Bosna i Hercegovina 4. listopada izlazi na Opće izbore, a među najvažnijim izbornim pozicijama ponovno je i mjesto hrvatskog člana Predsjedništva BiH. Hrvatska demokratska zajednica BiH za tu je dužnost kandidirala Darijanu Filipović, zastupnicu u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH i dopredsjednicu HDZ-a BiH.
Njezina kandidatura nije došla izvan političkog sustava. Filipović je tijekom više od desetljeća političkog djelovanja prošla različite razine političkog rada, od Mladeži HDZ-a BiH do državnog parlamenta, a u travnju ove godine Predsjedništvo i Središnji odbor HDZ-a BiH jednoglasno su je odabrali za kandidatkinju za hrvatsku članicu Predsjedništva BiH.
U završnici izborne kampanje njezino ime sve se više povezuje s nekoliko ključnih pitanja koja su važna za budućnost Hrvata u BiH, ali i za funkcioniranje same države.
Tko je Darijana Filipović?
Darijana Filipović rođena je 26. siječnja 1987. u Mostaru, a odrasla je i školovala se u Stocu. Diplomirala je na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru, smjer poslovna ekonomija – menadžment. Danas je dopredsjednica HDZ-a BiH i zastupnica u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.
Njezinu političku biografiju karakterizira kontinuitet djelovanja unutar hrvatskog političkog prostora u BiH, ali i sve veće uključivanje u pitanja vanjske politike, međunarodnih odnosa, europskih integracija, gospodarstva i položaja BiH u odnosima s međunarodnim partnerima.
U travnju 2026., nakon odluke HDZ-a BiH o kandidaturi, Filipović je poručila da politiku vidi prije svega kao prostor odgovornosti, stabilnosti i rada, a ne sukoba. Posebno je izdvojila pravo hrvatskog naroda da sam bira svoje predstavnike te europski put Bosne i Hercegovine.
Ravnopravnost Hrvata kao jedno od središnjih pitanja
Jedna od najvažnijih tema njezine kampanje jest politička ravnopravnost Hrvata u Bosni i Hercegovini.
Filipović pitanje legitimnog predstavljanja povezuje s ustavnom pozicijom konstitutivnih naroda i funkcioniranjem institucija države. U svojim javnim nastupima ističe kako hrvatski narod treba imati mogućnost izabrati svoje legitimne predstavnike te da je rješavanje tog pitanja povezano sa stabilnošću političkog sustava BiH.
Njezina je poruka pritom da se ne traži povlašten položaj, nego ostvarivanje političke ravnopravnosti.
U kampanjskom videu objavljenom sredinom rujna Filipović je pitanje ravnopravnosti povezala i s konkretnim životnim temama – zdravstvom, energetikom, plaćama, mirovinama, školama, mladima i obiteljima.
Drugim riječima, njezina politička poruka jest da pitanje nacionalne ravnopravnosti ne treba promatrati odvojeno od svakodnevnog života građana.
„Ravnopravnost nije sama sebi svrha“
Posebno je zanimljiv dio njezine kampanje u kojem ravnopravnost hrvatskog naroda povezuje s funkcioniranjem cijele države.
Filipović poručuje da ravnopravnost treba biti temelj za stabilnu Bosnu i Hercegovinu u kojoj bi sva tri konstitutivna naroda trebala imati političku sigurnost i mogućnost sudjelovanja u donošenju odluka. U nastupu u Stocu naglasila je da ne želi BiH u kojoj jedan narod ima više od drugoga, nego državu u kojoj „nitko neće imati manje od drugih – ni Hrvat, ni Srbin, ni Bošnjak“.
Takav pristup važan je i zbog činjenice da se političke rasprave u BiH vrlo često vode upravo oko pitanja identiteta, konstitutivnosti i načina predstavljanja naroda u institucijama.
Europski put Bosne i Hercegovine
Druga velika tema njezine politike jest europski put Bosne i Hercegovine.
Filipović smatra da nastavak europskih integracija treba biti jedan od strateških prioriteta BiH te da je napredak prema Europskoj uniji povezan s jačanjem institucija, političkom stabilnošću i rješavanjem pitanja ustavne ravnopravnosti.
U svojim nastupima također naglašava važnost odnosa s Republikom Hrvatskom, koja je članica Europske unije i NATO-a te važan gospodarski i politički partner BiH.
U kolovozu je Filipović boravila u Washingtonu, gdje je razgovarala s predstavnicima Bijele kuće, State Departmenta i Ministarstva energetike SAD-a o položaju Hrvata u BiH, Daytonskom okviru, sigurnosti, euroatlantskom putu te mogućnostima gospodarske i energetske suradnje.
To pokazuje da svoju eventualnu ulogu u Predsjedništvu ne promatra samo kroz unutarnju politiku nego i kroz međunarodne odnose.
Od Stoca do Predsjedništva
Posebnu simboliku u njezinoj kampanji ima Stolac.
Filipović je upravo u Stocu odrasla i školovala se, a završni dio kampanje donio joj je povratak u sredinu iz koje je potekla.
Govoreći o Stocu, naglašava potrebu da se prošlost poštuje, ali da politička energija bude usmjerena prema sadašnjosti i budućnosti. Kao konkretne primjere razvoja navodi infrastrukturu, gospodarstvo, vodovod, Gospodarsku zonu Hodovo, poljoprivredu, turizam i stvaranje uvjeta zbog kojih bi se mladi nakon školovanja imali kamo vratiti.
„Nije dovoljno mladima reći da ostanu. Moramo izgraditi gradove i općine u kojima će oni željeti ostati“, poručila je Filipović u Stocu.
To je jedna od važnijih poruka njezine kampanje jer politička pitanja povezuje s demografijom i kvalitetom života.
Politika prema međunarodnim partnerima
Filipović također zagovara aktivniju vanjsku politiku i snažnije povezivanje BiH s međunarodnim partnerima.
U razgovorima koje je vodila posljednjih mjeseci naglašava važnost odnosa sa Sjedinjenim Američkim Državama, Republikom Hrvatskom i Europskom unijom, kao i potrebu da domaći politički akteri preuzmu veću odgovornost za donošenje odluka u BiH.
U tom kontekstu zagovara više domaćeg političkog dogovora i manje oslanjanja na intervencije izvana.
To je posebno značajno za funkciju Predsjedništva BiH, koja osim unutarnjopolitičke ima i snažnu vanjskopolitičku dimenziju.
Zašto će izbor hrvatskog člana Predsjedništva biti važan?
Bez obzira na to za koga će pojedini birači glasovati, izbor hrvatskog člana Predsjedništva BiH imat će konkretan politički značaj.
Predsjedništvo je jedna od ključnih institucija države, a članovi Predsjedništva sudjeluju u kreiranju vanjske politike, predstavljanju države prema inozemstvu i donošenju odluka koje mogu imati dugoročne posljedice.
Zato će za hrvatske birače biti važno procijeniti kandidate kroz nekoliko pitanja: njihovo dosadašnje iskustvo, stavove o legitimnom predstavljanju, odnos prema europskom putu BiH, sposobnost međunarodnog djelovanja, gospodarske i demografske prioritete te način na koji vide odnose među narodima u BiH.
Darijana Filipović u kampanju ulazi s jasno postavljenim političkim prioritetima: ravnopravnost hrvatskog naroda, legitimno predstavljanje, europski put BiH, institucionalna stabilnost, razvoj gospodarstva, međunarodna suradnja te stvaranje uvjeta za ostanak mladih i obitelji.
Njezina završna kampanjska poruka sažeta je u sloganu: „Znam što treba čuvati. Znam što treba mijenjati. I znam kako.“
Opći izbori u Bosni i Hercegovini održavaju se u nedjelju, 4. listopada 2026. godine.
Izađimo na izbore, podržimo znanje, mladost i snagu!
.jpg)
