Most nije problem, ali nasip jest? Medijska haranga zbog “ustaškog simbola” kod Gradiške

Nova drama epskih razmjera kod Novog mosta u Gradišci. Ne, nije problem što novi most preko Save već četiri godine nije u prometu, prenosi Pogled.ba.

Sada je najveći problem „ustaški nasip” koji se proteže prije mosta na bosanskohercegovačkoj strani. „Jeziva poruka uz granicu: kod Gradiške niklo ustaško U – simbol koji budi najcrnje uspomene”, vrište naslovi portala u Srbiji.  

A za sve je kriv betonski nasip izgrađen u formatu „koji do detalja i u cijelosti podsjeća na zloglasni znak koji su na kapi i uniformi nosile ustaše Ante Pavelića tijekom Nezavisne Države Hrvatske i Drugog svjetskog rata”, pišu srpski mediji.  

Iako je nasip izgrađen u Republici Srpskoj i izgradila ga je tvrtka Integral iz Laktaša, bliska Miloradu Dodiku, a projektanti su također s tog područja, za sve je i ovdje kriva Hrvatska.  

„Nova uvreda srpskog naroda i nevjerojatno drska provokacija susjeda, nažalost izgrađena je od strane ‘naših’ neimara, dvorske firme Integral inženjering iz Laktaša, koja je bliska Dodiku i prvoj familiji Srpske, koji mare samo za profit, a nitko od inženjera nije to primijetio tijekom gradnje i inzistirao da se oblik nasipa promijeni, jer to vrijeđa Srbe, ali i Židove, Rome i antifašiste, žrtve ustaškog terora i genocida koji su počinili”, stoji u medijskoj harangi srpskog tabloida „Alo”.  

Naravno, odmah je sve povezano sa Starom Gradiškom i Jasenovcem, „najvećim stratištima i ustaškim logorima”, gdje je „ubijeno skoro 700.000 Srba, Židova i Roma”. Za svaki slučaj u tekst je ubačen i Marko Perković Thompson, njegovi koncerti, HDZ itd., itd. Priča se tek počela rasplamsavati, pa sada samo treba čekati prvi prijedlog da se nasip razruši i napravi „lepši i stariji”, ali u nekom drugom obliku „koji neće vrijeđati Srbe”.

Pročitaj članak

Autocesta 5C - Do Konjica nekako, od Konjica (prema Mostaru) nikako

Prema informacijama do kojih je došao Fokus, iz Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) ponovno je produžen rok za izbor nadzora nad izgradnjom tunela Prenj. Novi rok postavljen je do 12. ožujka, dok je prethodno bio određen do 23. siječnja, a potom produžen do 6. veljače.  

Riječ je o projektu koji se već mjesecima suočava s administrativnim odgodama. EBRD je još prošlog ljeta uputio poziv za dostavu ponuda za posao nadzora nad izgradnjom tunela Prenj. Početkom rujna bio je krajnji rok za prijavu, no u mjesecima koji su uslijedili rok je u više navrata produžavan.  

Najskuplji objekt na Koridoru Vc  

Tunel Prenj, dužine 10,5 kilometara, ranije je procijenjen na oko 1,2 milijarde KM, odnosno približno 600 milijuna eura. Time je riječ o najskupljem pojedinačnom objektu na autocesti Koridor Vc.  

Projekt izaziva veliko zanimanje domaće i međunarodne javnosti, osobito nakon što su predstavnici američke građevinske kompanije Bechtel, jedne od najvećih u svijetu, iskazali izravni interes za gradnju ovog objekta. Iako se najnovije produženje roka odnosi isključivo na izbor tvrtke koja će nadzirati buduću izgradnju, projekt se promatra u cjelini, posebice u kontekstu novih okolnosti i najava iz Bechtela.  

Neispunjena obećanja o početku radova  

Cjelokupan posao trebao je biti završen znatno ranije. Federalni premijer Nermin Nikšić ranije je najavljivao početak izgradnje do kraja 2025. godine, no to se nije dogodilo.  

“S obzirom na činjenicu kako izvođač radova nije izabran, te kako samim time nije započela ni izgradnja, obećanje Nermina Nikšića kako će izgradnja tunela Prenj započeti 2025. godine ocjenjujemo kao neispunjeno”, naveli su iz Istinomjera.  

Prvi natječaj za izbor nadzora na projektu raspisan je 17. svibnja 2024. godine, a zatvoren 22. srpnja iste godine, kada je raspisan i natječaj za izbor izvođača radova. Izgradnju financira EBRD, dok su za provedbu tenderske dokumentacije zadužene Autoceste FBiH.  

Fokus je u siječnju 2025. objavio kako je rok za odabir izvođača radova i dodjelu ugovora za gradnju tunela Prenj bio prosinac 2024., no taj rok nije ispoštovan.  

Direktor Autocesta FBiH Denis Lasić tada je pojasnio kako je “zbog nastupajućih blagdana i dekapacitiranosti Europske banke za obnovu i razvoj u tom razdoblju, kao i iznimne kompleksnosti procesa, izvjesno kako će cjelokupna procedura biti okončana u prvom kvartalu 2025. godine”. Međutim, ni to se do danas nije ostvarilo. 

Sve češća pomicanja rokova dodatno pojačavaju pitanja o dinamici realizacije jednog od najvažnijih infrastrukturnih projekata u Bosni i Hercegovini.

Pročitaj članak

Vjera se vraća! Mladi predvode duhovni preporod Zapada

Iako se posljednjih godina često može čuti kako se Zapad ubrzano sekularizira i udaljava od kršćanskih vrijednosti, najnovija istraživanja iz Sjedinjenih Američkih Država i Europe pokazuju – suprotan trend. Podaci iz 2024. i 2025. godine govore o rastu posjećenosti crkvi i porastu broja krštenja, a posebno iznenađuje činjenica da taj val predvode mladi, osobito pripadnici Generacije Z, prenosi Narod.hr.

Sjedinjene Američke Države: Mladi ispred starijih generacija

U velikom istraživanju o “Stanju Crkve” koje je krajem 2025. objavila Barna Group, analizirani su podaci prikupljani tijekom 25 godina. U najnovijem ciklusu, temeljenom na 5.580 intervjua provedenih između siječnja i srpnja 2025., uočene su značajne promjene.

Pripadnici Generacije Z (18–28 godina) danas u prosjeku odlaze na misu ili bogoslužje 1,9 puta mjesečno (oko 23 puta godišnje), dok milenijalci (29–44 godine) idu 1,8 puta mjesečno. Usporedbe radi, 2020. godine prosjek je bio tek oko jednog odlaska mjesečno.

To su najviše stope posjećenosti među mladima koje je Barna ikada zabilježila. Po prvi put u dugogodišnjem praćenju, mlađe generacije nadmašile su starije.

Primjerice, 2000. godine tzv. “Elders” generacija dolazila je u crkvu oko 2,3 puta mjesečno, dok je danas taj prosjek pao na 1,4. Generacija Baby Boomera pala je s 2,0 na 1,4 posjeta mjesečno, dok je Generacija X stabilna na oko 1,6 tijekom posljednjih 25 godina.

Dok je kod starijih generacija vidljiv pad, kod mladih se bilježi rast – i to povijesni.

Velika Britanija: Dramatičan rast među mlađima

Veliko istraživanje koje je za Biblijsko društvo proveo YouGov, a objavljeno 2025., pokazuje da je udio ljudi koji posjećuju crkvu u Velikoj Britaniji porastao za više od polovice između 2018. i 2024. godine.

Godine 2018. samo 8 posto ispitanika (oko 3,7 milijuna ljudi) izjavilo je da ide u crkvu barem jednom mjesečno. Do 2024. taj je udio porastao na 12 posto, odnosno 5,8 milijuna ljudi.

Najveći rast zabilježen je među mladima od 18 do 24 godine: s 4 posto u 2018. na čak 16 posto u 2024.

Zanimljive su i promjene unutar denominacija. Među mladim redovitim posjetiteljima crkve 2018. anglikanci su činili 30 posto, katolici 22 posto, a pentekostalci 10 posto. Do 2024. katolici su porasli na 41 posto, anglikanci pali na 20 posto, dok su pentekostalci narasli na 18 posto.

U ukupnoj populaciji redovitih posjetitelja, anglikanski udio pao je s 41 na 34 posto, dok je katolički porastao na 31 posto, gotovo izjednačen s anglikanskim. Udio pentekostalaca porastao je s 4 na 10 posto.

Francuska: Eksplozija krštenja mladih

I Francuska posljednjih godina svjedoči snažnom porastu interesa za vjeru, osobito među mladima.

U posljednjih deset godina broj krštenja adolescenata i odraslih porastao je za čak 160 posto. Samo 2024. godine oko 17.800 adolescenata i odraslih primilo je krštenje, što je 45 posto više nego 2023. godine. Od toga je 42 posto novokrštenih u dobi između 18 i 25 godina.

Nacionalno vijeće evangelika Francuske izvijestilo je i o rastu broja protestantskih evangelika – s 650.000 u 2017. na 745.000 u 2023., što predstavlja povećanje od 15 posto.

Trend se širi i na ostatak Europe

Rast interesa za vjeru bilježi se i u drugim europskim državama.

U Finska se udio mladića (15–29 godina) koji pohađaju crkvu više nego udvostručio – s 5 posto 2011. na 12 posto 2019. Longitudinalna studija pokazuje i rast broja krizmanika među tinejdžerima: kod dječaka s 52 posto (2019.) na 66 posto (2024.), a kod djevojčica s 63 na 67 posto.

U Nizozemska 27 posto pripadnika Generacije Z smatra se religioznima, u usporedbi s 22 posto milenijalaca.

U Norveška zabilježen je neočekivan porast članstva u Norveškoj crkvi, s oko 4.000 novih članova i 2023. i 2024. godine. Slično je i u Švedska, gdje je broj novih članova Luteranske crkve porastao s nešto više od 6.000 u 2010. na gotovo 15.000 u 2024.

U Belgija je između 2023. i 2024. zabilježen rast posjećenosti crkve od 3,6 posto, uz gotovo 30.000 krštenja beba i stotine krštenja odraslih.

Društvene mreže i potraga za smislom

Jedan od mogućih razloga ovog trenda jest utjecaj društvenih mreža. Dr. Edward David s King's College London ističe kako mnogi mladi prvi kontakt s vjerom ostvaruju upravo putem kratkih videozapisa.

Generacija Z suočila se s pandemijom, ekonomskom nesigurnošću i krizom troškova života, zbog čega, smatraju istraživači, mladi „traže odgovore“ i dublji smisao.

Na platformama poput TikToka hashtag #ChristianTikTok broji više od 25 milijuna videa, što pokazuje koliko je religijski sadržaj postao prisutan u digitalnom prostoru.

Novi duhovni ciklus?

Iako je još prerano govoriti o dugoročnom preokretu, brojke iz SAD-a, Velike Britanije, Francuske i drugih europskih zemalja jasno pokazuju da priča o neumoljivom padu religioznosti nije tako jednostavna.

Zapad možda prolazi kroz novu fazu – onu u kojoj mladi, suočeni s nesigurnostima suvremenog svijeta, ponovno otkrivaju vjeru, zajedništvo i duhovnost. Ako se ovi trendovi nastave, Generacija Z mogla bi postati generacija koja će obilježiti novu religijsku dinamiku Zapada u desetljećima koja dolaze.

Pročitaj članak

Popularna Hercegovka progovorila o slomu, vjeri i borbi za sina

Glumica Marijana Mikulić, rodom iz Širokog Brijega, gostovala je u podcastu popularne Ive Kraljević, gdje je otvoreno progovorila o novoj monodrami koja se, kako je istaknuto u razgovoru, rasprodaje diljem Hrvatske i BiH, ali i o osobnim temama koje su obilježile njezin privatni i profesionalni put, prenosi Hercegovina.info.

U emotivnom i iskrenom razgovoru dotaknula se odrastanja u Hercegovini, naglasivši kako ju je taj kraj snažno oblikovao – dao joj unutarnju snagu, ali i visoka očekivanja koja si je sama postavljala.  

“Bila sam jedno klasično hercegovačko dijete, ali opet malo svoja, malo drugačija i pomalo buntovna”, ispričala je. Kao najstarija od četvero djece i jedina kći u obitelji, rano je preuzela odgovornost koja se, kako kaže, često podrazumijeva za djevojčice u većim obiteljima.  

“Uvijek si nekako uključen u sve. Čuvanje mlađe braće, pomoć u kući, dobre ocjene, kolači subotom, čišćenje s mamom… Htio ne htio, strpan si u određeni kalup”, kazala je, dodajući kako je istodobno tražila svoje “ispušne ventile” kroz izlaske i sitne buntove. Smatra da su i muškarci opterećeni stereotipima, ali da su žene tradicionalno nosile veći teret očekivanja.  

Baka Šima – simbol hercegovačke snage  

Posebno emotivno govorila je o svojoj pokojnoj baki Šimi, koju opisuje kao simbol snage hercegovačkih žena.  

“Ona je prošla težak i grub život, ali nikad se nije predavala. Na mojoj svadbi je, iako u godinama, došla sa štapom i plesala. Bila je puna života”, prisjetila se. Upravo u baki vidi sliku Hercegovine i žena tog kraja – “do kraja koštunjavih, ali boraca”.  

Teret suvremenih očekivanja i burnout  

Govoreći o današnjim očekivanjima od žena, Mikulić je istaknula kako se od njih traži da istodobno budu uspješne na poslu, posvećene majke, dobre domaćice i da pritom izgledaju besprijekorno.  

“Kad netko kaže ‘ona je samo doma i čuva djecu’ – to nije samo. To su tri posla u jednom. Ako uz to imaš i ambiciju raditi izvan kuće, a druga strana ne sudjeluje ravnopravno, to je žrvanj koji te samelje”, rekla je.  

Snaga koju joj je dala Hercegovina, priznaje, na trenutke je bila i dvosjekli mač.  

“Dovela sam se do ruba i doživjela burnout. Nisam vidjela kako dalje”, iskreno je priznala, naglasivši da i ono što nas oblikuje i osnaži ponekad može odvesti u drugu krajnost.  

Duhovni zaokret u najtežem razdoblju  

Otvoreno je govorila i o svojoj vjeri te duhovnom putu u najtežem razdoblju života. Odrasla je u katoličkoj obitelji, ali, kako kaže, nikada nije bila posebno intenzivna u prakticiranju vjere.  

“U tom potpunom slomu počela sam doslovno zazivati Boga: ‘Ako te ima, daj mi neki znak da ima smisla ovo nastaviti’. Ja uopće nisam znala kako dalje”, kazala je, opisujući dubinu osobne krize kroz koju je prolazila.  

Upravo tada doživjela je snažan duhovni zaokret.  

“Krenula sam čitati Bibliju. Uključila sam se u duhovne vježbe i tu sam jednostavno našla svoju utjehu, svoj mir i ponovno čvrsto tlo pod nogama. Našla sam snagu koja mi je bila toliko potrebna”, rekla je.  

Iako su teškoće ostale, uključujući razdoblje u kojem je suprug radio u Njemačkoj, istaknula je kako joj je duhovni oslonac pomogao da izdrži turbulentno razdoblje.  

“Sve je i dalje bilo tu, i poteškoće i muž još uvijek u Njemačkoj, ali to me nekako izdiglo iznad svega i tako sam uspjela dalje.”  

Majčinstvo i izazovi autizma  

Poseban dio razgovora bio je posvećen majčinstvu i iskustvu roditelja djeteta s poteškoćama iz spektra autizma. Mikulić je govorila o važnosti rane intervencije i svakodnevici koja dolazi s dijagnozom njezina najmlađeg sina Jakova.  

“To je jednostavno cjelodnevni angažman roditelja”, naglasila je, ističući kako sustav često ne pruža dovoljno jasne informacije i podršku obiteljima.  

“Majčinstvo je prekrasno. Sve ono okolo je preteško”, poručila je u rečenici koja je snažno odjeknula i sažela cijeli razgovor.  

Iskrena ispovijest Marijane Mikulić pokazala je koliko su snaga, vjera i ustrajnost važni u trenucima kada se čini da dalje nema puta – ali i koliko su podrška i razumijevanje društva ključni za obitelji koje se suočavaju s velikim životnim izazovima.

Pročitaj članak

OGROMAN IZAZOV Na koridoru 5C prema Mostaru: 10 tunela, 8 mostova i visinska razlika od 410 metara

Autoceste FBiH optimizirale projekt dionice Ivan – Ovčari: Manje tunela i mostova, ali i niži troškovi  Javno poduzeće Autoceste FBiH djelomično je izmijenilo idejni projekt dionice autoceste Ivan – Ovčari na Koridoru 5C, na potezu između Sarajeva i Konjica, objavio je BiznisInfo.ba.  

Iako izmjene ne izlaze iz okvira važećeg prostornog plana niti se smatraju drastičnima, one donose značajne tehničke korekcije – prije svega smanjenje broja pojedinih tunela i mostova, što bi u konačnici trebalo dovesti do smanjenja troškova gradnje.  

Jedna od najsloženijih dionica u BiH  Dionica Ivan – Ovčari, duga 10,27 kilometara, i dalje ostaje jedna od tehnički najzahtjevnijih na Koridoru 5C. Oko polovice trase nalazi se pod tunelima, a značajan dio prelazi preko mostova, što svjedoči o složenoj konfiguraciji terena.  Prema projektnoj dokumentaciji, predviđeno je:

• 10 tunela ukupne duljine oko 11,6 kilometara (desna i lijeva cijev)
• 8 mostova ukupne duljine 3,17 kilometara
• oko 50% trase u tunelima
• oko 15% trase na mostovima
• oko 35% otvorene trase  

Tuneli će biti duljine od 173 do 1.127 metara, a zbog velikog broja podzemnih objekata projektirane su dvije stalno odvojene prometne osi s minimalnim razmakom od 25 metara.  

Dionica će se nadovezivati na već izgrađeni dio autoceste kod izlaza iz tunela Ivan u Bradini, a završavat će na sjevernom ulazu u Konjic, u naselju Ovčari, gdje se nastavlja prema poddionici Konjic (Ovčari) – Tunel Prenj. Poseban izazov predstavlja i visinska razlika od čak 410 metara između početne i završne točke trase.  

Trasa uz magistralu, prugu i rijeku  

Nakon izlaska iz tunela Ivan, trasa će nakon oko 400 metara prijeći magistralni put M17. Oko 1,7 kilometara dalje, nakon tunela T1, autocesta će proći ispod željezničke pruge Sarajevo – Ploče te nastaviti prema jugu uz desnu obalu rijeke Trešanice.  

Dalje se planira kretanje uz konjički magistralni put, kroz naselja Zukići, Pirići i Vrbljani, sve do Ovčara.  

Izmjene zbog mezarja, stećaka i kamenoloma  

Tijekom izrade Glavnog projekta analizirana je trasa iz idejnog rješenja iz 2021. godine, nakon čega je u razdoblju 2024.–2025. izvršena optimizacija.  

Jedan od ključnih razloga za izmjene bio je prolazak trase kroz staro tursko mezarje i nekropolu stećaka u naselju Zukići. Novim rješenjem trasa je izmještena tako da prolazi ispod tih lokaliteta, čime je izbjegnuta kolizija s kulturno-povijesnim dobrima, a istodobno su skraćene duljine pojedinih tunela i mostova.  

Dodatno, prvobitna trasa prolazila je preko aktivnog kamenoloma, što bi zahtijevalo gradnju dodatnih vijadukata i tunela. Optimiziranom varijantom ta je zona zaobiđena pomicanjem trase prema brdu.  

Manji troškovi i racionalnije rješenje  

Na pojedinim dijelovima mostovi su zamijenjeni nasipima, dok će se magistralna cesta rekonstruirati na lokacijama gdje prolazi ispod autoceste. Time će se osigurati nesmetano odvijanje prometa, ali i omogućiti korištenje materijala iz iskopa tunela za izgradnju nasipa. 

Takav pristup smanjuje troškove gradnje te količinu otpada koji bi inače završio na odlagalištima.  

Iako je ukupna duljina trase ostala nepromijenjena, tehničko rješenje sada je bolje prilagođeno terenu i prostornim ograničenjima. Za ovu dionicu još nije pokrenuta procedura izbora izvođača radova, pa zasad nije poznato kada bi mogla započeti njezina izgradnja.

Pročitaj članak

Psihologinja otkrila što stoji iza odluka o pobačaju – zanimljive priče iz Mostara

Psihologinja Marijana Grgić gostovala je u Dnevnik RTV Herceg-Bosne, gdje je govorila o korizmenom molitvenom bdjenju inicijative 40 dana za život, koje se od Čiste srijede svakodnevno održava ispred Sveučilišna klinička bolnica Mostar pod geslom „Izaberi život da živiš“, piše rtv-hb.com.

Dvije spašene bebice u Mostaru

Inicijativa, koja djeluje u 70 zemalja svijeta i bilježi više od 36 tisuća spašenih života, ove je godine po drugi put prisutna u Mostaru. Grgić je istaknula kako su već od prvog dana zabilježili dobar odaziv, a u aktualnoj kampanji dvije su žene odustale od namjeravanog pobačaja nakon što su razmijenile poruke s njom.

Naglasila je kako inicijativa nikoga ne prisiljava ni na kakvu odluku. Podsjetila je da je pobačaj u Bosni i Hercegovini zakonski dopušten do desetog tjedna trudnoće te da je jedini cilj kampanje pružiti majkama prostor za razgovor i podršku u trenucima nesigurnosti.

Žene koje to žele upućuju se na psihološko savjetovanje, a onima koje se odluče zadržati dijete sestra Krispina osigurava smještaj, hranu i svu potrebnu pomoć, kao i podršku nakon poroda.

Pritisak kao čest razlog

Prema iskustvu Grgić, žene koje razmišljaju o pobačaju najčešće su pod pritiskom partnera ili obitelji. Nerijetko je riječ i o maloljetnicama koje nemaju mogućnost slobodno izraziti vlastitu volju.

Navela je i primjer žene s dobrim poslom i stabilnom karijerom koja se ipak odlučila na pobačaj jer partner, ovisnik, nije bio spreman preuzeti roditeljsku odgovornost. Takve situacije, ističe, pokazuju koliko odluka često proizlazi iz straha i pritiska okoline.

Žene koje su već prošle kroz iskustvo pobačaja, dodaje, često nose osjećaje ljutnje, tuge, depresije i straha. U savjetovalištu pronalaze osobu koja ih sluša bez osuđivanja i pruža im stručnu psihološku podršku.

Prva pro life slikovnica u BiH

Grgić je najavila i objavljivanje prve pro life slikovnice u Bosni i Hercegovini. Knjiga je namijenjena roditeljima i djeci te na topao i nježan način objašnjava putovanje oplođene jajne stanice i razvoj djeteta u majčinoj utrobi, dok roditeljima donosi znanstveno utemeljene spoznaje o početku života.

Slikovnicu su zajednički osmislile autorica i ilustratorica, a posebnost joj daju i crteži njezinih četiriju kćeri, smješteni na stranicama koje prikazuju jajovod, čime je projekt dobio i osobnu, obiteljsku dimenziju.

Tisak preuzima Informativni centar Međugorje, a u planu je i prijevod na engleski, španjolski i njemački jezik, kako bi poruka o vrijednosti života došla do šire publike.

Korizmeno bdjenje pod geslom „Izaberi život da živiš“ tako u Mostaru, prema riječima Marijane Grgić, ne ostaje samo na molitvi, nego se pretvara u konkretne susrete, razgovore i – kako ističe – spašene živote.

Pročitaj članak

Tlo se opet zatreslo! Novi jutarnji potres probudio Hercegovinu, epicentar blizu Mostara

 

Još jedan u nizu slabijih potresa osjetio se u nedjelju ujutro na području Hercegovine, uznemirivši dio stanovništva u ranim jutarnjim satima.  

Prema podacima Europsko-mediteranski seizmološki centar (EMSC), potres magnitude 2,5 po Richteru zabilježen je u 5:13 sati po UTC vremenu, odnosno u 6:13 sati po lokalnom vremenu.  Epicentar je lociran 16 kilometara sjeverozapadno od Mostara te četiri kilometra sjeveroistočno od Širokog Brijega, na dubini od sedam kilometara.  

Riječ je o slabijem potresu koji se mogao osjetiti u užem epicentralnom području, ali prema dostupnim informacijama nema podataka o materijalnoj šteti. Stanovnici pojedinih dijelova Hercegovine na EMSC-ovoj platformi prijavili su kratkotrajno podrhtavanje tla.  

Podsjetimo, područje Hercegovine nalazi se na seizmički aktivnom području, zbog čega su slabiji potresi relativno česta pojava. Stručnjaci ističu kako potresi ove jačine uglavnom ne uzrokuju značajniju štetu, ali mogu izazvati uznemirenost građana, osobito kada se dogode u ranim jutarnjim satima.

Pročitaj članak

Melodijom nastavlja put pomirenja: Josip Jelinić predstavio pjesmu „Križ oprosta“

Nakon što je prošle godine prehodao Bosnu i Hercegovinu s križem na leđima, simbolično pozivajući na pomirenje naroda, hodočasnik mira Josip Jelinić ove godine svoju misiju nastavlja – kroz glazbu.  

Na YouTubeu je ovih dana objavljena pjesma „Križ oprosta“, koja donosi snažnu vizualnu i duhovnu poruku nastavka Hoda za pomirenje naroda. Spot prikazuje Jelinićev prelazak preko Starog mosta u Mostaru, gdje je, noseći križ u ozračju mira i uz podršku ljudi islamske vjeroispovijesti, poslao snažnu poruku zajedništva i međusobnog poštovanja.  

Prošlogodišnji hod, dug 1030 kilometara kroz Bosnu i Hercegovinu, naišao je na iznimno pozitivan odjek među sva tri konstitutivna naroda – Hrvatima, Srbima i Bošnjacima. Upravo to zajedništvo i otvorenost ljudi, ističe Jelinić, bili su najveća snaga cijelog projekta.  

U novom glazbenom izdanju prikazane su i upečatljive scene iz Rame, gdje je stotinu ljudi sudjelovalo u nošenju Križa oprosta, simbolično završavajući višemjesečni hod. Završni doček pred oko 500 okupljenih dodatno je naglasio zajedničku želju za mirom i pomirenjem. Spot donosi i kadrove prirodnih ljepota Bosne i Hercegovine, a audio i video produkcija realizirani su na visokoj profesionalnoj razini.  

Objavom pjesme „Križ oprosta“ Jelinić želi nastaviti širiti poruku pomirenja, vjerujući kako će projekt i dalje buditi interes javnosti, kao što je to bio slučaj i tijekom prošlogodišnjeg hodočašća. Medijima je upućen poziv da, prepoznaju li vrijednost inicijative, podrže i podijele ovu priču kao nastavak nastojanja da se među narodima u Bosni i Hercegovini gradi kultura oprosta, dijaloga i zajedništva.

Pročitaj članak

Kušnje koje i danas razaraju čovjeka – odgovor se krije u Evanđelju

Danas slavimo prvu korizmenu nedjelju, u našem narodu poznatu i kao Čista nedjelja. Ovaj naziv snažno odražava smisao vremena u koje smo ušli – poziv na čišćenje srca, misli i života od svega što nas udaljava od Boga i bližnjih.

Evanđelje prve korizmene nedjelje donosi snažan prizor Isusove kušnje u pustinji. Nakon četrdeset dana posta, suočen s glađu i napastima, Isus odbija đavlove ponude moći, kruha i slave te ostaje vjeran Ocu. Njegov odgovor – oslonjen na Božju riječ – pokazuje da prava snaga ne dolazi iz izvanjske moći, nego iz poslušnosti i povjerenja u Boga. Upravo nas taj događaj uvodi u duboki smisao Čiste nedjelje i korizmenog hoda: borbu protiv napasti i čišćenje srca kroz vjernost Božjoj riječi.

Prije nekoliko dana, na Pepelnicu, započeli smo ovogodišnju 40-dnevnu korizmenu pripravu za Uskrs. Znak pepela na čelu podsjetio nas je na prolaznost zemaljskog života, ali još snažnije na potrebu obraćenja. Korizma je zato put – hod koji traje četrdeset dana, a vodi prema radosti Uskrsa.

Svi znamo da je korizma vrijeme molitve, pokore i bratske ljubavi. Crkva nas potiče na post i odricanje, na sakrament pomirenja, na konkretnu pomoć potrebitima. No, unatoč pokorničarskom ozračju, ovo nipošto nije razdoblje žalosti ni beznađa. Korizma je milosno vrijeme – vrijeme duhovne obnove, jačanja vjere i povratka onome bitnom.

Naziv Čista nedjelja podsjeća nas da pravo čišćenje ne započinje izvana, nego iznutra. To je čišćenje od zavisti, ogorčenosti, ravnodušnosti, loših navika i grijeha. To je odluka da budemo bolji – u obitelji, na poslu, u društvu, u odnosu prema Bogu.

Evanđelje po Mateju prve korizmene nedjelje donosi nam Isusov boravak u pustinji i kušnje kroz koje prolazi. Pustinja simbolizira prostor tišine i suočavanja sa samim sobom. U toj tišini čovjek otkriva vlastite slabosti, ali i snagu koja dolazi od Boga. Korizma nas poziva da i mi pronađemo svoju „pustinju“ – trenutke sabranosti, molitve i iskrenog preispitivanja.

Post nas uči slobodi i samokontroli. Molitva produbljuje naš odnos s Bogom. Djela milosrđa daju konkretnu dimenziju našoj vjeri. Sve to zajedno vodi prema unutarnjoj čistoći, prema srcu koje je spremno primiti uskrsnu radost.

Neka nam ova korizma bude vrijeme iskrenog obraćenja, tihog rasta i djelotvorne ljubavi – kako bismo do Uskrsa došli obnovljeni, očišćeni i ispunjeni nadom.

Pročitaj članak

Cijene stanova su napuhane, realna vrijednost kvadrata oko 2.000 KM

Jedan od najuspješnijih poduzetnika u Bosni i Hercegovini, Faruk Širbegović, gostujući u podcastu Oslobođenje, poručio je kako su cijene stanova na domaćem tržištu trenutno napuhane te da je nužno uspostaviti realniji odnos između vrijednosti nekretnina i kupovne moći građana, prenosi Pogled.ba.

Prema njegovim riječima, realna cijena kvadratnog metra stambenog prostora trebala bi iznositi oko 2.000 konvertibilnih maraka, što bi, smatra, predstavljalo održivu razinu i za investitore i za kupce. Istaknuo je kako trenutačne tržišne okolnosti ne odražavaju stvarne ekonomske mogućnosti većine stanovništva.  

– Tržište mora pronaći ravnotežu – poručio je Širbegović, upozorivši da dugoročno visoke cijene mogu imati šire društvene posljedice, posebno kada su u pitanju mladi i njihova odluka da ostanu živjeti i raditi u Bosni i Hercegovini.  

Naglasio je da pitanje stanovanja nije samo ekonomsko, nego i demografsko te socijalno pitanje.  

– Što ćemo ako nam djeca odu? Kako ćemo ih zadržati? Radim na tome… – rekao je, aludirajući na potrebu stvaranja uvjeta koji će mladim obiteljima omogućiti rješavanje stambenog pitanja bez prekomjernog zaduživanja.  

Njegove izjave dolaze u trenutku kada cijene nekretnina u većini većih gradova u Bosni i Hercegovini bilježe kontinuirani rast. Posebno se ističe tržište u Sarajevo, gdje cijene novogradnje dosežu rekordne iznose i kreću se od 7.000 do čak 10.000 KM po kvadratnom metru.  

Stručnjaci sve češće upozoravaju na potrebu stabilizacije tržišta kako bi stanovi postali dostupniji široj skupini građana, dok rasprava o održivosti aktualnih cijena postaje jedno od ključnih ekonomskih i društvenih pitanja u zemlji.

Pročitaj članak

Tajne iz Cima: Što su arheolozi otkrili ispod slojeva povijesti?

Na Sveučilište u Mostaru, odnosno na njegovu Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru, održana su dva gostujuća predavanja u organizaciji Studija arheologije, posvećena arheološkim istraživanjima kasnoantičkog razdoblja. Fokus je bio na bioarheologiji te istraživanjima rimske vile u Skelanima, a predavanja su okupila studente i zaljubljenike u povijest i kulturnu baštinu.  

Prvo predavanje održala je mag. archaeol. Maja Miljević Đajić, arheologinja i fizička antropologinja, pod naslovom „Što nam kosti govore? Zdravlje, bolesti i traume: studija slučaja analize ljudskih kosturnih ostataka sa starokršćanske crkve u Cimu“. U svom izlaganju predstavila je rezultate antropološke analize skeletnih ostataka pronađenih u bazilici u Cimu, naglasivši koliko proučavanje kostiju može otkriti o svakodnevici, zdravlju i životnim okolnostima nekadašnjih zajednica.  

Analizom su utvrđivani spol i starost pokojnika, ali i patološke promjene te tragovi trauma. Kod jednog muškarca u dobi od 30 do 35 godina zabilježene su ozljede nosa nastale nasilnim putem, kao i povrede rebara koje upućuju na pad, dok su kod više osoba uočeni izraženi markeri fizičkog stresa. Identificirani su i tragovi tuberkuloze te pokazatelji nedostatka vitamina D, što svjedoči o zdravstvenim izazovima tadašnje populacije.  

„Skeletni ostatci iz Cima jasno pokazuju da su muškarci sredine 5. stoljeća živjeli u uvjetima intenzivnog fizičkog rada, čestih trauma i prisutnosti kroničnih bolesti“, istaknula je Miljević Đajić, dodajući kako bioarheologija omogućuje dublje razumijevanje društvenih i zdravstvenih prilika kasne Antike.  

Drugo predavanje održao je mag. archaeol. Jovan Đajić, kustos-arheolog u Arheološki muzej Rimski municipium, na temu „Rimska vila iz Municipiuma Malvesiatiuma u Skelanima“. Govorio je o značaju rimskih ostataka u Skelanima, čije je postojanje još u 19. stoljeću zabilježio Feliks Kanic, dok je prva sustavna arheološka istraživanja proveo Karlo Pač. Tada su otkrivene dvije kasnoantičke bazilike, velika nekropola i brojni kameni spomenici.  

Poseban naglasak stavljen je na istraživanje reprezentativne vile urbane, u kojoj su pronađena ložišta, luksuzne dekoracije i bogati mozaički ukrasi. Među nalazima se ističe medaljon s prikazom Gorgona Meduza, mitskog bića čiji je lik imao zaštitnu, apotropejsku ulogu, simbolično štiteći dom od zlih namjera.  

Otkrića iz Skelana potvrđuju da je ovaj prostor bio snažno integriran u urbane, gospodarske i kulturne tokove rimske provincije Dalmacije. Predstavljeni rezultati pokazali su koliko arheološka i antropološka istraživanja doprinose razumijevanju života u kasnoj Antici, nudeći vrijedan uvid u zdravstvene, društvene i kulturne okolnosti toga razdoblja, ali i podsjećajući na važnost sustavnog proučavanja i očuvanja kulturne baštine.

Pročitaj članak

Kofer mi je uvijek napola spreman” – Zanimljiva istina o životu TV reportera

Između dvanaest sati pripreme na terenu i dvije minute javljanja pod reflektorima stoji tim od pedesetak ljudi, niz nepredvidivih situacija i stalna utrka s vremenom. Upravo je to bila središnja poruka predavanja koje je Mario Jurič, reporter, voditelj i urednik RTL-a, održao u rodnoj Vitini kod Ljubuškog pod nazivom “Pogled iza kamere – o medijima i umjetnoj inteligenciji”, piše Bljesak.info.

U crkvi sv. Paškala u Vitini okupili su se brojni vjernici, roditelji i mladi, potvrđujući koliko su teme medijske pismenosti i umjetne inteligencije aktualne i važne i za lokalnu zajednicu. Predavanje je najavio fra Franjo Markić, istaknuvši kako Jurič nije samo poznato televizijsko lice, nego i župljanin koji je rastao i oblikovao se upravo u toj zajednici.  

Govoreći o svom profesionalnom putu, Jurič je publici približio što se događa prije nego gledatelji u 19 sati vide dvominutno javljanje uživo. Iza tih nekoliko minuta, naglasio je, često stoji deset ili dvanaest sati intenzivnog rada. Kao primjer naveo je odlazak u Rim u trenutku smrti pape Franje. Poruku je primio u Zagrebu, na semaforu, u 10 sati. Kofer je već bio napola spreman, avionske karte dobili su putem prema zračnoj luci, a već u 13 sati bio je u zrakoplovu za München. Nakon presjedanja sletjeli su u Rim u 18:15 te, zbog gužve u gradu, ostavili stvari u zračnoj luci i ponijeli samo kameru i mikrofon. U 19:01 javio se uživo s Trga svetog Petra, kao da iza njega nije bilo deset sati neprekidne utrke s vremenom.  

Fra Franjo Markić u uvodnom je obraćanju podsjetio na Juričev profesionalni razvoj – od Radija Dubrovnik, preko rada u Splitu, do uredničkih i voditeljskih uloga na RTL-u. Posebno je istaknuo izvještavanje iz Vatikana, naglasivši kako u takvim trenucima novinar ne prenosi samo vijest, nego postaje svjedok povijesti i glas emocija cijelog naroda. Spomenuo je i Juričevo praćenje dočeka hrvatskih sportaša, uključujući brončane rukometaše, kada je prijenos pratilo 1.300.000 gledatelja.  

Govoreći o pripremi emisije RTL Danas, Jurič je istaknuo kako ona ponekad traje i više od 24 sata. Samo sat vremena prije početka dnevnika može se dogoditi izvanredna situacija koja u potpunosti mijenja plan. U takvim trenucima, cijela ekipa – njih oko 50, uključujući producente, novinare, snimatelje, režiju i tehničku podršku – mora reagirati brzo i učinkovito kako bi gledatelji dobili točnu i pravodobnu informaciju.  

Posebno je naglasio kako je vrijeme najveći neprijatelj novinarskog posla. Rokovi su neumoljivi, a publika očekuje jasnoću i preciznost. Ipak, unatoč pritiscima i rizicima, Jurič smatra da je novinarstvo lijep i ispunjavajući poziv. Vrijednost tog rada, istaknuo je, postaje vidljiva kada se kroz izvještavanje nekome pomogne, razotkriju protuzakonite radnje ili potakne rješavanje nečije nepravde.  

U drugom dijelu predavanja osvrnuo se na izazove umjetne inteligencije. Naglasio je kako tehnologija donosi brojne prednosti, ali i ozbiljne rizike, osobito kada je riječ o dezinformacijama i manipulaciji sadržajem. Upozorio je kako algoritmi korisnicima nude sadržaj temeljen na njihovim pretragama i interesima te da pretjerano “scrollanje” može imati negativne posljedice, poput anksioznosti i poremećaja sna.  

Zaključujući predavanje, Jurič je poručio kako novinari danas moraju biti “pametniji od umjetne inteligencije”, razvijati kritičko razmišljanje i odgovorno pristupati informacijama. Uz spreman kofer, košulju i sako na dohvat ruke, kako je slikovito dodao, najvažniji alat modernog novinara i dalje ostaje nepokolebljiva potraga za istinom.

Pročitaj članak

Serija potresa uznemirila Zapadnu Hercegovinu: Zabilježeno 12 podrhtavanja tla u manje od 24 sata

Uređaji u Federalni hidrometeorološki zavod zabilježili su seriju potresa na području Zapadnohercegovačke županije u razdoblju od 19. veljače u 16:21 sati do 20. veljače u 08:53 sati. U navedenom vremenskom okviru registrirano je ukupno 12 podrhtavanja tla, potvrđeno je za Večernji list BH iz Centra za seizmologiju.  

Najjači potres imao je magnitudu 3,7 prema Richterovoj ljestvici te intenzitet V stupnja prema EMS ljestvici, što se klasificira kao jak potres. Takav intenzitet može probuditi stanovništvo iz sna te uzrokovati ljuljanje i pomicanje predmeta u kućanstvima.  

Prema informacijama do kojih je došao portal Večernji list, na području općine Grude zabilježeni su predmeti pali na tlo, dok su uz pojedine prometnice evidentirani manji odroni. Srećom, zasad nema informacija o većoj materijalnoj šteti niti o ozlijeđenim osobama.  

Osim najjačeg potresa 19. veljače u 16:21 sati (3,7; V EMS), istoga dana u 18:19 sati zabilježena je magnituda 3,4 (V EMS), dok je 20. veljače u 02:51 sati izmjeren potres magnitude 3,5 (V EMS). Ostala podrhtavanja bila su slabijeg intenziteta, između II i IV stupnja EMS ljestvice, te nisu mogla uzrokovati značajniju štetu.  

Izvješće su za Večernji list BiH pripremile Merjema Genjac-Zukić i Amra Krehić iz Centra za seizmologiju, podsjećajući kako teritorij Bosne i Hercegovine spada u relativno aktivna seizmička područja. Tijekom godine svakodnevno se bilježe slabija podrhtavanja tla, dok se u prosjeku registrira i nekoliko potresa magnitude između 4,0 i 5,0 prema Richterovoj ljestvici.  

Kada je riječ o seizmički aktivnijim područjima u zemlji, ističu se istočna i zapadna Hercegovina, središnja Bosna – uključujući Zenicu, Travnik i Jajce – zatim područje Tuzle i okolice, područje Banje Luke te Sarajevo i okolica. 

Stručnjaci naglašavaju kako su ovakve serije slabijih do umjerenih potresa karakteristične za hercegovačko područje te pozivaju građane na smirenost i praćenje službenih informacija nadležnih institucija.

Pročitaj članak

Povijesni trenutak: Otvara se Camino koji spaja Dubrovnik i Međugorje!

Dubrovnik i Međugorje uskoro će biti povezani novom hodočasničkom i pješačkom rutom dugom oko 145 kilometara. Camino Dubrovnik službeno se otvara početkom ožujka, a ruta je podijeljena u sedam dionica koje se prolaze kroz sedam dana hoda, piše Dubrovnik Touristi Board.

Camino započinje kod crkve sv. Jakova u Dubrovniku, a završava kod crkve sv. Jakova u Međugorju. Na svom putu prolazi kroz Dubrovnik, Dubrovačko primorje, Ravno, Neum, Čapljinu i Čitluk, povezujući tako hrvatski jug i Hercegovinu jedinstvenim duhovnim i turističkim projektom. Ruta je obilježena prepoznatljivom Camino signalizacijom koja hodočasnicima omogućuje sigurno i jednostavno snalaženje. 

Službeno predstavljanje Camino Dubrovnika održat će se 6. ožujka u 19 sati na Sveučilištu u Dubrovniku. Svečano otvaranje započinje 7. ožujka u 7:30 Službom riječi i blagoslovom hodočasnika, nakon čega u 8 sati kreće prva organizirana dionica duga 18 kilometara prema Mokošici. 

Za sudionike prve dionice osiguran je besplatan povratak autobusima Libertas uz predočenje hodočasničke putovnice. Sudjelovanje je besplatno, ali uz obaveznu prijavu do 1. ožujka 2026. godine.  

Camino Dubrovnik dio je europske mreže Camino putova koji se razvijaju po uzoru na poznati Camino de Santiago. Osim snažne duhovne komponente, ovakve rute potiču aktivni turizam, održivi razvoj lokalnih zajednica te promociju prirodne i kulturne baštine krajeva kroz koje prolaze.  

Otvaranjem Camino Dubrovnika jug Hrvatske i Hercegovina zasigurno dobivaju novu međunarodno prepoznatljivu hodočasničku i turističku rutu koja spaja vjeru, tradiciju i prirodne ljepote ovoga kraja.

Pročitaj članak

Sve je postalo umjetno – osim jednog Božjeg remek-djela

U vremenu u kojem se gotovo sve može generirati, nadograditi ili uljepšati, čovjek se sve češće susreće s pojmovima poput umjetne inteligencije, umjetnih noktiju, umjetnih usana, pa čak i humanoidnih robota koji oponašaju ljudske pokrete, glas i emocije. Tehnologija napreduje nevjerojatnom brzinom, a granica između prirodnoga i umjetnoga postaje sve tanja. No, koliko god impresivna bila, sva ta dostignuća ostaju – umjetna i prolazna.  

Umjetna inteligencija može analizirati, izračunati i generirati. Može oponašati stil, glas, pa i misao. Ali ne može istinski voljeti. Ne može patiti, nadati se ni moliti. Humanoidni robot može nalikovati čovjeku, ali nema dušu. Može imati programirane reakcije, ali ne i slobodu srca. Umjetni ukrasi mogu promijeniti vanjštinu, ali ne mogu dotaknuti nutrinu.  

U svijetu u kojem je naglasak često na dojmu, brzini i vanjskom savršenstvu, lako je zaboraviti na izvornost. A upravo je izvornost ono što čovjeka čini jedinstvenim. Svaki osmijeh, svaka bora, svaka suza i svaka radost nose priču koja se ne može kopirati ni generirati.  

Najveći umjetnik nije čovjek sa svojim algoritmima ni laboratorijima. Najveći umjetnik je Bog. Njegovo stvaralaštvo nije hladno ni mehaničko, nego prožeto ljubavlju. Njegovo remek-djelo nije stroj, nego originalni čovjek – biće stvoreno s dušom, razumom i slobodnom voljom. Čovjek koji može birati dobro, koji može praštati, stvarati, ljubiti i nadilaziti samoga sebe.  

Sve što je umjetno ima svoj rok trajanja. Tehnologija zastarijeva, trendovi prolaze, ljepota blijedi. No dostojanstvo čovjeka, kao Božjeg djela, ostaje. U vremenu umjetnih zamjena, možda je najveća hrabrost ostati autentičan. Prihvatiti sebe kao original, a ne kopiju. Jer dok svijet proizvodi replike, Bog stvara jedinstvene.

Pročitaj članak