Kaos pred sezonu: Zatvara se tunel Sveti Ilija, vozače čekaju problemi

foto Wikipedija

Tunel Sveti Ilija uskoro ulazi u novu fazu obnove. Hrvatske ceste ugovorile su sanaciju revizijskih okana zatvorenog sustava odvodnje u tunelu na državnoj cesti DC76, a posao vrijedan 221.371,66 eura s PDV-om povjeren je tvrtki Hidrostres, čija je ponuda ocijenjena kao najpovoljnija.

Riječ je o važnom infrastrukturnom zahvatu na četvrtom najvećem tunelu u Hrvatskoj, izgrađenom 2013. godine kao ključna prometna poveznica između autoceste A1 i Jadranske magistrale. Planirani radovi obuhvaćaju obnovu dijela sustava odvodnje, odnosno zamjenu i sanaciju revizijskih okana unutar tunela.

Prema informacijama iz tehničke dokumentacije, projekt je izrazito zahtjevan jer se okna nalaze na središnjoj osi kolnika, zbog čega će tijekom izvođenja radova dolaziti do potpunog zatvaranja glavne tunelske cijevi. Iz Hrvatskih cesta potvrđuju kako drugačiji način izvođenja nije moguć.

Radovi bi trebali trajati oko 90 dana, a njihovo moguće izvođenje neposredno pred početak turističke sezone izazvalo je zabrinutost među stanovnicima dalmatinskog zaleđa i Makarske rivijere, s obzirom na to da tunel predstavlja jednu od najvažnijih prometnih poveznica prema obali.

Kako navode iz Hrvatskih cesta, u tunelu postoje dvije vrste revizijskih okana za zatvoreni sustav oborinske odvodnje – jednostruka i dvostruka. Tijekom godina došlo je do oštećenja poklopaca, okvira i armirano-betonskih ploča, zbog čega je potrebna detaljna sanacija.

Planirani zahvati uključuju reprofilaciju zidova okana specijalnim sanacijskim mortovima, obnovu oslonaca armirano-betonskih ploča, izmjenu sustava otvaranja i bravica te zamjenu dotrajalih poklopaca novima. Na pojedinim lokacijama predviđena je i potpuna rekonstrukcija revizijskih okana.

Iako je prvotno bilo planirano da gradilište bude otvoreno još nakon završetka prošlogodišnje turističke sezone, postupak javne nabave se odužio. Iz Hrvatskih cesta poručuju kako će početak radova ovisiti o prometnim uvjetima i mogućnosti zatvaranja tunela, naglašavajući da zahvat nije moguće izvesti tijekom razdoblja pojačanog ljetnog prometa.

O točnom terminu početka radova i dinamici zatvaranja tunela javnost će, kako navode, biti pravovremeno obaviještena.

Pročitaj članak

Eurozastupnik posjetio franjevce u Mostaru: “Narod je ostao ovdje unatoč svemu”

Zastupnik u Europskom parlamentu Stjepo Bartulica boravio je u posjetu Franjevačkog samostana i crkva sv. Petra i Pavla, gdje se susreo s gvardijanom fra Marijem Knezovićem i hercegovačkim provincijalom fra Jozom Grbešom. Susret je Bartulica podijelio i na svojim društvenim mrežama, uz snažnu poruku o očuvanju identiteta, vjere i povijesne istine hrvatskog naroda u Mostaru i Bosni i Hercegovini.

U objavi je podsjetio na tešku povijest Katoličke crkve u Mostaru, istaknuvši kako je još 1563. godine, za vrijeme Osmanlija, srušena crkva sv. Ante te su protjerani franjevci iz Hercegovine. Također je podsjetio i na 1992. godinu, kada je tijekom srpske agresije zapaljena franjevačka crkva sv. Petra i Pavla u Mostaru.

“Ali unatoč svemu, narod je ostao. Upravo je Katolička crkva stoljećima čuvala hrvatski narod u Mostaru i Bosni i Hercegovini; kroz progone, ratove i pokušaje zatiranja identiteta. Zato danas moramo jasno i ponosno govoriti o svojim korijenima, vjeri, obitelji i pravu hrvatskog naroda na dostojanstven život i političku ravnopravnost”, poručio je Bartulica.

Njegov posjet mostarskom samostanu dolazi u sklopu višednevnog boravka u Hercegovini. Podsjetimo, Bartulica je ranije posjetio i Široki Brijeg, gdje je u ponedjeljak otvorena njegova izložba “Kraj II. svjetskog rata i zločini komunizma”, koja tematizira stradanja i zločine počinjene nakon završetka Drugog svjetskog rata.

Bartuličine poruke izazvale su brojne reakcije na društvenim mrežama, posebno među Hrvatima u Bosni i Hercegovini, gdje pitanja identiteta, ravnopravnosti i očuvanja kulturne i vjerske baštine i dalje imaju snažan društveni i politički značaj.

Pročitaj članak

VIDEO Raspudić predlaže predizbore za hrvatskog člana Predsjedništva BiH

Hrvatski saborski zastupnik Nino Raspudić u podcastu Inkubator iznio je prijedlog uvođenja predizbora za izbor hrvatskog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine, s ciljem postizanja zajedničkog kandidata hrvatskih političkih stranaka koji bi se suprotstavio Željko Komšić na općim izborima.

Gostujući u Podcast Inkubatoru, Raspudić je pojasnio kako bi model bio inspiriran američkim sustavom predizbora, a njegova glavna svrha bila bi stvaranje neformalne hrvatske izborne jedinice unutar BiH.

Prema njegovoj ideji, hrvatske političke stranke, prije svega HDZ BiH i predstavnici hrvatske oporbe, otvorili bi registraciju birača koji bi potom izravno birali između ponuđenih kandidata.

Kandidat koji bi u tom procesu osvojio najveći broj glasova postao bi zajednički kandidat hrvatskog političkog bloka za službenu utrku za hrvatskog člana Predsjedništva BiH.

Raspudić smatra kako bi takav model imao višestruku političku težinu jer bi osoba izabrana kroz predizbore, bez obzira na konačni rezultat općih izbora, među Hrvatima u BiH imala puni politički legitimitet te bi bila percipirana kao njihov stvarni predstavnik.

Prijedlog dolazi kao odgovor na dugogodišnje političke prijepore oko izbora hrvatskog člana Predsjedništva BiH, posebno zbog tvrdnji hrvatskih stranaka da dolazi do preglasavanja Hrvata glasovima brojnijeg bošnjačkog biračkog tijela.

Ideja predizbora tako se predstavlja kao pokušaj postizanja unutarnjeg hrvatskog političkog konsenzusa prije samog izlaska na opće izbore, ali i kao način jačanja političkog jedinstva u utrci za jednu od najvažnijih funkcija u državi.

Pročitaj članak

Pater Ivan Iko Mandurić o polemikama oko “Progledaj srcem”: Ne stvarajmo nove nepravde među svojim ljudima

foto Laudato TV

Rasprava oko nastupa mladog glazbenika Jakova Jozinovića na koncertu “Progledaj srcem” posljednjih je dana izazvala brojne reakcije u javnosti, osobito među dijelom braniteljske populacije. Povod su njegovi raniji nastupi u novosadskoj SPENS areni, prostoru koji pojedini povezuju s ratnim stradanjima iz vremena Domovinskog rata. 

O svemu se oglasio i pater Ivan Iko Mandurić, koji u tekstu kojeg donosimo u nastavku upozorava kako javni pritisci, osude i pozivi na uklanjanje izvođača s programa mogu dovesti do novih nepravdi te poziva na više razuma, poštovanja i kršćanskog duha u javnom prostoru.

O KONCERTU PROGLEDAJ SRCEM  

Dragi branitelji,  

Vidim da se ovih dana zaoštrava rasprava oko nastupa mladog Jakova Jozinovića na koncertu Progledaj srcem te javni pritisak na organizatore da izmijene program u kojem izvodi određenu pjesmu, zbog njegova nastupa u SPENS areni u Novom Sadu — navodno povezanoj sa zločinima iz vremena Domovinskog rata.  

To je nastavak kampanje u kojoj se prije nekoliko mjeseci i Tonija Cetinskog prisiljavalo da otkaže koncert u spomenutoj dvorani. Na to Toni jest pristao, dok Jakov Jozinović nije — i upravo mu se to sada zamjera. Nakon svega, i Kseniji Abramović pripisuje se bezosjećajnost prema braniteljima jer ga ne želi u zadnji čas ukloniti s programa.  

Kao branitelj i svećenik, moram reći da ovo nije ispravan način postupanja — ni tada kada je bio u pitanju nastup Tonija Cetinskog, ni sada kada je riječ o koncertu Progledaj srcem. Nije pravedno da pojedinci snose posljedice zato što su prihvatili određeni angažman u trenutku kada taj prigovor nije bio opće poznat, pogotovo zato što ta dvorana još uvijek nije službeno kvalificirana kao mjesto logora niti je cijeli događaj dovoljno istražen. 

Nije pravedno da netko tko je u neznanju dogovorio takav nastup mora snositi posljedice zbog postojećih sumnji i optužbi. Štoviše, lako se može steći dojam da se upravo preko javnih pritisaka na ove glazbenike pokušava pitanje SPENS arene dovesti u fokus, bez obzira na financijsku i osobnu štetu koju pritom trpe — a to je moralno neprihvatljivo.  

Prije svega, ni Toni Cetinski ni Jakov Jozinović nisu morali, a možda ni mogli znati što se tijekom rata događalo u toj sportskoj dvorani. Uostalom, ni danas to nije potpuno razjašnjeno, niti se SPENS nalazi u službenoj evidenciji srpskih logora. Prema informacijama do kojih sam uspio doći, ondje doista nije postojao logor.  

Ako bi se jednoga dana ipak pokazalo i dokazalo da je ondje postojao logor, ni tada se ne smije osuđivati one koji su tamo nastupali, osobito zato što su spomenuti glazbenici neslužbene informacije o mogućim događajima u toj dvorani doznali tek nakon što su koncerti već bili ugovoreni.  

Još manje smijemo sebi dopustiti da Kseniju Abramović — osobu koja neizmjerno cijeni branitelje i značaj Domovinskog rata, i koja je toliko toga učinila za branitelje, kako privatno tako i kroz Laudato TV — progonimo, difamiramo i javno prozivamo te je zbog pitanja o kojem legitimno može imati drukčije mišljenje tako olako diskvalificiramo.  

Ako budemo tako brutalni u svojim osudama, tko će na kraju ostati?  

Poštovani branitelj Zlatko Penković — kojega osobno nisam stigao upoznati — zbog svog angažmana u Domovinskom ratu i patnje koju je podnio u srpskim koncentracijskim logorima zauvijek ima moje poštovanje i zahvalnost.  

No smatram da je ovakav oblik pritiska pogrešan i da može proizvesti nove nepravde. Moramo imati puno više obzira prema nekome tko je toliko dobra učinio i bezbroj puta jasno pokazao svoje stavove, kao što je to Ksenija Abramović tijekom cijelog života, a osobito kroz svoj rad na Laudato TV.  

U tom duhu prisjetimo se riječi iz Mudrih izreka:  

Šest je stvari koje Gospod mrzi, a sedam ih je gnusoba njegovu biću: ohole oči, lažljiv jezik, ruke koje prolijevaju krv nevinu, srce koje smišlja grešne misli, noge koje hitaju na zlo, lažan svjedok koji širi laži i čovjek koji zameće svađe među braćom.  

Stoga sve koji su planirali ići na koncert Progledaj srcem, kao branitelj i kao svećenik, potičem i pozivam: idite na koncert i slavite Gospodina kako ste i planirali.

Pročitaj članak

Onemogućavanje legitimnog predstavljanja Hrvata je 'etnički aparthejd'!

foto FENA/AI/Dnevnik.ba

Komisija Justitia et Pax Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine ocijenila je kako je onemogućavanje legitimnog političkog predstavljanja Hrvata u institucijama BiH oblik “etničkog aparthejda”, reagirajući na izjavu predsjedatelja Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića izrečenu na Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe 22. travnja ove godine. 

U izjavi objavljenoj u ponedjeljak, 11. svibnja, Komisija navodi kako je zabrinjavajuće da se zahtjev Hrvata za legitimnim predstavljanjem u Predsjedništvu BiH kvalificira kao “etnički aparthejd”, ističući da je upravo uskraćivanje prava jednom konstitutivnom narodu da bira vlastite predstavnike oblik političke diskriminacije, prenosi KTA.

Komisija podsjeća kako je Daytonskim mirovnim sporazumom i Ustavom BiH definirano da su Bošnjaci, Hrvati i Srbi ravnopravni i konstitutivni narodi te da se ta načela moraju dosljedno primjenjivati u svim institucijama, uključujući Predsjedništvo BiH. 

U priopćenju se ističe kako je “duh Daytonskog sporazuma da svaki od tri člana Predsjedništva ima legitimitet naroda iz kojeg dolazi”, pozivajući se pritom na odluku Ustavnog suda BiH U-23/14 u kojoj je navedeno da “legitimno predstavljanje nije politička fraza, nego opće načelo demokracije u BiH”. 

Komisija navodi i kako je Europski sud za ljudska prava odbacivanjem zahtjeva Slavena Kovačevića protiv BiH jasno odgovorio na pokušaje relativiziranja načela legitimnog predstavljanja, kao i da je u predmetima Kovačević i Begić naglasio da načelo “jedan čovjek – jedan glas” nije pravo zajamčeno Europskom konvencijom o ljudskim pravima.

U priopćenju se dodatno pozivaju na stajališta Venecijanske komisije koja je, kako navode, potvrdila specifičnost ustavnoga uređenja BiH i opravdanost etničkog principa u pojedinim institucijama vlasti. 

Komisija upozorava kako se Bosna i Hercegovina ne može graditi na “političkom preglasavanju i ustavnom relativiziranju konstitutivnosti naroda”, nego na ravnoteži između jednakosti građana i jednakosti triju konstitutivnih naroda. 

U završnom dijelu izjave Komisija Justitia et Pax pozvala je domaće političke predstavnike i međunarodnu zajednicu na hitnu reformu izbornog sustava utemeljenu na odlukama Ustavnog suda BiH, standardima Europskog suda za ljudska prava i načelima Venecijanske komisije.

Prema njihovu stajalištu, samo BiH u kojoj će svaki konstitutivni narod moći birati svoje legitimne predstavnike, uz jednaka prava svih građana, može biti stabilna i demokratska država.

Pročitaj članak

UDRUGE PORUČILE HELEZU Bugojno je najbolji primjer etničkog čišćenja i udruženog zločinačkog poduhvata na Hrvatima

Bugojno logor

Koordinacija udruga Domovinskog rata Hrvatskog vijeća obrane u BiH reagirala je na izjavu ministra obrane BiH Zukan Helez o današnjem ustavnom uređenju Bosne i Hercegovine, ocijenivši njegove navode „brutalnom laži i manipulacijom“. 

U priopćenju se posebno ističe stradanje Hrvata u Bugojno tijekom rata te se aktualne političke rasprave povezuju s ratnim događajima i položajem konstitutivnih naroda u BiH. 

Priopćenje prenosimo u cijelosti.

“Izjava ministra obrane BiH Zukana Heleza da je današnje ustavno uređenje Bosne i Hercegovine „izravna posljedica agresije, genocida i UZP-a“ predstavlja brutalnu laž i manipulaciju koju demantira upravo grad u kojemu živi. 

I u kojemu je tijekom rata, kao pripadnik Armije BiH, promatrao etničko čišćenje 15.000 sugrađana Hrvata i ubojstvo više od njih 200, a za sudbinu 15 otetih i nestalih visokih vojnih i političkih dužnosnika još uvijek se ništa ne zna. 

Helezova amnezija, kao i mitomanija koju uporno ponavljaju istomišljenici, padaju upravo na ispitu Bugojna – srednjobosanskog Vukovara, koji je doživio kalvariju teško opisivu ljudskom umu. 

Kada Helez govori o UZP-u, zapravo nastoji Hrvatima, po uzoru na jugo-KOS-ove oficire i UDBA-ine isljednike u bivšoj državi, začepiti usta kako ne bi svjedočili o užasima za koje i Helez snosi odgovornost. Makar moralnu. Ako uopće morala ima. Ako Bugojno nije primjer organiziranog etničkog čišćenja i udruženog zločinačkog pothvata nad Hrvatima, što onda jest? 

Prijeratno Bugojno brojalo je oko 15 tisuća Hrvata. Prognani su, zatočeni u logorima, ubijani, zlostavljani, odvođeni na stratišta, a sustavno su uništavani i svi tragovi hrvatske prisutnosti. 

Na području Bugojna logori za Hrvate bili su stadion Iskra, Kalin, salon namještaja, podrumi i drugi objekti pretvoreni u mjesta zatočenja i mučenja hrvatskih civila i branitelja. 

Neka onda Helez objasni javnosti: kako se zove pojava kada s nekog prostora gotovo nestane jedan konstitutivni narod? Kako se zove sustavno zatočenje civila, logori, masovne grobnice, nestanci i protjerivanja? A sudovi još čekaju konačne pravorijeke. Ako to nije etničko čišćenje, onda neka nam objasne što jest. 

Ako to nije organizirani zločinački projekt usmjeren protiv jednog naroda, kako onda nazvati tu pojavu? Bugojno je samo vjerna slika ostavštine Armije BiH. 

Ta je vojska bila vojska jednog naroda – bošnjačkog/muslimanskog – koja se borila za unitarnu, bošnjačku državu u kojoj bi Hrvatima bila namijenjena uloga podstanara. Tragovi iz Srednje Bosne: Bugojno, Travnik, Uskoplje, Fojnica, Kakanj, Zenica, Vareš… Nevini mrtvi, spaljene kuće, silovani, premlaćivani, prognani još čekaju pravdu. 

Ta se ratna politika nastavlja danas pod krinkom „građanske BiH“ i „demokratske većine“, vodeći isti zločinački pothvat koji posve ignorira činjenicu da su upravo politika majorizacije i pokušaj dominacije bili jedni od ključnih razloga rata u BiH. 

Kao što su doveli, važna je opomena, do uništenja i propasti nekada zajedničke nam države. Zato Daytonski sporazum nije nikakva „greška povijesti“, nego okvir koji je zaustavio rat i omogućio minimum ravnoteže među konstitutivnim narodima. 

Naša je zadaća očuvati taj sustav koji jamči opstanak ove zemlje, mir i napredak triju naroda i svih građana. Pokušaji da se ratni ciljevi ostvaruju u miru drugim putem nastavak su nasilja na koje su Hrvati svaki put znali odgovoriti. I obraniti se”, stoji u priopćenju Koordinacija udruga Domovinskog rata Hrvatskog vijeća obrane u BiH.

Pročitaj članak

Štimac: “Koliko puta petokraka mora biti poražena?!”

Trener HŠK Zrinjskog, Igor Štimac uspio je izazvati veliku pozornost na društvenim mrežama nakon uzvratne utakmice finala Kupa Bosne i Hercegovine u kojoj su Plemići osvojili trofej protiv gradskog rivala FK Velež Mostar.

Mostarski derbi odigran u Vrapčićima završio je rezultatom 1:1, što je Zrinjskom bilo dovoljno za ukupnih 2:1 i osvajanje četvrtog naslova pobjednika Kupa BiH.

Nakon utakmice Štimac je na svom Facebook profilu objavio fotografiju nastalu ispred tribine s navijačima Veleža, uz poruku:

“Koliko puta petokraka mora biti poražena kako bi nestala sa ovih prostora?!?!”

Objava je u vrlo kratkom roku izazvala brojne reakcije i komentare na društvenim mrežama. Dok su jedni podržali trenerovu objavu i slavlje nakon osvajanja trofeja, drugi su poruku ocijenili provokativnom i neprimjerenom u kontekstu ionako napetog mostarskog derbija.

Finale Kupa BiH obilježila je i velika tenzija na tribinama, a utakmica je u nekoliko navrata bila prekidana zbog ubacivanja pirotehničkih sredstava na teren.

Zrinjski je ovim trofejem dodatno potvrdio dominaciju u domaćem nogometu posljednjih sezona, dok će se o Štimčevoj objavi zasigurno još dugo raspravljati među navijačima i sportskom javnošću.

Pročitaj članak

Mostar gorio do dugo u noć: Zrinjski osvojio Kup BiH, navijači priredili spektakularan doček

foto: HŠK Zrinjski

Nogometaši HŠK Zrinjski Mostar osvojili su četvrti trofej Kupa Bosne i Hercegovine nakon dramatične završnice protiv FK Velež Mostar i ukupne pobjede rezultatom 2:1.

Finalna utakmica obilovala je tenzijama, sramotnim transparentima i prekidima, a igrači Zrinjskog tijekom susreta više su puta bili gađani pirotehničkim sredstvima. Unatoč velikom pritisku i atmosferi punoj naboja, Plemići su uspjeli sačuvati prednost i podići novi trofej namijenjen pobjedniku Kupa BiH.

Nakon povratka u Mostar uslijedilo je veliko slavlje. Nogometaše Zrinjskog odmah na vrhu Avenije dočekale su stotine navijača koji su uz pjesmu, baklje i vatromet priredili impresivnu atmosferu za igrače i stručni stožer.

Autobus s osvajačima Kupa probijao se kroz masu okupljenih navijača, dok su se ulicama Mostara orile navijačke pjesme. Slavlje se potom nastavilo do dugo u noć, a centar grada bio je ispunjen navijačima koji su proslavljali novi veliki uspjeh mostarskog kluba.

Osvajanjem novog trofeja Zrinjski je još jednom potvrdio status jednog od najuspješnijih klubova u Bosni i Hercegovini, a navijači su svojim dočekom pokazali koliko im ovaj uspjeh znači.

Kako je izgledalo veliko slavlje igrača Zrinjskog i njihovih navijača pogledajte u videu snimljenom iz zraka.

Pogledajte ovu objavu na Instagramu.

Objavu dijeli SRK Zrinjski Mostar (@srkzrinjski)

Pročitaj članak

Pogledajte kako su kolege dočekale vatrogasca koji je pješice stigao do Rima

Dobrovoljno vatrogasno društvo Solin priredilo je emotivan doček svom članu Josipu Grgiću nakon što se vratio s nesvakidašnjeg hodočašća – 34 dana pješačio je do Rima. Kolege vatrogasci dočekali su ga uz upaljene baklje i zvuk vatrogasnih sirena, slaveći njegov izniman pothvat i ustrajnost.

Grgić je svoj zahtjevni put završio u Rim, kamo je stigao nakon više od mjesec dana neprekidnog hodanja. Tijekom hodočašća prolazio je kroz fizički zahtjevne dionice, suočavao se s umorom i dugim razdobljima provedenim u tišini i razmišljanju, a dolazak u Vječni grad za njega je imao posebno emocionalno i duhovno značenje.

Kako piše DalmacijaNews, ovo nije prvi veliki pothvat solinskog vatrogasca. Njegov duhovni put započeo je prije dvije godine kada je prošao poznati Put svetog Jakova, jedno od najpoznatijih hodočasničkih ruta u Europi. Nakon toga hodočastio je i u Međugorje, a odlazak u Rim bio je prirodan nastavak njegove osobne i duhovne priče.

Povratak kući obilježen je snažnim emocijama i ponosom njegovih kolega, koji su željeli odati priznanje njegovoj upornosti, vjeri i predanosti. Grgićev pothvat izazvao je brojne pozitivne reakcije, a mnogi ga vide kao inspiraciju i dokaz koliko snažna može biti volja čovjeka kada spoji fizičku izdržljivost i duhovni cilj.

Pročitaj članak

Bartulica u Širokom Brijegu otvorio izložbu o komunističkim zločinima

U sklopu manifestacije Briješka zvona u Narodnoj knjižnici Široki Brijeg otvorena je izložba ''Kraj II. svjetskog rata i zločini komunizma'', koja tematizira progone i zločine počinjene nad hrvatskim narodom tijekom i nakon Drugog svjetskog rata, s posebnim naglaskom na stradanje hercegovačkih franjevaca. 

Izložba, koja je prethodno predstavljena u Europskom parlamentu u Bruxellesu, donosi pregled povijesnih događaja s ciljem očuvanja kulture sjećanja i poticanja dijaloga o suočavanju s prošlošću. Program otvorenja započeo je izvođenjem himne u izvedbi Ivana Zadre, a vodila ga je Željka Šaravanja. Među brojnim posjetiteljima bili su predstavnici društvenog i političkog života, kao i građani zainteresirani za teme povijesne istine i kolektivnog sjećanja, piše Bljesak.info.

Savjetnik gradonačelnika Širokog Brijega Ivan Kraljević istaknuo je važnost održavanja ovakvih događaja upravo u gradu koji, kako je naveo, nosi snažno povijesno i duhovno nasljeđe.

''Posebno je važno što se ova izložba predstavlja upravo u Širokom Brijegu, mjestu koje duboko pamti ratna stradanja i koje nosi snažno povijesno i duhovno nasljeđe. Stradanje hercegovačkih franjevaca i brojnih nevinih ljudi ostavilo je trajan trag u našem narodu i našoj kolektivnoj svijesti'', kazao je Kraljević. 

Autor izložbe i hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu Stjepo Bartulica poručio je kako je potrebno otvoreno govoriti o komunističkim zločinima i njegovati kulturu sjećanja. ''Moramo njegovati kulturu sjećanja. I dalje se inzistira na iskrivljavanju povijesti i indoktrinaciji. Ova moja izložba je osnova za budući muzej žrtava komunizma'', rekao je Bartulica. 

Vicepostulator postupka mučeništva ''Sluge Božje fra Andrija Topić i 49 braće'' fra Miljenko Mića Stojić zahvalio je svima koji sudjeluju u očuvanju sjećanja na žrtve komunističkog režima. Tijekom otvorenja okupljenima se obratio i Mijo Šuto, koji je podijelio osobno svjedočanstvo o stradanju svoje obitelji u poratnom razdoblju te službeno otvorio izložbu. 

Izložba će za posjetitelje biti otvorena do 20. svibnja.

Pročitaj članak

12. Zavjetno hodočašće Marijanskog zavjeta za Domovinu s relikvijama bl. Ivan Merza

12. Zavjetno hodočašće Marijanskog zavjeta za Domovinu pod geslom „S apostolom hrvatske mladeži“. Hodočašće počinje na blagdan sv. Ante, 13. lipnja iz Osijeka, a završit će 26. kolovoza u Dubrovniku.

Marijanski zavjet za Domovinu već dvanaestu godinu organizira ovo veliko zavjetno hodočašće koje je osmišljeno kao duhovni hod ispunjen molitvom, zajedništvom i svjedočanstvima. Cilj hodočašća je njegovanje kulture sjećanja, promicanje istine o Domovinskom ratu te jačanje vjere i jedinstva hrvatskog naroda.

Tijekom 75 dana sudionici će prijeći više od 1700 kilometara kroz Hrvatsku i dijelom Bosne i Hercegovine, povezujući biskupije, župe, svetišta i mjesta pijeteta. Na hodočasničkom putu održavat će se molitveni programi, svete mise, procesije i pohodi spomen-obilježjima poginulim i nestalim hrvatskim braniteljima.

Hodočašće okuplja vjernike svih generacija, uz snažno sudjelovanje mladih i hrvatskih branitelja, a posebnost ovogodišnjeg izdanja je pronos relikvija prvog stupnja blaženog Ivan Merz. Organizatori ističu kako upravo kroz njegov primjer žele potaknuti mlade na sudjelovanje u hodočašću, molitvi i zajedništvu.

Dio hodočasničke rute prolazi i kroz Hercegovinu. Hodočasnici će 17. kolovoza pješačiti na dionici Donji Proložac – Posušje u dužini od 18 kilometara, dan poslije od Posušja do Široki Brijeg (28 kilometara), dok je za 19. kolovoza predviđena ruta Široki Brijeg – Mostar duga 21,8 kilometara. Hodočasnici će potom 20. kolovoza nastaviti put od Mostara do Međugorje u dužini od 28 kilometara, a 21. kolovoza ruta vodi od Međugorja do Metković, duga 25,1 kilometar.

Prijave za sudjelovanje otvorene su od 15. svibnja i moguće su tijekom cijelog trajanja hodočašća. Organizatori pozivaju sve zainteresirane da se priključe barem jednom dijelu puta, sudjeluju u dočeku relikvija u svojim mjestima i budu dio molitvenog zajedništva koje povezuje cijelu Domovinu.

Više informacija i prijavnica dostupni su na službenoj stranici Marijanskog zavjeta za Domovinu.

Pročitaj članak

Uzašašće Gospodinovo ili Spasovo – blagdan Kristove slave i nade

Katolički vjernici danas slave Uzašašće Gospodinovo, u hrvatskom narodu poznato i kao Spasovo, jedan od velikih blagdana crkvene godine kojim se obilježava Kristov uzašašće na nebo četrdeset dana nakon Uskrsa.

Prema evanđeoskom izvještaju, Isus se nakon uskrsnuća ukazivao svojim učenicima, poučavao ih i hrabrio, a potom je pred njihovim očima uznesen na nebo. Ovaj događaj opisuje se kao završetak njegova zemaljskog poslanja i povratak Ocu, ali i početak novog razdoblja za Crkvu koja nastavlja naviještati Evanđelje svijetu.

Blagdan Uzašašća snažno je povezan s porukom nade, vjere i obećanja vječnog života. Isus svojim odlaskom ne napušta učenike, nego im obećava dolazak Duha Svetoga koji će ih osnažiti za njihovo poslanje. Upravo zato Uzašašće predstavlja poveznicu između Uskrsa i blagdana Duhova.

U mnogim krajevima ovaj se blagdan naziva Spasovo, što dolazi od riječi Spasitelj. Narodna tradicija kroz stoljeća vezivala je uz ovaj dan različite običaje, molitve i procesije, osobito u ruralnim sredinama gdje se molilo za blagoslov polja, plodnu godinu i zaštitu od nepogoda.

I danas se u brojnim župama slave svečane mise, a vjernici se podsjećaju da je Kristovo uzašašće poziv čovjeku da svoj pogled usmjeri prema nebeskim vrijednostima, ali i da odgovorno živi svoju vjeru u svakodnevici.

Blagdan Uzašašća Gospodinova tako ostaje snažan podsjetnik na kršćansku nadu da život ne završava prolaznošću ovoga svijeta, nego vodi prema zajedništvu s Bogom.

Sveta misa Pod jelom u Gorancima je u 9:00 sati, a blagoslov polja na groblju Draga u Bogodolu je u 11:00 sati.

Pročitaj članak

Zrinjski osvojio Kup BiH u Vrapčićima: Finale obilježili neredi, pirotehnika, sramotni transparenti i povici

Nogometaši HŠK Zrinjski Mostar osvojili su Kup Bosne i Hercegovine nakon što su večeras u uzvratnoj utakmici finala remizirali 1:1 protiv FK Velež Mostar na stadionu Rođeni u Vrapčićima. Zahvaljujući pobjedi iz prvog susreta, Plemići su ukupnim rezultatom 2:1 stigli do novog trofeja.

Finalna utakmica, koja je odigrana pred punim tribinama i pod velikim sigurnosnim mjerama, proglašena je događajem visokog rizika. Ipak, umjesto da bude praznik nogometa, susret je obilježen nizom incidenata koji su bacili sjenu na sportski spektakl.

Na tribinama su tijekom utakmice bili izvješeni ratni simboli i uvredljivi transparenti, a posebne osude izazvao je transparent spominjanja Međugorja s porukom uvredljivom na nacionalnoj i vjerskoj osnovi upućenoj navijačima Zrinjskog. Transparent je cijelo vrijeme bio istaknut na tribini, izazivajući burne reakcije javnosti.

Napeta atmosfera vrlo brzo prenijela se i na teren. Tijekom utakmice više pirotehničkih sredstava završilo je u blizini nogometaša Zrinjskog. Najprije je topovski udar odjeknuo pokraj vratara Gorana Karačića, dok je nekoliko minuta kasnije novi topovski udar eksplodirao u neposrednoj blizini Kerima Memije i Nemanje Bilbije. Obojica su nakon eksplozije završila na travnjaku, vidno uznemireni i u bolovima, zbog čega je susret bio prekinut oko 20 minuta.

Situacija je dodatno eskalirala nakon skandiranja “Ubij Ultrasa” s tribina. Nakon intervencije službenih osoba utakmica je nastavljena, a vrijeme vraćeno na trenutak prije prekida. I na samoj dodijeli medalja bilo je incidentno i napeto.

Unatoč svemu, Zrinjski je uspio sačuvati prednost iz prvog susreta i doći do drugog trofeja u sezoni, nakon osvajanja Superkupa, sada imaju i Kup.

Događaji s večerašnjeg finala ponovno su otvorili pitanje sigurnosti na stadionima u Bosni i Hercegovini, odgovornosti organizatora te potrebe za strožim sankcioniranjem nasilja, govora mržnje i huliganskog ponašanja na sportskim terenima.

Sramotni transparent

Zastava se prodaje i na vodećoj bh. platformi za objavu oglasa - OLX

Pročitaj članak

WhatsApp uvodi plaćenu pretplatu: Evo što donosi novi WhatsApp Plus

WhatsApp počeo je postupno uvoditi novu plaćenu pretplatu pod nazivom WhatsApp Plus za korisnike iPhone uređaja. Nakon razdoblja testiranja na Android platformi, opcija sada stiže i na iOS te donosi niz mogućnosti za dodatnu personalizaciju aplikacije. Pretplata je namijenjena isključivo privatnim korisničkim računima, dok WhatsApp Business zasad nije obuhvaćen ovom ponudom.

Mjesečna cijena pretplate u Europi iznosit će 2,49 eura, a korisnicima će biti dostupno i sedmodnevno besplatno probno razdoblje.

Što donosi WhatsApp Plus?

Nova opcija nalazi se unutar postavki aplikacije pod izbornikom “Pretplate”, a aktivacija i naplata odvijat će se putem Appleova App Storea. Fokus pretplate nije na novim načinima komunikacije, nego prvenstveno na vizualnim prilagodbama i dodatnim praktičnim mogućnostima.

Pretplatnici će moći birati između čak 18 različitih boja sučelja i 14 novih ikona aplikacije kako bi prilagodili izgled WhatsAppa vlastitim željama. Uz to, paket uključuje ekskluzivne animirane naljepnice preko cijelog zaslona koje će biti vidljive i korisnicima bez pretplate.

Dodatno, korisnicima će na raspolaganju biti deset novih melodija zvona, kao i mogućnost postavljanja jedinstvenih obavijesti za cijele grupe razgovora.

Jedna od korisnijih novosti svakako je mogućnost trajnog prikvačivanja do 20 razgovora na vrh popisa, umjesto dosadašnja tri, što će posebno koristiti korisnicima koji svakodnevno komuniciraju s većim brojem kontakata i grupa.

Osnovne funkcije ostaju besplatne

Iz WhatsAppa poručuju kako će ključne funkcije aplikacije i dalje ostati potpuno besplatne za sve korisnike. To uključuje slanje poruka, glasovne i videopozive, kao i sigurnosne opcije poput enkripcije razgovora.

Istovremeno, Meta, vlasnik WhatsAppa, planira i uvođenje oglasa unutar aplikacije. Prema dostupnim informacijama, oglasi se neće prikazivati u privatnim razgovorima, nego isključivo unutar kartice “Novosti”.

Za sada nije poznato hoće li pretplata WhatsApp Plus u budućnosti omogućiti uklanjanje oglasa iz aplikacije.

Trenutačno pristup novoj opciji imaju korisnici verzije iOS-a 26.17.74, a očekuje se da će tijekom sljedećih tjedana WhatsApp Plus postati dostupan svim korisnicima iPhone uređaja.

Pročitaj članak

Kršćani pod pritiskom: Napadi, oskvrnuća i prosvjedi obilježili posljednje tjedne

Kršćani se suočavaju s napadima i progonima diljem svijeta, što je globalni fenomen koji uključuje fizičko nasilje, diskriminaciju i ograničavanje vjerskih sloboda, a najteža situacija je na Bliskom Istoku i u zemljama poput Sjeverne Koreje

Posljednjih tjedana zabilježen je niz zabrinjavajućih događaja usmjerenih protiv kršćanskih zajednica u različitim dijelovima svijeta – od smrtonosnih napada u Africi, preko oskvrnuća svetinja u Aziji i na Bliskom istoku, do masovnih prosvjeda zbog zakona koji ograničavaju vjerske slobode.

U Keniji je nasilje u području Mwingija odnijelo najmanje 13 života u svega nekoliko dana. Napadi na sela i poljoprivrednike izazvali su strah među stanovništvom, dok mnoge obitelji napuštaju svoje domove tražeći sigurnost. Mještani upozoravaju na dugogodišnje sukobe oko zemljišta i rastuću nesigurnost, a prosvjedi i blokade cesta dodatno svjedoče o očaju lokalnog stanovništva.

Istodobno, u Libanonu je izraelski vojnik osuđen na 21 dan vojnog zatvora nakon što je fotografiran kako stavlja cigaretu u usta kipa Djevice Marije u kršćanskom selu Debel. Incident je izazvao burne reakcije javnosti i dodatno uznemirio kršćansku zajednicu, osobito nakon ranijih slučajeva oštećivanja kršćanskih simbola i svetinja na jugu Libanona.

U Pakistanu je oskvrnuto kršćansko groblje u Lahoreu, gdje je skupina vjernika napadnuta tijekom posjeta grobovima. Prema izvješćima, napadači su vrijeđali i fizički napali kršćanske žene, rušili križeve i nadgrobne spomenike, dok je mladić koji ih je pokušao zaštititi izboden. Organizacije za ljudska prava slučaj su okarakterizirale kao vjerski motiviran zločin iz mržnje.

U Indiji su se deseci tisuća kršćana okupili na prosvjedima protiv novog Zakona o slobodi vjeroispovijesti u saveznoj državi Chhattisgarh. Prosvjednici tvrde da zakon ograničava pravo na slobodno prakticiranje vjere te omogućuje diskriminaciju i progon manjinskih zajednica. Posebno ih zabrinjavaju stroge kazne za obraćenja te mogućnost zlouporabe nejasno definiranih zakonskih odredbi.

Ovi događaji ponovno su otvorili pitanje sigurnosti i položaja kršćanskih zajednica u pojedinim dijelovima svijeta, gdje se vjernici sve češće suočavaju s nasiljem, diskriminacijom i pritiscima zbog svoje vjere.

Pročitaj članak