Mještani Planinice poslali hitan zahtjev: „Ne tražimo privilegije, tražimo ono što nam pripada“

Medjimurje internet portal

Mještani Planinice na području Mostara uputili su zahtjev JP Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg-Bosne za hitno rješavanje dugogodišnjeg problema nedostatka električne energije u dijelu ovog naselja. Kako navode, pojedini stanovnici Planinice već više od dva desetljeća žive bez osnovnog uvjeta za život – električne energije, piše Bljesak.info.

Zahtjev se odnosi na elektrifikaciju dijela naselja Planinica, na području kod Velike Trnovače, uz put prema repetitorima. Mještani žele omogućiti priključak svojih stambenih objekata na elektroenergetsku mrežu i konačno dovesti električnu energiju do svojih kuća.  

Stupove platili, a onda ih uništio požar  

U zasebnom zahtjevu mještani podsjećaju kako dio Planinice bez električne energije živi više od 20 godina, iako su, prema njihovim navodima, ranije uredno izvršili svoje obveze i platili postavljanje drvenih električnih stupova.  

Problem je nastao nakon što su stupovi uništeni u požaru 2002. godine.  

„Unatoč tome, problem do danas nije riješen, niti su poduzeti konkretni koraci za njegovu sanaciju“, navode mještani u svom zahtjevu.  

Od tada su, kako tvrde, protekla više od dva desetljeća, a dio stanovnika Planinice i dalje nema mogućnost priključenja svojih kuća na električnu energiju.  

Kuće porušene u ratu, obnova za mnoge nikad nije stigla  

Mještani u svom zahtjevu podsjećaju i na teške posljedice ratnih razaranja na ovom području. Navode kako su njihove kuće tijekom rata bile porušene uslijed topničkog granatiranja Jugoslavenske narodne armije.  

Ističu kako su, unatoč podnesenim zahtjevima, brojni stanovnici ostali bez financijskih sredstava potrebnih za obnovu svojih domova.  

U zahtjevu također navode kako su pojedini stanovnici tijekom rata svoje kuće dali na korištenje pripadnicima Hrvatskog vijeća obrane.  

Planinica ima potencijal, ali bez struje nema razvoja 

Mještani upozoravaju da Planinica ima značajan potencijal za razvoj ruralnog područja, posebice kroz poljoprivredu, stočarstvo i seoski turizam.  

Međutim, smatraju kako je bez osnovne infrastrukture, prije svega električne energije, gotovo nemoguće govoriti o ozbiljnijem razvoju ovog kraja i stvaranju uvjeta za ostanak stanovništva.  

„Smatramo neprihvatljivim da ljudi koji su pretrpjeli ratna razaranja, pomagali u obrani i imaju potencijal za razvoj ovog kraja danas, u 21. stoljeću, i dalje nemaju ni osnovne uvjete za život“, poručuju mještani.  

Od nadležnih traže hitnu obnovu i postavljanje električne mreže na području Planinice, kao i jasno definiran vremenski rok u kojem bi radovi trebali biti završeni. 

Također traže službeni odgovor o dosad poduzetim aktivnostima te konkretnim koracima koji se planiraju poduzeti kako bi se problem konačno riješio.  

Mještani poručuju kako očekuju rješenje u najkraćem mogućem roku. U protivnom, najavljuju poduzimanje daljnjih koraka radi zaštite svojih prava.  

„Planinica ne traži privilegije – traži ono što joj pripada“, poručili su mještani.

Pročitaj članak

„Temu-Hrvat“ za hrvatskog člana Predsjedništva? Vričko upozorava na novi Komšićev scenarij

foto Katolički tjednik

Predstojeći opći izbori u Bosni i Hercegovini mogli bi biti među najvažnijima i najdramatičnijima u novijoj političkoj povijesti zemlje. U svojoj kolumni za Katolički tjednik autor Josip Vričko upozorava na složenost izbornog procesa, ali ponajprije na mogućnost ponavljanja političkog obrasca koji je posljednja dva desetljeća obilježio izbor hrvatskog člana Predsjedništva BiH.

Vričko na početku kolumne ironično primjećuje kako će biračima za listopadske izbore, uz brojne liste i kandidate, gotovo trebati „kladioničarske vještine“. Podsjeća pritom na raširenost klađenja u BiH i podatak da su građani Federacije BiH tijekom 2025. godine na klađenje potrošili više od 1,56 milijardi KM.

No, iza ironije o „tehničkoj zahtjevnosti“ izbora, prema Vričku, krije se puno ozbiljnije pitanje – hoće li Bošnjaci ponovno iskoristiti mogućnost da svojim glasovima odluče tko će biti hrvatski član Predsjedništva BiH.

Kovačević kao novi kandidat u „Komšićevu modelu“

Posebnu pozornost autor posvećuje kandidaturi Slavena Kovačevića, savjetnika aktualnog člana Predsjedništva BiH Željka Komšića. Kovačević je kandidat Demokratske fronte za hrvatskog člana Predsjedništva BiH, a njegova kandidatura već je izazvala političke reakcije.

Vričko ga predstavlja kao mogućeg nasljednika političkog modela koji je, prema njegovu tumačenju, započeo izborom Željka Komšića 2006. godine. Od tada je Komšić još tri puta izabran u Predsjedništvo BiH, iako je među Hrvatima u Federaciji BiH redovito imao znatno slabiju potporu nego među bošnjačkim biračima.

Autor podsjeća i na raniju izjavu Zlatka Lagumdžije koji je, govoreći o Ivi Komšiću i Željku Komšiću, rekao kako su njih dvojica „dvije strane Mjeseca“, pri čemu je za Ivu Komšića kazao da bi za njega glasovao prije nego za Željka Komšića.

Lagumdžija je istodobno priznao da je političko promoviranje Komšića kao kandidata 2006. godine bilo pogreška.

Presuda u Strasbourgu ponovno u središtu priče

Velik dio kolumne posvećen je i sudskom slučaju Slavena Kovačevića pred Europskim sudom za ljudska prava.

Kovačević je pred tim sudom tvrdio da je diskriminiran jer se ne može kandidirati za određenu funkciju kao pripadnik „Ostalih“, odnosno kao Bosanac. Međutim, njegov je slučaj u Strasbourgu završio nepovoljno.

Vričko posebno ističe dio postupka koji se odnosio na podatke o Kovačevićevoj nacionalnoj pripadnosti. U postupku je dostavljen ispis internetske stranice na kojoj nije bila navedena njegova etnička pripadnost, dok je naknadno utvrđeno da je taj podatak ranije postojao te da je uklonjen nakon njegova zahtjeva.

Europski sud pritom nije problematizirao samo izjašnjavanje o nacionalnosti, nego je spornim ocijenio činjenicu da nije bilo navedeno da je upravo Kovačević tražio izmjenu podatka. Takvo je postupanje u presudi ocijenjeno obmanjujućim.

Sud BiH ipak ovjerio kandidaturu

Unatoč političkim prijeporima, Kovačević je dobio potvrdu kandidature za hrvatskog člana Predsjedništva BiH.

Hrvatska stranka prava uložila je žalbu smatrajući da Kovačević nije legitimni politički predstavnik hrvatskog naroda. Apelacijski odjel Suda BiH žalbu je, međutim, odbio.

U obrazloženju se navodi kako legitimno predstavljanje u Predsjedništvu BiH nije izrijekom propisano zakonom te da Ustav BiH od kandidata zahtijeva da se nacionalno izjasni i da dolazi s područja entiteta iz kojega se za tu funkciju može kandidirati.

Vričko pritom upozorava na različita pravna tumačenja. Dio pravnika smatra da bi se pitanje legitimnosti moglo otvoriti tek nakon izbora, ako bi Kovačević eventualno bio izabran glasovima većinom bošnjačkog biračkog tijela.

U tom se kontekstu autor poziva i na presudu Ustavnog suda BiH u predmetu „Ljubić“, koja je važna za pitanje legitimnog predstavljanja konstitutivnih naroda.

Kalesija kao simbol izbornog paradoksa

Jedan od najupečatljivijih dijelova kolumne odnosi se na Kalesiju.

Prema rezultatima popisa stanovništva iz 2013. godine, u Kalesiji živi tek 20 Hrvata, odnosno 0,06 posto stanovništva, dok Bošnjaci čine 97,50 posto stanovništva.

Na posljednjim izborima Željko Komšić ondje je dobio 2.559 glasova, dok je Borjana Krišto dobila svega 23 glasa.

Za Vrička je upravo taj rezultat najbolja ilustracija problema izbornog modela. Ako kandidat koji bi trebao predstavljati hrvatski narod dobiva golemu potporu u sredinama u kojima Hrvata gotovo i nema, dok istodobno među hrvatskim biračima nema većinsku potporu, postavlja se pitanje koga takav član Predsjedništva zapravo predstavlja.

Autor smatra kako bi se sličan obrazac mogao ponoviti i na predstojećim izborima, osobito ako Kovačević uspije privući bošnjačke glasove.

„Temu-Hrvati“ i politički rok trajanja

Vričko u nastavku kolumne koristi izraz „Hrvati s Temua“ kako bi opisao političare koje dio bošnjačke političke scene promovira kao prihvatljive Hrvate, ali koji, prema njegovu mišljenju, nemaju stvarnu političku potporu hrvatskog biračkog tijela.

U tom kontekstu uspoređuje Kovačevića s Ivom Komšićem, kojega vidi kao svojevrsnog prethodnika današnjeg političkog modela.

Autor podsjeća kako je Ivo Komšić svojedobno bio gradonačelnik Sarajeva, dekan Filozofskog fakulteta i član Ratnog predsjedništva BiH, ali je kasnije, nakon kritika politike bošnjačkog nacionalizma, izgubio naklonost dijela sarajevske političke scene.

Prema Vričkovoj interpretaciji, sličnu sudbinu mogao bi doživjeti i Željko Komšić nakon što završi njegov politički ciklus.

Ilija Cvitanović i „Ljiljanova škola“

U završnom dijelu kolumne Vričko se osvrće i na predsjednika HDZ-a 1990. Iliju Cvitanovića.

Navodi kako je i Cvitanović svojedobno bio predstavljan kao „umjereni“ Hrvat koji bi mogao biti alternativa Draganu Čoviću. Međutim, nakon njegova oštrog protivljenja odluci Suda BiH u slučaju Kovačevića i inzistiranja na legitimnom predstavljanju Hrvata, dio bošnjačkih medija počeo ga je prikazivati kao radikala.

Za Vrička je to još jedan dokaz teze da je politička prihvatljivost pojedinih hrvatskih političara u Sarajevu često uvjetovana njihovim odnosom prema pitanju legitimnog predstavljanja.

„Sve, dakle, ispod Komšića“, zaključuje autor, smatrajući da je Kovačević postao novi favorit dijela bošnjačke političke scene upravo zato što predstavlja nastavak istoga obrasca.

Izbori kao novo političko iskušenje

Vričkova kolumna tako predstojeće izbore ne promatra samo kroz rezultate pojedinih stranaka, nego kroz mnogo šire pitanje odnosa između konstitutivnosti, izbornog sustava i legitimnog predstavljanja.

Za hrvatsku političku scenu posebno je važno pitanje može li se ponovno dogoditi da hrvatskog člana Predsjedništva BiH presudno izaberu birači koji nisu Hrvati.

Autor pritom ne skriva svoj stav. Kovačevićevu kandidaturu vidi kao nastavak „Komšićeva koncepta“, a predstojeće izbore kao moguću novu rundu višegodišnjeg političkog sukoba oko toga tko ima pravo birati predstavnike konstitutivnih naroda.

Zato Vričko na kraju svoju kolumnu zaključuje ironičnim pozivom na „radovanje“ listopadu i „prazniku demokracije“, uz ocjenu da će ovi izbori biti – povijesni.

Cijelu kolumnu možete pročitati na portalu Katoličkog tjednika O V D J E.

Pročitaj članak

Don Tomislav Čarapina proslavio mladu misu u Potocima

foto Bljesak.info

Ispred crkve Presvetog Srca Isusova u Potocima kod Mostara u subotu je svečano proslavljena mlada misa don Tomislava Čarapine, rodom iz Vojna, čime je njegova rodna zajednica dobila prigodu zahvaliti Bogu za dar novoga svećenika, piše Bljesak.info.

Mlado misno slavlje okupilo je brojne vjernike, obitelj, prijatelje i župljane koji su zajedničkim sudjelovanjem i molitvom pratili don Tomislava na početku njegova svećeničkog poslanja.

Kao propovjednik u misnom slavlju sudjelovao je don Ivan Martić, koji je okupljenima uputio prigodnu homiliju, govoreći o svećeničkom pozivu, služenju Bogu i narodu te odgovornosti koju sa sobom nosi dar svećeništva.

Svečanost su svojim pjevanjem uveličali župni zbor Župe Presvetog Srca Isusova u Potocima, dok je župni folklor HKUD-a Bijelo Polje izveo pjesmu posvećenu mladomisniku. Njihov nastup dao je slavlju posebno svečanu i narodnu notu, povezujući vjeru, zajedništvo i zahvalnost za novoga svećenika.

Od Travnika i Sarajeva do svećeničkog oltara

Don Tomislav Čarapina svoje je obrazovanje započeo u Katoličkom školskom centru „Petar Barbarić“ u Travniku, nakon čega je nastavio formaciju i završio bogoslovni studij na Vrhbosanskom bogoslovnom sjemeništu u Sarajevu.

Za đakona je zaređen 15. studenoga 2025. godine u katedrali Marije Majke Crkve u Mostaru. Kao đakon služio je u Župi sv. Ivana Apostola i Evanđelista u Mostaru, gdje je nastavio svoju pastoralnu pripravu za svećeničko služenje.

Na svetkovinu svetih Petra i Pavla, 29. lipnja 2026. godine, u mostarskoj katedrali Marije Majke Crkve primio je sakrament svetoga reda te je zaređen za svećenika.

Sada je, svega nekoliko tjedana nakon svećeničkog ređenja, pred svojim narodom proslavio i svoju prvu svetu misu.

Prvi korak svećeničkog poslanja

Mlada misa nije tek svečana prigoda, nego snažan liturgijski trenutak u životu svakoga novoga svećenika. Riječ je o prvoj samostalnoj misi koju mladomisnik slavi nakon svećeničkog ređenja, a koja za njega, njegovu obitelj i cijelu zajednicu predstavlja poseban trenutak zahvalnosti i molitve.

Za Vojno i Potoke ova je mlada misa bila i znak zahvalnosti za svećenički poziv jednoga od njihovih sinova. U zajedništvu obitelji, prijatelja, župljana i svećenika, don Tomislav je započeo novo poglavlje svoga života – služiti Kristu i Crkvi te svojim svećeničkim životom biti blizu ljudima kojima je poslan.

U vremenu kada se sve češće govori o nedostatku duhovnih zvanja, svaka mlada misa predstavlja poseban razlog za zahvalnost. Ona je podsjetnik da se svećenički poziv rađa u obitelji, župi i zajednici, ali prije svega iz Božjega poziva na koji čovjek slobodno odgovara.

Mlada misa don Tomislava Čarapine tako je bila dan radosti za Vojno, Potoke i cijelu Katoličku Crkvu u Hercegovini, ali i šire, ali i početak njegova puta na kojem će, kako se moli za svakoga svećenika, svoj život svakodnevno prinositi Bogu i služiti Božjem narodu.

Neka ga na tom putu prati Božji blagoslov, zagovor Presvetoga Srca Isusova i molitve njegova rodnog kraja.

> Cijelu galeriju možete pogledati na portalui Bljesak info O V D J E.

Pročitaj članak

Blidinje doživljava turistički boom: Tisuće gostiju hrle u planine, a stižu i iz cijele Europe

foto herzegovinabike.ba

Park prirode Blidinje posljednjih godina sve se snažnije nameće kao jedno od najprepoznatljivijih odredišta planinskog i aktivnog turizma u Hercegovini. Dok je nekoć prvenstveno bio sinonim za zimsku sezonu i skijanje, danas Blidinje tijekom ljeta privlači sve veći broj domaćih i stranih gostiju koji traže odmor u prirodi, planinarenje, biciklizam, kampiranje, avanturu i sportske sadržaje.

Iako ne postoji jedinstvena službena statistika koja bi obuhvatila ukupan broj posjetitelja i noćenja u cijelom Parku prirode, raspoloživi podaci i iskustva s terena pokazuju da je turistički promet posljednjih godina u snažnom porastu, piše Fena.

Jedan od rijetkih stalnih stanovnika Blidinja, Tomislav Zelenika, ističe kako se tijekom vrhunca ljetne sezone na području Parka dnevno zadržava između 1.000 i 1.500 gostiju, ne računajući tranzitne posjetitelje.

Na području Blidinja nalazi se oko 1.400 vikend-kuća, uz četiri motela, nekoliko pansiona te velik broj apartmana i kuća za odmor. Procjenjuje se da je na tržištu dostupno oko 850 kreveta u različitim oblicima smještaja.

Dodatnu sliku o intenzitetu prometa daju podaci brojila Javnog poduzeća Ceste Federacije BiH. Kroz područje Parka dnevno prođe oko 1.270 vozila. Neki su njihovi putnici gosti kojima je Blidinje konačno odredište, dok se drugi zadržavaju tek kratko – na kavi, ručku ili odmoru.

Najveća posjećenost tradicionalno je tijekom vikenda, no od početka do sredine kolovoza razlika između radnih dana i vikenda gotovo nestaje.

Sve više stranaca otkriva Blidinje

Posebno je zanimljiv rast broja stranih turista. Na Blidinje posljednjih godina dolazi sve više gostiju iz Njemačke, Velike Britanije, Francuske, Nizozemske i drugih europskih zemalja.

Uglavnom je riječ o planinarima, biciklistima, kamperima, avanturistima i obiteljima koje žele aktivan odmor daleko od velikih turističkih središta.

„Posljednjih godina strani se gosti više ne zadržavaju samo u početnom dijelu sezone, nego ih je sve više tijekom cijelog ljeta“, kaže Zelenika.

Od sredine srpnja do sredine kolovoza dodatno raste broj domaćih gostiju, osobito iz Hercegovine i Dalmacije. Blidinje je tada i mjesto okupljanja brojnih ljudi podrijetlom iz ovih krajeva koji danas žive u inozemstvu, a godišnje odmore provode u Hercegovini i Hrvatskoj.

Od planinarenja do ultra traila

Ljetnu turističku ponudu posljednjih su godina snažno obogatili brojni sportski i rekreativni događaji.

Među njima se posebno ističu HIGHLANDER Blidinje, Blidinje Bike Festival, Memorijalni skup planinara „Ivica Plazonić“, Mountain Film Summit Blidinje, Čvrsnica Ultra Trail, Blidinje Gastro Fest u sklopu Posuškog lita, Zelenkapica, kao i brojna druga planinarska, biciklistička, off-road i automobilska okupljanja.

Takvi događaji imaju velik promotivni učinak jer na Blidinje dovode ljude iz različitih dijelova Bosne i Hercegovine, Hrvatske, ali i drugih država.

„Sudionici iz različitih krajeva i država tako upoznaju Čvrsnicu, Vran, Blidinjsko jezero, Masnu Luku i druge dijelove Parka, a dio njih kasnije se ponovno vraća kao individualni gost“, objašnjava Zelenika.

Blidinje pritom nije samo destinacija za ljubitelje sporta i prirode. Važno mjesto ima i vjerski turizam – od programa Franjevačke kuće molitve u Masnoj Luci, duhovnih obnova i molitvenih susreta do tradicionalnih obilježavanja Dana Dive Grabovčeve na Kedžari, Gospe Snježne i Ilindana u Masnoj Luci.

Blidinje postaje ljetna destinacija

Iako se o Blidinju desetljećima govorilo prvenstveno kao o zimskom odredištu, slika se posljednjih godina mijenja.

„Može se čak reći da je Blidinje danas, gledajući duljinu sezone i kontinuitet posjeta, tijekom ljeta postalo najmanje jednako, a vjerojatno i više prepoznatljivo nego kao zimska destinacija“, smatra Zelenika.

Zimski turizam uvelike ovisi o snijegu. Nedostatak odgovarajuće infrastrukture za umjetno zasnježivanje dodatno ograničava trajanje skijaške sezone.

Kada snijega ima dovoljno, Blidinje tijekom zimskih vikenda i blagdana može biti iznimno posjećeno. U pojedinim danima između sredine prosinca i sredine siječnja na području Parka može se okupiti i 5.000 do 6.000 ljudi.

No ljeto ima jednu veliku prednost – traje znatno dulje, a posjeti su ravnomjernije raspoređeni.

„Blidinje nemamo u stotinu primjeraka – imamo samo jedno“

Sve veća popularnost, međutim, donosi i pitanje koje će za budućnost Blidinja biti ključno – kako razvijati turizam, a istodobno sačuvati prostor zbog kojeg turisti uopće dolaze?

Poseban izazov predstavlja sve intenzivnija gradnja vikend-kuća i drugih objekata.

Zelenika taj trend opisuje i pomalo šaljivo, govoreći o svojevrsnom „građevinskom turizmu“, budući da tijekom sezone na Blidinju svakodnevno boravi velik broj vlasnika, izvođača, majstora, građevinskih strojeva i prateće infrastrukture.

Iza šale, međutim, stoji ozbiljan problem – nekontrolirana i neplanska gradnja, neambijentalna arhitektura te sve veći automobilski promet.

„Park prirode Blidinje prvenstveno postoji radi zaštite prirodnih vrijednosti – flore i faune, krajobraza te vrijednih geomorfoloških i drugih prirodnih obilježja. Turizam bi se zato trebao razvijati u skladu s tim temeljnim ciljem, a ne na njegovu štetu“, upozorava Zelenika.

Budućnost vidi u kvalitetnijem i održivijem turizmu, uz kontroliranu gradnju, smanjenje pritiska automobila i razvoj sadržaja koji stvaraju veću turističku vrijednost bez pretjeranog opterećivanja prostora.

„Masovnost sama po sebi ne bi trebala biti cilj. Blidinje nemamo u stotinu primjeraka – imamo samo jedno. Ako zbog kratkoročnog turističkog i građevinskog interesa izgubimo prirodne vrijednosti zbog kojih je ovaj prostor uopće zaštićen i zbog kojih je toliko privlačan, dugoročno će izgubiti i priroda i turizam“, zaključuje Zelenika.

Cilj je Blidinje tijekom cijele godine

Sličan stav dijeli i vršiteljica dužnosti direktorice Turističke zajednice Općine Posušje Josipa Nenadić, koja smatra da je ljetni turizam već dosegnuo razinu na kojoj može konkurirati zimskoj sezoni, posebno u godinama s manje snijega.

„Blidinje ima ogroman potencijal za daljnji razvoj turističke ponude, od aktivnosti u prirodi, sporta i rekreacije do izleta i različitih sadržaja za posjetitelje. Međutim, sve što razvijamo mora biti prilagođeno prostoru u kojem se nalazi. Želimo razvijati turizam, ali istodobno sačuvati prirodu, krajolik, bioraznolikost i sve ono što Blidinje čini Parkom prirode“, ističe Nenadić.

Dugoročni cilj je, dodaje, Blidinje pozicionirati kao cjelogodišnju turističku destinaciju, ali na održiv i odgovoran način.

„Ljetna sezona već danas ima svoju kvalitetu i sadržajnost, a prostora za daljnji razvoj svakako ima. Ipak, taj razvoj ne smije ići nauštrb prirodnih vrijednosti zbog kojih ljudi i dolaze na Blidinje“, poručuje Nenadić.

Blidinje tako ulazi u novu fazu svog turističkog razvoja. Planine, jezero, šume, sportske manifestacije, vjerski sadržaji i sve veći broj stranih gostiju stvaraju snažan potencijal za razvoj destinacije. No pravi izazov neće biti dovesti još više ljudi, nego sačuvati ono zbog čega su ti ljudi prvi put poželjeli doći.

Pročitaj članak

Usred zgarišta ostao samo Gospin kip

Tri velika požara koja su zahvatila područje Spokanea u američkoj saveznoj državi Washington ostavila su iza sebe prizore potpunog razaranja. Gotovo 4.000 hektara zemlje izgorjelo je, najmanje 700 objekata je uništeno, a oko 65.000 ljudi moralo je napustiti svoje domove, piše Katolički tjednik.

No usred jednoga od zgarišta ostao je prizor koji je mnogima postao snažan znak nade – kip Blažene Djevice Marije koji je, unatoč požaru koji je do temelja uništio obiteljsku kuću, ostao potpuno netaknut.

Biskup Thomas A. Daly iz Biskupije Spokane 3. srpnja dobio je dopuštenje hitnih službi da uđe u područje pogođeno požarima kako bi procijenio nastalu štetu te susreo i ohrabrio vjernike koji su u požarima izgubili svoje domove i imovinu.

S njim je bio i njegov tim, a direktorica komunikacija Biskupije Spokane Sarah Potter zabilježila je fotografiju koja je vrlo brzo privukla veliku pozornost. Na mjestu gdje je nekada stajala obiteljska kuća, nakon prolaska vatrene stihije ostali su samo tragovi potpunog uništenja. Ipak, među zgarištem je stajao kip Djevice Marije – gotovo kao da ga požar nije ni dotaknuo.

Fotografiju je potom objavila Biskupija Spokane, a prizor se proširio društvenim mrežama.

Uz fotografiju je Biskupija uputila snažnu poruku:

„U trenutcima nezamisliva gubitka, ova slika govori više od riječi.“

U poruci se ističe kako požari mogu uništiti domove i šume, ali ne mogu uništiti vjeru, nadu i ljubav koja povezuje zajednicu.

„Molimo vas da se i dalje molite za sve koji su ostali bez domova, za evakuirane te za svakog vatrogasca, policajca, pripadnika hitnih službi i volontera koji pomažu našem kraju“, poručila je biskupija.

Posebno je naglašeno da kršćanska molitva ne smije ostati samo na riječima.

„Naše molitve moraju postati djela. Vjera nas ne poziva samo da molimo za svoje bližnje, nego i da brinemo o njima.“

Poruka završava zazivom Gospi Lurdskoj: „Moli za nas.“

„Zajedno u nadi“

Nakon obilaska područja pogođenog požarima, biskup Daly uputio je vjernicima posebno pismo naslovljeno „Zajedno u nadi“.

U njemu se osvrnuo na razmjere tragedije, ali i na snagu zajedništva koje se pokazuje u trenutcima kada ljudi ostanu bez svega što su godinama stvarali.

Za brojne stanovnike Spokanea požari nisu samo uništili kuće i imovinu. Uništeni su obiteljski domovi, uspomene i mjesta koja su predstavljala sigurnost i pripadnost.

Upravo zato fotografija Gospina kipa mnogima je postala snažan simbol. Usred svega što je nestalo ostao je lik Majke.

Najrazorniji požari u povijesti Washingtona?

Vatrena stihija nije ostala ograničena samo na područje Spokanea, nego se proširila i drugim dijelovima regije. Nadležne službe upozoravaju da bi po razmjerima uništenja ovo mogao biti jedan od najrazornijih, pa i najrazorniji val požara u povijesti savezne države Washington.

U međuvremenu je u vezi s požarima uhićen 37-godišnji Aaron Farinacci. Prema navodima nadležnih, tereti ga se za paljevinu prvog stupnja, a jamčevina mu je određena u iznosu od milijun dolara.

Dok se vatrogasci bore s posljedicama katastrofe, tisuće ljudi suočavaju se s teškim danima obnove i neizvjesnosti.

A među crnim tragovima zgarišta ostala je jedna bijela figura.

Gospin kip.

Za vjernike koji su ostali bez svojih domova taj prizor nije samo fotografija požara. On je podsjetnik da i onda kada čovjeku izgleda kako je sve izgubljeno, nada ne mora nestati u plamenu.

Pročitaj članak

Hercegovina sve zanimljivija metalnoj industriji Njemačke

foto metalprijedor.net

Njemačke kompanije sve ozbiljnije promatraju zapadni Balkan kao potencijalno područje za pronalazak poslovnih partnera, a posebno se izdvajaju Bosna i Hercegovina i Srbija. Ogranak Njemačke gospodarske komore iz Ulma svojim je članicama iz metaloprerađivačke industrije predstavio upravo ove dvije zemlje kao tržišta s razvijenom metalnom industrijom, stručnom radnom snagom i konkurentnim troškovima proizvodnje, pišu Nezavisne novine.

U objavljenim informacijama naglašava se kako važnost zapadnog Balkana dodatno raste i zbog dostupnosti sirovina potrebnih za metaloprerađivačku industriju.

Konkurentni troškovi i kratki rokovi

Kao jednu od najvećih prednosti Srbije i BiH njemačka gospodarska komora ističe konkurentne troškove proizvodnje te relativno kratke rokove isporuke.

Ponuda lokalnih proizvođača obuhvaća CNC obradu, zavarene konstrukcije, tehnologiju lijevanja, površinsku obradu, proizvodnju limenih i štancanih komponenti, kao i različite metalne sklopove i konstrukcije.

Mnogi proizvođači već posjeduju međunarodne certifikate kvalitete te ulažu u suvremenu proizvodnu tehnologiju. Dodatna prednost je i modernizacija pravila o podrijetlu robe u okviru Paneuro-mediteranske konvencije (PEM), što olakšava trgovinu s Europskom unijom.

U njemačkoj gospodarskoj komori smatraju kako upravo zbog toga regija može biti zanimljiva i kompanijama koje razmišljaju o preseljenju dijela proizvodnje iz Njemačke.

Zanimljiv je i podatak da većina metaloprerađivačkih poduzeća u Srbiji i BiH alate i kalupe nabavlja iz Njemačke, Italije, Slovenije ili Hrvatske.

BiH ima nekoliko snažnih industrijskih središta

Najčešće se proizvode limeni dijelovi, štancane komponente, CNC obrađeni dijelovi, metalni i zavareni sklopovi, konstrukcijski okviri te manji lijevani dijelovi.

Velik dio proizvodnje vezan je uz automobilsku industriju i strojarstvo, a u pravilu je riječ o malim i srednjim serijama.

Ipak, postoje i određena ograničenja. U dokumentu se navodi da su u objema zemljama još uvijek ograničeno dostupni strojevi za visokopreciznu obradu, kao i automatizirane proizvodne linije za složenije proizvode i velike serije.

Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, kao važna industrijska središta izdvojeni su Zenica, Široki Brijeg, Posušje i Sarajevo.

Zenica se pritom opisuje kao dugogodišnje središte proizvodnje čelika i obrade metala, dok se u Širokom Brijegu i Posušju proizvode metalni dijelovi za kabelsku industriju i elektroničke komponente.

Njemačke narudžbe ipak su pale

Unatoč potencijalu, podaci koje navodi njemačka gospodarska komora pokazuju da su narudžbe iz Njemačke za proizvode i usluge metaloprerađivačke industrije iz Srbije i Bosne i Hercegovine posljednjih godina smanjene.

Godine 2022. vrijednost robe i usluga iz Srbije iznosila je gotovo 300 milijuna eura godišnje, dok je iz Bosne i Hercegovine dosezala oko 220 milijuna eura.

Danas se, prema navedenim podacima, vrijednost narudžbi iz Srbije kreće oko 200 milijuna eura, a iz BiH oko 160 milijuna eura godišnje.

Pad, međutim, ne znači da je interes njemačkih kompanija nestao. Naprotiv, dokument ukazuje na područja u kojima bi se mogla otvoriti nova suradnja.

Problem su mali kapaciteti i slabija automatizacija

Jedna od glavnih slabosti lokalnih proizvođača jest njihova veličina. U Srbiji i BiH velik broj metaloprerađivačkih kompanija čine male, često obiteljske tvrtke.

Njihova prednost je velika fleksibilnost, mogućnost prihvaćanja manjih narudžbi te spremnost na izradu prototipova i malih serija.

No, s druge strane, takve kompanije često imaju niži stupanj automatizacije, različite razine sustava kontrole kvalitete te nedostatak naprednijih certifikata.

Mogućnosti za brzo povećanje proizvodnih kapaciteta kod brojnih poduzeća također su ograničene.

S druge strane, veće kompanije već rade na višoj razini. One uglavnom posluju kao dobavljači prve i druge razine za automobilsku industriju, imaju visok stupanj automatizacije i formalizirane sustave kontrole kvalitete te dugogodišnje iskustvo u suradnji s europskim proizvođačima.

BiH ima ono što njemačkim kompanijama treba

Posebno zanimljivim njemačkim kompanijama mogu biti mala i srednja poduzeća koja žele ući u europske lance opskrbe.

U dokumentu se ističe njihova velika spremnost na učenje od kupaca i zajedničko unaprjeđivanje poslovanja. Gotovo sva poduzeća za obradu metala iz regije koja izvoze u Europsku uniju posjeduju ISO 9001 certifikat za upravljanje kvalitetom.

Upravo bi kombinacija stručnog kadra, relativno konkurentnih troškova, fleksibilnosti i blizine tržištu Europske unije mogla BiH učiniti zanimljivom destinacijom za njemačke kompanije koje traže nove dobavljače.

Za Bosnu i Hercegovinu posebno je važno što se među četiri izdvojena industrijska područja nalaze Široki Brijeg i Posušje, uz Zenicu i Sarajevo.

Poruka njemačke gospodarske komore stoga je prilično jasna: metaloprerađivačka industrija BiH ima potencijal, ali za veći iskorak prema njemačkom i europskom tržištu mora dodatno ulagati u automatizaciju, kvalitetu, certifikate i povećanje proizvodnih kapaciteta.

Istodobno, za domaće proizvođače otvara se prilika koju nije lako zanemariti – postati dio lanaca opskrbe njemačkih industrijskih kompanija i privući dio proizvodnje koja se traži bliže europskom tržištu.

Pročitaj članak

MOSTAR IMA NOVU OAZU LUKSUZA: Red Carpet donosi potpuno novo iskustvo opuštanja!

Nakon dva desetljeća uspješnog rada i izgradnje povjerenja brojnih klijenata, frizerski salon Red Carpet napravio je veliki iskorak. Preseljenjem na novu lokaciju vlasnik salona Miro Marijanović ostvario je dugogodišnju viziju – stvoriti moderan i luksuzan prostor koji objedinjuje vrhunsku frizersku uslugu, najmodernije tretmane njege kose i maksimalnu udobnost za klijente.  

„Ovo je kruna mog dosadašnjeg rada, ali i početak jednog novog poglavlja za Red Carpet. Godinama smo gradili povjerenje naših klijenata, a danas im možemo ponuditi salon kakav smo oduvijek željeli – moderan, prostran i potpuno posvećen kvaliteti“, ističe Marijanović.  

Novi Red Carpet uređen je prema najvišim standardima, a salon raspolaže s 10 moderno opremljenih radnih mjesta i šest luksuznih mjesta za pranje kose. Cijeli prostor osmišljen je kako bi klijentima pružio maksimalnu udobnost, dok je stručnom timu osiguran kvalitetan i funkcionalan prostor za rad.  

No, posebnu pažnju zasigurno će privući potpuno novi Head Spa, ekskluzivni koncept unutar salona namijenjen i damama i gospodi.  

Riječ je o posebnom iskustvu koje profesionalnu njegu vlasišta i kose spaja s dubokom relaksacijom. Tretmani uključuju dijagnostiku vlasišta, masažu glave, aromaterapiju, dubinsku njegu te različite rituale opuštanja. Cilj je istodobno brinuti o zdravlju vlasišta i kose, potaknuti cirkulaciju, ali i pružiti klijentu trenutak potpunog mira.  

Head Spa tako nije samo tretman za kosu – to je vrijeme posvećeno sebi, svojevrsni reset i bijeg od svakodnevnog stresa.  

U svom radu Red Carpet koristi isključivo renomirane svjetske profesionalne brendove i moderne proizvode za njegu, obnovu i zaštitu kose, prateći trendove vodećih svjetskih frizerskih kuća.  

Uz prepoznatljivi tim stručnih frizera, salon tako nastavlja graditi priču koja već 20 godina predstavlja sinonim za kvalitetu, profesionalnost, edukaciju i povjerenje klijenata. 

Nova lokacija nalazi se na adresi Ulica kralja Tomislava 29 u Mostaru, u neposrednoj blizini trgovačkog centra Mercator.  

Za informacije i rezervacije termina dostupni su na broj +387 63 463 831.  

Otvorenjem novog prostora Red Carpet ne slavi samo preseljenje na novu adresu. Ovo je prije svega proslava 20 godina predanog rada, ljubavi prema frizerskoj struci i povjerenja klijenata koje se gradilo iz dana u dan.  

Nova lokacija označava početak još ambicioznijeg poglavlja – priče u kojoj su kvaliteta, inovacije, stručnost i vrhunska usluga i dalje na prvom mjestu. 

Pročitaj članak

ORLAC DANAS SLAVI SV. LOVRU: Nakon svete mise slijedi spektakl

foto Goranci online

Udruga „Suze sv. Lovre“ Orlac – Mostar i ove godine organizira tradicionalnu proslavu blagdana sv. Lovre, koja će okupiti mještane, njihove goste i prijatelje u Orlacu kod Mostara, piše Framost.

Proslava je započela u subotu, 8. kolovoza, tradicionalnim dječjim nogometnim turnirom „Gordan Rajić Mućo“, koji se od 17 sati održao na igralištu „Šaht“. Turnir je bio namijenjen dječacima i djevojčicama rođenima 2012. godine i mlađima, a kroz sportsko druženje najmlađi su imali priliku pokazati svoje nogometno umijeće, ali i uživati u zajedništvu i druženju.

Središnji dio proslave održava se danas, u ponedjeljak, 10. kolovoza, na sam blagdan sv. Lovre.

Program započinje u 18.45 sati polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća ispred križa na groblju. Na taj će se način mještani Orlaca prisjetiti i odati počast poginulim hrvatskim braniteljima, čija je žrtva trajno utkana u život i povijest ovoga kraja.

Nakon toga, u 19 sati, u kapelici sv. Lovre bit će slavljena sveta misa, središnji i najvažniji trenutak cijele proslave. U molitvi će se vjernici okupiti oko svoga nebeskog zaštitnika, zahvaliti Bogu na primljenim milostima te se prisjetiti svojih pokojnih i svih onih koji su kroz generacije čuvali vjeru i tradiciju ovoga mjesta.

Nakon misnog slavlja, program se od 20 sati nastavlja na igralištu „Šaht“, gdje će nastupiti kulturno-umjetnička društva. Pjesma, ples i tradicijska baština tako će ponovno povezati različite generacije i podsjetiti na bogatstvo običaja koji se u ovim krajevima prenose s koljena na koljeno.

Za završetak večeri pobrinut će se tamburaški sastav Tajna, čiji koncert počinje u 21 sat. Uz tamburašku glazbu i druženje završit će ovogodišnja proslava sv. Lovre u Orlacu.

Proslava blagdana sv. Lovre tako i ove godine nadilazi okvir obične fešte. Ona je prigoda za molitvu, sjećanje, susret i zajedništvo, ali i za čuvanje identiteta i tradicije jednoga mjesta.

Organizatori pozivaju sve mještane Orlaca, njihove goste i prijatelje da im se pridruže te svojim dolaskom uveličaju proslavu blagdana sv. Lovre.

Vidimo se u Orlacu – u molitvi, pjesmi i zajedništvu!

Pročitaj članak

NEVJEROJATNO Mladić imao čak 6,2 promila alkohola, liječnici ostali u šoku!

foto Pixell

Na Klinici za psihijatriju KBC-a Split prije desetak dana zabilježen je slučaj koji je iznenadio i iskusne liječnike. Na promatranje je zaprimljen mlađi muškarac kojem je izmjereno čak 6,2 promila alkohola u krvi.  

Riječ je o iznimno visokoj koncentraciji alkohola koja se smatra potencijalno smrtonosnom. Kako piše Slobodna Dalmacija, muškarac u trenutku dolaska u bolnicu nije upravljao vozilom.  

Već iznad četiri promila može nastupiti koma  Za usporedbu, alkoholna koma, ovisno o nizu čimbenika, u pravilu se može javiti pri koncentracijama višima od četiri promila. Kod tako visokih vrijednosti alkohol može ozbiljno ugroziti rad mozga, disanje, krvni tlak i druge vitalne funkcije.  

Ipak, učinak alkohola nije jednak kod svih ljudi. Ovisi o tjelesnoj masi, količini i brzini konzumacije, tome je li osoba prije pila na prazan želudac, kao i o individualnoj toleranciji na alkohol.  

„U svojih 35 godina rada ne sjećam se ovakvog slučaja“  Koliko je slučaj bio neuobičajen, najbolje govori reakcija predstojnika Klinike za psihijatriju KBC-a Split, prof. prim. dr. sc. Trpimira Glavine.  

„U svojih 35 godina rada ne sjećam se pacijenta koji je imao višu koncentraciju alkohola u krvi. To je nevjerojatna brojka o kojoj smo razgovarali na kolegiju idućeg dana“, izjavio je Glavina.  

Dodao je kako su i ranije imali pacijente s vrijednostima iznad četiri promila, no ovaj slučaj bio je potpuno izvan uobičajenih granica.  

„I ranije smo bilježili vrijednosti iznad četiri promila koje su nas znale iznenaditi, a onda prije desetak dana primimo mlađeg čovjeka s više od šest promila. To je stanje u kojem je tijelo praktički bez funkcije“, kazao je Glavina. 

Nakon triježnjenja pušten kući  

Unatoč iznimno visokoj koncentraciji alkohola, muškarac je nakon liječničkog nadzora i triježnjenja otpušten kući.  Glavina je pojasnio da Klinika nema zakonsku mogućnost takvu osobu zadržati dulje ako nakon otriježnjenja nema razloga za daljnju hospitalizaciju.  

„Pacijent je nakon opservacije i triježnjenja otpušten kući. Mi nemamo zakonske mogućnosti duže zadržati takvu osobu, a oni najčešće i žele otići čim se otrijezne“, rekao je.  

Slučaj još jednom pokazuje koliko visoke koncentracije alkohola mogu biti opasne za ljudski organizam. Vrijednost od 6,2 promila daleko je iznad razine pri kojoj se kod mnogih ljudi može očekivati gubitak svijesti i koma, a preživljavanje takve koncentracije nije nešto što bi se moglo smatrati „dokazom otpornosti“ na alkohol.  

Naprotiv, riječ je o stanju koje može izravno ugroziti život.

Pročitaj članak

Hercegovačka župa proslavit će Veliku Gospu s apostolskim nuncijem

Župa Uznesenja Blažene Djevice Marije u Prisoju svečano će u subotu, 15. kolovoza 2026. godine, proslaviti svoju nebesku zaštitnicu. Središnje misno slavlje u 11 sati predvodit će mons. Francis Assisi Chullikatt, apostolski nuncij u Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori. 

Svečanost će započeti procesijom s Gospinim likom nakon čega će uslijediti euharistijsko slavlje. 

Dolazak apostolskog nuncija, koji je predstavnik Svetoga Oca i Svete Stolice u Bosni i Hercegovini, poseban je događaj za ovu malu župnu zajednicu i cijeli duvanjski kraj. Mons. Chullikatta apostolskim nuncijem u Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori imenovao je papa Franjo 1. listopada 2022. godine. 

Župa na putu između Tomislavgrada i Livna 

Prisoje pripada Duvanjskom dekanatu Mostarsko-duvanjske biskupije i nalazi se na putu koji povezuje Tomislavgrad i Livno, u neposrednoj blizini Buškoga jezera. Riječ je o posljednjoj župi Mostarsko-duvanjske biskupije prema livanjskom kraju i banjalučkoj biskupiji.

Iako brojčano ne pripada velikim župama, Prisoje ima bogatu vjersku i župnu povijest. Župa je osnovana 1924. godine odvajanjem od Župe Grabovica. O njezinoj povijesti, obiteljima, običajima i životu vjernika objavljena prije dvije godine monografija koju je napisao fra Robert Jolić.

Svetkovina Uznesenja Blažene Djevice Marije, u narodu poznata kao Velika Gospa ili Gospojina, središnji je događaj župne godine. Toga se dana u Prisoju tradicionalno okupljaju župljani, njihovi potomci, raseljeni župljani te hodočasnici i štovatelji Blažene Djevice Marije iz okolnih mjesta. Prisoje je, uz Seonicu, jedno od mjesta Duvanjskoga dekanata u kojima se Velika Gospa tradicionalno osobito svečano proslavlja. 

Mala župa bogata duhovnim zvanjima 

Posebno mjesto u povijesti župe pripada brojnim duhovnim zvanjima koja su iz nje potekla. Unatoč svojoj veličini i iseljavanju koje je tijekom desetljeća obilježilo ovaj kraj, Prisoje je Crkvi darovalo više svećeničkih i redovničkih zvanja, među kojima je svako najvažnije istaknuti mons. Dražena Kutlešu, zagrebačkog nadbiskupa koji će predvoditi ovogodišnje misno slavlje na Groblju mira na Bilima 22. kolovoza. 

Ta činjenica ostaje jedan od najvrjednijih plodova vjere prenošene u obiteljima i župnoj zajednici. Dolazak apostolskog nuncija na župnu svetkovinu stoga će biti ne samo svečani događaj nego i ohrabrenje zajednici koja nastoji sačuvati vjeru, obiteljsko zajedništvo i povezanost s rodnim krajem. 

Župa dobila relikvije bl. Alojzija Stepinca 

Ovogodišnja proslava Velike Gospe za Župu Prisoje ima dodatno značenje jer je župa tijekom 2026. godine dobila relikvije bl. Alojzija Stepinca. 

Prisutnost Blaženikovih relikvija za župnu zajednicu predstavlja trajan poziv na vjernost Kristu i Crkvi. Želja je župe relikvijama osigurati dostojno mjesto u župnoj crkvi kako bi vjernici pred njima mogli moliti i upoznavati lik hrvatskoga blaženika, pastira koji je u teškim povijesnim okolnostima ostao vjeran svojoj savjesti i poslanju. 

Relikvije bl. Miroslava Bulešića u groblju Glavičice 

Posebna zanimljivost župe jest i štovanje bl. Miroslava Bulešića, mladoga istarskog svećenika i mučenika. Njegove se relikvije nalaze u kapelici Presvetoga Srca Isusova na mjesnom groblju Glavičice. 

Ondje se svake godine svečano slavi Blaženikov liturgijski spomendan, koji vjernike okuplja na molitvu i euharistijsko slavlje. Tako se u ovoj maloj hercegovačkoj župi, uz veliku marijansku svetkovinu, na poseban način njeguje i štovanje dvojice hrvatskih blaženika Alojzija Stepinca i Miroslava Bulešića.

Pročitaj članak

500 eura za krštenje djeteta od milijunaša: Plemenita pomoć ili opasna poruka?

foto hkld.hr

Neobična inicijativa iz Bavarske izazvala je veliku pozornost u Njemačkoj, ali i otvorila raspravu o tome može li se financijskim poticajem potaknuti primanje sakramenata. Naime, investitor i poduzetnik Peter Löw odlučio je obiteljima isplatiti 500 eura za svako dijete koje krste u katoličkim župama na području Starnberga, južno od Münchena.

Löw, prakticirajući katolik i otac osmero djece, za ovu je svrhu izdvojio ukupno 20.000 eura kroz inicijativu pod nazivom „Starnberger Schutzengelchen“ („Mali starnberški anđeo čuvar“). Time je moguće financirati do 40 krštenja tijekom ove godine.

Pravo na potporu imaju obitelji čija djeca nisu starija od tri godine te su upisana u katoličku župnu zajednicu Starnberg, područje smješteno oko 27 kilometara južno od Münchena, prenosi Ewtnnews.com.

Pomoć obiteljima u skupom kraju

Starnberg je jedno od najbogatijih područja u Njemačkoj, poznato po istoimenom jezeru, lijepom krajoliku i blizini Münchena. Upravo zbog toga cijene nekretnina i troškovi života ondje su među najvišima u zemlji, što predstavlja veliko opterećenje i za mnoge mlade obitelji.

Ideja o novčanoj pomoći nastala je nakon razgovora Löwa sa župnikom Andreasom Jallom, koji mu je ispričao kako pojedine obitelji odgađaju krštenje djece zbog troškova obiteljskog slavlja koje najčešće prati taj sakrament.

Löw je za njemački Bild izjavio kako smatra da je riječ o dobroj inicijativi ako će skromna novčana pomoć roditelje ohrabriti da krste svoju djecu. Naglasio je kako obitelji novac mogu potrošiti na što god žele, a istodobno je izrazio želju da djeca budu uključena u život župne zajednice.

"Moje je osmero djece kršteno", poručio je, dodajući da će krajem godine procijeniti rezultate projekta.

Zasad nema velikog interesa

Prema riječima župnika Andreasa Jalla, do kraja srpnja četiri su obitelji već primile novčanu potporu. Međutim, nije zabilježen nagli porast prijava za krštenje jer su sva četiri termina bila rezervirana još prije otprilike šest mjeseci.

To pokazuje da sama financijska pomoć zasad nije izazvala veći val novih zahtjeva za krštenje.

Biskupija: Sakramenti se ne mogu povezivati s novcem

Inicijativa je izazvala podijeljene reakcije u Crkvi. Augsburška biskupija priznala je da je riječ o velikodušnom činu i "simpatičnom izrazu milosrđa", ali je upozorila da povezivanje sakramenata s novčanim poticajima može ostaviti neugodan dojam.

Glasnogovornik biskupije podsjetio je kako Katolička Crkva ne naplaćuje krštenje te da svaki vjernik koji ispunjava potrebne uvjete ima pravo besplatno primiti sakramente. Dodao je kako katolički roditelji već imaju obvezu nastojati krstiti svoju djecu što ranije i odgajati ih u vjeri, pa smatra da financijski element ne bi trebao biti presudan motiv.

Biskupija je također istaknula da krštenje nije tek svečani obred ili blagoslov, nego sakrament koji pretpostavlja vjeru i želju za životom u zajedništvu s Crkvom. Ako novčana nagrada postane glavni razlog za krštenje, upozoravaju, može se izgubiti pravi smisao sakramenta.

Župnik: Cilj nije "kupiti" vjernike

S druge strane, župnik Andreas Jall odbacuje kritike. Ističe kako cilj nije privući nove vjernike novcem, nego pomoći obiteljima koje žive u području s iznimno visokim životnim troškovima.

Prema njegovim riječima, inicijativa želi olakšati financijski teret roditeljima, a ne mijenjati crkveni nauk ili vrijednost sakramenta.

Crkva u Njemačkoj i dalje bilježi pad broja vjernika

Rasprava o ovoj inicijativi dolazi u trenutku kada Katolička Crkva u Njemačkoj prolazi kroz dugotrajno razdoblje smanjenja broja vjernika. Tijekom 2025. godine zabilježen je neto gubitak oko 321.659 članova, pa danas u Njemačkoj živi približno 19,2 milijuna katolika, odnosno oko 23 posto ukupnog stanovništva.

Velik dio tog pada posljedica je formalnog istupanja vjernika iz Crkve, čime se u Njemačkoj izbjegava plaćanje crkvenog poreza, no istodobno se postavlja i pitanje kako pronaći nove načine za jačanje života župnih zajednica bez narušavanja teološkog značenja sakramenata.

Pročitaj članak

DEVET PAROVA U ISTOM DANU REKLO „DA“: Kolektivno vjenčanje održano u Bijeljini!

Bijeljina je u subotu bila u znaku ljubavi, zajedništva i novih početaka. U sklopu manifestacije „Pantelinski dani“, kojom se obilježava krsna slava grada – Sveti Pantelejmon, održano je treće kolektivno vjenčanje na kojem je bračne zavjete izreklo devet parova, prenosi Bljesak.info.

Svoje sudbonosno „da“ izrekli su mladenci iz Bijeljine, ali i drugih gradova i općina, među kojima su Ugljevik, Doboj, Brod i Zenica. Za sve njih ovaj dan bio je prilika da na poseban način započnu novo poglavlje zajedničkog života.  

Organizaciju vjenčanja podržali su brojni sponzori koji su mladencima osigurali različite detalje potrebne za njihov veliki dan. Tako su buduće mladenke dobile vjenčanice i bidermajere, dok su mladoženje imali osigurana odijela.

Za potpuni izgled pobrinuli su se frizeri, a posebni trenuci zabilježeni su i kroz profesionalno fotografsko snimanje.  Nakon svečanog čina vjenčanja za novopečene bračne parove organiziran je zajednički ručak, a mladence su dočekala i dodatna iznenađenja. Među nagradama bila su i putovanja u Lisabon te Sjevernu Italiju.  

Kolektivno vjenčanje u Bijeljini posljednjih je godina postalo jedan od prepoznatljivih sadržaja „Pantelinskih dana“. Cilj manifestacije je mladim parovima pružiti podršku i olakšati im početak bračnog života, ali i omogućiti da jedan od najvažnijih dana u svojim životima proslave zajedno, u svečanoj i veseloj atmosferi.  

Devet parova tako je subotu pretvorilo u dan koji će pamtiti cijeli život – dan kada su pred obitelji, prijateljima i zajednicom izgovorili ono najvažnije: „Da.“

Pročitaj članak

Tužna vijest: Preminuo ugledni kardiokirurg koji je obilježio jednu eru mostarske medicine

Poliklinika Arbor Vitae Dr. Sarić oprostila se od prim. dr. Seada Mulahasanovića, uglednog kardiokirurga, humanista i jednog od ljudi koji su svojim radom ostavili dubok trag u razvoju kardiokirurgije u Mostaru i Bosni i Hercegovini.

Njegov odlazak posebno je odjeknuo među kolegama i medicinskim djelatnicima koji su ga poznavali kao liječnika iznimnog znanja, ali i kao čovjeka koji je svoje iskustvo nesebično prenosio na mlađe generacije, prenosi Bljesak.info.

Prim. dr. Sead Mulahasanović bio je jedan od pionira kardiokirurgije u Mostaru. Nakon višegodišnjeg rada u prestižnom Centru za srce Berlin, vratio se u Hercegovinu te sudjelovao u izgradnji i razvoju Odjela kardiokirurgije Kliničke bolnice Mostar.

U godinama koje su uslijedile svojim je stručnim znanjem i iskustvom sudjelovao u razvoju mostarske kardiokirurgije, a kao liječnik i mentor ostavio je snažan trag među generacijama kardiokirurga i drugih zdravstvenih djelatnika.

Spašavao brojne živote

Iz Poliklinike Arbor Vitae Dr. Sarić istaknuli su kako će dr. Mulahasanović ostati zapamćen kao liječnik iznimnog znanja, iskustva i predanosti pozivu kojemu je bio posvećen.

Bio je jedan od osnivača, glavni kardiokirurg i predstojnik Odjela kardiokirurgije Kliničke bolnice Mostar, gdje je predvodio kardiokirurški tim i izvodio i najsloženije operacije na srcu.

Tijekom svoje bogate karijere pomogao je velikom broju pacijenata i sudjelovao u spašavanju brojnih ljudskih života, dajući značajan doprinos razvoju kardiokirurgije u Bosni i Hercegovini.

„U našem sjećanju ostat će upamćen kao vrhunski kardiokirurg, veliki humanist, jedan od osnivača te glavni kardiokirurg i predstojnik Odjela kardiokirurgije Kliničke bolnice Mostar“, naveli su iz Poliklinike.

Njegov profesionalni put obilježili su predanost medicini, odgovornost prema pacijentima i spremnost da svoje znanje podijeli s kolegama i onima koji su tek ulazili u svijet kardiokirurgije.

Čovjek velikog srca

No, iza vrhunskog liječnika ostao je i čovjek kojega su kolege pamtili po ljudskosti, prijateljstvu i toplini.

Iz Poliklinike Arbor Vitae Dr. Sarić naglasili su kako njegovo nasljeđe nije samo u medicinskim zahvatima i stručnim uspjesima, nego i u ljudima kojima je bio učitelj, mentor i prijatelj.

„Bio je ne samo izvanredan liječnik i vođa, nego i iskren prijatelj, čovjek velikog srca i uzor mnogim generacijama“, poručili su.

Za njegove kolege odlazak dr. Mulahasanovića tako predstavlja gubitak čovjeka čije je ime neraskidivo povezano s poviješću mostarske medicine i razvojem kardiokirurgije u ovom dijelu Bosne i Hercegovine.

„Mi koji smo imali čast poznavati ga uvijek ćemo ga se sjećati s ljubavlju, zahvalnošću i dubokim poštovanjem“, naveli su iz Poliklinike.

Trag koji ostaje

Neki liječnici ostanu zapamćeni po titulama i funkcijama, a neki po životima koje su promijenili i ljudima koje su podučili. Prim. dr. Sead Mulahasanović pripada ovoj drugoj skupini.

Njegov stručni rad, doprinos osnivanju i razvoju kardiokirurgije u Mostaru te generacije liječnika kojima je prenosio svoje znanje ostaju trajni dio medicinske baštine grada i Bosne i Hercegovine.

Od uglednog liječnika, kolege i prijatelja iz Poliklinike Arbor Vitae Dr. Sarić oprostili su se riječima koje najbolje sažimaju osjećaj onih koji su s njim dijelili profesionalni i životni put:

„Počivaj u miru, dragi Seade. Tvoje djelo i uspomena na tebe živjet će zauvijek.“

Pročitaj članak

Ovo mjesto skriva najljepšu panoramu Mostara i priču koju mnogi turisti tek otkrivaju

foto Goranci online

Franjevački zvonik mira – mjesto gdje se Mostar vidi srcem, a ne samo očima  Mnogi će se složiti da je Stari most prvo mjesto koje svaki posjetitelj želi vidjeti kada stigne u Mostar. Ipak, oni koji požele grad doživjeti iz sasvim drugačije perspektive sve češće se penju na Franjevački zvonik mira, odakle se pruža jedan od najljepših pogleda na grad na Neretvi.

No, Zvonik mira nije tek turistički vidikovac. Riječ je o prostoru koji objedinjuje povijest, vjeru, kulturu i identitet Hercegovine te posjetiteljima nudi priliku da kroz izložbene postave upoznaju bogatu prošlost Mostara i njegovih stanovnika.  

Fra Mario Knezović za portal Bljesak.info ističe kako je upravo takva bila prvotna zamisao prilikom izgradnje zvonika – stvoriti mjesto otvoreno svima, bez obzira dolaze li kao hodočasnici, turisti ili zaljubljenici u povijest.  

„Željeli smo da zvonik bude mjesto mira, susreta i upoznavanja Mostara. Pogled s njegova vrha mnogima ostane u trajnom sjećanju, ali jednako je važan sadržaj koji posjetitelji mogu vidjeti tijekom uspona. Smatramo da su Stari most, Franjevačka crkva i Zvonik mira tri nezaobilazna mjesta koja najbolje predstavljaju grad“, kazao je fra Mario.  

Tijekom penjanja prema vrhu posjetitelji prolaze kroz postav ispunjen starim fotografijama, povijesnim dokumentima i zanimljivostima koje govore o razvoju Mostara, životu franjevaca u Hercegovini te bogatoj kulturnoj baštini ovoga kraja. Posebna je pozornost posvećena i multikulturalnom karakteru grada pa su predstavljene i pravoslavna, islamska i židovska zajednica koje su stoljećima oblikovale njegov identitet.  

S vrha zvonika Mostar se otkriva u punoj ljepoti. Pogled obuhvaća Stari most, Neretvu, brojne crkve i džamije, ali i okolna brda koja uokviruju grad. Upravo zbog toga brojni posjetitelji ističu kako tek odozgo mogu steći pravi dojam o njegovoj veličini, rasporedu i posebnoj atmosferi.  

Iako je interes za obilazak i dalje velik, ove je godine zabilježen nešto manji broj gostiju. Prema riječima fra Marija, na to su utjecali međunarodni događaji, ponajprije rat na Bliskom istoku, ali i promjene u režimu prelaska granica nakon ulaska Hrvatske u schengenski prostor. Unatoč tome, zvonik tijekom cijele godine posjećuju organizirane hodočasničke skupine, školska djeca i brojni individualni gosti.  

Naglašava kako cilj Franjevačkog zvonika mira nije ostvarivanje zarade, nego pružanje edukativnog i duhovnog sadržaja. Zbog toga se cijene ulaznica prilagođavaju različitim skupinama, dok domaći posjetitelji ostvaruju posebne pogodnosti, a pojedine organizirane skupine imaju i besplatan ulaz.  

Franjevačka crkva ostaje prije svega mjesto molitve, zbog čega su obilasci organizirani u točno određenim terminima i pod nadzorom. Takav način rada omogućuje očuvanje mira i dostojanstva sakralnog prostora, a istodobno posjetiteljima pruža priliku da bez žurbe upoznaju njegovu povijest i vrijednost.  

Posebno mjesto zauzimaju inozemni hodočasnici koji tijekom boravka u Mostaru slave svete mise u crkvi te nakon toga razgledavaju stalni muzejsko-izložbeni postav smješten unutar zvonika.  

Franjevački zvonik mira tako je tijekom godina prerastao svoju izvornu ulogu zvonika i postao jedno od najprepoznatljivijih mjesta Mostara. Spoj veličanstvenog pogleda, bogate povijesti i duhovne baštine čini ga nezaobilaznom postajom za svakoga tko želi upoznati grad na drugačiji, dublji način. 

Pročitaj članak

Program trodnevnice i proslave Velike Gospe u Gorancima

U subotu, 15. kolovoza, vjernici diljem svijeta proslavit će jednu od najvećih marijanskih svetkovina – Uznesenje Blažene Djevice Marije na nebo, Veliku Gospu. Tog dana Crkva s radošću ispovijeda vjeru da je Marija, po završetku svoga zemaljskog života, dušom i tijelom uznesena u nebesku slavu te da već sada sudjeluje u slavi svoga Sina.

Posebno svečano bit će u našoj župi Goranci, kojoj je Velika Gospa nebeska zaštitnica. Uoči svetkovine župljani će se kroz trodnevnicu sabrati u molitvi, sakramentu pomirenja i slavlju svete mise, pripravljajući svoja srca za dan u kojem će se cijela župna zajednica još jednom okupiti pod Marijinim majčinskim zagovorom.

Marijanski blagdani su poziv čovjeku da zastane, podigne pogled prema nebu i ponovno se prisjeti kamo je usmjeren njegov život. Marija, koja je ponizno prihvatila Božju volju riječima: „Evo službenice Gospodnje“, pokazuje put svakom vjerniku – put vjere, predanja, poslušnosti i pouzdanja u Boga.

Trodnevnica počinje u srijedu

Prvi dan trodnevnice, u srijedu, 12. kolovoza, započet će svetom ispovijedi u 17:15 sati, dok će se u 17:30 sati moliti sveta krunica.

Svečanu svetu misu u 18 sati predslavit će fra Tomislav Sablje, župni vikar u župi sv. Petra i Pavla u Mostaru.

Na svetoj misi bit će prikazane nakane za pokojne Stjepana i Ivu Rajič te ostale pokojne iz obitelji i za Stoju Drežnjak i ostale pokojne iz obitelji.

Drugi dan – molitva i priprava srca

Drugoga dana trodnevnice, u četvrtak, 13. kolovoza, program započinje svetom ispovijedi u 17:15 sati, a u 17:30 sati molit će se sveta krunica.

Svetu misu u 18 sati predslavit će fra David Slišković, mladomisnik.

Misa će biti slavljena za pokojne Miru, Matiju, Ivana, Ilku i ostale pokojne iz obitelji i za Ivana, Mandu, Zoricu i Ivu Tomić.

Uočnica Velike Gospe – večer pred Gospom

Posebno svečano bit će u petak, 14. kolovoza, kada će se proslaviti uočnica Velike Gospe.

Sveta ispovijed bit će od 17:15 sati, a sveta krunica u 17:30 sati. Svečanu svetu misu u 18 sati predslavit će fra Ivan Ivanda, župnik.

Misa će biti slavljena za pokojne Branku i Marinka Knezović.

Nakon svete mise uslijedit će euharistijsko klanjanje u trajanju od 45 minuta. Bit će to posebna i duboka priprava za svetkovinu župne zaštitnice – vrijeme tišine pred Presvetim, u kojem će vjernici moći zahvaliti Gospodinu, prikazati mu svoje obitelji, brige, bolesti, čežnje i nade.

Jer Marija uvijek vodi prema Kristu. Ona ne zadržava pogled na sebi, nego kao u Kani govori i danas: „Što god vam rekne, učinite!“

Velika Gospa – dan radosti cijele župe

Vrhunac višednevne priprave bit će u subotu, 15. kolovoza, na samu svetkovinu Uznesenja Blažene Djevice Marije – Veliku Gospu.

U Gorancima će se svečana sveta misa slaviti u 11 sati, a predslavit će je don Marko Šutalo, župnik župe sv. Ilije Proroka u Kruševu.

Bit će to središnji trenutak župne proslave i dan kada će se pod okriljem svoje nebeske Majke okupiti župljani, njihove obitelji, prijatelji i hodočasnici.

Velika Gospa u Gorancima je dan koji u sebi nosi uspomene generacija, molitve roditelja i djedova i baka, zavjete, zahvalnosti i tihe prošnje. To je dan kada se Gorančani ponovno okupljaju oko svoje crkve i svoje nebeske zaštitnice, noseći pred oltar sve ono što je tijekom godine bilo teško, ali i sve ono za što mogu zahvaliti Bogu.

Marija, uznesena na nebo, svjedoči da ljudski život nije završen grobom. U njoj Crkva gleda ostvarenje onoga čemu se svaki kršćanin nada – punini života s Bogom.

Zato je Velika Gospa i svetkovina nade. U Mariji nam Bog pokazuje što je pripravio onima koji mu vjerno pripadaju. Njezino uznesenje podsjeća nas da je nebo naš pravi dom i da zemaljski život, sa svim svojim radostima i križevima, ima svoj konačni smisao u Bogu.

Neka Marija, Uznesena na nebo i nebeska zaštitnica župe Goranci, zagovara svoje župljane, njihove obitelji, djecu i mlade, bolesne i nemoćne, sve one koji su daleko od svoga doma, kao i sve pokojne koji su tijekom života s vjerom zazivali njezino ime.

I neka se u srcima svih koji će se ovih dana okupiti u Gorancima ponovno probude riječi kojima je Marija proslavila Boga:

„Veliča duša moja Gospodina, klikće duh moj u Bogu, mome Spasitelju.“

Neka ovogodišnja proslava Velike Gospe bude vrijeme zajedništva, pomirenja, molitve i obnove vjere, ali iznad svega prilika da, gledajući Mariju, još čvršće prionemo uz njezina Sina Isusa Krista.

Gospo naša Goranačka, moli za nas!

 

Pročitaj članak