Ljubi Gospodina, Boga svojega i svoga bližnjega kao sebe samoga

Današnje Evanđelje po Mateju donosi jednu od najvažnijih poruka cijeloga kršćanskog života. U središtu Isusova odgovora nije složeno objašnjenje Zakona, nego jednostavna i zahtjevna riječ – ljubav.

Farizeji su, nakon što je Isus ušutkao saduceje, poslali zakonoznanca da ga iskuša pitanjem: »Učitelju, koja je zapovijed najveća u Zakonu?« Isus mu odgovara jasno i bez dvojbe: »Ljubi Gospodina Boga svojega svim srcem svojim, i svom dušom svojom, i svim umom svojim.«

Time Isus pokazuje da vjera nije samo ispunjavanje propisa, običaja i vanjskih obveza. U središtu vjere treba biti čovjekov odnos prema Bogu. Ljubiti Boga znači staviti ga na prvo mjesto, pouzdati se u njega i nastojati svojim životom živjeti ono što nam je ostavio.

Ali Isus ne ostaje samo na ljubavi prema Bogu. Odmah dodaje drugu zapovijed: »Ljubi svoga bližnjega kao sebe samoga.«

Te dvije zapovijedi nerazdvojive su. Nije moguće govoriti o ljubavi prema Bogu, a istodobno svjesno zatvarati srce prema čovjeku koji nam je blizu. Naša vjera posebno se pokazuje u odnosu prema drugima – prema obitelji, prijateljima, susjedima, kolegama, ali i prema onima s kojima se teško razumijemo ili s kojima smo se možda posvađali.

Ljubiti bližnjega ne znači uvijek slagati se sa svime što druga osoba govori ili čini. Kršćanska ljubav nije ravnodušnost prema nepravdi niti odobravanje svega. Ona znači ne prestati drugoga gledati kao čovjeka dostojnog poštovanja, čak i onda kada među nama postoje razlike, povrede i neslaganja.

Isus na kraju kaže: »O tim dvjema zapovijedima visi sav Zakon i Proroci.«

Drugim riječima, sve ono što činimo kao vjernici treba biti prožeto ljubavlju. Molitva, sveta misa, sakramenti, post, odricanje i dobra djela ne smiju postati samo vanjske navike, nego trebaju voditi prema većoj ljubavi prema Bogu i čovjeku.

Današnje Evanđelje zato pred svakoga od nas postavlja jednostavno, ali duboko pitanje: ljubimo li doista Boga i bližnje ili se naša vjera zaustavlja samo na riječima i običajima?

Ponekad nije teško ljubiti one koji nas vole. Pravi izazov počinje onda kada treba oprostiti, pružiti ruku, prešutjeti uvredu, pomoći bez očekivanja zahvalnosti ili učiniti dobro nekome od koga ništa ne možemo dobiti zauzvrat.

Upravo se u takvim svakodnevnim situacijama vidi koliko je Kristova zapovijed ljubavi stvarno zaživjela u našem životu.

Neka nam današnja Božja riječ bude poticaj da ponovno stavimo Boga na prvo mjesto, ali i da ne zaboravimo čovjeka pored sebe. Jer ljubav prema Bogu i ljubav prema bližnjemu nisu dvije odvojene staze. One čine jedan put – put kojim nas Krist poziva da živimo svoju vjeru.

»Ljubi Gospodina, Boga svojega, svim srcem svojim, i svoga bližnjega kao sebe samoga.«

To je srž Evanđelja. I možda upravo ono što nam je danas najpotrebnije – više ljubavi prema Bogu, više razumijevanja prema čovjeku i više spremnosti da dobro koje primamo od Boga sami prenesemo drugima.

Pročitaj članak

Na Bobovcu održan 25. Molitveni dan za Domovinu

 

Na povijesnom Bobovcu danas je održan 25. Molitveni dan za Domovinu Vrhbosanske nadbiskupije te 23. vojno i policijsko hodočašće, tradicionalno okupljanje koje svake godine povezuje vjeru, povijest i molitvu za Bosnu i Hercegovinu.

Ovogodišnje hodočašće održano je uoči 548. obljetnice smrti bosanske kraljice Katarine Kosače-Kotromanić, koja je preminula 25. listopada 1478. godine. Na Bobovcu su se okupili brojni vjernici iz različitih krajeva BiH, pripadnici Oružanih snaga i policijskih agencija, predstavnici crkvenog života te brojni društveni i politički dužnosnici. 

Misu je predvodio vojni ordinarij u BiH mons. Miro Relota, a u koncelebraciji je sudjelovalo dvadesetak svećenika. Među njima su bili i predstavnici Vojnog ordinarijata Republike Hrvatske te Vojnog vikarijata Republike Slovenije. 

Posebnu pozornost privuklo je sudjelovanje predsjednika Hrvatskog narodnog sabora BiH dr. Dragana Čovića i novoizabrane hrvatske članice Predsjedništva BiH Darijane Filipović. Na događaju su bili i brojni predstavnici institucija BiH, među kojima zamjenik ministra obrane Slaven Galić, veleposlanik Republike Hrvatske u BiH Ivan Sabolić, pomoćnik ministra obrane Zoran Šajinović, general-bojnik Tomo Kolenda i general-bojnik Zdravko Rezo.

Molitva za mir i budućnost

Propovijed je, uz posebno iznenađenje mons. Relote, održao fra Anto Radoš, svećenik koji pastoralno djeluje u Međugorju. Govoreći o kraljici Katarini, njezinu životu, vjeri, ljubavi prema obitelji i domovini te njezinu povijesnom stradanju, pozvao je okupljene na očuvanje mira, ljubavi i međusobnog poštovanja.

Posebno je naglasio potrebu izgradnje mostova među ljudima, bez obzira na njihovu vjeroispovijest i različitosti, poručujući da je potrebno gledati drugoga čovjeka s poštovanjem i dostojanstvom. 

Darijana Filipović istaknula je kako se na Bobovcu moli za Bosnu i Hercegovinu i hrvatski narod, uz poruke mira i zajedništva koje bi, kako je navela, trebale biti prenesene budućim naraštajima. Prisjetila se i kraljice Katarine te svih koji su kroz povijest podnijeli žrtvu za slobodu i opstanak hrvatskog naroda.

Tradicija koja traje više od dva desetljeća

Molitveni dan za Domovinu na Bobovcu pokrenuo je 2002. godine tadašnji vrhbosanski nadbiskup, kardinal Vinko Puljić, u spomen na smrt kraljice Katarine Kosače-Kotromanić.

Cilj okupljanja od početka je bio zajedničkom molitvom obuhvatiti osobne potrebe, narod i domovinu Bosnu i Hercegovinu, ali i sve ljude i narode koji u njoj žive. Dvije godine poslije ovoj su se tradiciji pridružili pripadnici Oružanih snaga i policijskih snaga BiH. 

Bobovac je pritom mnogo više od mjesta na kojem se održava jedno godišnje okupljanje. Kao nekadašnje sjedište bosanskih vladara, ovaj srednjovjekovni grad zauzima važno mjesto u povijesnom pamćenju i predstavlja jedno od najznačajnijih mjesta srednjovjekovne Bosne. 

Današnje okupljanje ponovno je pokazalo kako se na Bobovcu susreću vjera, povijesno sjećanje i poruka zajedništva, uz molitvu za mir, stabilnost i budućnost Bosne i Hercegovine.

 

Pročitaj članak

NIGERIJA KRVARI, A SVIJET ŠUTI Tisuće kršćana ubijene, tko će ih zaštititi?

Dok se u Nigeriji nastavlja nasilje nad civilnim stanovništvom, kršćanske zajednice suočavaju se sa strahom, gubitkom najmilijih i neizvjesnošću za vlastitu budućnost. Napadi na sela, otmice i ubojstva ostavljaju duboke rane, a pitanje zaštite vjerskih zajednica sve snažnije odjekuje pred međunarodnom javnošću.  

Posebno zabrinjava sudbina kršćana koji zbog svoje vjere postaju žrtve progona. Njihova svakodnevica za mnoge je obilježena nesigurnošću, dok obitelji pokušavaju pronaći odgovore na tragedije koje su ih zadesile. U takvim okolnostima više nije dovoljno samo izraziti zabrinutost – nužno je tražiti načine kako zaštititi ljude i spriječiti nove zločine.  

Zastrašujući podaci iz Nigerije  

Razmjere nasilja pokazuju i podaci međunarodnih organizacija. Prema izvješću organizacije Open Doors za 2026. godinu, u razdoblju koje je obuhvaćeno istraživanjem u Nigeriji je zbog vjere ubijeno 3.490 kršćana.  

Amnesty International objavio je i podatke prema kojima je od svibnja 2023. do svibnja 2025. u napadima naoružanih skupina u sedam saveznih država Nigerije ubijeno najmanje 10.217 ljudi.  

Ove brojke ne predstavljaju istu skupinu žrtava niti se odnose na jednako razdoblje. Zajedno, međutim, svjedoče o ozbiljnosti nasilja i potrebi za učinkovitijom zaštitom stanovništva.  

Za obitelj koja je izgubila sina ili kćer brojke nemaju gotovo nikakvo značenje. Za njih tragedija ima ime, lice i prazno mjesto za obiteljskim stolom. Za zajednicu kojoj je uništena crkva posljedice nisu samo materijalne, nego zahvaćaju i njezin vjerski život, osjećaj sigurnosti i nadu u budućnost.  

Pravo na vjeru ne smije biti razlog za strah  Nitko ne bi smio živjeti u strahu zato što pripada kršćanskoj zajednici ili želi slobodno ispovijedati svoju vjeru. Pravo na život, osobnu sigurnost i slobodu vjeroispovijesti mora vrijediti za svakoga čovjeka, bez obzira na njegovo podrijetlo i uvjerenja.  

Zato zaštita kršćana u Nigeriji nije samo pitanje vjerske solidarnosti. To je i pitanje ljudskih prava, dostojanstva i odgovornosti onih koji imaju mogućnost utjecati na zaustavljanje nasilja.  

Međunarodna zajednica trebala bi snažnije poduprijeti zaštitu ugroženih zajednica, zahtijevati odgovornost počinitelja i pomagati ljudima koji su zbog napada ostali bez domova. Jednako je važno osigurati da se zločini istraže, a odgovorni privedu pravdi.  

Osuda nasilja mora biti jasna i nedvosmislena, bez obzira na to tko ga čini i tko su njegove žrtve.  

Kršćanska solidarnost ne završava na riječima  

Za vjernike diljem svijeta sudbina kršćana u Nigeriji poseban je poziv na zajedništvo. Molitva je izraz vjere i nade, ali solidarnost se može pokazati i konkretnom pomoći, podupiranjem humanitarnih inicijativa te javnim zauzimanjem za one kojima su ugroženi život i sloboda. 

Kršćanska poruka ne poziva na osvetu niti na mržnju prema drugim narodima i religijama. Ona poziva na zaštitu nedužnih, obraćenje srca i izgradnju mira. Ipak, mir ne znači prešutjeti nepravdu. Bez zaštite žrtava i odgovornosti za počinjene zločine teško je govoriti o istinskom miru.  

Isus u Evanđelju obećava:  „Blago progonjenima zbog pravednosti: njihovo je kraljevstvo nebesko!“ (Mt 5,10)  Te riječi danas imaju posebnu težinu za sve koji zbog svoje vjere podnose prijetnje, gubitke i nepravdu.  

Molitva koja ne smije ostati bez djela  

Gospodine, budi blizu svima koji u Nigeriji oplakuju svoje najmilije. Daj snagu roditeljima koji su izgubili djecu, zaštiti nevine i oslobodi one koji su odvedeni protiv svoje volje. Ohrabri sve koji se boje za vlastiti život i podari utjehu zajednicama koje su pogođene nasiljem.  

Prosvijetli one koji odlučuju o sudbini naroda kako bi se zauzeli za pravdu, sigurnost i mir. Zaustavi nasilje i pomozi ljudima različitih vjera da žive jedni uz druge bez straha i mržnje.  

Nigerija ne smije ostati samo još jedna zaboravljena tragedija u svjetskim vijestima. Svaka žrtva zaslužuje dostojanstvo, svaka obitelj pravo na istinu, a svaki čovjek zaštitu od nasilja.  

Kršćani koji danas trpe progon ne trebaju samo naše suosjećanje. Potrebni su im naša molitva, naša solidarnost i glas koji će jasno poručiti da se nevini životi moraju zaštititi.  

Neka nas njihova patnja ne odvede u mržnju, nego potakne na još snažnije zauzimanje za pravdu. Jer ondje gdje se ljudsko dostojanstvo gazi, kršćanin je pozvan svjedočiti istinu, braniti slaboga i čuvati nadu.

Pročitaj članak

Raspored misa po grobljima za Svi svete i Dušni dan za Mostar i okolicu

foto Goranci online

Svetkovina Svih svetih i Dušni dan i ove će godine biti prilika da se vjernici okupe na grobljima, pomole za svoje pokojne i prisjete se članova obitelji, prijatelja i svih onih koji više nisu s nama, piše Goranci online.

Svetkovina Svih svetih obilježava se u nedjelju, 1. studenoga, dok je Dušni dan u ponedjeljak, 2. studenoga. Budući da Dušni dan ove godine pada na radni dan za većinu zaposlenih.

Skoro 1.200 godina Crkva slavi 1. studenoga svetkovinu Svih svetih. Papa Bonifacije IV. (608-615) posvetio je oko god. 610. rimski Panteon Bogorodici i svim mučenicima. Godinama se svetkovina Svih svetih u Rimu slavila 13. svibnja, a kasnije je prihvaćen irski i engleski datum svetkovine 1. studenoga. 

Papa Grgur III. posvetio je oko god. 740. u bazilici Sv. Petra u Rimu posebnu kapelicu u čast Spasitelju, njegovoj Majci, apostolima, mučenicima i svim svetima. God. 827. papa Grgur IV. odredio je da se 1. studenoga u cijeloj Crkvi na svečani način slavi spomen Svih svetih. Ta je svetkovina spomen svih svetaca, proglašenih i neproglašenih, koji su svoj život proživjeli na čast Bogu, u duhu i po zahtjevima Evanđelja i na korist bližnjima. Svetkovina Svih svetih je zapovjedni blagdan u Katoličkoj crkvi, piše Katolička tiskovna konferencija.

U nastavku donosimo raspored svetih misa na grobljima u Mostaru i okolici za posljednji vikend listopada te svetkovinu Svih svetih i Dušni dan.

Nedjelja, 25. listopada – 30. nedjelja kroz godinu

• 12:00 sati – Vrdi

Subota, 31. listopada

• 12:00 sati – groblje na Galcu
• 14:00 sati – groblje Troskoti
• 14:00 sati – Grabova Draga, Marijića groblje
• 15:00 sati – Grabova Draga, Bošnjačko groblje

Nedjelja, 1. studenoga – Svi sveti

• 9:00 sati – Cim, groblje Gorica, franjevačka strana
• 10:00 sati – groblje Smrčenjaci, župa
• 10:30 sati – Ilići, Vrelo-Kolenje, franjevačka strana
• 11:00 sati – Masline
• 11:00 sati – Goranci 
• 11:00 sati – Donja Jasenica
• 11:00 sati – Lakševine, Buna
• 12:00 sati – Djevojačko groblje (sv. Ante), župa
• 12:00 sati – groblje u Miljkovićima, franjevačka strana
• 13:00 sati – Raška Gora, Domazeti
• 13:00 sati – Rodoč
• 14:00 sati – Bunica
• 14:00 sati – groblje Koto na Kosoru
• 15:00 sati – Gornja Jasenica
• 15:00 sati – groblje na Smrčenjacima
• 15:00 sati – groblje na Orlacu, župa
• 15:00 sati – groblje Ortiješ
• 15:00 sati – groblje Gnjojnice

Ponedjeljak, 2. studenoga – Dušni dan

• 10:00 sati – Ilići, groblje Kolenje, župa
• 10:00 sati – groblje Raštani, župa
• 11:00 sati – Šoinovac
• 12:00 sati – Cim, groblje Gorica, župa
• 12:30 sati – Bogodol
• 13:00 sati – groblje na Orlacu, franjevačka strana
• 14:00 sati – groblje Kočine
• 15:00 sati – Djevojačko groblje (sv. Ante), franjevačka strana
• 15:00 sati – groblje Dračevice
• 16:00 sati – groblje Raštani, župa
• 16:00 sati – Vojno groblje, Bišće polje

Svi sveti dan su kada se Crkva spominje svih svetih, poznatih i nepoznatih, dok je Dušni dan posebno posvećen molitvi za pokojne. Tih dana groblja postaju mjesta susreta, molitve i sjećanja, a paljenjem svijeća i polaganjem cvijeća vjernici iskazuju ljubav i poštovanje prema svojim pokojnicima.

Podsjetimo, temeljnim ugovorom između Svete Stolice i Bosne i Hercegovine, koji je ratificiran 25. listopada 2007., uređuju se i neradni dani za katolike u cijeloj zemlji, a svetkovnia Svih svetih je ubrojena među neradne dane. Tako u Temeljnom ugovoru, članak 9., stoji: "1. Posebnim zakonom Bosne i Hercgovine kao neradni dani za katolike u cijeloj zemlji uredit će se nedjelje i slijedeće svetkovine: a) 6. siječnja - Bogojavljenje; b) Tijelovo; c) 15. kolovoza - Uznesenje Blažene Djevice Marije; d) 1. studenoga - Svi sveti; e) 25. prosinca - Božić. 2. Dvije zainteresirane strane će se dogovoriti o možebitnim promjenama neradnih dana , ukoliko se za to ukaže potreba."

Pročitaj članak

Noćas vraćamo kazaljke: spavat ćemo sat dulje, ali dan će biti kraći

Ljetnom računanju vremena bliži se kraj, a već noćas nas očekuje povratak na zimsko računanje vremena. U noći sa subote, 24. listopada, na nedjelju, 25. listopada, kazaljke ćemo vratiti jedan sat unatrag.

To znači da će se u 3 sata ujutro vrijeme ponovno računati kao 2 sata. Noć će tako biti dulja za jedan sat, pa ćemo u nedjelju ujutro moći odspavati sat vremena više.

Što treba učiniti sa satovima?

Većina suvremenih mobitela, računala i drugih uređaja automatski će prijeći na novo računanje vremena. Ipak, klasične zidne i ručne satove, kao i pojedine uređaje koji nemaju automatsko podešavanje, bit će potrebno namjestiti ručno.

Promjena će se najviše primijetiti tijekom poslijepodneva. Iako ćemo ujutro dobiti nešto više dnevne svjetlosti, Sunce će prema satu zalaziti ranije, pa će se mrak početi spuštati već u ranijim poslijepodnevnim satima.

Jedan sat više sna, ali i raniji mrak

Za mnoge će najugodniji dio promjene biti upravo dodatni sat sna. Za razliku od proljetnog pomicanja kazaljki unaprijed, kada gubimo jedan sat, jesenski prijelaz omogućuje jednu dulju noć.

S druge strane, kraći dan mnogima će brzo promijeniti svakodnevni ritam. Nakon posla, škole ili drugih obveza bit će manje prirodnog svjetla, a jesenske večeri postajat će sve dulje.

Zimsko računanje vremena i ove godine dolazi posljednje nedjelje u listopadu, a 25. listopada ujedno je najraniji mogući datum na koji taj prijelaz može pasti.

Iako se posljednjih godina mnogo govorilo o mogućem ukidanju pomicanja sata, za sada nema konačne odluke kojom bi ova praksa bila ukinuta. Kazaljke se stoga i dalje vraćaju ujesen, a ponovno pomiču unaprijed u proljeće.

Dakle, večeras prije spavanja vrijedi provjeriti satove koje treba ručno namjestiti. A u nedjelju nas čeka mala, ali mnogima draga pogodnost – jedan sat više za spavanje.

Pročitaj članak

Crkva u Banjoj Luci ne odustaje unatoč dramatičnom padu broja vjernika

foto BBK

Broj katolika na području Banjolučke biskupije nastavlja se smanjivati, a najnoviji podaci ponovno upozoravaju na težak demografski položaj katoličke zajednice u ovom dijelu Bosne i Hercegovine. Unatoč zabrinjavajućim brojkama, poruka iz Crkve ostaje jasna: malobrojnost ne smije biti razlog za odustajanje od vjere, zajedništva i očuvanja kršćanske prisutnosti, piše KTA.

Banjolučka biskupija desetljećima se suočava s posljedicama ratnih stradanja, prisilnih odlazaka stanovništva, dugotrajnog iseljavanja i negativnih demografskih kretanja. Posebno su pogođene župe u kojima je nekada živio velik broj katoličkih obitelji, dok su danas mnoge od njih suočene s malim brojem vjernika i sve starijim stanovništvom.  

Ovakvo stanje nije samo pitanje statistike, nego i budućnosti župnih zajednica, crkvenih ustanova, kulturne baštine i života ljudi koji su ostali u svojim rodnim krajevima.  

Izazov očuvanja vjere i zajedništva  

Smanjenje broja vjernika pred Crkvu postavlja brojne izazove. Održavanje župnog života, pastoralna skrb, okupljanje mladih i prijenos vjere na nove generacije postaju sve zahtjevniji u sredinama u kojima je katoličko stanovništvo malobrojno.  

Ipak, brojnost sama po sebi ne određuje snagu vjerske zajednice. Upravo u okolnostima u kojima se čini da je sve teže očuvati kontinuitet života, važnu ulogu imaju obitelji, svećenici, redovnici i svi vjernici koji svojim djelovanjem čuvaju povezanost s Crkvom i zavičajem. 

Očuvanje katoličke prisutnosti stoga zahtijeva više od povremenih okupljanja. Potrebni su uvjeti za dostojanstven život, veća sigurnost, mogućnosti zapošljavanja te perspektiva za mlade obitelji koje bi svoju budućnost mogle graditi u rodnim mjestima. 

Budućnost se gradi ustrajnošću  

Demografski izazovi Banjolučke biskupije dio su širega problema s kojim se suočavaju brojna područja Bosne i Hercegovine. Iseljavanje, sve manji broj rođenih i starenje stanovništva ostavljaju duboke posljedice na život lokalnih zajednica.  

Unatoč tome, očuvanje vjere i identiteta ostaje važna zadaća onih koji su ostali, ali i svih koji su podrijetlom vezani uz ove krajeve. Povezanost iseljenih obitelji s rodnim župama, sudjelovanje u životu zajednice i briga za crkve i druga mjesta vjerske i kulturne baštine mogu pridonijeti očuvanju veza koje ni odlazak iz domovine ne mora prekinuti.  

Malobrojnost, koliko god bila ozbiljan izazov, ne znači da je budućnost unaprijed izgubljena. Ona je poziv na još veću odgovornost, međusobnu solidarnost i ustrajnost u očuvanju vjere i života na prostorima na kojima je katolička zajednica stoljećima ostavljala svoj trag.  

Važno je istaknuti i konkretne podatke iz izvješća Banjolučke biskupije: na kraju 2025. godine evidentirana su 22.951 vjernika, kršteno je 330 osoba, a preminuo je 611 vjernik. Biskup Željko Majić svećenike je pozvao da ih malobrojnost ne obeshrabri te da ostanu blizu ljudima i svjedoče nadu u Krista.

Pročitaj članak

Vjera koja okuplja: Prizori iz Mostara koji šalju snažnu poruku

foto Bljesak.info

Mostar je još jednom pokazao kako vjera i duhovnost imaju važno mjesto u životu njegova naroda. Molitva za zdravlje pape Lava XIV. i veliki odaziv mladih na susret s fra Marinom Karačićem svjedoče o živosti katoličke zajednice i potrebi čovjeka da u molitvi, zajedništvu i Božjoj riječi pronađe snagu za svakodnevni život.  

Mostar je večeras bio mjesto dvaju snažnih svjedočanstava katoličke vjere – molitve za zdravlje Svetoga Oca i velikog odaziva mladih na susret s fra Marinom Karačićem. Dok su vjernici u franjevačkoj crkvi sv. Petra i Pavla svoje molitve upućivali za papu Lava XIV., ispred Katedralne dvorane stvarali su se dugi redovi mladih koji su željeli sudjelovati u razgovoru o ljubavi i odnosima.  

Molitva za Papu kao znak zajedništva Crkve  

Studenti Sveučilišta u Mostaru i brojni građani okupili su se na svetoj misi za zdravlje i uspješan oporavak pape Lava XIV. Euharistijsko slavlje s početkom u 18 sati predvodio je fra Branimir Novokmet, a molitvu je organizirao Studentski zbor Sveučilišta u Mostaru.  

Okupljeni vjernici zajednički su molili za Petrova nasljednika, koji se nakon operacije pluća oporavlja u Vatikanu. Ovaj molitveni susret podsjetio je na važnost duhovne blizine i zajedništva cijele Crkve, osobito u trenucima kada se njezin poglavar suočava sa zdravstvenim poteškoćama.  

Papa Lav XIV. operiran je 13. listopada, a nakon boravka u rimskoj bolnici Gemelli vratio se u Vatikan. Naknadni nalazi potvrdili su da je bolest ostala lokalizirana te da mu, prema objavljenoj liječničkoj procjeni, nije potrebno dodatno onkološko liječenje.  

Molitva za Svetoga Oca nije samo izraz poštovanja prema njegovoj službi, nego i znak crkvenoga zajedništva. Vjernici su pozvani pratiti Papu molitvom, baš kao što on u svojoj službi svakodnevno moli za povjereni mu narod.  

Mladi traže odgovore i žele razgovarati o važnim životnim pitanjima  

Istodobno, velik broj mladih ispunio je Katedralnu dvoranu u Mostaru, gdje je održan susret s fra Marinom Karačićem pod nazivom „Što žene misle, a što muškarci žele?“.  

Zbog velikog zanimanja ispred dvorane stvorili su se dugi redovi, a mladi su strpljivo čekali priliku za sudjelovanje u programu. Susret je organizirao pokret za pastoral mladih Mostarsko-duvanjske i Trebinjsko-mrkanske biskupije MiViDiMo, s početkom u 20 sati.  

Tema susreta bila je usmjerena na muško-ženske odnose, međusobno razumijevanje i pitanja koja prate mlade u njihovim nastojanjima da izgrade kvalitetne i trajne odnose.  

Velik odaziv pokazuje koliko su mladima potrebni otvoreni razgovori o ljubavi, povjerenju i odgovornosti. U vremenu u kojem se odnosi često promatraju površno, susreti ovakve vrste pružaju priliku za promišljanje o vrijednostima koje nadilaze prolazne osjećaje i vode prema zrelijem razumijevanju ljubavi.  

Katolički pogled na ljubav ne svodi se samo na privlačnost i emocije, nego uključuje poštovanje, vjernost, žrtvu i spremnost na darivanje sebe drugoj osobi. Upravo zato razgovori o odnosima imaju posebno mjesto u pastoralu mladih, koji nastoji povezati svakodnevna životna pitanja s evanđeoskim vrijednostima.  

Vjera koja se živi molitvom i zajedništvom  

Događaji u Mostaru pokazali su dvije važne dimenzije života Crkve: molitvu koja povezuje vjernike u trenucima kušnje i pastoralni rad koji mladima pomaže pronaći odgovore na pitanja od životne važnosti.  

Molitva za papu Lava XIV. izraz je blizine i solidarnosti s čovjekom koji nosi veliku odgovornost za Katoličku Crkvu, dok okupljanje mladih oko fra Marina Karačića svjedoči o njihovoj želji za razgovorom, duhovnim rastom i traženjem smisla.  

Oba događaja podsjećaju da Crkva nije samo prostor liturgijskih slavlja, nego i zajednica koja moli, sluša, poučava i prati čovjeka na njegovu životnom putu.  

Upravo u takvim susretima vjera postaje vidljiva u svakodnevici – kroz molitvu za drugoga, otvorenost prema mladima i nastojanje da se Kristova poruka ljubavi prenosi novim naraštajima.

Pročitaj članak

Preminuo Božo Čarapina: Otišao tvorac Melodija Mostara i himne Zrinjskog

foto Večernji list

Mostar i Hercegovina ostali su bez Kristijana Bože Čarapine, glazbenika, kantautora i utemeljitelja festivala zabavne glazbe Melodije Mostara. Preminuo je u 74. godini života nakon kraće bolesti, ostavivši iza sebe bogatu glazbenu ostavštinu i djela koja su obilježila generacije, piše Bljesak.info.

Čarapina je više od pola stoljeća bio dio glazbenog života Mostara i Hercegovine. Svojim pjevačkim, autorskim i organizacijskim radom pridonio je razvoju domaće glazbene scene, a njegovo ime posebno je povezano s festivalom koji je u Mostar doveo brojna poznata imena regionalne estrade.  

Glazbeni put započeo je u mostarskim bendovima  

Njegova glazbena priča počela je sedamdesetih godina prošlog stoljeća, kada je nastupao kao pjevač skupina Jutro i Most. Tijekom karijere surađivao je i s drugim mostarskim sastavima, među kojima su Miris juga, Maj i Kanaliri.  

Kao samostalni izvođač objavio je više albuma i pjesama, nastupao u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i različitim europskim zemljama te svojim radom izgradio prepoznatljivo mjesto na glazbenoj sceni.  

Jedna od pjesama koja je obilježila njegovu karijeru bila je „Sara“, s kojom je 1993. godine nastupio u završnoj večeri Splitskog festivala.  

Festival koji je postao dio identiteta Mostara  

Posebno mjesto u Čarapininu životu i radu zauzimaju Melodije Mostara, festival zabavne glazbe koji je pokrenuo 1995. godine. Tijekom godina manifestacija je izrasla u jedno od prepoznatljivih glazbenih događanja u gradu na Neretvi, okupljajući izvođače i autore iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Slovenije, Italije i hrvatske dijaspore.  

Kroz festivalske večeri prošla su brojna poznata glazbena imena, među kojima su Oliver Dragojević, Tereza Kesovija, Kemal Monteno, Kićo Slabinac, Mate Bulić i Dražen Zečić.  

Čarapina je festival samostalno vodio 13 godina, a potom je još četiri godine sudjelovao u njegovu organiziranju zajedno s Draganom Džidićem. Posebno mu je bilo važno omogućiti prostor mladim izvođačima i autorima te promovirati glazbeno stvaralaštvo Hercegovine.  

Ni u kasnijim godinama nije odustajao od novih ideja. Krajem 2025. najavljivao je glazbenu manifestaciju „Biseri Melodija Mostara“, zamišljenu kao okupljanje izvođača koji su obilježili povijest festivala.  

Autor himne koja je postala simbol Zrinjskog  

Široj mostarskoj javnosti Kristijan Božo Čarapina ostat će posebno poznat i po pjesmi „Živjet će u nama dok Neretva teče!“, himni HŠK Zrinjski i njegovih navijača Ultrasa.  

Himna je nastala 1992. godine, u vrijeme obnove djelovanja mostarskog nogometnog kluba. Čarapina je uglazbio pjesmu, a tekst je napisao zajedno sa Zdenkom Boškovićem. Skladbu su otpjevali Kristijan i njegov brat Antonio Čarapina.  

Pjesma je s vremenom postala jedan od prepoznatljivih simbola Zrinjskog i njegovih navijača, duboko povezana s identitetom kluba i Mostara.  

U njegovu stvaralaštvu nalazile su se i pjesme posvećene hercegovačkom kraju, među kojima su skladba posvećena Trećoj cimskoj bojni te pjesma „Marijo, majko naša“, posvećena Širokom Brijegu.  

Glazbi je ostao vjeran do posljednjih godina  

Čarapina je stvarao i u poznijim godinama života. Tijekom 2025. predstavio je videospot za pjesmu „Dajte vina i feštajte“, s istoimenog albuma za koji je napisao glazbu i tekstove svih deset pjesama.  

Njegova dugogodišnja karijera svjedoči o predanosti glazbi, ali i o nastojanju da Mostar dobije vlastitu prepoznatljivu glazbenu manifestaciju koja će povezivati izvođače, autore i publiku.  

Odlaskom Kristijana Bože Čarapine Mostar i Hercegovina izgubili su glazbenika čije je stvaralaštvo nadilazilo pozornicu. Iza njega ostaju pjesme koje se pamte, himna koja zauzima posebno mjesto među navijačima Zrinjskog te Melodije Mostara kao jedan od njegovih najvažnijih doprinosa kulturnom životu grada.  

Posljednji ispraćaj u Mostaru  

Posljednji ispraćaj Kristijana Bože Čarapine bit će održan u subotu, 24. listopada, na rimokatoličkom groblju Smrčenjaci u Mostaru.  

Ispraćaj je predviđen u 15 sati ispred Gradske mrtvačnice Bijeli Brijeg, a obitelj i prijatelji sućut će moći izraziti od 14.15 sati.  

Mostaru ostaju njegove pjesme i glazbena ostavština koja će nastaviti živjeti kroz festival koji je pokrenuo, izvođače kojima je otvorio vrata i himnu koja je postala dio povijesti Zrinjskog.

Pročitaj članak

Sveti Ivan Pavao II. – papa koji je svojim riječima i djelima osvojio srca milijuna ljudi

foto EPA

Katolička Crkva danas, 22. listopada slavi spomendan svetoga Ivana Pavla II., jednog od najpoznatijih papa suvremenoga doba, čiji su život, vjera i zauzimanje za čovjekovo dostojanstvo ostavili dubok trag u svijetu, a osobito u srcima hrvatskoga naroda.  

Rođen je 18. svibnja 1920. godine u poljskim Wadowicama, a na krštenju je dobio ime Karol Józef Wojtyła. Njegovo djetinjstvo i mladost obilježili su bolni obiteljski gubitci, a kasnije i strahote Drugoga svjetskog rata. Unatoč teškim okolnostima, ostao je vjeran svojemu pozivu te je 1. studenoga 1946. godine zaređen za svećenika.  

Nakon svećeničkoga ređenja nastavio je teološko obrazovanje u Rimu, a potom je u domovini djelovao kao pastoralni radnik, studentski kapelan i profesor. Godine 1958. imenovan je biskupom, 1964. postao je krakovskim nadbiskupom, a tri godine poslije primio je kardinalsku čast.  

Prvi papa Poljak nakon stoljeća  

Povijesni trenutak dogodio se 16. listopada 1978. godine, kada je Karol Wojtyła izabran za poglavara Katoličke Crkve. Uzeo je ime Ivan Pavao II. i postao prvi papa iz Poljske te prvi netalijanski papa nakon više od četiri i pol stoljeća.  

Već na početku svojega pontifikata uputio je svijetu poziv koji je postao simbol njegove službe: „Ne bojte se! Otvorite širom vrata Kristu!” Tim je riječima pozivao ljude da ne dopuste da ih strah udalji od vjere, nade i istine.  

Njegov pontifikat trajao je gotovo 27 godina. Obilježili su ga brojni apostolski pohodi, susreti s vjernicima, zalaganje za mir i slobodu te snažna poruka o nepovredivosti ljudskoga života i dostojanstvu svakoga čovjeka. Posebnu pozornost posvećivao je mladima, obiteljima, bolesnicima i ljudima koji su živjeli na rubu društva.  

Godine 1981. preživio je atentat na Trgu svetoga Petra u Vatikanu. Nakon oporavka nastavio je svoju papinsku službu, a napadaču je javno iskazao oprost, čime je još jednom pokazao koliko je u njegovu životu bilo važno kršćansko milosrđe.  

Papa koji je posebno volio hrvatski narod  

Sveti Ivan Pavao II. zauzima posebno mjesto u povijesti i duhovnosti hrvatskoga naroda. Hrvatsku je posjetio tri puta: 1994., 1998. i 2003. godine. Njegovi pohodi bili su obilježeni velikim okupljanjima vjernika, molitvom i porukama o slobodi, miru, pomirenju i odgovornosti za budućnost.  

Tijekom posjeta 1998. godine u Mariji Bistrici proglasio je blaženim kardinala Alojzija Stepinca, događaj koji je imao osobitu važnost za hrvatske katolike. Njegove riječi potpore i blizina hrvatskom narodu ostale su duboko zapamćene, osobito u razdoblju velikih političkih i društvenih promjena.  

Papa je tijekom svojega pontifikata objavio brojne crkvene dokumente, među kojima se ističu enciklike o ljudskom dostojanstvu, životu, milosrđu i odnosu vjere i razuma. Utemeljio je Svjetski dan mladih, koji je postao jedno od najvećih međunarodnih okupljanja mladih katolika.  

Put prema svetosti  

Sveti Ivan Pavao II. preminuo je 2. travnja 2005. godine u Vatikanu. Njegov odlazak izazvao je snažnu reakciju vjernika diljem svijeta, a mnogi su ga već tada doživljavali kao čovjeka iznimne svetosti.  

Papa Benedikt XVI. proglasio ga je blaženim 1. svibnja 2011. godine, dok ga je papa Franjo 27. travnja 2014. godine proglasio svetim, zajedno sa svetim Ivanom XXIII.  

Njegov se liturgijski spomendan slavi 22. listopada, na dan kada je 1978. godine započeo svoju papinsku službu slavljem svete mise.  

Sveti Ivan Pavao II. ostao je zapamćen kao papa koji je vjeru svjedočio ne samo riječima nego i životom. Njegova poruka ohrabrenja, zauzimanje za dostojanstvo svakoga čovjeka i poziv na otvaranje srca Kristu i danas nadahnjuju vjernike diljem svijeta.  

Njegov život podsjeća da vjera može biti izvor snage i onda kada se čovjek suočava s patnjom, neizvjesnošću i velikim izazovima te da oprost, ljubav i nada mogu nadvladati strah i podjele.

Pročitaj članak

Mostar ponovno okuplja KUD-ove, Goranci i ove godine bez predstavnika

Mostar će u nedjelju, 25. listopada, biti domaćin Državne smotre izvornog folklora Hrvata u Bosni i Hercegovini. Program će se održati u Hrvatskom domu hercega Stjepana Kosače, a početak je predviđen u 13 sati. 

Okupljanje sudionika počinje nešto ranije. U 11 sati u Katedrali Marije Majke Crkve bit će slavljena sveta misa i upriličen blagoslov sudionika, nakon čega slijedi mimohod folklornih skupina u 12 sati.

Na ovogodišnjoj smotri predstavit će se osam društava iz Bosne i Hercegovine i Hrvatske. Nastupit će HKUD Zora Struge Gorica iz Čapljine, HKUD Napredak Odžak, KUD Mokro iz Širokog Brijega, HKUD Luke iz Čapljine, HKUD Tamburica Koraće, HKUD Vrila Župa Mostarski gradac iz Širokog Brijega, KUD Korana iz Slunja te KUD Lijerica iz Slanoga.

Publika će kroz njihove nastupe moći upoznati različite oblike tradicijske baštine – od izvornih pjesama i plesova do narodnih nošnji, tradicijskih glazbala i običaja karakterističnih za pojedine krajeve.

Smotra ima i natjecateljski, odnosno ocjenjivački karakter. Nastupe će pratiti stručna komisija, a među ostalim, ocjenjivat će se izvedba i očuvanje elemenata tradicijske kulture. Rezultati će biti važni i za izbor društava koja će predstavljati tradicijsku baštinu Hrvata iz BiH na drugim folklornim smotrama. 

Goranci ponovno bez predstavnika

I dok će se u Mostaru okupiti brojna folklorna društva iz različitih krajeva, među ovogodišnjim sudionicima ponovno nema HKUD-a Goranci.

Za mjesto koje ima bogatu tradiciju pjesme, običaja, nošnji i narodnih napjeva, izostanak društva poput HKUD-a Goranci zasigurno ostavlja pitanje zašto se gorančka tradicija ne predstavlja na događaju čiji je upravo cilj očuvanje i promocija kulturne baštine.

Smotru organiziraju Udruga hrvatskih amaterskih kulturno-umjetničkih društava u BiH i Hrvatska kulturna zajednica u FBiH.

Za Gorance tako ostaje nada da će se u budućnosti ponovno pronaći mjesto na ovakvim susretima i da će gorančka pjesma, običaji i tradicija dobiti priliku predstaviti se široj javnosti – ondje gdje im po svojoj vrijednosti i pripada mjesto.

Pročitaj članak

Prijeti li građanima još jedan namet? RTV pristojba mogla bi stići i na račune EP HZ HB

foto BHRT

Građane u dijelu Federacije BiH uskoro bi mogla dočekati nova stavka na računima za električnu energiju. Nakon što se RTV pristojba godinama naplaćuje putem računa Elektroprivreda BiH, isti model mogao bi biti ponuđen i Elektroprivreda HZ HB.

Prema informacijama koje su se pojavile u javnosti, nastavlja se model naplate RTV pristojbe putem računa za električnu energiju, dok bi se u sustav mogao uključiti i EP HZ HB. O mogućnosti takvog rješenja ranije je govorio i federalni premijer Nermin Nikšić, koji je najavio da Vlada Federacije BiH neće biti prepreka uključivanju mostarske elektroprivrede u naplatu.

RTV pristojba već je 7,50 KM mjesečno

Trenutačna RTV pristojba iznosi 7,50 KM mjesečno. Elektroprivreda BiH na svojim računima navodi da taj iznos nije prihod elektroprivrede, nego se radi o pristojbi povezanoj s posjedovanjem radijskog ili televizijskog prijamnika.

Problem za građane nije samo u samom iznosu, nego i u načinu naplate. Kada se pristojba nalazi na računu za električnu energiju, ona dolazi zajedno s troškom električne energije, pa se korisniku praktično ispostavlja jedan račun za više različitih obveza.

Ako bi isti model bio uveden i kod EP HZ HB, RTV pristojba bi se mogla pojaviti i na računima kućanstava koja električnu energiju dobivaju od te kompanije.

Hoće li pristojba biti i veća?

Dodatnu pozornost izaziva činjenica da se već ranije govorilo i o mogućem povećanju RTV pristojbe.

Nikšić je još prošle godine izjavio kako smatra da postoji prostor za povećanje sadašnjeg iznosa od sedam maraka, uz provođenje potrebnih analiza. Istodobno je najavio nastojanje da se nastavi naplata putem EP BiH, ali i mogućnost uključivanja EP HZ HB.

Zbog toga se među građanima opravdano postavlja pitanje – hoće li eventualno širenje sustava naplate značiti samo novi način prikupljanja postojeće pristojbe ili se iza svega krije i mogućnost njezina povećanja?

Za sada nije potvrđeno da je donesena odluka o povećanju iznosa.

Još jedna stavka na već opterećenim računima

Za kućanstva bi eventualno uključivanje EP HZ HB značilo da bi se postojeća RTV obveza izravno našla na njihovom računu za električnu energiju.

S druge strane, treba jasno razlikovati RTV pristojbu od cijene električne energije. Sama elektroprivreda ne bi bila primatelj tog novca, nego bi, prema postojećem modelu, služila kao kanal naplate. EP BiH izričito navodi da RTV pristojba ne predstavlja njezin prihod.

No građanima će konačni rezultat biti vrlo jednostavan: veći iznos na računu koji svaki mjesec treba podmiriti.

Građani čekaju konkretne odgovore

U ovom trenutku najvažnije je pitanje hoće li se model naplate doista proširiti na EP HZ HB, kada bi eventualno počeo teći i hoće li se mijenjati iznos pristojbe.

Za građane koji već plaćaju sve veće troškove života, svaka nova obvezna stavka na mjesečnom računu predstavlja dodatno financijsko opterećenje.

Stoga ostaje otvoreno pitanje: je li pred građanima samo promjena načina naplate RTV pristojbe ili se priprema i novi, veći namet?

Pročitaj članak

Starlink stigao u BiH: Internet iz svemira konačno dostupan svugdje, evo koliko će koštati

Nakon višegodišnjeg čekanja, Starlink je službeno počeo s radom u Bosni i Hercegovini. Korisnicima je sada omogućeno naručivanje opreme i usluge satelitskog interneta putem službene stranice za BiH.

Starlink, projekt kompanije SpaceX, omogućuje pristup internetu putem mreže satelita u niskoj Zemljinoj orbiti. Za razliku od klasičnog pristupa internetu, za korištenje usluge nije potrebna optička, kabelska ili mobilna infrastruktura na samoj lokaciji, piše Bljesak.info.

Dolazak Starlinka posebno bi mogao biti značajan za stanovnike ruralnih i planinskih područja, gdje nema kvalitetne optičke infrastrukture ili su postojeće internetske veze spore i nepouzdane.

Usluga sada dostupna i u BiH

Starlink je tijekom ove godine u BiH registrirao tvrtku „Starlink BH“ d.o.o., a u svibnju je Regulatornoj agenciji za komunikacije BiH podnesen zahtjev za pružanje usluga pristupa internetu.

Dozvola za rad dobivena je krajem rujna, nakon čega je najavljeno kako bi usluga trebala biti dostupna u roku od nekoliko tjedana. Otvaranjem narudžbi ta je najava sada i ostvarena.

Korisnici na službenoj stranici Starlinka mogu upisati svoju adresu i provjeriti dostupnost usluge na konkretnoj lokaciji ili se npredbilježiti za internet.

Koliko će koštati Starlink?

Prema trenutačno prikazanim podacima za BiH, korisnicima su ponuđena tri paketa:

• 100 Mbps – 68 KM mjesečno
• 200 Mbps – 88 KM mjesečno
• Residential Max – 108 KM mjesečno

Za neke lokacije trenutačno postoji ograničenje kapaciteta. Primjerice, za područje Mostara navedeno je da je kapacitet popunjen, zbog čega korisnici mogu uplatiti 137 KM kao depozit za rezervaciju mjesta na listi čekanja. Taj se iznos kasnije uračunava u cijenu opreme.

Prema trenutačnom prikazu, cijena opreme iznosi 683 KM, dok se dostava naplaćuje dodatnih 47 KM. Nakon uračunavanja depozita, preostali iznos za opremu bio bi oko 546 KM, odnosno ukupno približno 593 KM s dostavom.

Važno je naglasiti da se dostupnost i cijene mogu razlikovati ovisno o adresi i trenutačnom kapacitetu mreže.

Posebno zanimljiv za sela i planinska područja

Upravo bi područja u kojima je izgradnja optičke infrastrukture skupa ili tehnički zahtjevna mogla imati najveću korist od Starlinka.

Korisnik za pristup internetu treba odgovarajuću Starlink opremu, otvoren pogled prema nebu i aktivnu pretplatu. Nakon dostave oprema se aktivira putem korisničkog računa, nakon čega se usluga može početi koristiti. 

Za BiH to znači da stanovnici brojnih udaljenijih mjesta prvi put dobivaju mogućnost korištenja interneta koji ne ovisi izravno o tome postoji li u njihovom naselju optički kabel ili kvalitetna mobilna mreža.

Dolazak Starlinka tako bi mogao dodatno promijeniti tržište interneta u BiH, osobito u područjima koja su godinama čekala kvalitetniju telekomunikacijsku infrastrukturu.

Poređenje s Hrvatskom 

Osnovni kućni paket u BiH, preračunato, košta oko 35 eura. U Hrvatskoj osnovni kućni paket počinje od 29 eura mjesečno, odnosno oko 57 KM, a standardni komplet s antenom i ruterom tamo košta oko 349 eura. 

Roam s neograničenim podacima u Hrvatskoj košta oko 89 eura (oko 174 KM), a u BiH oko 95 eura. Fiksni internet domaćih operatera u BiH uglavnom košta između 30 i 60 KM mjesečno. Starlink zato ponajviše cilja ruralna i planinska područja do kojih ne dolaze kablovska i optička mreža, te firme kojima treba rezervna veza.

Ostale zanimljivosti pogledajte na službenoj stranici Starlinka BiH - O V D J E.

  

Pročitaj članak

Nova karta otkriva gdje je u Hrvatskoj najveća opasnost od potresa

foto hazard.potres.hr

Hrvatski znanstvenici izradili su novu procjenu potresne opasnosti koja donosi detaljniji uvid u područja izložena snažnim potresima. U istraživanje su uključeni podatci o dosadašnjim potresima, iskustva razornog potresa na području Petrinje iz 2020. godine te značajke tla koje mogu utjecati na jačinu podrhtavanja, piše Index.

Prema novim izračunima, najveća potresna opasnost prisutna je uz jadransku obalu, osobito na području Dubrovnika i srednje Dalmacije. Istraživanje istodobno otvara važna pitanja o tome jesu li postojeći građevinski propisi dovoljno prilagođeni rizicima kojima su izložene pojedine vrste građevina.

Dubrovnik među najizloženijim gradovima

Nova procjena pokazuje znatne razlike u očekivanim potresnim opterećenjima između pojedinih hrvatskih gradova. Prema rezultatima istraživanja, vrijednosti vršnog ubrzanja tla iznose približno:

• Dubrovnik – 0,40 g
• Split – 0,32 g
• Rijeka – 0,27 g
• Zagreb – 0,24 g
• Petrinja – 0,22 g
• Osijek – 0,08 g.

Navedene vrijednosti odnose se na procijenjenu razinu potresne opasnosti uz 10 posto vjerojatnosti premašivanja tijekom razdoblja od 50 godina. To ne znači da će se potres određene jačine dogoditi u tom razdoblju, nego da postoji statistički izračunana vjerojatnost da će tlo dosegnuti ili premašiti navedeno ubrzanje.

Važno je razlikovati ubrzanje tla od magnitude potresa. Magnituda opisuje veličinu potresa, dok ubrzanje pokazuje koliko se snažno tlo trese na određenoj lokaciji. Na posljedice utječu i udaljenost od potresa, vrsta tla te konstrukcija i stanje građevine.

Zašto je važna vrsta tla?

Jedan od važnijih elemenata nove procjene jest uključivanje lokalnih svojstava tla. Naime, dvije zgrade izložene istom potresu ne moraju doživjeti jednako snažno podrhtavanje ako se nalaze na različitim podlogama.

Čvrsta stijena i mekše naslage tla različito reagiraju na prolazak potresnih valova. Na pojedinim lokacijama mekše tlo može pojačati podrhtavanje, zbog čega je poznavanje geoloških obilježja važno za procjenu rizika i planiranje sigurnije gradnje.

Dosadašnja hrvatska karta potresne opasnosti dio je nacionalnog dodatka europskoj normi Eurokod 8 iz 2011. godine. Nova procjena uzima u obzir novije znanstvene spoznaje, dostupne zapise potresa i detaljnije podatke o tlu, a mogla bi poslužiti kao podloga za buduće izmjene pravila za projektiranje građevina otpornih na potrese.

Mogu li obiteljske kuće biti izloženije nego što se dosad procjenjivalo?

Posebnu pozornost privlači zaključak koji se odnosi na niže i kruće građevine, poput obiteljskih kuća. Prema novim izračunima, na dijelovima jadranske obale i na području Petrinje potresna opterećenja za takve objekte mogla bi biti veća od vrijednosti koje proizlaze iz postojećih projektnih proračuna.

Za visoke i fleksibilnije zgrade nova procjena na većini promatranih lokacija pokazuje niža opterećenja. Razlog je, među ostalim, različit način na koji građevine reagiraju na potresne valove: niže zgrade i neboderi nemaju jednaka svojstva titranja pa na njih isto podrhtavanje ne djeluje jednako.

Ipak, rezultate ne treba tumačiti kao dokaz da su sve obiteljske kuće na obali nesigurne ili da su visoke zgrade automatski sigurnije. Stvarna otpornost ovisi o projektu, kvaliteti izvedbe, održavanju, starosti objekta i tlu na kojem je izgrađen.

Nova karta ne može predvidjeti kada će se dogoditi potres

Iako omogućuje precizniji uvid u prostornu raspodjelu potresne opasnosti, nova karta ne može najaviti datum, vrijeme ni točno mjesto budućeg potresa. Njezina je svrha procijeniti vjerojatnost određenih razina podrhtavanja tla i pomoći stručnjacima pri projektiranju građevina i planiranju prostora.

Istraživanje je znanstvena podloga za daljnji razvoj propisa, a ne nova zakonski obvezujuća norma. Za promjene građevinskih pravila potrebni su daljnji stručni i institucionalni koraci.

Znanstvenici pritom ističu da su potrebna dodatna istraživanja aktivnih rasjeda i prikupljanje novih zapisa snažnih potresa. Bolji podatci o tlu i potresnoj aktivnosti omogućili bi još pouzdanije procjene opasnosti.

Nova procjena tako donosi važnu poruku: potresni rizik nije jednak u svim dijelovima Hrvatske, a sigurnost građevina zahtijeva kvalitetne podatke, odgovarajuće projektiranje i poštovanje pravila protupotresne gradnje.

Pročitaj članak

Hrvatska dobila treći startup vrijedan milijardu dolara, među ulagačima i Samsungov fond

Osnivači Daytone Goran Draganić, Ivan Burazin i Vedran Jukić / foto: Daytona

Hrvatska je dobila još jednu tehnološku kompaniju čija je vrijednost dosegnula milijardu američkih dolara. Startup Daytona, osnovan 2023. godine, nakon nove investicijske runde procijenjen je na milijardu dolara, čime je postao treći hrvatski „jednorog“, prenosi Klix.ba.

Daytona je u najnovijoj investicijskoj rundi prikupila 60 milijuna dolara, odnosno oko 104 milijuna konvertibilnih maraka. Ulaganje je predvodio američki fond FirstMark, a među ulagačima su i investicijski fondovi povezani sa Samsungom i Qualcommom.

Iza kompanije stoje hrvatski poduzetnici Ivan Burazin, Goran Draganić i Vedran Jukić. Iako je sjedište kompanije u San Franciscu, dio njezina tima djeluje iz Hrvatske.

Tvrtka osnovana prije samo tri godine

Daytona je osnovana 2023. godine, a njezin poslovni put pokazuje koliko se brzo pojedine tehnološke kompanije mogu razvijati.

U prvoj godini poslovanja prikupila je oko dva milijuna dolara, dok je godinu poslije osigurala dodatnih pet milijuna dolara. Nakon najnovijeg ulaganja ukupno je prikupila oko 91 milijun dolara.

Posebno je zanimljivo da je kompanija tijekom razvoja promijenila smjer poslovanja. U početku je bila usmjerena na automatizaciju razvojnih okruženja za programere, no osnivači su s vremenom prepoznali novu priliku povezanu s naglim razvojem umjetne inteligencije.

Razvijaju infrastrukturu za umjetnu inteligenciju

Daytona razvija infrastrukturu za AI agente, odnosno sustave umjetne inteligencije koji mogu samostalno obavljati određene zadatke.

Za takve sustave potrebna su sigurna računalna okruženja u kojima mogu izvršavati naredbe i zadatke bez ugrožavanja drugih sustava. Upravo na tom području Daytona razvija svoju tehnologiju.

Njihovu infrastrukturu koriste laboratoriji za umjetnu inteligenciju i velike tehnološke kompanije kojima je potrebna sigurna i pouzdana računalna infrastruktura za rad AI agenata.

Osnivači su, prema ranijim izjavama, procijenili da će razvoj umjetne inteligencije i autonomnih AI agenata otvoriti veliko novo tržište. Zbog toga su odlučili promijeniti dotadašnji poslovni smjer, iako je takva odluka nosila značajan poslovni rizik.

Među ulagačima poznata imena tehnološkog svijeta

U Daytonu su, osim fondova Samsunga i Qualcomma, ulagali i neki od poznatih ljudi iz svjetske tehnološke industrije.

Među njima su Patrick Collison, suosnivač Stripea, Tobi Lütke, osnivač i izvršni direktor Shopifyja, Aravind Srinivas iz Perplexityja, Adam D'Angelo iz Quore te Eric Yuan, osnivač Zooma.

Takav sastav ulagača dodatno pokazuje kakav potencijal investitori vide u tehnologiji koju Daytona razvija.

Kapital za daljnji rast

Novac prikupljen u posljednjoj investicijskoj rundi kompanija planira usmjeriti na daljnji razvoj platforme, povećanje računalnih kapaciteta i širenje tima.

Planirano je zapošljavanje novih stručnjaka u Sjedinjenim Američkim Državama, Hrvatskoj i Singapuru.

Daytonin ulazak u društvo kompanija vrijednih najmanje milijardu dolara predstavlja još jedan značajan uspjeh hrvatske tehnološke scene.

Prije Daytone taj su status ostvarili Infobip i Rimac Automobili, pa je hrvatski tehnološki sektor sada dobio i treći startup čija je procijenjena vrijednost dosegnula milijardu dolara.

Pročitaj članak

Stiže nagla promjena vremena: Hercegovinu očekuju obilna kiša i snažni udari juga

 

foto Agencije

Nakon razdoblja stabilnog i toplog vremena, u Bosnu i Hercegovinu danas stiže izražena promjena vremenskih prilika. Kiša i pljuskovi očekuju se u većem dijelu zemlje, dok će najobilnije oborine biti zabilježene na području Hercegovine.

Prema prognozama, tijekom dana doći će do postupnog naoblačenja i jačanja oborina. U Hercegovini su mogući izraženiji pljuskovi, ponegdje praćeni grmljavinom, a posebnu pozornost privlače najavljeni jaki udari južnog vjetra.

Mostar pod narančastim upozorenjem

Za područje Mostara izdano je narančasto meteorološko upozorenje zbog obilnih oborina i jakog vjetra. Građanima se preporučuje dodatni oprez, osobito na otvorenom, u prometu i na područjima izloženima snažnim udarima vjetra.

Mostar će danas biti među područjima koja će osjetiti najizraženiju promjenu vremena. Nakon toplijeg razdoblja slijedi kišovit dan, uz mogućnost jačih pljuskova i snažnog juga.

Južni vjetar mogao bi stvarati dodatne poteškoće, posebno na otvorenim i višim predjelima. Vozačima se savjetuje oprez zbog mokrih kolnika, smanjene vidljivosti i mogućnosti nanosa vode na prometnicama.

Kiša zahvaća veći dio BiH

Promjena neće zahvatiti samo Hercegovinu. Kiša i pljuskovi očekuju se i u drugim dijelovima Bosne i Hercegovine, dok će južni i jugozapadni vjetar biti izraženiji na jugu zemlje.

U Hercegovini će oborine biti najizraženije, a lokalno su mogući i jači pljuskovi. Vrijeme će biti osjetno nestabilnije u odnosu na prethodne dane, kada je prevladavalo pretežno sunčano i razmjerno toplo vrijeme.

Prema prognozi Federalnog hidrometeorološkog zavoda, u Mostaru se danas očekuje temperatura između 10 i 20 °C.

Oprez zbog mogućih bujičnih voda

Obilnije oborine u kratkom vremenu mogu uzrokovati probleme na prometnicama, osobito na mjestima gdje se voda brzo nakuplja. Dodatni problem može predstavljati i jak vjetar koji može lomiti grane te stvarati poteškoće u prometu.

Građanima se stoga preporučuje da tijekom najjačih oborina izbjegavaju nepotrebno kretanje na otvorenom i da prate najnovija upozorenja nadležnih meteoroloških službi.

Prema dostupnim prognozama, nestabilno vrijeme nastavit će se i u četvrtak, dok se potom očekuje postupno smirivanje.

Pročitaj članak