FOTO/VIDEO Sve je spremno za Groblje mira: Završne pripreme pred svetu misu na Bilima

foto Goranci online

Na Groblju mira na Bilima u tijeku su posljednje pripreme za ovogodišnje obilježavanje Europskog dana sjećanja na žrtve totalitarnih režima. Radovi na uređenju prostora privode se kraju kako bi sve bilo spremno za dostojanstveno okupljanje vjernika, molitvu i svetu misu. 

Na platou ispred crkve sv. Josipa Radnika traju završni radovi postavljanja križeva, ploča i kocaka, uređuje se prostor, zateže cerada te obavljaju završna čišćenja. Istodobno se uređuju središnji dio Groblja mira i pristupne staze kojima se dolazi do križeva, piše Goranci online.

Na Groblju mira do sada je postavljeno više od 20.000 križeva, a njihov broj iz godine u godinu raste. Samo tijekom ove godine, kroz posljednje dvije faze, podignuto je više od 1.200 novih križeva, dok već pristižu i novi zahtjevi koji će biti obrađeni i realizirani do naredne jeseni, odnosno do blagdana Svih svetih.  

Sve veći broj zahtjeva, ističu organizatori, pokazuje da se svijest o Groblju mira sve više širi te da ovo mjesto postaje sve važnije mjesto sjećanja i molitve.  

Završni radovi na nadstrešnici  Uz uređenje središnjeg prostora, pri kraju su i veći radovi na nadstrešnici. Ostali su završni zahvati, koji često zahtijevaju i najveću preciznost kako bi se svi detalji savršeno uklopili u projekt.  

Na Groblju mira svakodnevno radi nekoliko timova, od ranih jutarnjih sati. Radovi bi se, prema najavama, trebali nastaviti i tijekom jeseni, budući da posebni vremenski uvjeti tijekom zime ograničavaju mogućnost izvođenja građevinskih zahvata.  

Zbog toga se svaki povoljan dan nastoji iskoristiti kako bi se na uređenju Groblja mira napravilo što više.  

Program počinje molitvom krunice  Službeni program ovogodišnjeg obilježavanja počinje u 11 sati, iako se očekuje da će vjernici na Bile pristizati znatno ranije.  

U 11 sati bit će molitva krunice, nakon koje slijedi polaganje vijenaca, a središnji dio programa bit će svečana sveta misa u 12 sati.  

Posebna radost organizatora je dolazak mons. Dražena Kutleše, koji će predvoditi misno slavlje i uputiti prigodnu propovijed.  

Svečanosti će dodatnu posebnost dati i glazbeni dio. Misno slavlje svojim će pjevanjem uveličati ujedinjeni zborovi pod ravnanjem maestra don Dragana Filipovića, uz glazbenu pratnju profesora Emila Bevande.  

Nakon svete mise predviđeno je tradicionalno druženje iza crkve uz zajednički ručak i grah.  

Hodočasnici iz brojnih krajeva  

Ovogodišnje obilježavanje bit će i prilika za još jedno veliko okupljanje vjernika iz različitih krajeva. Iz više općina i gradova organiziran je besplatan prijevoz za hodočasnike, čime se želi omogućiti što većem broju ljudi dolazak na Bile.  

Groblje mira tako i ove godine postaje mjesto susreta, molitve i sjećanja – mjesto na kojem se kroz više od 20.000 križeva čuva spomen na žrtve i stradanja te prenosi poruka da se njihova imena i životi ne smiju zaboraviti. 

Završni radovi na Bilima tek su u posljednjoj fazi, a sve ono što se ovih dana radi trebalo bi biti spremno za veliko okupljanje vjernika i dostojanstveno obilježavanje Europskog dana sjećanja na žrtve totalitarnih režima. 

Groblje mira nastavlja rasti, a s njim raste i broj onih koji u njemu prepoznaju mjesto trajnog sjećanja, molitve i zajedništva.

Pročitaj članak

Kome pripadaju naša dvorišta? U Mostaru javna tribina o zemljištu oko stambenih zgrada

foto Istina media

U Mostaru će 1. rujna 2026. godine biti održana javna tribina pod nazivom „Kome pripadaju naša dvorišta?“, koju organizira Udruga Sretni građani. Tribina će početi u 19 sati u Hrvatskom domu hercega Stjepana Kosače.  

U središtu javne rasprave bit će pitanje statusa zemljišta oko stambenih zgrada, zajedničkih dvorišta, zemljišnih knjiga te prava stanara.  

Iz Udruge Sretni građani pozivaju građane da se informiraju o statusu zemljišta koje pripada njihovim stambenim zgradama, osobito ako postoji sumnja da je zemljište nepravilno evidentirano, izdvojeno iz cjeline ili na drugi način otuđeno.  

„Zemljište ispod zgrade i zemljište koje služi njezinoj redovnoj upotrebi čine pravnu cjelinu. Ne dopustite da izgubite zajedničko dvorište zbog neuređenih zemljišnih knjiga“, poručuju organizatori.  

Na tribini će se govoriti o tome što propisuju važeći zakoni, koja prava imaju stanari te na koji način građani mogu provjeriti stvarni i zemljišnoknjižni status zemljišta koje okružuje njihovu zgradu.  

Posebna pozornost bit će posvećena zajedničkim dvorištima i prostoru koji stanarima omogućuje kvalitetnije stanovanje. Upravo takve površine često imaju važnu ulogu u svakodnevnom životu stanovnika – od prostora za igru djece i odmora do zelenih površina koje doprinose smanjenju ljetnih temperatura.  

Udruga Sretni građani ističe kako se njihovo djelovanje temelji na ciljevima poput očuvanja i povećanja zelenih površina, stvaranja više hlada i ugodnije mikroklime, smanjenja ljetnih vrućina, osiguravanja sigurnog prostora za igru djece, smanjenja prometa te stvaranja kvalitetnijih i ugodnijih uvjeta stanovanja.  

Tribina je stoga prilika da građani izravno dobiju informacije o svojim pravima, ali i da otvore pitanja koja se tiču prostora u kojem svakodnevno žive.  

Organizatori posebno pozivaju stanare koji nisu sigurni kome pripada zemljište oko njihove zgrade ili žele provjeriti je li ono pravilno evidentirano da se informiraju i uključe u raspravu.  

Javna tribina „Kome pripadaju naša dvorišta?“ održat će se 1. rujna u 19 sati u Hrvatskom domu hercega Stjepana Kosače u Mostaru.

Pročitaj članak

Francuska uvela pravo na potpomognuto samoubojstvo

foto Društvene mreže

Francuska je službeno uvela pravo na potpomognuto umiranje za punoljetne osobe koje boluju od neizlječivih bolesti i trpe nepodnošljivu bol. Novi zakon stupio je na snagu nakon što ga je potvrdilo francusko Ustavno vijeće, a potom je objavljen u službenom listu.

Time se Francuska pridružila skupini država koje dopuštaju neki oblik medicinski potpomognutog umiranja, među kojima su Nizozemska, Belgija, Švicarska i Kanada. Donošenju zakona prethodila je višegodišnja politička, društvena i etička rasprava o pitanju prava na izbor na kraju života.

Strogo propisani uvjeti

Pravo mogu ostvariti punoljetni francuski državljani, kao i osobe s dugotrajnim boravištem u Francuskoj, kojima je dijagnosticirana neizlječiva bolest koja uzrokuje nepodnošljivu patnju.

Postupak započinje liječničkom procjenom kojom se utvrđuje ispunjava li pacijent zakonske uvjete. Zahtjev potom razmatra stručna komisija koja dodatno provjerava jesu li ispunjeni svi propisani kriteriji.

Nakon odobrenja zahtjeva pacijent mora pričekati najmanje dva dana prije provedbe postupka. Svoju odluku mora ponovno potvrditi na dan izvršenja, a pristanak može povući u bilo kojem trenutku.

U pravilu, pacijent sam primjenjuje smrtonosnu tvar. Iznimka su osobe koje zbog zdravstvenog stanja fizički nisu sposobne to učiniti. U takvim slučajevima pomoć može pružiti zdravstveni djelatnik.

Francuska je i prije ovog zakona dopuštala određene postupke na kraju života, uključujući prekid održavanja života medicinskim uređajima i duboku sedaciju. Međutim, osobe koje su željele aktivno okončati život dosad su zbog toga morale odlaziti u druge države.

Macron pozdravio stupanje zakona na snagu

Francuski predsjednik Emmanuel Macron, koji je tijekom kampanje za reizbor 2022. godine obećao donošenje zakona o kraju života, pozdravio je njegovo stupanje na snagu.

Macron je poručio da je time zaključena važna demokratska rasprava, dok su iz njegova ureda ocijenili da novi zakon predstavlja važno jamstvo za građane.

Francuske vlasti ističu da se propis sada može provoditi na temelju jasno utvrđenih demokratskih, etičkih i ustavnih načela.

Ipak, zakon je izazvao snažne reakcije protivnika potpomognutog umiranja. Zaklada Jérôme Lejeune, koja pruža pomoć osobama s genetskim intelektualnim teškoćama, izrazila je ogorčenje zbog njegova donošenja. Pojedini protivnici upozorili su da bi zakon mogao predstavljati ozbiljan rizik za najranjivije skupine društva.

Priziv savjesti i za određene ustanove

Potpomognuto umiranje godinama je jedna od najosjetljivijih društvenih tema u Francuskoj, zemlji sa snažnom katoličkom tradicijom. Zakonu su se protivili i pojedini zdravstveni djelatnici, dok je zastupnicima u parlamentu bilo omogućeno glasovanje prema vlastitoj savjesti.

Prije objave zakona u službenom listu protivnici su podnijeli nekoliko pravnih prigovora. Među ostalim, tvrdili su da je minimalni rok od dva dana za ponovno razmatranje odluke prekratak te su tražili proširenje prava na priziv savjesti.

Francusko Ustavno vijeće potvrdilo je zakon u cijelosti, uz zahtjev za dodatnim pojašnjenjem pojedinih odredbi.

Pravo na priziv savjesti, uz liječnike i medicinske sestre, imaju i farmaceuti. Liječnici će pri procjeni zahtjeva morati uzeti u obzir i zakonske skrbnike pacijenta.

Priziv savjesti moći će koristiti i privatne zdravstvene ustanove, uključujući one koje djeluju na vjerskim načelima, ako je potpomognuto umiranje očito protivno njihovoj misiji. Ta mogućnost, međutim, neće vrijediti u slučaju kada je riječ o jedinoj ustanovi na određenom području koja može odgovoriti na potrebe stanovništva.

Nova faza rasprave o kraju života

Stupanjem zakona na snagu Francuska je napravila velik iskorak u uređenju pitanja potpomognutog umiranja, ali rasprava o njegovim etičkim, medicinskim i društvenim posljedicama zasigurno neće biti završena.

Dok pristaše zakona naglašavaju autonomiju pacijenta i pravo na dostojanstven kraj života, protivnici upozoravaju na mogućnost pritiska na teško bolesne i druge ranjive osobe. Francuski model stoga će u idućim godinama biti pod povećalom javnosti, zdravstvenih djelatnika i institucija koje će pratiti njegovu primjenu.

Pročitaj članak

Pogledajte tko se bori za mandate u HNŽ-u i Parlamentu FBiH

foto CIK

Birače u Hercegovačko-neretvanskoj županiji na Općim izborima 2026. godine očekuje poprilično širok izbor kandidata za dvije razine zakonodavne vlasti.

Za 30 zastupničkih mjesta u Skupštini Hercegovačko-neretvanske županije kandidirano je ukupno 338 osoba, raspoređenih na 15 kandidacijskih lista. Središnje izborno povjerenstvo BiH za Županiju 7, odnosno Hercegovačko-neretvansku županiju, utvrdilo je ukupno 30 mandata.

Istodobno, birači HNŽ-a glasovat će i za kandidate za Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH u izbornoj jedinici 9. Iz te se izborne jedinice izravno bira osam zastupnika, a za mandate se natječe 101 kandidat na 14 kandidacijskih lista.

Opći izbori u Bosni i Hercegovini održat će se u nedjelju, 4. listopada 2026. godine.

U nastavku donosimo hrvatske kandidacijske liste i redoslijed kandidata prema objavljenim podacima na portalu Hercegovina.info.

Skupština Hercegovačko-neretvanske županije

HDZ BiH, HKDU, HDU, HRAST – 35 kandidata

1. Marko Novak
2. Ivana Buntić-Jovanović
3. Tomislav Martinović
4. Darinka Klarić Soldo
5. Daniel Babić
6. Matea Bulić
7. Damir Džeba
8. Slavko Bilić
9. Daniela Matić
10. Stanko Marić
11. Marija Bošković
12. Josip Grbavac
13. Stana Burić
14. Julineta Jurić
15. Nikola Bevanda
16. Ana Groznica
17. Matej Šutalo
18. Andrea Šimunović
19. Davor Barišić
20. Pero Prskalo
21. Kristina Čović
22. Dragan Jurković
23. Katarina Lončar
24. Ilija Kozarić
25. David Marijanović
26. Antonija Buntić
27. Ivan Tadić
28. Ana Šimunović Kožul
29. Mateo Bevanda
30. Đuro Prkačin
31. Ivana Falak
32. Mario Jurica
33. Janja Aleksić
34. Marijo Marić
35. Ivo Bevanda

Hrvatska republikanska stranka – 30 kandidata

1. Silvio Bubalo
2. Vesna Šunjić
3. Mirko Vasilj
4. Slavko Zovko
5. Danijela Džakula
6. Josip Bogdanović
7. Ankica Šarčević
8. Radoslav Dodig
9. Sanja Bevanda
10. Ivan Šunjić
11. Dragana Vlaho
12. Gordan Zovko
13. Marinka Boras
14. Marijo Prskalo
15. Martina Bjelopera
16. Ivica Pavlović
17. Tamara Arapović
18. Mario Pandža
19. Ivana Banušić
20. Tatjana Šimunović
21. Marko Penavić
22. Marijana Prskalo
23. Boris Katić
24. Ana Matić-Raguž
25. Marija Pavković
26. Božo Raguž
27. Marinela Marić
28. Vinko Ramljak
29. Marijana Buconjić
30. Ivan Kolobarić

HDZ 1990 – HSS – Koalicija – 35 kandidata

1. Marko Čurčić
2. Danijela Mišura
3. Zoran Krešić
4. Ivan Odak
5. Rosanda Milićević
6. Mario Tomić
7. Kristijan Falak
8. Zdenka Krešić
9. Tatjana Bačić
10. Slavko Džidić
11. Nada Kačić
12. Veselin Gatalo
13. Ljiljana Moro
14. Ivan Babić
15. Božo Pavlović
16. Kristina Galić
17. Dragan Kozarić
18. Josipa Andričić
19. Stjepan Matić
20. Ivan Bošnjak
21. Ivona Perić
22. Mato Glavinić
23. Ana Raguž
24. Mladen Čavar
25. Srećko Oberan
26. Gordana Šimović
27. Dalibor Pehar
28. Nada Obradović
29. Mato Bulaja
30. Branimir Vukojević
31. Martina Jurica
32. Marinko Marić
33. Ana Kajtazi
34. Pero Kovačević
35. Teo Tomić

Humska snaga pravaša – HSP BiH, HSP AS, HSP HB i BiH, HUM – 30 kandidata

1. Tihomir Šarac
2. Ivana Pehar
3. Sandro Jurković
4. Nataša Karamatić
5. Lazo Rajić
6. Ružica Biloš
7. Željko Zovko
8. Pero Čepo
9. Ivona Ostojić
10. Zvonko Vukša
11. Ana Raguž
12. Luka Rajić
13. Ana Buzuk
14. Stipo Jurić
15. Denis Prnjić
16. Ljiljana Vidić
17. Frenk Ostojić
18. Ivana Zovko
19. Niko Dragičević
20. Anto Biloš
21. Zlatka Čepo
22. Petar Pehar
23. Anita Marić
24. Drago Perić
25. Marko Marić
26. Danijela Ostojić
27. Mario Buzuk
28. Radoslavka Brekalo
29. Suzana Vrtić-Milićević
30. Mario Čuljak

Hrvatsko proljeće – 20 kandidata

1. Mara Anđelić
2. Pero Previšić
3. Ilijana Jelčić
4. Danijel Burečić
5. Zdenko Buntić
6. Marija Bešker
7. Mario Repar
8. Boris Faletar
9. Petra Zvono
10. Branko Burić
11. Marija Stojkić
12. Stanko Ćurčić
13. Danijela Vicković
14. Marko Bošković
15. Tomislav Džalto
16. Ivana Galić
17. Križan Jakiša
18. Matilda Udženija
19. Ante Tadić
20. Marko Subašić

Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH – izborna jedinica 9

Izborna jedinica 9 obuhvaća Hercegovačko-neretvansku županiju, a iz nje se izravno bira osam zastupnika u Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH.

Za tih osam mandata natječe se 101 kandidat na 14 kandidacijskih lista.

HDZ BiH, HSS SR, HSP BiH, HKDU, HSP AS, HDU, HSP HB, HRAST – 12 kandidata

1. Marija Buhač
2. Slaven Zeljko
3. Andrijana Katić
4. Kristina Šimović
5. Kazimir Raguž
6. Nikola Raguž
7. Ante Pavličević
8. Eva Blažević
9. Kristina Puce
10. Snježana Dropuljić
11. Bruno Šitum
12. Ljiljana Matić

Koalicija HDZ 1990, HRS, HDS i HSS – 13 kandidata

1. Slaven Raguž
2. Marija Blažević
3. Luka Faletar
4. Marin Kvešić
5. Željka Pezer
6. Ivo Bačić
7. Gordan Radić
8. Inga Marija Čilić
9. Dejana Milićević
10. Jure Franjušić
11. Marinela Šimić
12. Vinka Džida
13. Nikola Moro

Napomena: Navedene su samo hrvatske kandidacijske liste, iako se u uvodu navodi ukupno 15 lista za Skupštinu HNŽ-a i 14 lista za izbornu jedinicu 9. 

Za kompletni popis i preostale liste i kandidate, posjetite portal Hercegovina.info.

Pročitaj članak

Brojke koje lede krv u žilama: BiH za samo tri godine izgubila gotovo 30.000 stanovnika

foto Društvene mreže

Bosna i Hercegovina suočava se sa sve izraženijim demografskim padom, a njegove posljedice vidljive su u gotovo svim segmentima društva. U samo tri godine zemlja je prirodnim putem ostala bez gotovo 30.000 stanovnika, dok obrazovni sustav bilježi gotovo 7.800 učenika manje, a 45 škola u međuvremenu je zatvoreno.

Razmjeri demografskih promjena posebno se jasno vide u školama. U pojedinim sredinama broj djece toliko je smanjen da škole rade s tek nekoliko učenika, dok se nastava organizira u kombiniranim odjelima. Takva slika više nije iznimka, nego sve češća stvarnost u dijelovima Bosne i Hercegovine.

Službeni statistički podaci potvrđuju nastavak negativnog prirodnog kretanja stanovništva. Prema podacima Agencije za statistiku BiH, tijekom 2025. godine rođeno je 24.105 djece, dok je umrla 35.801 osoba. Razlika između broja rođenih i umrlih jasno pokazuje da prirodni prirast ostaje duboko negativan.

Nepovoljni trendovi nastavili su se i ove godine. U veljači je negativan prirodni prirast zabilježen u svih deset kantona Federacije BiH. U tom je razdoblju rođeno 1.168 beba, dok su umrle 1.633 osobe.

Demografski pad pritom nije posljedica samo odnosa broja rođenih i umrlih. Na odluku o osnivanju i proširenju obitelji sve snažnije utječu i gospodarske okolnosti. Visoke cijene nekretnina, troškovi stanovanja te sve veći izdaci povezani s odrastanjem djeteta mladim ljudima dodatno otežavaju odluku o roditeljstvu.

Mladi otac Neven ističe kako bi želio imati još djece, ali priznaje da financijske mogućnosti imaju važnu ulogu u donošenju takve odluke. Iako djecu smatra smislom života, ističe da obitelji moraju procijeniti mogu li s dodatnim troškovima zadržati prihvatljivu razinu životnog standarda.

Na širi društveni problem upozorava i sociologinja Smiljana Vovna. Prema njezinoj ocjeni, mladima su potrebni sigurnost, poštovanje i društveno okruženje u kojem će njihov rad i znanje biti odgovarajuće vrednovani. Upravo takvi uvjeti, smatra ona, u Bosni i Hercegovini često izostaju.

Dodatni izazov predstavlja i nepostojanje jasno definirane populacijske politike na državnoj razini. Nadležnosti u području demografije i obiteljske politike podijeljene su između različitih razina vlasti, entiteta i kantona, zbog čega stručnjaci upozoravaju da rješavanje ovog problema zahtijeva koordiniran i dugoročan pristup.

Jednokratne financijske potpore obiteljima same po sebi teško mogu preokrenuti postojeće trendove. Za zaustavljanje demografskog pada potrebno je stvarati uvjete za stabilno zapošljavanje, ekonomsku sigurnost, dostupnije stanovanje i lakše usklađivanje obiteljskog i poslovnog života. Jednako važno je smanjiti odlazak mladih ljudi iz zemlje.

Demografski pad zato nije samo statistički pokazatelj, nego pitanje koje izravno utječe na budućnost društva. Manje djece znači manje učenika i zatvaranje škola, a dugoročno i manje radne snage, slabiju održivost pojedinih lokalnih zajednica te dodatni pritisak na mirovinski i zdravstveni sustav.

Podaci predstavljeni u prilogu BHRT-a pokazuju da se Bosna i Hercegovina već suočava s ozbiljnim posljedicama depopulacije. Gotovo 30.000 stanovnika manje u samo tri godine, uz tisuće manje učenika i desetke zatvorenih škola, snažan su pokazatelj da je demografsko pitanje postalo jedan od ključnih izazova za budućnost zemlje.

Pročitaj članak

Pelet ponovno poskupljuje: Nedostatak sirovina prijeti tržištu pred sezonu grijanja

foto Društvene mreže

Pripreme za nadolazeću sezonu grijanja ponovno su u znaku neizvjesnosti na tržištu ogrjevnih materijala. Glavni problem proizvođačima peleta predstavlja nedostatak sirovine, što izravno utječe na količinu proizvodnje, ponudu na tržištu i konačnu cijenu koju plaćaju građani.

Tijekom kolovoza cijena tone peleta kreće se od oko 600 do čak 830 KM, dok se cijena iscijepanih drva kreće oko 148 KM po metru. Briketi se, ovisno o proizvođaču i prodajnom mjestu, nude po cijeni od približno 600 do 630 KM po toni.

Iako cijene variraju i ovise o ponudi i potražnji, proizvođači upozoravaju da bi stabilizacija opskrbe sirovinama bila ključna za sprječavanje novih poremećaja na tržištu.

Predsjednik Udruge certificiranih proizvođača peleta u Bosni i Hercegovini Goran Ivanović za Klix.ba kaže da je jedna od pozitivnih okolnosti to što se veliki broj građana odazvao ranijem apelu proizvođača i pelet kupio na vrijeme.

„Da imamo više sirovina, imali bismo i više peleta i cijene bi bile niže. Zakon ponude i potražnje jednostavno tako funkcionira, plus troškovi koji su u međuvremenu porasli“, rekao je Ivanović.

Podsjetio je da su još u travnju proizvođači pozvali građane da se pravovremeno opskrbe peletom, upozoravajući na moguće probleme tijekom jeseni i zime. Prema njegovim riječima, na apel se odazvalo oko 70 posto potrošača.

U vrijeme kada je počela nabava sirovine, cijene peleta kretale su se između 500 i 550 KM po toni. Proizvođači su tada, kako navodi Ivanović, već očekivali probleme zbog duge zime, kašnjenja ulaska u šumu uzrokovanog snijegom, ali i povećanih cijena energenata te poremećaja na energetskom tržištu.

„Htjeli smo spriječiti te priče i reći ljudima: kupujte pelete na vrijeme, jer ne znamo što će biti kasnije. I upravo se to dogodilo“, istaknuo je Ivanović.

Nedostatak sirovine glavni problem

Prema njegovim riječima, dva su ključna problema s kojima se proizvođači trenutačno suočavaju – nedostatak sirovina i visoki troškovi proizvodnje.

„To je ključ, pitanje svih pitanja. Jednostavno, da imamo više sirovina, imali bismo više peleta i cijene bi bile niže“, kazao je.

Ivanović navodi da je trenutačna proizvođačka cijena peleta oko 600 KM po toni, dok se kod proizvođača u Federaciji BiH cijene kreću otprilike između 580 i 650 KM. U Republici Srpskoj, prema njegovim riječima, cijene se kreću između 550 i 600 KM po toni.

Međutim, cijene na tržištu koje plaćaju krajnji kupci znatno su više. Pojedine tvrtke na svojim internetskim stranicama trenutno nude pelet po cijenama od 790 do 830 KM po toni, dok se slične cijene mogu pronaći i kod pojedinih prodavača koji cijene nemaju javno objavljene.

Razlika između proizvođačke i maloprodajne cijene dijelom se objašnjava troškovima trgovaca, ali i činjenicom da pojedini trgovci, kada peleta nema dovoljno, unaprijed kupuju velike količine i ulažu značajna sredstva kako bi osigurali robu.

Proizvodnja radi, ali zaliha nema

Ivanović kaže kako je bilo razgovora s Vladom Federacije BiH o rješavanju problema, ali konkretna rješenja, tvrdi, nisu pronađena ni prošle ni ove godine.

Problem je sada dodatno izražen zbog vrlo malih zaliha.

„Možda je sada prekasno da se to riješi, jednostavno zato što nemamo peleta na zalihi. Posjetite bilo kojeg proizvođača peleta, nemaju ih“, rekao je.

Pelet koji se trenutačno proizvede, prema njegovim riječima, vrlo brzo napušta proizvodne pogone. Nakon proizvodnje roba se već za sat ili dva utovaruje na kamione i isporučuje kupcima.

Zbog toga proizvođači smatraju da je u ovom trenutku najvažnije održati proizvodnju i osigurati dovoljne količine sirovine.

Poziv institucijama da reagiraju na vrijeme

Ivanović smatra da bi institucije trebale što prije osigurati potrebne količine peleta, posebno za kategorije stanovništva kojima je pomoć najpotrebnija.

Jedno od mogućih rješenja, prema njegovom mišljenju, bilo bi osigurati dostupnu sirovinu proizvođačima i njezinu cijenu povezati s povoljnijim uvjetima proizvodnje. Time bi se, smatra, moglo utjecati i na konačnu cijenu peleta ili barem osigurati stabilnija opskrba određenih kategorija stanovništva.

Poseban problem predstavljaju, kaže, kašnjenja institucija s javnim nabavama.

„Stalno kasne s ovim, s objavom svojih natječaja, svojih kupnji. Sve će ovisiti o dugoročnoj vremenskoj prognozi koju očekujemo“, upozorio je.

Građani koji su kupili ranije sada su u boljoj poziciji

Hoće li se stanje na tržištu dodatno pogoršati tijekom jeseni, uvelike će ovisiti o dostupnosti sirovine, proizvodnji, ali i vremenskim prilikama.

Ivanović smatra da su građani koji su poslušali proljetne apele i na vrijeme osigurali svoje zalihe danas u znatno boljoj situaciji.

„Možda će se ovo smiriti preko noći, a možda će tražiti još jednu tonu. Ali oni potrošači koji su odgovorili na naše apele i na vrijeme osigurali svoje zalihe danas su sigurno zadovoljni“, zaključio je.

Pred početak nove sezone grijanja tako ponovno ostaje isto pitanje – hoće li biti dovoljno sirovine za proizvodnju peleta i može li se osigurati stabilna opskrba kako bi cijene ostale prihvatljive za građane.

Pročitaj članak

Hercegovačka žeđ ne štedi ni divljač: Lovci iz Raške Gore pune pojilišta i mole za pomoć

foto Bljesak.info

Dugotrajne visoke temperature i suša ovog ljeta stvaraju sve ozbiljnije probleme divljači na brdskim i šumskim područjima oko Mostara. Vode je sve manje, a brojna prirodna pojilišta, lokve i izvori koji su tijekom godine važni za životinje sada su presušili, piše Bljesak.info.

Posebno je teško na krševitim i teško pristupačnim područjima Hercegovine. Divlje svinje, srne, zečevi, lisice, ptice i druge životinje u potrazi za vodom prisiljene su prelaziti sve veće udaljenosti. Zbog žeđi se divljač može približavati naseljenim područjima, poljoprivrednim površinama, ali i prometnicama, čime se povećava opasnost i za životinje i za ljude.

Lovci iz Raške Gore pomažu koliko mogu

S teškom situacijom pokušavaju se nositi i članovi Lovačkog društva „Jarebica“, sekcije Raška Gora, koji su se samoinicijativno organizirali kako bi tijekom najtežeg dijela ljeta pomogli divljači.

Lovci vlastitim vozilima dopremaju vodu do pojedinih lokvi i pojilišta na kojima se životinje uobičajeno napajaju. Riječ je o zahtjevnom poslu koji iziskuje vrijeme, trud, vozila i velike količine vode, posebice na brdskim terenima gdje su pojedina područja teško dostupna.

Ipak, potrebe su velike, a mogućnosti ograničene.

Zbog toga iz Lovačkog društva pozivaju nadležne institucije, kao i vlasnika lovišta, da se uključe i pomognu u dopremanju vode na područja na kojima je situacija najteža.

Opasnost prijeti i od požara

Nedostatak vode nije jedini problem s kojim se divljač ovog ljeta suočava.

Hercegovački krš tijekom ljetnih mjeseci često je izložen požarima, a vatra u kratkom vremenu može uništiti velike površine vegetacije, zaklon i izvore hrane. Požari pritom dodatno tjeraju životinje iz njihovih prirodnih staništa i prisiljavaju ih na potragu za sigurnijim područjima.

U takvim uvjetima redovito punjenje postojećih pojilišta može imati iznimno važnu ulogu. Dok traju visoke temperature i sušno razdoblje, svaka dostupna količina vode može značiti razliku između preživljavanja i uginuća za životinje koje ovise isključivo o prirodnim izvorima.

„Divljač nema gdje otvoriti slavinu“

Dok se čovjek od hercegovačke žege može skloniti u klimatizirani prostor i jednostavno otvoriti slavinu, divljač na brdima iznad Mostara nema takvu mogućnost.

Ona ovisi o onome što joj priroda može ponuditi, a ovog ljeta priroda je zbog dugotrajne suše sve škrta.

Lovci iz Raške Gore zato nastoje učiniti ono što mogu – dopremiti vodu, napuniti presušena pojilišta i barem malo olakšati život životinjama koje nastanjuju ovaj prostor.

No, kako ističu, ovako zahtjevan posao teško je dugoročno nositi samo vlastitim sredstvima. Zato je pomoć nadležnih institucija i vlasnika lovišta potrebna što prije, kako bi se na najugroženijim područjima osigurala redovita opskrba vodom sve dok ne stignu jesenske kiše i prirodi vrate ono što joj je ovog ljeta oduzeto.

Pročitaj članak

75 dana hoda i molitve: Marijanski zavjet za Domovinu kroz Hercegovinu stiže do velikog finala

Dvanaesto zavjetno hodočašće Marijanski zavjet za Domovinu polako se približava svome cilju, no pred hodočasnicima je još nekoliko snažnih i milosnih dana.

Ovogodišnja hodočasnička ruta vodi ih kroz Hercegovinu, povezujući Posušje, Široki Brijeg, Mostar i Međugorje, a potom preko Metkovića i juga Hrvatske sve do Dubrovnika, gdje će 26. kolovoza biti održana velika završnica.  

U prijelazu između Bosne i Hercegovine i Hrvatske posebno snažno odjekuju stihovi službene himne blaženom Ivanu Merzu:  

„Bosna ti je život dala i kreposti prvi sjaj. Hrvatskoj te darovala, obje tvoj su zavičaj!“  

Upravo ti stihovi na poseban način opisuju bit ovog hodočašća. Dvije zemlje, dva prostora, ali jedan narod, jedna vjera, zajednička povijest i brojne veze koje stoljećima povezuju ljude s obje strane granice.  

Od samoga početka, prije dvanaest godina, hodočasnici na svojem putu ne obilaze samo Gospina svetišta, nego i mjesta koja čuvaju spomen na hrvatske branitelje i stradale u Domovinskom ratu. Susreti sa živim svjedocima tih sudbonosnih vremena hodočasnicima prenose svjedočanstvo o borbi za slobodu, ali i podsjećaju na cijenu koju su mnogi platili vlastitim životom. 

Ovogodišnje hodočašće održava se pod geslom „S apostolom hrvatske mladeži“, a put je započeo u Osijeku. Nakon čak 75 dana hoda, hodočasnici sada ulaze u posljednje dane svojega zavjetnog puta.  

Posebnost ovogodišnjeg hodočašća jest i činjenica da hodočasnici sa sobom nose relikviju prvoga stupnja blaženoga Ivana Merza. Njegova prisutnost daje dodatnu snagu ovogodišnjem geslu, a vjernici završnicu puta prolaze vođeni njegovim primjerom i zagovorom.  

Kroz Hercegovinu prema jugu  

Ovih dana hodočasnici prolaze Hercegovinom. Ruta ih vodi preko Širokog Brijega, Posušja, Mostara i Međugorja, a u petak stižu u Metković.  

Nakon Metkovića put se nastavlja prema Neumu, Slanom, Orašcu i Rožatu, odakle će posljednjega dana hodočasnici krenuti prema Dubrovniku.  

Završnica hodočašća održat će se 26. kolovoza, a hodočasnicima glavne rute priključit će se i hodočasnici priključne rute koja dan ranije kreće iz Pločica. Dvije skupine susrest će se kod crkve svete Ane na Brgatu, nakon čega zajedno nastavljaju prema Dubrovniku.  

Jedan od važnih trenutaka bit će i posjet Srđu, gdje će hodočasnici obići Muzej Domovinskog rata i podno Križa se pomoliti za domovinu, njezin narod i sve one koji su svoje živote ugradili u njezinu slobodu.  

Relikvija blaženog Ivana Merza u Dubrovniku  

Posebno svečan trenutak očekuje se u Dubrovniku.  U 18 sati u crkvi Svetoga Križa u Gružu vjernici će imati priliku častiti relikviju blaženoga Ivana Merza, koji ove godine na simboličan način „hodočasti“ zajedno s vjernicima.  Nakon molitve i čašćenja relikvije uslijedit će svečana procesija prema Dubrovačkoj katedrali Uznesenja Blažene Djevice Marije. U procesiji će sudjelovati hodočasnici, svećenici, Dubrovački trombunjeri, ali i svi vjernici koji se žele pridružiti ovoj posebnoj završnici.  

Svečana sveta misa u dubrovačkoj katedrali započet će u 20 sati, a predslavit će je provincijal Hrvatske pokrajine Družbe Isusove, pater Sebastijan Šujević.  

Nakon 75 dana hoda, molitve, susreta i svjedočanstava, hodočasnici će tako privesti kraju još jedan Marijanski zavjet za Domovinu.  

No, ovo hodočašće nije samo hod od jednoga mjesta do drugoga. To je hod kroz vjeru, povijest i sjećanje. Hod kojim se povezuju svetišta, mjesta stradanja, ljudi i generacije, uz molitvu za Domovinu i njezinu budućnost. 

Zato organizatori pozivaju Dubrovčane, ali i sve njihove goste, da se 26. kolovoza pridruže svečanoj završnici dvanaestog Marijanskog zavjeta za Domovinu i zajedno s hodočasnicima zahvale za prijeđeni put.  

Jer kada posljednji koraci budu učinjeni, ostat će ono najvažnije – molitva, zajedništvo i zavjet za Domovinu.

Pročitaj članak

Ustavni sud RS-a presudio: Ljiljani nisu vitalni nacionalni interes Bošnjaka

Zakon o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona Republike Srpske, koji je nedavno usvojila Narodna skupština Republike Srpske, a koji uključuje zabranu isticanja službenih simbola Republike Bosne i Hercegovine na teritoriju Republike Srpske, nije naštetio vitalnom nacionalnom interesu konstitutivnog bošnjačkog naroda. 

Objavio je to Ustavni sud Republike Srpske, a odluka je donesena danas, 19. kolovoza, u Banjoj Luci na sjednici Vijeća za zaštitu vitalnih interesa Ustavnog suda Republike Srpske, piše Pogled.ba.

„U ovoj odluci Vijeće je, između ostalog, ocijenilo da su izjave Kluba izaslanika bošnjačkog naroda, prema kojima je ratio legis osporenih zakonskih odredbi sankcioniranje isticanja službenih simbola Republike Bosne i Hercegovine na teritoriju Republike Srpske, irelevantne, jer se osporeni zakon ne odnosi na zastavu Republike Bosne i Hercegovine, niti na pitanje međunarodnopravnog kontinuiteta Bosne i Hercegovine, kako ga je smatrao Klub izaslanika bošnjačkog naroda u Vijeću naroda Republike Srpske“, naveli su u priopćenju. 

Kako dodaju, Vijeće je mišljenja da se izjave ovog kluba, prema kojima Vojska Republike Bosne i Hercegovine predstavlja važan dio kolektivnog identiteta bošnjačkog naroda, ne mogu povezati s odredbom iz stavka 2. u članku 70. Ustava Republike Srpske, izmijenjenog Amandmanom LXXVII na Ustav Republike Srpske o zaštiti vitalnih nacionalnih interesa konstitutivnih naroda. 

„Iz istih razloga, prema ocjeni Vijeća, nije osnovano povezivati ​​simbol spomenute oružane formacije s obrazovanjem, vjerom, jezikom, njegovanjem kulture, tradicije i kulturne baštine bošnjačkog naroda. U tom smislu, Vijeće je ocijenilo da su navodi Kluba izaslanika bošnjačkog naroda, prema kojima se osporeni zakon dovodi u pitanje s gledišta ustavnog jamstva iz stavka 6. u članku 70. Ustava Republike Srpske, izmijenjenog Amandmanom, neutemeljeni LXXVII“, navode. 

Podsjećamo da je 9. srpnja Narodna skupština RS-a glasala za izmjenu Kaznenog zakona, prema kojoj su zabranjeni simboli Nezavisne Države Hrvatske i Vojske Republike Bosne i Hercegovine. 

Odmah nakon toga, Ramiz Salkić, zastupnik Pokreta za državu, rekao je da ovaj zakon ima za cilj učiniti Bošnjake ljudima trećeg reda u RS-u jer im se onemogućuje izražavanje radosti i empatije korištenjem tih simbola. 

Tada je rekao da će se protiviti ovom zakonu na Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine, te dodao da od Ustavnog suda RS-a ne očekuju ništa jer ga smatraju produženom rukom vlasti. 

„Bošnjaci neće prestati simpatizirati ono što je dio njihove tradicije i zastava s ljiljanima neće biti zabranjena, u potpunosti poštujući ono što je danas zakon i ustav“, rekao je tada Salkić.

Pročitaj članak

Blatničke note dobrote okupile tisuće ljudi: Večer glazbe, zajedništva i humanosti

foto HNS

Humanitarno-glazbeni spektakl „Blatničke note dobrote“ sinoć je u Donjoj Blatnici, na platou ispred crkve sv. Franje, okupio više tisuća posjetitelja i još jednom potvrdio svoj status jednog od prepoznatljivih okupljanja koje spaja glazbu, zajedništvo i humanost.

Manifestacija, čiji je idejni tvorac i domaćin Mate Bulić, okupila je brojne stanovnike Hercegovine, ali i veliki broj iseljenika koji su se ovom prigodom vratili u rodni kraj, svojim obiteljima, prijateljima i sumještanima. Večer ispunjena glazbom i emocijama još je jednom pokazala koliko snažne mogu biti veze ljudi s krajem iz kojega potječu.

Događaju je nazočilo i brojno izaslanstvo političkog i javnog života Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske, predvođeno predsjednikom Hrvatskog narodnog sabora BiH dr. Draganom Čovićem. Među uzvanicima bili su i predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto, zastupnica u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Darijana Filipović, ministar vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske Gordan Grlić Radman te državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas.

Glazba koja okuplja i povezuje

„Blatničke note dobrote“ tijekom godina prerasle su okvire klasične glazbene manifestacije. Postale su mjesto susreta različitih generacija, obitelji i prijatelja, ali i prostor u kojemu se na poseban način potvrđuje snaga zajedništva.

Posebnu vrijednost događaju daje njegova sposobnost da oko zajedničkih vrijednosti okupi ljude iz različitih sredina te ih potakne na sudjelovanje u životu zajednice. Upravo kroz ovakva okupljanja čuvaju se veze među ljudima, njeguje osjećaj pripadnosti i stvaraju temelji za djelovanje usmjereno prema općem dobru.

Uz domaćina Matu Bulića, na pozornici su nastupila brojna poznata imena domaće glazbene scene, dodatno obogaćujući večer koja je protekla u znaku pjesme, emocija i druženja.

Humanost kao temelj manifestacije

Humanitarni karakter ostaje jedna od ključnih vrijednosti „Blatničkih nota dobrote“. Sav prihod od prodaje ulaznica, kao i prikupljene donacije, usmjereni su u humanitarne svrhe, pomoć obiteljima u potrebi te potporu lokalnim projektima.

Na taj način solidarnost dobiva konkretnu vrijednost – pretvara se u stvarnu pomoć ljudima kojima je najpotrebnija i potporu inicijativama koje pridonose kvaliteti života u lokalnoj zajednici.

Upravo je to jedan od razloga zbog kojih je manifestacija tijekom godina stekla poseban značaj. Ona pokazuje da glazba i zabava mogu biti mnogo više od trenutka razonode – mogu postati pokretač solidarnosti i konkretne pomoći.

Brojni uzvanici iz BiH i Hrvatske

U izaslanstvu HNS-a BiH bili su i članovi Predsjedništva Josipa Prskalo, Nikola Raguž i Pero Barbarić, ministar pravde BiH Davor Bunoza, zamjenik ministra vanjskih poslova BiH Josip Brkić, zamjenik ministra obrane BiH Slaven Galić, predsjedatelj Doma naroda Parlamenta FBiH Tomislav Martinović, ministrica prometa i komunikacija FBiH Andrijana Katić te ministar pravde FBiH Vedran Škobić.

Manifestaciji su nazočili i brojni predstavnici općina i gradova, institucija te gospodarskog, kulturnog i društvenog života Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske.

Ovogodišnje „Blatničke note dobrote“ tako su još jednom poslale snažnu poruku o važnosti zajedništva, solidarnosti i odgovornosti prema čovjeku i zajednici.

Njegujući veze s rodnim krajem, okupljajući ljude i pružajući potporu humanitarnim i društveno korisnim inicijativama, ova manifestacija iz godine u godinu pokazuje kako se zajedničkim djelovanjem mogu stvarati vrijednosti koje nadilaze glazbu i zabavu.

Jer, kako je poručeno iz HNS-a BiH, glazba nas podsjeća da ono što nas povezuje uvijek može biti snažnije od onoga što nas razdvaja.

Pročitaj članak

Nikola Šop – pjesnik koji je i u patnji pronalazio ljepotu i Boga

foto Tuzlanski.ba

Na današnji dan, 19. kolovoza 1904. godine, u Jajcu je rođen Nikola Šop, jedan od najosebujnijih hrvatskih pjesnika 20. stoljeća. Njegov život obilježili su siromaštvo, rana obiteljska tragedija, teška bolest i gotovo potpuna tjelesna nepokretnost, ali i duboka vjera, skromnost te neobična sposobnost da u patnji pronađe smisao i ljepotu, piše Bljesak.info.

Šop je iza sebe ostavio pjesništvo u kojem se jednostavan svijet običnih ljudi, siromaštva i svakodnevnih predmeta susreće s dubokom duhovnošću. U središtu njegova pjesničkog svijeta često se nalazi Krist – blizak čovjeku, siromašnima i onima koji pate.

Teško djetinjstvo i put prema književnosti

Nikola Šop vrlo je rano ostao bez roditelja. Oca je izgubio kada mu je bilo samo osam, a majku sa četrnaest godina. Kako bi se mogao školovati, morao je obavljati teške fizičke poslove kod drugih obitelji.

Osnovnu školu završio je u rodnom Jajcu, a gimnaziju je pohađao u Banjoj Luci i Beogradu, gdje su živjeli njegovi rođaci. Književnošću se počeo baviti vrlo rano. Već kao četrnaestogodišnjak objavljivao je svoje prve radove, najprije u katoličkim glasilima Anđeo čuvar i Luč, a potom, od 1924. godine, i u Vijencu.

U studentskim je danima objavio zbirke Pjesme siromašnog sina i Nocturno, a do početka Drugoga svjetskog rata objavio je ukupno četiri pjesničke zbirke. Godine 1931. diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Beogradu, na studiju latinskoga jezika i komparativne književnosti. Četiri godine poslije ondje je obranio doktorsku disertaciju o rimskom pjesniku Horaciju.

Pjesnik između književnih strujanja svoga vremena

Tijekom boravka u Beogradu Šop se družio s brojnim uglednim književnicima. Njegov su rad cijenili Milan Rakić, Jovan Dučić i Isidora Sekulić, okupljeni oko Srpskog književnog glasnika, ali i bosanski franjevci Josip Markušić i Augustin Čičić.

Ipak, Šop se svojim pjesničkim izrazom razlikovao od dominantnih književnih strujanja svoga vremena. Nakon Prvoga svjetskog rata književnom scenom snažno su prolazili avangardni pravci, dok su pjesnici poput Antuna Branka Šimića, Miroslava Krleže i Augusta Cesarca donosili nove poetike i književne postupke.

Šop je ostajao vjeran vezanom stihu, jednostavnosti izraza i kršćanskom svjetonazoru. Upravo zbog toga dio tadašnje, osobito lijevo orijentirane književne kritike, nije imao razumijevanja za njegovo pjesništvo. Njegova religioznost i franjevačka duhovnost činile su ga svojevrsnim samotnjakom na književnoj sceni.

Rodni Jajce i vjera duboko su oblikovali njegovo pjesništvo

Rodni kraj ostavio je snažan trag u Šopovu književnom stvaralaštvu. Njegove pjesme odišu sjetom, tišinom, poniznošću i dubokim osjećajem Božje prisutnosti. U njima se ne susreće Bog udaljen od čovjeka, nego Krist koji ulazi u svakodnevni život običnih ljudi, siromašnih, radnika i obespravljenih.

Posebno mjesto zauzimaju pjesme u kojima Šop izravno ili neizravno govori o Isusu, među kojima su Poziv dragom Isusu, Kuda bih vodio Isusa i Isus čita novine.

U pjesmi Kuda bih vodio Isusa pjesnik zamišlja Krista među običnim ljudima. Vodi ga krojaču i obućaru, među radnike i ljude koji svoju bol utapaju u krčmi. Krist tako postaje blizak čovjeku koji pati, a pjesnik ga ne odvaja od stvarnosti siromaštva i svakodnevnih ljudskih nevolja.

Posebno snažan završetak pjesme donosi sliku Krista čiji šešir pada s glave, zajedno s aureolom. Time Šop na dojmljiv način spaja sakralno i svakodnevno, nebesko i zemaljsko.

Godine bolesti i potpune nepokretnosti

Šopov je život dodatno obilježila teška nesreća. Nakon bombardiranja Beograda 1941. godine, pokušavajući spasiti život, skočio je s drugoga kata i teško ozlijedio kralježnicu.

Godine 1943. sa suprugom Antonijom preselio se u Zagreb. Zbog pogrešne terapije njegovo se zdravstveno stanje s vremenom dodatno pogoršavalo. Početkom pedesetih godina mogao se kretati samo unutar svoga stana, dok je od šezdesetih godina pa sve do smrti bio trajno prikovan za krevet.

Mogao je pomicati samo glavu i lijevu ruku. U takvim okolnostima njegova supruga Antonija postala mu je najveća životna i stvaralačka potpora. Kada više nije mogao sam pisati, Nikola joj je diktirao, a ona je zapisivala njegove misli i pjesme.

Uz njezinu je pomoć svakoga četvrtka organizirao susrete s književnicima. Iako su pojedini književnici dolazili, mnogi se nisu ponovno vraćali, zazirući od njegova teškog zdravstvenog stanja.

Ni bolest ni samoća nisu slomile njegov duh

Unatoč teškoj bolesti, Šop u svojim djelima nije postao pjesnik ogorčenosti. Naprotiv, iz njegove poezije izviru zahvalnost, mir, metafizička čežnja i duboko pouzdanje u Boga.

U tome se možda i nalazi najveća posebnost njegova pjesništva: čovjek koji je fizički bio gotovo potpuno zarobljen u vlastitom tijelu uspio je stvoriti poeziju iznimne unutarnje slobode.

Godine 1970. dobio je Nagradu „Vladimir Nazor“ za životno djelo. Njegove su pjesme uvrštene u školske čitanke, a njegov lik nalazi se i na novčanici od 100 konvertibilnih maraka. U rodnom Jajcu uspomena na pjesnika već se desetljećima čuva kroz tradicionalnu manifestaciju „Šopovi dani na Plivi“, koju početkom listopada organizira HKD Napredak.

O Šopu je fra Bonaventura Duda zapisao riječi koje možda najbolje sažimaju njegovu osobnost i njegovo pjesništvo:

„Nikola Šop bio je po svom djelu osobit učitelj duha. Sveti Franjo ga je živio, a Šop pjevao.“

I doista, Šop je svoj život živio tiho i skromno, bez velikih riječi o vlastitoj patnji. Čak ni bolest koja ga je gotovo potpuno prikovala za krevet nije uspjela ugasiti njegovu vjeru ni stvaralačku snagu.

Pjesnik koji je ostao vjeran svome unutarnjem svijetu

Nikola Šop preminuo je u Zagrebu, a pokopan je na zagrebačkom groblju Mirogoj 4. siječnja 1982. godine. Sprovodne obrede predvodio je fra Bonaventura Duda.

Njegov život bio je obilježen gubicima i iskušenjima, ali njegovo pjesništvo nije postalo pjesništvo očaja. Naprotiv, Šop je iz vlastite patnje uspio izgraditi svijet u kojemu se susreću čovjek, priroda, siromaštvo, Krist i nada.

Upravo zato njegovo pjesništvo i danas djeluje snažno. Šop nas podsjeća da veličina čovjeka nije uvijek u onome što može učiniti tijelom, nego i u onome što uspije sačuvati u sebi kada mu život oduzme gotovo sve.

A Nikola Šop sačuvao je ono najvažnije – vjeru, poniznost i sposobnost da u običnom čovjeku i običnim stvarima prepozna trag nečega uzvišenog.

Pročitaj članak

Dok građane upozoravaju na požare, iz policijskog automobila na Ugljanu izbačen opušak

foto Morski.hr

Dok se građane svakodnevno upozorava na iznimno opasne uvjete i apelira da ne pale vatru na otvorenom te poduzmu sve mjere kako bi spriječili izbijanje požara, s otoka Ugljana stigla je snimka koja je izazvala ogorčenje.

Na snimci, koju je objavio Morski.hr, vidi se policijski automobil u vožnji iz kojeg je kroz prozor izbačen, kako se čini, još uvijek zapaljeni opušak cigarete.

Snimka je posebno problematična zbog činjenice da se takav postupak navodno dogodio iz službenog policijskog vozila, u trenutku kada se Hrvatska suočava s velikom opasnošću od požara.

– Smatram da je ovakvo ponašanje posebno problematično upravo zato što se radi o službenoj osobi koja bi trebala biti primjer odgovornog ponašanja i poštivanja propisa – poručio je čitatelj Morskog koji je redakciji dostavio snimku.

Jedna iskra može biti dovoljna

U uvjetima dugotrajne suše i visokih temperatura, neodgovorno odbacivanje opuška može imati ozbiljne posljedice. Opušak koji naizgled djeluje bezazleno može zapaliti suhu travu ili drugo lako zapaljivo raslinje, a požar se u takvim uvjetima može vrlo brzo proširiti.

Upravo se zato građane upozorava na potrebu krajnjeg opreza, osobito na područjima gdje je povećana opasnost od izbijanja požara.

Bacanje gorućeg opuška iz vozila pritom nije samo neodgovorno, već je i kažnjivo. Za takav prekršaj predviđena je novčana kazna od 130 eura.

Policija: Odmah smo pokrenuli provjere 

Iz policije su nam odgovorili da su odmah nakon primitka snimke počeli utvrđivati sve okolnosti događaja. "Policijski službenici svojim postupanjem trebaju biti primjer zakonitog, odgovornog i profesionalnog ponašanja. Postupanje kakvo je vidljivo na dostavljenoj snimci, ako se utvrdi da ga je počinio policijski službenik, neprihvatljivo je, osobito u razdoblju povećane opasnosti od nastanka i širenja požara", poručili su iz PU zadarske. 

Dodali su da takvo ponašanje nije u skladu sa standardima koji se očekuju od policajaca te da može narušiti ugled policije. "Policija, zajedno s drugim žurnim službama, svakodnevno sudjeluje u aktivnostima usmjerenima na zaštitu života, imovine i sigurnosti građana te prevenciju požara", naveli su.

Ako provjerama utvrde da postoje elementi disciplinske odgovornosti, policija najavljuje da će poduzeti mjere propisane Zakonom o policiji. O rezultatima provjera, kažu, pravovremeno će izvijestiti javnost. 

Iz odgovora policije zasad nije poznato tko se nalazio u službenom vozilu, je li osoba koja je bacila opušak identificirana ni hoće li biti pokrenut prekršajni postupak.

Pročitaj članak

Novi odron na omiljenoj cesti Hercegovaca prema Makarskoj

foto ABC portal

Mjesec i pol dana nakon otvaranja D512 Vrgorac-Makarska, na predjelu Stupice dogodio se ponovno odron. Na sreću ni ovaj put nitko nije stradao.

Za razliku od prošlog velikog odrona iz ožujka 2025. godine kada je na prometnicu palo više desetaka tona kamenja i zemlje, sad je palo nekoliko stotina kubika raznog materijala. Zanimljivo je istaknuti da je sanacija pokosa nakon prošlog odrona trajala 15 mjeseci, a stajala je porezne obveznike oko dva milijuna eura. 

Što nas čeka na jesen i zimu kad krenu prve ozbiljne i velike kiše, ako je lagana kišica donijela novi odron? Je li putnicima glava non-stop ‘u torbi‘,  dok se ne izgradi pravi projekt s tunelom? Je li bačeno u vjetar dva milijuna eura?  Pitanja su za Hrvatske ceste, iz kojih poručuju, da se odron nije dogodio na saniranom djelu Biokova, piše Slobodna Dalmacija. 

– Radovi na sanaciji nestabilnog pokosa na lokaciji Stupica izvedeni su u potpunosti u skladu s projektnom dokumentacijom i stručnim geotehničkim rješenjima, s primarnim ciljem dugoročne zaštite te osiguranja stabilnosti samog usjeka.

Nakon jutrošnjih obilnih oborina došlo je do odronjavanja manje količine materijala s nezaštićenog dijela prirodnog pokosa, smještenog na samom početku zahvata, odnosno izvan obuhvata zaštitnih mreža i izvedenih sanacijskih radova. Izvedeni sustav zaštite na saniranom dijelu pokosa u potpunosti je odradio svoju funkciju i ostao intaktan. 

Ophodarska služba i dežurne ekipe odmah su po dojavi izašle na teren, uklonile odronjeni materijal s kolnika i osigurale dionicu. Lokacija se kontinuirano nadzire, a obaviti će se i uvid u stanje terena kako bi se utvrdila potreba za eventualnim dodatnim mjerama osiguranja i na tom rubnom, prirodnom dijelu pokosa-poručili su iz Ureda za odnose s javnošću HC-a. 

Sigurnost svih sudionika u prometu naš je apsolutni prioritet te se sve aktivnosti na cesti izvode u skladu s najvišim standardima struke – odgovor je iz tvrtke Hrvatske ceste.

Pročitaj članak

Zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša predvodit će misu na Groblju mira na Bilama

foto Zagrebačka nadbiskupija

Na Groblju mira 22. kolovoza 2026. godine bit će obilježen Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih režima. Obilježavanje će se održati pod pokroviteljstvom Hrvatskoga narodnoga sabora Bosne i Hercegovine, uz molitvu, sveto misno slavlje i zajednički spomen na žrtve koje su desetljećima ostajale bez dostojnog mjesta u javnom sjećanju.

Vjernici će se i ove godine okupiti na Groblju mira kako bi molili za mir te iskazali poštovanje prema svim stradalima koji su izgubili živote u ratovima, bunama i vremenima zlosilja. Poseban naglasak bit će na očuvanju sjećanja na žrtve Drugoga svjetskog rata i poraća te na važnosti otkrivanja istine i imena stradalih.

Svetu misu predvodit će mons. Dražen Kutleša, nadbiskup metropolit zagrebački i predsjednik Hrvatske biskupske konferencije.

Svečanost euharistijskoga slavlja dodatno će uveličati zajednički nastup Katedralnoga mješovitoga zbora „Marija“ i Akademskog zbora Pro Musica iz Mostara te župnoga zbora sv. Cecilije iz Stoca. Zborovima će ravnati maestro don Dragan Filipović, dok će za orguljama biti profesor Emil Bevanda.

Nastavlja se druga faza podizanja križeva

Groblje mira iz godine u godinu poprima sve veći značaj kao mjesto molitve, spomena i traženja istine o žrtvama totalitarnih režima. Istodobno se nastavlja rad na podizanju križeva kojima se čuva spomen na pojedinačne žrtve.

Tijekom ove godine u tijeku je druga faza podizanja križeva. Svi križevi za koje su podneseni zahtjevi bit će uredno podignuti, kao što je to učinjeno i u prethodnim fazama.

Obitelji koje još nisu podnijele zahtjev, a žele podići križ u spomen na stradaloga člana obitelji ili žele doznati više o samom projektu, sve potrebne informacije mogu pronaći na službenoj stranici Groblje mira.

Poziv vjernicima i obiteljima žrtava

Organizatori pozivaju sve vjernike, osobito obitelji žrtava, predstavnike crkvenoga, društvenoga i političkoga života te sve ljude dobre volje da svojim dolaskom sudjeluju u ovom molitvenom i spomen-susretu.

Groblje mira bit će mjesto zajedničke molitve i odavanja počasti žrtvama Drugoga svjetskog rata i poraća, ali i podsjetnik na važnost kulture sjećanja, dostojanstva svake ljudske žrtve i traženja istine.

Nakon misnoga slavlja organizatori pozivaju sve okupljene da ostanu na zajedničkom druženju i prigodnom domjenku, u ozračju zajedništva, prijateljstva i vjere.

Preporuke posjetiteljima

S obzirom na očekivano visoke ljetne temperature, posjetiteljima se preporučuje ponijeti šešir ili kapu, odjenuti laganu i svijetlu odjeću te sa sobom imati dovoljnu količinu vode.

Kako bi se olakšala organizacija parkiranja i omogućilo nesmetano sudjelovanje u molitvenom dijelu programa, posjetitelji se mole da, po mogućnosti, na Groblje mira dođu pola sata ranije.

Groblje mira tako će i ove godine biti mjesto molitve, zajedništva i spomena – mjesto na kojem se imena žrtava čuvaju od zaborava, a sjećanje prenosi budućim naraštajima.

Pročitaj članak

Kad prođe Velika Gospa, kao da sve utihne: „Do Gospojine“ nije samo datum

foto Društvene mreže

Kada prođe Velika Gospa, kao da se odjednom ugase svjetla pozornice.  

Nestane onog žamora po selu, gužve na cestama, susreta na ulicama, pjesme, smijeha i druženja koja potraju dugo u noć. Kao da se sve što je danima živjelo punim plućima odjednom polako počne gasiti.  

Jer Velika Gospa nije samo blagdan.  

Ona je za mnoge od nas bila i ostala – mjerilo vremena. „Do kada si tu?“ „Do Gospojine.“  Ta se rečenica govorila gotovo usput, a u sebi je nosila cijeli jedan život. Znalo se da će doći Gospojina, a s njom i vrijeme rastanka.  

Svi je jedva čekamo. Čekamo devetnice, trodnevnice, misu, susrete, rodbinu koja dolazi izdaleka, prijatelje koje nismo vidjeli mjesecima, kuće pune ljudi, stolove pune hrane i razgovore koji se ne prekidaju.  

A onda dođe i prođe.  

I odjednom – razlaz.  

Netko se vraća u Zagreb, netko u Split, netko u Njemačku, Austriju, Švicarsku, Irsku ili neku drugu zemlju. Netko se vraća na posao, netko u tuđinu, a netko ostaje kod kuće i ponovno se suočava sa svojom svakodnevicom.  

Svatko svojim putem.  

Svatko svojim brigama.  

Svatko svojim životom.  

I tako, ljeto za ljetom, od Gospojine do Gospojine.  

Možda toga nismo ni svjesni dok traje, ali upravo su ti dani ono zbog čega se mnogi cijele godine raduju ljetu. Nije stvar samo u odmoru, moru, suncu ili slobodnim danima. Stvar je u ljudima.  

U tome da se ponovno okupimo.  

Da sjednemo za isti stol.  

Da čujemo glasove onih koje dugo nismo čuli uživo.  

Da djeca upoznaju rodbinu koju možda poznaju samo preko fotografija i videopoziva.  

Da se na trenutak učini kako je sve opet kao nekada, a nije.  

A Velika Gospa sve to nekako zaokruži.  

Zato je ona nešto posebno.  

Ona je granica između ljeta koje smo željeli što dulje zadržati i jeseni koja polako kuca na vrata. Granica između dolazaka i odlazaka. Između susreta i rastanaka.  Nakon nje dani kao da postaju tiši.  

Ulice se polako prazne.  

Vrata kuća koja su bila širom otvorena ponovno se zatvaraju.  

A oni koji su došli iz daleka ponovno kreću na put.  

I ostane samo sjećanje na još jednu Gospojinu.  

Na molitvu.  

Na pjesmu.  

Na susret.  

Na zagrljaj.  

Na ljude koje ćemo možda ponovno vidjeti tek dogodine. Zato, dok još traje ovaj osjećaj Velike Gospe, treba zastati i zahvaliti.  

Za obitelj. Za prijatelje. Za dom. Za one koji su došli. Za one koji su ostali. I posebno za one koji su nekada dolazili, a danas ih više nema za stolom.  

Jer godine prolaze.  

Ljudi odlaze. Djeca rastu. Kuće ostaju. A mi sve više razumijemo da ono što smo nekada smatrali običnim ljetom zapravo su bili najljepši trenuci našega života.  

I zato će se i dogodine, kada nas netko upita:  

„Do kada ostajete?“  

možda opet kratko odgovoriti:  

„Do Gospojine.“  

Jer Velika Gospa uvijek nekako dođe prerano.  

A kad prođe – kao da nam svima nedostaje malo ljeta, malo ljudi i malo onog starog života koji se barem na nekoliko dana vrati među nas.

Pročitaj članak