VIDEO U gradskim župama u Mostaru dvije Tjelovske procesije

Svetkovina Tijela i Krvi Kristove ove je godine kao i svih do sada dostojno proslavljena u svim crkvama u Mostaru. Dvije su gradske župe, unatoč vremenskim neprilikama, organizirale Tjelovsku procesiju.

Iako je bilo kišno poslijepodne održane su procesije u dvije gradske župe u Mostaru, u župi sv. Petra i Pavla u Mostaru i u župi sv. Tome Apostola na Bijelom Brijegu.

Župa sv. Petra i Pavla - Franjevačka išla je ovim slijedom: polazak iz crkve sv. Petra i Pavla, kretanje ulicama: Franjevačka, Kraljice Katarine, Kneza Višeslava Humskog, Hrvatskih branitelja i na kraju crkva sv. Petra i Pavla.

Župa župi sv. Tome Apostola na Bijelom Brijegu išla je ovim slijedom: polazak iz crkve sv. Tome Apostola, kretanje ulicama: Kneza Trpimira, Stjepana Radića, Hrvatske mladeži, Dubrovačkom, Blajburških žrtava, natrag Kneza Trpimira i na kraju crkva sv. Tome Apostola.

Na obadvije "gradske procesije" odazvao sve velik broj vjernika koji su unatoč vremenskim neprilikama svjedočili svoju vjeru.

Procesije Tjelova su svečane povorke vjernika koji slijede svećenika koji nosi Posvetnu hostiju, tj. posvećeni kruh koji simbolizira Tijelo Kristovo. Procesija obično prolazi kroz ulice oko crkve ili kroz središte župe.

Na kraju procesije, svećenik obavlja završni blagoslov s Posvetnom hostijom, klanjanje. 

Procesije Tjelova pružaju priliku vjernicima da javno svjedoče svoju vjeru u sakrament Euharistije i odaju počast Kristu prisutnom u Presvetom Oltarskom Sakramentu. Ove procesije također imaju društveni aspekt, okupljajući vjerničku zajednicu na zajedničkom vjerskom događaju. 

Povijest

U Katoličkoj crkvi od 13. stoljeća postoji blagdan kojim se slavi uspomena ustanovljenja euharistije na Veliki četvrtak. Slavi se uvijek u četvrtak poslije Presvetog Trojstva. Blagdan Tijelovo uvodi se u Njemačkoj još 1253. godine, a papa Urban IV. uvodi 1264. taj blagdan u cijelu Crkvu. 

U većim zemljama vjernici već u 14. stoljeću oduševljeno prihvaćaju Tjelovsku procesiju u kojoj se Presveto nosi u pokaznici. Prva Tjelovska procesija bila je u Koelnu između 1274. i 1279. godine. Štovanje Presvetog oltarskog sakramenta razvilo se još u 12. stoljeću.

Fotografije: K.K. / hercegovina.info

 
Podijeli na:

Tko je od Hrvatske dobio novac za projekte u BiH?

Temeljem provedenog 1. Javnog poziva za prijavu posebnih potreba i projekata od interesa za Hrvate izvan Republike Hrvatske u svrhu ostvarenja financijske potpore za 2023. godinu

Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske donio je Odluku o dodjeli financijske potpore za posebne potrebe i projekte od interesa za Hrvate izvan Republike Hrvatske za 2023. godinu.

Javni poziv provodi se s ciljem promicanja veza i jačanja suradnje Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske te očuvanja i jačanja nacionalnog identiteta, zaštite prava i interesa hrvatskih zajednica, očuvanja hrvatskog jezika, kulturnog stvaralaštva i baštine te poticanja hrvatskog kulturnog zajedništva, kao i pomoći ugroženim pojedincima – pripadnicima hrvatskog naroda izvan Republike Hrvatske i povratnicima iz hrvatskog iseljeništva. 

Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske putem 1. Javnog poziva za 2023. godinu dodijelio je ukupno 800.000,00 eura (6.027.600,00 kuna) za 213 projekata/programa i 57 financijskih potpora ugroženim pojedincima i povratnicima u Republiku Hrvatsku. 

Tko je od Republike Hrvatske dobio novac za projekte u BiH možete pogledati na ovom LINKU.

Podijeli na:

Kilogram janjetine u BiH dostigao rekordan iznos

Jablanica je već desetljećima prava oaza za ljubitelje pečenja, ali u tom gradu u BiH više nije najskuplja janjetina

Poznato je da većina putnika prema Jadranskom moru ili vikend provodu u Mostaru, ovaj hercegovački gradić bira za mjesto za predah i osvježenje od puta. Naravno, uvijek se gleda da to bude vrijeme ručka i da se svrati na janjetinu. Nažalost po gurmane loša vijest je da cijene janjetine rastu iz mjeseca u mjesec. 

U jednom restoranu kilogram janjetine u Jablanici košta čak 55 KM. Radnici i šefovi restorana cijenu pravdaju sa tri razloga - teško je naći kvalitetnu janjetinu. Nabavna cijena janjadi je dosta porasla. A treći razlog - poskupio i ugalj. 

Ipak, u Jablanici se, prema saznanjima portala radiosarajevo.ba, ne prodaje najskuplja janjetina u BiH.

Kako saznaju, janjetina u poznatom restoranu Udovice, koji se nalazi između Mostara i Čitluka u mjestu Sretnice, odnedavno košta - 60 maraka. 

"Da, kod nas je kilogram janjetine 60 maraka. Imate točnu informaciju. Naravno, i dalje smo najkvalitetniji", potvrdili su za Radiosarajevo.ba iz ovog restorana. 

Usporedbe radi - u siječnju je u Udovicama kilogram janjetine koštao 50 KM. Oni koji se žele odmoriti za vikend u blizini Sarajeva, u popularnom restoranu Kulin dvor u Semizovcu, kilogram janjetine košta 50 maraka. Potvrdili su za navedeni portal.

 U ovom restoranu kilogram janjetine skuplji je za 5 KM u odnosu na početak 2023. godine.

Podijeli na:

Očevi u humanoj misiji: Veliki koncert duhovne glazbe u Mostaru

Veliki humanitarni koncert duhovne glazbe pod nazivom "Vjerujem" za pomoć osobama s poteškoćama u razvoju održat će se u subotu, 10. lipnja u 20 sati na stadionu pod Bijelim brijegom u Mostaru, u organizaciji Udruge "Otac"

"Prije nekoliko dana su nam karte skoro rasprodane, sada se preslagujemo s obzirom na veliki broj prodanih mjesta, gledamo koliko nam je ostalo u pojedinim župama koje možda nisu prodale svoje karte, da to onda prebacimo na druge. Naš cilj je da svatko tko ima želju da dođe, a već je više od 90 posto onoga čega smo se nadali rasprodano", rekao je u razgovoru za Fenu potpredsjednik udruge "Otac" Denis Delić. 

Kazao je kako je teško ocijeniti koliko će točno biti ljudi, ali da je minimalno riječ o pet tisuća. Na ovome humanitarnom koncertu i spektaklu duhovne glazbe nastupiti će neka poznata imena. 

"Mostar još nije imao koncert duhovne glazbe ovakvih razmjera. Tu je naš mostarski biskupijski zbor ViDeMus, pjevač Alan Hržica je već odavno poznat i priznat u duhovnoj glazbi, tu uz njega će nastupiti i Vanessa Mioč koja je  bila pobjednica Eurovizije duhovne glazbe u Poljskoj i naš fra Marin Karačić, s kojim smo zaokružili priču", otkrio je Delić. 

Pretvoriti u tradiciju

Ovo je prvi koncert duhovne glazbe organiziran u Gradu na Neretvi. 

"Mi smo "u dobra doba" laici što se tiče organizacije koncerta, ovo nam je prvi koncert, plan je da to bude tradicionalno, sve smo ovdje napravili za manje od dva mjeseca dok smo čekali registraciju udruge. Mislim da smo uspjeli, to je jedna fina priča, mi imamo svoje osobne nakane kojima se želimo zahvaliti Bogu, ali i da pomognemo onima kojima je to najpotrebnije", poručio je potpredsjednik udruge "Otac". 

Koncert je zamišljen kao projekt pomoći osobama s poteškoćama u razvoju. 

"Planiramo pomoći Centru "Marija - Naša Nada" u Širokom Brijegu da pokrenu patronažni dio, tako da ona djeca koja ne mogu doći do Centra, da patronažne sestre dolaze kod njih kući, a riječ je o području Širokog, Gruda, Posušja i Ljubuškog. Mostarski Caritas je već druga priča, skupa s Crkvom ćemo pokušati vratiti stari sjaj jer je Caritasov dom "Sveta obitelj" prije radio, sad nažalost ne radi. Poslije koncerta ćemo vidjeti koliko je novaca ostalo, koje medicinske sestre se žele priključiti, ima i nekoliko doktora koji žele raditi volonterski. Imamo želju i kvalitetnu bazu, samo nam treba vremena da se to posloži. Uključit ćemo ekipu koja to već poznaje, a onda planiramo uključiti i ostale udruge. Ima kvalitetnih ljudi, mi smo oduševljeni koliko se ljudi javilo da bude dio ovoga jer su svi osjetljivi na ovo pitanje, posebno na djecu s potrebama", ističe on. 

Dodao je kako će se po završetku svega ovoga javno objaviti koliko je novca prikupljeno te što će se s tim onda učiniti. U budućnosti očekuju pomoć sustava kako bi ostvarili svoje planove. 

"U Širokom Brijegu rade jednu lijepu priču, probat ćemo napraviti dosta paralela da to isto uradimo u Mostaru. Neće biti jednostavno, trebat će se uključiti i sustav. Namjera je da se to pokrene što prije, imamo više planova, ići ćemo korak po korak, od ambulantnog liječenja do vrtića za djecu", zaključio je Delić. 

Inače, Udrugu "Otac" osnovali su upravo trojica očeva Denis Delić, Marko Karačić i Antonio Krtalić, ponukani, kako kažu, svaki svojim osobnim nakanama. Koncertom i drugim aktivnostima koji slijede žele poručiti osobama s posebnim potrebama i njihovim obiteljima da nisu sami i da život može i treba biti bolji. 

Podijeli na:

Velike količine zlata pronađene kod Jajca

Na području male općine Jezero kod Jajca u središnjem dijelu Bosne i Hercegovine pronađene su značajne zalihe zlata tijekom istražnih radnji koje provode radnici Lykos Balkan Metalsa, priopćeno je iz bosanskohercegovačke podružnice australske kompanije koja provodi istraživanja na više lokacija diljem BiH

Zlato je otkriveno na lokaciji Zekilova kosa, a posljednja analiza koja je rađena u laboratorijima potvrdila je postojanje većih količina zlata, koje u pojedinim dijelovima sadrže i do 4.89 grama zlata po toni. 

Lykos Balkan Metals: Pri istraživanju posvećujemo posebnu pozornost očuvanju životne sredine 

Tim istraživanjima koja traju nekoliko mjeseci obuhvaćena je površina od 1.2 četvorna kilometra. S obzirom na otkriće zlatonosnih naslaga, najavljuje se proširenje istraživanja na sjeverozapadnome dijelu toga lokaliteta. "Dalje praćenje ovih izvrsnih rezultata bez sumnje je opravdano, a očekujemo da ćemo što skorije dobiti i suglasnost lokalne samouprave za nastavak geoloških istraživanja", rekao je izvršni direktor kompanije Lykos Balkan Metals Mladen Lujić. 

Pri tome je istaknuo kako posebnu pozornost prigodom istraživanja ova kompanija posvećuje očuvanju životne sredine. Ova općina nalazi se nedaleko od Jajca u središnjem dijelu BiH, na međuentitetskoj granici Federacije BiH i Republike Srpske. 

Iz kompanije su naveli kako su ranije ove godine potvrđena značajna nalazišta zlata. Lykos Metal Balkan iz BiH u vlasništvu je australske kompanije Lykos Metals Limited, koja obavlja istraživanja rijetkih ruda na četiri lokaliteta u Bosni i Hercegovini.

Podijeli na:

Izlaganje i javni uvid katastarskog klasiranja nekretnina za Soviće

foto: Davor Buntić

U ponedjeljak, 26. lipnja 2023. godine, u zgradi Gradske uprave Grada Mostara u Cernici, Adema Buća 19. (ulaz sa južne strane u prizemlju), započet će izlaganje na javni uvid premjera i katastarskog klasiranja nekretnina za sve nekretnine (zemljišta i druge građevinske objekte) koji se nalazi u katastarskoj općini Sovići, Mjesna zajednica Goranci.

Povjerenstvo će svakoj pravnoj i fizičkoj osobi za koju su prikupljeni podaci i adrese, a za čije se nekretnine vrši izlaganje, uputiti najkasnije 8 (osam) dana prije izlaganja podataka poseban poziv da u nanačeno vrijeme dođe u radne prostorije Povjerenstva i da donesu sve isprave (dokumentaciju) koje će poslužiti kao dokaz o pravnom interesu na nekretninama. 

Obavještavaju se sve osobe koje polažu pravo ili imaju pravnog interesa u katastarskoj općini Sovići (Mjesna zajednica Goranci) da su dužni da u određeno vrijeme dođu u radne prostorije Povjerenstva i da daju potrebne podatke o nekretninama i pravima na nekretninama. 

Osobe za koje nisu prikupljeni osobni podaci i adrese te nisu pozvane, a polažu pravo ili imaju pravnog interesa na nekretninama u katastarskoj općini Sovići dužne su da se same jave povjerenstvu i da sa sobom donesu sve pismene isprave koje služe za dokazivanje njihovih prava na nekretninama, stoji u priopćenju na stranicama Grada Mostara.

Izlaganje će se odvijati u terminima od 9:00-12:00 i 12:30-14:00 sati.

Sve informacije možete dobiti na 036/281-605, 063/347-665 i 063/347-855.

Više mozete naći na stranicama Grada Mostara.

Podijeli na:

Tijelovo – svetkovina Presvetog Tijela i Krvi Kristove, procesija u Mostaru

Blagdan je Tijelova, blagdan koji se slavi u prvi četvrtak poslije nedjelje Presvetoga Trojstva, odnosno na deveti četvrtak nakon Uskrsa, i kojim Katolička Crkva slavi ustanovljenje euharistije na Veliki četvrtak

Tjelovska procesija u Mostaru

Tijelovo – Presveto Tijelo i Krv Kristova je svetkovina zapovjedna. Procesija s Presvetim Oltarskim Sakramentom ulicama župe sv. Petra i Pavla bit će nakon večernje svete mise. 

Ide ovim slijedom: Polazak iz crkve sv. Petra i Pavla, kretanje ulicama: Franjevačka, Kraljice Katarine, Kneza Višeslava Humskog, Hrvatskih branitelja i na kraju crkva sv. Petra i Pavla. 

Bit će, dakle, četiri postaje: 
1. postaja: crkva sv. Petra i Pavla. 
2. postaja: ispred samostana sestara franjevki u Franjevačkoj 88. (oltar će pripremit sestre franjevke). 
3. postaja: Rondo (oltar će pripremiti članovi Franjevačkog svjetovnog reda). 
4. postaja: na platou crkve sv. Petra i Pavla. 

Pozivaju se svi kršćani, vjernici iz grada i okolice da sudjeluju u procesiji. Svi koji imaju barjake skupina ili društava neka ih slobodno ponesu u procesiju.

O Tjelovu

U nekim hrvatskim krajevima Tijelovo se zove i Brašančevo, a naziv potječe iz 18. stoljeća. Dolazi od riječi brašno, od čega se pravi kruh, a kruh u pretvorbi u svetoj misi postaje Kristovo Tijelo.

Hrvati Tijelovo nazivaju i Tilovo, Brašančevo, Brošančevo, Brešančevo, Božji dan, Božji don, Božji blagdan. U dubrovačkim krajevima i na Pelješcu Tijelovo se naziva Korosante prema talijanizmu Corpo Santo, što znači Sveto Tijelo.

Vjerska istina 

Crkva blagdanom Tijelova naglašava vjersku istinu da je Isus pravi Bog, ali i pravi čovjek. Tijelovo se slavi u crkvama i svetištima diljem Hrvatske. Na blagdan Tijelova održavaju se procesije oko crkve ili kroz središta gradova.

Obilježavanje Tijelova počinje u 13. stoljeću, kada se augustinskoj redovnici svetoj Julijani iz samostana kod Liegea u Belgiji, u jednom viđenju punoga mjeseca na mjesecu pokazala mrlja. Puni je mjesec redovnica protumačila kao Crkvu, a mrlju kao svetkovinu koja Crkvi nedostaje, kojom bi se častio Presveti oltarski sakramenat. 

Na zamolbu svete Julijane mjesni biskup Robert de Thorote u svojoj biskupiji uveo je blagdan Presvetoga Tijela i Krvi Kristove – sv. Euharistije. Sveta Julijana i njezini suvremenici širili su slavljenje toga blagdana u cijeloj Crkvi. 

Drugi događaj koji je snažno utjecao na čašćenje Tijela i Krvi Kristove povezan je uz euharistijsko čudo koje se zbilo 1263. godine u mjestu Bolseni u Italiji. Tada je jedan svećenik slaveći svetu misu posumnjao u pretvorbu kruha i vina u Isusovo Tijelo i Krv. Kad je lomio posvećenu hostiju, zapazio je kako iz nje kaplje krv koja se slijevala po oltaru.

Nakon ta dva događaja, papa Urban IV. 8. rujna 1264. objavio je bulu kojom ustanovljuje blagdan Tijelova (Euharistije), želeći tu svetkovinu proširiti na cijelu Crkvu, no u tome ga je spriječila brza smrt. Tek u 14. stoljeću papa Ivan XXII. proširio je blagdan na cijelu Rimokatoličku Crkvu.

Podijeli na:

IT sektor i Ameriku zamijenio farmom u planini BiH

"Dođe čovjek vedra čela i napravi čaršiju od sela", slogan je koji je svojedobno obilježio jedne od izbora u Bosni i Hercegovini, a nekako je prikladan i za priču o Farmi Bjelašnica, osnovanoj prošle godine

Neće na ovoj olimpijskoj ljepotici biti čaršija, ali su dobri izgledi da postane lokacija s najkvalitetnijim grlima salersa, barem u našoj zemlji piše. Izravno iz genetskog centra u Francuskoj, prošle godine deset grla stiglo je na ovu farmu. Sada ih je 17, a uskoro će na svijet stići još dvoje mladih, piše agroklub.ba

Vlasnik farme, Edvin Lović, dolazi iz IT sektora, i čini se sve je iskodirao do perfekcije. Više od dva desetljeća živio je vani, u Njemačkoj i Americi, i u svojoj ideji ostaje ustrajan.

- Imam malu djecu koja su haustorčad (odrasla u zgradi, op. a.), nije mi se nikako sviđalo to što se boje mačke, psa, kokošku kad su vidjeli bila je prava frka. Počeli smo istraživati šta ćemo, gdje ćemo. Ako biram između mora i Bjelašnice i krava, meni je ovo veće zadovoljstvo, kako ću napraviti lakše, bolje i kvalitetnije - pojašnjava Lović kako je došao na ideju o osnivanju farme. 

S koferima vratio se u domovinu i započeo biznis, koji mu još uvijek pravi minus, ali kako kaže, računao je na ulaganja tri-četiri godine. Dodaje da farmu drži iz ljubavi i hobija, ali za kratko vrijeme se pokazalo da ima perspektivu i gura svoju pozitivnu priču koja će, nada se, svima omogućiti neki bolji pristup. 

- Gledao sam po Montani, Kanadi i drugim državama kako opstaju, gdje su uvjeti puno suroviji nego kod nas. Provjerio sam i poticajne mjere u BiH i rekao sebi - ovo je nemoguće da ne uspije - priča Lović i dodaje kako postoje planovi za širenje. 

Ove godine ih nisu uspjeli realizirati, ali naredne hoće, sigurni su. Plan je uvesti još oko 40 junica, isključivo salers u sistemu su krava -tele, nikakva muža, čisto meso. Dvije kupljene parcele odmah su uz zakupljeno državno zemljište od 2.000 hektara za koje plaćaju pašarinu. 

Tu je i nadstrešnica, izgrađena bez betona, jer strogo vode računa da bude što manje šljunka i cementa na imanju, a govedima je važno samo da se sklone s vjetrometine. 

Prvu zimu i snijeg od metar i po preživjeli su bez ikakvih problema. Važno, priča sugovornik Agrokluba, da sijeno i hranu osiguraju na vrijeme. 

- Gledam da minimalno dajemo žitarica, samo kada su baš ekstremni uvjeti, zbog temperature tijela dodajemo kukuruz, a tražimo da on bude što više u organskom opsegu i ječam, ali to je vrlo malo, silažu nikako ne koristimo - navodi Edvin. 

Iako medijski nisu eksponirani, za njih se nadaleko čulo, pa je ih tako nedavno turistički posjetio i NBA košarkaš i bh. reprezentativac Jusuf Nurkić. Iako, igrač Portlanda nije potencijalna mušterija, ni njih ne manjka. Vlasnik kaže da ga potražnja već brine jer neće moći udovoljiti svim zahtjevima. 

- Potražnja je tolika da ja zaista ne znam šta da radim, ženska grla planiram ostaviti sebi, a muška ćemo vidjeti hoće li ići za rasplod. Nije to još veliki broj, ali jako puno upita imam, to je sam pokazatelj da nemamo viška kapaciteta - kaže Edvin. 

Krave ovdje ne muzu ni za vlastite potrebe, jer su grla poludivlja, telad su uz majku šest-sedam mjeseci, dok god je laktacijski period. Iako su na planini problema s divljači nemaju. 

Lani je bilo divljih svinja, ali su to riješili električnim pastirom, a susreta sa medvjedima i vukovima nisu imali, piše Agroklub.ba. 

- Nama je ovdje zaista lijepo, čovjek se samo treba truditi - ističe Lović.

Podijeli na:

#KoĆeViše Zabava uz starinske igre i bez mobitela u Mostaru

Akcije KoĆeViše provesti vremena bez mobitela i KoĆeViše izazvati osmijeha na licu djece ispunile svoju misiju

#KoĆeViše #IzmamitiOsmijeha neuobičajen je događaj koji je protekli izmamio osmjehe oduševljenja i brojne sugrađane na jedno od nekadašnjih najpopularnijih izletišta Mostaraca. Sportsko rekreacijski centar Bunica u subotu je posjetilo više od tisuću velike i male djece, te njihovih roditelja, oduševljenje se nije skrivalo, a mi smo s organizatorima provjerili kako su zadovoljni održanim aktivnostima i pokušali otkriti odgovor na pitanje koje se stalno ponavlja 'kad će opet?' 

Adi Đukić predvodnik je entuzijasta koji se već tri godine skupljaju i volonterski prave akcije kojima ukazuju na probleme u našem okruženju, piše bljesak.info.

''Važno je reći da nismo udruženje niti inicijativa koja se bavi čišćenjem i spontano smo nastali. Napisao sam post prije tri godine da mise jave ljudi koji su voljni da mi se pridruže da pronalazimo probleme u zajednici i da ih zajedno rješavamo. Nakon prve godine na Bišću polju kada smo skupljali kese; da stranci ne gledaju smeće, priključilo nam se preko 500 ljudi'', rekao je Đukić. 

Kaže da su tada ukazali na taj problem, kojim se više neće baviti, te se nadaju da su komunalna poduzeća svjesna problema i da se onakve scene ne smiju više vidjeti. 

''Svake godine nam je slogan koji nas vodi kroz akciju 'KoĆeViše?, a godinu kasnije smo imali akciju KoĆeViše posaditi sadnica, kada smo podijelili građanima koji brinu o vrtovima, baštama i dvorištima. Ove godine smo mislili na neke posebne vrijednosti da se skrene pažnja na djecu i neke normalne strane po pitanju djece, a paralelno smo htjeli da ukažemo na zapostavljenost Bunice kojoj je potrebno samo malo da se vrati'', kazao je Đukić, dodajući kako imaju obećanja iz Grada da će se nešto događati s Bunicom. 

Ove godine bio je izazov, kaže Đukić, KoĆeViše provesti vremena bez mobitela i KoĆeViše izazvati osmijeha na licu djece. 

''Okupili smo preko 20 organizacija koji su istovremeno imali pravo pametne radionice, tehničke radionice, slikanje, bili su vatrogasci, hitna, half maraton imao je mali zipline. Bili su streličari, rock škola zabavljala je djecu, a bile su i četiri inkluzivne udruge, a želja nam je bila spojiti djecu s djecom s poteškoćama u razvoju, da pokušavamo premašivati barijere'', rekao je Đukuć, dodajući kako su igre bez granica izazvale veliko oduševljenje djece.

''Imali smo volontere s tri fakulteta s Univerziteta Džemal Bijedić, koji su učili djecu igrama iz našeg djetinjstva, gume, badmintona, Sandokana, klikera itd… Nije šuplja priča, bila su to neopisiva četiri sata druženja i svi pitaju kada će opet i nude se za pomoć u organizaciji'', kaže nam Đukić. 

Napomenuo je kako su mu se u početku javili ljudi koje nije ni poznavao, a sada već četvrtu godinu za redom zajedno izdvoje 15 do 30 dana godišnje i isključivo volonterski organiziraju bitne događaje. 

''Znači nismo udruga, skupimo nešto love i to preusmjerimo u nagrade i rekvizite koji su nam ove godine trebali za igre. Svake godine nešto novo radimo, a s obzirom na to da je Bunica bila pozitivna, naredne godine bi se nešto moglo napraviti u većem obujmu, ali sam ne odlučujem o tome već je tu cijela ekipa. Dakle svi smo ostvareni ljudi koji imaju i rade svoje poslove, ali se sastajemo tih dvadesetak dana čisto volonterski i entuzijastično, bez formalnog udruživanja. Ovoje dokaz da se uvijek može, da uvijek ima pozitivnih ljudi, te da se pozitivnost isplati'', zaključio je na kraju razgovora Đukić.

Podijeli na:

Planinari pozivaju: Svakog četvrtak idemo na izlet, svi ste dobrodošli!

HPD Prenj 1933, svakog četvrtka u 17 sati i 30 minuta organizira javni planinarski izlet na Planinicu, brdo pored Mostara

''Izlet traje oko 3 sata (8km i 650m elevacije) svi su dobro došli. Potrebno je ponjeti 1l vode, nešto za pojesti čokoladica/sendvić i eventualno presvlak, i poći u obući malo tvrđeg đona'', navode organizatori u svom pozivu. 

Na vrhu Planinice se nalaze klupe i stol gdje se odmori nekih pola sata nakon čega slijedi povratak u grad, gdje vi trebali stići do 21 sat. 

''Prijave nisu potrebne, samo dođite na startnu lokaciju, ispred KB Centar u Vihovićima'', ističu i dodaju kako oko Mostara ima još planinarskih staza kao što su Fortica, Hum, Brkanovo brdo.. na koje će se u istome terminu raditi izleti tijekom godine. 

Ukoliko imate neka pitanja slobodno se javite na: 
Mail: kozul.marko.93@gmail.com 
Tel/wp/viber: 00387 60 32 00 936 

Vidimo se i vedro! 
 
Podijeli na:

VIDEO Rano ustani, kasno lezi i uspjet ćeš u životu

"Ja se ne stidim ovog posla. Tko god kaže da nema od ovog para, laže, slagao je"

Alen Haznedarević je jako vrijedan i svog posla se, kako kaže, ne stidi jer ga radi pošteno. Naime, on radi više poslova, od 8 do 16 sati razvodi struju a iza posla se bavi poljoprivredom i stočarstvom.

Uzgaja krave, ovce, junad, ima poljoprivredne strojeve, ulaže u budućnost jer bez truda i rada nema ni napredovanja. 

Podijeli na:

Aktivnosti uređivanja „Staze kroz Dragu“ u Bogodolu

Aktivisti Stanice planinarskih vodiča Mostar i HPD „Prenj 1933“ Mostar su konačno protekli vikend odradili akciju izvlačenja odbačenih automobilskih guma iz kanjona te krupnog otpada uz samu stazu 

Akcija je nekoliko puta odgađana radi vremenskih neprilika.

„Staza kroz Dragu“ nalazi se u Bogodolu, nedaleko od planinarske kuće „Miljenko Bošnjak“, ispod zaseoka Prskale. Jednim se dijelom preklapa s nekadašnjim putom između Bogodola i Vrela Borak (Široki Brijeg). Prolazi kroz Dragu između Vošca, s jedne strane, te Male i Velike Bandurice sa druge strane, sve do spajanja s Resnicom i Crnačkim osojem. Zamišljena je kao kružna staza, tako da drugi dio staze prolazi kroz sami kanjon Brine – koja kada budu veliki snjegovi i kada su velike kiše, sa Čabulje vodu odvodi prema rijeci Lištici. 

Kanjon je vrlo atraktivan, ima nekoliko prirodnih tunela, kaskada i vertikala (glatke stijene od nekoliko metara) koje su se morale osigurati sajlama, gazištima i rukohvatima kako bi bile prohodne široj populaciji rekreativaca i zaljubljenika u prirodu. Procjenjujemo da ova staza ima veliku vrijednost u pogledu raznolikosti biljaka, životinja te morfologije stijena, kao i geomorfologije. Također ima i povijesnu vrijednost, jer je u prapovijesti bila poveznica između Ilirskih naseobina. 

S gospodarskog aspekta vrijednost staze je u tome što je to u bližoj povijesti bio put kojim su se žitarice nosile u mlinice, kao i vodilo blago na ispašu u planinske dijelove. Stanica planinarskih vodiča Mostar, zajedno s prijateljima, vodi projekt kako bi se sve te vrijednosti otrgle od zaborava, uredile i ponovno postale dostupne široj populaciji kojoj je važan aktivan i zdrav životni stil. 

Nakon izvlačenja otpada od strane naših aktivista, ovu akciju je podržao Grad Mostar - Služba za komunalne poslove i okoliš s Javnim poduzećem. „Parkovi Mostar“ koji su blagovremeno reagirali i spomenuti otpad odvezli na propisanu deponiju, kako neodgovorni pojedinci ne bi to ponovno pogurali i bacili natrag u kanjon. Na tome srdačno zahvaljujemo. 

Projekt „Staza kroz Dragu“ financijski je pomogao Planinarski savez Herceg- Bosne, kao i Ministarstvo trgovine, turizma i zaštite okoliša Hercegovačko- neretvanske županije kojima također iskreno zahvaljujemo. 

Ovim putem pozivamo sve zainteresirane za čist okoliš, boravak u prirodi i zdravi način života da nam se priključe u sljedećim akcijama, koje će biti najavljene putem naših stranica, poručuju iz SPVM — Stanica Planinarskih vodiča Mostar.


  

 

 
Podijeli na:

Kupio za prijatelja kilogram “praha za baje” pa drakonski kažnjen

Muškarac je drakonski kažnjen zbog 1kg insekticida na ulazu u Hrvatsku

Naime, on je kako navodi za  Portal Gpmaljevac.com u četvrtak 01. lipnja iz Srbije preko Graničnog prijelaza Bajakovo putovao u Hrvatsku gdje je na pitanje carinika odgovorio da nema ništa za prijavit, ne znajući da je insekticid kojeg vozi strogo zabranjen u EU, prenosi pogled.ba.

Carinik je prilikom pregleda vozila pronašao jedan kilogram insekticida Galition Ultra, oduzeo ga a vozaču je izdan prekršajni nalog u visini od 1.290 eura jer nije imao carinsku deklaraciju za navedeni proizvod.

'Da peh bude još veći, taj insekticid nisam nosio sebi, nego prijatelju u Sloveniju koji me zamolio da mu donesem jer su mu valjda paradajz napale neke baje, navodi kažnjeni vozač. 

Što kaže zakon po ovom pitanju?

Kako je proljeće vrijeme pojačanih poljoprivrednih radova uočeni su pojedinačni pokušaji nezakonitih unosa iz trećih zemalja sredstva za zaštitu bilja, unatoč svjesnosti kako je unos ali i uporaba u EU takvih proizvoda izričito zabranjena te je ista radi mogućeg štetnog utjecaja na bioraznolikost (između ostaloga i na životinjski svijet) nekontroliranom uporabom iznimno opasna. 

Protuzakonita i nekontrolirana uporaba ovih opasnih insekticida, herbicida i pesticida, najčešće porijeklom iz trećih zemalja BiH i Srbije, ima potencijalne štetne posljedice za zdravlje ljudi i životinja te zaštitu okoliša. Naime, njihova primjena može izravno ugroziti zdravlje poljodjelaca koji ih primjenjuju za zaštitu bilja, ali i zdravlje krajnjih potrošača takvim pripravcima tretiranih biljnih proizvoda. Također, može imati i izravan štetni utjecaj na zdravlje životinjskog svijeta jer ovi preparati mogu uzrokovati pomor širih razmjera poput recentnih slučajeva pomora pčela. 

Nakon uočenog trenda pojedinačnih unosa, Carinska uprava pojačala je carinski nadzor na svim graničnim prijelazima, odnosno na vanjskoj granici carinskog područja Europske unije te za sve otkrivene slučajeve nezakonitog unosa, pojačala kaznenu politiku u okviru zakonskog raspona propisanih kazni. 

U ovakvim slučajevima, Zakon o provedbi carinskog zakonodavstva Europske unije (Narodne novine br. 40/16), članak 63. stavak 1. točka 3. propisuje sankcioniranje ako prilikom unosa robe u carinsko područje Unije ili iznošenja robe iz carinskog područja Unije, pravna ili fizička osoba ne podnese carinsku deklaraciju za robu ili dio robe, ako se radi o robi komercijalne naravi ili robi za koju su propisane zabrane ili ograničenja pri uvozu ili izvozu. Za navedeni prekršaj propisana je novčana kazna u rasponu od 1.300 do 13.000 eura za pravnu osobu, a za fizičku osobu i odgovornu osobu u pravnoj osobi novčana kazna je u rasponu od 400 do 13.000 eura. 

U prvih pet mjeseci 2022. oduzeto ukupno 4.320 litara različitih herbicidnih pripravaka, te oko 61 kg insekticida/fungicida čiji je unos i uporaba u EU/RH zabranjeni. 

Pri tome, ukupno je izrečeno i naplaćeno preko milijun kuna novčanih kazni od 88 počinitelja, kako domaćih tako i stranih državljana. 

Carinska uprava će i nadalje, primjenjujući pojačane mjere nadzora, usmjeravati aktivnosti na otkivanje ovih nezakonitih radnji, ali i preventivnim informativnim mjerama, među kojima i putem medijskih objava te objava na web stranicama, apelirati na građane da je unos ovakvih pripravaka zabranjen i štetan za bioraznolikost u RH, te ih upozoravati da svaki namjerni ili pokušaj unosa iz neznanja zabranjenih roba, pa tako i herbicida, će biti strogo sankcioniran, a roba oduzeta i uništena, navodi Carinska uprava, Ministarstvo financija Republike Hrvatske.

Podijeli na:

15. biciklističko hodočašće u čast sv. Ante

U organizaciji Društva pedagoga TZK Ljubuški, te biciklističkih klubova Brotnjo i Ljubuški u nedjelju 11.6. održati će se 15. biciklističko hodočašće u čast sv. Ante

Ovo tradicionalno biciklističko hodočašće već 15 godina okuplja veliki broj biciklista različitih kronoloških uzrasta i kondicijske pripremljenosti iz cijele Hercegovine, ali i Dalmacije. Iz organizacijskog odbora posebno ističu kako ovo biciklističko hodočašće nije natjecateljskog karaktera te pozivaju sve da se priključe kako iz Mostara, tako i iz Čitluka, ili pak iz drugih mjesta u Hercegovini i taj dan biciklima upute prema Humcu i sa sloganom “U zdravom tjelu zdrav duh” zahvale sv. Anti i mole za njegov blagoslov i zaštitu. 

''Ove godine ćemo se posebno prisjetiti pokojnog profesora Žarka Bilića jednog od inicijatora ovog biciklističkog događaja'', poručili su. 

Biciklisti će iz Mostara prema Ljubuškom krenuti u 08.00h ispred Hrvatskog doma Herceg Stjepan Kosača. 

U 09.30h planiran je polazak iz Čitluka sa pristiglim biciklistima iz Mostara te se ruta dalje nastavlja prema Međugorju uz kratko zadržavanje ispred crkve sv. Jakova. Dalje se nastavlja ispod Križevca preko Miletine i Crnopoda do Humca i svetišta sv. Ante gdje će biciklisti sudjelovati na sv. misi u 11 sati. Nakon svete mise uslijediti će blagoslov biciklista. 

Druženje će se nakon toga nastaviti u restoranu Mandića jaz na Čeveljuši uz mesne specijalitete koje je osigurala kompanija Karliko, te vodu Hercegovku i hladno pivo Hercegovačke pivovare. Organizatori se posebno zahvaljuju Policijskim postajama Čitluk i Ljubuški, kao i Hitnoj pomoći Ljubuški na pratnji i osiguravanju biciklijade.

Podijeli na:

Nema više ni goveda, ovaca, koza, konja, kokoša pa ni ove naše mladosti što odprtlja...

Kao posljedica „tehnološkog napretka“ u vidu interneta, društvenih mreža i drugih tehnoloških alata, komunikacija između ljudi, pogotovo mlađih generacija, potpuno se promijenila. Ljudi sve više komuniciraju jedni s drugima pomoću interneta i pametnih telefona a sve je manje direktne verbalne komunikacije. U nedostatku direktne verbalne komunikacije između mladih ljudi, sve se teže ostvaruje jača povezanost s ljudima iz vlastite okolice pa i mogućnost ostvarivanja veza između mladih ljudi. 

Sve je, nažalost, više usamljenih mladih ljudi koji ne stvaraju ozbiljne veze i postaju samci. Često se događa kako je mnogima potrebna veća količina alkohola da bi se ušlo u neku intenzivniju komunikaciju što, nažalost, ponekad završava fizičkim nasiljem. 

Komunikacija je, čini mi se, bila nekada bolja i razumljivija između ljudi i životinja nego sada između ljudi pa su životinje nekada više razumjele ljude nego danas ljudi jedni druge.

Treba se samo podsjetiti kako se nekada komuniciralo s domaćim životinjama od kojih je svaka imala svoje ime. 

Ovce su bile; Bike, Čule, Roge ili Šare. I ako pošćetna Bike krene prema nečijem kupusu samo vikneš „maa Bike“ i ona se vrati jer zna da radi nešto što ne bi smjela. Kada ovce dozivaš sa „prsososo prsososo“ onda one znaju da će dobiti nešto dodatno hrane ili soli. Ako im se kaže „ljuč, ljuč ljuč“ onda je to naredba za razdvajanje od susjedovih i svaka ide u svoj tor, ili ako se ovci kaže „prlja“, onda ona zna da se mora brzo maknuti ispred gazde.

Krave su bile; Milova, Svilova, Rumenka, Brizulja, Grozdova, a volovi Sivonja, Zekonja, Milonja, Rudonja, Peronja ili Brizonja. Ako si govečetu rekao „aj voč aj voč aj voč“, onda su odmah krenuli na korito i znali su da idu na vodu. Ako volu kažeš „stuu“, on će se povući natrag. Ako mu kažeš „ajde“ onda će krenuti naprijed. Kada Svilova krene u „šćetu“ samo vikneš „maa Svile ma Svile“ i ona se vrati. Kada goveda ulaze u štalu samo treba govoriti „aj namisto, aj namisto“ i svako u miru ode na svoje mjesto za jaslama. 

Kada dozivaš goveda sa „maaa seš, maaa seš“ odmah ti prilaze jer razumiju da će biti neka podjela hrane. Izgleda lakše nego s ljudima. 

Zanimljiv primjer je kada krava povede i treba je odvesti pod bika i „održat“. Ako bik brzo ne skoči na kravu, ako mu se možda „partnerica“ ne sviđa ili nije taj dan raspoložen pa predugo čeka, onda mu se govori govori „jac jac jac“ i bik ubrzo krene u akciju. Teško je objasniti zašto bika baš te riječi tjeraju prema kravi, ali on je razumio poruku. 

Teško je objasniti kako bi došlo do toga da se goveda „zaobadaju“, čak i onda kada nema previše obada i mušica koje ih napadaju. Bilo bi dovoljno da se nekoliko puta zaredom izgovara „obad, obad, obad, obad“ i odjednom samo vidiš kako ta goveda dižu repove, zaobadaju se i počinju trčati prema ošanjku ili šumi. Znači, oni bi te riječi razumjeli kao upozorenje na opasnost ili… 

Konji su bili: Vranac, Soko, Zekan a kada konju kažeš „curik“ on se povlači natrag, a „hija“, on zna da treba krenuti. “Bista” bi značilo da malo jače potegne ili potrči. Ako mu kažeš „eha eha“, on se zaustavlja. 

Kokoše su isto sve imale svoja imena: Žutka, Bilka ili Kapurica. Ako se malo jačim glasom govorilo „pipipipipipi“ ili „ćućućuću“, kokoše bi odmah trčale jer su znale da im se baca kukuruz, zob ili stari kruv. Kada gazdarica zaviče „ujuj ujuj ujuj“ to znači da je kokoše napala lisica ili orao pa je to svima znak da bježe prema kokošinjcu, ali se vjerovalo da je taj uzvik plašio i orla i lisicu. 

Isto tako bi i paščad i mačke razumjeli šta znači i „mrš“ i „pis“, „šic“ i „lezi“ kao i „drž ga“. 

Nekada je većina ljudi živjela od goveda, ovaca ili koza te zemlje koja i nije bila posebno plodna. Radilo se „od mraka do mraka“ ali komunikacija i suradnja s ljudima iz svoje okolice je bila puno bolja nego danas. Jedni drugima su više pomagali, a svi su voljeli svoje životinje i svoju zemlju koji su ih hranili. 

Zanimljivost ovih naših krajeva je to da se većinu životinja, stvari, ili pojava nazivalo u uvećanicama, što nekome zvuči grubo, ali to nije sigurno radi odbojnosti nego možda radi težine života i rada. Često bi se uvećanice koristile i da bi se nekome “tepalo“, ali na naš način. 

Tako bi se životinje nazivale: volutine, kravetine, ovčurine, kokošurine, pivčina, krmadina, kljusine, kobiletine, govedurina, paščadina, kozurine, mačketine, krmačetine, mušičetine, tičurine, žabetine, ribetine. 

Kad se radi o težim poslovima na njivama i livadama, upotrebljavali bi se izrazi kao: travurina, kosurina, viletine, grabljetine, ćuskijetina, sikiretina, motičetina, kućetina, klaničetina, pojaturina, sobetina, slametina, lopaturina, krampina, dašćurina, bukvetina, rastina, šumetina, kamenčurina, bočetina, lončina, kanturina. 

A nije se „šćedilo“ nikoga oko sebe pa je bila: nožurina, ručetina, glavurina, guzičetina, leđurina, kosmulje, nosina, trbušina, bradurina, brčine, lančina, torbetina, obrazine, prstina, nočina, sestretina, tetketina, babetina, didusina, ženturina, drčina, momčina, curetina, pratrina, svitina. 

Za svakodnevne stvari i pojave isto su se upotrebljavale naše stare dobre uvećanice: kišurina, vodurina, pivetina, rakijetina, kavurina, snižina, šljivetine, jabučetine, kompirine, ripetina, lučina, tikvetina, kupusina, grašina, puretina (pura), ozlivačetina, čorbetina, mesina, krevetina, šporetina, mličina, knjižurina, papirina, peračetina, taračina, cipaletine, pantaletine, bundetina, kaputina, čorapčine, opančine. 

Nema više ni goveda, ovaca, koza, konja, kokoša pa ni ove naše mladosti – kako kaže moj kumašin Jure – „što odprtlja kućile u Njemačku i Austriju, a ovo što je ovde ostalo sve se zatvorilo i nigdi neizviriva iz kuće, pa više nemaš ni goveda ni ljudi za popričat, a kamoli s nekim štogod proždrt“. 

Ivica Barišić / hercegovina.in

Podijeli na:
Zapratite nas na FB, Instagramu i Twitteru, lajkajte i podijelite objavu

a

google.com, pub-8801838836830184, DIRECT, f08c47fec0942fa0