U tijeku je devetnica Velikoj Gospi na Gospinom trgu ispred katedrale u Mostaru. Program: U 19:30 sati - krunica i prigoda za ispovijed, misa u 20 sati.

FOTO Vjera, tradicija i ljubav prema Gospi okupili brojne vjernike u Gorancima


Blagdan Uznesenja Blažene Djevice Marije – Velika Gospa, nebeska zaštitnica župe Goranci, svečano je proslavljen ispred župne crkve Pod jelom. Brojni vjernici i hodočasnici iz zemlje i inozemstva okupili su se u molitvi, pjesmi i zajedništvu.

Proslava je započela procesijom s obnovljenim Gospinim kipom, koji su kroz Gorančke putove nosili čuvari Gorančke tradicije, dok je litanije predvodio don Marin Krešić.

Svečano misno slavlje predvodio je don Marko Šutalo, župnik sv. Ilije u Kruševu, u koncelebraciji s brojnim svećenicima. U nadahnutoj propovijedi govorio je o Mariji, ali i o majkama – njihovoj vjeri, žrtvi, ljubavi i spremnosti da svoj život i svoju djecu predaju u Božje ruke.

Posebno je odjeknula priča o majci koja je molila: „Gospe, ja tebi dajem, ti meni čuvaj.“ Nakon njezine smrti sin je pronašao njezinu staru, izlizanu krunicu. Trideset pet godina poslije upravo ga je taj prizor potaknuo da i sam počne moliti krunicu. Priča je to o vjeri koja se prenosi tiho, s koljena na koljeno, i ostavlja dubok trag u srcu.

Velika Gospa u Gorancima i ove je godine bila susret vjere, obitelji, tradicije i rodnoga kraja. Pred Gospom su se okupili domaći vjernici, raseljeni Gorančani i brojni hodočasnici.

Nakon svete mise nastavljeno je druženje, a u dvorani župne kuće održana je i 18. tradicionalna izložba umjetnika amatera.

Vjera koja se prima od roditelja, čuva u srcu i prenosi novim generacijama – upravo je ono što Veliku Gospu u Gorancima čini posebnim danom.

>> Tisuće vjernika: Ovako je Velika Gospa proslavljena u Gorancima

📸 Pogledajte veliku fotogaleriju autora Darke Glibića i zabilježite trenutke ovogodišnje proslave Velike Gospe u Gorancima.

 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
Podijeli na:

Ideš svake nedjelje na misu, a i dalje nosiš mržnju u srcu?

Koliko nas svake nedjelje odlazi na svetu misu? Stanemo pred oltar, pomolimo se, poslušamo Božju riječ i nakon mise krenemo svojim kućama. No, postavlja se jedno jednostavno, ali teško pitanje: vraćamo li se kući doista drugačiji ili odlazimo s mise isti kakvi smo i došli?  

Sa svojim zamjerkama. S ljutnjom. S neoproštenim riječima. S ljudima kojima se ne želimo javiti. S braćom i sestrama s kojima ne razgovaramo zbog komada zemlje, novca ili nekog davnog nesporazuma.  

Jedan duhovnik, svećenik Cujzek, rekao je misao koja snažno potiče na razmišljanje: ako se sa svete mise, bilo nedjeljne ili one tijekom tjedna, vraćamo isti kakvi smo došli, onda nismo ništa naučili.  

Jer sveta misa nije samo trenutak koji ćemo „odraditi“. Ona bi trebala mijenjati naše srce.  

Možemo li doći pred oltar, moliti se Bogu, a istovremeno u srcu nositi mržnju, netrpeljivost i neopraštanje prema bližnjemu? Možemo li govoriti da smo vjernici, a godinama biti u svađi s vlastitom obitelji?  

Koliko je obitelji koje ne razgovaraju zbog imovine? Koliko je braće koja su postala stranci zbog komada zemlje? Koliko djece ne mari za svoje roditelje, a koliko roditelja nosi bol zbog vlastite djece? Koliko ljudi svakodnevno pokušava promijeniti druge, a pritom ne žele pogledati sebe?  

Isus nas upravo na to upozorava:  

„Kako vidiš trun u oku brata svoga, a brvno u oku svome ne opažaš?“  

Lako je suditi. 

Lako je osuditi. 

Lako je zamjerati. 

Lako je reći: „On je kriv.“  

Ali puno je teže zastati pred ogledalom i upitati se: A gdje sam ja pogriješio?  

Evanđelje nas uči oprostu. Na pitanje koliko puta treba oprostiti bratu, Isus ne postavlja granicu koju možemo lako izbrojiti. Poruka je jasna – opraštati trebamo uvijek. 

A možda je najteže upravo onda kada mislimo da imamo pravo biti ljuti.  

Isus je na križu rekao:  

„Oče, oprosti im, jer ne znaju što čine.“  

On je oprostio.  

A mi?  

Mi često ne možemo oprostiti jednu riječ. Jednu uvredu. Jednu nepravdu. Jedan postupak koji nas je povrijedio prije deset, dvadeset ili trideset godina.  

Kažemo: „Moja je bol prevelika.“  

Ali može li naša bol biti veća od Kristove boli na križu?  

Ne može.  

Pa zašto onda svoje boli, svoje patnje i svoje povrijeđenosti toliko često stavljamo ispred svega?  

Oprost ne znači reći da ono što nam je netko učinio nije bilo pogrešno. Oprost ne znači opravdavati grijeh. Oprost znači odlučiti da nećemo dopustiti da nas tuđa pogreška cijeli život zarobljava.  

Oprost je čin slobodne volje. Ali još više od toga – oprost je čin oslobađanja.  

Kada oprostimo, ne skidamo samo teret s drugoga. Skidamo ga i sa sebe.  

Jer često mislimo da opraštanjem činimo uslugu onome koji nas je povrijedio. A zapravo oslobađamo vlastito srce od gorčine, ljutnje i mržnje.  

Zato je važno razumjeti razliku između grijeha i čovjeka. 

Grijeh treba osuditi, ali čovjeku treba oprostiti.  

Ne moramo odobravati nečije postupke. Ne moramo zaboraviti ono što se dogodilo. Ne moramo ponovno uspostaviti odnos koji je bio štetan. Ali možemo odlučiti da mržnja više neće imati mjesto u našem srcu.  

Jer što nam vrijedi svaka nedjeljna misa ako iz crkve izađemo s istom mržnjom s kojom smo ušli?  

Što nam vrijede molitve ako nakon njih nastavimo širiti osude?  

Što nam vrijedi govoriti o Bogu ako ne možemo oprostiti čovjeku?  

Vjera nije samo ono što izgovaramo usnama. Vjera je ono što nosimo u srcu i ono što činimo prema drugima. 

 Zato danas, prije nego što osudimo nekoga, pogledajmo sebe.  

Prije nego što izgovorimo tešku riječ, zastanimo.  

Prije nego što kažemo „nikada mu neću oprostiti“, sjetimo se Krista na križu.  

Možda postoji netko kome trebamo reći: „Oprosti mi.“  

A možda postoji netko kome trebamo reći: „Opraštam ti.“ 

Ne zato što je sve bilo u redu.  

Nego zato što želimo biti slobodni.  

Jer kako kaže poruka koja se pripisuje svetoj Majci Tereziji:  

„Ljubite bližnjega svoga i spasit ćete svijet.“  

Možda se svijet ne može promijeniti preko noći.  

Ali možemo promijeniti svoje srce.  

A možda upravo od toga sve počinje.

Podijeli na:

BiH dobila Padel savez: Novi korak u razvoju sve popularnijeg sporta

Bosna i Hercegovina dobila je Padel savez Bosne i Hercegovine (PS BiH), krovnu organizaciju koja će okupljati i povezivati padel klubove, igrače i sportske radnike iz cijele zemlje.

Na osnivačkoj skupštini održanoj u Sarajevu, predsjednik Padel saveza Federacije BiH Aldin Šetkić i predstavnik Padel saveza Republike Srpske Bojan Božić postigli su dogovor o osnivanju Padel saveza Bosne i Hercegovine. Time je napravljen važan korak prema jedinstvenoj i sustavnoj organizaciji padela na državnoj razini.

Mladen Dodig prvi predsjednik Saveza

Osnivanjem PS BiH stvoren je temelj za daljnji razvoj ovog sporta u Bosni i Hercegovini, njegovo institucionalno povezivanje te stvaranje kvalitetnog sustava natjecanja, rada s mladima i razvoja reprezentativnih selekcija.

Organi Padel saveza BiH su Skupština, Upravni odbor i predsjednik Saveza.

U Upravni odbor Padel saveza BiH izabrani su Aldin Šetkić, Ado Mujan, Alem Tabaković, Mladen Dodig, Željko Dodig, Bojan Božić, Miloš Avramović, Igor Vrhovac i Mladen Radulović.

Za prvog predsjednika Padel saveza Bosne i Hercegovine izabran je Mladen Dodig, dok su za potpredsjednike izabrani Aldin Šetkić i Bojan Božić.

Cilj je razvoj padela u cijeloj BiH

Osnovni cilj novog Saveza je stvaranje kvalitetnog i održivog sustava razvoja padela na području cijele Bosne i Hercegovine.

PS BiH će posebno raditi na razvoju i popularizaciji padela, povezivanju klubova i igrača iz Federacije BiH i Republike Srpske te organizaciji državnih prvenstava, turnira i ligaških natjecanja.

Jedan od važnih zadataka bit će i uspostavljanje jedinstvenog sustava natjecanja i rangiranja igrača, kao i formiranje i razvoj reprezentativnih selekcija Bosne i Hercegovine.

Posebna pozornost bit će posvećena djeci i mladim igračima, kroz stvaranje kvalitetnih programa za njihov sportski razvoj. Savez planira raditi i na edukaciji te licenciranju trenera, sudaca i drugih stručnih kadrova.

Važan dio djelovanja bit će i razvoj padel infrastrukture te stvaranje standarda za rad klubova i terena.

Padel sve popularniji u BiH

Osnivanje državnog saveza dolazi u trenutku kada padel u Bosni i Hercegovini bilježi sve veći interes. Broj igrača, klubova i terena raste, a osnivanjem krovne organizacije sport dobiva mogućnost daljnjeg organiziranog i sustavnog razvoja.

Savez će također raditi na promociji sporta i zdravog načina života, suradnji s domaćim sportskim institucijama, klubovima i drugim savezima te ostvarivanju suradnje s međunarodnim padel organizacijama i savezima.

Jedan od dugoročnih ciljeva je i predstavljanje Bosne i Hercegovine na međunarodnim natjecanjima, kao i organizacija međunarodnih turnira i sportskih događaja u našoj zemlji.

Osnivanje Padel saveza Bosne i Hercegovine tako predstavlja važan iskorak za ovaj sport, a ujedno otvara prostor za stvaranje jedinstvenog sustava natjecanja, razvoj mladih igrača i formiranje reprezentacije koja će Bosnu i Hercegovinu predstavljati na međunarodnoj sceni.

Podijeli na:

Tisuće vjernika: Ovako je Velika Gospa proslavljena u Gorancima

Blagdan Uznesenja Blažene Djevice Marije – Velika Gospa, nebeska zaštitnica župe Goranci, svečano je proslavljen ispred župne crkve Pod jelom. Veliki broj vjernika i hodočasnika iz zemlje i inozemstva okupio se kako bi u molitvi, pjesmi i zajedništvu proslavio jedan od najvažnijih marijanskih blagdana.  

Svečanost je započela procesijom s obnovljenim kipom Blažene Djevice Marije. Kip su kroz Gorančke putove nosili čuvari Gorančke tradicije, dok je litanije predvodio don Marin Krešić.  

Procesija je bila snažan izraz vjere i zahvalnosti Gorančana prema Gospi koja kroz generacije zauzima posebno mjesto u životu ove župe. Uz molitvu i pjesmu, brojni su vjernici hodili za Gospinim kipom, svjedočeći privrženost tradiciji i vjeri svojih predaka.  

Svečano misno slavlje predvodio je don Marko Šutalo, župnik sv. Ilije u Kruševu, u suslavlju s don Perom Miličevićem, don Tomislavom Ljubanom, župnikom na Rudniku, don Davorom Berezovskim, župnikom Ploča-Tepčići, župnikom Cima i Ilića, don Marinom Krešićem, župnikom u Aladinićima, fra Ivanom Ivandom, župnikom, te brojnim vjernicima okupljenima pred župnom crkvom. 

U središtu liturgijskog slavlja bila je poruka evanđelja o Marijinu pohodu rođakinji Elizabeti. Don Marko u svojoj je nadahnutoj propovijedi posebno govorio o majkama, njihovoj vjeri, žrtvi i ljubavi, stavljajući ih pred vjernike kao primjer po uzoru na Blaženu Djevicu Mariju. 

Podsjetio je kako je Marija, nakon što je saznala da će postati Majkom Spasitelja, ustala i pohitila u gorje k Elizabeti. Put koji je prevalila bio je dug, prema predaji oko 160 kilometara, ali Marija nije razmišljala o vlastitom naporu. Išla je pomoći, biti uz svoju rođakinju i podijeliti s njom radost velikog Božjeg djela.  

Upravo u tome don Marko je pronašao snažnu poruku i za današnje majke – majku koja ne pita koliko će morati dati, nego daje sebe, svoje vrijeme, ljubav i molitvu.  Evanđeoske riječi „Velika mi djela učini Svesilni: uzvisi neznatne“ snažno su odjeknule među okupljenim vjernicima. Marijin „Veliča“ podsjetio je da prava veličina čovjeka ne proizlazi iz položaja, bogatstva ili moći, nego iz poniznosti i spremnosti da svoj život stavi u Božje ruke. 

Don Marko tijekom propovijedi ispričao je i dirljivu priču o jednoj majci koja je sve što je imala i sve što je voljela predavala Gospi.  

„Gospe, ja tebi dajem, ti meni čuvaj“, bile su njezine riječi kojima je, kako je kazao, svoju djecu, obitelj i život predavala u Gospine ruke.  

Nakon njezine smrti sin je pronašao njezinu staru, izlizanu krunicu. Bila je to krunica koju je njegova majka svakodnevno molila. Prošlo je 35 godina, a upravo ga je taj prizor potaknuo da i sam počne moliti krunicu.  

Priča je to koja govori o snazi majčine vjere i molitve – molitve koja možda ne daje plod odmah, ali ostavlja trag duboko u srcu i može progovoriti čak i desetljećima poslije.  

Don Marko svoju je propovijed završio molitvom svetog pape Ivana Pavla II., čime je vjernike još jednom usmjerio prema Mariji kao Majci koja vodi prema Kristu.  

Velika Gospa tako je u Gorancima ponovno bila susret obitelji, vjere, tradicije i molitve. Pred Gospinim kipom okupili su se oni koji žive u Gorancima, oni koji su raseljeni diljem svijeta, kao i brojni hodočasnici koji se svake godine vraćaju svojoj nebeskoj Majci.  

Nakon svete mise vjernici su se zadržali u zajedničkom druženju, a u dvorani župne kuće održana je i 18. tradicionalna izložba umjetnika amatera.  

Velika Gospa u Gorancima još je jednom pokazala koliko su snažne veze između vjere, obitelji, tradicije i rodnoga kraja. U molitvi pred Gospom susrele su se generacije – oni koji su vjeru primili od svojih majki i očeva, ali i oni koji će je tek prenijeti svojoj djeci.  

Jer upravo tako, poput one izlizane majčine krunice iz propovijedi, vjera ostaje. Prenosi se tiho, iz generacije u generaciju, često bez velikih riječi – ali s velikim tragom u srcu.

Uskoro velika fotogalerija!

Podijeli na:

Vatra nije poštedjela ni svetište, župnik morao biti evakuiran

foto Dubrovačka biskupija

Veliki požar koji je jučer zahvatio područje Pelješca ostavio je iza sebe teške posljedice. Vatra, nošena snažnim vjetrom, približila se naseljima i ugrozila ljude, domove i sakralne objekte, a među njima je u potpunosti izgorjela i crkva sv. Petra na seoskom groblju u Potomju. Dok vatrogasci ulažu nadljudske napore kako bi stavili požar pod nadzor, stanovnici i vjernici s nevjericom gledaju prizore uništenja.

Župnik župe Velike Gospe u Kuni Pelješkoj i dekan Pelješkog dekanata don Ante Tonći Prizmić, rano jutros evakuiran je iz samostana Gospe Delorite u Kuni gdje je smješten, te nam je o situaciji u župi kazao:  

„U šest sati su me zvali vatrogasci da budem spreman za evakuaciju. Uzeo sam Presveto iz crkve, matice iz ureda i ono najosnovnije, spremio u auto i bio spreman za evakuaciju. U tijeku jutra vjetar se okrenuo i samostan više nije bio ugrožen. No, vjetar je krenuo prema naseljima Potomje i Dingač koji su također u sastavu župe Kuna Pelješka. Požar je, nažalost, progutao u potpunosti crkvu sv. Petra na seoskom groblju u Potomju.“  

Vatrogasci na terenu daju sve od sebe kako bi ograničili požar i sačuvali ljude i imovinu, piše Dubrovačka biskupija.

Podijeli na:

Tri potresa tijekom noći pogodila BiH

Tri potresa pogodila su Bosnu i Hercegovinu tijekom noći, a sva tri zabilježena su na području u blizini Sarajeva. Podrhtavanja tla osjetila su se i u glavnom gradu BiH, o čemu svjedoče brojni komentari građana na stranici Europsko-mediteranskog seizmološkog centra (EMSC). 

Prvi potres zabilježen je u 00:45 sati. Prema podacima EMSC-a, imao je magnitudu 3,6 prema Richteru, a epicentar je bio u blizini Foče, oko 32 kilometra od Sarajeva.  

Samo 15 minuta kasnije, u 1:00 sat, uslijedilo je novo podrhtavanje tla. Epicentar drugog potresa nalazio se u blizini Goražda, odnosno oko 30 kilometara od Sarajeva. Ovaj potres bio je nešto slabiji, magnitude 3,1 prema Richteru, piše Klix.

Treće podrhtavanje zabilježeno je oko 3:00 sata iza ponoći. Prema podacima EMSC-a, njegova magnituda iznosila je 3,3 prema Richteru, dok se epicentar nalazio u području Sokoca, također oko 30 kilometara od Sarajeva. 

Sva tri potresa bila su dovoljno jaka da ih osjete stanovnici šireg područja Sarajeva. Na stranici EMSC-a tijekom noći i jutra pojavili su se brojni komentari građana koji su navodili da su osjetili podrhtavanje tla.  

Za sada nema informacija o materijalnoj šteti ili ozlijeđenim osobama.  

Niz potresa tijekom samo nekoliko sati ponovno je podsjetio stanovnike Bosne i Hercegovine da se seizmička aktivnost na ovom području može pojaviti iznenada, često u obliku više uzastopnih podrhtavanja.

Podijeli na:

Velika Gospa u Gorancima: Danas se svečano slavi nebeska zaštitnica župe

Danas, 15. kolovoza, vjernici diljem Bosne i Hercegovine svečano proslavljaju svetkovinu Uznesenja Blažene Djevice Marije – Veliku Gospu, jedan od najvećih marijanskih blagdana u katoličkoj tradiciji. 

Posebno svečano danas je u Gorancima, gdje se slavi nebeska zaštitnica župe Uznesenja Blažene Djevice Marije. Za ovaj veliki dan župljani su se pripremali kroz trodnevnicu, okupljajući se u molitvi i slavlju svetih misa te pripravljajući svoja srca za svetkovinu posvećenu Blaženoj Djevici Mariji.  Svečano misno slavlje održat će se danas u 11 sati, a predvodit će ga don Marko Šutalo, župnik župe sv. Ilije u Kruševu.  

Velika Gospa u Gorancima tradicionalno je jedan od najvažnijih dana u životu ove župe. Uz vjernike iz Goranca, na svetkovinu se okupljaju i brojni hodočasnici, članovi obitelji i prijatelji župe koji se upravo na ovaj dan vraćaju svome kraju, svojim korijenima i zajedništvu.  Velika Gospa – Gospojina – za Gorance nije samo blagdan, nego dan vjere, obitelji, zajedništva i tradicije.  

U četiri nad/biskupije u Bosni i Hercegovini nalazi se ukupno 71 župa i svetište posvećeno Blaženoj Djevici Mariji, koja se na osobit način časti upravo na svetkovinu Uznesenja Blažene Djevice Marije. Svoj patron na Veliku Gospu proslavlja 27 župa.  

Brojna marijanska svetišta i župe diljem BiH i ove su godine svoje vjernike pripremale devetnicama, trodnevnicama, misama uočnicama, procesijama i drugim pobožnostima.  

Na Širokom Brijegu završila je tradicionalna devetnica Velikoj Gospi u franjevačkom samostanu i župi Uznesenja BDM. Misu uočnicu 14. kolovoza predvodio je fra Ante Vučković iz Splita, dok je središnje misno slavlje na samu svetkovinu nakon procesije predvodio provincijal Hercegovačke franjevačke provincije fra Jozo Grbeš.  

U drevnom marijanskom svetištu u Olovu proslava je započela procesijom sa slikom Gospe Olovske i misom uočnicom, dok je središnje misno slavlje na Veliku Gospu predvodio vojni biskup u BiH mons. Miro Relota.  Svečano je i u Stupu, gdje je središnju misu s procesijom predvodio vrhbosanski nadbiskup metropolit mons. Tomo Vukšić.  

U drevnom svetištu Komušina vjernici su se okupili na misama i tradicionalnoj procesiji s Gospinom slikom prema Kondžilu. Središnje misno slavlje predvodio je mons. Pero Sudar, pomoćni biskup vrhbosanski u miru.  

U Biskupijskom svetištu „Marija Zvijezda“ u Trapistima svetkovina se proslavlja misnim slavljima, a nakon završne mise uočnice uslijedila je procesija sa svijećama do Gospine špilje.  

Svojom nebeskom zaštitnicom danas se ponose i župljani Prisoja, koji su se za Veliku Gospu pripremali trodnevnicom, dok je središnje misno slavlje predvodio mons. Francis Assisi Chullikatt, apostolski nuncij u BiH i Crnoj Gori.  

U Osovi kraj Žepča vjernici su se za proslavu patrona pripremali tradicionalnim misama zornicama, a svetkovina je zaključena misom uočnicom i središnjim misnim slavljem.  

Velika Gospa svečano je proslavljena i u Rami-Šćitu, gdje su se župljani za svoj patron pripremali trodnevnicom, uz mise i mogućnost svete ispovijedi.  

Svi ovi događaji svjedoče koliko je marijanska pobožnost duboko ukorijenjena u životu katoličkog naroda u Bosni i Hercegovini. Od drevnih svetišta do malih seoskih župa, Velika Gospa svake godine okuplja vjernike oko istog središta – Blažene Djevice Marije i njezina Sina Isusa Krista.  U Gorancima se danas ta vjera i tradicija posebno snažno žive.  

Nakon dana priprave, molitve i zajedništva, župa danas slavi svoju Gospojinu – dan kada se Goranci okupljaju oko svoje nebeske zaštitnice, zahvaljujući za primljene milosti i moleći njezin zagovor za svoje obitelji, svoje selo i sve one koji su kroz generacije ostali povezani s ovim krajem.  

Sretan blagdan Velike Gospe i Gospojine svim župljanima Goranca, hodočasnicima, mještanima i svima koji danas svoju vjeru i nadu povjeravaju zagovoru Blažene Djevice Marije!

Podijeli na:

Kolone vjernika kreću prema svetištima: BIHAMK upozorio sve vozače na veliku opasnost

foto Cropix

Uoči svetkovine Velike Gospe, koja se slavi 15. kolovoza, brojni vjernici iz Mostara, ali i drugih dijelova Bosne i Hercegovine, u petak navečer krenuli su prema marijanskim svetištima. Mnogi od njih na hodočašće su se uputili pješice, tijekom noći, kako bi izbjegli velike vrućine i prometne gužve te u jutarnjim satima stigli na svete mise.

Međugorje je i ove godine jedno od glavnih odredišta hodočasnika, ali se vjernici zapućuju i prema drugim marijanskim svetištima diljem BiH. Velika Gospa posebno se svečano obilježava u brojnim župama i svetištima, a prema dostupnim podacima, svetkovina se slavi u čak 71 marijanskoj župi i svetištu u Bosni i Hercegovini.

Za mnoge vjernike hodočašće nije samo put prema određenom mjestu. Ono je vrijeme molitve, zavjeta, zahvalnosti i traženja duhovne snage. Zato se tijekom noći mogu vidjeti skupine hodočasnika kako pješice prolaze cestama prema Međugorju, Širokom Brijegu, Rami, Olovu i drugim svetištima.  

BIHAMK pozvao vozače na oprez  

Zbog povećanog broja pješaka na prometnicama, BIHAMK je izdao upozorenje vozačima.  Poseban oprez potreban je na pravcima prema Međugorju, Olovu, Komušini-Kondžilu, Rami (Šćitu), Osovi i Širokom Brijegu, gdje se očekuje veći broj hodočasnika.

Iz BIHAMK-a apeliraju na sve sudionike u prometu da brzinu prilagode uvjetima na cesti, povećaju pozornost i budu posebno oprezni prilikom susreta s pješacima i organiziranim skupinama hodočasnika.  

Vozačima se preporučuje dodatno strpljenje i razumijevanje, osobito tijekom noći i ranih jutarnjih sati, kada je vidljivost smanjena, a broj hodočasnika na prometnicama povećan.  

Hodočašće u noći za Veliku Gospu  

Brojni vjernici upravo noću biraju put prema svetištima kako bi izbjegli visoke dnevne temperature. Takav način hodočašća, međutim, zahtijeva dodatnu pažnju i od samih hodočasnika.  

Vidljiva odjeća, reflektirajući elementi, kretanje uz rub ceste i oprez pri prelasku prometnica mogu biti od velike važnosti za sigurnost svih sudionika u prometu.  

Velika Gospa tradicionalno okuplja veliki broj vjernika u marijanskim svetištima. U BiH se svetkovina posebno slavi u Međugorju, Širokom Brijegu, Posušju, Rami, Olovu, Komušini i drugim mjestima.

Dok se vjernici u molitvi približavaju svojim odredištima, iznimno je važno da njihov put protekne sigurno. Zato je poruka pred ovogodišnju Veliku Gospu jednostavna – vozači, usporite i budite oprezni, a hodočasnici, čuvajte sebe i jedni druge.  

Najvažnije je da se nakon dugog puta svi zajedno sigurno vrate svojim domovima.

Podijeli na:

SLUČAJ KOJI JE ZAPALIO JAVNOST DOBIVA NOVI ZAOKRET: Babićevi odvjetnici tvrde da javnost nije vidjela cijelu snimku

Odvjetnici neuropsihijatra prof. dr. sc. Dragana Babića, Josip Bokšić i Draženka Jurišić, uputili su opširno očitovanje povodom ranije objavljenog teksta i videosnimki incidenta koji se dogodio na plaži u Makarskoj. Očitovanje je uslijedilo nakon zahtjeva za uklanjanje teksta, audio i videosnimki, a prenosi ga Depo Portal.  

Babićevi punomoćnici u očitovanju potvrđuju da je Općinski sud u Makarskoj, Stalna služba u Imotskom, prof. dr. Draganu Babiću izrekao novčanu kaznu zbog remećenja javnog reda i mira. Međutim, naglašavaju kako odluka, prema njihovim navodima, još nije pravomoćna te da nije istekao rok za izjavljivanje pravnog lijeka.  

Zbog toga, ističu odvjetnici, odluku ne treba tretirati kao konačno utvrđenu odgovornost. 

Poseban dio očitovanja odnosi se na videosnimku incidenta. Babićevi odvjetnici tvrde kako je snimka bila selektivno montirana te da nisu prikazani svi događaji koji su prethodili ponašanju njihova klijenta.  

Kako navode, bračni par Sabljaković prilikom pripreme videosnimke za objavu nije uvrstio dio razgovora u kojem se gospođa Dinka S. obraća doktoru Babiću riječima:  

„Šta imaš, Dragane, pištolj i nož?“  

Odvjetnici tvrde da je tu rečenicu Dinka S. nekoliko puta ponovila „provokativno i cinično“, povišenim tonom, navodno s namjerom da uznemiri ostale prisutne na plaži. Prema njihovu tumačenju, upravo taj dio snimke važan je za razumijevanje konteksta cijelog događaja.  

U očitovanju se navodi i da je nakon toga Babiću upućeno:  

„Hajde razguli odavde, matora drtino, bolje ti je gaće te usrane da opereš… Jebali su tebe.“  

Babićevi punomoćnici tvrde i da je policijski službenik upozorio Dinku S. da prestane s provociranjem, ali da je ona, prema njihovim navodima, nastavila sa snimanjem i praćenjem doktora Babića i policijskih službenika. 

Odvjetnici se osvrću i na ranije navode svjedokinje prema kojima je Babić navodno nasrnuo na policijske službenike, vrijeđao ih te pokušao doći do službenog pištolja jednog od policajaca.  

Takve tvrdnje u očitovanju odbacuju te navode kako se na videosnimci iz policijske postaje jasno vidi da je Babić imao ruke iza leđa.  

Posebno problematiziraju i način na koji je ranije objavljen videozapis, smatrajući da je izostavljanjem dijelova snimke javnosti uskraćen puni kontekst događaja. 

„Objavom predmetnog teksta i selektivno odabranog audio-video zapisa, bez prikazivanja cjelokupnog konteksta događaja i prethodnog ponašanja sudionika, svjesno i namjerno ste uznemirili pučanstvo“, navode Babićevi odvjetnici, tvrdeći da je objava potaknula negativne reakcije prema njihovom klijentu i njegovoj obitelji.  

U očitovanju se također navodi da su se nakon objave putem društvenih mreža proširile različite reakcije, uključujući, kako tvrde odvjetnici, poruke i telefonske pozive upućene Babiću.  

Na kraju ističu da su već poduzeli, odnosno da poduzimaju, određene pravne radnje pred nadležnim tijelima u Bosni i Hercegovini i Republici Hrvatskoj radi zaštite časti, ugleda, dostojanstva i drugih osobnih prava prof. dr. Dragana Babića i njegove obitelji.  

Cijeli slučaj tako dobiva novu dimenziju. Dok je ranije javnosti predstavljen prvenstveno kroz snimke i navode o ponašanju sudionika na plaži, Babićevi odvjetnici sada tvrde da objavljeni materijal ne prikazuje cijeli događaj te da su izostavljeni dijelovi koji, prema njihovu mišljenju, bitno mijenjaju kontekst incidenta.  

Važno je naglasiti da se radi o tvrdnjama iz očitovanja Babićevih odvjetnika te da će konačnu pravnu ocjenu odgovornosti dati nadležna tijela.  

Očitovanje su potpisali odvjetnik Josip Bokšić i odvjetnica Draženka Jurišić, kao punomoćnici prof. dr. sc. Dragana Babića.

Podijeli na:

Preminuo fra Ante Leko, svećenik koji je gotovo šest desetljeća služio vjernicima



U Franjevačkoj rezidenciji u Posušju u petak, 14. kolovoza, preminuo je fra Ante Leko, objavila je Župa Posušje. Imao je 82 godine, iza sebe 64 godine redovništva i 58 godina svećeništva.  

Fra Ante rođen je i svoj je životni put posvetio franjevačkom pozivu i služenju Crkvi. Studij filozofije i teologije pohađao je u Visokom, Sarajevu i Fribourgu, a za svećenika je zaređen 18. svibnja 1969. godine u Sarajevu. Sveti red podijelio mu je nadbiskup Smiljan Franjo Čekada.  

Nakon završetka studija fra Ante je započeo svoje pastoralno djelovanje u više hercegovačkih župa. Od 1971. do 1977. godine bio je duhovni pomoćnik u Mostaru, nakon čega odlazi u župu Ploče-Tepčići. Ondje je najprije služio kao duhovni pomoćnik, a od 1978. do 1988. godine obnašao je službu župnika.  

U godinama njegova služenja u Pločama-Tepčićima uređivan je župni stan, a posebno je značajna bila izgradnja filijalne crkve u Dobrom Selu.  

Godine 1988. fra Ante odlazi na Čerin, gdje je do 1991. godine bio župni vikar, a potom je sve do 2000. godine služio kao župnik. I to razdoblje njegova djelovanja ostalo je zapisano u životu župe. Uređen je spomenik poginulima i nestalima u Čerinu, a izgrađena je i crkva u Donjoj Blatnici.  

U Posušje je stigao 2000. godine. Kao župni vikar ondje je ostao sve do svoje smrti, gotovo četvrt stoljeća vjerno i predano služeći posuškim vjernicima.  

Iz Župe Posušje istaknuli su kako je fra Ante tijekom gotovo šest desetljeća svećeničkog života bio posvećen župnom pastoralu i katehetskom radu. I u poznijim godinama ostao je na raspolaganju vjernicima, osobito u služenju sakramenta pomirenja.  

Njegov život bio je obilježen tihim i ustrajnim služenjem – od oltara i ispovjedaonice do svakodnevnih susreta s ljudima koji su u njemu pronalazili svećenika spremnog saslušati, savjetovati i pružiti duhovnu riječ.  

Odlaskom fra Ante Leke hercegovačka franjevačka zajednica, kao i brojni vjernici kojima je tijekom desetljeća služio, opraštaju se od svećenika čiji je život bio neraskidivo vezan uz pastoral, vjeru i služenje čovjeku.  
Tijelo pokojnog fra Ante bit će izloženo u crkvi u Posušju u nedjelju, 16. kolovoza, od 14 sati. Misa zadušnica bit će služena u 15 sati, nakon čega će sprovodni obredi i ukop biti održani na groblju Martića Križ u Posušju.  

Neka mu Gospodin podari vječni mir, a obitelji, subraći franjevcima i svim vjernicima koji su ga poznavali udijeli utjehu i snagu u danima oproštaja.  

Počivao u miru Božjem.
Podijeli na:

KRAJ BESPLATNOG IPTV-A U BiH? Na meti operateri, prodavači i svi koji im pomažu

foto Pexels

Asocijacija kablovskih operatera i distributera mrežnih usluga BiH (AKOP BiH) i Asocijacija za zaštitu audiovizualnih djela u Bosni i Hercegovini (APAWBiH) potpisale su Protokol o suradnji kojim žele dodatno pojačati borbu protiv ilegalne distribucije audiovizualnog sadržaja, posebno putem IPTV servisa.  

Suradnja će biti usmjerena na zaštitu autorskih i srodnih prava te suzbijanje ilegalnih i nesigurnih načina distribucije audiovizualnih medijskih usluga u BiH.  

Na meti cijeli lanac ilegalnog IPTV-a  

Poseban fokus bit će stavljen na pravno djelovanje protiv ilegalnih IPTV operatera koji na crnom tržištu omogućuju pristup televizijskim i drugim audiovizualnim sadržajima bez odgovarajućih prava i licenci.  

Aktivnosti neće biti usmjerene samo na same operatere. Najavljeno je djelovanje i protiv osoba i subjekata koji sudjeluju u oglašavanju takvih usluga, prodaji pretplata i tehničke opreme, kao i administratora sustava te osoba koje pružaju tehničku podršku.  

Iz dviju asocijacija upozoravaju kako rast ilegalnih IPTV usluga u BiH nanosi značajnu gospodarsku štetu nositeljima autorskih i srodnih prava, ali i legalnom tržištu distribucije audiovizualnog sadržaja.  

Upozorenje i korisnicima  

Problem, kako navode, nije samo financijske i pravne prirode. Ilegalni IPTV servisi mogu predstavljati i sigurnosni rizik za korisnike.  

Među potencijalnim opasnostima ističu se zlouporaba osobnih i financijskih podataka te izloženost zlonamjernom softveru. Zbog toga se građane želi dodatno upozoriti na moguće posljedice korištenja takvih usluga.  

Protokolom je predviđena razmjena iskustava, mišljenja i informacija važnih za borbu protiv piratstva, praćenje tržišta ilegalne distribucije te prijavljivanje osoba i subjekata uključenih u takve aktivnosti nadležnim institucijama.  

Moguće blokiranje ilegalnih sustava  

Dvije asocijacije planiraju zajednički raditi i na pronalaženju učinkovitijih tehničkih i pravnih rješenja, uključujući mogućnost blokiranja pristupa ilegalnim sustavima i njihovim oglasima.  

„Želimo dodatno ojačati suradnju i koordinirano djelovanje prema nadležnim institucijama kako bismo pridonijeli učinkovitijoj borbi protiv audiovizualnog piratstva. Jednako važnim smatramo i podizanje svijesti javnosti o protupravnosti i opasnostima korištenja ilegalnih IPTV usluga“, poručili su iz AKOP-a BiH. 

Suradnja će obuhvatiti i inicijative za unapređenje zakonodavnog i regulatornog okvira zaštite autorskih i srodnih prava u audiovizualnom sektoru.  

Najavljena je i potpora kaznenopravnim i građanskopravnim postupcima protiv ilegalnih IPTV operatera i osoba koje im pomažu u njihovom djelovanju. 

Slijede radionice i edukacija građana  

Poseban dio aktivnosti bit će posvećen edukaciji stručne javnosti i informiranju građana o posljedicama audiovizualnog piratstva.  

Planirane su radionice, seminari i konferencije, kao i izrada edukativnih i informativnih materijala kojima bi se građanima trebalo približiti što korištenje ilegalnih IPTV usluga znači za nositelje prava, kreativnu i kulturnu industriju, ali i za njihovu vlastitu sigurnost. 

Potpisivanjem Protokola AKOP BiH i APAWBiH najavljuju koordiniraniji pristup problemu IPTV piratstva, uz kombinaciju pravnih postupaka, praćenja tržišta, tehničkih mjera i edukacije javnosti.

Podijeli na:

Katastrofalni požar kod Omiša: Ozlijeđeno 19, a 36 osoba zatražilo liječničku pomoć

foto Pixell

Veliki požar koji je u četvrtak navečer buknuo na području Lokve Rogoznice tijekom noći proširio se prema Omišu, ugrozio brojna naselja te zahvatio kuće, automobile i drugu imovinu. Vatrena stihija, potpomognuta snažnim vjetrom, širila se iznimnom brzinom i prouzročila jednu od najtežih požarnih noći u Dalmaciji ovog ljeta. 

U požaru je prema prvim informacijama ozlijeđeno 19 osoba, među kojima ima lakše i teže ozlijeđenih te osoba s opeklinama. Svima je pružena hitna medicinska pomoć.

Tijekom noći provedena je i velika evakuacija. Oko 200 ljudi moralo je napustiti svoje domove, a dio evakuiranih prevezen je s četiri autobusa u Split, gdje im je osiguran smještaj. Zbog povećanog broja evakuiranih otvoreni su prihvatni centri u Omišu, Dugom Ratu, Makarskoj i Splitu.

Na terenu gotovo 300 vatrogasaca  Razmjeri požara zahtijevali su mobilizaciju velikog broja vatrogasaca. Na požarištu je angažirano 286 vatrogasaca s 93 vatrogasna vozila, uz dodatne snage koje su tijekom jutra pristizale iz više hrvatskih županija.

Vatrogascima su u pomoć stigle i zračne snage. Na požarište su upućena četiri protupožarna zrakoplova Canadair CL-415, dok je u omiškoj luci u pripravnosti bio i desantno-jurišni brod Hrvatske ratne mornarice za eventualni prijevoz evakuiranih osoba.

Požar je tijekom noći zahvatio područje od Lokve Rogoznice prema Omišu, a dojave o opožarenim kućama stigle su iz više naselja, među kojima su Ivašnjak, Staro Selo, Pod Vajle, Nemira, Stanići i Medići. 

Jutro donijelo bolje vijesti, ali opasnost nije prošla  Na požarištima u Omišu i Lokvi Rogoznici u petak ujutro više nije bilo otvorene vatre, a vatrogasci su započeli s dogašivanjem i sanacijom terena. Ipak, nakon dramatične noći stanje se i dalje prati s velikim oprezom.

Glavni vatrogasni zapovjednik Slavko Tucaković opisao je noć kao iznimno tešku, istaknuvši da se požar zbog snažnog vjetra širio velikom brzinom.  

Materijalna šteta bit će poznata tek nakon što vatrogasci završe posao i kada se omogući detaljan pregled opožarenog područja. Već sada je jasno da su posljedice velike – izgorjele su kuće, automobili i druga imovina, dok su brojni stanovnici i turisti noć proveli u strahu, daleko od svojih domova.

Omiš i okolna mjesta sada čekaju potpuna procjena štete, dok vatrogasci nastavljaju s dogašivanjem i osiguranjem požarišta.

Podijeli na:

Sveti Maksimilijan Kolbe – svećenik koji je život položio za drugoga

foto Filckr.com

Dan prije blagdana Velike Gospe Crkva se spominje svetog Maksimilijana Marije Kolbea, poljskog franjevca konventualca, svećenika i mučenika koji je svoj život završio u nacističkom logoru Auschwitz, žrtvujući se za drugoga čovjeka. Njegov život i danas ostaju snažno svjedočanstvo vjere, ljubavi prema Blaženoj Djevici Mariji i spremnosti na žrtvu. 

Maksimilijan Kolbe rođen je 1894. godine u Poljskoj, a na krštenju je dobio ime Rajmund. Kada je imao samo 12 godina, doživio je snažnu viziju Blažene Djevice Marije. Taj događaj duboko je obilježio njegov život te je od tada pa sve do smrti posebno promicao pobožnost prema Mariji Bezgrešnoj.  

Samo godinu dana nakon toga, zajedno sa starijim bratom Franjom, pristupa Redu manje braće konventualaca. U novicijatu dobiva redovničko ime Maksimilijan, a 1911. godine polaže prve zavjete.  

Bio je iznimno nadaren. Sa samo 21 godinom stekao je doktorat iz filozofije na Papinskom sveučilištu Gregoriani u Rimu, a nekoliko godina kasnije, u dobi od 28 godina, i doktorat iz teologije.  Godine 1917. osnovao je Vojsku Bezgrešne, pokret kojemu je cilj bio promicanje štovanja Blažene Djevice Marije, obraćenje grešnika i širenje kršćanske vjere.  

Nakon svećeničkog ređenja Maksimilijan se potpuno posvećuje marijanskom apostolatu. Posebnu pozornost posvećuje tisku te pokreće mjesečnik, a u Poljskoj osniva i veliki samostanski kompleks u Niepokalanówu, koji će postati jedno od najvažnijih središta njegova djelovanja.  Njegov misionarski duh vodio ga je i izvan Europe.

Osnivao je samostane i djelovao u Japanu, gdje je pokrenuo i izdavanje katoličkog časopisa. Njegovo je djelovanje bilo obilježeno dubokim povjerenjem u Božju providnost i snažnom pobožnošću prema Bezgrešnoj.  Zbog narušenog zdravlja 1936. godine vraća se u Poljsku. Ubrzo potom zemlju okupira nacistička Njemačka.  

U svom samostanu Maksimilijan organizira pomoć potrebitima i pruža utočište progonjenima. Samostan postaje mjesto u kojemu se skriva i pomaže velikom broju ljudi, među kojima su bili i Židovi. Odbio je prihvatiti njemačko državljanstvo, iako je na njega imao pravo zbog svojega podrijetla.  

Zbog svojega djelovanja dolazi pod povećani nadzor nacističkih vlasti. Uhićen je, a nakon nekoliko mjeseci pušten na slobodu. Međutim, njegova sloboda nije dugo trajala.  U veljači 1941. godine samostan je zatvoren, a Maksimilijan ponovno uhićen. Nakon nekoliko mjeseci zatočeništva prebačen je u koncentracijski logor Auschwitz.  

Ni ondje nije prestao biti svećenik. Unatoč brutalnom nasilju, poniženjima i neljudskim uvjetima, nastavio je pomagati drugima, tješiti zatvorenike i svjedočiti svoju vjeru.  

A onda je došao trenutak koji će njegovo ime učiniti poznatim cijelome svijetu.  

Kada su nacisti odlučili kazniti zatvorenike i desetoricu odvesti u bunker gladi na sigurnu smrt, među izabranima se našao i zatvorenik koji je očajnički molio za svoj život jer je imao obitelj.  Maksimilijan je tada istupio iz skupine.  

Ponudio je svoj život umjesto njegova.  

Odveden je u bunker gladi zajedno s ostalim osuđenicima. Dani su prolazili bez hrane i vode. Zatvorenici su umirali jedan za drugim. Svjedoci su kasnije govorili da je Maksimilijan u tim strašnim trenucima molio, hrabrio druge i ostao neobično miran.  

Budući da je još bio živ nakon nekoliko tjedana, nacisti su mu 14. kolovoza 1941. godine ubrizgali smrtonosnu injekciju fenola.  

Tako je završio život čovjeka koji je odlučio umrijeti kako bi drugi mogao živjeti.  

Njegovo tijelo kremirano je sljedećega dana, na svetkovinu Uznesenja Blažene Djevice Marije.  

Više od četiri desetljeća poslije, 10. listopada 1982. godine, papa Ivan Pavao II. proglasio ga je svetim. Sveti Maksimilijan Kolbe danas se štuje kao mučenik ljubavi i jedan od naj snažnijih svjedoka kršćanske žrtve u 20. stoljeću.  

Njegov život sažet je u jednom nevjerojatnom činu: dao je svoj život za čovjeka kojeg gotovo nije ni poznavao.  

U vremenu u kojemu se često govori o vlastitim pravima, interesima i koristima, Maksimilijan Kolbe podsjeća na nešto sasvim suprotno – na snagu ljubavi koja ne pita što će dobiti zauzvrat.  

Njegova posljednja žrtva ostala je poruka svijetu da čovjek može biti lišen svega, osim slobode da izabere ljubav.  

Sveti Maksimilijan Marija Kolbe zaštitnik je zatvorenika, obitelji, novinara i različitih skupina ljudi koje se utječu njegovu zagovoru. Njegov spomendan Crkva slavi 14. kolovoza.  

„Nitko na svijetu ne može promijeniti istinu. Ono što možemo učiniti jest tražiti istinu i služiti joj kada je pronađemo.“  Sveti Maksimilijane Kolbe, moli za nas.

Podijeli na:

FOTO Vatrogasci DVD-a Goranci i PVP-a Mostar uspjeli ugasiti požar, ali opasnost još nije prošla

Pravovremenom intervencijom Profesionalne vatrogasne postrojbe Mostar, DVD-a Goranci te uz pomoć mještana Vrdi danas je ugašen požar koji je zahvatio područje Vrdi iznad Mostara.  

Unatoč uspješnom gašenju, situacija na širem području i dalje je vrlo teška. Vatrogasne ekipe ostaju na terenu i u stanju pripravnosti zbog mogućnosti ponovnog širenja vatre.  

„Gori na sve strane“, najbolje opisuje stanje na terenu, gdje visoke temperature, suho raslinje i vjetar dodatno otežavaju borbu s vatrenom stihijom.  

Posebno je važna bila brza reakcija vatrogasaca, ali i pomoć mještana koji su se uključili u gašenje i sprječavanje širenja požara. Upravo zajedničkim djelovanjem PVP-a Mostar, DVD-a Goranci i lokalnog stanovništva požar je stavljen pod kontrolu.  

Prema dostupnim informacijama, vatrogasci i dalje pomno prate situaciju te će intervenirati ukoliko dođe do ponovnog aktiviranja požarišta.  

Borba s požarima na hercegovačkom kršu ne završava samim gašenjem plamena – upravo su nadzor i pravovremena reakcija ključni kako bi se spriječilo ponovno razbuktavanje vatre.  

Ekipe ostaju na terenu, a situacija se i dalje prati iz minute u minutu.









Podijeli na:
GORANCI WEATHER

Ukupno prikaza stranice

Razmišljate o gradnji kuće, prostora ili o dizajnu interijera a nemate ideja !? Tu je 3D 2D Project

a

google.com, pub-8801838836830184, DIRECT, f08c47fec0942fa0