Goranci online

Ovo su mostarski mladenci koji su svoj najljepši dan pretvorili u veliko djelo humanosti

rujna 05, 2026 Nema komentara

Mostarci Matea Pandžić i Josip Kukulj svoj su najvažniji dan odlučili učiniti posebnim ne samo za sebe i svoje uzvanike, nego i za ljude kojima je pomoć najpotrebnija.

Na svom vjenčanju, održanom 29. kolovoza, odlučili su napraviti nešto nesvakidašnje. Umjesto uobičajenih poklona za goste, novac koji bi za njih bio izdvojen odlučili su donirati Zakladi „Svjetlo nade“, koja provodi projekt izgradnje „Kuće nade“ za onkološke pacijente u Mostaru. (Ero⁠) Uzvanike je na njihovom slavlju dočekala jednostavna, ali snažna poruka:

„Danas slavimo ljubav, a želimo da ona ostavi svoj trag i u drugim životima.“ Njihova odluka naišla je na brojne pozitivne reakcije, a posebno je dirnula one koji sudjeluju u realizaciji projekta „Kuća nade“.

Voditeljica Zaklade „Svjetlo nade“ Antonela Vučić istaknula je kako gesta mladog bračnog para predstavlja puno više od financijske pomoći. Matea i Josip, na dan kada je pozornost prirodno bila usmjerena na njih, odlučili su misliti na ljude koji prolaze kroz jedno od najtežih životnih razdoblja.

Njihov čin opisala je kao poruku nade, vjere i dobrote te primjer vrijednosti na kojima se može graditi bolje društvo.

„Kuća nade“ za onkološke pacijente Donacija mostarskih mladenaca posebno dobiva na važnosti kada se zna čemu će sredstva biti namijenjena.

Projekt izgradnje „Kuće nade“ službeno je započeo u kolovozu polaganjem kamena temeljca u neposrednoj blizini Klinike za onkološke bolesti SKB-a Mostar.

Cilj projekta je osigurati besplatan smještaj i hranu pacijentima koji iz drugih gradova i mjesta dolaze u Mostar na kemoterapije, zračenja i druge oblike liječenja. Nakon iscrpljujućih terapija mnogi od njih prisiljeni su putovati natrag svojim kućama, što dodatno otežava već teško razdoblje kroz koje prolaze.

„Kuća nade“ trebala bi im pružiti mjesto za boravak, ali i prostor sigurnosti, podrške i dostojanstva. Projektom će biti obuhvaćene i obitelji pacijenata.

Upravo zato odluka Matee i Josipa nije ostala tek lijepa gesta na njihovom vjenčanju.

Svoj dan ljubavi pretvorili su u priliku da pomognu ljudima koji vode tešku životnu bitku. Umjesto poklona koji bi s vremenom možda bili zaboravljeni, njihovo će vjenčanje ostaviti trag u projektu koji bi brojnim onkološkim pacijentima trebao pružiti ono što im je tijekom liječenja najpotrebnije – krov nad glavom, toplinu, podršku i osjećaj da nisu sami.

Ljubav koju su toga dana slavili tako su odlučili podijeliti i s drugima. I upravo je u tome posebnost njihove priče.

Podijeli na:

Darijana Filipović iz Ravnog krenula u kampanju: „Za ono što vrijedi“

Kandidatkinja HDZ-a BiH za hrvatskoga člana Predsjedništva BiH kampanju otvorila u Ravnom, mjestu snažne povijesne simbolike za hrvatski narod

Darijana Filipović, kandidatkinja HDZ-a BiH za hrvatskoga člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine, službeno je otvorila izbornu kampanju u Ravnom, mjestu koje za hrvatski narod u Bosni i Hercegovini nosi snažnu povijesnu i simboličku poruku.

Odabir Ravnog za početak kampanje, kako je poručila Filipović, nije slučajan. Ovo mjesto, kazala je, najbolje podsjeća koliko su sloboda, opstanak i očuvanje identiteta kroz povijest bili skupo plaćeni, ali istodobno pokazuje da se i nakon teških vremena može graditi budućnost.

„Nije slučajno da svoju kampanju počinjem upravo ovdje, u Ravnom. Ovo je mjesto koje dobro zna koliko sloboda može koštati. Ali Ravno nije samo mjesto stradanja. Ovo je kraj koji je opstao, koji pamti i koji danas ponovno gradi svoju budućnost“, poručila je Filipović.

Istaknula je kako se odnos prema prošlosti ne smije svesti samo na čuvanje sjećanja, nego mora biti temelj za odgovorno oblikovanje budućnosti.

„Moramo znati odakle dolazimo da bismo znali kamo idemo. Moramo poštovati žrtvu generacija prije nas, čuvati svoj identitet, svoje institucije i vrijednosti na kojima smo opstali. Ali čuvati ne znači stajati na mjestu. Naša je odgovornost sačuvati ono što vrijedi i imati hrabrosti mijenjati ono što može i mora biti drugačije“, kazala je.

Od Ravnog do nasljeđa Ruđera Boškovića

Filipović je posebno naglasila i znanstvenu i kulturnu dimenziju Ravnog, podsjetivši na povezanost ovoga kraja s obitelji Ruđera Boškovića, jednog od najpoznatijih znanstvenika koji potječu s ovih prostora.

Upravo u toj povezanosti vidi dodatnu simboliku mjesta s kojega kreće u izbornu utrku.

„Posebna je simbolika početi upravo u kraju koji nas istodobno podsjeća na naše korijene i na važnost otvorenosti prema svijetu. Ravno govori o stradanju i opstojnosti, ali kroz nasljeđe Ruđera Boškovića govori i o snazi znanja, obrazovanja, znatiželje i širine pogleda. To nije suprotnost. Možemo čvrsto znati tko smo i istodobno imati samopouzdanja gledati prema budućnosti“, poručila je.

Iz Ravnog je predstavila i središnju poruku kampanje HDZ-a BiH – „Za ono što vrijedi“.

Prema njezinim riječima, ta poruka predstavlja odgovor na pitanje zbog čega se vrijedi baviti politikom i za koje se vrijednosti treba boriti.

„Vrijedi se boriti za naš identitet, ravnopravnost, mir, obitelj i dostojanstvo svakog čovjeka. Vrijedi svaki mladi čovjek kojemu trebamo dati priliku da svoju budućnost može graditi ovdje“, istaknula je.

„Ne tražimo privilegij, tražimo ono što nam pripada“

Kao jedno od ključnih političkih pitanja Filipović je izdvojila punu ravnopravnost hrvatskoga naroda u BiH i pravo na legitimno političko predstavljanje.

Poručila je kako će upravo ta pitanja ostati u središtu njezina političkog djelovanja.

„Predugo dokazujemo nešto što bi u svakoj demokraciji trebalo biti normalno – da hrvatski glas vrijedi jednako. Hrvatski narod mora imati jednaka politička prava kao druga dva konstitutivna naroda i pravo slobodno izabrati svoje legitimne predstavnike. Ne tražimo privilegij. Tražimo ono što nam pripada. Tu političku borbu moramo dobiti i učiniti da ravnopravnost konačno postane standard“, kazala je Filipović.

Naglasila je kako zahtjev za ravnopravnošću Hrvata ne vidi kao pitanje usmjereno protiv bilo kojeg drugog naroda, nego kao jedan od temelja stabilne i funkcionalne Bosne i Hercegovine.

„Kada se ljudi i narodi osjećaju poštovano i sigurno u svojim pravima, postoji prostor za povjerenje. Kada postoji povjerenje, postoji i stabilnost. A tek stabilna zemlja može ozbiljno razgovarati o razvoju, investicijama i budućnosti svojih ljudi“, navela je.

Fokus i na plaće, mirovine, zdravstvo i mlade

Osim političke ravnopravnosti, Filipović je među prioritete kampanje uvrstila i pitanja koja izravno utječu na svakodnevni život građana – zdravstvo, gospodarstvo, plaće i mirovine, energetiku, obrazovanje, infrastrukturu te stvaranje boljih uvjeta za mlade i obitelji.

„Ljudi od politike s pravom očekuju rezultat koji mogu osjetiti u vlastitom životu. Koliko čekaju liječnika. Mogu li dostojanstveno živjeti od svoga rada. Kakvu mirovinu imaju njihovi roditelji. Imaju li njihova djeca kvalitetnu školu i priliku za posao. Može li mlada obitelj planirati budućnost ovdje. To su pitanja na koja politika mora davati konkretne odgovore“, rekla je.

Kao primjer koliko konkretna ulaganja mogu promijeniti život ljudi navela je upravo Ravno.

„Kada izgradite cestu i povežete jedno mjesto, to nije samo nekoliko kilometara asfalta. Nekome ste približili liječnika, nekome tržište, nekome otvorili mogućnost ulaganja, a mladoj obitelji dali još jedan razlog da ovdje vidi svoju budućnost. Politika nije apstrakcija. Njezin rezultat mora se vidjeti u svakodnevnom životu ljudi“, poručila je.

„Ne želim ljudima govoriti da moraju ostati“

Najavila je kako će tijekom kampanje razgovarati s građanima diljem Bosne i Hercegovine te predstaviti konkretne političke prioritete.

Poseban naglasak stavila je na potrebu stvaranja uvjeta zbog kojih će ljudi sami željeti ostati u BiH.

„Ne želim ljudima govoriti da moraju ostati. Naš je posao stvoriti uvjete zbog kojih će poželjeti ostati. Ne želim obećavati ono što nije moguće. Želim pokazati da postoje znanje, iskustvo, ljudi i politička snaga sposobni ideje pretvoriti u rezultat“, kazala je.

Na početku kampanje iz Ravnog je poslala i završnu poruku biračima:

„Pred nama je važan mjesec. Želim ga provesti među ljudima, slušajući, razgovarajući i govoreći otvoreno o tome što moramo sačuvati i što možemo napraviti bolje. Znam što treba čuvati, znam što treba mijenjati i znam kako.“

Podijeli na:

Predsjedništvo BiH ponovno blokiralo rješenje za Ortiješ, Koridor Vc i dalje čeka

foto Klix.ba / Kasarna "Miralem Jugo" pored koje treba prolaziti Koridor 5C

Zamjenik ministra obrane BiH Slaven Galić oglasio se nakon današnje sjednice Predsjedništva BiH, na kojoj, kako navodi, nije dana suglasnost za rješavanje pitanja vojne imovine u Ortiješu, što smatra važnim za završetak izgradnje Koridora Vc.

Galić je na društvenoj mreži X izrazio razočaranje što pitanje vojne imovine u Ortiješu nije riješeno na današnjoj sjednici Predsjedništva BiH. Prema njegovim riječima, rješavanje pitanja vojne imovine u Ortiješu važno je i za završetak projekta koji bi, kako smatra, omogućio rasterećenje magistralne ceste M-17 i smanjenje prometnih gužvi.

„Važno je slušati struku i odgovornu politiku koja se zalaže za javni interes i dobrobit građana“, poručio je Galić. Istaknuo je kako je očekivao da će nakon današnje sjednice Predsjedništva BiH i završetkom ovog projekta gužve na magistralnoj cesti M-17 postati prošlost. Galić smatra da bi zbog nastavka blokiranja rješavanja ovog pitanja mogle nastati dodatne posljedice za institucije Bosne i Hercegovine.

Pozvao je nadležne pravosudne i druge institucije da utvrde odgovornost Predsjedništva BiH za, kako je naveo, već počinjenu štetu, kršenje preuzetih obveza te moguće kazne i penale koji bi zbog kašnjenja mogli pasti na teret institucija BiH.

„Na današnjoj sjednici Predsjedništva BiH pitanje vojne imovine u Ortiješu trebalo je biti riješeno, ali za njegovo rješavanje nije dana suglasnost“, naveo je Galić. Dodao je kako dugotrajno institucionalno blokiranje provedbe preuzetih obveza od strane Predsjedništva BiH smatra protivnim načelima i obvezama iz Aneksa 10 Daytonskog mirovnog sporazuma.

I had expected the issue of military property in Ortiješ to be resolved at today’s session of the Presidency of Bosnia and Herzegovina, particularly in view of the fact that it directly affects a state-level project of strategic importance, such as Corridor Vc.

It is essential… pic.twitter.com/OqWw267KU1
— Slaven Galić (@galic2025) September 3, 2026

Podijeli na:

Pokopana Kristina Kovačević Hitrec, majka šestero djece i autorica „Maminog bloga“

foto screenshot Youtube

Imala je tek šestero djece i posljednje je rodila prije samo nekoliko mjeseci. Svojim je životom, humanitarnošću i iskrenim pričama o majčinstvu dotaknula srca brojnih ljudi

Veliku tugu među pratiteljima i širom domaćom javnošću izazvala je vijest o smrti Kristine Kovačević Hitrec, poznate hrvatske influencerice, blogerice, organizatorice događanja i humanitarke, koju su mnogi poznavali kao autoricu popularne Facebook stranice „Mamin blog“.

Kristina je preminula 31. kolovoza, a iza nje ostaju suprug, šestero djece, obitelj, prijatelji, brojni suradnici i velika zajednica pratitelja koja je godinama pratila njezin život, razmišljanja i iskustva o majčinstvu.

Bila je žena koja je svakodnevicu majke pretvarala u priče s kojima su se mnogi mogli poistovjetiti. Bez uljepšavanja je govorila o obitelji, djeci, izazovima roditeljstva, ali i o onim malim trenucima koji obitelj čine posebnim.

Posebno mjesto u njezinu životu zauzimao je humanitarni rad. Nakon razornog potresa na Banovini aktivno je volontirala i pomagala ljudima kojima je pomoć bila najpotrebnija. Za svoj angažman nagrađena je i nagradom Ponos Hrvatske. Sudjelovala je i u brojnim drugim humanitarnim akcijama, uvijek nastojeći svojim djelovanjem pomoći drugima.

Kristina je bila majka šestero djece, a svoje šesto dijete rodila je u travnju ove godine. Upravo ta činjenica njezinu smrt čini još potresnijom za sve koji su je pratili i poznavali.

Vijest o njezinu odlasku objavljena je na Facebook stranici „Mamin blog“, a obitelj se od Kristine oprostila riječima koje su dirnule mnoge.

„S velikom tugom u srcu opraštamo se od naše Kristine.“

Obitelj je pritom zahvalila svima na izrazima sućuti, podršci i svakoj lijepoj uspomeni koju čuvaju na Kristinu.

„U ovim teškim trenucima zahvaljujemo svima na riječima sućuti, podršci i svakoj lijepoj uspomeni koju čuvate na Kristinu. Neka joj je mirno nebo. Zauvijek će ostati u srcima svih koji su je voljeli.“

Posljednji ispraćaj

Posljednji ispraćaj Kristine Kovačević Hitrec održan je u srijedu, 2. rujna, u 16 sati na mjesnom groblju Rakov Potok-Horvati. Nakon pogreba služena je sveta misa zadušnica u župnoj crkvi Presvetog Srca Isusova.

Njezin odlazak ostavio je prazninu prije svega u obitelji, ali i među ljudima koji su je godinama upoznavali kroz njezine objave.

Iza Kristine ostaju njezina djeca, obitelj, uspomene i trag koji je ostavila pomažući drugima. Ostaju i riječi, fotografije i priče koje je dijelila sa svojim pratiteljima, a koje će sada za mnoge imati još veću vrijednost.

Pogledajte ovu objavu na Instagramu.

Objavu dijeli Kristina Kovačević Hitrec (@mamin_blog_kristina)

Podijeli na:

Mirovine u FBiH stižu danas uvećane za 472 tisuće umirovljenika

Mirovine za mjesec kolovoz bit će isplaćene danas, u petak, 4. rujna 2026. godine, putem Jedinstvenog računa riznice Federacije Bosne i Hercegovine. Umirovljenici će ovoga puta na računima dobiti uvećane iznose, ali i razliku za srpanj nastalu nakon konačnog usklađivanja mirovina.

Upravni odbor Federalnog zavoda za mirovinsko i invalidsko osiguranje donio je Odluku o konačnom usklađivanju mirovina po stopi od 3,82 posto, koja se primjenjuje od 1. srpnja 2026. godine.

To znači da će korisnicima uz kolovosku mirovinu biti isplaćena i razlika između iznosa koji su primili za srpanj i iznosa koji im pripada nakon konačnog usklađivanja.

Podsjetimo, u srpnju je izvršeno akontacijsko usklađivanje mirovina od 3,5 posto, dok je nakon objave službenih podataka Federalnog zavoda za statistiku o kretanju prosječnih plaća i indeksa potrošačkih cijena u prvih šest mjeseci 2026. godine utvrđeno da konačna stopa usklađivanja iznosi 3,82 posto.

Kolike su mirovine nakon usklađivanja?

Prema podacima Federalnog zavoda MIO/PIO, za korisnike koji su pravo na mirovinu ostvarili do 1. siječnja 2026. godine:

najniža mirovina: 692,23 KM
zajamčena mirovina: 826,14 KM
najviša mirovina: 3.461,14 KM

Za korisnike koji pravo na mirovinu ostvaruju nakon 1. siječnja 2026. godine, osnovica za izračun najniže mirovine iznosi 752,03 KM.

Ovisno o ostvarenome mirovinskom stažu, najniža mirovina iznosi:

manje od 20 godina staža – 451,22 KM
od 20 do manje od 25 godina – 488,82 KM
od 25 do manje od 30 godina – 526,42 KM
od 30 do manje od 35 godina – 564,02 KM
od 35 do manje od 40 godina – 639,23 KM
40 i više godina staža – 714,43 KM

Najniža invalidska i obiteljska mirovina za korisnike koji ostvaruju pravo prema propisanim uvjetima iznosi 676,83 KM.

Zajamčena mirovina za korisnike koji pravo ostvaruju nakon 1. siječnja 2026. godine, uz 40 ili više godina staža osiguranja, iznosi 874,62 KM.

Koliko novca treba za isplatu?

Prosječna samostalna mirovina za kolovoz iznosi 884,96 KM.

Mirovinu će za ovaj mjesec primiti ukupno 472.288 korisnika, a za njihovu isplatu potrebno je osigurati oko 372,8 milijuna KM.

Posebno je važno da se stopa usklađivanja od 3,82 posto primjenjuje na iznos mirovine koji je korisniku pripadao za lipanj 2026. godine. Prema Zakonu o MIO, mirovine ostvarene tijekom 2026. godine, osim najnižih, zajamčenih i najviših mirovina, ne podliježu ovom usklađivanju.

Tako će današnja isplata za brojne umirovljenike biti nešto veća ne samo zbog povećanja mirovine za kolovoz, nego i zbog zaostale razlike za srpanj.

Podijeli na:

Dom zdravlja u Hercegovini očajnički traži liječnika, evo što nude

foto Pixell

Dom zdravlja Ljubinje spreman je ponuditi plaću od 5.000 KM i stan liječniku specijalistu koji odluči živjeti i raditi u ovoj općini, piše Pogled.ba.

Vršiteljica dužnosti direktora ove zdravstvene ustanove, Isidora Lugonja, rekla je da ovim uvjetima žele riješiti problem nedostatka liječnika u ovoj lokalnoj zajednici.

Nedostatak liječnika trenutno se privremeno rješava

Problem nedostatka osoblja trenutno se rješava zapošljavanjem umirovljene liječnice i dvije liječnice iz bolnice Trebinje, nakon što je liječnica koja je radila sama više od godinu dana 17. kolovoza dala otkaz.

“Problem nedostatka liječnika tako je riješen do 4. listopada”, rekla je Lugonja.

Iz Ministarstva zdravstva, koje je kontaktirala, rekli su joj da će se problem privremeno riješiti barem do Nove godine, te da se dogovori s regionalnim centrom o premještaju liječnice u Dom zdravlja u Ljubinju, a da će se od siječnja uvesti sistemsko rješenje.

Lugonja smatra da bi jedno od sistemskih rješenja moglo biti zakonsko uvođenje da nakon završetka fakulteta liječnik radi u primarnoj zdravstvenoj zaštiti najmanje dvije godine i tek tada dobiva specijalizaciju.

“To bi riješilo pitanje domova zdravlja u malim lokalnim zajednicama”, rekla je Lugonja za Srnu.

Plaća je oko 5.000 KM, a stan može postati vlasništvo Istaknula je da Dom zdravlja nudi vrlo dobre uvjete i da je bilo liječnika zainteresiranih za dolazak u Ljubinje.

“Dajemo najviše koeficijente, povećanu pripravnost, poticaje Doma zdravlja i općine, stan. Ako liječnik dođe sa svojom obitelji i potpiše ugovor na 10 godina, taj stan postaje trajno vlasništvo. Uz pripravnost, povećani koeficijent i poticaje, liječnik specijalist bi imao plaću od oko 5.000 KM”, navela je Lugonja.

Istaknula je da se pet ili šest godina bore s nedostatkom medicinskog osoblja te da su do prije godinu i pol imali dva liječnika u obitelji i hitnu medicinsku pomoć, prenose Nezavisne.

Podijeli na:

Danas počinje predizborna kampanja u BiH: Evo što nas čeka u idućih mjesec dana

foto bihambasada.se

Predizborna kampanja za Opće izbore u Bosni i Hercegovini počinje danas, 4. rujna, točno mjesec dana prije izlaska birača na birališta. Političke stranke i kandidati ulaze u završnicu izborne utrke, a građane u idućim tjednima očekuje intenzivna kampanja i mnoštvo političkih poruka.

Na opasnost od širenja dezinformacija, manipulacija i govora mržnje tijekom kampanje upozorilo je sarajevsko Udruženje građana i građanki „Zašto ne“, koje je pozvalo medije na odgovorno i dosljedno provjeravanje informacija prije njihova objavljivanja.

Opći izbori u BiH bit će održani u nedjelju, 4. listopada 2026. godine. Birači će birati članove Predsjedništva BiH, zastupnike u državnom i federalnom parlamentu, zastupnike u Narodnoj skupštini Republike Srpske, predsjednika i potpredsjednike Republike Srpske te zastupnike u županijskim skupštinama u Federaciji BiH.

Lažna istraživanja i manipulacije

Iz Udruženja „Zašto ne“ upozoravaju kako su među najčešćim oblicima izbornih manipulacija lažna ili netočno predstavljena istraživanja javnog mnijenja.

Rezultati različitih anketa i istraživanja nerijetko se objavljuju bez osnovnih informacija o tome tko je naručio istraživanje, tko ga je proveo, kada je provedeno te na kakvom je uzorku rađeno.

Takva praksa može dovesti birače u zabludu, posebno kada se rezultati istraživanja predstavljaju kao vjerodostojna slika raspoloženja birača. Iz Udruženja podsjećaju da Izborni zakon BiH propisuje obvezu objavljivanja relevantnih podataka uz rezultate istraživanja javnog mnijenja.

Problem predstavljaju i izmišljene ili iz konteksta izvučene izjave političara, kao i manipulirane fotografije kojima se pokušavaju diskreditirati kandidati.

Posebnu pozornost, navode, potrebno je obratiti i na intervjue u kojima se političarima postavljaju unaprijed pripremljena i „lagana“ pitanja, bez kritičkih potpitanja i suočavanja s konkretnim činjenicama.

Govor mržnje ponovno u fokusu

Predizborno razdoblje tradicionalno donosi i pojačanu retoriku, a iz Udruženja upozoravaju na opasnost od govora mržnje, nacionalizma, rasizma, ksenofobije i homofobije.

Poseban problem mogu biti i mizogini napadi na kandidatkinje, u kojima se njihovo djelovanje i političke sposobnosti stavljaju u drugi plan, dok se fokus prebacuje na njihov izgled, odijevanje ili privatni život.

Upravo zbog toga mediji, ali i korisnici društvenih mreža, trebali bi biti posebno oprezni s prenošenjem sadržaja koji mogu dodatno poticati podjele i netrpeljivost.

U kampanji bi mogli biti i deepfakeovi

Dodatni izazov ove izborne kampanje predstavljat će sadržaj kreiran uz pomoć umjetne inteligencije.

Deepfake snimke i druge manipulacije već su korištene u izbornim kampanjama u različitim državama, a njihova uvjerljivost sve je veća. Zbog toga iz „Zašto ne“ upozoravaju da senzacionalističke fotografije, videosnimke i druge sadržaje ne treba automatski objavljivati bez prethodne provjere.

Jedna lažna snimka, posebno ako se proširi društvenim mrežama, može u kratkom vremenu dosegnuti veliki broj ljudi i utjecati na percepciju kandidata ili političke stranke.

Anonimni portali također predstavljaju problem

Iz Udruženja upozoravaju i na transparentnost online medija koji će pratiti izbornu kampanju.

Portali koji izvještavaju o kampanji zakonski su obvezni javno i transparentno objaviti podatke o vlasništvu. Međutim, kako navode iz „Zašto ne“, deseci anonimnih portala tijekom prethodnih izbornih ciklusa nisu ispunjavali ovu obvezu, a za takvo kršenje pravila nisu uslijedile odgovarajuće sankcije.

Pred biračima je tako mjesec dana intenzivne političke kampanje, ali i razdoblje u kojem će biti potrebno posebno pažljivo razlikovati provjerene informacije od političke propagande, manipulacija i lažnih vijesti.

Do izbora je točno mjesec dana, a prava borba za birače tek počinje.

Podijeli na:

Požar ponovno buknuo na Čabulji iznad Donje Drežnice

rujna 03, 2026čabulja, vrdi Nema komentara

foto Bljesak.info

Požar na planini Čabulji, na području iznad Donje Drežnice kod Mostara, ponovno je buknuo, svega nekoliko dana nakon što je požarište bilo proglašeno ugašenim.

Vatra je ponovno uočena tijekom dana, a prema dojavi čitateljice portala Bljesak.info, požar je primijetila tijekom vožnje iz Vrda prema Drežnici, novom prometnicom. „Sad smo išli iz Vrda prema Drežnici, onim novim putem, i vidjeli da je krenuo požar“, kazala je čitateljica za Bljesak.info.

Požar na području Drežnice bio je u potpunosti ugašen 31. kolovoza, nakon kiše koja je tijekom prethodne noći zahvatila ovo područje, izvijestio je tada Operativni centar Civilne zaštite Hercegovačko-neretvanske županije.

Vatrogasne ekipe toga su dana od 8 do 17:10 sati dežurale i obilazile požarište kako bi se uvjerile da nema novih aktivnih žarišta. U gašenju je sudjelovao i helikopter Oružanih snaga BiH, koji je do 15 sati izveo 22 naleta te na požarište izbacio ukupno 22.000 litara vode.

Požar je na Čabulji prethodno gorio četiri dana, a tijekom vikenda se spustio prema Drežnici i zahvatio više hektara šume na iznimno teško pristupačnom planinskom terenu. U gašenju je sudjelovao i zrakoplov Air Tractor, dok je zbog nepristupačnosti terena bila zatražena i pomoć helikoptera Oružanih snaga BiH.

Ponovno aktiviranje vatre posebno zabrinjava mještane okolnih naselja koji su i ranije upozoravali na širenje požara planinsko-šumskim područjem. Strahovali su da bi se vatra mogla približiti Vrdima, Gorancima i Drežnici te ugroziti stanovništvo, kuće i drugu imovinu, ali i velike površine šumskog i prirodnog bogatstva.

Hoće li se novo žarište proširiti i kolika je njegova trenutačna površina, zasad nije poznato. Nadležnim službama ostaje prioritet što prije utvrditi stanje na terenu i spriječiti ponovno širenje vatre.

Podijeli na:

Novi Zakon o radu FBiH: Pauza ulazi u radno vrijeme, evo što se još mijenja

Federalno ministarstvo rada i socijalne politike pripremilo je prednacrt novog Zakona o radu Federacije Bosne i Hercegovine, koji bi mogao donijeti najopsežnije promjene radnog zakonodavstva u Federaciji u posljednjih deset godina, piše Klix.

Prednacrt je Ministarstvo uputilo Vladi FBiH u siječnju 2026. godine. Nakon što ga Vlada razmotri i usvoji, zakon bi trebao biti upućen u parlamentarnu proceduru kao nacrt, nakon čega slijedi javna rasprava u trajanju od 30 do 90 dana. Tek nakon razmatranja pristiglih prijedloga utvrđuje se konačni prijedlog zakona.

Da bi novi Zakon o radu stupio na snagu, moraju ga u istovjetnom tekstu usvojiti Vlada FBiH i oba doma Parlamenta FBiH.

Iz resornog ministarstva poručuju kako je jedan od temeljnih ciljeva reforme jačanje i unapređenje prava radnika, uz istodobno jasnije uređivanje različitih oblika zapošljavanja.

Stalni posao postaje pravilo

Jedna od najvažnijih promjena odnosi se na ugovore o radu.

Prema predloženim rješenjima, ugovor na neodređeno vrijeme postao bi osnovni oblik zapošljavanja, dok bi se ugovor na određeno mogao sklapati samo kada za to postoji jasan i objektivno opravdan razlog.

Među dopuštenim razlozima navode se zamjena privremeno odsutnog radnika, primjerice zbog porodiljskog ili bolovanja, ali i rad na vremenski ograničenom projektu, privremeno povećanje obujma posla, hitne narudžbe te sezonski ili privremeni rast proizvodnje.

Ako u ugovoru ne bude precizno navedeno vrijeme njegova trajanja, smatrat će se da je radnik zaposlen na neodređeno vrijeme.

Time bi se trebalo stati na kraj praksi u kojoj se ugovori na određeno koriste za poslove koji su po svojoj prirodi trajni.

Najviše tri ugovora na određeno u dvije godine

S istim radnikom poslodavac bi mogao zaključiti najviše tri uzastopna ugovora na određeno, pri čemu njihovo ukupno trajanje ne bi smjelo biti dulje od dvije godine.

Svaki aneks ili izmjena kojom se produžava postojeći ugovor računala bi se kao novi ugovor.

Pritom poslodavci ne bi mogli jednostavno napraviti kratku pauzu kako bi zaobišli zakonsko ograničenje. Prekid kraći od 60 dana ne bi prekidao kontinuitet radnog odnosa.

U kontinuitet bi se uračunavala i određena razdoblja odsutnosti s posla, uključujući bolovanje, godišnji odmor i porodiljsko odsustvo.

Nakon što istekne dvije godine ili budu iskorištena tri ugovora, isti ili povezani poslodavac mogao bi radnika ponovno zaposliti na određeno tek nakon najmanje šest mjeseci pauze.

Kada ugovor na određeno postaje ugovor za stalno?

Ugovor bi se smatrao sklopljenim na neodređeno vrijeme ako je zaključen protivno zakonu, ako radnik nastavi raditi nakon isteka ugovora ili ako na određeno radi dulje od dvije godine bez zakonski priznatog prekida.

Posebna zaštita predviđena je i za radnike koji rade bez ugovora.

Ako osoba radi za naknadu, a nema potpisan ugovor o radu, pretpostavljalo bi se da je zasnovan radni odnos na neodređeno vrijeme, osim ako poslodavac pred sudom dokaže suprotno.

Pisani ugovor i dalje bi bio obvezan, a poslodavac bi radniku prije početka rada morao uručiti njegov primjerak, kao i kopiju prijave na obvezna osiguranja.

Isti posao – ista prava

Radnici zaposleni na određeno vrijeme trebali bi imati ista prava i uvjete rada kao radnici na neodređeno koji kod istog poslodavca obavljaju iste ili slične poslove.

To uključuje plaću, opće uvjete rada, stručno usavršavanje, obrazovanje te pristup informacijama o slobodnim radnim mjestima za stalno zaposlenje.

Poslodavci bi također morali radnike na određeno redovito obavještavati o mogućnostima zapošljavanja na neodređeno vrijeme.

Prvi put posebno uređen sezonski rad

Novim zakonom posebno bi se definirao ugovor o radu za sezonske poslove, osobito u djelatnostima poput turizma i poljoprivrede.

Takav ugovor mogao bi trajati najviše šest mjeseci tijekom godine.

Poslodavci bi morali unaprijed pravilnikom odrediti koji se poslovi smatraju sezonskima, dok bi bilo zabranjeno stalna radna mjesta naknadno proglašavati sezonskima samo kako bi se opravdalo zapošljavanje na određeno.

Probni rad neće se moći stalno ponavljati

Probni rad mogao bi trajati najviše šest mjeseci, ali bi kod ugovora na određeno morao biti razmjeran trajanju ugovora i prirodi posla.

To znači da poslodavac ne bi mogao radniku koji je zaposlen na svega nekoliko mjeseci automatski odrediti probni rad od šest mjeseci.

Također, ako je radnik već prošao probni rad za određeno radno mjesto, poslodavac mu pri sklapanju novog ugovora za iste poslove ne bi smio ponovno nametati probni rad.

Stroža pravila za agencijske radnike

Prednacrt detaljnije uređuje i rad agencija za privremeno zapošljavanje.

Jasnije bi se odredilo tko je odgovoran za plaću, evidenciju radnog vremena te sigurnost i zaštitu na radu.

Radnik koji je preko agencije ustupljen drugoj kompaniji ne bi smio imati lošije uvjete rada od zaposlenika koji kod tog korisnika obavljaju iste ili slične poslove.

Agencijski rad ostao bi moguć kod zamjena, privremenog povećanja obujma posla i projekata, ali ne bi smio postati način za trajno angažiranje radnika uz manju radnu sigurnost.

Poslodavac će morati obrazložiti aneks ugovora

Kod promjene uvjeta rada poslodavac bi morao radniku pisanim putem obrazložiti razloge za izmjenu ugovora i ostaviti mu primjeren rok da se izjasni.

Čak i ako radnik prihvati i potpiše aneks kako bi zadržao posao, time ne bi izgubio pravo da naknadno pred sudom osporava njegovu zakonitost.

To bi se moglo odnositi, primjerice, na smanjenje plaće, premještaj na drugo radno mjesto ili promjenu mjesta rada.

Razdvajaju se radni staž i radno iskustvo

Prednacrt prvi put jasno razdvaja pojmove radnog staža i radnog iskustva.

Radni staž odnosio bi se na ukupno vrijeme provedeno u radnom odnosu i osiguranju, dok bi radno iskustvo označavalo konkretna znanja i vještine stečene obavljanjem određenih poslova.

Ova promjena trebala bi smanjiti nesporazume prilikom zapošljavanja jer određeni broj godina staža ne znači nužno i iskustvo na konkretnoj poziciji.

Pauza od 30 minuta ulazi u radno vrijeme

Velika promjena predviđa se i kod odmora tijekom radnog dana.

Radnik koji radi najmanje šest sati dnevno imao bi pravo na 30 minuta pauze koja se računa u radno vrijeme.

Drugim riječima, radnik koji radi od 8 do 16 sati ne bi više morao ostajati do 16:30 zbog korištenja zakonske pauze.

Maloljetnici koji rade dulje od četiri i pol sata imali bi pravo na pola sata neprekidnog odmora.

Čak ni u djelatnostima u kojima priroda posla ne dopušta klasičan prekid rada pauza se ne bi mogla jednostavno ukinuti, već bi način njezina korištenja morao biti uređen pravilnikom ili kolektivnim ugovorom.

Prekovremeni rad mora biti iznimka

Prekovremeni rad trebao bi biti dopušten samo u stvarnim izvanrednim okolnostima.

Manjak radnika više se ne bi smio automatski prikazivati kao izvanredna okolnost kojom se opravdava stalni prekovremeni rad.

Poslodavac bi morao voditi preciznu evidenciju radnog vremena. Ako evidencija ne bude vođena na propisan način, u eventualnom sudskom sporu teret dokazivanja odrađenih sati bio bi na poslodavcu.

Time bi se radnicima olakšalo dokazivanje neplaćenog prekovremenog rada.

Kraj rada „na poziv“

Predviđeno je i obvezno unaprijed utvrđivanje rasporeda rada.

Poslodavac bi morao odrediti početak i završetak radnog vremena, smjene i dane odmora.

Time bi se trebalo ograničiti organiziranje rada po principu „dođi kad te pozovemo“.

Radnicima s nepunim radnim vremenom morao bi biti osiguran jednak pristup stručnom usavršavanju i napredovanju, dok bi se kod osoba koje rade kod više poslodavaca rasporedi morali uskladiti tako da se ne ugroze zakonski odmori.

Stroža kontrola preraspodjele radnog vremena

Poslodavci koji imaju velike sezonske oscilacije u obujmu posla i dalje bi mogli organizirati dulji rad tijekom sezone.

Međutim, višak odrađenih sati morao bi se nadoknaditi kraćim radom u razdoblju smanjenog obujma posla.

Preraspodjela bi morala biti unaprijed planirana i evidentirana, kako bi se spriječilo prikriveno neplaćanje prekovremenih sati.

Posebna zaštita noćnih radnika

Ako liječnik utvrdi da noćni rad narušava zdravlje radnika, poslodavac bi ga morao premjestiti u dnevnu smjenu, na iste ili druge odgovarajuće poslove.

Noćni rad maloljetnika bio bi zabranjen, dok bi posebna zaštita bila propisana za trudnice, majke i usvojitelje.

Najmanje 12 sati dnevnog odmora

Radnici bi imali pravo na najmanje 12 sati neprekidnog dnevnog odmora unutar 24 sata.

Iznimka bi se odnosila na punoljetne sezonske radnike koji rade u dva dijela tijekom dana. Kod njih bi odmor mogao trajati osam sati, ali bi morali dobiti zamjenski odmor.

Sedmični odmor iznosio bi najmanje 24 sata neprekidno za punoljetne radnike, odnosno najmanje 48 sati za maloljetnike.

Ako zbog organizacije rada odmor nije moguće koristiti, poslodavac bi morao osigurati zamjenski odmor odmah nakon završetka razdoblja pojačanog rada.

Godišnji odmor bez dosadašnje gornje granice

Svi radnici imali bi pravo na najmanje 20 radnih dana plaćenog godišnjeg odmora, dok bi maloljetnici i radnici na teškim poslovima imali najmanje 25 dana.

Predviđeno je ukidanje dosadašnjeg ograničenja maksimalnog trajanja godišnjeg odmora, što znači da bi kolektivnim ugovorom ili pravilnikom mogao biti utvrđen i znatno duži odmor.

Radnik se ne bi mogao odreći godišnjeg odmora niti bi mu se on tijekom trajanja radnog odnosa mogao isplatiti umjesto korištenja.

Praznici, bolovanje i plaćeni dopust ne bi se uračunavali u godišnji odmor.

Jedan slobodan dan kada radnik želi

Godišnji odmor mogao bi se koristiti u više dijelova.

Prvi dio morao bi trajati najmanje 12 radnih dana neprekidno i iskoristiti se do kraja tekuće godine, dok bi se preostali dio mogao koristiti najkasnije do 30. lipnja sljedeće godine.

Poslodavac bi plan godišnjih odmora morao donijeti do kraja ožujka, a rješenje o korištenju godišnjeg odmora radniku dostaviti najmanje sedam dana unaprijed.

Radnik bi imao i pravo jedan dan godišnjeg odmora iskoristiti prema vlastitoj želji, uz obvezu da poslodavca o tome obavijesti najmanje tri dana ranije.

Više plaćenog dopusta za važne životne događaje

Za vjenčanje, rođenje djeteta, težu bolest ili smrt člana uže obitelji radnik bi mogao ostvariti do sedam radnih dana plaćenog odsustva godišnje.

Očevi bi dobili pravo na odsustvo nakon rođenja djeteta, a jedan roditelj na slobodan dan zbog polaska djeteta u prvi razred osnovne škole.

Dobrovoljni darivatelji krvi imali bi pravo na jedan plaćeni slobodan dan koji se ne bi oduzimao od općeg fonda za osobne potrebe.

Plaćeni slobodni dani za vjerske i tradicijske potrebe

Predviđena je i mogućnost korištenja četiri do šest plaćenih slobodnih dana godišnje za vjerske ili tradicijske potrebe.

Radnik bi također mogao, na vlastiti zahtjev, jednom tjedno koristiti do 60 minuta za vjerske potrebe, pri čemu bi se to vrijeme računalo u radno vrijeme.

Neplaćeni dopust za njegu članova obitelji

Radnici bi imali pravo na do pet radnih dana neplaćenog odsustva godišnje radi osobne njege bolesnog člana uže obitelji, uz odgovarajuću medicinsku dokumentaciju.

Hranitelji bi mogli ostvariti do deset radnih dana.

Za vrijeme neplaćenog odsustva prava i obveze iz radnog odnosa miruju, uključujući i odjavu s osiguranja, pa će praktična primjena ove odredbe vjerojatno zahtijevati dodatno preciziranje tijekom parlamentarne procedure.

Posebna pravila za pomorske ribare

Prednacrt predviđa i donošenje posebnog pravilnika kojim bi se detaljno uredili radno vrijeme, odmori i odsustva radnika na pomorskim ribarskim plovilima.

Velika reforma, ali ključna će biti kontrola

Ako predložena rješenja budu usvojena, novi Zakon o radu FBiH donijet će velike promjene u odnosu između radnika i poslodavaca.

Ugovor na neodređeno postao bi pravilo, ugovori na određeno iznimka, pauza bi se računala u radno vrijeme, a prekovremeni rad morao bi biti opravdan i evidentiran.

Ipak, stvarni učinak zakona neće ovisiti samo o onome što bude napisano u propisu. Jednako važna bit će njegova provedba na terenu i učinkovit rad inspekcija.

Bez redovitih kontrola i sankcioniranja zlouporaba, i najbolja zakonska rješenja mogla bi ostati samo na papiru.

Podijeli na:

Zbog velikih vrućina odgođen početak nastave u HNŽ-u: Učenici u klupe sjedaju 14. rujna

Vlada Hercegovačko-neretvanske županije donijela je odluku o odgodi početka nastave u osnovnim i srednjim školama u školskoj 2026./2027. godini.

Na prijedlog Ministarstva prosvjete, znanosti, kulture i športa HNŽ-a, Vlada HNŽ-a danas je donijela Odluku kojom se početak nastavnog procesa odgađa za ponedjeljak, 14. rujna 2026. godine.

Odluka se odnosi na sve osnovne i srednje škole na području Hercegovačko-neretvanske županije, a donesena je zbog aktualnih vremenskih uvjeta i izrazito visokih temperatura zraka koje posljednjih dana zahvaćaju Hercegovinu.

Kako je priopćeno iz Vlade HNŽ-a, visoke temperature mogu nepovoljno utjecati na zdravstveno stanje, sigurnost te psihofizičke sposobnosti učenika i djelatnika u odgojno-obrazovnim ustanovama.

„Odluka je donesena s obzirom na trenutačne vremenske uvjete odnosno izrazito visoke temperature zraka koje, kako stoji u Obrazloženju, mogu nepovoljno utjecati na zdravstveno stanje, sigurnost i psihofizičke sposobnosti učenika i djelatnika u odgojno-obrazovnim ustanovama, time i na kvalitetno i nesmetano odvijanje nastavnoga procesa“, navodi se u priopćenju Vlade HNŽ-a.

Tako će učenici u HNŽ-u u novu školsku godinu krenuti tjedan dana kasnije od prvotno planiranog, odnosno 14. rujna.

Odgoda dolazi u trenutku kada Hercegovinu i dalje obilježavaju vrlo visoke temperature, zbog čega je poseban naglasak stavljen na zaštitu zdravlja djece, učenika, nastavnika i ostalih zaposlenika u školama. Nastavni proces u svim osnovnim i srednjim školama u Hercegovačko-neretvanskoj županiji tako će službeno započeti u ponedjeljak, 14. rujna 2026. godine.

Podijeli na:

Suša uništava poljoprivredu u BiH: „Ovo je totalna katastrofa, nikad nisam zapamtio ovakvu situaciju“

foto Dnevnik.hr

Nakon rekordnih temperatura i dugotrajne suše, poljoprivrednici diljem Bosne i Hercegovine zbrajaju goleme štete. Urod brojnih poljoprivrednih kultura bit će višestruko manji, a među najteže pogođenima su voće, povrće, kukuruz, soja i stočna hrana, prenosi Večernji list BH.

Enes Hasanović, tajnik Udruge poljoprivrednika Tuzlanske županije, za „Nezavisne novine“ kazao je kako je situacija katastrofalna te da u svojih 78 godina života ne pamti ovakvu sušu.

„Nikad nije bila gora situacija. Meni je 78 godina i nikad ovakvu sušu nisam zapamtio. Ovo je totalna katastrofa“, rekao je Hasanović.

Posebno zabrinjava činjenica da su zbog dugotrajnog nedostatka oborina presušili brojni bunari, dok je opskrba vodom ozbiljno ugrožena.

Najviše stradali voće i povrće

Prema riječima Hasanovića, najteže su pogođene povrtlarske i voćarske kulture, dok će i prinos kukuruza biti izrazito loš.

„Ono što je ranije posijano, to je i Bože pomozi, ali ovo što je posijano kasnije – nema od toga ništa“, kazao je.

Veliki problem bit će i osiguravanje hrane za stoku. Uništeni usjevi znače manje dostupne stočne hrane, pa će se poljoprivrednici morati dodatno snalaziti kako bi prehranili stoku.

Hasanović kao jedan od ključnih problema ističe nedostatak sustavnog pristupa navodnjavanju i nedovoljna ulaganja u poljoprivrednu infrastrukturu.

„Nema pomoći države poljoprivredi. Nemamo ministarstvo na državnoj razini i onda je sve razvodnjeno. Svatko se u svoj atar zatvorio i nema strategije“, upozorio je.

„Balkan sve više postaje Sahara“

Poljoprivrednici strahuju da bi bez ozbiljnih ulaganja u sustave navodnjavanja domaća proizvodnja mogla biti sve ugroženija.

„Nećemo imati svoju proizvodnju jer Balkan sve više postaje Sahara“, zaključio je Hasanović.

Iznimno teško stanje bilježi se i u voćarstvu Republike Srpske. Umjesto rekordne sezone i očekivanih oko 40.000 tona voća, voćari procjenjuju da bi ovogodišnji urod mogao biti prepolovljen.

Dragoja Dojčinović, predsjednik entitetske Udruge voćara, pojašnjava da su akumulacije presušile, dok stabla zbog ekstremnih uvjeta povlače sokove iz plodova kako bi preživjela.

Visoke temperature dodatno su utjecale na razvoj plodova jabuka i krušaka, koji ostaju sitniji i često ne zadovoljavaju tržišne standarde.

Manji prinosi mogli bi donijeti i veće cijene

Posljedice suše vrlo brzo bi mogli osjetiti i građani. Manjak domaćih poljoprivrednih proizvoda mogao bi dovesti do rasta cijena u trgovinama, dok postoji opasnost da najveći dio zarade ne završi kod proizvođača.

Voćari upozoravaju da bi otkupljivači, koristeći tešku situaciju proizvođača, mogli otkupljivati robu po nižim cijenama, dok bi konačne cijene za potrošače istodobno rasle.

Iz Hidrometeorološkog zavoda Republike Srpske također upozoravaju na posljedice ekstremnih temperatura. Toplinski stres i prijevremeno dozrijevanje biljaka posebno ugrožavaju kukuruz i soju, koji se nalaze u ključnim fazama razvoja zrna.

Sve ukazuje na to da bi ovogodišnja suša mogla ostaviti ozbiljne posljedice na domaću poljoprivredu, prihode proizvođača, stočni fond, ali i cijene hrane. Bez većih ulaganja u navodnjavanje i osiguravanje dostupnosti vode, ovakve bi vremenske prilike u budućnosti mogle predstavljati sve veći udar na proizvodnju hrane u BiH.

Podijeli na:

Oko 260 radnika američkog giganta ostaje bez posla, otkazi kreću već u listopadu

foto Crna Hronika

Oko 260 radnika banjolučkog ureda američke tehnološke kompanije NCR do kraja godine trebalo bi ostati bez posla, doznaje AloOnline. Prema informacijama koje su zaposlenicima prenijeli predstavnici američkog menadžmenta i uprave iz Beograda, otpuštanja će biti provedena u nekoliko valova, a proces bi se trebao nastaviti i tijekom 2027. godine.

Zaposlenici su, prema navodima jedne od radnica koja se našla na popisu za otpuštanje, o odluci obaviješteni tijekom sastanka održanog u hotelu Bosna u Banjoj Luci.

„Jučer su nas okupili u hotelu Bosna i rekli nam da nije ništa osobno te da su u procesu pregovora sa Zavodom za zapošljavanje Republike Srpske o našem prihvaćanju kao tehnološkog viška“, rekla je zaposlenica za AloOnline.

Kako tvrdi, radnicima je tijekom sastanka putem PowerPoint prezentacije predstavljeno da će se otkazi odvijati u tri kruga – 31. listopada, 30. studenoga i 31. prosinca.

„Sve su nam to predstavili putem PowerPoint prezentacije, bez ikakve empatije. Nismo ni znali što se događa, ali znamo da će biti tri kruga otpuštanja“, navela je.

Posebnu zabrinutost među zaposlenicima izaziva neizvjesnost oko toga tko će i kada dobiti otkaz, ali i visina otpremnine. Prema riječima zaposlenice, radnicima je rečeno da bi u najboljem slučaju mogli dobiti oko 1.000 KM, odnosno zakonski minimum.

„Dat će nam, ako to učine, zakonski minimum. To su nam rekli jučer, a ja ne znam što dalje“, kazala je.

NCR je u Banju Luku stigao 2017. godine, kada je otvorio Centar za tehničku podršku. Tvrtka je službeno počela raditi 8. lipnja te godine, a već u prosincu imala je 118 zaposlenih. Do 2019. godine broj zaposlenih narastao je na oko 300.

Riječ je o američkoj multinacionalnoj kompaniji koja razvija softverska i tehnološka rješenja za financijski sektor, maloprodaju i ugostiteljstvo.

Jedan od bivših zaposlenika za AloOnline je kazao kako smatra da je razlog otpuštanja potraga za jeftinijom radnom snagom te da bi dio poslova mogao biti premješten u azijske zemlje.

Najnovije informacije izazvale su zabrinutost među zaposlenicima, posebice zbog činjenice da je riječ o kompaniji koja je godinama bila značajan poslodavac u Banjoj Luci. Prema dostupnim navodima, otpuštanja bi se trebala provoditi postupno, a posljedice restrukturiranja mogle bi se osjećati i tijekom 2027. godine.

Podijeli na:

rujna 02, 2026duhovnost Nema komentara

Pravomoćno izbačen iz Franjevačkog reda: Vatikan odbio njegovu žalbu

foto Pixell

Šime Nimac, nekadašnji franjevac i župnik u Baškoj Vodi, više nije član Reda manje braće (OFM), niti Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja. Njegovo trajno otpuštanje iz Reda sada je i konačno potvrđeno nakon što je vatikanski Dikasterij za ustanove posvećenog života odbio njegovu žalbu.

Informacija je objavljena u službenom glasilu Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja, čime je zaključen crkveni postupak koji je protiv Nimca vođen na razini Reda i Svete Stolice.

Dekret o njegovu otpuštanju donio je 12. svibnja 2025. godine generalni ministar Reda manje braće fra Massimo Fusarelli. Na tu je odluku Nimac uložio žalbu, no vatikanski Dikasterij potvrdio je raniju odluku 14. srpnja 2026. godine.

Time je odluka postala pravomoćna, a Nimac je i službeno prestao biti član Franjevačkog reda.

Nimac je hrvatskoj javnosti poznat ponajprije zbog slučaja iz vremena kada je bio župnik u Baškoj Vodi. Godine 2012. sudjelovao je u prodaji crkvenog zemljišta vrijednog oko 1,3 milijuna eura, a posao je obavljen bez potrebnog znanja i dopuštenja Splitsko-makarske nadbiskupije.

Zbog zlouporabe položaja i ovlasti Nimac je pravomoćno osuđen na godinu dana zatvora, uz četverogodišnji rok kušnje, te mu je naloženo podmirenje nastale štete.

Slučaj je posljednjih godina ponovno privlačio pozornost javnosti, među ostalim zbog pitanja novca dobivenog prodajom zemljišta. Prema dosad objavljenim informacijama, sredstva koja pripadaju Nadbiskupiji još uvijek nisu vraćena.

Pravomoćnom odlukom Dikasterija tako je završena i crkvena procedura protiv bivšeg franjevca, čime je Šime Nimac i formalno izgubio pripadnost Redu manje braće i Franjevačkoj provinciji Presvetog Otkupitelja.

Podijeli na:

Sladić objavio novu prognozu: Oko 10. rujna stiže promjena vremena, ali postoji jedan problem

rujna 02, 2026 Nema komentara

novabh.tv

Bosanskohercegovački meteorolog Nedim Sladić objavio je novu vremensku prognozu, prema kojoj bi se početkom druge dekade rujna mogla dogoditi promjena vremenskih prilika na području Bosne i Hercegovine.

Prema aktualnim prognostičkim materijalima, prve naznake promjene vremena naziru se oko 10. rujna, kada bi temperature zraka trebale pasti na ugodnije vrijednosti. Ipak, i dalje bi se zadržale blago iznad prosjeka za rujan.

Maksimalne dnevne temperature uglavnom bi se kretale oko i malo iznad 25 °C, uz vrlo topla poslijepodneva i ugodne noći. Istodobno, postoji mogućnost i za prolazne oborine.

Prognoza još nije sigurna

Sladić upozorava kako je trenutačni signal za ostvarenje ovakvog scenarija još uvijek relativno slab.

Posebno je neizvjesna prognoza oborina, a različiti prognostički izračuni trenutačno nude različita rješenja.

„Sinoćnji i jutarnji izračuni su znatno agresivniji u formiranju niskog zračnog pritiska i dotoku vlažnog zraka prema našem području te intenzivnijih padavina koji zasad nemaju veću podršku ostalih članica u izračunima“, naveo je Sladić.

Prema trenutačno izglednijem scenariju, ipak bi moglo doći do umjerenije promjene vremena, odnosno prolaska hladne fronte preko Bosne i Hercegovine.

Intenzivna kiša nije nužno dobra vijest

Posebno zanimljiv dio Sladićeve analize odnosi se na mogući utjecaj oborina na trenutačnu sušu.

Naime, čak ni obilne i intenzivne oborine ne bi nužno predstavljale najbolje rješenje. Kada nakon dugotrajnog sušnog razdoblja u kratkom vremenu padne velika količina kiše, značajan dio vode može otjecati površinom, umjesto da prodre u tlo.

Kako objašnjava Sladić, suho i zbijeno tlo postaje hidrofobno te se u određenoj mjeri ponaša poput asfaltne površine.

„Potrebna nam je umjerena kiša koja će omogućiti da zemlja upije svaku kapljicu“, poručuje meteorolog.

Takav bi razvoj vremena mogao biti moguć s prolaskom hladne fronte, no konačan ishod ovisit će o nizu međusobno povezanih meteoroloških čimbenika.

Stoga početak druge dekade rujna za sada donosi nadu u ublažavanje velikih vrućina i pojavu oborina, ali za konkretniju prognozu još je potrebno pričekati nove prognostičke izračune.

Podijeli na: