Važan sastanak u Zagrebu: Generali stali uz Hrvate u BiH i poslali snažnu poruku

Predsjednik Hrvatskog narodnog sabora Bosne i Hercegovine dr. Dragan Čović i zastupnica u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Darijana Filipović susreli su se danas u Zagrebu s vodstvom Hrvatskog generalskog zbora, koje je predvodio predsjednik HGZ-a, umirovljeni general-bojnik Marinko Krešić. 

Sastanku su, uz predsjednika HGZ-a Marinka Krešića, nazočili brigadni general Frane Tomičić, potpredsjednik HGZ-a, general-bojnik Krešimir Kašpar, predsjednik Nadzornog odbora, general-bojnik Josip Štimac, član Upravnog odbora, general-bojnik Tihomir Blaškić, član Upravnog odbora, brigadni general Blago Dujmović, član Upravnog odbora, brigadni general Tomislav Družak, član Upravnog odbora, stožerni brigadir Ivan Penić, član Upravnog odbora, brigadir Niko Puđa, član Upravnog odbora, general-bojnik Vlado Bagarić te brigadir Dražen Jonjić, tajnik HGZ-a.

Razgovarali su o položaju hrvatskoga naroda u Bosni i Hercegovini, aktualnim političkim okolnostima, radu Hrvatskog narodnog sabora BiH, pitanjima od posebnog značaja za hrvatske branitelje HVO-a te nastavku suradnje s institucijama Republike Hrvatske. 

„Bosna i Hercegovina ostaje zajednički interes i upravo zato smo danas ovdje. Činimo sve kako bismo zaštitili poziciju hrvatskoga naroda u Bosni i Hercegovini, a to moramo raditi zajedno i s predstavnicima vlasti u Republici Hrvatskoj. Uvjeren sam kako Vlada Republike Hrvatske, na čelu s predsjednikom Andrejem Plenkovićem, posljednjih deset godina ulaže izniman napor kako bi poduprla ono za što se HNS BiH dosljedno zalaže: punu jednakopravnost hrvatskoga naroda, unutarnji mir i stabilnost te europski put Bosne i Hercegovine. To su ključna pitanja i na njima ćemo nastaviti raditi“, poručio je predsjednik dr. Dragan Čović.

Susret s vodstvom Hrvatskog generalskog zbora ima posebno značenje za hrvatske političke predstavnike u Bosni i Hercegovini jer okuplja hrvatske generale i visoke časnike koji su u Domovinskom ratu nosili iznimnu odgovornost u obrani Republike Hrvatske i hrvatskoga naroda. „Moja generacija ne zna što znači donositi odluke u ratu, ali zna što znači živjeti s njihovim posljedicama. Zato danas, u miru, imamo odgovornost sačuvati ono što je izboreno i stvarati zemlju u kojoj mladi vide budućnost i ostaju“, naglasila je Filipović. 

Čović je informirao je vodstvo HGZ-a o aktualnoj političkoj situaciji u Bosni i Hercegovini te radu HNS-a BiH. Posebno je naglasio kako izmjene izbornog zakonodavstva ostaju jedno od najvažnijih pitanja za dugoročnu stabilnost Bosne i Hercegovine, jer bez legitimnog političkog predstavljanja nema ni pune institucionalne funkcionalnosti ni stvarne ravnopravnosti konstitutivnih naroda. 

„U zadnjih desetak godina, u susretima triju naroda u BiH i međunarodne zajednice, ponudili smo barem desetak različitih prijedloga izmjena Izbornog zakona kako bismo došli do rješenja. Razumijem svako nastojanje, ali mi danas živimo daytonsku Bosnu i Hercegovinu. To je naš Ustav i moramo ga poštivati. Želimo promijeniti Izborni zakon da osigura legitimno predstavljanje, ali iznad toga mora biti dogovor i mora biti postignut kompromis. Drugim riječima, to je teško ostvariti bez sličnog promišljanja bošnjačkog, odnosno srpskog naroda“, kazao je Čović. 

U širem političkom kontekstu razgovarano je i o predstojećem izbornom procesu, potrebi očuvanja političkog subjektiviteta hrvatskoga naroda u Bosni i Hercegovini te načelu legitimnog političkog predstavljanja kao jednom od ključnih pitanja za stabilnost i funkcionalnost zemlje. 

Zastupnica Filipović istaknula je kako pitanje legitimnog predstavljanja nije samo izborno, nego i ustavno-političko pitanje koje se izravno odnosi na ravnopravnost konstitutivnih naroda i budućnost Bosne i Hercegovine kao stabilne i funkcionalne države. 

„Ravnopravnost je temelj stabilne i funkcionalne Bosne i Hercegovine, koja u konačnici treba stvoriti ambijent za kvalitetniji život svih ljudi. Razgovarali smo s generalima o političkoj situaciji, položaju hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini te pitanjima od posebnog značaja za hrvatske branitelje HVO-a. Potpora Hrvatskog generalskog zbora u tim je procesima iznimno važna, osobito kada govorimo o očuvanju istine o ulozi HVO-a u Domovinskom ratu, dostojanstvu branitelja i razumijevanju položaja hrvatskih branitelja u Bosni i Hercegovini“, istaknula je Filipović. 

Vodstvo Hrvatskog generalskog zbora izrazilo je spremnost za nastavak suradnje s Hrvatskim narodnim saborom BiH u pitanjima od zajedničkog interesa. Predsjednik HGZ-a, umirovljeni general-bojnik Marinko Krešić u svom se obraćanju osvrnuo na sastanak te ono što Hrvatski generalski zbor podržava s ciljem poboljšanja položaja hrvatskoga naroda u BiH te zaštiti prava branitelja HVO-a. 

„Hrvatski generalski zbor baštini načelo jedinstva hrvatskog naroda u domovinskoj i iseljenoj Hrvatskoj. Naš je interes očuvanje zajedništva, istine o Domovinskom ratu i potpore svemu što doprinosi zaštiti položaja hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini. U tom duhu nastavit ćemo pratiti i podupirati napore koji vode prema ravnopravnosti, stabilnosti i boljoj budućnosti hrvatskog naroda u BiH“, poručio je predsjednik HGZ-a Krešić.

Pročitaj članak

Kraj lažnih bolovanja? FBiH priprema zakon koji bi mogao promijeniti prava tisuća radnika

U Federaciji Bosne i Hercegovine najavljene su izmjene Zakona o zdravstvenom osiguranju kojima se želi smanjiti zlouporaba bolovanja te pravednije rasporediti financijski teret koji trenutačno najvećim dijelom snose poslodavci.

O ovoj temi raspravljalo se na sjednici Ekonomsko-socijalnog vijeća Federacije BiH, gdje su predstavnici Vlade, sindikata i poslodavaca izrazili zajednički stav da je postojeći sustav potrebno unaprijediti kako bi se spriječile nepravilnosti koje već godinama opterećuju gospodarstvo.

Predsjednik Ekonomsko-socijalnog vijeća FBiH Safudin Čengić istaknuo je kako cilj predloženih izmjena nije uskraćivanje prava radnicima kojima je bolovanje doista potrebno, nego uspostavljanje učinkovitijeg sustava koji će smanjiti mogućnosti zlouporabe.

„Želimo zaštititi prava radnika, ali i osigurati da sustav bude pravedan prema poslodavcima koji snose značajne troškove dugotrajnih bolovanja“, poručio je Čengić.

Pravo na 42 dana bolovanja ostaje

Prema dosadašnjim informacijama, izmjene zakona neće ukinuti pravo radnika na 42 dana bolovanja. Međutim, razmatra se drugačiji model financiranja tog razdoblja kako trošak ne bi u cijelosti bio na teret poslodavaca.

Predstavnici poslodavaca već dulje vrijeme upozoravaju kako rastući broj bolovanja, ali i moguće zlouporabe sustava, stvaraju dodatne financijske izdatke te otežavaju organizaciju rada u poduzećima.

Čengić smatra da bi učinkovitija kontrola bolovanja mogla doprinijeti većoj odgovornosti svih sudionika sustava, a u konačnici otvoriti prostor i za povećanje primanja radnicima koji redovito i savjesno obavljaju svoje radne obveze.

Razgovori i o novom kolektivnom ugovoru

Na sjednici Ekonomsko-socijalnog vijeća razgovaralo se i o novom općem kolektivnom ugovoru. Iz Vijeća poručuju kako postoji spremnost svih socijalnih partnera za njegovo usvajanje, što bi moglo predstavljati važan korak u unapređenju radnih prava i odnosa između poslodavaca i zaposlenika.

Sindikalni predstavnici posebno su naglasili potrebu da novi kolektivni ugovor obuhvati i radnike zaposlene u privatnom sektoru, kako bi se osigurala jednaka razina zaštite i prava za što veći broj zaposlenih.

Najavljene izmjene Zakona o zdravstvenom osiguranju dolaze u trenutku kada se traži ravnoteža između zaštite radničkih prava i održivosti poslovanja. Dok poslodavci očekuju učinkovitije mehanizme kontrole i rasterećenje troškova, sindikati inzistiraju na očuvanju svih prava radnika kojima je zdravstvena zaštita uistinu potrebna.

Pročitaj članak

ČUDO NA BRDU UKAZANJA Nakon molitve u Međugorju zazvonio telefon...

foto herzegovinabike.ba

Imoćanin Marijo Jukić posljednja tri dana hodočašća od Zagreba do Međugorja pridružio se Tomislavu i Toniju u Imotskom kako bi im pomogao dovršiti njihov zavjetni put, učinjen u jednoj velikoj i osobnoj nakani.

Njegov dolazak na hodočašće nosio je posebnu težinu. Marijo je na put ponio križ koji već pet godina tiho nosi njegova obitelj — sin koji ima pet godina i još uvijek ne govori. Godine šutnje, molitve, neprospavanih noći, suza i nade utkale su se u svaki njegov korak, pišu Imocki crnjaci 2.0.

Kilometri su se nizali, umor je postajao sve teži, noge su klecale, ali vjera nije posustajala. Vođeni molitvom, zajedništvom i dubokim pouzdanjem u Boga te zagovorom Gospe, hodočasnici su nastavili put sve do posljednjeg odredišta — Brda ukazanja u Međugorju.

Ondje su, iscrpljeni ali ispunjeni, predali svoje nakane Gospi. U trenutku tihe molitve i zahvale, Mariju je zazvonio telefon.

Na drugoj strani bila je supruga.

A zatim su uslijedile riječi koje su, kako kaže, zaustavile vrijeme.

„Tata… dođi kući!“

Njegov sin je progovorio.

U tom trenutku, sav umor, bol i žuljevi kao da su nestali. Ostale su samo suze, duboka zahvalnost i osjećaj koji je teško opisati riječima — da ništa nije bilo uzalud.

Za neke će to ostati slučajnost, niz okolnosti u pravom trenutku. No za one koji vjeruju, ovo je svjedočanstvo snage molitve, znak nade i uvjerenje da Gospa čuje svaku izgovorenu i neizgovorenu suzu.

I da vjera, čak i kada se čini da je tiha i nevidljiva, može otvoriti putove koje čovjek sam ne može zamisliti.

Pročitaj članak

Anka i Niko obilježili 60 godina braka u istoj crkvi i s istim svećenikom

U župi Krista Kralja u Čitluku protekle je nedjelje vladao poseban ugođaj ispunjen zahvalnošću, radošću i obiteljskim zajedništvom. Na svetkovinu Presvetoga Trojstva, 31. svibnja 2026. godine, supružnici Niko i Anka Krasić, rođena Vučić, proslavili su 60. obljetnicu kršćanskoga braka – svoj dijamantni pir.

Ovaj rijedak i vrijedan jubilej bio je još posebniji zbog činjenice da je svečano misno slavlje predvodio fra Stjepan Krasić, svećenik koji je prije točno šest desetljeća blagoslovio njihov bračni savez. Naime, upravo je on 6. veljače 1966. godine u istoj župnoj crkvi spojio njihove ruke i svjedočio početku zajedničkog životnog puta koji traje već šezdeset godina, piše Brotnjo.info.

Niko i Anka tijekom svih tih godina gradili su svoj dom na temeljima vjere, međusobnog poštovanja i ljubavi. Njihov je brak blagoslovljen s četvero djece i četvero unučadi, koji su se okupili oko svojih roditelja, bake i djeda kako bi zajedno proslavili ovaj veliki obiteljski događaj.

Dijamantni pir bio je prije svega prilika za zahvalnost Bogu na svim darovima koje su supružnici primili tijekom zajedničkog života. Šest desetljeća ispunjenih radošću, izazovima, odricanjima i brojnim blagoslovima svjedoče o snazi bračne ljubavi koja je ostala postojana kroz vrijeme.

U svojoj propovijedi fra Stjepan Krasić istaknuo je kako je velika čast svjedočiti ljubavi koja traje punih šezdeset godina. Naglasio je da su Niko i Anka svojim životom postali uzor ne samo svojoj obitelji, nego i cijeloj župnoj zajednici, pokazujući kako vjernost, strpljenje i međusobno razumijevanje mogu izgraditi snažan i sretan brak.

U vremenu kada su trajne vrijednosti često na kušnji, životna priča Nike i Anke Krasić snažno podsjeća na ljepotu bračnog zajedništva i važnost obitelji. Njihov dijamantni pir nije samo osobni jubilej, nego i svjedočanstvo vjere, ljubavi i predanosti koje nadahnjuje sve generacije.

Ova svečanost ostat će zapamćena kao jedan od najljepših trenutaka u životu obitelji Krasić, ali i kao događaj koji je cijeloj župnoj zajednici posvjedočio da istinska ljubav, uz Božji blagoslov, može trajati cijeli život.

Pročitaj članak

Velik interes za upis u mostarske vrtiće: Sustav pao već u prvim minutama prijava

Ustanova „Dječji vrtići“ Mostar danas je, 2. lipnja u 8 sati, otvorila elektronske prijave za upis djece u jaslice i vrtiće za pedagošku 2026./2027. godinu. Međutim, već u prvim minutama nakon početka prijava roditelji su se suočili s tehničkim poteškoćama jer je službena internetska stranica ustanove postala nedostupna zbog velikog broja istovremenih pristupa.  

Prijave se podnose isključivo elektronskim putem preko službene web stranice ustanove, a rok za podnošenje zahtjeva traje od 2. lipnja u 8 sati do 5. lipnja 2026. godine. No, umjesto obrasca za prijavu, mnogim korisnicima pojavila se poruka „Resource Limit Is Reached“, što znači da je web stranica privremeno nedostupna zbog prekoračenja dopuštenog limita resursa poslužitelja.  

Elektronski sustav prijava Grad Mostar i Ustanova „Dječji vrtići“ uveli su kako bi pojednostavili proces upisa i izbjegli prizore koji su godinama pratili početak prijava. Roditelji su ranijih godina znali satima čekati u redovima, pa čak i noćiti ispred vrtića kako bi među prvima predali zahtjev za upis svoje djece.  

Od 2024. godine prijave se obavljaju elektronskim putem, čime je ukinuta potreba za fizičkim dolaskom i dugotrajnim čekanjem. Ipak, ovogodišnji početak upisa pokazao je da ni digitalni sustav nije imun na probleme kada interes građana premaši tehničke mogućnosti platforme.  

Velika navala roditelja odmah po otvaranju prijava svjedoči o kontinuirano velikoj potražnji za mjestima u mostarskim vrtićima. Podsjetimo, prethodnih godina na listama čekanja redovito se nalazilo više od stotinu djece, što ukazuje na potrebu za dodatnim kapacitetima predškolskih ustanova u gradu.  

Ostaje za vidjeti hoće li nadležni tijekom dana uspjeti stabilizirati sustav kako bi svi roditelji mogli nesmetano podnijeti prijave unutar predviđenog roka.

Pročitaj članak

Od srpnja stiže novo povećanje mirovina: Evo koliko bi mogla iznositi najniža mirovina u FBiH

Federalni ministar rada i socijalne politike Adnan Delić najavio je kako od 1. srpnja slijedi novo povećanje mirovina za svih gotovo 469 tisuća umirovljenika u Federaciji Bosne i Hercegovine. Riječ je o redovitom usklađivanju mirovina koje će se, prema važećim zakonskim rješenjima, obračunavati na već povećane iznose koje umirovljenici trenutno primaju.

Ministar Delić istaknuo je kako je važno naglasiti da se novo povećanje neće računati na prošlogodišnje iznose mirovina, nego na aktualne, već uvećane mirovine.

– Ono što je važno, povećanje se ne obračunava na prošlogodišnje mirovine nego na već povećane mirovine koje danas primaju umirovljenici – poručio je Delić.

To u praksi znači da korisnici najniže mirovine, koja trenutno iznosi 666,76 KM, neće dobiti povećanje na prošlogodišnji iznos od 599 KM, nego na sadašnji iznos koji već primaju. Ministar je dodao kako bi, ukoliko statistički pokazatelji ostanu na sadašnjoj razini, najniža mirovina nakon srpanjskog usklađivanja mogla dosegnuti čak 700 KM.

Usklađivanje dva puta godišnje

Izmjenama Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju omogućeno je usklađivanje mirovina dva puta godišnje, što bi trebalo osigurati bolju zaštitu životnog standarda umirovljenika u uvjetima rasta troškova života.

Mirovine za svibanj bit će isplaćene preko Jedinstvenog računa riznice Federacije BiH u petak, 5. lipnja 2026. godine. Za korisnike koji su pravo na mirovinu ostvarili do 1. siječnja 2026. godine najniža mirovina iznosi 666,76 KM, zajamčena 795,74 KM, dok najviša mirovina iznosi 3.333,79 KM.

Prosječna samostalna mirovina za svibanj iznosi 851,60 KM.

Kolike su najniže mirovine prema godinama staža?

Za korisnike koji pravo ostvaruju nakon 1. siječnja 2026. godine osnovica za izračun najniže mirovine iznosi 724,36 KM.

Prema toj osnovici, najniža mirovina iznosi:

• 434,62 KM za manje od 20 godina mirovinskog staža,
• 470,83 KM za staž od 20 do 25 godina,
• 507,05 KM za staž od 25 do 30 godina,
• 543,27 KM za staž od 30 do 35 godina,
• 615,71 KM za staž od 35 do 40 godina,
• 688,14 KM za 40 i više godina mirovinskog staža.

Invalidske i obiteljske mirovine iza aktivnog osiguranika od početka ove godine iznose 651,92 KM, dok je zajamčena mirovina za korisnike s 40 i više godina staža utvrđena u iznosu od 842,44 KM.

Gotovo 356 milijuna KM za isplatu mirovina

Mirovinu za svibanj primit će ukupno 468.769 korisnika u Federaciji BiH. Za isplatu je osigurano oko 355,7 milijuna konvertibilnih maraka, što potvrđuje da su mirovine i dalje jedna od najvećih proračunskih stavki u Federaciji.

Najavljeno srpanjsko povećanje donijet će dodatno rasterećenje umirovljenicima koji se suočavaju s rastom životnih troškova, a očekivanja su da bi najniža mirovina po prvi put mogla dosegnuti simboličnu granicu od 700 KM.

Pročitaj članak

Radnici iz BiH sve traženiji na europskom tržištu, nudi se i do 50.000 eura godišnje

Dok se Bosna i Hercegovina već godinama suočava s odlaskom radne snage, potražnja za domaćim radnicima na europskom tržištu rada ne jenjava. Naprotiv, strani poslodavci sve agresivnije traže zaposlenike upravo u BiH, nudeći plaće i pogodnosti koje mnogim radnicima predstavljaju priliku za novi početak.

Jedan od oglasa koji je posljednjih dana privukao posebnu pozornost odnosi se na njemačku tvrtku koja traži zavarivača-bravara za metalne konstrukcije, a kandidatima nudi godišnju bruto plaću od čak 50.000 eura, prenosi Pogled.ba.

No, visoka plaća nije jedina pogodnost. Poslodavac ističe kako za posao nije potrebno poznavanje njemačkog jezika, a budućem zaposleniku osigurava i značajnu pomoć pri preseljenju u Njemačku.

Pomoć pri preseljenju i sigurnost zaposlenja

U oglasu se navodi da je ponuda namijenjena osobama koje su spremne trajno se preseliti u Njemačku, a tvrtka preko partnerske agencije pruža podršku pri ishođenju radne dozvole i pronalasku privremenog smještaja.

Radnicima se nudi povrat troškova stanovanja do 1.000 eura mjesečno tijekom prva tri mjeseca nakon dolaska, kao i pokrivanje troškova preseljenja u iznosu do 1.500 eura tijekom prve godine rada.

Uz to, zaposlenici dobivaju ugovor na neodređeno vrijeme, dodatne naknade za prekovremeni rad te čak 30 radnih dana godišnjeg odmora.

Poslovi iz cijele Europe

Njemački poslodavci nisu jedini koji radnike traže u Bosni i Hercegovini. Na domaćim platformama za zapošljavanje sve su prisutniji oglasi iz Hrvatske, Slovenije, Austrije i drugih europskih zemalja.

Miroslav Vukajlović iz Agencije „Spektar“ iz Banje Luke ističe kako strane tvrtke već godinama pokušavaju pronaći kvalitetnu radnu snagu na ovim prostorima, a danas se to uglavnom odvija putem digitalnih kanala.

„Nekada su se koristile različite metode, dok je danas digitalno oglašavanje glavni način dolaska do potencijalnih kandidata. Prepoznati smo kao agencija koja može pomoći u promociji potreba poslodavaca za zapošljavanjem“, pojasnio je Vukajlović.

Dodaje kako posljednjih godina sve više poslodavaca iz Hrvatske prepoznaje BiH kao važan izvor radne snage, osobito uoči turističke sezone.

Najtraženiji radnici

Sezonski poslovi u turizmu i ugostiteljstvu tradicionalno su među najzastupljenijima, a poslodavci najčešće traže konobare, kuhare, sobarice i recepcionare.

Međutim, potražnja je mnogo šira. Na europskom tržištu rada traže se građevinski radnici, električari, CNC operateri, vozači teretnih vozila, voditelji gradilišta, bageristi, serviseri liftova i brojni drugi stručni profili.

Prema podacima portala MojPosao.ba, najveći broj oglasa za rad u inozemstvu tijekom prva tri mjeseca ove godine stigao je iz Slovenije, Hrvatske, Njemačke i Austrije.

„Najčešće je riječ o poslovima u proizvodnji, građevinarstvu, transportu i logistici, ugostiteljstvu te tehničkim zanimanjima. Posebno je vidljiva kontinuirana potreba za radnicima u deficitarnim zanimanjima, gdje poslodavci iz Europske unije već dulje vrijeme aktivno traže zaposlenike iz BiH“, istaknula je Amila Jažić, brend i marketing menadžerica portala MojPosao.ba.

Interes radnika ne jenjava

S druge strane, ni interes građana Bosne i Hercegovine za rad u inozemstvu ne pokazuje znakove slabljenja. Posebno su privlačni oglasi koji nude konkurentne plaće, dugoročne ugovore te dodatne pogodnosti poput osiguranog smještaja, prijevoza ili pomoći pri preseljenju.

Najveći odaziv kandidata bilježe poslovi u proizvodnji, ugostiteljstvu i sezonskim djelatnostima, dok poslodavci i dalje teško pronalaze kvalificirane stručnjake za specifična tehnička zanimanja.

Trendovi pokazuju da će europsko tržište rada i u narednim godinama nastaviti tražiti radnike iz Bosne i Hercegovine, dok će domaći poslodavci sve teže konkurirati ponudama koje uključuju višestruko veće plaće i brojne dodatne pogodnosti. Tako BiH, unatoč vlastitim potrebama za radnom snagom, ostaje jedno od najvažnijih tržišta za popunjavanje kadrovskih praznina diljem Europe.

Pročitaj članak

HNŽ uvodi online plaćanje prometnih kazni: Nova usluga dostupna od 2. lipnja

foto Goranci online

Ministarstvo financija Hercegovačko-neretvanske županije i Ministarstvo unutarnjih poslova HNŽ-a potpisali su danas ugovor s ASA Bankom d.d. Sarajevo kojim se pokreće moderna e-commerce usluga za online plaćanje novčanih kazni.  

Ugovor su potpisali ministar financija Adil Šuta, ministar unutarnjih poslova Marijo Marić te članovi Uprave ASA Banke Aldijana Rakić i Hasan Hasić, priopćeno je iz Vlade HNŽ-a.  

Cilj projekta je uspostava učinkovitijeg, transparentnijeg i sigurnijeg sustava naplate novčanih kazni za fizičke i pravne osobe na području Hercegovačko-neretvanske županije.  

Nova usluga online plaćanja prometnih kazni bit će dostupna već od utorka, 2. lipnja 2026. godine. Građani će tako odmah nakon izdavanja prekršajnog naloga od strane prometne policije moći podmiriti kaznu putem službene mrežne stranice MUP-a HNŽ-a, bez potrebe za odlaskom u banku ili poštu.  

Iz Vlade HNŽ-a navode kako je riječ o važnom koraku u digitalizaciji javnih usluga, a planirano je da se tijekom narednih šest mjeseci sustav proširi i na druge vrste novčanih kazni, ne samo one iz područja prometnih prekršaja.  

Prema ugovoru, ASA Banka obavljat će procesiranje kartičnih transakcija putem e-commerce sustava. Korisnici će prilikom plaćanja podmiriti iznos izrečene kazne uvećan za trošak obrade transakcije, koji snosi počinitelj prekršaja. Naknada će iznositi najmanje 1,25 KM po transakciji ili četiri posto od ukupnog iznosa novčane kazne.  

Uvođenjem ove usluge HNŽ se pridružuje trendu digitalizacije javne uprave, omogućujući građanima brže, jednostavnije i dostupnije izvršavanje financijskih obveza prema institucijama.

Pročitaj članak

Medijska nagađanja o početku procesa beatifikacije Benedikta XVI.

S obzirom na sve veći broj svjedočanstava o ozdravljenjima koja se pripisuju njegovu zagovoru, uskoro će se otvoriti proces beatifikacije pape Benedikta XVI. Osim toga, mogao bi jednoga dana biti proglašen crkvenim naučiteljem zbog „izuzetne dubine svoje teološke baštine“, piše poljska katolička novinska agencija „KAI“ na temelju članka francuskoga katoličkog portala „Tribune Chrétienne“. 

Papa Benedikt XVI. umro je 31. prosinca 2022. godine. Kanonsko pravo propisuje da je postupak proglašenja blaženim moguć tek pet godina nakon smrti dotične osobe iako vladajući Papa može dati oslobođenje od toga. 

Katolička novinska agencija „KAI“ piše: „Ugled svetosti Benedikta XVI. čvrsto je usidren među mnogim katolicima. Osim toga, posljednjih godina bilo je izvještaja o ozdravljenjima koja se pripisuju njegovu zagovoru.“ „KAI“ podsjeća na slučaj mladoga Amerikanca koji je bolovao od uznapredovaloga Hodgkinova limfoma. Godine 2012., tijekom audijencije na Trgu svetoga Petra, Benedikt je stavio ruku na mladićeva prsa – direktno preko zahvaćenih limfnih čvorova. Ubrzo nakon toga, bolest je ušla u potpunu remisiju. Danas je ovaj mladić svećenik. 

Agencija također podsjeća na izvještaje španjolskih katoličkih medija iz 2016. godine kad je mlada djevojka koja je bolovala od raka ozdravila nakon blagoslova i molitve Benedikta XVI. Nakon ovoga susreta u Vatikanu – koji se dogodio u trenutku kada su liječnici već gotovo izgubili nadu da će spasiti djevojku – dogodio se niz „sudbonosnih događaja“ koji su omogućili da djevojka ostane na životu. Nekoliko godina kasnije cijela se obitelj ponovno susrela s Benediktom XVI. 

Svoj prilog „KAI“ zaključuje na sljedeći način: „U međuvremenu, među teolozima se dižu glasovi koji ističu da impresivna teološka ostavština Josepha Ratzingera – Benedikta XVI. – postaje sve važnija. Papa, koji je vladao od 2005. do 2013. godine, potencijalno bi mogao biti prepoznat ne samo kao svetac, već i kao crkveni naučitelj. Ovaj naslov rezerviran je za svece koji su dali izniman prinos razumijevanju Božje objave i time se razvili u značajnu figuru vodilju unutar Crkve. Među njima su ličnosti poput svetoga Augustina, svetoga Tome Akvinskog i svete Terezije iz Lisieuxa. Mnogi teolozi smatraju Benedikta XVI. kao „posljednjega predstavnika klasične europske teologije koji je sposoban s rijetkom dubinom ući u dijalog s crkvenim ocima, srednjovjekovnom tradicijom i izazovima suvremenosti.“ No, naslov crkvenoga naučitelja može se dodijeliti tek nakon kanonizacije.

Pročitaj članak

Hercegovka otkrila kako su izgledala vjenčanja prije 60 godina

Nekadašnje svadbe u zapadnoj Hercegovini bile su daleko od današnjeg sjaja, luksuznih dvorana i raskošnih jelovnika. No, ono što im nije davalo bogatstvo u novcu, nadoknađivalo se zajedništvom, pjesmom i iskrenom radošću. Upravo takvih vremena prisjetila se Hercegovka Ljubica Ljuba Slišković, udova Ivanova iz Sovića, poznata pod nadimkom Ugarava, piše Agroklub.ba.

Kroz uspomene na vlastito vjenčanje vratila je priču u šezdesete godine prošloga stoljeća, kada su svatovi bili mnogo više od svečanosti – bili su događaj za cijelo selo.

Na njezino vjenčanje stiglo je svega 25 svatova, ali su se zato okupili gotovo svi mještani kako bi vidjeli mladu. Ljudi nisu dolazili zbog raskoši, nego zbog običaja, pjesme i druženja.

Na svadbenim stolovima nalazila se domaća hercegovačka hrana. Posluživala se juha od kokoši, sarma, dinstana janjetina i teletina, dok su se od pića najviše nudili vino, loza, kruškovac i pelinkovac.

– Ćaća ima vina, bilo puno loze i u nas je vino i rakija bilo glavno – prisjetila se Ljuba.

Sve se pripremalo u domaćinstvu, bez pečenjara, cateringa i moderne kuhinjske opreme. Hrana se kuhala na štednjacima na drva, a cijela obitelj sudjelovala je u pripremama.

Ipak, od svega što je proživjela toga dana, najdublje joj je u sjećanju ostao trenutak odlaska iz roditeljskog doma.

– Najteže mi je bilo ostaviti dvorište i roditelje. Ali ljubav čini svoje. Bilo je pomalo suza, ali ideš za onoga koga voliš. Ostavljaš mater i ćaću nek se bore kako znaju, a ti odeš pjevajući – kazala je Ljuba, kći Nikole i Mile Šimić iz Drinovaca.

Svadbeni običaji imali su svoj ustaljeni red. Nakon okupljanja kod mlade svatovi su odlazili u crkvu na vjenčanje, a potom u kuću mladoženje gdje je slavlje nastavljano uz pjesmu, kolo i druženje. Mještani i susjedi dolazili su gledati mladu, a ganga je odjekivala selom do kasno u noć.

Posebno mjesto među običajima zauzimalo je pranje ruku nakon večere. Mlada je uz pomoć djeveruše donosila lavor s vodom i ručnik, a svatovi bi je zauzvrat darivali novcem.

No, najveseliji dio večeri bio je vezan uz jedan pomalo nestašan običaj – krađu mladenkine cipele. Kada bi netko uspio neprimjetno uzeti cipelu, počinjala bi šaljiva „prodaja“ tijekom koje su se iznosile dosjetke, zadirkivanja i duhovite priče o mladenki, mladoženji ili njihovoj rodbini.

– Ta cipela kad bi se izula, to je bilo najžešće. Najzabavnije, jer se otkrivala neka mana, netko ti u rodu ovakav ili si ti nešto skrivio nekomu. Smiješno bilo, ali je bilo lijepo i zabavno – prisjeća se Ljuba.

Naglašava kako se zbog takvih šala nitko nije ljutio, dok danas, smatra ona, ljudi često obraćaju pozornost na stvari koje su nekada bile potpuno nevažne.

– Žao mi je što omladina to više ne prakticira. Danas se gleda kako se tko obukao, što je pojeo i kako je nešto izgledalo. Prije toga nije bilo. Nitko nikome ništa nije zamjerao – kaže Ljuba.

Iako su se vremena promijenila, uspomene na stare hercegovačke svatove i dalje žive među starijim generacijama. Bilo je manje materijalnog bogatstva, ali više zajedništva, spontane pjesme, gange i iskrene radosti.

Možda upravo zato i danas među narodom živi stara izreka: „Tko nije kuću gradio i kćer udavao, ne zna što je trošak.“

Priča Ljubice Slišković podsjetnik je na vrijeme kada su svatovi bili puno više od jednoga dana slavlja – bili su događaj koji je povezivao obitelj, susjede i cijelo selo.

Pročitaj članak

U Dubrovniku predstavljen dokumentarni film „Priče iz logora IV. osnovne škole“ Mostar

Uoči obilježavanja Dana državnosti Republike Hrvatske, 28. svibnja 2026. godine, u prepunoj dvorani hotela Adria u Dubrovniku održana je promocija dokumentarnog filma „Priče iz logora IV. osnovne škole“. Događaj su zajednički organizirali Hrvatski časnički zbor Dubrovačko-neretvanske županije i Hrvatska udruga logoraša Hercegovačko-neretvanske županije.  

Film donosi potresna svjedočanstva osoba koje su tijekom ratnih godina prošle kroz logore, progovarajući o stradanju, patnji, ali i iznimnoj ljudskoj snazi i ustrajnosti. Cilj ovog dokumentarnog ostvarenja jest očuvanje sjećanja na teške događaje iz prošlosti te prenošenje istine budućim naraštajima.  

Prisutnima su se na početku obratili predsjednik Hrvatskog časničkog zbora Dubrovačko-neretvanske županije Nikša Sentić, predsjednik Hrvatske udruge logoraša Hercegovačko-neretvanske županije Željko Mikulić, glavni tajnik udruge Ronald Jarak, načelnik Neuma Dragan Jurković te predsjednik Gradskog vijeća Dubrovnika Marko Potrebica.  

U svojim obraćanjima naglasili su važnost očuvanja istine, kulture sjećanja i zajedništva hrvatskog naroda. Posebno je istaknuto kako javnost još uvijek nije dovoljno upoznata s razmjerima stradanja, logorima i mjestima zatočenja hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini. Govornici su poručili da odgovornost za prenošenje istine i čuvanje povijesnog sjećanja ne smije biti prepuštena pojedincima, nego mora biti zajednička zadaća svih koji imaju priliku i obvezu govoriti o tim događajima.  

Poseban dojam na okupljene ostavila je projekcija filma tijekom koje je u prepunoj dvorani vladala potpuna tišina. Emocije i snažni dojmovi bili su vidljivi i nakon završetka projekcije, a brojni posjetitelji istaknuli su važnost ovakvih projekata u očuvanju kolektivnog pamćenja. 

Svjedočanstva prikazana u filmu predstavljaju trajni podsjetnik na žrtvu hrvatskih branitelja i svih stradalnika te opomenu budućim generacijama da se slična stradanja nikada i nikome ne ponove. Promocija u Dubrovniku još je jednom pokazala koliko je važno dokumentirati i javnosti približiti osobne priče koje svjedoče o teškim, ali važnim poglavljima novije hrvatske povijesti.

Pročitaj članak

Koncert i arheološka izložba u Franjevačkom samostanu u Mostru

Povodom obilježavanja 800. obljetnice preminuća sv. Franje Asiškog, u Franjevačkom samostanu u Mostaru tijekom prva dva dana lipnja bit će upriličena dva značajna kulturna događaja koja će okupiti ljubitelje glazbe, umjetnosti i baštine.  

Danas, u ponedjeljak, 1. lipnja, u Franjevačkoj crkvi s početkom u 19 sati održat će se svečani koncert Simfonijskog orkestra Mostar uz sudjelovanje gostiju iz inozemstva. Organizatori najavljuju večer ispunjenu vrhunskom glazbom i nastupima istaknutih glazbenih virtuoza s domaće i međunarodne scene. Ulaz na koncert je slobodan.  

Dan poslije, u utorak 2. lipnja, također u 19 sati, u Galeriji Franjevačkog samostana koja se nalazi ispod zvonika, bit će otvorena arheološka izložba pod nazivom „Novi život starog hrasta“. Riječ je o zanimljivom postavu koji će posjetiteljima približiti vrijedne arheološke sadržaje i rezultate istraživanja kroz jedinstvenu priču o baštini i njezinu očuvanju.  

Iz Franjevačkog samostana Mostar pozivaju sve zainteresirane građane da svojim dolaskom uveličaju ove događaje te uživaju u bogatom kulturnom i duhovnom programu koji je pripremljen u čast sv. Franje.  

Izvor: Franjevački samostan Mostar

 

Pročitaj članak

Međunarodni dan djeteta: Djeca ne traže savršenstvo, već ljubav i vrijeme

Danas, 1. lipnja, obilježava se Međunarodni dan djeteta, dan posvećen onima koji svijet promatraju iskrenim očima, bez pretvaranja, interesa i skrivenih namjera. To je prilika da se prisjetimo koliko su djeca dragocjena i koliko od njih možemo naučiti o jednostavnosti, radosti i bezuvjetnoj ljubavi.  

Ništa čovjeka ne razotkrije toliko kao pogled djeteta. Iskren pogled koji vjeruje, raduje se sitnicama i voli samo zato što ste prisutni. U svijetu odraslih, opterećenom obvezama, rokovima i svakodnevnim brigama, često zaboravljamo koliko su upravo te male stvari najvažnije. 

Mnogi roditelji i skrbnici vjeruju kako će uvijek biti vremena za igru, razgovor, zagrljaj ili ono dječje: „Pogledaj me.“ Međutim, djeca ne traže mnogo. Potrebno im je tek malo vremena, pažnje i ljubavi. Upravo ono što im zbog ubrzanog načina života često nesvjesno uskraćujemo.  

Današnje generacije odrastaju u vremenu velikih očekivanja. Djecu se od najranije dobi uči kako moraju biti uspješna, snažna i spremna za izazove budućnosti. Istodobno se premalo pažnje posvećuje tome da ostanu dobra, suosjećajna i nježna. Zato ne čudi što mnoga djeca prerano odrastaju i gube onu iskonsku radost koja bi trebala obilježiti njihovo djetinjstvo.  

Ono što djeca nose kroz život nisu skupe igračke, moderni uređaji ili luksuzni pokloni. Pamte trenutke. Pamte tko ih je saslušao kada su bili tužni, tko ih je zagrlio kada su se bojali i tko je bio uz njih kada im je to bilo najpotrebnije. 

Međunarodni dan djeteta podsjeća nas da djeci nisu potrebni savršeni roditelji, učitelji ili odgojitelji. Potrebni su im ljudi koji će ih iskreno voljeti, slušati i pružiti im osjećaj sigurnosti i pripadnosti. Jer dijete koje odrasta okruženo ljubavlju i razumijevanjem izrasta u čovjeka koji zna voljeti i razumjeti druge.  

Možda je upravo zato današnji dan prilika da zastanemo i posvetimo više vremena najmlađima. Da ih poslušamo, zagrlimo i pokažemo im koliko su važni. Jer dok god znamo sačuvati dijete u sebi, postoji nada da nismo izgubili ono najvrjednije – svoje srce.

Pročitaj članak

Na tržište stiže Ljubuški rani krumpir, evo kolika mu je cijena

Ovogodišnja sezona ljubuškog ranog krumpira ocjenjuje se prosječnom, uz nešto manji očekivani urod i nižu cijenu u odnosu na prošlu godinu. Ljubuški rani krumpir, jedan od prvih poljoprivrednih proizvoda u Bosni i Hercegovini zaštićen oznakom geografskog podrijetla, i ove godine zauzima značajno mjesto u hercegovačkoj poljoprivrednoj proizvodnji. Iza ove proizvodnje stoji Poljoprivredna zadruga “Plodovi zemlje” iz Ljubuškog, u čijem sastavu danas djeluje 187 poljoprivrednih proizvođača, piše Hercegovina.info.

Predsjednik zadruge Dubravko Vukojević istaknuo je za Fenu kako se ovogodišnja sezona može ocijeniti prosječnom, uz uobičajene izazove s kojima se proizvođači mladog krumpira redovito susreću. 

Sadnja kasnila zbog kiše 

Prema njegovim riječima, sadnja je ove godine nešto kasnila zbog kišnog razdoblja u veljači. To se, kako navodi, nije odrazilo na kvalitetu, ali se očekuje nešto manji urod. Precizniji podaci bit će poznati nakon završetka vađenja krumpira. "Krumpiri iz plastenika već su izvađeni, a sada se vade mladi krumpiri iz polja. Vađenje će trajati do 15. lipnja, najkasnije do 1. srpnja", kazao je Vukojević. Cijena niža nego prošle godine Vukojević je istaknuo kako je cijena mladog krumpira ove godine niža u odnosu na prošlu godinu. 

"Cijena se trenutačno kreće oko jedne marke po kilogramu, dok je lani u isto vrijeme iznosila oko 1,3 KM. Rast cijene nije zabilježen već nekoliko godina, unatoč povećanju troškova proizvodnje. Ljubuški rani krumpir trenutačno se izvozi na tržište Republike Hrvatske", pojasnio je Vukojević. Dodao je kako proizvođači nemaju velika očekivanja te da se posljednjih godina proizvodnja uglavnom svodi na osiguravanje osnovne egzistencije i sredstava za novu sezonu. 

Značaj za lokalno gospodarstvo 

Unatoč izazovima, proizvodnja krumpira i dalje ima značajan utjecaj na lokalno gospodarstvo, iako je teško precizno odrediti njezin stvarni opseg i doprinos.

Pročitaj članak

Lipanj – mjesec velikih svetaca: Ante, Ivana, Petra i Pavla

S prvim danom lipnja ulazimo u posebno vrijeme crkvene godine koje u srcima brojnih vjernika Hercegovine budi radost, pobožnost i zahvalnost kroz trodnevnice i devetnice. Dok su svibanj i listopad tradicionalno posvećeni Blaženoj Djevici Mariji, lipanj je u hercegovačkim krajevima na poseban način obilježen štovanjem svetoga Ante Padovanskog, svetoga Ivana Krstitelja te svetih Petra i Pavla.

To je mjesec ispunjen blagdanima i svetkovinama koje nas pozivaju da produbimo svoj odnos s Bogom, ojačamo vjeru i obnovimo svoje pouzdanje u Božju providnost. U mnogim župama već prvih dana lipnja započinju pobožnosti svetom Anti, zaštitniku kojemu se vjernici stoljećima utječu u svojim potrebama, nevoljama i životnim traženjima.

Lipanj nas najprije vodi prema velikoj svetkovini Presvetog Tijela i Krvi Kristove – Tijelovu ili Brašančevu, koju ove godine slavimo u četvrtak, 4. lipnja. Tog dana Crkva na poseban način ispovijeda vjeru u Kristovu stvarnu prisutnost u euharistiji. Tijelovska procesija koja prolazi ulicama Mostara od Katedrale do Franjevačke crkve te mnogih gradova i sela snažno svjedoče kako Krist nije prisutan samo u crkvenim zidovima, nego želi biti prisutan u svakodnevnom životu svakog čovjeka.

Posebno mjesto u lipnju zauzima blagdan svetoga Ante Padovanskog, koji se slavi 13. lipnja i pada subotom. Malo je svetaca koji uživaju toliku ljubav i povjerenje vjernika kao sveti Ante. Poznat kao zaštitnik siromašnih, izgubljenih i zalutalih, ovaj veliki franjevac i propovjednik privlači milijune hodočasnika diljem svijeta. U Hercegovini gotovo da nema župe u kojoj se njegov blagdan ne slavi svečano, a devetnice i mise okupljaju mnoštvo vjernika koji u njegov zagovor polažu svoje molitve i nakane kao na Humcu u Ljubuškom.

Sredinom mjeseca Crkva nas podsjeća i na važnu ulogu svetoga Ivana Krstitelja, čije Rođenje slavimo u srijedu, 24. lipnja. Ivan je bio glas koji je pripravljao put Gospodinu, čovjek duboke poniznosti koji je svojim životom pokazao kako je smisao ljudskog postojanja usmjeravati druge prema Kristu. Njegove riječi: „On treba da raste, a ja da se umanjujem“ ostaju trajni poziv svakom vjerniku na poniznost i predanje Bogu.

Na kraju mjeseca, u ponedjeljak, 29. lipnja, slavimo svetkovinu svetih Petra i Pavla, dvojice velikih apostolskih prvaka na kojima je Krist gradio svoju Crkvu. Petar, jednostavni ribar iz Galileje, postao je stijena vjere, dok je Pavao, gorljivi navjestitelj Evanđelja, pronio Kristovo ime diljem tadašnjega svijeta. Njihova svetkovina posebno je značajna za vjernike Mostara jer su sveti Petar i Pavao zaštitnici istoimene franjevačke župe.

Lipanj nas stoga podsjeća da je svetost moguća u svakom vremenu i u svakom životnom pozivu. Kroz primjer svetoga Ante, svetoga Ivana Krstitelja te svetih Petra i Pavla učimo kako se vjera ne sastoji samo od riječi, nego od svakodnevnog nasljedovanja Krista. Neka ovaj mjesec bude vrijeme obnove molitve, povratka sakramentima i jačanja povjerenja u Boga koji i danas vodi svoj narod putem spasenja.

Dok se u hercegovačkim crkvama i kapelicama budu uzdizale molitve svetom Anti i drugim velikim svecima lipnja, neka i u našim srcima odjekne ista molitva: Gospodine, učvrsti našu vjeru, učini nas nositeljima nade i pomozi nam da poput svetaca živimo Evanđelje u svakodnevici.

Pročitaj članak