VIDEO Mostar ostaje bez hlada: Beton osvaja grad, a zelenilo nestaje

foto Društvene mreže

Mostar je grad sunca, visokih temperatura i dugih ljeta, ali posljednjih godina sve se češće postavlja pitanje – gdje je nestao hlad?

Obnova ulica, nogostupa i javnih površina mijenja izgled grada, no usporedno s uređenjem prostora smanjuje se i prostor za stabla i zelenilo. Posljedica je sve izraženiji učinak urbanog toplinskog otoka – beton i asfalt tijekom dana upijaju toplinu, a grad je noću teško oslobađa, piše Bljesak.

Prema podatku koji navodi Federalna televizija, zelene površine u Mostaru tijekom posljednjih 30 godina smanjile su se za oko 24 posto. Pritom treba naglasiti da za taj pokazatelj ne postoji jedinstvena službena gradska evidencija.

Građani sve više primjećuju razliku

Promjene ne osjećaju samo stručnjaci. Mostarci upozoravaju na nestanak zelenih površina, ali i na problem njihova održavanja.

Nije dovoljno posaditi nekoliko novih stabala ako se istodobno zanemaruju postojeća stabla i parkovi. Poseban problem predstavljaju ljetne vrućine i nedostatak navodnjavanja, zbog čega novo posađeno zelenilo teško može opstati bez odgovarajuće skrbi.

Stablo nije samo ukras

Bojan Spasojević, dendrolog i viši stručni suradnik za zelene površine Grada Mostara, upozorava kako se stablo ne bi trebalo uklanjati bez prethodne stručne procjene.

Prema njegovim riječima, uklanjanje stabla zakonski može odobriti inspektor za zaštitu okoliša nakon procjene njegova stanja, primjerice ako je bolesno, neodrživo ili predstavlja opasnost za sudionike u prometu.

Problem nastaje kada se ukloni staro stablo, a na njegovo mjesto godinama ne dođe novo. Ako u tlu ostanu panj i korijen, sadnja novog stabla na istom mjestu često nije odmah moguća.

U gradu poput Mostara takav gubitak nije samo estetski problem. Staro i razvijeno stablo daje hlad, ublažava zagrijavanje prostora i predstavlja prirodnu zaštitu građanima tijekom najtoplijeg dijela dana.

Mostar očekuju još izraženiji klimatski ekstremi

Spasojević upozorava da se klimatske promjene u Mostaru neće očitovati samo kroz prosječan porast temperature. Očekuju se dulja sušna razdoblja, veći broj sušnih dana, više temperature, ali i ekstremne količine oborina u kratkim vremenskim razdobljima.

Koliko su mostarske vrućine ozbiljne pokazuju i službeni podaci. Najviša izmjerena temperatura u Mostaru iznosila je 46,2 °C, dok je ljeto 2024. godine, sa srednjom temperaturom od 28,5 °C, bilo najtoplije zabilježeno od početka mjerenja 1951. godine. 

Zbog toga se postavlja jednostavno pitanje: ako će ljeta biti sve toplija, ima li smisla graditi sve više prostora koji dodatno zadržavaju toplinu?

Rješenje nije samo u sadnji novih stabala

Mostaru ne treba samo akcija sadnje nekoliko stotina mladih sadnica. Potrebna je dugoročna briga o zelenoj infrastrukturi – od zaštite postojećih stabala do planske sadnje vrsta koje mogu podnijeti visoke temperature i sušu.

Jedan takav primjer dolazi i od samih građana. Mostarac Branko Bandić uredio je zeleni prostor ispred svoje zgrade, pokazujući da se dio promjena može napraviti i osobnim angažmanom.

No pojedinačne inicijative mogu biti samo dodatak, a ne zamjena za sustavno urbano planiranje.

Može li Mostar vratiti hlad?

Može – ali samo ako se buduće uređenje grada bude promatralo drukčije.

Svaka nova ulica, nogostup, parkiralište ili javna površina ne bi trebali značiti automatski manje stabala. Naprotiv, u gradu s mostarskim temperaturama zelenilo bi trebalo biti dio osnovne infrastrukture, jednako kao prometnice, rasvjeta ili kanalizacija.

Jer kada jednom nestane veliko stablo, nije ga moguće nadomjestiti sadnicom preko noći. Za hlad koji daje potrebno je desetljeće ili više.

Mostar zato ne treba birati između uređenog grada i zelenila. Pravi izazov je uredan, moderan i funkcionalan grad koji neće ostati bez hlada. 

Pročitaj članak

Starlink uskoro u BiH: Građani bi satelitski internet mogli dobiti već za nekoliko dana

Bosna i Hercegovina uskoro bi trebala dobiti još jednu mogućnost pristupa brzom internetu. Kompanija Starlink, koja putem satelita osigurava internetsku vezu, dobila je dozvolu za rad u BiH, a prema najavama nadležnih, usluga bi građanima mogla biti dostupna već za nekoliko dana ili tjedana.

Dolazak Starlinka potvrđen je nakon sastanka ministra komunikacija i prometa BiH Edina Forte s Rebeccom Slick Hunter, direktoricom Starlinka zaduženom za globalno licenciranje i aktivaciju novih tržišta.  

Forto je istaknuo kako se radi o značajnom infrastrukturnom projektu koji bi mogao biti posebno važan za dijelove zemlje u kojima klasična telekomunikacijska infrastruktura nije dovoljno razvijena. 

„Ne možemo ići naprijed kao država bez infrastrukture koja će omogućiti kompanijama i građanima da imaju pristup takvom internetu“, poručio je Forto.  Internet i za škole  Jedna od mogućih primjena Starlinka u BiH odnosi se i na povezivanje škola širokopojasnim internetom. 

Posebna pozornost mogla bi biti usmjerena na područja u kojima još nema kvalitetne klasične internetske infrastrukture. Satelitska veza u takvim bi sredinama mogla omogućiti pristup internetu bez potrebe za izgradnjom opsežne kabelske ili optičke mreže.  

Starlink je već ranije registrirao domaće pravno lice, Starlink BH d.o.o., a u svibnju 2026. godine podnesen je zahtjev Regulatornoj agenciji za komunikacije BiH za izdavanje dozvole za pružanje internetskih usluga. 

Cijene još nisu službeno objavljene  Predstavnici Starlinka najavili su da će u narednom razdoblju biti poznato više informacija o uvjetima korištenja i cijenama usluge u BiH. To znači da građani još trebaju pričekati službeni cjenik prije nego što će moći procijeniti koliko će ih korištenje satelitskog interneta mjesečno stajati.

Starlink funkcionira tako da se korisnikova oprema povezuje sa satelitima u niskoj Zemljinoj orbiti. Za razliku od klasičnog interneta, za povezivanje nije potrebno imati optički kabel ili drugu fiksnu infrastrukturu do samog objekta.  

Upravo zbog toga usluga bi mogla biti posebno zanimljiva stanovnicima ruralnih i udaljenijih područja, vlasnicima vikendica, turističkim objektima, tvrtkama i svima koji se nalaze na lokacijama gdje je postojeća internetska infrastruktura slabija.  

Starlink je u BiH već omogućio naručivanje opreme putem svoje internetske stranice, dok je službeni početak pružanja usluge čekao završetak regulatornog postupka.

Dolazak Starlinka tako bi mogao otvoriti novo poglavlje na bh. tržištu interneta i donijeti dodatnu konkurenciju postojećim pružateljima usluga, osobito u dijelovima zemlje gdje građani još nemaju pristup kvalitetnoj širokopojasnoj vezi. 

Pročitaj članak

Darijana Filipović – politika koja hrvatsku ravnopravnost želi pretvoriti u bolji život

Uoči Općih izbora u Bosni i Hercegovini, Darijana Filipović, kandidatkinja HDZ-a BiH za hrvatsku članicu Predsjedništva BiH, svoju političku poruku temelji na nekoliko ključnih tema – ravnopravnosti hrvatskog naroda, očuvanju identiteta, europskom putu Bosne i Hercegovine, gospodarskom razvoju i stvaranju uvjeta zbog kojih bi mladi svoju budućnost mogli graditi u vlastitoj zemlji.

Filipović je potpredsjednica HDZ-a BiH i zastupnica u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, a njezina kandidatura predstavljena je kao nastavak politike snažnijeg političkog i institucionalnog zastupanja Hrvata u Bosni i Hercegovini.

„Ovo je moj jedini dom“

U središtu njezine osobne političke poruke nalazi se jednostavna rečenica: „Ovo je moj jedini dom.“

Na službenoj izbornoj stranici Filipović ističe da su upravo ljudi, obitelji, prijatelji i sredina u kojoj je odrasla razlog njezina političkog angažmana. Kao pitanja koja je pokreću navodi mogućnost dostojnog života od vlastitog rada, dostupnost zdravstvene skrbi, budućnost djece te stvaranje društva u kojemu se znanje, trud i poštenje vrednuju.

To je poruka koja pokušava političku priču udaljiti od isključivo stranačkih sukoba i usmjeriti je prema svakodnevnom životu građana.

Jer pitanje budućnosti Bosne i Hercegovine nije samo pitanje institucija i političkih funkcija. To je pitanje hoće li mladi čovjek ovdje pronaći posao, hoće li obitelj moći dostojno živjeti od svojih plaća i hoće li ljudi imati dovoljno razloga ostati u zemlji u kojoj su rođeni.

Ravnopravnost Hrvata kao jedno od ključnih pitanja

Jedna od središnjih tema Filipović jest politička ravnopravnost Hrvata kao jednog od triju konstitutivnih naroda u BiH.

Na njezinoj službenoj stranici naglašava se da ravnopravnost ne smatra samo političkim pitanjem, nego temeljnim preduvjetom stabilnosti i funkcioniranja države. Istodobno poručuje da zaštita hrvatskih prava ne treba značiti zatvaranje prema drugima, nego mogućnost da se vlastiti identitet i prava štite uz poštovanje prava drugih. 

U završnici kampanje Filipović je ponovno naglašavala viziju Bosne i Hercegovine kao zemlje ravnopravnih konstitutivnih naroda i europskih standarda.

Hrvatska i BiH – partnerstvo koje treba donositi konkretne rezultate

Poseban dio njezine političke priče odnosi se na odnose Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske.

Predsjednik HDZ-a Hrvatske Andrej Plenković javno je izrazio potporu njezinoj kandidaturi, ističući njezino političko iskustvo i angažman te naglašavajući važnost nastavka političke, gospodarske i institucionalne suradnje Hrvatske i BiH.

U toj se suradnji posebno ističu projekti u prometu, energetici, zdravstvu, obrazovanju i drugim područjima. Poruka je jasna: odnosi dviju država ne bi trebali ostati samo na političkim deklaracijama, nego se trebaju vidjeti kroz konkretne projekte i bolji život ljudi.

„Ne moramo birati između hrvatskog identiteta i europske budućnosti“

Jedna od zanimljivijih poruka Darijane Filipović jest da hrvatski identitet i europska budućnost Bosne i Hercegovine ne vidi kao suprotstavljene ciljeve.

Naprotiv, njezina je poruka da se može istodobno čuvati vlastiti identitet, inzistirati na ravnopravnosti i graditi europsku budućnost zemlje.

Takav pristup posebno naglašava europski put BiH, koji je posljednjih godina postao jedno od ključnih pitanja domaće politike.

Filipović je u svojim javnim nastupima isticala europske standarde, ravnopravnost konstitutivnih naroda i potrebu snažnijeg međunarodnog pozicioniranja Bosne i Hercegovine. 

Gospodarstvo nije samo statistika

U njezinoj političkoj poruci posebno mjesto zauzima gospodarstvo.

Filipović gospodarstvo promatra kroz pitanje može li mlada osoba dobiti kvalitetan posao, može li obitelj planirati budućnost, može li poduzetnik realizirati svoju ideju i može li se potencijal BiH pretvoriti u investicije i nova radna mjesta.

To je posebno važno za hrvatske krajeve u BiH, iz kojih posljednjih godina velik broj mladih odlazi prema Hrvatskoj, Njemačkoj, Austriji i drugim europskim zemljama.

Politička borba za ravnopravnost, prema toj logici, ima puni smisao tek kada se može povezati s konkretnim životnim standardom ljudi.

Najava povratka Ureda hrvatskog člana Predsjedništva u Mostar

Među konkretnim potezima koje je Filipović najavila nalazi se ponovno otvaranje Ureda hrvatskog člana Predsjedništva BiH u Mostaru.

Kako je kazala u razgovoru za RTV Herceg-Bosne, upravo bi to bio jedan od njezinih prvih poteza ako bude izabrana. Najavila je i nastojanje da se uspostavi ravnoteža u diplomatsko-konzularnoj mreži BiH. 

Time bi Mostar ponovno dobio mjesto institucionalnog djelovanja hrvatskog člana Predsjedništva, što Filipović smatra važnim dijelom političkog predstavljanja Hrvata u BiH.

Iskustvo i generacija koja preuzima odgovornost

Podršku njezinoj kandidaturi javno su iskazali brojni hrvatski dužnosnici, među njima hrvatski premijer Andrej Plenković te ministri Ivan Anušić, Oleg Butković i Irena Hrstić. Na službenoj stranici kampanje ističu njezino političko iskustvo, rad na konkretnim projektima, poznavanje odnosa Hrvatske i BiH te angažman na pitanjima važnima za hrvatski narod. 

Istodobno, činjenica je da Filipović na izbore izlazi u konkurenciji s drugim kandidatima za hrvatskog člana Predsjedništva BiH, pa će birači 4. listopada odlučivati između različitih političkih ponuda i vizija budućnosti hrvatske politike u BiH. 

Politika koja želi gledati prema budućnosti

Možda je najvažnija poruka koju Darijana Filipović šalje upravo ona o budućnosti.

Ne odricati se prošlosti, ali ne živjeti samo u prošlosti. Čuvati identitet, ali istodobno graditi modernu i europsku Bosnu i Hercegovinu. Boriti se za ravnopravnost, ali tu ravnopravnost pretvoriti u konkretne prilike za obitelji, mlade, poduzetnike i sve one koji žele ostati.

Na kraju svoje osobne poruke Filipović kaže da želi čuvati ono što vrijedi i boriti se da život u Bosni i Hercegovini ponovno bude prvi izbor mladih ljudi – zbog onih koji su ostali i zbog onih koje se jednoga dana želi vratiti. 

Upravo će birači 4. listopada procijeniti koliko je ta vizija uvjerljiva i kome će povjeriti odgovornost da u idućem mandatu predstavlja hrvatski narod u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine.

Pročitaj članak

Preminuo svećenik koji je teško stradao tijekom hodočašća u Međugorju

Svećenik Aidan O’Kane CP iz Sjeverne Irske preminuo je nakon teške nesreće koju je doživio tijekom hodočašća u Međugorju. Pasionistički svećenik zadobio je tešku ozljedu kralježnice nakon pada, a njegovo stanje zahtijevalo je operativni zahvat i daljnji oporavak, piše Bljesak.

O’Kane je bio podrijetlom iz Glens of Antrima u sjevernoirskoj grofoviji Antrim. Nakon nesreće bio je operiran te se nalazio na oporavku, a njegovi subraća svećenici i brojni vjernici pozivali su na molitvu za njegovo ozdravljenje.

Tužna vijest iz redovničke zajednice

Vijest o njegovoj smrti objavili su Community of the Passion i Provincija sv. Patrika.

„S velikom tugom dijelimo vijest o smrti fra Aidana O’Kanea CP. Neka njegova dobra duša počiva u miru i uskrsne u Kristovoj slavi. Hvala vam za sve molitve koje ste uputili za fra Aidana“, objavljeno je iz njegove redovničke zajednice.

Samo kratko prije njegove smrti vjernici su bili pozvani moliti za svećenika koji se oporavljao od posljedica nesreće. Njegov subrat, pasionistički svećenik Gerry Donegan, tada je zamolio vjernike da ga imaju u svojim molitvama.

O’Kane je, prema dostupnim informacijama, i prije nesreće prolazio kroz zdravstveni oporavak nakon operacije povezane s drugom bolešću. 

Svećenički poziv prihvatio kasnije u životu

Aidan O’Kane svećeničkom je pozivu pristupio kasnije u životu te se pridružio redu pasionista. Tijekom svoje službe obnašao je više odgovornih dužnosti unutar redovničke zajednice.

Bio je vikar i ekonom u Tobar Mhuireu, pomoćnik ravnatelja formacije pasionističkih studenata, a sudjelovao je i u upravljanju Houben Centreom u Ardoyneu. Njegova posljednja služba bila je služba župnika u Mount Argusu u Dublinu, gdje se nalazi svetište sv. Charlesa.

Vijest o njegovoj smrti s tugom su primili vjernici, prijatelji i poznanici, koji su se od njega oprostili porukama i molitvama.

Smrt fra Aidana O’Kanea posebno je potresla njegovu redovničku zajednicu, ali i brojne ljude koji su za njega molili nakon nesreće u Međugorju.

Pročitaj članak

Papirnate prometne dozvole odlaze u prošlost: Evo što se mijenja za vozače u BiH

foto Klix.ba

Vozače u Bosni i Hercegovini u budućnosti očekuje velika promjena u načinu registracije vozila. Klasične papirnate prometne dozvole trebale bi biti zamijenjene modernim plastičnim karticama, dok bi se dio postupka registracije prebacio u elektronički sustav, piše Klix.ba.

Promjena je dio šireg paketa izmjena podzakonskih akata koje je predstavilo Ministarstvo komunikacija i prometa BiH, a cilj je modernizirati i postupno digitalizirati postupke povezane s registracijom vozila.  

Umjesto dosadašnje papirnate potvrde, vozači bi dobivali trajnu plastičnu karticu izrađenu od polikarbonata. Za njezinu izradu bila bi zadužena Agencija za identifikacijske dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH.

Nova potvrda o registriranju vozila izgledom bi bila slična osobnoj iskaznici ili vozačkoj dozvoli, a sadržavala bi niz suvremenih sigurnosnih elemenata.  

Kartica bi trebala imati ugrađeni čip i beskontaktnu tehnologiju, QR kod, hologram, UV zaštitu, mikrotekst, taktilne oznake te lasersku gravuru.  

Najveća promjena za vlasnike automobila odnosila bi se na produženje registracije.  

Naime, nakon godišnjeg produženja registracije više ne bi bilo potrebno ponovno odlaziti na šalter kako bi se papirnata prometna dozvola ovjerila i udario novi pečat. Podaci o važećoj registraciji ažurirali bi se elektroničkim putem.  

Sama kartica bila bi trajna, a prema predloženom modelu mijenjala bi se prvenstveno u slučaju promjene vlasnika vozila.

Digitalizacija bi tako trebala smanjiti količinu papirologije i broj administrativnih postupaka koje vlasnici vozila moraju obavljati prilikom registracije.  

Promjene nisu ograničene samo na prometne dozvole. Ministarstvo komunikacija i prometa BiH već je krenulo s digitalizacijom drugih dokumenata u prometnom sektoru.

Od 1. siječnja 2026. CEMT dozvole za međunarodni prijevoz tereta izdaju se putem digitalnog sustava, čime su papirnate CEMT dozvole prestale biti dostupne.

Novi sustav registracije vozila predstavlja još jedan korak prema tome da se što veći dio evidencije i provjera prebaci iz papirnatog u elektronički oblik.  

Za građane bi to u konačnici trebalo značiti manje papirologije i jednostavnije administrativne postupke, dok će ključni podaci o vozilu i njegovoj registraciji biti dostupni kroz elektronički sustav.

Ukida se vlasnička knjižica  

Prilikom godišnjeg produljenja registracije podaci će se ažurirati isključivo u elektroničkom sustavu, bez potrebe da građani nose karticu na šalter radi fizičkog pečatiranja.

Nova kartica mijenjat će se samo u slučaju promjene vlasnika vozila.  Osim toga, vlasnička knjižica u potpunosti se ukida, a vlasništvo nad vozilom ubuduće će se dokazivati posebnom potvrdom koju izdaje MUP.

Pročitaj članak

LIVANJSKI BRANITELJI: ‘Klix je zaigrao opasnu igru s ugledom HVO-a!’

foto Bljesak.info

Udruga branitelja Domovinskog rata HVO-a Gradski odbor Livno najavila je pokretanje pravnih postupaka protiv portala Klix.ba, tvrdeći da je u objavljenom tekstu njihovom otvorenom pismu pridodan sadržaj koji nije bio dio izvornog dokumenta te da je time nanesena šteta ugledu HVO-a, hrvatskih generala i livanjskih branitelja. 

Iz Udruge navode kako su zbog spornog sadržaja već podnijeli žalbu Vijeću za tisak i online medije u BiH, a pripremljena je i tužba za klevetu i naknadu štete protiv društva koje stoji iza portala.  

Spor je nastao nakon što je Klix.ba 23. rujna objavio otvoreno pismo livanjskih branitelja u kojem su se oni osvrnuli na pitanje datuma osnivanja Brigade ‘Petar Krešimir IV.’ i način na koji se u javnosti prikazuje ratna povijest Livna.

U Udruzi tvrde da je uz njihovo otvoreno pismo naknadno objavljen i dio teksta koji se odnosi na haške presude i ratne zločine, a koji, kako ističu, nije bio sastavni dio njihovog izvornog priopćenja.  

Branitelji takav potez smatraju pokušajem da se njihova rasprava o povijesnim činjenicama vezanim uz ustroj Livanjske brigade poveže s ratnim zločinima i na taj način naruši ugled HVO-a i njegovih pripadnika.  

‘Naša rasprava tiče se isključivo utvrđivanja povijesnih činjenica vezanih za obranu Livna u travnju 1992. godine’, navode iz Udruge.  

Posebno ističu da se ne slažu s načinom na koji se u javnosti prikazuje pitanje osnivanja Brigade ‘Petar Krešimir IV.’. Udruga tvrdi da službeni dokumenti koje posjeduje upućuju na 6. srpnja 1992. kao datum njezina formalnog ustroja, dok se u javnosti posljednjih godina kao datum osnivanja navodi 23. rujna 1991. godine.

Udruga je ranije upozorila i da se Dan branitelja Livna ne bi trebao vezivati uz rujan 1991., nego uz travanj 1992., kada su se vodile ključne borbe za obranu Livna. Prema njihovim navodima, na više od 80 kilometara dugoj bojišnici poginula su 114 branitelja, dok ih je oko 200 ranjeno. 

Livanjski branitelji sada poručuju da neće odustati od pravne zaštite ugleda koji, kako smatraju, pripada svim onima koji su sudjelovali u obrani Livna.  

Iz Udruge navode da su Klixu 24. rujna uputili službeni demantij, ali tvrde da uredništvo nije postupilo prema njihovom zahtjevu. Zbog toga su, kako ističu, odlučili pravdu potražiti pred nadležnim institucijama.  

‘Istina i čast HVO-a nisu na prodaju niti na raspolaganju za medijske manipulacije’, poručili su iz Udruge branitelja Domovinskog rata HVO GO Livno.  

Pravni postupak tako bi trebao otvoriti i šire pitanje odgovornosti medija za sadržaj koji objavljuju, osobito kada je riječ o osjetljivim temama poput ratne povijesti, poginulih branitelja, iskrivljivanja povijesti i ugleda osoba i udruga koje su izravno sudjelovale u ratnim događajima. 

Pročitaj članak

Klape pjesmom u Mostaru prikupile 4.786,60 KM za Zakladu „Svjetlo nade“

foto Mostarska panorama

U Pastoralnom centru župe svetog Tome apostola na Bijelom Brijegu u Mostaru u nedjelju, 27. rujna, održan je humanitarni koncert „Klape za Kuću nade“, tijekom kojega je prikupljeno 4.786,60 KM za potrebe Zaklade „Svjetlo nade“.

Humanitarna večer okupila je brojne ljubitelje klapske pjesme, ali i ljude velikog srca koji su svojim dolaskom i novčanim prilozima podržali izgradnju kuće namijenjene onkološkim pacijentima.

Koncert je organiziran na inicijativu župnika don Branimira Bevande i mlade župljanke Lare Baković, koja je i sama članica jedne od klapa koje su nastupile.

Na pozornici su se izmjenjivale klape Delta iz Metkovića, Lakrima iz Mostara, Mir iz Međugorja, Providenca iz Čitluka, Zvizdan iz Posušja te Etno skupina Bura iz Aladinića.

Posebnu vrijednost večeri donijelo je zajedništvo izvođača iz različitih hercegovačkih mjesta i susjedne Hrvatske. Sve ih je povezala ista želja – pjesmom i svojim nastupom pomoći onima kojima je pomoć potrebna.

Don Branimir Bevanda: „Pjesma je večeras postala djelo ljubavi“

Župnik župe svetog Tome apostola don Branimir Bevanda istaknuo je kako je cilj koncerta bio povezati glazbu, zajedništvo i konkretnu pomoć.

„Kada se ljudi okupe oko dobra, onda i ono što svatko pojedinačno može učiniti postaje velika stvar. Večeras smo kroz pjesmu pokazali da naša župna zajednica želi biti otvorena i osjetljiva prema potrebama drugih“, kazao je don Branimir.

Zahvalio je svim klapama koje su se odazvale, Lari Baković na inicijativi, župljanima, posjetiteljima i svima koji su sudjelovali u organizaciji.

„Pjesma je večeras postala djelo ljubavi“, poručio je don Branimir, posebno zahvalivši izvođačima koji su bez naknade sudjelovali u programu.

Antonela Vučić: „Iznos je važan, ali još je važnije zajedništvo“

Voditeljica Zaklade „Svjetlo nade“ Antonela Vučić zahvalila je organizatorima, izvođačima i publici na pruženoj podršci.

„Zakladi svaki oblik podrške znači mnogo. Prikupljenih 4.786,60 KM konkretna je pomoć, ali ono što posebno želimo istaknuti jest zajedništvo koje je stajalo iza ove akcije“, kazala je Vučić.

Dodala je kako ovakve akcije pokazuju da novčani iznos nije jedino što je važno.

„Kada se ljudi okupe s iskrenom željom da pomognu, tada novčani iznos postaje puno više od samog iznosa – postaje poruka da nitko ne treba ostati sam“, istaknula je.

Lara Baković: „Željela sam da pjesma bude način na koji možemo pomoći“

Mlada župljanka Lara Baković, koja je sudjelovala u organizaciji koncerta i sama nastupila kao članica klape, kazala je kako je ideja nastala iz želje da se ljubav prema klapskoj pjesmi pretvori u konkretnu pomoć drugima.

„Kao netko tko voli klapsku pjesmu i tko je dio klape, željela sam da ono što radimo ne ostane samo na pozornici. Ideja je bila okupiti klape, naše prijatelje i ljude dobre volje te pjesmom napraviti nešto lijepo i korisno“, rekla je Lara.

Zahvalila je svima koji su se odazvali te istaknula kako je prikupljeni iznos pokazao što se može postići kada se ljudi okupe oko zajedničkog cilja.

„Ovo je dokaz da jedna mala ideja, kada se oko nje okupe ljudi otvorena srca, može prerasti u nešto puno veće“, poručila je.

Pjesma za Kuću nade

Prikupljenih 4.786,60 KM bit će usmjereno Zakladi „Svjetlo nade“ za izgradnju kuće za onkološke pacijente.

Humanitarni koncert u Mostaru tako je bio mnogo više od glazbene večeri. Bio je susret zajedništva, solidarnosti i mladenačke inicijative, u kojemu su izvođači svojim talentom, a publika svojim dolaskom i darovima, dali doprinos zajedničkom cilju.

Mostarska večer još je jednom pokazala da pjesma može biti više od umjetnosti i zabave – može povezivati ljude i postati konkretan izraz brige za drugoga.

Pročitaj članak

Na biciklu kroz Mostar: Nevjerojatna priča o pateru Rupertu koji je pomagao progonjenima

U dvorani Franjevačkog samostana u Mostaru u ponedjeljak je predstavljen dokumentarni film „Anđeo umirućih“, posvećen životu i djelovanju patera Ruperta Rozmarića, franjevca koji je u teškim vremenima progona neumorno obilazio ljude i donosio im duhovnu pomoć.

Film su organizirali Franjevački samostan i župa Mostar te Udruga „Nanovo rođeni“, a dio je serijala „Velikani duha hrvatskog naroda“, čiji je cilj sačuvati od zaborava svjedočanstva o ljudima čiji su životi bili obilježeni vjerom, služenjem i požrtvovnošću, piše Bljesak.info.

Svećenik koji je na biciklu dolazio do onih kojima je bio najpotrebniji

Pater Rupert ostao je zapamćen po posebnom načinu pastoralnog djelovanja. U vrijeme komunističkih progona, kada je svećeničko djelovanje često bilo otežano, na svom je biciklu obilazio bolesnike, potrebite i ljude koji su se nalazili na kraju životnog puta.

Nije ga zaustavljala ni težina okolnosti. Dolazio je do ljudi kako bi im pružio duhovnu blizinu, ispovjedio ih te podijelio sakramente, osobito bolesničko pomazanje. Upravo je ta njegova ustrajnost središnja tema dokumentarnog filma „Anđeo umirućih“. 

Njegovo služenje bilo je toliko intenzivno da je, prema dostupnim podacima, godišnje posjećivao više od 14.000 bolesnika. Unatoč vremenskim uvjetima, prijetnjama i fizičkim napadima, nastavljao je obilaziti ljude kojima je njegova pomoć bila potrebna. 

Od neispričanih svjedočanstava do „Velikana duha“

Predstavnici Udruge „Nanovo rođeni“ istaknuli su kako je ideja o snimanju ovakvih filmova nastala tijekom njihova djelovanja u različitim krajevima Hrvatske i Bosne i Hercegovine.

Kroz susrete s ljudima čuli su brojna svjedočanstva koja, kako su istaknuli, nisu bila dovoljno poznata široj javnosti. Iz toga je nastao projekt „Digitalni žrtvoslov hrvatskog naroda u BiH“, usmjeren na očuvanje sjećanja na stradanja i neispričane životne priče.

Tijekom tog rada članovi zajednice susretali su i svjedočanstva o ljudima koji su svoj život posvetili vjeri te živjeli na glasu svetosti. Tako je nastao serijal „Velikani duha hrvatskog naroda“, kojem pripada i film o pateru Rupertu. 

Film koji čuva uspomenu na jednog posebnog franjevca

„Anđeo umirućih“ nije samo klasičan dokumentarni film. U njemu se kroz dokumentarne i igrane prizore nastoji približiti život svećenika koji je svoje poslanje shvaćao kao služenje čovjeku, osobito bolesnima i umirućima. 

Pater Rupert Rozmarić rođen je 2. travnja 1921. u Štrigovi, a preminuo 5. prosinca 1991. u Zagrebu. Njegov život i djelovanje već su ranije bili predmet knjiga, a upravo su one poslužile kao jedan od temelja za nastanak filmske priče. 

Posebna poveznica s Hercegovinom jest činjenica da je pater Rupert među prvima organizirao hodočasničke skupine iz Hrvatske prema Međugorju, i to već 1981. godine, neposredno nakon početka međugorskih ukazanja. 

Priča o pateru Rupertu tako ponovno podsjeća na ljude koji su u teškim vremenima ostajali uz svoj narod i vjernike, često daleko od kamera i javnosti. Njegov bicikl, kojim je obilazio bolesne i potrebite, postao je svojevrsni simbol jednostavnog, ali ustrajnog svećeničkog služenja.

„Anđeo umirućih“ upravo takve priče želi sačuvati – da ne ostanu zaboravljene i da o životima ljudi koji su vjeru pretvarali u konkretno služenje mogu učiti i generacije koje dolaze.

Pročitaj članak

Darijana Filipović jasno poručila što želi za Hrvate u BiH

Bosna i Hercegovina 4. listopada izlazi na Opće izbore, a među najvažnijim izbornim pozicijama ponovno je i mjesto hrvatskog člana Predsjedništva BiH. Hrvatska demokratska zajednica BiH za tu je dužnost kandidirala Darijanu Filipović, zastupnicu u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH i dopredsjednicu HDZ-a BiH.

Njezina kandidatura nije došla izvan političkog sustava. Filipović je tijekom više od desetljeća političkog djelovanja prošla različite razine političkog rada, od Mladeži HDZ-a BiH do državnog parlamenta, a u travnju ove godine Predsjedništvo i Središnji odbor HDZ-a BiH jednoglasno su je odabrali za kandidatkinju za hrvatsku članicu Predsjedništva BiH.

U završnici izborne kampanje njezino ime sve se više povezuje s nekoliko ključnih pitanja koja su važna za budućnost Hrvata u BiH, ali i za funkcioniranje same države.

Tko je Darijana Filipović?

Darijana Filipović rođena je 26. siječnja 1987. u Mostaru, a odrasla je i školovala se u Stocu. Diplomirala je na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru, smjer poslovna ekonomija – menadžment. Danas je dopredsjednica HDZ-a BiH i zastupnica u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.

Njezinu političku biografiju karakterizira kontinuitet djelovanja unutar hrvatskog političkog prostora u BiH, ali i sve veće uključivanje u pitanja vanjske politike, međunarodnih odnosa, europskih integracija, gospodarstva i položaja BiH u odnosima s međunarodnim partnerima.

U travnju 2026., nakon odluke HDZ-a BiH o kandidaturi, Filipović je poručila da politiku vidi prije svega kao prostor odgovornosti, stabilnosti i rada, a ne sukoba. Posebno je izdvojila pravo hrvatskog naroda da sam bira svoje predstavnike te europski put Bosne i Hercegovine.

Ravnopravnost Hrvata kao jedno od središnjih pitanja

Jedna od najvažnijih tema njezine kampanje jest politička ravnopravnost Hrvata u Bosni i Hercegovini.

Filipović pitanje legitimnog predstavljanja povezuje s ustavnom pozicijom konstitutivnih naroda i funkcioniranjem institucija države. U svojim javnim nastupima ističe kako hrvatski narod treba imati mogućnost izabrati svoje legitimne predstavnike te da je rješavanje tog pitanja povezano sa stabilnošću političkog sustava BiH.

Njezina je poruka pritom da se ne traži povlašten položaj, nego ostvarivanje političke ravnopravnosti.

U kampanjskom videu objavljenom sredinom rujna Filipović je pitanje ravnopravnosti povezala i s konkretnim životnim temama – zdravstvom, energetikom, plaćama, mirovinama, školama, mladima i obiteljima.

Drugim riječima, njezina politička poruka jest da pitanje nacionalne ravnopravnosti ne treba promatrati odvojeno od svakodnevnog života građana.

„Ravnopravnost nije sama sebi svrha“

Posebno je zanimljiv dio njezine kampanje u kojem ravnopravnost hrvatskog naroda povezuje s funkcioniranjem cijele države.

Filipović poručuje da ravnopravnost treba biti temelj za stabilnu Bosnu i Hercegovinu u kojoj bi sva tri konstitutivna naroda trebala imati političku sigurnost i mogućnost sudjelovanja u donošenju odluka. U nastupu u Stocu naglasila je da ne želi BiH u kojoj jedan narod ima više od drugoga, nego državu u kojoj „nitko neće imati manje od drugih – ni Hrvat, ni Srbin, ni Bošnjak“.

Takav pristup važan je i zbog činjenice da se političke rasprave u BiH vrlo često vode upravo oko pitanja identiteta, konstitutivnosti i načina predstavljanja naroda u institucijama.

Europski put Bosne i Hercegovine

Druga velika tema njezine politike jest europski put Bosne i Hercegovine.

Filipović smatra da nastavak europskih integracija treba biti jedan od strateških prioriteta BiH te da je napredak prema Europskoj uniji povezan s jačanjem institucija, političkom stabilnošću i rješavanjem pitanja ustavne ravnopravnosti. 

U svojim nastupima također naglašava važnost odnosa s Republikom Hrvatskom, koja je članica Europske unije i NATO-a te važan gospodarski i politički partner BiH.

U kolovozu je Filipović boravila u Washingtonu, gdje je razgovarala s predstavnicima Bijele kuće, State Departmenta i Ministarstva energetike SAD-a o položaju Hrvata u BiH, Daytonskom okviru, sigurnosti, euroatlantskom putu te mogućnostima gospodarske i energetske suradnje.

To pokazuje da svoju eventualnu ulogu u Predsjedništvu ne promatra samo kroz unutarnju politiku nego i kroz međunarodne odnose.

Od Stoca do Predsjedništva

Posebnu simboliku u njezinoj kampanji ima Stolac.

Filipović je upravo u Stocu odrasla i školovala se, a završni dio kampanje donio joj je povratak u sredinu iz koje je potekla.

Govoreći o Stocu, naglašava potrebu da se prošlost poštuje, ali da politička energija bude usmjerena prema sadašnjosti i budućnosti. Kao konkretne primjere razvoja navodi infrastrukturu, gospodarstvo, vodovod, Gospodarsku zonu Hodovo, poljoprivredu, turizam i stvaranje uvjeta zbog kojih bi se mladi nakon školovanja imali kamo vratiti. 

„Nije dovoljno mladima reći da ostanu. Moramo izgraditi gradove i općine u kojima će oni željeti ostati“, poručila je Filipović u Stocu.

To je jedna od važnijih poruka njezine kampanje jer politička pitanja povezuje s demografijom i kvalitetom života.

Politika prema međunarodnim partnerima

Filipović također zagovara aktivniju vanjsku politiku i snažnije povezivanje BiH s međunarodnim partnerima.

U razgovorima koje je vodila posljednjih mjeseci naglašava važnost odnosa sa Sjedinjenim Američkim Državama, Republikom Hrvatskom i Europskom unijom, kao i potrebu da domaći politički akteri preuzmu veću odgovornost za donošenje odluka u BiH.

U tom kontekstu zagovara više domaćeg političkog dogovora i manje oslanjanja na intervencije izvana.

To je posebno značajno za funkciju Predsjedništva BiH, koja osim unutarnjopolitičke ima i snažnu vanjskopolitičku dimenziju.

Zašto će izbor hrvatskog člana Predsjedništva biti važan?

Bez obzira na to za koga će pojedini birači glasovati, izbor hrvatskog člana Predsjedništva BiH imat će konkretan politički značaj.

Predsjedništvo je jedna od ključnih institucija države, a članovi Predsjedništva sudjeluju u kreiranju vanjske politike, predstavljanju države prema inozemstvu i donošenju odluka koje mogu imati dugoročne posljedice.

Zato će za hrvatske birače biti važno procijeniti kandidate kroz nekoliko pitanja: njihovo dosadašnje iskustvo, stavove o legitimnom predstavljanju, odnos prema europskom putu BiH, sposobnost međunarodnog djelovanja, gospodarske i demografske prioritete te način na koji vide odnose među narodima u BiH.

Darijana Filipović u kampanju ulazi s jasno postavljenim političkim prioritetima: ravnopravnost hrvatskog naroda, legitimno predstavljanje, europski put BiH, institucionalna stabilnost, razvoj gospodarstva, međunarodna suradnja te stvaranje uvjeta za ostanak mladih i obitelji. 

Njezina završna kampanjska poruka sažeta je u sloganu: „Znam što treba čuvati. Znam što treba mijenjati. I znam kako.“ 

Opći izbori u Bosni i Hercegovini održavaju se u nedjelju, 4. listopada 2026. godine.

Izađimo na izbore, podržimo znanje, mladost i snagu!

Pročitaj članak

Danas slavimo svete arkanđele Mihaela, Gabriela i Rafaela

Katolička Crkva danas, 29. rujna, slavi blagdan svetih arkanđela Mihaela, Gabriela i Rafaela – trojice anđela koji se po imenu spominju u Svetom pismu. Njihova imena nose snažne poruke vjere, a svaki od njih u biblijskim tekstovima ima posebnu ulogu.

Anđeli su prema katoličkom nauku osobna, od Boga stvorena duhovna bića i njegovi glasnici. Riječ „anđeo“ dolazi od grčke riječi angelos, što znači glasnik. Crkvena tradicija govori o devet anđeoskih korova, među kojima se arkanđeli nalaze na osmom mjestu, piše Bitno.net.

Sveti Mihael – zaštitnik i vođa nebeske vojske

Ime Mihael znači „Tko je kao Bog?“. U Svetom pismu i kršćanskoj predaji Mihael je prikazan kao vođa nebeske vojske i pobjednik u borbi protiv pobunjenih anđela predvođenih Luciferom.

Zbog toga se sveti Mihael posebno štuje kao branitelj i zaštitnik vjere i Crkve. U umjetnosti se najčešće prikazuje s mačem, kopljem i štitom, kako pobjeđuje Sotonu. U pojedinim prikazima drži i vagu, jer ga je stara kršćanska tradicija povezivala s vaganjem duša na posljednjem sudu.

Svetog Mihaela kao svojega zaštitnika posebno časte vojnici i policajci, ali i brojna druga zanimanja. Njegov se lik kroz stoljeća povezuje s hrabrošću, zaštitom i pobjedom dobra nad zlom.

Sveti Gabriel – Božji glasnik

Ime Gabriel znači „Bog je jak“. Njegova je posebna uloga u Svetom pismu povezana s naviještanjem važnih Božjih poruka.

U Starom zavjetu Gabriel tumači proroku Danijelu viđenja, dok u Novom zavjetu najprije Zahariji naviješta rođenje Ivana Krstitelja, a potom dolazi Mariji i naviješta joj rođenje Isusa Krista.

Upravo je zbog Navještenja svetom Gabrielu pripala posebno važna uloga u povijesti spasenja. U ikonografiji se često prikazuje s ljiljanom, simbolom čistoće. Crkva ga je proglasila zaštitnikom telekomunikacija i obavijesnih sredstava, a štuju ga i glasnici, poštari i filatelisti.

Sveti Rafael – pratitelj i iscjelitelj

Rafaelovo ime znači „Bog iscjeljuje“ ili „Bog liječi“. Za razliku od Mihaela i Gabriela, Rafael se u Bibliji spominje samo u Knjizi o Tobiji.

U toj knjizi pojavljuje se kao pratitelj mladog Tobije na putovanju, njegov zaštitnik i zagovornik. Prema biblijskom izvještaju, po Božjoj zapovijedi svladava zloduha Asmodeja te pomaže izliječiti Tobijina oca.

Zbog svoje uloge pratitelja na putu sveti Rafael posebno se štuje kao zaštitnik putnika, hodočasnika i iseljenika, ali i ljekarnika, brodara, rudara i krovopokrivača.

Tri imena, tri snažne poruke

Blagdan svetih arkanđela podsjeća vjernike na različite načine Božjeg djelovanja: Mihael podsjeća na Božju pobjedu nad zlom i potrebu zaštite, Gabriel na važnost Božje riječi i navještaja, a Rafael na Božju blizinu, pomoć i ozdravljenje.

Njihova imena sama po sebi nose poruku: Mihael – „Tko je kao Bog?“, Gabriel – „Bog je jak“, Rafael – „Bog liječi“.

Iako se anđeli u kršćanskoj umjetnosti tradicionalno prikazuju s krilima, krila su simboličan prikaz njihove duhovne naravi i nesputanosti prostorom i vremenom. Najraniji kršćanski prikazi anđela, nastali u prvim stoljećima kršćanstva, često ih prikazuju bez krila; krila se kao uobičajeni element pojavljuju od 4. stoljeća.

Na blagdan svetih arkanđela mnogi se vjernici stoga posebno utječu njihovu zagovoru, moleći za zaštitu, snagu u kušnjama, pomoć na životnom putu i vjernost Bogu.

Sveti Mihaele, Gabrielu i Rafaele, molite za nas!

Pročitaj članak

Ilići se pripremaju za proslavu svetog Franje

U Ilićima će se i ove godine svečano proslaviti blagdan svetog Franje, patrona tamošnje crkve, zaštitnika mjesta i njegovih žitelja te ujedno Dan škole.

Ova tradicionalna proslava i ove će godine biti prigoda za okupljanje mještana, njihovih obitelji, prijatelja i gostiju, ali i za zajedničku molitvu i zahvalnost.

Svečanoj proslavi prethodit će trodnevna duhovna priprava - trodnevnica koja počinje u 18 sati, koja će biti ispunjena molitvom, zajedništvom i duhovnom pripravom za blagdan nebeskog zaštitnika Ilića.

Svečana misa i procesija

Na sam blagdan svetog Franje bit će slavljena svečana sveta misa s početkom u 10:30 sati. Svetoj misi prethodit će kratki procesijski ophod oko crkve s kipom svetog Franje.

U sklopu procesije posebna će se molitva uputiti za sve preminule i poginule, a počast će im biti odana zajedničkom molitvom ispred spomen-obilježja na platou crkve.

Blagdan će tako i ove godine povezati vjeru, tradiciju i sjećanje na one koji su svojim životom bili dio zajednice.

Nakon mise slijedi druženje

Nakon svečane svete mise program se nastavlja druženjem i zajedništvom. Posjetitelje očekuju nastupi folklornih društava i narodno veselje, što će biti prigoda za susret i druženje mještana, prijatelja i gostiju.

Posebnu radost ovogodišnjoj proslavi donijet će gosti iz Njemačke – HKUD „Nikola Pavletić – Nikica” iz VS-Schwenningena, koji će svojim nastupom uveličati svečanost i predstaviti dio hrvatske tradicijske baštine.

Proslava svetog Franje bit će ujedno prigoda za prisjećanje na ovogodišnji veliki crkveni jubilej, 800. obljetnicu smrti svetog Franje, čiji život, vjera i jednostavnost i danas nadahnjuju brojne vjernike diljem svijeta.

Organizatori pozivaju sve mještane, prijatelje i goste da im se pridruže u molitvi, zajedništvu i radosnom slavlju blagdana svetog Franje u Ilićima.

Pročitaj članak

Mostarski vatrogasci gasili požar između Čabulje i Čvrsnice

foto PVP

Vatrogasci Profesionalne vatrogasne jedinice Mostar danas su intervenirali na požaru koji je izbio na području Karamanovih Klanca, između planina Čabulje i Čvrsnice, zapadno od Drežnice i sjeveroistočno od Rakitna, Bljesak.info.

Požar je izbio uz cestu Karamanovi Klanci – Drežnica, na iznimno strmom i teško pristupačnom terenu obraslom gustom šumom, što je vatrogascima dodatno otežavalo pristup i gašenje.  

Pripadnici PVJ Mostar izašli su na teren te se borili s vatrenom stihijom u zahtjevnim planinskim uvjetima. Upravo zbog konfiguracije terena i guste šume intervencija je bila posebno složena.  

Područje između Čabulje i Čvrsnice jedno je od planinski najzahtjevnijih područja u okolici Mostara, a požari na ovakvom terenu predstavljaju poseban izazov za vatrogasne ekipe.  

Više informacija o uzroku izbijanja požara i eventualnoj opožarenoj površini zasad nije poznato.

Pročitaj članak

Građani sve teže sastavljaju kraj s krajem

Cijena goriva u Bosni i Hercegovini približava se granici od četiri marke po litru, ali problem za građane tu ne završava. Poskupljenje goriva prelijeva se na gotovo sve dijelove gospodarstva – od prijevoza i poljoprivredne proizvodnje do trgovina, hrane i grijanja.

Gorivo se plaća na benzinskoj crpki, ali njegovu cijenu građani zapravo osjećaju svaki dan. Skuplji prijevoz povećava troškove proizvodnje i dostave, a proizvođači te troškove na kraju ugrađuju u cijene svojih proizvoda.

Istodobno, domaće poljoprivrednike ove je godine dodatno pogodila suša, zbog koje su prinosi pojedinih kultura smanjeni. Uz skuplje gorivo, poskupio je i repromaterijal, što dodatno povećava troškove proizvodnje.

Poskupljenja se već osjećaju u trgovinama

Prema podacima navedenima u izvornom izvještaju, kilogram junetine bez kosti u godinu dana poskupio je s 24 na 27 KM, dok je kilogram kruha od pšeničnog brašna dosegnuo tri marke.

Za potrošače je problem što se istodobno povećavaju troškovi brojnih osnovnih životnih potreba. Skuplje gorivo znači skuplji prijevoz, skuplju proizvodnju i veće troškove poslovanja, što se postupno prelijeva na krajnje cijene.

Dodatni pritisak predstavlja i grijanje. Predsjednik Udruge potrošača „Zvono“ iz Bijeljine Jovan Vasilić upozorio je da je poskupio i pelet, pri čemu se već spominju cijene od 700, pa čak i 900 KM za tonu. 

Poljoprivrednici između suše i visokih troškova

Posebno teška situacija je u poljoprivredi. Proizvođači istodobno plaćaju skuplje gorivo i repromaterijal, dok su zbog suše suočeni s manjim prinosima.

Savo Bakajlić, predsjednik Udruge poljoprivrednih proizvođača Semberije i Majevice, naveo je da su cijene repromaterijala oko 20 posto više nego prošle godine. Prema njegovim riječima, poljoprivrednicima je sjetva nikada nije bila skuplja, dok je gorivo dosezalo četiri KM i više. 

Sve to stvara začarani krug. Proizvođač mora pokriti sve veće troškove, trgovac pokušava održati poslovanje, a potrošač na kraju plaća višu cijenu.

Štedi se i na kruhu

Koliko je situacija za dio građana postala teška pokazuje i promjena potrošačkih navika.

Sve više ljudi kupuje kruh koji nije prodan prethodnog dana jer je jeftiniji. Takva štednja na osnovnoj prehrambenoj namirnici pokazuje koliko su poskupljenja počela utjecati na svakodnevni život građana.

Bosna i Hercegovina pritom ima znatno niži životni standard od većine članica Europske unije. Kada su prihodi kućanstava ograničeni, svaki novi rast cijena snažnije se osjeti u obiteljskom proračunu.

Što građanima preostaje?

Gorivo tako postaje samo jedan dio šireg problema. Kada poskupi dizel, ne poskupljuje samo vožnja automobila. Poskupljuju prijevoz robe, rad poljoprivrednih strojeva, proizvodnja, dostava i brojni drugi troškovi.

Ako se takav trend nastavi, građani bi mogli biti suočeni s novim valom poskupljenja hrane i drugih proizvoda.

U konačnici, pitanje više nije samo koliko košta litra dizela, nego koliko će još poskupljenja moći podnijeti kućni proračuni građana u BiH.

Pročitaj članak

Lidl u BiH već uložio stotine milijuna, a trgovine još nisu otvorene

Njemački trgovački lanac Lidl nastavlja snažno ulagati u Bosnu i Hercegovinu. Kapital kompanije Lidl BH d.o.o. sada iznosi čak 763,75 milijuna KM, pokazuju najnoviji podaci iz sudskog registra. Riječ je o novom povećanju kapitala od oko 68,5 milijuna KM u odnosu na podatke objavljene u kolovozu, piše Klix.ba.

Još je zanimljiviji podatak da je Lidl BH od travnja ove godine, kada je kapital iznosio oko 617 milijuna KM, dokapitaliziran za približno 146 milijuna KM. Kada je kompanija osnovana 2021. godine, kapital je iznosio tek 10,7 milijuna KM.

Lidl je tako u nešto više od pet godina svoj kapital povećao više od sedamdeset puta.

Milijunska ulaganja, ali kupci još čekaju

Lidl BH posluje u Bosni i Hercegovini od 2021. godine, a kompanija je registrirana sa sjedištem u Sarajevu te podružnicama u Banjoj Luci i Brčkom. Prvi objekt izgrađen je u Bijeljini, dok je jedna od najvećih investicija distributivni centar u Lepenici kod Kiseljaka.

U izgradnju tog logističkog centra ulaže se oko 100 milijuna eura, a objekt bi trebao imati ključnu ulogu u opskrbi buduće Lidlove mreže trgovina u cijeloj BiH. (

Istodobno se grade i pripremaju prodajni objekti u brojnim gradovima. Gradnja je tijekom rujna započela i u Vitezu, dok se u Ilijašu priprema teren za budući objekt. 

U Kantonu Sarajevo završeni su objekti u Halilovićima i na ulazu u Vogošću, dok je završena i trgovina u Istočnom Sarajevu. Planiran je i objekt na Koševu.

Lidl već traži više od tisuću radnika

Koliko se približava početak poslovanja, pokazuje i veliki natječaj za zapošljavanje.

Lidl BH trenutno traži više od 1.100 prodavača za 21 grad i općinu u BiH, među kojima su Sarajevo, Mostar, Banja Luka, Zenica, Bihać, Bijeljina, Brčko, Doboj, Gračanica, Livno, Kiseljak, Čapljina, Travnik, Vogošća i drugi. Na aktualnom natječaju navedeno je ukupno 1.134 radnih mjesta.

Time Lidl, još prije otvaranja prve trgovine, ulazi i u borbu za radnu snagu na domaćem tržištu.

Prve trgovine trebale bi biti otvorene u ožujku 2027.

Rokovi za početak poslovanja već su nekoliko puta mijenjani. Prvotno se spominjao kraj 2025., potom kraj 2026. godine, dok se sada kao termin otvaranja prvih Lidl trgovina navodi ožujak 2027. godine.

Prema dostupnim informacijama, Lidl je taj termin već predstavio i potencijalnim domaćim dobavljačima s kojima razgovara o suradnji.

To znači da bi nakon višegodišnje pripreme građani BiH početkom sljedeće godine konačno trebali dobiti priliku kupovati u trgovinama ovog velikog europskog trgovačkog lanca.

Milijarde se još ne vrte na blagajnama

Iako Lidl ulaže goleme iznose u zemljište, objekte i logistiku, kompanija još nema prihode od prodaje u BiH jer trgovine nisu počele raditi.

Prema podacima Financijsko-informatičke agencije, Lidl BH je krajem 2025. godine imao oko 517 milijuna KM imovine. U razdoblju od 2022. do 2025. godine troškovi poslovanja premašili su prihode za oko 102 milijuna KM, dok je samo tijekom 2025. godine gubitak iznosio oko 41,6 milijuna KM.

Drugim riječima, Lidl u BiH zasad troši stotine milijuna maraka na stvaranje poslovne infrastrukture, dok prvi prihod od prodaje tek treba doći.

Njemačka među najvećim ulagačima u BiH

Velika ulaganja Lidla već su vidljiva i u ukupnoj statistici stranih ulaganja. Prema podacima Središnje banke BiH, Njemačka je tijekom 2025. godine postala najveći strani ulagač u BiH s 271,6 milijuna KM, a Lidl se navodi među važnim razlozima takvog rezultata. 

Za Lidl, međutim, ulaganje još nije završeno. Nova gradilišta pojavljuju se diljem zemlje, radnici se masovno traže, a kompanija nastavlja širiti mrežu potencijalnih lokacija.

Nakon više godina pripreme, čini se da bi 2027. godina konačno mogla biti godina kada će se vrata prve Lidlove trgovine u BiH otvoriti – i kada će se pokazati što je njemački trgovački div pripremio za domaće kupce.

Pročitaj članak

60. Svjetski dan sredstava društvenih komunikacija u BiH obilježen u Cimu

foto RTV Herceg Bosne

U župi sv. Marka u mostarskom naselju Cim jučer je svečanim misnim slavljem obilježen je 60. Svjetski dan sredstava društvenih komunikacija u Bosni i Hercegovini.  

Euharistijsko slavlje predvodio je vrhbosanski nadbiskup i predsjednik Biskupske konferencije BiH mons. Tomo Vukšić, ujedno predsjednik Vijeća za sredstva društvenog priopćivanja BK BiH. U koncelebraciji su bili domaći župnik don Pero Miličević, generalni tajnik BK BiH i glavni urednik Katoličke tiskovne agencije vlč. Bojan Ivešić, ravnatelj i glavni urednik Radio Marije BiH p. Mato Anić te nadbiskupov osobni tajnik vlč. Marin Petrović.

Dan medija u BiH tradicionalno je prigoda za molitvu za sve one koji rade u medijima, ali i za promišljanje o ulozi sredstava društvenih komunikacija u suvremenom društvu. Poseban naglasak stavlja se na odgovorno korištenje medija te njihovo služenje istini, čovjeku, dijalogu i općem dobru.  

Mediji kao prostor evangelizacije  

Govoreći u propovijedi o ulozi medija, mons. Vukšić podsjetio je kako je Katolička Crkva vrlo rano prepoznala njihovu vrijednost u naviještanju Evanđelja, obrazovanju i kulturnom uzdizanju čovjeka.  

Istaknuo je kako sredstva društvenih komunikacija danas nisu samo korisna, nego su postala neizostavan dio evangelizacijskog poslanja Crkve.  

Prema riječima nadbiskupa, korištenje medija u svrhu evangelizacije predstavlja pastoralnu obvezu biskupija, župnih zajednica, njihovih predvoditelja i vjernika. Istodobno je pozvao medijske djelatnike da svojim radom štite ljudsko dostojanstvo, promiču mir, dijalog i suradnju te pridonose izgradnji društva u kojem će istina i opće dobro imati svoje mjesto.

Svjetski dan sredstava društvenih komunikacija ustanovljen je na poticaj Drugoga vatikanskog sabora, a ove se godine obilježava jubilarni 60. put.  

U Bosni i Hercegovini ovaj se dan, prema odluci Biskupske konferencije BiH iz 2003. godine, obilježava posljednje nedjelje rujna. Tradicija da se središnje misno slavlje svake godine održava u drugoj biskupiji i župi započela je 2014. godine u Mostaru, a tijekom proteklih godina nastavila se u brojnim župama diljem Bosne i Hercegovine. Ove godine domaćin je bila upravo župa sv. Marka u Cimu.

‘Čuvati lica i glasove znači čuvati same sebe’  Posebnu pozornost mons. Vukšić posvetio je poruci pape Lava XIV. za ovogodišnji Svjetski dan sredstava društvenih komunikacija, koja nosi naslov „Zaštititi glasove i lica ljudi“.  

U središtu Papine poruke nalaze se izazovi koje donosi razvoj umjetne inteligencije i sve veća sposobnost digitalnih sustava da oponašaju ljudski glas, lice, način komunikacije pa čak i određene oblike ljudskog odnosa.  

Nadbiskup je upozorio kako taj izazov nije samo tehnološki, nego prije svega duboko ljudski. Upravo zato, istaknuo je, pitanje zaštite ljudskog glasa i lica postaje pitanje zaštite samoga čovjeka.  

Ljudsko lice i glas nisu tek sredstva komunikacije. Oni čovjeka čine prepoznatljivim, omogućuju mu susret s drugim čovjekom i predstavljaju dio njegova dostojanstva. Mons. Vukšić podsjetio je kako su lice i glas svake osobe sveti jer je čovjek stvoren na Božju sliku i priliku.  

U tom je kontekstu upozorio i na opasnost da tehnološki sustavi postupno počnu zamjenjivati stvarne međuljudske odnose. Umjetna inteligencija može biti vrijedan alat, ali ne smije dovesti do toga da čovjek izgubi potrebu za stvarnim susretom, razgovorom, prijateljstvom i zajedništvom. 

„Čuvati lica i glasove u konačnici znači čuvati sebe same“, poruka je pape Lava XIV. koju je nadbiskup Vukšić posebno istaknuo.  

Molitva za medijske djelatnike  

Na kraju misnog slavlja mons. Vukšić preporučio je sve medijske djelatnike Božjem blagoslovu, zazivajući zagovor sv. Franje Saleškoga, zaštitnika novinara i medijskih djelatnika.  

Pozvao je da sredstva društvenih komunikacija budu korištena odgovorno, na dobro čovjeka i društva, za promicanje istine, dostojanstva ljudske osobe, zajedništva, mira i sloge.  

Domaći župnik don Pero Miličević zahvalio je nadbiskupu na dolasku i predvođenju misnog slavlja, kao i svim svećenicima, vjernicima i predstavnicima medija koji su sudjelovali u obilježavanju ovogodišnjeg Dana medija.  

Misno slavlje izravno su prenosili Radiotelevizija Herceg-Bosne i Radio Marija BiH, dok je liturgijsko pjevanje animirao mješoviti župni zbor „Dobri Pastir“.

Obilježavanje 60. Svjetskog dana sredstava društvenih komunikacija tako je u Cimu bilo prigoda ne samo za molitvu za medijske djelatnike, nego i za podsjetnik da tehnologija treba služiti čovjeku, a ne zamijeniti ono što čovjeka čini čovjekom – susret, lice, glas, odnos i zajedništvo.

Pročitaj članak