Penava: Rezolucijom želimo zaustaviti preglasavanje Hrvata u BiH, Cvitanović pozdravio inicijativu

Predsjednik Domovinskog pokreta Ivan Penava poručio je kako je cilj prijedloga rezolucije o osnaživanju položaja Hrvata u Bosni i Hercegovini zaustaviti praksu preglasavanja Hrvata pri izboru hrvatskog člana Predsjedništva BiH, naglasivši da se njome ne dovodi u pitanje ustavni poredak Bosne i Hercegovine, Federacija BiH niti se zagovara obnova Herceg-Bosne. 

Na konferenciji za medije u Hrvatskom saboru Penava je istaknuo da je "suština rezolucije" uspostava zasebne, virtualne izborne jedinice za Hrvate, koja ne bi bila teritorijalna, nego bi omogućila da hrvatski narod sam bira svog legitimnog predstavnika u Predsjedništvu BiH. 

„Temelj naše inicijative je vrlo logična, pravedna i dobronamjerna ideja prema Bosni i Hercegovini i hrvatskom narodu – zaustaviti preglasavanje Hrvata kroz jednu izbornu jedinicu namijenjenu Hrvatima“, rekao je Penava. 

Dodao je kako se predloženim modelom želi spriječiti ponavljanje scenarija iz prethodnih izbornih ciklusa, kada je, prema tvrdnjama hrvatskih političkih stranaka, hrvatski član Predsjedništva BiH biran većinski glasovima bošnjačkih birača. 

Penava je odbacio tvrdnje da rezolucija predstavlja pokušaj oživljavanja Herceg-Bosne ili narušavanja odnosa u BiH. 

„Ne dovodimo u pitanje ni opstojnost Federacije BiH niti dobru suradnju i suživot sva tri konstitutivna naroda. Cilj je zaštititi ono što je definirano Daytonskim mirovnim sporazumom – jednakost i ravnopravnost konstitutivnih naroda“, poručio je. 

Govoreći o izmjenama Izbornog zakona BiH, ustvrdio je kako je temeljni dogovor već postignut potpisivanjem Daytonskog sporazuma, ali da se njegova načela godinama krše. 

Osvrnuo se i na kritike oporbenih zastupnika u Hrvatskoj, rekavši kako pojedini političari komentiraju dokument koji nisu ni pročitali te ih optužio za populizam. 

Penava je pritom podsjetio i na raniju izjavu bivšeg člana Predsjedništva BiH Harisa Silajdžića, koji je, kako je naveo, ocijenio nepravednim da Hrvati ne mogu birati vlastitog predstavnika te upozorio da takva praksa može dodatno udaljiti Hrvate od Bosne i Hercegovine. 

Istodobno je predsjednik HDZ-a 1990. Ilija Cvitanović pozdravio inicijativu Hrvatskog sabora, ocijenivši da bi usvajanje rezolucije predstavljalo snažnu političku potporu Hrvatima u Bosni i Hercegovini. 

„Sva nastojanja koja idu u smjeru ostvarivanja prava Hrvata u BiH, u skladu s Daytonskim sporazumom, posebno njegovim Aneksom IV, hvale su vrijedna“, izjavio je Cvitanović u Mostaru. 

Naglasio je kako su razgovori i inicijative koje se vode u Zagrebu potpuno legitimni te da su posljedica dugogodišnjeg problema, odnosno, kako je rekao, „otetih i ukradenih pozicija u Predsjedništvu BiH u protekla četiri mandata, odnosno 16 godina Željka Komšića“. 

Cvitanović smatra da bi svaka odluka ili rezolucija Hrvatskog sabora poslala jasnu poruku da Hrvati u Bosni i Hercegovini nisu sami te da Republika Hrvatska prati njihov položaj. 

Pitanje izbora hrvatskog člana Predsjedništva BiH ponovno je u središtu političkih rasprava uoči općih izbora koji će se održati početkom listopada, a hrvatske političke stranke upozoravaju da bi se mogao ponoviti dosadašnji model izbora u kojem, zbog brojčane nadmoći bošnjačkih birača, Hrvati ne mogu izabrati svog legitimnog predstavnika.

Pročitaj članak

Herojski čin katoličke učenice dirnuo Keniju

Kenija tuguje za šesnaest učenica koje su izgubile život u tragičnom požaru u učeničkom domu škole Utumishi Girls Academy, no među njima se posebno istaknula priča mlade katolkinje Abigail Wanjiru, čija je nesebična hrabrost duboko dirnula cijelu zemlju, piše Ewtnnews.com.

Prema svjedočanstvima preživjelih učenica, Abigail je, kada je tijekom noći izbio požar, umjesto da odmah pokuša spasiti vlastiti život, ostala pomagati svojim prijateljicama da napuste zahvaćeni dom. Više puta se vraćala kako bi probudila djevojke koje su još spavale i usmjerila ih prema izlazu.  

Nažalost, tijekom spašavanja ostala je zarobljena u vatri te je izgubila život zajedno s još petnaest učenica. Njezina požrtvovnost postala je simbol ljubavi prema bližnjemu i kršćanskog služenja drugima.  

Na zajedničkoj komemoraciji održanoj u Gilgilu okupile su se stotine članova obitelji, učenika, nastavnika, crkvenih predstavnika i državnih dužnosnika kako bi odali počast stradalim djevojkama. Bijeli lijesovi, ukrašeni cvijećem i fotografijama učenica, svjedočili su o velikoj tragediji koja je pogodila cijelu Keniju.  

Obitelj i prijatelji Abigail opisali su kao djevojku duboke katoličke vjere, vedrog duha i uvijek spremnu pomoći drugima. Upravo je takva bila i u svojim posljednjim trenucima – spašavala je živote drugih, ne misleći na vlastitu sigurnost.  

Požar je izbio krajem svibnja u internatu škole Utumishi Girls Academy. U tragediji je život izgubilo 16 učenica, dok ih je više od 70 ozlijeđeno. Istraga kenijskih vlasti pokazala je da je požar najvjerojatnije podmetnut, a nekoliko učenica nalazi se u pritvoru zbog sumnje na sudjelovanje u izazivanju požara.

Na oproštajnoj misi mnogi govornici istaknuli su kako će Abigailino ime ostati zapamćeno po njezinoj hrabrosti i ljubavi prema bližnjima. Njezin život i posljednji čin postali su snažno svjedočanstvo požrtvovnosti koje nadahnjuje vjernike i cijelu kenijsku javnost, dok obitelji stradalih i dalje traže odgovore i odgovornost za jednu od najvećih školskih tragedija u novijoj povijesti te zemlje. 

Pročitaj članak

Paradoks umirovljenika u BiH: Vlasnici kuća i stanova, a nemaju novca za život

U BiH živi oko 650.000 ljudi starijih od 65 godina koji formalno raspolažu imovinom vrijednom više od 60 milijardi maraka, ali većina njih istovremeno živi na rubu siromaštva, oslanjajući se gotovo isključivo na mirovine od oko 700 maraka, piše Večernji list BH.

Iako generacija starija od 65 godina na papiru raspolaže, uvjetno rečeno, značajnom imovinom, njihova stvarna financijska snaga je ograničena i najvećim dijelom neupotrebljiva za svakodnevni život. Riječ je o "papirnatom" bogatstvu vezanom za nekretnine koje ne donose prihod i teško se pretvaraju u likvidna sredstva, što BiH svrstava među europske zemlje s jednom od najnižih razina stvarno raspoloživog bogatstva u starosti. 

Ovi zaključci proizlaze iz podataka Europske središnje banke, koja u suradnji s nacionalnim središnjim bankama analizira neto imovinu kućanstava starijih od 65 godina. Metodologija obuhvaća vrijednost nekretnina i financijske imovine umanjenu za dugove, čime se dobiva realnija slika ukupne ekonomske snage ove dobne skupine. 

Prema tim podacima, prosječna neto imovina kućanstava u eurozoni iznosi oko 110.000 eura, ali su razlike među državama izuzetno velike. U Luksemburgu starija kućanstva raspolažu bogatstvom većim od 700.000 eura, u Austriji oko 300.000, u Belgiji oko 250.000, a u Njemačkoj približno 200.000 eura. U Italiji se bogatstvo starijih kućanstava procjenjuje na oko 150.000 eura, u Španjolskoj na oko 120.000, dok se u većini zemalja istočne Europe kreće između 40.000 i 80.000 eura.

Akumulacija bogatstva 

Istraživanja pokazuju da su u većini europskih zemalja kućanstva u kojima žive stariji od 65 godina ujedno i najimućnija, jer tijekom radnog vijeka akumuliraju nekretnine, štednju i investicije, a u starost ulaze s minimalnim dugovima. 

BiH nije obuhvaćena ovim istraživanjima, pa se njezin položaj može samo neizravno procjenjivati na temelju strukture vlasništva nad nekretninama, razine štednje i visine mirovina. Prema procjenama demografa, u BiH živi oko 650.000 ljudi starijih od 65 godina. 

Istovremeno, BiH spada među europske zemlje s jednim od najvećih udjela stanovništva koje živi u vlastitoj nekretnini. Prema nekim ranijim podacima, devet od deset građana ove dobne skupine posjeduje stan, kuću ili drugu nepokretnu imovinu. 

Uz prosječnu vrijednost nekretnine od oko 100.000 maraka, ukupna vrijednost imovine ove generacije mogla bi premašiti 60 milijardi maraka. Prema takvim indikativnim procjenama, prosječno pojedinačno bogatstvo stanovnika starijih od 65 godina u BiH kreće se između 90.000 i 120.000 maraka (45.000 - 60.000 eura), pri čemu najveći dio čini vrijednost jedne stambene nekretnine, piše Glas Srpske. 

U usporedbi s europskim zemljama, to BiH svrstava u skupinu država sa znatno nižom razinom akumuliranog bogatstva u starosti – gotovo dvostruko ispod zapadnoeuropskog prosjeka. Dok se u zapadnoj Europi bogatstvo starijih mjeri stotinama tisuća eura i uključuje kombinaciju nekretnina, štednje i investicija, u BiH je ono gotovo u potpunosti koncentrirano u jednom obliku imovine – domu u kojem umirovljenici žive. 

Ekonomisti ukazuju da je riječ o takozvanom "papirnatom bogatstvu", jer se najveći dio imovine odnosi na nekretnine koje ne donose prihod i ne mogu se lako pretvoriti u financijsku sigurnost. 

Dodatnu specifičnost predstavlja činjenica da je BiH, kao i većina zemalja istočne i jugoistočne Europe, društvo s izuzetno visokim stupnjem vlasništva nad nekretninama. Dok u Europskoj uniji oko 68,5 posto kućanstava živi u vlastitom stanu ili kući, u pojedinim zemljama istočne Europe taj udio prelazi 90 posto. 

Ukorijenjen model sigurnosti 

Takav model duboko je ukorijenjen i u BiH, gdje se vlasništvo nad nekretninom tradicionalno smatralo najvažnijim oblikom životne sigurnosti i obiteljske štednje. Za razliku od zapadnoeuropskih zemalja, gdje financijska imovina, investicijski fondovi i mirovinska štednja čine značajan dio bogatstva, u BiH je kapital generacijama koncentriran u stanovima, kućama i zemljištu. 

Zbog toga veliki broj starijih građana formalno posjeduje imovinu, ali ne i financijsku likvidnost. Mirovine, koje se u prosjeku kreću oko 700 maraka, za većinu su jedini izvor prihoda, koji najvećim dijelom odlazi na hranu, komunalne troškove i zdravstvenu zaštitu. Prostor za štednju i investicije gotovo da ne postoji. 

Prema riječima ekonomista Zorana Pavlovića, tako se dolazi do paradoksalne slike. Značajan dio najstarije populacije formalno uistinu posjeduje imovinu vrijednu više desetaka, pa i stotina tisuća maraka, dok istovremeno živi na rubu financijske sigurnosti. 

– U europskim okvirima, BiH se nalazi u donjem dijelu ljestvice po bogatstvu starijeg stanovništva, iza većine zemalja Europske unije, ali i dijela država istočne i južne Europe. Upravo zato BiH predstavlja specifičan slučaj u Europi, zemlju u kojoj su mnogi stariji građani vlasnici nekretnina i uvjetno rečeno posjeduju značajnu imovinu, ali istovremeno spadaju u kategoriju stanovništva najizloženijeg riziku od siromaštva – kaže Pavlović. 

Pojašnjava i da na ovim prostorima, za razliku od nekih drugih, postoji nepisano pravilo da se mora imati neka nekretnina u vlasništvu, odnosno osiguran krov nad glavom. 

– Naša filozofija je, a ona vrijedi još od, da tako kažem, Titovog vremena, da svatko ima stan, kuću ili vikendicu. Ali problem je što nitko ne razmišlja o nekakvim ulaganjima i ozbiljnoj štednji novca. Uglavnom se živi od ostvarene mirovine. Sreća je samo što imamo ovako povoljno zdravstveno osiguranje – istaknuo je Pavlović. 

Dodaje i da umirovljenici u BiH jesu vlasnici imovine, ali je ona u najvećoj mjeri zarobljena u kvadratima stana ili kuće i ne donosi gotovo nikakav ozbiljan prihod. 

– Nažalost, za razliku od svojih "vršnjaka" u razvijenim europskim zemljama, koji u starost ulaze s kombinacijom nekretnina, štednje i investicija, većina ovdašnjih starijih ljudi oslanja se isključivo na skromna mjesečna primanja i pomoć obitelji. Stoga ne treba čuditi što se BiH nalazi na samom dnu europske ljestvice po bogatstvu ljudi koji pripadaju kategoriji 65 plus – zaključio je ovaj ekonomista.

Pročitaj članak

BiH ulazi u razdoblje ekstremnih vrućina

Bosnu i Hercegovinu tijekom vikenda i početkom idućeg tjedna očekuje stabilno, sunčano i vrlo toplo vrijeme, uz temperature koje će u pojedinim dijelovima zemlje dosezati i do 36 stupnjeva Celzijevih, pokazuju najnovije prognoze Federalnog hidrometeorološkog zavoda (FHMZ).  

Prema najavama meteorologa, pred stanovnicima je nekoliko dana obilježenih pretežno vedrim nebom, slabim vjetrom i postupnim porastom temperatura, zbog čega će mnogi potražiti osvježenje na kupalištima ili u prirodi, piše N1.

Subota donosi sunce i temperature do 35 stupnjeva  

U subotu, 20. lipnja, prevladavat će pretežno sunčano vrijeme u cijeloj zemlji. Puhat će slab istočni i sjeveroistočni vjetar.  

Jutarnje temperature zraka kretat će se između 12 i 18 stupnjeva, dok će na jugu dosezati do 21 stupanj. Tijekom dana očekuju se temperature od 28 do 33 stupnja, a u Hercegovini lokalno i do 35 stupnjeva Celzijevih.  

Nedjelja najtopliji dan vikenda  

Još toplije vrijeme očekuje se u nedjelju, 21. lipnja. Prognozira se sunčano vrijeme uz malu do umjerenu naoblaku, uz slab vjetar sjevernog i sjeveroistočnog smjera.  

Jutarnje temperature iznosit će između 14 i 20 stupnjeva, na jugu do 22, dok će dnevne temperature dosezati od 30 do čak 36 stupnjeva Celzijevih. Prema prognozi FHMZ-a, upravo će nedjelja biti najtopliji dan vikenda.  

Početak tjedna bez većih promjena  

Vrlo toplo vrijeme nastavit će se i u ponedjeljak, 22. lipnja. Očekuje se sunčano vrijeme uz malu do umjerenu naoblaku, a razvojem oblačnosti ponegdje su mogući i kratkotrajni pljuskovi.  Jutarnje temperature kretat će se između 15 i 20 stupnjeva, na jugu do 22, dok će najviše dnevne temperature ponovno biti između 30 i 36 stupnjeva Celzijevih.  

Preporuke zbog vrućina  

Iako će vremenske prilike biti idealne za boravak na otvorenom, stručnjaci upozoravaju na oprez zbog visokih temperatura. Savjetuje se izbjegavanje boravka na suncu u najtoplijem dijelu dana, unos dovoljne količine tekućine te boravak u rashlađenim prostorijama kada god je to moguće.  

Posebna pažnja preporučuje se starijim osobama, kroničnim bolesnicima i djeci, jer će temperature u pojedinim krajevima biti osjetno iznad prosjeka za ovo doba godine.  

Prema trenutačnim prognozama, Bosnu i Hercegovinu očekuje nekoliko dana stabilnog i pravog ljetnog vremena, bez značajnijih promjena vremenskih prilika.

Pročitaj članak

Misište na Bilima spremno za Bilsku nedjelju: Stoljetna tradicija okuplja vjernike 5. srpnja

foto Framost

Jedno od najstarijih i najpoznatijih svetišta u Hercegovini – Misište na Bilima – već stoljećima predstavlja simbol vjere, zajedništva i očuvanja tradicije. Ovo posebno mjesto okuplja vjernike iz Hercegovine i šire, koji iz godine u godinu nastavljaju običaj svojih predaka i svjedoče neraskidivoj povezanosti s ovim svetim prostorom.  

Franjevci iz župe Mostarski Gradac kroz stoljeća su u crkvenim knjigama brižno bilježili razvoj ovoga kraja. Prema zapisima starim oko 700 godina, svete mise na Misištu služile su se još u davnim vremenima, pa čak i tijekom osmanske vladavine, kada su se fratri zajedno sa svojim vjernicima skrivali kako bi očuvali vjeru i nastavili slaviti euharistiju, piše Framost.

Ta višestoljetna tradicija nije prekinuta ni danas. Sveta misa s blagoslovom polja redovito se slavi prve nedjelje nakon Petrovdana, na Bilsku nedjelju, koja ove godine pada 5. srpnja. Ovaj događaj svake godine okuplja velik broj vjernika, iseljenih Biljana, njihovih obitelji i svih prijatelja Bila.  

Kako bi sve bilo spremno za dolazak hodočasnika, vrijedni mještani zajedno sa svojim fratrima i ove su se godine okupili u velikom broju te uredili i pripremili Misište. Njihov trud i zajedništvo još jednom potvrđuju koliko ovo svetište znači ljudima koji ga s ljubavlju čuvaju i prenose njegovu baštinu budućim naraštajima. 

Organizatori ističu kako je očuvanje ove tradicije odgovornost svih generacija te pozivaju sve koji još nisu imali priliku doživjeti Bilsku nedjelju da im se pridruže. Susret na Misištu prilika je za zajedničku molitvu, obnovu duhovne snage i iskustvo zajedništva koje ovo mjesto stoljećima nadahnjuje.  

Misište je spremno i s radošću očekuje svoje hodočasnike i goste.  Sveta misa bit će služena u nedjelju, 5. srpnja, s početkom u 11.30 sati.

Pročitaj članak

Obilježavanje 151. obljetnice početka Hercegovačkog ustanka

Mjesna zajednica Dračevo-Sjekose u suradnji s HKZ Troplet i uz potporu Grada Čapljina organizira obilježavanje 151. obljetnice početka Hercegovačkog ustanka. Manifestacija će započeti svetom misom u župnoj crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije u Dračevu u 19.30 sati u petak, 19. lipnja 2026. godine.  

U 20.30 slijedi polaganje vijenca na spomeniku Hercegovačkom ustanku na lokaciji Rt Kula, Dračevo. Vijenac će položiti djeca iz Područne škole Dračevo (Osnovna škola “Lipanjske zore” Višići), potomci ustanika, uz prigodnu molitvu mjesnog župnika don Mate Pehara.  

Nakon polaganja vijenaca slijedi zabavni program na platou ispod spomenika na ušću Krupe u Neretvu s nastupom KUD-ova i popularnu glazbu. Organizatori će osigurati hranu i piće za nazočni puk.

Manifestacija se nastavlja  u nedjelju 21. lipnja u 14 sati na platou ispod Rt Kule kada će mladi iz mjesne zajednice prirediti natjecanje u tradicionalnim narodnim igrama uključujući skokove s kule. 

 Hercegovački ustanak započeo je 19. lipnja 1875. godine u selu Dračevo kod Čapljine a kasnije se iz donje Hercegovine proširio na istočnu Hercegovinu (Nevesinjska puška) pa i na cijelu Bosnu i Hercegovinu. To je bila prva ustanička iskra, početak borbe protiv osmanske vlasti, koja je pokrenula niz događaja poznatih kao Velika istočna kriza koji su iz temelja promijenili geopolitičku mapu Balkana i Europe. To je na koncu dovelo do Berlinskog kongresa 1878. godine i kraja višestoljetne osmanske vladavine u BiH. Za Hrvate, pa i cijelu Bosnu i Hercegovinu, Hercegovački ustanak predstavlja najvažniji povijesni događaj u cijelom 19. stoljeću.  

Organizatori pozivaju građane Čapljine kao i narod iz doline Neretve i svih ustaničkih krajeva na manifestaciju obilježavanja 151. obljetnice od početka Hercegovačkoga ustanka dostojanstveno i ponosno odati počast hrabrim ustanicima koji su ustali protiv turskoga zuluma i borili se za slobodu svoga naroda.

Pročitaj članak

Poznati karizmatik predvodi trodnevnicu u Mostaru uoči svetkovine sv. Petra i Pavla

foto Laudato TV

Zaštitnici franjevačke župe sv. Petra i Pavla u Mostaru proslavit će se ove godine uz trodnevnicu i duhovnu obnovu koja će vjernike duhovno pripremiti za svetkovinu apostolskih prvaka.  

Priprema za proslavu započinje u petak, 26. lipnja, u 18 sati. Trodnevnicu i duhovnu obnovu sve tri večeri predvodit će vlč. Dražen Radigović, župnik župe sv. Vida Mučenika u zagrebačkom Petruševcu, poznat kao karizmatski propovjednik i utemeljitelj molitvene zajednice „Dobri Pastir“.  

Svake večeri od 17:30 sati bit će molitva krunice i mogućnost za svetu ispovijed, nakon čega će u 18 sati biti slavljena sveta misa. Po završetku misnog slavlja uslijedit će nastavak duhovne obnove i predavanje vlč. Dražena Radigovića.  

Središnji događaj proslave održat će se u ponedjeljak, 29. lipnja, na svetkovinu svetih Petra i Pavla. Program započinje u 17:30 sati molitvom krunice i prilikom za svetu ispovijed, dok će u 18 sati biti služena svečana sveta misa.  

Svečano misno slavlje predvodit će fra Stjepan Pavličević, gvardijan i župnik na Šćitu u Rami.  

Iz Župe sv. Petra i Pavla u Mostaru pozvali su sve vjernike da sudjeluju u trodnevnici, duhovnoj obnovi i proslavi zaštitnika župe te zajedničkom molitvom i sakramentima dostojno obilježe ovu veliku svetkovinu.

Pročitaj članak

Pet velikih neistina koje je Armin Hodžić pokušao "prodati" na HRT-u

foto HTV

U jučerašnjoj emisiji HRT-ova Otvorenog, emitiranoj 17. lipnja, raspravljalo se o prijedlogu saborske Rezolucije o osnaživanju političkog položaja Hrvata u Bosni i Hercegovini. Rasprava je uslijedila nakon prvog sastanka predstavnika vodstva Domovinskog pokreta i Hrvatske demokratske zajednice u Zagrebu, posvećenog upravo ovom prijedlogu, piše RTV Herceg Bosne.

Gosti emisije bili su glavni tajnik Domovinskog pokreta Mladen Barać, zastupnik bošnjačke nacionalne manjine Armin Hodžić, zastupnica u Europskom parlamentu Željana Zovko te dopisnik HINA-e iz Mostara Zoran Krešić.  Posebnu pozornost izazvalo je izlaganje Armina Hodžića, koji je tijekom rasprave iznio niz tvrdnji koje su izazvale reakcije zbog njihove činjenične i pravne utemeljenosti.  

Hodžić je, među ostalim, ustvrdio kako odluka Ustavnog suda BiH u predmetu “Ljubić” više nije otvoreno ustavno pitanje jer je visoki predstavnik Christian Schmidt 2. listopada 2022. godine svojim odlukama riješio pitanje raspodjele izaslanika u Domu naroda Federacije BiH. Međutim, takva tvrdnja nije u skladu sa službenim stajalištem Ustavnog suda BiH, koji i nakon Schmidtovih intervencija odluku u predmetu U-23/14 (“Ljubić”) i dalje vodi kao neizvršenu. Posljednji put to je potvrđeno u periodičnom izvješću od 26. ožujka 2026. godine.  

Druga sporna tvrdnja odnosila se na sadržaj prijedloga saborske Rezolucije. Hodžić je izjavio kako se u dokumentu “najoštrije osuđuju odluke visokog predstavnika”, sugerirajući da bi se time osuđivale i Schmidtove odluke iz 2022. godine. Međutim, u tekstu prijedloga jasno se navodi da se osuđuju samo one odluke visokih predstavnika koje su, prema predlagateljima, dovele do degradacije političkog položaja Hrvata u Bosni i Hercegovini odstupajući od Washingtonskog i Daytonskog sporazuma te narušavajući načelo konstitutivnosti i ravnopravnosti triju naroda.  

Jedna od najozbiljnijih polemika odnosila se na pozivanje Domovinskog pokreta na presudu Europskog suda za ljudska prava u predmetu Slavena Kovačevića. Hodžić je tvrdio kako je stavak 203. te presude ukinut 25. lipnja 2025. godine te da je Rezolucija selektivno koristila njegov sadržaj.  

Takva tvrdnja ne odgovara činjenicama. Upravo je toga dana Veliko vijeće Europskog suda odbacilo zahtjev Slavena Kovačevića, a konačna presuda objavljena je 1. listopada 2025. godine sa svim svojim dijelovima, uključujući i stavak 203.  

U tom dijelu presude Sud navodi kako je teritorijalna povezanost birača i njihovih predstavnika legitiman cilj koji je u skladu s načelom vladavine prava i Europskom konvencijom o ljudskim pravima. Sud također ističe da države imaju široku slobodu procjene pri određivanju izbornih jedinica prema administrativnim, geografskim ili ustavnim kriterijima.  

Posebnu raspravu izazvala je i Hodžićeva usporedba prijedloga o uspostavi posebnih paralelnih odnosa između Hrvatske i Federacije BiH sa Sporazumom o specijalnim paralelnim odnosima Republike Srpske i Srbije te deklaracijama usvojenima na Svesrpskom saboru.  

Na tu je usporedbu reagirao voditelj emisije Mislav Togonal, podsjetivši da su posebni odnosi između Federacije BiH i Republike Hrvatske predviđeni još Washingtonskim sporazumom. Hodžić na to nije odgovorio.  

Naime, Ustav Bosne i Hercegovine, odnosno Aneks IV. Daytonskog mirovnog sporazuma, u članku III. stavku 2. izričito propisuje da entiteti imaju pravo uspostavljati posebne paralelne odnose sa susjednim državama, uz poštivanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine. Hrvatska i Federacija BiH već su krajem devedesetih godina potpisale Sporazum o posebnim odnosima, koji je Hrvatski sabor 1999. godine i službeno ratificirao.  

Na kraju emisije Hodžić je ustvrdio da prijedlog Rezolucije, koji predviđa mogućnost korištenja veta, oduzimanja državljanstva i proglašavanja određenih osoba nepoželjnima, predstavlja oblik političke prisile Hrvatske prema Bosni i Hercegovini. Kao pravni temelj za takvu tvrdnju pozvao se na presudu Međunarodnog suda pravde u predmetu Nikaragva protiv Sjedinjenih Američkih Država iz 1986. godine.  

Takva usporedba izazvala je posebne kritike jer se predmet Nikaragva protiv SAD-a odnosio na potpuno drukčije okolnosti. Međunarodni sud pravde tada je utvrdio da su Sjedinjene Američke Države prekršile međunarodno pravo pružanjem vojne, financijske i logističke potpore pobunjeničkim skupinama Contras te provođenjem vojnih i paravojnih aktivnosti protiv Nikaragve.  

Uspoređivati diplomatske i političke mjere jedne države prema susjednoj zemlji s vojnim djelovanjem supersile tijekom oružanog sukoba mnogi smatraju pravno neutemeljenom i politički pretjeranom analogijom. Kritičari takvog tumačenja ističu da se time stvara dojam kako Hrvatska prema Bosni i Hercegovini provodi oblik međunarodno protupravne prisile usporedive s uporabom sile, što teško može izdržati ozbiljnu pravnu analizu. 

Rasprava u HRT-ovoj emisiji još je jednom pokazala koliko je pitanje položaja Hrvata u Bosni i Hercegovini osjetljiva politička tema te koliko su različita tumačenja ustavnopravnih i međunarodnopravnih pitanja koja se pritom otvaraju.

Pročitaj članak

Imaju hrvatsku putovnicu, a napadaju Hrvatsku? Stigao prijedlog koji bi mogao sve promijeniti

U političkom i javnom prostoru Bosne i Hercegovine odjeknula je inicijativa predsjedavajućeg Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Tomislava Martinovića (HDZ BiH), koji je od nadležnih institucija Republike Hrvatske zatražio pokretanje postupka revizije hrvatskih državljanstava dodijeljenih pojedinim državljanima BiH. 

Kako prenosi Centralna.ba, inicijativa se odnosi na osobe koje posjeduju hrvatsku domovnicu i putovnicu, a koje, prema navodima, u javnim istupima, medijima ili na društvenim mrežama kontinuirano šire govor mržnje, vrijeđaju hrvatski narod i njegove institucije te djeluju protiv ustavnog poretka Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske.  

Martinović smatra kako je neprihvatljivo da pojedinci koriste pogodnosti koje proizlaze iz hrvatskog državljanstva, poput slobodnog kretanja i rada unutar Europske unije te pristupa zdravstvenim i socijalnim pravima, dok istodobno javno djeluju protiv države i naroda čije državljanstvo posjeduju.  

Prema obrazloženju inicijative, hrvatski zakoni predviđaju mogućnost preispitivanja, pa i oduzimanja državljanstva ili proglašenja ništavnim postupka njegova stjecanja u slučajevima kada se utvrdi da osoba djeluje suprotno interesima Republike Hrvatske ili krši obveze preuzete svečanom prisegom prilikom primitka u državljanstvo. 

Posebnu pozornost izazvao je dio inicijative koji se odnosi na osobe koje su, kako se navodi, hrvatsko državljanstvo stekle iz praktičnih razloga, ponajprije radi lakšeg zapošljavanja i slobodnog kretanja u Europskoj uniji, a potom javno istupaju protiv hrvatske nacionalne zajednice i Republike Hrvatske. U javnosti se za takve osobe nerijetko koristi izraz “vikend Hrvati”.  

Iz HDZ-a poručuju kako hrvatsko državljanstvo ne bi smjelo biti samo administrativna pogodnost, nego prije svega čast i odgovornost. Ističu kako je cilj inicijative spriječiti moguće zlouporabe te zaštititi ugled i vrijednost hrvatskog državljanstva.  

Pročitaj članak

Navijačica iz Širokog Brijega hit u Dallasu: Mužu se ispričala zbog propuštenog rođendana

foto 24sata.hr

Hrvatski navijači priredili su sjajnu atmosferu u Dallasu uoči prve utakmice hrvatske reprezentacije na Svjetskom prvenstvu. Tisuće navijača okupile su se u središtu grada, a među brojnim crveno-bijelim dresovima i zastavama posebnu je pozornost privukla navijačica iz Širokog Brijega.  

Naime, Zora Lasić na okupljanje je donijela zastavu s nesvakidašnjom porukom upućenom svom suprugu. Budući da je uspjela osigurati samo jednu ulaznicu za utakmicu, na Svjetsko prvenstvo otputovala je sama, dok je njezin suprug ostao kod kuće. Situacija je postala još zanimljivija jer upravo danas slavi rođendan.  Na zastavi je zato napisala emotivnu poruku:  

“Oprosti što sam ti propustila rođendan, ljubavi. Volim te.”  

Simpatična gesta izazvala je brojne osmijehe među okupljenim navijačima, a Zora je za 24sata.hr otkrila i pozadinu cijele priče.  

“Ostavila sam svog muža jer sam imala samo jednu ulaznicu. Hrvatica sam iz Širokog Brijega. On je Amerikanac i pustio me”, rekla je kroz osmijeh.  

Njezina iskrena poruka brzo je postala jedna od zanimljivijih priča s navijačkog okupljanja u Dallasu, još jednom potvrdivši da uz nogomet često nastaju i simpatične životne priče koje osvoje društvene mreže jednako kao i događaji na terenu.

Pročitaj članak

Objavljen raspored trodnevnice i proslave sv. Ivana u Rodoču

foto Goranci online

Uoči blagdana svetog Ivana Krstitelja, župa u Rodoču organizira trodnevnu duhovnu pripravu koja će vjernike kroz molitvu, svetu misu i zajedništvo uvesti u proslavu jednog od najvažnijih župnih blagdana.  

Trodnevnica započinje u nedjelju, 21. lipnja, svetom misom u 19 sati koju će predslaviti fra Mario Knezović, gvardijan i župnik. Liturgijsko slavlje pjesmom će animirati Dječji zbor i djeca HKUD-a „Rodoč“, a nakon mise predviđeno je narodno veselje te koncert Klape Hrvatske ratne mornarice.  

Drugoga dana trodnevnice, u ponedjeljak, 22. lipnja, svetu misu u 19 sati predslavit će don Mate Galić, župni vikar župe sv. Mateja u Mostaru. Pjevanje će predvoditi Veliki zbor iz Rodoča, a nakon mise održat će se klanjanje pred Presvetim Oltarskim Sakramentom i molitva za zdravlje. 

Na uočnicu blagdana, u utorak, 23. lipnja, svetu misu u 19 sati predvodit će fra Branimir Musa, župni vikar na Širokom Brijegu. Liturgijsko slavlje uveličat će HKUD „Rodoč“, a nakon mise uslijedit će blagoslov djece.  

Središnje slavlje blagdana svetog Ivana Krstitelja održat će se u srijedu, 24. lipnja – na Ivanjdan. Procesija će krenuti s Vrila u 19 sati, dok će sveta misa započeti u 20 sati. Misno slavlje predslavit će fra Miro Šego, gvardijan i župnik na Humcu, uz pjevanje Velikog zbora iz Rodoča. 

Vjernici će tijekom proslave imati mogućnost za svetu ispovijed od 18:30 sati, kada će započeti i zajednička molitva krunice.  

Organizatori pozivaju sve vjernike i ljude dobre volje da sudjeluju u trodnevnici i proslavi svetog Ivana te zajedničkom molitvom i druženjem obilježe blagdan zaštitnika župe.

Pročitaj članak

Objavljena službena lista: Ovo su najpopularnija imena djece rođene u BiH tijekom 2025. godine

foto vecteezy.com

Federalni zavod za statistiku i Zavod za statistiku Republike Srpske objavili su popise najčešćih imena koja su roditelji davali djevojčicama i dječacima rođenima tijekom 2025. godine. Podaci pokazuju različite trendove u odabiru imena u dva entiteta Bosne i Hercegovine.  

U Federaciji Bosne i Hercegovine najpopularnije žensko ime u 2025. godini bilo je Merjem, koje je dobilo čak 299 djevojčica. Slijede Sara (224), Asja (216), Esma (212), Iman (194), Ema (176), Hana (167), Amina (166), Lejla (142) i Una (132).  

Kada je riječ o dječacima, roditelji u Federaciji BiH najčešće su birali ime Hamza, koje nosi 286 novorođenih dječaka. Među deset najpopularnijih našla su se i imena Ali (232), Ahmed (221), Davud (206), Omar (193), Amar (178), Harun (174), Imran (161), Adian (159) i Adin (155). Kompletne liste pogledajte OVDJE.

U Republici Srpskoj najčešće žensko ime u 2025. godini bilo je Milica, a slijede Sofija, Dunja, Marija, Teodora, Nađa, Anastasija, Mila, Katarina i Ana.  Kod dječaka u Republici Srpskoj na prvom mjestu našlo se ime Vasilije, ispred Lazara, Luke, Stefana, Jovana, Pavla, Dušana, Mateja, Alekse i Nikole, piše Klix.

Objavljeni podaci potvrđuju da roditelji u Bosni i Hercegovini i dalje najčešće biraju tradicionalna i vjerski nadahnuta imena, iako su među najpopularnijima prisutna i neka moderna imena koja posljednjih godina bilježe stalan rast popularnosti.

Pročitaj članak

Šok za mladence: Evo koliko danas stvarno košta svadba u Hercegovini

Dok mladenci mjesecima maštaju o savršenom prvom plesu, prepunoj dvorani i danu koji će pamtiti cijeli život, stvarnost organizacije vjenčanja u Hercegovini 2026. godine postaje sve zahtjevnija. Romantiku sve češće prate kalkulatori, tablice troškova i ozbiljne financijske odluke, jer organizacija svadbe danas za mnoge predstavlja jedan od najvećih životnih izdataka, piše Večernji list BH.

Hercegovina je oduvijek bila poznata po velikim svadbama, bogatoj trpezi, dugim kolonama automobila, pjesmi do ranih jutarnjih sati i stotinama uzvanika. Svadba ovdje nije tek obiteljsko slavlje, nego društveni događaj o kojem se govori mjesecima prije i dugo nakon što završi. Međutim, sezona vjenčanja 2026. pokazuje da raskoš ima svoju cijenu – i to sve višu.  

Najveći pojedinačni trošak i dalje predstavlja takozvana “stolica” u svadbenim salonima. Prema riječima predsjednika Udruge vlasnika svadbenih salona Zapadnohercegovačke županije i Turističkog klastera Hercegovina, Stjepana Primorca, cijene su ove godine u prosjeku porasle za oko pet konvertibilnih maraka. Tako se početna cijena danas kreće oko 65 KM po gostu, dok luksuzniji saloni naplaćuju između 80 i 95 KM.  

No među mladencima već se mjesecima govori kako pojedini saloni u Livnu za atraktivne termine i standardne menije naplaćuju čak do 103 KM po stolici, čime taj grad slovi za jednu od najskupljih lokacija za organizaciju svadbenih slavlja u Bosni i Hercegovini.  

Kada se zna da prosječna hercegovačka svadba rijetko okuplja manje od 300 uzvanika, jasno je da samo trošak večere može dosegnuti više od 30 tisuća konvertibilnih maraka. No tu izdaci tek počinju.  

Glazba je nezaobilazan dio svake hercegovačke svadbe, a kvalitetni bendovi termine rezerviraju i godinu dana unaprijed. Cijene nastupa kreću se od oko tisuću pa do više od 2.500 KM, ovisno o popularnosti izvođača i trajanju nastupa. Najtraženiji su bendovi koji mogu zadovoljiti različite glazbene ukuse – od Thompsona i Olivera Dragojevića do Halida i narodnih hitova – jer je poznato nepisano pravilo da na hercegovačkim svadbama svi barem jednom završe na stolici.  Trendovi se mijenjaju pa sve više mladenaca bira spektakularne ulaske uz dimne efekte, rasvjetu i koreografije koje izgledaju poput filmskih scena ili viralnih videa s društvenih mreža. Vjenčanja su odavno postala i vizualni događaj, a fotografije i snimke imaju gotovo jednaku važnost kao i sama proslava.  

Uz glazbu dolaze i brojni drugi troškovi. Šminkanje mladenke danas stoji između 80 i 200 KM, dok frizure nerijetko prelaze 100 KM. Kada se tome pridodaju probni termini, tretmani kože, nokti, ekstenzije i ostale pripreme, konačan iznos značajno raste.  Ni mladoženje više ne prolaze jeftinije. Odijela po mjeri, kvalitetne cipele, satovi i modni dodaci postali su važan dio cjelokupnog dojma, osobito u vremenu kada svadbene fotografije završavaju na Instagramu i drugim društvenim mrežama.  

Posebnu stavku predstavljaju dekoracije. Cvjetni aranžmani, personalizirani detalji, luksuzna rasvjeta i posebno uređeni kutci za fotografiranje danas su gotovo standard, a ne luksuz. Nekada su najvažniji bili dobra hrana i glazba, dok se danas sve više pažnje posvećuje dojmu i estetici cijelog događaja.  

Unatoč sve višim cijenama, Hercegovci ne odustaju od velikih svadbi. Ljetni termini, posebno tijekom srpnja i kolovoza kada se dijaspora vraća kući, rezerviraju se i više od godinu unaprijed, a mnogi saloni tada gotovo da nemaju slobodnih termina.  

Dok jedni smatraju da su današnje svadbe postale pretjerano skupe i raskošne, drugi ističu kako je upravo bogata proslava dio tradicije i identiteta Hercegovine. Jer ovdašnji svatovi nikada nisu bili samo večera i ples. Oni su događaj koji okuplja obitelj, prijatelje i cijelu zajednicu. Razlika je tek u tome što se danas, uz lijepe uspomene i emocije, sve češće pamti i konačan račun.

Pročitaj članak

Mostar dobiva vrtić nove generacije, otvara vrata u rujnu 2026.

Mostar će od jeseni 2026. godine biti bogatiji za jedinstvenu predškolsku ustanovu koja donosi suvremene europske standarde odgoja i obrazovanja. U Dubrovačkoj ulici, u sklopu naselja Oaza, završava se izgradnja Dječjeg vrtića „Mali Univerzum“, koji će svoja vrata za prve polaznike otvoriti 1. rujna 2026. godine.

Riječ je o vrtiću koji svoj rad temelji na Montessori principima, jednom od najpoznatijih i najcjenjenijih odgojno-obrazovnih pristupa u svijetu. Ovaj koncept polazi od poštivanja individualnosti svakog djeteta te potiče samostalnost, kreativnost, istraživački duh i prirodnu želju za učenjem.

Iza projekta stoji tim osnivača koji su više od desetljeća ulagali u stručno usavršavanje, međunarodna iskustva i proučavanje suvremenih obrazovnih modela. Tijekom posljednjih trinaest godina surađivali su sa stručnjacima iz područja pedagogije, psihologije i ranog razvoja djece, stvarajući koncept koji sada po prvi put dolazi u Mostar.

Više od vrtića

„Mali Univerzum“ zamišljen je kao mjesto u kojem roditelji, djeca i stručni tim zajedno grade temelje za razvoj samopouzdanja, odgovornosti i cjeloživotne ljubavi prema učenju.

Posebnost projekta ogleda se i u suradnji s domaćim i međunarodnim stručnjacima koji će tijekom godine održavati edukacije, radionice i predavanja za roditelje i odgojitelje. Mostar će tako ugostiti renomirane stručnjake iz područja pedagogije, logopedije, psihologije i suvremenih metoda učenja.

Cilj je stvoriti zajednicu u kojoj roditelji nisu samo promatrači razvoja svog djeteta, nego aktivni sudionici odgojno-obrazovnog procesa.

Individualni pristup svakom djetetu

U vrtiću će se posebna pozornost posvećivati individualnom praćenju razvoja svakog djeteta. Roditelji će redovito dobivati mjesečna i godišnja izvješća stručnog tima koji čine psiholog, logoped i pedagog.

Takav pristup omogućuje pravodobno prepoznavanje talenata, razvojnih potencijala i eventualnih poteškoća, čime se svakom djetetu pruža podrška prilagođena njegovim potrebama.

Engleski i njemački jezik od najranije dobi

Svjesni važnosti stranih jezika u suvremenom društvu, osnivači su poseban naglasak stavili na svakodnevno upoznavanje djece s engleskim i njemačkim jezikom.

Kroz igru, glazbu, priče, komunikaciju i posebno prilagođene Montessori materijale djeca će prirodno usvajati osnove oba jezika. Program će voditi stručni nastavnici, a sadržaji će biti prilagođeni uzrastu kako bi proces učenja bio spontan i zabavan.

NTC program dr. Ranka Rajovića

Važan dio rada vrtića činit će i NTC program učenja dr. Ranka Rajovića, međunarodno priznati sustav koji se temelji na najnovijim znanstvenim spoznajama o razvoju dječjeg mozga.

Kroz kretanje, igru, logičke zadatke i kreativne aktivnosti djeca razvijaju koncentraciju, funkcionalno razmišljanje, sposobnost povezivanja informacija te vještine rješavanja problema, koje će biti ključne u svijetu budućnosti.

Djetinjstvo bez ekrana i zdrave životne navike

Jedna od temeljnih vrijednosti „Malog Univerzuma“ jest promicanje zdravog i svjesnog odrastanja. U vremenu kada su djeca sve više izložena digitalnim sadržajima, vrtić će njegovati koncept djetinjstva bez ekrana, s naglaskom na stvarnu igru, druženje, kreativnost, istraživanje i svakodnevni boravak u prirodi.

Posebna pažnja posvetit će se i zdravoj prehrani. U vrtiću neće biti mjesta za industrijske slatkiše, gazirana pića i proizvode s visokim udjelom rafiniranog šećera. Djeca će jednom do dva puta tjedno zajedno s odgojiteljima pripremati zdrave kolače i nutritivno uravnotežene slastice prema recepturama nutricionistkinje Ane Petrović.

Kroz ove radionice mališani će upoznavati zdrave namirnice, razvijati finu motoriku, samostalnost i osjećaj odgovornosti, istovremeno uživajući u zajedničkom stvaranju i učenju.

Vlastiti vrt i upoznavanje Hercegovine

Djeca će velik dio vremena provoditi na otvorenom, u edukativnom vrtu koji će biti sastavni dio vrtićkog kompleksa. Sadnjom biljaka, brigom o vrtu i promatranjem prirode učit će o odgovornosti, održivosti i zdravim životnim navikama.

Uz svakodnevne aktivnosti planirana su i edukativna putovanja diljem Hercegovine kako bi djeca kroz neposredno iskustvo upoznavala kulturnu baštinu, prirodne ljepote i bogatstvo kraja u kojem odrastaju.

Već najavljen Ljetni kamp 2027.

Nakon prve godine rada, „Mali Univerzum“ planira pokrenuti i poseban Ljetni kamp 2027., koji će objediniti edukaciju, sport, kreativne radionice i boravak u prirodi.

Program će uključivati tematske tjedne, male znanstvene eksperimente, sportske aktivnosti, jezične radionice i brojne sadržaje osmišljene kako bi djeca kroz igru razvijala samostalnost, timski duh i ljubav prema učenju.

Dani otvorenih vrata i upisi

Prije službenog otvaranja, tijekom kolovoza 2026. godine bit će organizirani Dani otvorenih vrata tijekom kojih će roditelji moći upoznati prostor, stručni tim, Montessori materijale i programe rada.

Upisi za djecu u dobi od tri do šest godina već su otvoreni, a zainteresirani roditelji dodatne informacije mogu dobiti putem e-mail adrese Pr.maliuniverzum@gmail.com ili pozivom na broj 063 107 977.

„Mali Univerzum“ nije zamišljen samo kao mjesto boravka djece, nego kao prostor u kojem se razvijaju karakter, znanje, samopouzdanje i vrijednosti koje ostaju za cijeli život. Mjesto gdje svako dijete dobiva priliku otkriti vlastite potencijale i odrastati u sigurnom, poticajnom i inspirativnom okruženju.

Pročitaj članak

Ruski lanac s 20 posto nižim cijenama ulazi na tržište BiH

Ruski trgovački lanac Mere ponovno pokazuje ozbiljne namjere za povratak na tržište Bosne i Hercegovine. Najnoviji pokazatelj dolaska ovog međunarodnog maloprodajnog lanca jest objava natječaja za radno mjesto Category Managera sa sjedištem u Istočnom Sarajevu, što upućuje na nastavak aktivnosti usmjerenih prema uspostavljanju poslovanja u zemlji.

Mere je treći najveći ruski trgovački lanac, koji posluje od 2009. godine, a poznat je po svom poslovnom modelu „ultra diskonta“. Tvrtka posluje u deset zemalja te kupcima nudi proizvode po cijenama koje su, prema navodima kompanije, i do 20 posto niže od prosječnih tržišnih cijena. U ponudi se nalazi približno 1.500 različitih artikala, dok su planirani prodajni objekti površine oko 1.000 četvornih metara, piše BiznisInfo.ba.

Nastavljaju pripreme za ulazak na tržište

Ovo nije prvi znak da se Mere priprema za ponovno pokretanje poslovanja u Bosni i Hercegovini. Tijekom proteklog razdoblja kompanija je više puta objavljivala oglase za rukovodeće i menadžerske pozicije u različitim gradovima, što ukazuje na sustavan pristup stvaranju poslovne mreže i pripremi za širenje na domaćem tržištu.

Posebnu pozornost privlači najnoviji natječaj za Category Managera, jednu od najvažnijih funkcija u sektoru maloprodaje. Osoba na toj poziciji odgovorna je za upravljanje asortimanom proizvoda, pregovore s dobavljačima te razvoj prodajnih kategorija, što sugerira da kompanija intenzivno radi na pripremi buduće ponude za kupce u BiH.

Već su jednom poslovali u BiH

Mere je već ranije pokušao ostvariti značajniji prodor na tržište Bosne i Hercegovine. Prije nekoliko godina otvorene su trgovine u Istočnom Sarajevu, Prijedoru i Doboju, uz najave ambiciozne ekspanzije i otvaranja većeg broja prodajnih objekata diljem zemlje.

Međutim, unatoč velikim očekivanjima, poslovanje nije zaživjelo u planiranom opsegu. Nakon relativno kratkog razdoblja rada sve su trgovine zatvorene, a kompanija se povukla s bosanskohercegovačkog tržišta.

Hoće li drugi pokušaj biti uspješniji, tek treba vidjeti. Ipak, novi natječaji za zapošljavanje i nastavak pripremnih aktivnosti pokazuju da ruski trgovački lanac nije odustao od svojih planova te ponovno nastoji pronaći mjesto među konkurencijom na tržištu Bosne i Hercegovine.

Pročitaj članak