U Sarajevu je u petak održana konferencija pod nazivom "Položaj konstitutivnih naroda i ostalih u institucijama u BiH", na kojoj su otvorena pitanja ravnopravne zastupljenosti naroda u institucijama Bosne i Hercegovine. Rasprava je uslijedila nakon što je Hrvatski sabor sredinom srpnja usvojio Rezoluciju o osnaživanju političkog položaja Hrvata u BiH, a konferencija je pokazala koliko su stavovi o toj temi i dalje podijeljeni, piše Hina.
Ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković poručio je kako je ravnopravnost konstitutivnih naroda temelj opstanka i stabilnosti Bosne i Hercegovine, ali je ustvrdio da su upravo Bošnjaci najviše zakinuti kada je riječ o raspodjeli vodećih funkcija u državnim institucijama.
Istaknuo je kako se pitanje ravnopravnosti često koristi u političke svrhe, osobito u predizbornim razdobljima, te ocijenio da je rezolucija Hrvatskog sabora bila povod za ponovno otvaranje rasprave o stvarnom stanju u institucijama.
„Rezolucija usvojena u Hrvatskom saboru bila je okidač da se vratimo u stvarno stanje, brojke, a prije svega terminima koje neki u BiH zlorabe“, izjavio je Konaković.
Kazao je kako je razočaran slabim odazivom hrvatskih parlamentaraca na konferenciju, navodeći da se pozivu nisu odazvali čelnici klubova HDZ-a i SDP-a u Hrvatskom saboru, dok je sudjelovanje prihvatila jedino zastupnica Dalija Orešković.
Govoreći o pitanju legitimnog predstavljanja Hrvata, Konaković je rekao da je riječ o legitimnoj temi o kojoj treba razgovarati, ali je upozorio na, kako je rekao, "šokantne" podatke o zastupljenosti Bošnjaka u institucijama vlasti.
Kao primjer naveo je da u 36 državnih institucija vodeće pozicije pripadaju podjednako predstavnicima sva tri konstitutivna naroda, neovisno o njihovoj brojnosti. Smatra kako takav model rezultira time da Bošnjaci imaju manje vodećih mjesta nego što bi imali prema udjelu u ukupnom stanovništvu.
Upozorio je i na ozbiljne demografske probleme Bosne i Hercegovine, istaknuvši kako zemlja bilježi rast mortaliteta i kontinuirani odlazak stanovništva.
„Onima koji govore o legitimnom predstavljanju moram postaviti pitanje što nam je ova vrsta rasprave donijela“, rekao je Konaković.
Rezolucija Hrvatskog sabora
Podsjetimo, Hrvatski sabor je u srpnju usvojio Rezoluciju kojom je pozvao hrvatsku Vladu da nastavi pružati potporu ostvarivanju pune političke ravnopravnosti Hrvata u Bosni i Hercegovini kroz reformu izbornog zakonodavstva.
Rezolucijom se zagovara izborni sustav koji bi omogućio da svaki konstitutivni narod bira svoje legitimne predstavnike, uključujući prijedlog posebne izborne jedinice za izbor hrvatskog člana Predsjedništva BiH, uz osudu svih oblika izbornog inženjeringa i preglasavanja Hrvata.
Orešković: Potreban je dijalog
Jedina zastupnica koja je u Hrvatskom saboru glasovala protiv rezolucije bila je Dalija Orešković, koja je sudjelovala i na konferenciji u Sarajevu.
Objasnila je kako smatra da nije primjereno da parlament jedne države političkim rezolucijama utječe na izborni sustav druge države.
Dodala je i da se nije slagala s inicijativom zbog njezina predlagatelja, ocijenivši kako Domovinski pokret svojim političkim djelovanjem nanosi štetu Hrvatskoj.
Naglasila je da je u Sarajevo došla kako bi saslušala različita stajališta te poručila da se do rješenja može doći jedino kroz dijalog u dobroj vjeri, bez dodatnog produbljivanja međunacionalnih podjela.
Ćosić: Najveća žrtva su Hrvati
Na konferenciji je sudjelovao i izaslanik HDZ-a BiH u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Zdenko Ćosić, koji je istaknuo kako pitanje ravnopravne zastupljenosti nije problem samo jednog naroda, ali smatra da su Hrvati u postojećem sustavu najviše oštećeni.
„To je problem cijele BiH, no najveća žrtva takve situacije su Hrvati“, rekao je Ćosić.
Dodao je kako je potrebno osigurati stvarnu ravnopravnost svih konstitutivnih naroda te izrazio žaljenje što se više pozornosti posvećuje etničkom prebrojavanju nego traženju održivih političkih rješenja.
Na pitanje o mogućnosti uspostave trećeg entiteta odgovorio je kako je prihvatljivo svako rješenje oko kojeg postoji dogovor svih strana.
„Svako rješenje koje će dovesti do društvenog dogovora, bio to treći ili peti entitet, dobro je“, zaključio je Ćosić.
.jpg)
.jpg)
