Zašto je izlazak na izbore za Hrvate od egzistencijalne važnosti i zašto glasovati za Borjanu Krišto

U nedjelju, 2. listopada, građani BiH hrvatske nacionalnosti jednostavno moraju izaći na izbore ako sami sebi žele dobro. Glasovati trebaju po savjesti, odgovorno i zrelo. Priče da su "svi oni isti" imaju u svom korijenu cilj da Hrvata više ne bude u BiH.

Kako se bliži dan Općih izbora u BiH, 2. listopada, hrvatskim i bh. medijskim prostorima sve više i više se pojavljuju poruke koje u svojoj suštini demotiviraju građane BiH hrvatske nacionalnosti da izađu na izbore i time manifestiraju da se bore za sebe i svoje pravo na život u BiH. 

Piše: Jurica Gudelj / dnevnik.ba

Različiti akteri, i politički i nepolitički, počeli su davati izjave koje za posljedicu imaju relativizaciju političkog i psihičkog (posljedično i fizičkog) nasilja kojem su građani BiH hrvatske nacionalnosti izloženi već 20-ak godina. 

Među osnovnim tezama koje se plasiraju najviše se ističu one da "svi su oni isti, lopovi" i da su "Komšić i Krišto isti" te da se onda posljedično "nema za koga glasovati" što sugerira da je stoga "najbolje u nedjelju ostati kod kuće i ne glasovati". 

Egzistencijalni imperativ 

Takve teze s jedne strane šire oni neodgovorni, ljudi koji imaju dobre namjere ali skromno znanje, pa onda uslijed vlastitog neznanja i nesnalaženja u današnjoj političkoj močvari u BiH ne mogu razlikovati kruške i jabuke nego im sve nekako izgleda isto. S druge strane, iste teze šire i oni koji vrlo dobro razumiju što se to u BiH u političkom smislu događa, ali zbog svojih uskih materijalnih interesa žele što manju hrvatsku izlaznost kako bi glasovima drugih naroda došli do dobro plaćenih radnih mjesta.

Zašto je, dakle, izlazak na nedjeljne izbore za građane BiH hrvatske nacionalnosti zapravo egzistencijalni imperativ? 

U BiH već više od 20 godina traje političko zlostavljanje građana BiH hrvatske nacionalnosti. Od smanjivanja političkih prava početkom tisućljeća, uništavanja hrvatskog gospodarstva preko vojnog napada na Hercegovačku banku, nametanja Komšića, alijanse i platforme pa sve do posljednjih napada na simbole hrvatskog identiteta u BiH i prozivanje svih Hrvata u BiH koji se bora za očuvanje hrvatskog prava na BiH "UZP-ovcima" - u BiH traje kontinuirana borba kojoj je cilj do kraja istisnuti Hrvate s teritorija današnje države BiH. To se danas najbolje može vidjeti u sredinama u BiH gdje Hrvati nemaju nikakvoga utjecaja na izbor vlasti. 

Najbolji primjeri su Sarajevo, Tuzla, Zenica, Bihać, Bugojno, Travnik, Kakanj, Konjic, Jablanica i niz drugih sredina, uključujući i one u RS, odakle su Hrvati doslovno protjerivani i u ratu i u miru. U miru se protjerivanje moglo nastaviti jer Hrvati nisu imali nikakvoga utjecaja na političke procese zato što nisu bili u vlasti. 

Danas se tako po istom načelu želi Hrvate istisnuti iz vlasti u Federaciji BiH kako bi se onda ono što se učinilo jučer Hrvatima Bugojna, Sarajeva, Travnika i Kaknja, pokušalo napraviti Hrvatima Širokog Brijega, Čapljine, Žepča ili Usore. 

Pojednostavljeno, neizlaskom Hrvata na izbore olakšava se posao onima koji Federaciju BiH žele pretvoriti u bošnjački pandan Republike Srpske. Želi se građane BiH hrvatske nacionalnosti osjeći od bilo kakvog utjecaja na vlast na razini entiteta FBiH i države BiH. Hrvatima se želi oduzeti pravo da gospodare vlastitim resursima i svesti ih se na poslušnu nacionalnu manjinu koja "veže konja tamo gdje joj aga kaže".

Svrha relativizacije 

Posebno demotivirajuće za izlazak na izbore djeluju poruke koje relativiziraju politiku i političko djelovanje kroz poruke kako s "svi oni isti" i kako "Čović i Komšić jedan drugog održavaju na životu". 

I jedna i druga poruka su činjenično netočne i u svojoj srži iznimno maliciozne. 

Naime, definitno svi kandidati nisu isti. Nemoguće je da od stotina i stotina kandidata na listama nema baš nitko "drugačiji". Cilj ovakvih podvala je demotivirati Hrvate da uopće prate politički život u BiH jer, eto, "svi su oni isti". Birati, naravno, treba po savjesti i kao društveno i nacionalno odgovorne odrasle osobe. 

Najbolji primjer demotivirajuće relativizacije su poruke kako su eto "Borjana Krišto i Željko Komšić zapravo isti".  Isti su samo utoliko da se oboje natječu za dužnost hrvatskog člana Predsjedništva, sve drugo vezano za ovo dvoje kandidata ne može biti više različito. 

Komšić je antihrvatski kandidat, koji je na izbornoj prijevari bošnjačkim glasovima sjeo u fotelju koja je namijenjena onoj osobi koju dominantno podrže Hrvati. Dakle, Komšić je samim svojim načinom izbora prevario građane BiH hrvatske nacionalnosti. Nadalje, Komšićevo političko djelovanje na unutarnjem planu već 15 godina svodi se na izazivanje mržnje prema građanima BiH hrvatske nacionalnosti. Na međunarodnom planu, on je imenovao u diplomatsko-konzularnu mrežu osobe koje aktivno po svijetu rade na ocrnjivanju građana Hrvata, poput notorne srednjoškolke Martine Mlinarević i sličnih. On je oko sebe okupio zapravo sav šljam Bosne i Hercegovine i upregao ga u generiranje mržnje prema jednom od konstitutivnih naroda u zemlji. Pored toga, Komšić svakodnevno djeluje i protuustavno, želi rušiti ustavnu arhitekturu BiH i njegovi agitatori, poput Reufljagića i sličnih svakodnevno koriste ratnohuškačku retoriku. 

Borjana Krišto pak poštuje Ustav BiH i kandidat je koji će zasigurno dobiti većinski hrvatski izborni legitimitet jer je jedina hrvatska kandidatkinja. Komšić je, pak, kako smo rekli, antihrvatski kandidat. 

Glasovati po savjesti Borjana Krišto ne generira mržnju ni prema jednoj društvenoj skupini u BiH. Može se argumentirati kako ona donekle navlači mržnju na sebe, ali je zasigurno ne širi i ne generira. Bilo bi lijepo da je BiH uređena država i da Hrvati mogu nesmetano birati vlastite političke predstavnike, no to jednostavno nije slučaj. BiH je međunarodni protektorat iz kojeg se nastoji Hrvate i biološki istisnuti i zbog tog je u utrci za člana Predsjedništva, nažalost, samo jedan hrvatski kandidat. Kao odgovorni ljudi, Hrvati imaju imperativ izaći na izbore i glasovati za kandidate koji će zastupati njihove interese nasuprot kandidata koji svakim svojim potezom tim istim Hrvatima pokušavaju nanijeti zlo. 

Zato u nedjelju, 2. listopada, građani BiH hrvatske nacionalnosti jednostavno moraju izaći na izbore ako sami sebi žele dobro. Glasovati trebaju po savjesti, odgovorno i zrelo. 

Priče da su "svi oni isti" imaju u svom korijenu cilj da Hrvata više ne bude u BiH. Svi isti nisu i ne mogu biti.

Podijeli na:

Znanstvenici izračunali broj mrava na Zemlji

Znanstvenici su rezultate objavili ovog tjedna u Proceedings of the National Academy of Sciences.

Zahvaljujući svojoj izrazito socijalnoj prirodi, mravi su prisutni u gotovo svim ekosustavima na planeti. U ovome trenutku postoji više od 15 700 imenovanih vrsta i podvrsta ali postoje i brojne druge vrste koje još nemaju ime, piše CBS News. 

Kako bi došli do ukupnog broja mrava na planeti, znanstvenici sa Sveučilišta Hong Kong su analizirali 489 studija iz cijeloga svijeta, obuhvaćajući sve kontinente i glavna staništa. Drugi su znanstvenici obavljali zamoran zadatak izravnog promatranja i brojanja mrava, a zatim se kombinacijom podataka došlo do procijenjene brojke od 20.000.000.000.000 000, znači 20 kvadrilijuna mrava. Na svakog čovjeka na planeti dolazi oko 2,5 milijuna mrava, a to je posve nezamislivo, piše The Washington Post. Znanstvenici su rezultate objavili ovog tjedna u Proceedings of the National Academy of Sciences. 

Znatano više od dosadašnjih procjena Znanstvenici kažu da je to između 2 i 20 puta više od prijašnjih procjena, a izračunali su i ukupnu težinu svih mrava. Njihova biomasa iznosi oko 12 milijuna tona suhog ugljika, kazao je koautor studije Mark Wong sa Sveučilišta Zapadna Australija. 

Ugljik je samo pola suhe težine mrava što znači da im je ukupna masa još veća. Kad bi se težina svih mrava zbrojila, bili bi teži od svih sisavaca i divljih ptica, na Zemlji, zajedno. Znanstvenici su rekli da mravi nisu ravnomjerno raspoređeni po planeti, najviše ih je u tropima, naglašavajući važnost tih regija kako se klima mijenja, piše The Conversation. 

U izobilju ih ima u šumama i sušnim područjima. 

Podijeli na:

Braniteljske udruge pozvale Hrvate da izađu na predstojeće izbore

“Mi branitelji do jučer smo zajedno krvarili i ginuli za slobodu, izađite na izbore kako bismo je očuvali!”

Koordinacija Udruga proisteklih iz Domovinskog rata Grada Mostara poziva branitelje, braniteljske obitelji, kao i sve glasače s pravom glasa da izađu na opće izbore u Bosni i Hercegovini u nedjelju 2. listopada 2022. godine. 

-Ne zanemarujte svoje demokratsko pravo jer izlazak na izbore je jedini način borbe protiv nepravde kojoj smo izloženi. Važan je svaki glas! Mi branitelji do jučer smo zajedno krvarili i ginuli za slobodu, time smo vas obvezali da je čuvate. 

Ujedinimo se u zajedničkom cilju, izađimo na izbore, dajmo svoje povjerenje kandidatima i listama, predvođenim Borjanom Krišto, zajedničkom kandidatkinjom Hrvatskog narodnog sabora BiH za hrvatskog člana Predsjedništva BiH, kako bi u svom mandatu poboljšali položaj Hrvata u Bosni i Hercegovini, te svojim programima doprinijeli razvoju i napretku. 

Zato šaljemo javni poziv da svojim glasom utječete na stvaranje naše budućnosti i budućnosti naše djece, stoji u priopćenju Koordinacija Udruga proisteklih iz Domovinskog rata Grada Mostara.

Podijeli na:

Započela izgradnja prve poslovnice Lidla u BiH?

Prema fotografijama i informacijama s bijeljinskih portala službeno je počela gradnja Lidlovog maloprodajnog objekta u ovom gradu. 

N1 je još ranije pokušao doći do službenih informacija iz ovog trenutno najvećeg stranog ulagača u Bosni i Hercegovini, ali smo samo dobili ranije objavljene stavove da je sve u fazi priprema i da su posvećeni ekspanziji na tržištu BiH. 

Ono što smo saznali je da su osim Bijeljine kupljene još lokacije za gradnju u Sarajevu, Tuzli, Mostaru te da su u tijeku radovi središnjeg objekta u južnom dijelu koridora Vc u blizini Sarajeva. 

Na kraju treba podsjetiti da Lidl kao kompanija već izvjesno vrijeme posluje u BiH i da vrši obuke i edukacije budućeg osoblja koje će raditi u maloprodajnim objektima u regionalnim podružnicama. 

Također, objekti i kada budu izgrađeni, neće biti pušteni u rad, već, kako to nalaže Lidlova politika u istom trenutku kada sve bude spremno, bit će otvoreno više poslovnica, što neće biti u izvjesno vrijeme.

foto: semberija.info

Podijeli na:

Obilježeno 130 godina planinarenja u BiH

Livanjski planinari za svoje goste priredili su tri kružne ture

Na visoravni Kruzi iznad Livna proteklog vikenda okupilo se 300 planinara iz hrvatskih i bh. planinarskih društava na manifestaciji “Dani Cincara 2022”, koja je održana u organizaciji Planinarskog društva “Cincar” iz Livna i Planinarskog saveza Herceg Bosne, prenosi bljesak.info.

Tradicionalna planinarska manifestacija "Dani Cincara" ove godine je održana pod pokroviteljstvom Planinarskog saveza Herceg-Bosne, a ujedno smo manifestaciju iskoristili kako bismo obilježili 130 godina planinarenja u Bosni i Hercegovini - kazao je za Fenu predsjednik Planinarskog saveza Herceg Bosne Ante Vukadin. 

Livanjski planinari za svoje goste priredili su tri kružne ture, od one najlaganije za početnike pa do 15 kilometara i 7 sati duge ture od središta Livna, preko visoravni Kruzi do planinskog vrha Cincara. 

Ovom prilikom planinari su imali prigodu obići i čuvene livanjske divlje konje koji obitavaju na visoravni Kruzi. 

Okupilo se zaista puno planinara svih uzrasta, a naši domaćin pobrinuli su se da se svi osjećaju ugodno. Ekipa Planinarskog društva “Cincar” zaista se potrudila kako bi se svi osjećali dobrodošli i da nam ništa ne nedostaje. I uspjeli su u tome – dodao je Vukadin.

Podijeli na:

DAN ŽALOSTI Svaki put kad sjednemo za volan, sjetimo se ove tragedije

Danas je dan žalosti u Gradu Mostaru, strašna prometna nesreća i tragedija koja je nas šokirala i ostavila u nevjerici. 

Operirana joj oštećena jetra, odstranjena prsnuta slezena, spojeni lomovi na malenoj nozi..., piše Darko Juka.

Ali, ništa ju ne boli koliko to što mama ne dolazi... 

Shrvane joj bake ne mogu obećati da će doći niti joj mogu kazati kako više ne će doći nikada... 

A ona i dalje pita i ne shvaća zašto je u svojoj boli ostavljena, bez mamina zagrljaja... 

Zašto ju tata i braco ne drže za ruke... 

Tri su joj godine! Ona nije smjela upoznati takovu bol! Nije smjela! Većina nas je nekada stisnula papučicu gasa...

Ja sam i preveć puta... Boli me duša misleći na ovo dijete i na njezina iz krila života oteta devetogodišnjeg brata... 

Svi bismo na onoj zaštiti od Sunca koju spuštamo ponad vjetrobranskoga stakla od danas trebali držati obiteljsku fotografiju Krstića, i oca i majke i sina i preživjele im kćerkice koja pita gdje joj je mama... 

Trebali bismo ih dobro pogledati svaki put prije nego okrenemo ključ... 

Da nas njihova topla lica na kraju vožnje vrate doma, i nas i sve koje ćemo susresti na cesti, na cesti koja vreba i čeka na sljedećega koji će, unatoč i usprkos svemu, pijan stisnuti gas... 

Podijeli na:

SUTRA DAN ŽALOSTI Nebo plače nad Mostarom zbog nezapamćene tragedije

Pred Borisom i njegovom Marijanom, njihovim devetogodišnjim Robertom, njihovom trogodišnjom kćeri bio je život. Radovali su se svakom novom danu, gledali prema budućnosti.

Nažalost, jedna vožnja ugasila je tri života, muža i žene, njihovog sina, a liječnici se bore za život djevojčice koja više nikad neće imati priliku zagrliti svog tatu, poljubiti mamu, igrati se s bracom…

Može se dogoditi, rečenica je koju puno puta čujemo. Međutim, u Hercegovini se događa i to previše puta. Ceste uzimaju živote više nego Domovinski rat! Da oni koji su dali svoje živote za slobodu hrvatskog naroda mogu progovoriti, kakvu bi poruku poslali, piše siroki-online.com.

''Dan žalosti obilježit će se spuštanjem zastava na pola koplja na zgradama Gradske uprave i Gradskog vijeća i javnim ustanovama i poduzećima kojima je osnivač Grad Mostar'', navedeno je u odluci Grada. 

Kako je navedeno, na dan žalosti neće se na javnim mjestima održavati programi javnog, kulturnog i zabavnog karaktera, a fizičke i pravne osobe koje obavljaju ugostiteljsku djelatnost dužne su svoje poslovanja obavljati primjereno Danu žalosti. 

Također, obvezuju se elektronski mediji s područja Mostara da svoje programske sadržaje prilagode Danu žalosti, piše bljesak.info.

Podijeli na:

Za danas izdano narančasto upozorenje za Hercegovinu

U navedenim područjima očekivana količina padaline je između 30 i 60, lokalno do 75 l/m2, priopćeno je iz FHMZ.

Federalni hidrometeorološki zavod izdao je narančasto upozorenje za područje Hercegovine i jugozapadne Bosne za danas, ponedjeljak 26. rujan 2022., za obilnije padaline. 

U navedenim područjima očekivana količina padaline je između 30 i 60, lokalno do 75 l/m2, priopćeno je iz FHMZ. 

U Bosni i Hercegovini danas će prevladavati pretežno oblačno vrijeme s kišom. Intenzivinije padaline na sjeveru, sjeverozapadu Hercegovine i lokalno na jugozapadu Bosne. 

U ostatku zemlje uglavnom prolazne padaline slabog do umjerenog intenziteta. Vjetar slab do umjeren istočni i jugoistočni. Dnevna temperatura od 14 do 21 stupnjeva celzija, javlja Federalni hidrometeorološki zavod BiH. 

U ponedjeljak 26. rujna oblačno vrijeme s kišom i lokalnim pljuskovima ponegdje praćenih grmljavinom. Obilnije padavine na području Hercegovine, jugozapadne i zapadne Bosne. Vjetar slab promjenljivog smjera. Jutarnja temperatura od 11 do 17, na jugu do 20, a dnevna od 15 do 21 stepeni celzija. 

Dan kasnije umjereno do pretežno oblačno vrijeme s kišom i pljuskovima u Hercegovini i na jugozapadu Bosne. U ostatku zemlje kiša ili lokalni pljuskovi uglavnom tijekom poslijepodneva. Jutarnja temperatura od 10 do 16, na jugu do 18, a dnevna od 16 do 22 stupnjeva celzija. 

U srijedu 28. rujna umjereno do pretežno oblačno vrijeme sa slabom kišom ili lokalnim pljuskovima. U većem dijelu zemlje prestanak padaline poslije podne. Jutarnja temperatura od 8 do 13, na jugu do 17, a dnevna od 14 do 19, na jugu do 23 stupnjeva celzija. 

Pretežno oblačno vrijeme s kišom i pljuskovima u Hercegovini, zapadnim i sjeverozapadnim područjima Bosne očekuje nas u četvrtak, 29 rujna. Intenzivnije padaline na području Hercegovine i jugozapadne Bosne. U ostatku zemlje povremeno i lokalno slaba kiša ili lokalni pljusak. Jutarnja temperatura od devet do 15, na jugu do 18, a dnevna od 19 do 25 stupnjeva celzija.

Podijeli na:

Pobjednica foto natječaja 'Ljetovanje na bali' sa obitelji uživala u Goranačkom kraju

Pobjednica foto natječaja 'Ljetovanje na bali' Iva Zelenika uživala je ovog vikenda sa svojom obitelji u ljepotama Goranaca, Bogodola, Bila...

Povodom 15. godina postojanja Goranci online, 20. lipnja raspisali smo nagradni foto natječaj naziva 'Ljetovanje na bali' na kojeg se prijavilo dosta sudionika sa fotografijama koje su zadovoljile tražene uvjete. 

Među zanimljivim i dobrim slikama izdvojila se jedna, a to je slika "obitelj na bali", autorice Ive Zelenika iz Jara. Iva zbog obaveza nije mogla iskoristiti ljeto i toplije vrijeme, ali smo joj zato priuštili nezaboravan prvi jesenski vikend koji je provela sa obitelji, suprugom i dvoje djece.

Dijana Krešić i Tomo Sopta u ime organizatora dočekali su obitelj Zelenika uručili im poklon paket i dogovorili raspored.

Prvog dana, u petak obitelj Zelenika se družila u Parku Goranci, a potom su uživali u delicijama Restorana Konobe Goranci. Nakon ručka, smjestili su se u planinarski dom, gdje su ih dočekali i u gostoprimstvu primili članovi HPD Prenj 1993. Mostar

Ovaj nezaboravan prvi dan, obitelj je nastavila rekreativnim jahanjem konja zahvaljujući AT Rekreativno jahanje. Za šlag na kraju ovog predivnog dana pobrinula se Konoba kod Marinka, gdje je obitelj Zelenika uživala u ugodnom ambijentu i predivnoj večeri u konobi.

Iduće jutro, obitelj Zelenika je uživala u vožnji quadovima, zahvaljujući Quad safari Goranci, a potom su uživali u jahanju konja u Konjičkom klubu Mostar, a nakon toga su bili na ručku u planinarskom domu sa članovima HPD Prenj i njihovim gostima.

Obitelj Zelenika zbog djece nisu bili u mogućnosti uživati u adrenalinskom paintballu, ali ne sumnjamo da se neće vratiti i preporučiti ostalima da posjete ovaj turistički raj.

Sretna obitelj se vratila kući sa poklonom i suvenirima od Parka Goranci i La Goranse.

Podsjetimo, cilj ovog natječaja je početak turističke priče i ponude na području župe Goranci (Goranci, Bogodol, Raška Gora, Bile, Sovići, Planinica) i Vrdi.

 
  

 
 
Podijeli na:

RELACIJA CIM - GORANCI Održana utrka “Hercegovina Classic”

Odličnom vožnjom u Hercegovini na jučerašnjoj utrci “Hercegovina Classic”, koja se bodovala za Premijer ligu Bosne i Hercegovine, Vedad Karić (Rotacija Spin) još jednom je potvrdio naslov prvaka. 

Karić je još jednom pokazao izvrsnu formu odvozivši ovu utrku u vremenu (0.24.44) i tako osigurao naslov pobjednika u Elite kategoriji. Slijedi ga Dražen Akrap (Rotacija Spin) na drugom, te Tarik Pihljak (Rotacija Spin) na trećem mjestu. 

U ženskoj kategoriji najbolja je bila mlada Karla Kustura (X Factory) koja je utrku završila u vremenu (0.25.26), druga je bila Biljana Krtalić (BK Mostar), a treća Martina Čondra (Rotacija Spin). 

Utrku Hercegovina Classic organizirala je Udruga za promicanje biciklizma “Hercegovina bicikl” u suradnji s Biciklističkim savezom BiH i Sportskim savezom Grada Mostara. Bila je ovo vrlo važna utrka za sve bicikliste, a Mostar i Hercegovina su se još jednom pokazali kao izvrsni domaćini i predstavili svoju zemlju u najboljem svjetlu. 

“Bila je ovo jako lijepa utrka, au isto vrijeme jako teška i zahtjevna. Na samom početku sam krenuo žestoko, nametnuo sam tempo i uspio sam zadržati dobru poziciju do samog kraja i završiti kao pobjednik. Veliko hvala organizatoru na odličnoj organizaciji, stvarno je uvijek lijepo doći u Hercegovinu i sretan sam što se ova utrka održala baš ovdje“, rekao je Vedad Karić. 

U utrci je sudjelovalo stotinjak vozača iz zemalja regije, a neki su došli voziti i iz Slovačke. 

“Iznimno nam je drago što smo još jednom uspješno organizirali ovu utrku i sretni smo što je sve prošlo u najboljem redu”, rekao je Toni Zorić, organizator ove utrke. 

Utrka „Hercegovina Classic“ organizirana je uz potporu generalnog pokrovitelja – Federalnog ministarstva kulture i sporta, te uz potporu Vlade HNŽ-a i partnera Sportskog saveza Grada Mostara, Turističke zajednice Grada Mostara. HNŽ i Ministarstvo unutarnjih poslova HNŽ.

Podijeli na:
V A Ž N O! Drage Hrvatice i Hrvati – državljani BiH koji živite izvan BiH! Prijavite se za glasovanje na izborima! Rok za prijavu, koja omogućava glasovanje državljanima BiH koji žive izvan BiH, istječe 19. srpnja 2022. godine, više na www.izbori.ba ili putem info-linije: +387 33/251-331 i +387/33 251-332 ili e-adresa: info@izbori.ba // Opći izbori u BiH: Za glasanje van države se prijavilo 55.000 birača

SLIKA MJESECA: Goranačka ljepota