Hrvatski izbornik Zlatko Dalić: Vjera u Boga i pouzdanje daje mi snagu

Sve više javnih osoba, sportaša i estradnjaka, u posljednje vrijeme svjedoči svoju vjeru i govori o tome koliko vjera ima utjecaja i značenje u njihovu životu

Među posljednjim takvim svjedočanstvima je i ono nogometnog izbornika Zlatka Dalića, koji je o svojoj vjeri i njezinu značenju u svome životu i poslu govorio za prilog „Prilika“ katoličkog tjednika „Glasa Koncila“. 

Na pitanje što uopće podrazumijeva pod time kada kaže da je vjernik, Dalić navodi kako je rodom iz Livna, katoličkog kraja i da je kuća njegovih roditelja prva do crkve pokraj franjevačkog samostana na Gorici. 

– Ranije su bila drugačija vremena, no ministrirao sam još kao dijete, rado sam išao na misu, majka me učila i usmjeravala ka vjeri. Cijeloga sam života vjernik, tako odgajam i svoju djecu. Svake nedjelje nastojim ići na euharistiju. Vjera mi daje snagu, uvijek imam krunicu u džepu i pomolim se prije utakmice. 

Zahvalim se Bogu na svakom danu, jer dao mi je snagu i vjeru, ali i prigodu da nešto u životu napravim. Meni i mojoj obitelji vjera je izuzetno bitna. 

Dalić je rekao kako obično prije utakmice izmoli dvije molitve, od kojih je jedna Gospi u potrebi, ali da nikada ne moli da mu „da to i to“, nego zahvaljuje što mu je Bog dao sposobnost i snagu da izdrži. 

– Bog je svakodnevno prisutan u mojoj obitelji i životu. Gledajući globalno, promatra se profit, zarada, no takav je današnji svijet. Ljudske brige su zemaljske, i s njima se radi opstanka treba nositi. 

No kad se čovjek smiri i ostane sam pred nekom odlukom, tada se pozove na Božju pomoć – kaže Dalić, objašnjavajući i kako vjera pomaže nositi križ, tj. teške trenutke u životu. 

– Svatko od nas, na ovaj ili onaj način, nosi svoj križ. Dođu teški trenutci u životu kada se čovjek ne smije predati, potonuti, pasti. S vjerom se čovjek kvalitetnije može vratiti na pravu putanju. Treba što dostojnije, čvršće i jače nositi križ i boriti se s njim. U situacijama koje izgledaju bezizlazno također se nađe rješenje, no treba vjerovati – kaže Dalić, dodajući kako mu je kao vjerniku obitelj na prvome mjestu i to uvijek naglašava. 

– Mnogo sam dužan svojoj obitelji, jer me nije bilo sedam, osam godina tijekom rada u inozemstvu. Djeca su odrastala bez mene, oni su danas formirani ljudi. 

Moguće da sam im nedostajao kada je njima bilo najteže u pubertetu, no supruga je iznijela i usmjerila ih na pravi put. 

Uzalud sve ako čovjek nema sreću u obitelji. 

Zahvaljujem se obitelji što je izdržala mene i moj posao, i da smo ostali zajedno.

Podijeli na:

Potres pogodio Hercegovinu, magnituda potresa je 4.5

U petak večer oko 21:05 šire područje Hercegovine pogodio je potres magnitude 4.5 Richteru, također javlja se da je bio snage 4.7, a EMSC je nešto kasnije korigirao jačinu na 4.5

Snažan potres magnitude 4,5 po Richteru pogodio je Hercegovinu danas oko 21 sat. Epicentar je bio 38 kilometara od Mostara, kod mjesta Studenci. Prema EMSC-u, dubina hipocentra bila je tek 2 kilometra.

"Poprilično jak i dug! Dobro ga otrese!", napisali su građani Blagaja. "Treslo se prilično jako", napisao je stanovnik Berkovića.

Na osnovu informacija na Twitteru i reakcija korisnika, potres se osjetio i u susjednoj Hrvatskoj, točnije Dubrovniku.

Za sada nema informacija o materijalnoj šteti, a građani Mostara, Stoca, Čapljine i ostalih mjesta u svojim komentarima kažu da se potres osjetio "prilično jako: 

"Treslo je dvadesetak sekundi, bilo je prilično jako", kaže jedan građanin Stoca;

 “Osjetio se i u Mostaru”, dodao je drugi. 

"Nije jako, ali meni dovoljno da umrem od straha", jedan od reakcija korisnika na službenoj stranici EMSC-a.

Podijeli na:

Lista zemalja s najvišim IQ rezultatima: Gdje je BiH?

Utvrditi koje su zemlje najpametnije na svijetu je teško jer postoji mnoštvo različitih faktora koji se mogu uzeti u obzir

Prema rezultatima objavljenim u "World population review" na listi se nalaze 132. države. Da li bi najpametnija država bila ona s najpismenijim građanima? Možda bi najpametnije zemlje na svijetu bile one čiji su stanovnici imali najviši prosječni IQ rezultat u cijeloj zemlji? Ili je ipak najpametnija država ona koja ima najveći procenat izuzetno pametnih ljudi, prenosi avaz.ba.

Standardizirani rezultati testova mogli bi da budu još jedan metod za određivanje koje su nacije najpametnije – kada bi samo bilo moguće napraviti i primijeniti jedan standardizirani test koji bi mogao točno da izmjeri svaki aspekt inteligencije svake osobe u svakoj kulturi u svakom zemlji. 

Očigledno, postoje izazovi za svaki pokušaj da se dobije jedan jasan i jednostavan odgovor. Ipak, stručnjaci za stanovništvo i obavještajne službe nastavljaju da osmišljavaju nove metode i pristupe koji ih sve više približavaju realnom rangiranju najpametnijih zemalja svijeta. 

Neke od najpoznatijih i široko objavljenih studija svjetske inteligencije sprovodi britanski psiholog Ričard Lin. U prvih deset država se nalazi: 

  1. Japan-106.48 
  2. Tajvan-106.47 
  3. Singapur-105.89 
  4. Hong Kong-105.37 
  5. Kina-104.1 
  6. Južna Koreja-102.35 
  7. Bjelorusija-101.6 
  8. Finska-101.2 
  9. Lihtenštajn-101.07 
  10. Njemačka- 100.74 
Sjeverna Makedonija posljednja od zemalja bivše Jugoslavije Na 23. mjestu se nalazi Slovenija s prosječnim IQ rezultatom od 98.6, nakon toga na 34. mjestu slijedi Slovačka sa 92.02 prosjekom za IQ. Srbija se našla na 56. mjestu sa 89.6 IQ rezultatom, a prije nje su Rusija, Hrvatska, Bugarska, Grčka i Ukrajina

Kako lista odmiče, na 66. mjestu je Bosna i Hercegovina sa 88.54, na 76. Rumunija sa 86.88 i Crna Gora na 82. mjestu sa 85.78. Sjeverna Makedonija je na 108. mjestu s prosjekom od 85.78, a Albanija na 109. sa 81.75. Posljednja država na listi je Nepal, sa 42.99 prosječnim IQ rezultatom.

Podijeli na:

NAJAVA 30. božićni koncert Gradu s ljubavlju

Tradicionalni, trideseti po redu, božićni koncert “Gradu s ljubavlju” u organizaciji Hrvatskog kulturnog umjetničkog društva “Sv. Ante – Cim” održava se i ove godine u Mostaru

Ovogodišnji, ljubilejski koncert održat će se  u  subotu, 10. prosinca u 19:00 sati u Hrvatskom domu hercega Stjepana Kosače u Mostaru

Ove godine stižu prijatelji iz Dubrovnika - Folklorni ansambl „Linđo“, njihovu žensku klapu te Tamburaški orkestar Mostar, a kao i dosadašnjih godina ljepotom plesa, pjesme, običaja i bogatstvom narodnih nošnji upriličit će se nezaboravno druženje sa svima onima koji dođu i budu gosti ove manifestacije.  

Godine 1872., u njedrima i samostanu franjevaca u Mostaru, niklo je i stasalo Društvo sv. Ante u Mostaru. Brižno je njegovano i raslo, u različitim okolnostima i vremenskim razdobljima, plodove donosilo, sve do potkraj II. svjetskog rata kad je njegov rast zaustavljen. 

Godine 1992., na tom drevnom stablu Društva sv. Ante u Mostaru, od preživjelih grana i ogranaka, oblikovala se nova grana pravno ustrojena, s mladim izbojcima i grančicama, pod imenom HKUD ”Sv. Ante – Cim” iz Mostara. Pod tim imenom Društvo je oblikovalo brojne sekcije i skupine djece, mladih i odraslih. HKUD ”Sv. Ante – Cim” iz Mostara njeguje i čuva tradicionalno kulturno blago hrvatskog naroda Mostara i okolice, njegove običaje, pjesme i igre, nošnje i glazbala, kao i folklor susjednih nam država i naroda. 

Skoro na svim Smotrama folklora Bosne i Hercegovine, kao i Hrvatske, te diljem inozemnih prostora gdje Društvo je bilo zamijećeno jer sobom donosi ljepotu, vedrinu i uzbudljivu raznolikost narodnog stvaralaštva. 

Društvo ima svoja dva prepoznatljiva koncerta. Prvi je 12. lipnja u povodu Dana proslave sv. Ante u Cimu, a drugi je u prosincu pod nazivom ”Gradu s ljubavlju”.

Podijeli na:

Fra Ante otvoreno, iskreno i direktno o 12 gorućih tema Crkve i društva

Napetosti i podjele u Crkvi, (ne)snalaženje Crkve u koroni, odgoj svećenika, Crkva i politika, biskupi i egzorcizam, Međugorje, odnos institucije Crkve i karizmatskog pokreta...

Neostvarena sloboda prvi je značajniji osvrt „iznutra“ o 30 godina slobodne Crkve, od pada komunizma do vladavine korone. Knjiga je napisana u obliku razgovora koji je s fra Antom vodio poznati novinar Goran Andrijanić. Čita se u dahu.

Svoje viđenje gorućih crkvenih tema fra Ante iznosi otvoreno i iskreno, ne plašeći se ni onih nezgodnih tema koje Andrijanić otvara. Jedni će u knjizi naći odgovore na svoja pitanja. Drugi se s određenim tezama ne će složiti, ali će ih fra Ante sigurno potaknuti na razmišljanje. 

Ističemo neke od najzanimljivijih tema iz knjige: Odnos Crkve i politike u Hrvatskoj, Pomirenje sa Srbima, Sukobi u hrvatskom društvu, Trenutne napetosti u Crkvi, Novi crkveni pokreti, Međugorje, Celibat, Odgovor Crkve na pandemiju... 

Na temelju ove knjige napravili smo niz rasprava pod nazivom Crkvo, gdje si? Želimo potaknuti društvo i osvijestiti vjernike o važnosti aktualnih tema unutar crkve.

Fra Ante Vučković rodio se 1958. godine u Sinju. Svećenikom je Franjevačke provincije Presvetoga Otkupitelja od 1983. godi- ne. Doktorirao je filozofiju na Antonianumu u Rimu, predaje na Katoličkomu bogoslovnomu i Filozofskomu fakultetu u Splitu. Vodi duhovne obnove u Hrvatskoj i inozemstvu. Salesiana je iz- dala i njegovu prvu zbirku pjesama naslova Kolajna od šutnje.

Goran Andrijanić rodio se 1971. godine u Derventi, BIH. Stu- dij novinarstva završio je 1998. godine u Zagrebu, na Fakultetu političkih znanosti. Kao novinar radio je u Obzoru, na HTV-u, u tjedniku Fokus te u Jutarnjem listu. Krajem 2013. Goran pre- lazi na vjerski portal Bitno.net gdje na koncu postaje glavnim urednikom. Početkom 2020. godine napušta Bitno.net i počinje raditi za poljsku medijsku kuću Fratria. Oženjen je Poljakinjom Barbarom, imaju troje djece.

LINK ZA NARUDŽBU: >> SALESIANA.HR <<

Što vam ova knjiga donosi? 

  • Razgovor između fra Ante Vučkovića i Gorana Andrijanića 
  • Važne crkvene teme u zadnjih 30 godina 
  • Iskreni i direktni odgovori na goruća pitanja 

Podijeli na:

Fra Grgo – Velikan i preporoditelj

Fra Grgo Martić je rođen u Rastovači kod Posušja 1822. godine i bio je hrvatski i bosanskohercegovački franjevac, sakupljač narodnih pjesama, pjesnik, preporodni književnik, kulturni i politički djelatnik

U Mostaru je u utorak održan okrugli stol u povodu 200. obljetnice rođenja fra Grge Martića na kojemu je pobliže predstavljen lik i djelo ovoga velikana, prenosi bljesak.info.

''Ovakvi skupovi omogućavaju i prilika su reći nešto više o značajnicima naroda. Grga je velikan, ponos Crkve i naroda i za takve zaslužnike treba organizirati sjećanje te ih obasjavati novom svjetlošću. O njemu se dosta zna, ali dosta toga i ne zna te se o njemu treba mnogo toga otkrivati'', rekao je predsjednik Hrvatske akademije za znanost i umjetnost u BiH (HAZU BiH) Mladen Bevanda, dodavši kako je fra Grga Martić "bio glavna ličnost, glavni pisac njegove epohe". 

Kako kaže, fra Grgo Martić je napisao preko stotinu tisuća stihova, zatim putopise te tisuću pisama korespondencije s tadašnjim značajnicima. 

''On je prvi koji je biran za počasnog člana HAZU-a u Zagrebu. Mnogi su rekli da je on iznimna osoba, govorio je šest-sedam jezika. Svi su tražili njegovo društvo, a 20 godina je bio zastupnik pri turskoj vladi u Sarajevu gdje je štitio interese, ne samo katolika, već i drugih kršćana i muslimana koji su mu se obraćali'', istaknuo je predsjednik HAZU-a BiH. 

Akademik Šimun Musa je također naglasio koliko je fra Grgo Martić bio važna osoba u hrvatskoj povijesti. 

''Fra Grgo Martić je ponajveći hrvatski narodni preporoditelj u BiH. Uvijek je ostao vezan za rodnu Hercegovinu, ali je čitav život boravio u Bosni i sukladno tome se ponašao radeći na vezivanju ljudi, krajeva i ideja'', kazao je Musa.

Ustvrdio je kako je fra Grgo Martić bio 'ilirac' iz Hercegovine. 

''Što znači ilirstvo? To je zaziv za južnoslavensku zajamnost ni Beču ni Pešti ni Carigradu, već da Južni Slaveni pomažu jedni drugima i da svatko za sebe traži državotvornost na način kako je to dolikovalo 19. stoljeću'', pojasnio je. 

Fra Grgo Martić je bio i književnik i preporoditelj, a Musa dodaje kako "njegovo književno djelo broji preko sto tisuća stihova većinom epske poezije, ali i proze i putopisa". 

''Mi ga spominjemo kao velikog preporoditelja, koji je tim idejama puno pomogao svom hrvatskom narodu u BiH. Nikada nije došao u iskušenje da se svađa ili da negativno reagira prema drugim narodima te je s njima bio u velikom prijateljstvu. Radi se o velikanu i preporoditelju, svjetskom čovjeku u diplomaciji i politici'', zaključio je Musa. 

Fra Grgo Martić je rođen u Rastovači kod Posušja 1822. godine i bio je hrvatski i bosanskohercegovački franjevac, sakupljač narodnih pjesama, pjesnik, preporodni književnik, kulturni i politički djelatnik.

Podijeli na:

U Gorancima i Bogodolu organiziran speleološki stručno-znanstveni skup

Speleološko društvo „Herceg“ Mostar je organiziralo stručno-znanstveni skup i time okupilo speleologe u Gorancima i Bogodolu

Povodom deset godina od osnivanja društva, Speleološko društvo „Herceg“ Mostar je organiziralo Stručno-znanstveni skup i time okupilo speleologe iz cijele Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije i Slovenije. 

Na Skupu speleologa Bosne i Hercegovine sudionici su predstavili razne istraživačke rezultate i time jasno dali do znanja da je speleologija u Bosni i Hercegovini u uzlaznoj putanji. 

Skup speleologa Bosne i Hercegovine se održao protekli vikend na Gorancima u prostorijama Škole i dobrovoljnog vatrogasnog društva Goranci, te u prostorijama mjesne zajednice Bogodol i Planinarskog društva HPD Prenj 1933. 

Ovim putem se zahvaljujemo svima koju su na razne načine podržali samu realizaciju održavanja Skupa  Gradu Mostaru, JP Vjetrenica iz Ravnog, Mostarskoj Pivovari, Podrumima Andrija, Eurosanu i Ragbi Klubu Herceg iz Mostara, priopćili su iz Speleološkog društva „Herceg“ Mostar.

 
 
 
Podijeli na:

Javni poziv za mjeru podrške investicijama u primarnu poljoprivrednu proizvodnju

U okviru projekta EU4AGRI, koji finansira Evropska unija, objavljen je Javni poziv za mjeru podrške investicijama u primarnu poljoprivrednu proizvodnju

U okviru ovog javnog poziva na raspolaganju je 3.5 miliona KM, a sredstva podrške po jednoj prijavi mogu iznositi od 15.000 KM do 300.000 KM. Za svaki projekat podnosilac prijave mora osigurati vlastito sufinansiranje u iznosu od minimalno 35% ukupnog iznosa prihvatljivih troškova predložene investicije, izuzev za sektor proizvodnje voća i povrća gdje vlastito sufinanasiranje iznosi minimalno 30%. 

Prihvatljivi podnosioci prijava za dodjelu bespovratnih sredstava u okviru mjere podrške mogu biti obrti/samostalni preduzetnici, zadruge i preduzeća. 

Ko se može prijaviti na ovaj Javni poziv? 

Kroz ovaj javni poziv Evropska unija će podržati poljoprivredna gazdinstva koja doprinose stabilizaciji/jačanju proizvodne konkurentnosti i povećanju nivoa produktivnosti primarne poljoprivredne proizvodnje kroz modernizaciju i uvođenje novih tehnologija i inovacija, unapređenju kvaliteta proizvoda, higijene i sigurnosti hrane, promovisanje dobrih poslovnih praksi i održivog razvoja putem poboljšanja upravljanja prirodnim resursima, zaštite okoliša, zaštite radnika i sigurnosti hrane, te doprinose ublažavanju posljedica nastalih uslijed pandemije COVID-19. 

Za podršku investicijama u primarnu poljoprivrednu proizvodnju prihvatljivi su svi projekti koji se odnose isključivo na poljoprivredne sektore kao što su: proizvodnja mlijeka, mesa, uzgoj žitarica i uljarica, uzgoj voća, uključujući vinogradarstvo i masline, uzgoj povrća, proizvodnja sadnog materijala (sadnice voća, presadnice povrća i sjemenski krompir), proizvodnja jaja, uzgoj ribe, uzgoj začinskog bilja, ljekobilja, i gljiva, kao i proizvodnja meda. 

Prijave se mogu podnijeti od 23.11.2022. godine, dok je krajnji rok za podnošenje prijava je 31. januar 2023. godine do 15:00 sati. Prijave podnesene nakon isteka roka se neće uzeti u razmatranje. 

Kako se prijaviti? 

Korak 1: Pročitajte dokument Smjernice za podnositelje prijava u kojem se nalaze sve informacije o kriterijima javnog poziva, načinu popunjavanja i dostave prijave. 

Korak 2: Preuzmite prateću dokumentaciju za prijavu na javni poziv OVDJE.

Prijave se podnose isključivo putem elektronskog sistema dostave prijava https://javnipoziv.undp.ba/  koji je obezbijedio EU4AGRI projekat. Dostavljanje prijava u bilo kojem drugom formatu (e-mail, pošta, fax i sl.) nije prihvatljivo i prijave dostavljene na taj način neće biti uzete u razmatranje. 

Dodatna pitanja u vezi ovog poziva se mogu dostaviti putem formulara za pitanja na web stranici projekta https://javnipoziv.undp.ba/, u periodu od 24.11.2022. do 23.01.2023. godine.

Prva online INFO sesija bit će održana u srijedu, 23. novembra u 14:00 sati, putem Facebook stranice EU4AGRI

Pored toga, u narednom vremenskom periodu bit će organizovan niz informativnih sesija u gradovima širom BiH. Informacije o tačnom terminu i mjestu održavanja istih, bit će objavljene putem naše web stranice. 

Više informacija o ovom Javnom pozivu svi zainteresovani moći će saznati putem zvanične web stranice projekta www.eu4agri.ba. 

EU4AGRI je četverogodišnji (2020-2024) projekat Evropske unije vrijedan 20.25 miliona eura čiji je cilj modernizacija poljoprivredno-prehrambenog sektora u Bosni i Hercegovini. Projekat provode i sufinansiraju Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP) u BiH i Češka razvojna agencija (CzDA).

Podijeli na:

Došašće – vrijeme koje traži duhovno buđenje

Došašće ili advent vrijeme je u crkvenoj godini, kad se kršćani intenzivnije pripravljaju na svetkovinu Božića i Bogojavljenja

To je istodobno vrijeme očekivanja Kristova dolaska na kraju vremenâ (Sudnji dan). Vrijeme došašća nije toliko obilježeno pokorom, koliko više radosnim i povjerljivim očekivanjem. Počinje nedjeljom koja pada između 27. studenoga i 3. prosinca (drukčije rečeno: nedjeljom koja je po kalendaru najbliža blagdanu svetoga Andrije apostola). Došašće obuhvaća tri tjedna te dane između četvrte nedjelje došašća i samog Božića, piše fratar.net.

Prvu nedjelju došašća karakterizira ponovni Kristov dolazak, drugu i treću osoba Ivana Krstitelja, četvrta predstavlja Mariju, Djevicu i Majku, koja je rodila Krista. 

Liturgijska boja u došašću je ljubičasta, (kao u korizmi). U misi se izostavlja himan "Slava" u misi, da bi taj tipično božićni himan ("Slava Bogu na visini i na zemlji mir ljudima dobre volje…!") jače odnjeknuo na svetkovinu Kristova rođenja (Božić). U došašću su svakog jutra "zornice" puku omiljene rane mise na kojima se pjevaju tipične adventske pjesme. Primjerice "Pada s neba roso sveta", "Poslan bi anđel Gabrijel" i mnoge druge. 

Adventski vijenac - U vremenu crkvene godine koje zovemo došašće svečani adventski vijenac susrećemo na mnogim mjestima. Prisutan je u svim crkvama, premda nije liturgijski propisan, no sve češće ga nalazimo i na počasnom mjestu po kućama, u obiteljima, u različitim ustanovama, od vrtića do hotelske recepcije, na TV ekranu i u ilustriranom časopisu. Postavlja se na stol ili vrpcama objesi o strop. Može ga načiniti svatko sam, što je najbolja varijanta, ali i kupiti u cvjećarnici, na tržnici. Ima jednostavnih i raskošnijih, ali uvijek su to u krug spletene zimzelene grančice, ukrašene raznobojnim, ponajčešće ljubičastim, vrpcama (ljubičasto je u katoličkom bogoslužju boja došašća) i - najvažnije - u vijenac su okomito utaknute četiri svijeće. One se pale postepeno, po jedna više svaki od četiri adventska tjedna. I tako se čeka Božić! Adventski vijenac nije samo lijepi "cvjetni aranžman" u ogoljeno zimsko doba, nego on na specifičan način, diskretno, okuplja ukućane, angažira ih i upravlja u određenom pravcu. Podsjeća ih da nešto dolazi, potiče da to čekaju. 

Stariji će se sjetiti da "kod nas ranije nije bilo toga vijenca". Znatnije se proširio i udomaćio u posljednjih desetak godina. Primili smo ga iz Europe, osobite iz Austrije i Njemačke. Ondje je on u adventsko vrijeme doslovno svudašnji. No i tamo je došao tek poslije prvog svjetskog rata; "prenesen je" iz skandinavskih, protestantskih zemalja kao simbol života (zimzelen), rastućeg svjetla (postepeno paljenje svijeća) i očekivanja božićnog dolaska Kristova (Krist - svjetlo).

Podijeli na:

Cijena ponija i 1.000 eura

U Reveniku pokraj Bosanskog Petrovca upriličena je prva Ponijada kod Vuka na kojoj su sudjelovala grla vlasnika s područja USŽ-a i Grada Prijedora

Okupilo se mnoštvo zaljubljenika u konje, posebice djece. - Uz konje sam već dvije godine. S djedom sam gledao kako ih hrani i mazi. Onda sam ih i ja zavolio i došlo je do prve Ponijade - kaže Vuk Smiljanić, organizator. Moj prvi konj bio je dar - kaže Vuk. Jedan od sudionika Ponijade bio je i Sanih Lipovača iz bihaćkoga naselja Ripač, učenik devetoga razreda osnovne škole, čiji je poni Bager pobjednik u kategoriji samci. 

- Dotjerao sam tri konja. Mojim vršnjacima bilo je neobično što uzgajam ponije. Iako oko konja ima puno posla, meni to nije teško - kaže Sanih. Šestogodišnji Ali Balić kaže kako uzgaja četiri ponija, od kojih mu je najdraži Medi, šestomjesečno ždrijebe. 

- Konj Doni radi nepodopštine, grize, tuče nogama, ali mi je, svejedno, drag - kaže Ali. Natjecanje je održano u dvjema kategorijama, samci i parovi koji su vukli balvane od 200 i 280 kg. Organizator manifestacije Milan Kerkez, koji ljubav prema konjima gaji od malih nogu, kaže kako je njegov dugogodišnji san u svoje selo dovesti uzgajivače i ljubitelje konja te kod djece pobuditi zanimanje za ovu vrstu sporta. 

- Kad mi je unuk Vuk odrastao, s 8-9 godina, obećam mu da ćemo imati naše konje s kojima ćemo ići na natjecanja. I počeli smo lani - priča Kerkez te dodaje kako je lani nabavio dva ponija, a broj će povećati. 

- Veliki sam ljubitelj ponija i cijeli život radim s konjima. Želio bih to prenijeti na svoju unučad. To je plemenita životinja i volio bih da opstane - dodaje. Kod posjetitelja je Ponijada pobudila nostalgiju za dobrim starim vremenima kad su se konji mnogo više uzgajali i cijenili. 

Stigao iz Zadra 

Senad Bašić stigao je iz Zadra. 

– Čuo sam za Ponijadu. Volim konje, želja mi se ispunila - kaže Senad. Ponijada je imala i etnografski karakter jer su najmlađi mogli vidjeti stare predmete i konjsku opremu koji su bili neizostavan dio seoskih gospodarstava. Armin Balić, uzgajivač konja, kaže kako je još u djetinjstvu od oca naslijedio ljubav prema konjima, a poni mu je bio želja još dok je bio dijete. 

- Ispunila mi se želja tek kada sam odrastao i danas, uz svoju djecu. S ponijima treba raditi, pogoditi im narav, da su mirni i da se djeca s njima smiju igrati, jahati ih. Imam četiri konja - dodaje. 

- Brojna djeca danas prvi put prilaze životinjama, tako da Ponijada ima i edukativni karakter. Raduje nas da se pojavljuju ljudi koji se profesionalno bave uzgojem ponija, čija je cijena na tržištu do 1000 eura - kaže Stanislav Jakica, voditelj Ponijade.

Podijeli na:
V A Ž N O! Drage Hrvatice i Hrvati – državljani BiH koji živite izvan BiH! Prijavite se za glasovanje na izborima! Rok za prijavu, koja omogućava glasovanje državljanima BiH koji žive izvan BiH, istječe 19. srpnja 2022. godine, više na www.izbori.ba ili putem info-linije: +387 33/251-331 i +387/33 251-332 ili e-adresa: info@izbori.ba // Opći izbori u BiH: Za glasanje van države se prijavilo 55.000 birača

SLIKA MJESECA: Goranačka ljepota