupa, piše Fena.
Dodik je u SAD-u boravio zajedno s članicom Predsjedništva BiH Željkom Cvijanović te vršiteljicom dužnosti predsjednice Republike Srpske Anom Trišić Babić. Troje dužnosnika sudjelovalo je na tradicionalnom molitvenom doručku na kojem je govorio američki predsjednik Donald Trump, a tijekom posjeta fotografirali su se s pojedinim američkim dužnosnicima, među kojima i s ministrom obrane Peteom Hegsethom. Njihov odlazak bio je moguć nakon što im je američka administracija ukinula dugogodišnje sankcije.
Po dolasku u Banju Luku Dodik je novinarima kazao kako je boravak u Washingtonu dokaz da je Republika Srpska “probila izolaciju i blokade”. Naveo je kako su se on, Cvijanović i Trišić Babić susreli s 14 kongresnika i dvojicom senatora te održali, kako je rekao, “javne i tajne sastanke”, uključujući i neke u Bijeloj kući. Tvrdi da je pritom naišao na razumijevanje za svoje stavove, među kojima je i ocjena da u BiH “muslimani ugrožavaju kršćane”.
“Nismo odustali od naših osnovnih ciljeva. Rekli smo im da je Daytonski sporazum srušen”, izjavio je Dodik, dodajući kako je Srbima Bosna i Hercegovina “neprihvatljiva” te da će od Srbije, kao potpisnice Daytonskog sporazuma, tražiti potporu za takvo stajalište. Istodobno je najavio potporu Hrvatima u nastojanju da zaštite svoja prava kao konstitutivnog naroda, dok je Bošnjacima poručio kako je raspad BiH neminovan. U istom je kontekstu iznio i procjenu da bi se Europska unija mogla raspasti u roku od godinu dana.
“Razići ćemo se na miran način”, rekao je Dodik, potvrdivši da ne odustaje od secesionističke politike. Naznačio je kako već ima određene planove koje zasad ne želi iznositi te ustvrdio da globalne promjene stvaraju “povoljne okolnosti za RS”.
S druge strane, američka administracija potvrdila je tek jedan službeni sastanak tijekom posjeta — susret Željke Cvijanović s Christopherom Landauom, zamjenikom državnog tajnika Marca Rubija. Iz State Departmenta priopćeno je kako je tom prilikom potvrđen interes SAD-a za proširenje ekonomske suradnje s Bosnom i Hercegovinom, uz naglasak da je dovršetak plinovoda Južna interkonekcija strateški energetski prioritet.
Ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković ocijenio je kako je upravo službeno priopćenje američke strane jedini relevantan pokazatelj rezultata posjeta. “Nikakvih govora o secesiji, iako su najavljivali da će o tome razgovarati. Očito se te teme nisu našle na stolu s ozbiljnim sugovornicima”, kazao je Konaković za agenciju Fena, dodajući kako je susret Cvijanović s američkim dužnosnikom ipak bio pozitivan korak za Bosnu i Hercegovinu.
Dodikove izjave ponovno su tako otvorile političke prijepore u zemlji, dok različita tumačenja rezultata posjeta Washingtonu pokazuju koliko su duboke podjele oko budućeg ustroja i političkog smjera Bosne i Hercegovine.
Iako se kalendarski približavamo kraju zime, atmosferska zbivanja iznad Arktika upućuju na vrlo zanimljiv nastavak veljače. Kako navodi specijalizirana meteorološka stranica Severe Weather, najnoviji prognostički podaci ukazuju na mogućnost snažnog stratosferskog zagrijavanja sredinom mjeseca – događaja koji može destabilizirati polarni vrtlog i poremetiti cirkulaciju zraka diljem sjeverne hemisfere.
Riječ je o visokoenergetskom procesu koji se događa u višim slojevima atmosfere, a koji u uobičajenim okolnostima često dovodi do prodora hladnog arktičkog zraka prema nižim geografskim širinama. Međutim, aktualna situacija pokazuje se složenijom jer atmosfera ulazi u fazu interferencije koja dodatno otežava kasnozimske prognoze, ne samo za Sjedinjene Američke Države i Kanadu, nego i za Europu.
Naime, silazni utjecaj stratosferskog zagrijavanja susrest će se s otporom u nižim slojevima atmosfere, gdje dolazi do sudara s Madden–Julianovom oscilacijom (MJO), snažnim tropskim atmosferskim valom. Ta interakcija privremeno će oslabiti vezu između stratosfere i prizemnih slojeva, osobito nad sjevernom Amerikom, što može dovesti do razdoblja iznadprosječnih temperatura, unatoč raspadu polarnog vrtloga u višim slojevima.
Ipak, takva atmosferska „blokada“ neće trajati dugo. Prognoze upućuju da bi se veza između viših i nižih slojeva atmosfere mogla ponovno uspostaviti u posljednjoj trećini veljače i početkom ožujka, čime se otvara mogućnost za nove prodore hladnog zraka prema jugu.
Kada je riječ o Europi, najhladnija zračna masa u početnoj fazi zadržavat će se nad sjeveroistočnim dijelovima kontinenta. Istodobno snažno polje niskog tlaka nad sjevernim Atlantikom u više navrata sprječava njezino širenje prema središnjoj i zapadnoj Europi. Kako se stratosfersko zagrijavanje bude razvijalo, hladan zrak sa sjeveroistoka mogao bi dobiti dodatni poticaj i pokušati prodrijeti prema sjeverozapadu, zahvaćajući Veliku Britaniju, Irsku te dijelove zapadne i sjeverne Europe. Upravo u tom razdoblju prognoze postaju izrazito osjetljive na i najmanje promjene u atmosferskoj cirkulaciji.
Iako ovakvi procesi stvaraju povoljne uvjete za zimske prodore, konačan ishod za zapadnu Europu neće ovisiti samo o polarnom vrtlogu, nego i o rasporedu tlaka zraka nad Atlantikom. Ako atlantske ciklone oslabe ili se pomaknu zapadnije, hladan zrak mogao bi lakše prodrijeti prema zapadu kontinenta. U suprotnom, zapadna Europa mogla bi ostati pod blažim atlantskim utjecajem.
Prema prognozi Federalnog hidrometeorološkog zavoda, do 15. veljače u Bosni se očekuju temperature zraka između dva i pet stupnjeva, dok bi u Hercegovini mogle dosezati do osam stupnjeva. Maksimalne dnevne temperature u Hercegovini pritom bi se mogle popeti i do 15 stupnjeva.
U razdoblju od 16. veljače do kraja prognoznog razdoblja minimalne temperature u Bosni kretat će se između minus tri i jedan stupanj, a u Hercegovini između dva i sedam stupnjeva. Maksimalne dnevne temperature u Bosni dosezat će do šest stupnjeva, dok će u Hercegovini ići do deset stupnjeva.
Sveukupno gledano, završetak veljače mogao bi donijeti dinamične vremenske prilike, a razvoj stratosferskog zagrijavanja i stanje nad Atlantikom ostaju ključni čimbenici koji će odlučiti hoće li zima ponovno pokazati zube ili će prevladati blaži vremenski uvjeti.
U najnovijoj emisji Agape, dr. sc. fra Mario Knezović otvara niz pitanja koja se tiču društvenih vrijednosti, kulturne politike i odnosa prema obitelji, vjeri i identitetu. Polazeći od aktualnih događaja i kulturnih rasprava, upozorava na, kako navodi, zabrinjavajuće trendove koji se sve češće predstavljaju kao društvena norma.
Fra Mario se pita vodi li se javnim politikama svojevrsna borba protiv rađanja djece i obitelji, te kakve poruke društvu šalju odluke vlasti kada je riječ o financiranju kulturnih sadržaja. Ističe kako dio javnosti smatra problematičnim da se istodobno vode polemike oko glazbenika i slobode izražavanja, dok se podupiru projekti koji, prema njegovu mišljenju, ne doprinose ugledu domovine.
Posebno se osvrnuo na film „Svadba“, koji ocjenjuje kao sadržaj koji pod krinkom humora šalje pogrešne poruke. U komentaru navodi da film, prema njegovu viđenju, etiketira određene skupine, osobito Hrvate iz Hercegovine, te daje iskrivljenu sliku službenika Crkve – kako Katoličke tako i Pravoslavne. Uz to upozorava da film sadrži neprimjeren rječnik i scene koje smatra neprimjerenima za mlađu publiku, te postavlja pitanje kriterija po kojima se takvi sadržaji nude gledateljima.
Emisija završava duhovnim podsjetnikom na jubilejsku godinu obilježavanja 800 godina od preminuća sv. Franje Asiškoga, naglašavajući važnost duhovne obnove i sakramentalnog života. Vjernike podsjeća da se potpuni oprost može zadobiti ispunjavanjem uobičajenih uvjeta koje propisuje Crkva: sakramentalnom ispovijedi, sudjelovanjem na svetoj misi i pričesti, molitvom na nakanu Svetoga Oca te iskrenim nastojanjem da se živi u duhu obraćenja i milosrđa.
U subotu je u mjestu Dužice kod Širokog Brijega ispisana priča koja nadilazi vrijeme i svakodnevicu – Anđelko i Iva Kvesić proslavili su impresivnih 70 godina zajedničkog bračnog života, jednu od najrjeđih i najljepših obljetnica koju život može darovati, piše Jabuka.tv.
Njihova ljubavna priča započela je davne 1956. godine, u vremenu skromnosti, rada i čvrstih obiteljskih vrijednosti. Sudbonosno „da“ izrekli su 7. veljače 1956. godine u Kočerinu, a od toga dana pa sve do danas, punih sedam desetljeća, koračaju zajedno – kroz radosti i izazove, uspone i kušnje koje nosi život.
Platinasti pir Anđelko i Iva proslavili su okruženi onima koji su najveće bogatstvo njihova života – svojom obitelji. Četvero djece, koji su im oduvijek bili oslonac i ponos, zatim 12 unučadi i čak 14 praunučadi, okupili su se kako bi zajedno zahvalili na ljubavi, strpljenju i žrtvi koje su ovaj bračni par utkali u svaku generaciju.
Posebnu ljepotu ovom jubileju daje činjenica da su Anđelko i Iva, unatoč dubokoj starosti, i dalje iznimno vitalni, vedra duha i bistre pameti. Njihovi osmijesi, mirnoća i toplina svjedoče da istinska ljubav ne stari, nego s godinama dobiva na dubini i snazi.
U vremenu brzih promjena i kratkotrajnih odnosa, životna priča Anđelka i Ive Kvesić snažan je podsjetnik na vrijednost vjernosti, zajedništva i obitelji. Njihovih 70 zajedničkih godina je i nadahnuće svima koji vjeruju da se prava ljubav gradi – dan po dan, cijeli život.
Živimo u vremenu brzih pogleda i još bržih sudova. Dovoljna je jedna fotografija, jedna rečenica, jedan prolazak ulicom da nekoga smjestimo u ladicu. A istina je gotovo uvijek složenija.
Nije svaki beskućnik alkoholičar. Iza poderane jakne i umornog pogleda često stoji priča o gubitku, bolesti, ratu, pogrešnoj odluci ili jednostavno – lošoj sreći. Isto tako, nije svaki „savršen“ par s naslovnica sretan. Neki osmijesi služe samo da prikriju šutnju, udaljenost i bol koju kamera ne vidi.
Netko je odustao ne zato što nije htio, nego zato što više nije imao snage. Borbe koje ljudi vode često su tihe, nevidljive i iscrpljujuće. A mi ih olako proglasimo slabima.
Ljudi se razilaze iz tisuću razloga, baš kao što su se iz tisuću razloga i spojili. Ne postoje univerzalne ljubavne formule ni isti putovi za sve. I nije istina da svi koji nemaju djecu to ne žele. Neki bi dali sve da ih imaju, ali život im tu želju nije ispunio.
Osoba koju nazivate debelom ili mršavom možda vodi bitku s teškom bolešću. Osmijeh od uha do uha ponekad skriva duboku tugu, a onaj koji „ima sve“ nerijetko nema ono najvažnije – mir u sebi.
Problem je što prečesto sudimo po onome što je vidljivo očima, a zaboravljamo da se najvažnije stvari vide samo srcem. Čovjek može savršeno prikriti rane, sakriti bol, bolest, slomljeno srce. Može izgledati snažno dok se iznutra raspada.
Zato bi malo više šutnje, razumijevanja i suosjećanja promijenilo svijet više nego tisuću glasnih mišljenja. Ne znamo tuđe borbe. A dok ih ne znamo – najmanje što možemo učiniti jest ne suditi.
Jer nikad ne znamo koliku težinu netko nosi, i koliko mu je snage trebalo da tog dana uopće ustane i nastavi dalje.
Hrvatski biskupi dali su pozitivno mišljenje za pokretanje postupka beatifikacije i kanonizacije vlč. Martina Bubnja te još petnaest svećenika i pet vjernika laika koji su u teškim povijesnim okolnostima podnijeli mučeništvo kao svjedoci vjere i žrtve komunističkog režima, izvijestila je Riječka nadbiskupija.
Riječ je o skupini kandidata čije mučeništvo potvrđuju brojni povijesni izvori i svjedočanstva, a snažno je prisutno u zajednicama iz kojih su potekli ili u kojima su djelovali. Kauzu Riječke nadbiskupije čini šesnaest svećenika — među njima i jedan franjevac iz Provincije svetih Ćirila i Metoda — te pet laika, tri muškarca i dvije žene. Postulatura za kauze svetih Riječke nadbiskupije ističe kako su oni, unatoč političkim i ideološkim pritiscima, ostali vjerni evanđelju te pomagali svima, često riskirajući vlastite živote kako bi zaštitili druge.
Rijeka je u razdoblju prije i tijekom Drugoga svjetskog rata bila multikulturno središte obilježeno procesima mađarizacije, talijanizacije i germanizacije. Upravo u takvom složenom društvenom kontekstu ovi su svećenici i laici stavljali u središte dostojanstvo čovjeka, odbijajući ideološke podjele i svjedočeći vjeru djelima solidarnosti i služenja.
Nositelj kauze je sluga Božji Martin Bubanj, koji je kao generalni vikar bio najviši crkveni predstavnik među kandidatima. Njegovo svjedočanstvo, kao i svjedočanstvo ostalih riječkih mučenika, nadilazi povijesni trenutak u kojem su živjeli. Pokretanje postupka snažno je povezano s obilježavanjem stote obljetnice Riječke biskupije, koja se, prema riječima nadbiskupa Mate Uzinića, ne promatra samo kao sjećanje na prošlost, nego kao potvrda zajedništva mjesne Crkve u vjeri, nadi i ljubavi te povezanosti s općom Crkvom i papom.
Svjedočanstvo slugu Božjih promatra se kao znak nade Crkve koja poznaje povijesne lomove, progonstva i podjele, ali je u tim iskustvima posvjedočila da je ništa ne može rastaviti od Kristove ljubavi. Zato se jubilej ne tumači tek kao povijesni podatak, nego kao svjedočanstvo Božje vjernosti i nade koja traje unatoč svim razlozima za beznađe.
Kandidati obuhvaćeni ovom kauzom svojim su služenjem, žrtvom, oprostom i ljubavlju prema bližnjima — neovisno o nacionalnosti, jeziku ili društvenom položaju — duboko obilježili identitet riječke Crkve. Njihovo svjedočanstvo trajno je utkano u njezino pamćenje, a proces beatifikacije vidi se i kao doprinos pomirenju i pročišćenju povijesnog pamćenja.
Postulatura ističe kako je cilj kauze potaknuti suočavanje s nepomirenim povijesnim sjećanjima te gradnju mostova među zajednicama i generacijama u vremenu snažnih ideoloških podjela. Svjedočanstvo riječkih mučenika stoga nije zatvoreno u prošlost, nego usmjereno budućnosti utemeljenoj na istini, pravednosti i miru, kao poziv na dijalog, solidarnost i prepoznavanje dostojanstva svakog čovjeka.
Pokretanje kauze, kao i obilježavanje jubileja Riječke biskupije, tako se promatra ne kao slavlje prošlosti, nego kao poziv na obraćenje, pomirenje i novi početak — nadahnut svjedočanstvom onih koji su vjernost Kristu potvrdili vlastitim životom i smrću.
Danas, 7. veljače, prigodnim molitvenim programom obilježena je 81. obljetnica partizanskog ubojstva 66 hercegovačkih franjevaca, od kojih su sada njih 50 sluge Božje. Godine 1945. dogodio se neviđeni zločin u Hercegovini kada su partizani bez ikakvog suda ubili 12-oricu franjevaca koje su pronašli u samostanu na Širokom Brijegu. Iz zbornice su ih jednog po jednog vodili do ratnog skloništa gdje su ih ubili a potom i zapalili. Samo za nekoliko dana, koliko je partizanima trebalo da pregaze Široki Brijeg, napravili su 330 što većih i manjih stratišta i grobišta. Bio je to uvod za ubojstvo mnogih drugih nevinih franjevaca u Mostaru, Čitluku, Ljubuškom i drugim mjestima. Dvojica fratara od njih 66 ubijeni su prije 1945., a ostala 64-orica ubijeni su od siječnja pa do kolovoza 1945. Za vrijeme Drugoga svj. rata i poraća iz općine Široki Brijeg ubijeno je 2.189 osoba, iz Županije zapadnohercegovačke 7.151 a iz Hercegovine preko 20.000 osoba, piše Pobijeni.info.
Molitveni program počeo je u 16.00 molitvom kraj ratnog skloništa gdje su članovi Frame Široki Brijeg zapalili 12 svijeća u znak sjećanja na 12 fratara koji su ubijeni i spaljeni u ovom skloništu. Molitvu je predvodio gvardijan širokobriješkog samostana fra Jure Barišić. Nakon molitve procesija se uputila prema samostanskoj crkvi. U njoj su sudjelovali i framaši, njih 66, u čast 66 ubijenih hercegovačkih franjevaca. Svaki framaš nosio je duksericu s likom jednog ubijenog franjevca, a na leđima je pisalo ime franjevca i broj godina koliko ih je imao u trenutku smrti. Molitvu na grobnici s posmrtnim ostatcima 24-ice pronađenih pobijenih franjevaca predvodio je provincijal Hercegovačke franjevačke provincije fra Jozo Grbeš, a imena pobijenih i mjesta gdje su ubijeni čitali su trećari.
Svečanu sv. misu zadušnicu predslavio je provincijal fra Jozo Grbeš, uz sumisništvo vicepostulatora fra Miljenka Stojića, svih gvardijana i velik broj drugih franjevaca i svećenika. Pjevanje na misi predvodio je Veliki župni zbor. Molitvu vjernika čitali su gvardijani pojedinih samostana.
Fra Jozo se u propovijedi dotakao najvažnijih tema ljudskog postojanja: teme istine, teme slobode i prošlosti, Krista i kršćanstva, sv. Franje i franjevaca, ljubavi i memorije. »U vremenima socijalnih previranja, medijskih manipulacija, bombastičnih vijesti, više je nego vidljiva jedna žrtva: Istina. Iako nju svi spominju, malo ih je koji nju zaista traže. Njezino traženje je bolno, susret s njom je mučan, ali rađa svjetlom duše. Oni koji su je spremni tražiti, oni postaju slobodni… Upravo na slobodi je kršćanstvo najljepše utemeljeno kada čujemo Krista koji svim izliječenima, oslobođenima kaže: “Sinko moj, grijesi su ti oprošteni… nemoj više griješiti!” (Usp. Mk 2,5, Iv 8,11). Drugim riječima: budi slobodan od prošloga! O, kako je sloboda u priči istine važna! Ta “ne može se željeti sloboda bez prihvaćanja odgovornosti za vlastitu prošlost.” (Edith Stein). Mnogim ljudima prošlost je teret, ogromna stijena na leđima života, umjesto da bude učiteljica mudrosti koja “može postati izvor snage, a ne teret”. (H. Nouwen). Prošlost može zarobiti ili poučiti. Može raniti ili naučiti nas milosrđu. Može se nijekati ili otkupiti. Izbor je jasan. Pitanje je samo tko nam pomaže birati! … Mi, dok se sjećamo naše braće, dok hodimo u sjeni njihove nevinosti, dok želimo biti svjedoci istine za pravdu i svjedoci slobode za milosrđe, ovdje na njihovim grobovima i u memoriji patnje želimo da u nama raste spoznaja kako smo pozvani biti sol zemlje, sol koja čuva od propadanja i zaborava i kako smo pozvani biti svjetlo svakoj duši, svjetlo istine koja razumije. O, kako je mučna ta povijest: 550 ubijenih svećenika u jednom malom narodu. Njih 66 u jednoj maloj franjevačkoj provinciji Hercegovine. Njih 13 u jednoj maloj biskupiji Hercegovine. Više je to nego u svim većim narodima Europe. Osim njih ubijena je većina hrvatskih katoličkih intelektualaca. Njih na tisuće! Još se narod od toga zla nije oporavio. Vidi se to jako dobro i danas nakon 80 godina. Iako zlo misli da ima posljednji sud, već je veliki, blaženi hrvatski nadbiskup Stepinac “hrabro pred komunističkim sudom u Zagrebu 3. listopada 1946. poručio jugokomunistima: ‘Vi ste učinili pogrješku fatalnu, što ste pobili svećenike! Narod vam to ne će nikada zaboraviti! U nijednoj civiliziranoj državi na svijetu ne bi toliki svećenici bili tako kažnjeni za te krivice koje im imputirate.'” I narod nije zaboravio! Zato smo mi ovdje: mijenjati ono što nije dobro! Dragi prijatelji, u svakome od nas postoji potencijal za mijenjanje. Svatko od nas može prekinuti lanac zla, lanac nevolje, lanac laži, lanac mržnje, lanac tuge. Svatko od nas može izabrati put koji kaže: Bol te može oblikovati, ali te ne mora definirati. Pozvani smo učiniti ovo mistično mjesto koje zovemo Široki Brijeg učionicom mudrosti, mjestom istine koje prekida svaki lanac svake laži, mjestom ljubavi znajući da smo dio velike priče, velike povijesti svjedoka koji su temelj boljega svijeta«, riječi su provincijala fra Joze.
Na kraju sv. mise zadušnice nazočnima je nekoliko riječi uputio generalni vikar hercegovačkih biskupija don Nikola Menalo te prenio pozdrave i blagoslov biskupa mons. Petra Palića. »Ovih dana, a posebice danas, u molitvama preporučujemo duše naše pokojne braće, njih 66, stradalih u Drugome svjetskom ratu. Trenutačno je (veljača 2026.), prema biskupovu dekretu, na dušobrižničke službe u Hercegovini raspoređeno 87 svećenika franjevaca (ako sam nekoga zaboravio, neka oprosti!). Može se zaključiti da je u Drugome svj. ratu stradao onoliki broj svećenika-redovnika koliki je, s obzirom na današnje okolnosti, potreban ocu provincijalu za dušobrižničko djelovanje franjevaca na području Mostarsko-duvanjske biskupije. Strašno! To je samo jedan žalostan statistički podatak koji nas opominje danas, na 81. obljetnicu stradanja ovih Božjih ljudi, te da nikada ne zaboravimo poziv koji odjekuje kroz cijelo Sveto pismo: “Pazi da ne zaboraviš!” (Pnz 8,11) … Braćo i sestre, ključno je očuvati sjećanje na događaje koji su se zbili za vrijeme Drugoga svj. rata u Hercegovini. Svake se godine okupljamo na Širokome Brijegu i slavimo euharistijski spomen-čin, koji nije samo sjećanje na prošli događaj, nego je uprisutnjenje Kristove žrtve, prinesene iz ljubavi prema ljudima, u eshatološkoj perspektivi. Euharistija je ono što vremenitosti daje konačan smisao, jer ona objedinjuje prošlost, sadašnjost i budućnost, jer ljubav nikad ne prestaje (1 Kor 13,8).«
Gvardijan širokobriješkog samostana fra Jure Barišić uputio je prigodne riječi i zahvale. »U četvrtom općem predslovlju rimskog misala molimo ovako: “Po našim hvalospjevima Ti ne bivaš veći, nego mi stječemo milost spasenja.” Tom nas istinom, braćo i sestre, Crkva danas iznova poučava dok stojimo pred otajstvom sjećanja ali i molitve, obilježavajući 81. obljetnicu ubojstva naše braće fratara. Naša hvala danas ne uzdiže one koji su već u Božjoj blizini, niti ona može vratiti one koji su nasilno otrgnuti iz ovog svijeta. Ali naša hvala nas mijenja, ona nas oblikuje. Naši mučenici ostaju svjedoci jednog teškog i tamnog vremena, ali još više postaju poticaj za naš svakodnevni život, postaju poziv na vjernost, postaju hrabrost i postaju ustrajnost u dobru.«
Svake godine sve veći broj vjernika pohodi Široki Brijeg na dan obljetnice pobijenih franjevaca ili Širokobriških mučenika, kako ih puk zove. Tako su ove godine trećari iz Brotnja, iz Čitluka, Gradnića, Međugorja i Čerina hodočastili na Široki Brijeg, neki autobusima a neki i pješice. Na obljetnici je sudjelovao i OMH iz Splita i Zajednica branitelja Gojko Šušak HDZ-a Splitsko-dalmatinske županije, njih 80-ak s vođom puta Željkom Pleićem.
Da se ubijeni hercegovački franjevci ne štuju samo na ovim našim područjima dokazuje i ova vijest. Na inicijativu lokalnih katolika, svake prve subote u mjesecu katolici Hrvati i Australci okupljaju se na javnu molitvu krunice ispred Katedrale svetog Patrika u Melbourneu. Ovoga puta molitva je bila posebno posvećena širokobriješkim franjevcima mučenicima. Organizatori su dijelili letke na engleskom jeziku na kojima je ukratko predstavljena tragedija Širokog Brijega i stradanje hercegovačkih franjevaca s ciljem da se i australski katolici upoznaju s ovim povijesnim događajem.
.jpg)
.jpg)
.jpg)
.jpg)
