Zaboravite na jeftino gorivo: Evo zašto cijene više nikad neće biti iste

Ništa od jeftinog goriva: Europa ulazi u novu energetsku stvarnost Cijene goriva u Europi ostat će visoke bez obzira na to kako će završiti sukobi na Bliskom istoku, uključujući i rat u Iranu. Poruka koja dolazi iz europskih krugova sve je jasnija – povratka na staro više nema, a razlozi za to sežu daleko izvan samog rata, piše Klix.ba.

Iako se često vjeruje da bi prekid sukoba automatski doveo do pojeftinjenja nafte i goriva, stvarnost je znatno složenija. Rat je samo razotkrio duboke slabosti globalnog energetskog sustava koji se godinama oslanjao na stabilne, ali ograničene izvore opskrbe. Kada je ta ravnoteža narušena, cijene su naglo porasle – i zadržale se na višim razinama. 

Zašto cijene neće padati? 

Glavni problem leži u poremećenim opskrbnim lancima i promijenjenoj logistici. Transportne rute su dulje i složenije, a obnova stabilnih tokova energenata ne može se dogoditi preko noći – riječ je o procesu koji može trajati godinama. 

Dodatno, Europska unija svjesno mijenja svoju energetsku strategiju. Nakon ruske invazije na Ukrajinu, Europa se počela odmicati od jeftinijih, ali rizičnih izvora energije i okrenula sigurnijim, ali skupljim dobavljačima. Takva odluka povećava troškove jer uključuje duže transportne rute i složeniju logistiku. 

Ni financijska tržišta ne idu u prilog potrošačima. Investitori u cijene nafte ugrađuju tzv. “premiju rizika”, svjesni da se geopolitičke napetosti mogu ponovno rasplamsati u bilo kojem trenutku. 

Posljedice za građane 

Visoke cijene goriva nisu izoliran problem – one utječu na cijelo gospodarstvo. Energija je ključna za prijevoz, proizvodnju i opskrbu hranom, pa skuplje gorivo automatski znači i više cijene brojnih proizvoda i usluga. 

Čak i u slučaju postupnog pada cijene nafte, građani će taj učinak osjetiti s velikim vremenskim odmakom. Tržište reagira sporo, a troškovi se dugo zadržavaju na višim razinama. 

Nova realnost bez povratka 

Europa tako ulazi u novu energetsku eru – skuplju, nestabilniju, ali potencijalno otporniju na buduće krize. Očekivanje da će mir automatski vratiti stare cijene goriva pokazuje se kao iluzija. 

Zaključak je jasan: razdoblje jeftinog goriva kakvo smo poznavali pripada prošlosti, a nova pravila igre tek se počinju oblikovati.

Pročitaj članak

25 godina od upada u Hercegovačku banku: ”Dobar posao u Mostaru”

Na današnji dan, 6. travnja, navršava se točno 25 godina od upada u Hercegovačku banku, događaja koji i danas izaziva brojne rasprave i različita tumačenja u javnosti. 

Hercegovačka banka početkom 2000-ih bila je jedna od ključnih financijskih institucija u Bosni i Hercegovini, posebno među Hrvatima. Od ukupno 42 banke u Federaciji BiH 2001. godine, sudjelovala je s oko 36 posto u financijskim tokovima, što govori o njezinoj važnosti za tadašnje gospodarstvo.  

Cijeli slučaj odvijao se u osjetljivom političkom trenutku, nakon proglašenja Hrvatske samouprave, kojom se nastojalo osporiti tadašnji model upravljanja državom. Međunarodna zajednica sumnjala je da se putem banke financiraju aktivnosti povezane s tim projektom, no takve tvrdnje nikada nisu pravomoćno dokazane.  

Dana 6. travnja 2001. pripadnici međunarodnih snaga i federalne policije proveli su akciju u zapadnom dijelu Mostara, gdje je bilo sjedište banke. Tijekom operacije korištena su oklopna vozila, a pokušano je i izuzimanje trezora. Nekoliko dana kasnije uslijedila je i druga akcija u kojoj su korištena i eksplozivna sredstva kako bi se pristupilo sadržaju sefa.  

Nakon tih događaja banka je stavljena pod privremenu upravu i nikada se nije u potpunosti oporavila. Tisuće poduzeća ostale su bez svojih sredstava, kao i deseci tisuća štediša, dok pravosudni epilog slučaja ni do danas nije u potpunosti razjašnjen.  

Revizije domaćih institucija i međunarodnih kuća nisu utvrdile nezakonitosti u poslovanju banke, no unatoč tome, političke i medijske polemike o navodnim zlouporabama trajale su godinama.  

Posebnu pažnju izazvali su i sudski postupci protiv tadašnjih političkih dužnosnika, koji su kasnije poništavani ili obustavljani bez konačne presude. 

Privremena uprava nad bankom trajala je više od desetljeća, a 2012. godine banka je izgubila dozvolu za rad i započet je postupak likvidacije.  

Četvrt stoljeća kasnije, upad u Hercegovačku banku ostaje simbol gaženja jednog naroda i složenog razdoblja u kojem su se isprepletali politika, ekonomija i međunarodni utjecaji. Za jedne riječ je o političkom pritisku i nepravdi, dok drugi taj događaj promatraju kao dio pokušaja uspostave financijske kontrole u poslijeratnoj Bosni i Hercegovini.

Ova pljačka stoljeća se po svijetu prepričava kako je Hercegovačka banka bio ”Dobar posao u Mostaru” aludirajući na film ”Dobar posao u Italiji”.

Pročitaj članak

INFO DAN Isplati li se solarna elektrana za domaćinstvo?

U Mostaru će uskoro biti održan informativni događaj posvećen sve актуalnijoj temi – korištenju solarne energije u domaćinstvima. Riječ je o info danu namijenjenom građanima koji žele saznati kako proizvoditi vlastitu električnu energiju i smanjiti troškove kućanstva, uz dostupnu stručnu i financijsku podršku.    

Događaj se organizira u okviru projekta koji promiče tzv. „prosumer“ model, odnosno model u kojem građani nisu samo potrošači, nego i proizvođači električne energije. Cilj je približiti građanima konkretne mogućnosti ulaganja u solarne sustave te im pružiti jasne i primjenjive informacije o cijelom procesu – od ideje do realizacije.   

Na info danu sudionici će imati priliku dobiti odgovore na ključna pitanja: koliko je ulaganje u solarne panele isplativo, koje su procedure potrebne za instalaciju, te na koji način mogu ostvariti dostupne poticaje i podršku. Poseban naglasak stavlja se na praktične savjete i stvarne primjere iz prakse kako bi građani lakše donijeli odluku.   

Organizatori ističu kako je interes za obnovljive izvore energije u stalnom porastu, posebno zbog rasta cijena električne energije i sve veće potrebe za energetskom neovisnošću. Upravo zbog toga ovakvi događaji imaju važnu ulogu u edukaciji i osnaživanju građana da naprave prvi korak prema korištenju solarne energije.    

Mostar se već pozicionira kao jedan od predvodnika energetske tranzicije u Bosni i Hercegovini, s nizom projekata koji uključuju instalaciju solarnih elektrana i promociju obnovljivih izvora energije. Ovakve inicijative dodatno potvrđuju smjer razvoja grada prema održivijoj i ekološki prihvatljivijoj budućnosti.    

Info dan predstavlja priliku za sve zainteresirane građane da iz prve ruke saznaju kako sunčevu energiju pretvoriti u konkretnu uštedu i dugoročnu investiciju u vlastiti dom, prenosi Mostar.live.

Lokacija i termin održavanja Info dana:  

📍 Centar za kulturu Mostar, Rade Bitange 13

 📅 Petak, 17. travnja 2026. godine 

🕒 10:30 sati

Pročitaj članak

Radnici HT Mostar dobili novi kolektivni ugovor

Javno poduzeće Hrvatske telekomunikacije d.d. Mostar dobilo je novi kolektivni ugovor kojim se na detaljan način uređuju ključna pitanja radnog odnosa – od plaća i radnog vremena do godišnjih odmora i zaštite na radu.

Riječ je o dokumentu objavljenom u Službenim novinama Federacije BiH koji postavlja minimalne standarde za sve zaposlenike, uz jasno pravilo da se prava iz ugovora ne mogu umanjivati internim aktima, a u slučaju različitih tumačenja primjenjuje se ono povoljnije za radnika, piše Hercegovina.info.

Minimalna satnica i rast primanja

Jedna od najvažnijih novosti odnosi se na visinu minimalne satnice, koja prema novom ugovoru ne može biti niža od 4,28 KM. Predviđeno je i njezino povećanje na najmanje 4,40 KM od srpnja 2027. godine.

Također, plaća zaposlenicima mora biti isplaćena najkasnije do 10. dana u mjesecu, uz obaveznu dostavu obračuna bruto i neto iznosa. 

Dodatno, osnovna plaća raste za 0,4 posto za svaku godinu radnog staža, do maksimalnog povećanja od 20 posto. U slučaju inflacije veće od pet posto, poslodavac i sindikat dužni su otvoriti pregovore o povećanju plaća.

Kolike su stvarne plaće?

Iako je minimalna satnica definirana, stvarna primanja zaposlenika ovise o koeficijentima složenosti poslova.

Tako radnici s najnižim koeficijentom mogu imati oko 1.100 KM mjesečno, srednje pozicije oko 1.500 KM, dok složeniji poslovi prelaze 2.200 KM. Najodgovornije pozicije dosežu i više od 3.700 KM.

Ugovor uvodi i sustav praćenja radnog učinka koji može utjecati na dodatke na plaću, ali i na mogućnosti napredovanja i edukacije zaposlenika.

Radno vrijeme i pripravnost

Puno radno vrijeme ostaje 40 sati tjedno, dok je prekovremeni rad ograničen na najviše osam sati tjedno i mora biti reguliran pisanim nalogom.

Noćni rad definiran je u razdoblju od 22 do 6 sati, a posebno su uređena i pravila pripravnosti. Ona može trajati do 96 sati mjesečno, uz obaveznu najavu unaprijed, dok se eventualni angažman tijekom pripravnosti računa kao prekovremeni rad.

Prava na odmor i socijalne pogodnosti

Zaposlenici imaju pravo na najmanje 20 radnih dana godišnjeg odmora, uz dodatne dane ovisno o stažu, uvjetima rada i stručnoj spremi.

Predviđeni su i dodatni slobodni dani za posebne životne situacije poput sklapanja braka, rođenja djeteta ili smrti člana obitelji, dok darivatelji krvi ostvaruju pravo na dva slobodna dana po darivanju.

Posebna prava odnose se i na roditelje djece s poteškoćama u razvoju te samohrane roditelje.

Naglasak na sigurnosti i zaštiti radnika

Novi kolektivni ugovor dodatno ističe obvezu poslodavca da osigura sigurne uvjete rada, redovite liječničke preglede i edukaciju zaposlenika.

Radnicima je zajamčeno pravo da odbiju rad u slučaju neposredne opasnosti za život ili zdravlje, bez posljedica po njihov radni status.

Uređeniji sustav zapošljavanja

Dokument donosi i jasnija pravila zapošljavanja, uključujući mogućnost probnog rada do šest mjeseci te pripravničkog staža do godinu dana.

Također, naglašeno je da se nova zapošljavanja provode tek kada nije moguće popuniti radno mjesto internom preraspodjelom, čime se dodatno uređuje upravljanje kadrovima unutar poduzeća.

Pročitaj članak

Jesu li nam crkve zatvorene – ili naša srca?

Na društvenim mrežama ovih dana ponovno se dijeli poučna priča koja postavlja jednostavno, ali duboko pitanje: zašto su naše crkve danas često zaključane, dok je vjera nekada živjela u srcima ljudi – bez obzira na okolnosti?

Prema toj priči, u 11. stoljeću u Egiptu je muslimanski vladar, kalif Al-Hakim, naredio zatvaranje svih crkava na razdoblje od devet godina. Naredba je bila stroga i bez iznimke – u vremenu kada nije bilo prostora za pojedinačna tumačenja ili otpor. Kršćani su ostali bez svojih bogomolja, bez mjesta zajedničke molitve, bez vidljivog središta duhovnog života.

No, ono što se dogodilo nakon toga iznenadilo je i samog vladara.

Nakon određenog vremena, kalif je, prema predaji, jednog dana prošetao kršćanskom četvrti. Očekivao je tišinu, možda čak i zaborav vjere. Umjesto toga, iz svake kuće čuo je molitvu, pjesmu i slavljenje Boga. Vjera nije nestala – preselila se u domove, u obitelji, u svakodnevni život ljudi.

Dirnut prizorom, kalif je promijenio svoju odluku. Naredio je da se crkve ponovno otvore, uz riječi koje nose snažnu poruku: želio je zatvoriti crkvu u svakoj ulici, ali je zapravo otvorio crkvu u svakom domu.

Ova priča, bez obzira na to koliko je povijesno točna u detaljima, nosi jasnu simboliku. Ona podsjeća da vjera ne ovisi isključivo o zgradama, nego prije svega o ljudima. Crkva nije samo prostor od kamena, nego zajednica živih vjernika.

U današnjem vremenu, kada se često raspravlja o ulozi Crkve u društvu, ova poruka dobiva dodatnu težinu. Zaključana vrata ne moraju značiti odsutnost vjere – ali otvorena srca i domovi itekako mogu svjedočiti njezinu snagu.

Možda upravo zato ova priča i danas odjekuje: kao poziv na osobno preispitivanje, ali i kao podsjetnik da prava crkva počinje ondje gdje čovjek iskreno moli, vjeruje i živi svoju vjeru – bilo u tišini doma ili u zajedništvu okupljene zajednice.

Pročitaj članak

USKRSNI PONEDJELJAK – Dan radosti, vjere i susreta s Isusom

Danas slavimo Uskrsni ponedjeljak, kršćansku svetkovinu koja se obilježava dan nakon Uskrsa i predstavlja drugi dan Uskrsne osmine. U mnogim zemljama, pa tako i u Hrvatskoj, ovaj dan je i službeni praznik, prožet obiteljskim okupljanjima, molitvom i radošću Kristova uskrsnuća.

U tradiciji Crkve, Uskrsni ponedjeljak nosi posebno evanđeosko značenje. Prisjećamo se puta učenika u Emaus, gdje su dvojica Isusovih učenika prepoznala Isus Krist upravo u trenutku lomljenja kruha. Taj trenutak prepoznavanja postaje simbol vjere koja se otvara očima srca – jer uskrsli Krist dolazi nenametljivo, ali stvarno, u život svojih učenika.

Nekada su uskrsne proslave trajale cijeli tjedan, no u 19. stoljeću skraćene su na jedan dan nakon Uskrsa. Ipak, Crkva i dalje kroz Uskrsnu osminu produljuje radost najvećeg kršćanskog blagdana – Kristova pobjedničkog uskrsnuća nad smrću.

Evanđelje: Mt 28, 8-15

„Žene otiđoše žurno s groba te sa strahom i velikom radošću otrčaše javiti njegovim učenicima. Kad eto im Isusa u susret! Reče im: ‘Zdravo!’ One mu pristupe, obujme mu noge i poklone se ničice… ‘Ne bojte se! Idite, javite mojoj braći da pođu u Galileju! Ondje će me vidjeti!’”

Ovaj evanđeoski odlomak snažno govori o radosti i nadi. Prve svjedokinje uskrsnuća nisu ostale u strahu, nego su postale glasnice Radosne vijesti. Njihov susret s Uskrslim mijenja sve – strah postaje radost, a tuga pretvorena u vjeru.

U isto vrijeme, evanđelje donosi i dramatičan prikaz ljudske slabosti i pokušaja zataškavanja istine o uskrsnuću. No, poruka ostaje jasna: Krist je uskrsnuo i to se ne može zaustaviti niti prikriti.

Uskrsni ponedjeljak tako nas poziva da i mi, poput prvih učenika i žena na grobu, prepoznamo uskrslog Krista u svakodnevnom životu – u riječi, u lomljenju kruha, u zajedništvu i u vjeri koja nadilazi strah.

Neka ovaj dan bude ispunjen mirom, obiteljskom toplinom i radošću koja proizlazi iz istine Uskrsa: Krist je živ i s nama hodi kroz život.

Pročitaj članak

Mostarski svećenik upozorava: Bez ispovijedi Uskrs postaje samo tradicija bez sadržaja

U vremenu kada mnogi vjernici Uskrs doživljavaju kroz obiteljska okupljanja, bogatu trpezu i odmor, mostarski svećenik don Tomislav Ljuban za portal Bljesak.info poziva na povratak njegovoj istinskoj duhovnoj biti – pokajanju, ispovijedi i unutarnjoj obnovi.  

Govoreći o značenju najvećeg kršćanskog blagdana, Ljuban ističe kako je Uskrs temelj kršćanske vjere – pobjeda života nad smrću, svjetla nad tamom i ljubavi nad mržnjom. Upravo u uskrsnuću Kristovu, naglašava, nalazi se potvrda smisla vjere i nade za svakog čovjeka.    

Uskrs nije samo običaj  

Ipak, upozorava kako se danas sve češće gubi njegova prava dimenzija. Dok starije generacije još uvijek njeguju duboku duhovnu pripremu, kod mlađih se primjećuje pomak prema „vanjskom“ slavlju – hrani, druženju i odmoru.   

 „Bez pokajanja i ispovijedi, Uskrs ostaje samo vanjska proslava“, poručuje Ljuban, naglašavajući kako je upravo sakrament ispovijedi ključ za istinski susret s Uskrslim Kristom.   

 Povratak duhovnoj pripremi  

Svećenik ističe kako je potrebno „očistiti srce“ kako bi Uskrs bio doživljen u punini. Podsjeća i na Isusove riječi apostolima o opraštanju grijeha, naglašavajući važnost unutarnje priprave i iskrenog obraćenja.  

U korizmenom vremenu, dodaje, mnogi vjernici traže odgovore na pitanja kako vjeru živjeti dublje i kako Uskrs učiniti stvarnim dijelom svakodnevice, a ne samo još jednim blagdanom u kalendaru.    

Više radosti nego za Božić  

Zanimljivo, Ljuban ističe i da bi se vjernici trebali još više radovati Uskrsu nego Božiću.  „Božić je malo dijete, a Uskrs je dovršen čovjek – zato bismo se trebali tri puta više radovati Uskrsu“, poručuje.   

Poruka nade u nesigurnim vremenima  

Uskrsna poruka, kako naglašavaju i biskupi u Bosni i Hercegovini, dolazi u vremenu punom nesigurnosti, podjela i straha, ali upravo tada donosi nadu i poziv na povratak pravom miru.    

Zaključna poruka je jasna – Uskrs nije samo tradicija ni običaj, nego živi susret s Kristom koji traži osobnu promjenu i otvoreno srce.

Pročitaj članak

Jedan grad u Hercegovini visoko na listi razvoda, dok je drugi gotovo bez njih!

Najnoviji podaci Zavoda za statistiku Federacije BiH za 2025. godinu donose zanimljiv uvid u stanje brakova i razvoda u Federaciji, otkrivajući velike razlike između urbanih i manjih sredina, piše Hercegovina.info.

Prema analizi, grad Mostar nalazi se među sredinama s najvećim brojem razvoda u Hercegovini, ali i visoko na razini cijele Federacije. Tijekom prošle godine u Mostaru su sklopljena 492 braka, dok je zabilježeno 70 razvoda, što znači da na otprilike sedam brakova dolazi jedan razvod.

Na razini Federacije, veći broj razvoda od Mostara imaju tek pojedini gradovi – Cazin sa 76 razvoda te Tuzla koja prednjači s čak 108 razvoda.

Velike razlike među sredinama

Podaci jasno pokazuju da su razvodi znatno češći u većim, urbanim sredinama, dok su u manjim općinama rijetki ili gotovo nepostojeći. Primjerice, u Čapljini su zabilježena 92 braka i samo jedan razvod, u Konjicu 112 brakova i četiri razvoda, dok u Ravnom tijekom cijele godine nije zabilježen nijedan razvod.

Slična situacija vidljiva je i u drugim manjim sredinama poput Neuma, gdje je zabilježen tek jedan razvod, što dodatno naglašava razliku u odnosu na veće gradove.

Razlike po županijama

Na razini županija, najveći broj razvoda bilježi Unsko-sanska županija s 229 razvoda, a slijede Srednjobosanska županija sa 138, Zeničko-dobojska županija sa 133 te Sarajevska županija sa 131 razvodom.

S druge strane, hercegovačke županije imaju znatno niže brojke. Hercegovačko-neretvanska županija zabilježila je 86 razvoda, dok su najmanje razvoda evidentirale Hercegbosanska županija (15) i Zapadnohercegovačka županija sa svega pet razvoda u cijeloj godini.

Zapadna Hercegovina – primjer stabilnosti

Posebno se izdvaja Zapadnohercegovačka županija kao područje s najmanjim brojem razvoda u Federaciji. Tijekom 2025. godine ondje su sklopljena 374 braka, a zabilježeno je tek pet razvoda, što znači da na oko 75 brakova dolazi samo jedan razvod.

Na razini gradova, Široki Brijeg i Ljubuški imali su po jedan razvod, Grude tri, dok u Posušju nije zabilježen nijedan razvod tijekom cijele godine.

Ukupna slika Federacije

U cijeloj Federaciji BiH tijekom 2025. godine sklopljeno je 6.069 brakova, dok je razvedeno 596 bračnih zajednica. To znači da na približno jedanaest brakova dolazi jedan razvod.

Ovi podaci potvrđuju jasan obrazac – što je sredina veća i urbanija, to je i broj razvoda veći. Nasuprot tome, u manjim i tradicionalnijim sredinama brakovi su stabilniji, a razvodi rijetki.

Pročitaj članak

Kralj Charles čestitao Ramazan, uskrsna poruka izostaje: odluka izazvala reakcije

foto EPA

Britanski kralj Charles III ove godine uputio je čestitku muslimanima povodom početka Ramazana, dok uskrsna poruka kršćanima – barem zasad – neće biti objavljena. Takva odluka Buckinghamske palače izazvala je brojne reakcije u javnosti i na društvenim mrežama.

Prema dostupnim informacijama, iz palače je potvrđeno da uskrsna čestitka nije obvezna godišnja praksa britanskog monarha, za razliku od tradicionalnog božićnog obraćanja. Sličan pristup imala je i kraljica Elizabeth II, koja je uskrsne poruke slala samo u posebnim okolnostima, poput razdoblja pandemije, prenosi Narod.hr.

Čestitka za Ramazan uoči korizme

Ipak, pozornost javnosti privukla je činjenica da je kralj sredinom veljače, neposredno prije početka korizme, uputio poruku muslimanima diljem svijeta. U njoj je poželio „blagoslovljen i miran Ramazan“, uz poruku solidarnosti s muslimanskom zajednicom u Ujedinjenom Kraljevstvu i šire.

Ramazan, kao najsvetiji mjesec u islamu, obilježava se postom, molitvom i duhovnom obnovom, a kraljeva čestitka naišla je na pozitivne reakcije dijela javnosti, osobito među muslimanima.

Kritike zbog izostanka uskrsne poruke

S druge strane, izostanak uskrsne čestitke otvorio je pitanja među kršćanima i dijelom javnosti. Kritičari se pitaju zašto nije upućena poruka uoči jednog od najvažnijih kršćanskih blagdana, osobito s obzirom na to da britanski monarh formalno ima ulogu vrhovnog guvernera Church of England. (narod.hr)

Na društvenim mrežama pojavili su se brojni komentari u kojima korisnici ističu kako bi bilo primjereno da se jednaka pažnja posveti i kršćanskim blagdanima, osobito u zemlji s dubokim kršćanskim nasljeđem.

Ranije poruke bile drugačije

Zanimljivo je da je prošle godine kralj Charles ipak poslao uskrsnu poruku, u kojoj je govorio o značenju Isusove žrtve i univerzalnim vrijednostima ljubavi, nade i solidarnosti.

U toj poruci nije zanemario ni druge religije, naglašavajući važnost međureligijskog razumijevanja i zajedničkih moralnih vrijednosti.

Simbolična, ali osjetljiva uloga

Iako je njegova uloga u Crkvi Engleske prvenstveno simbolična, potezi britanskog monarha često se promatraju i kroz prizmu društvenih i vjerskih odnosa. Upravo zato ovakve odluke mogu izazvati šire rasprave o ravnoteži između tradicije i suvremenog multikulturalnog društva.

Hoće li Buckinghamska palača naknadno ipak objaviti uskrsnu poruku ili dodatno pojasniti ovu odluku, ostaje za vidjeti. Ono što je sigurno jest da je ova tema već otvorila pitanje odnosa monarhije prema različitim vjerskim zajednicama u današnjem britanskom društvu.

Pročitaj članak

Vareš uznemiren u Velikom tjednu: Umjesto mira i molitve – odjekuju pucnjevi

U vrijeme kada katolički vjernici proživljavaju najsvetije dane u godini, iz Vareš stižu vijesti koje su izazvale ogorčenje i tugu među lokalnim stanovništvom. Župa svetog Mihovila arkanđela javno je izrazila nezadovoljstvo zbog događanja koja, kako ističu, narušavaju dostojanstvo Velikog tjedna i priprave za Uskrs, prenosi Bljesak.info.

Naime, u gradu se ovih dana snimaju filmske scene redateljice Jasmila Žbanić, a snimanje uključuje ratne kadrove i uporabu manevarske pucnjave. Upravo ti prizori izazvali su snažne reakcije među vjernicima koji su očekivali mir, sabranost i molitvu.

Iz župe poručuju kako je za mnoge ovo jedan od najtužnijih Uskrsa nakon ratnih godina, jer umjesto tišine i duhovne priprave svjedoče scenama koje ih podsjećaju na teška razdoblja prošlosti. Ističu kako ovakvi sadržaji „duboko narušavaju duhovni mir i osjećaj poštovanja prema onome što je sveto“.

Posebno problematičnim smatraju tajming ovakvih aktivnosti, pitajući se tko je i zašto dopustio da se snimanje s ratnom tematikom odvija upravo u danima kada vjernici obilježavaju otajstva Kristove muke, smrti i uskrsnuća. U svojoj reakciji navode kako se stječe dojam da nedostaje razumijevanja za vjerničku stvarnost i osjetljivost trenutka. 

Uz to, podsjećaju kako je zajednica već suočena s nizom problema – od vremenskih nepogoda do infrastrukturnih poteškoća – te da ovakvi događaji dodatno opterećuju ionako narušeni svakodnevni život.

Unatoč svemu, iz župe poručuju kako ne gube nadu. Naglašavaju kako poruka Uskrsa nadilazi svaku tamu te da u vjeri ostaju čvrsti, podsjećajući na temeljnu kršćansku istinu o pobjedi života nad smrću.

Ova situacija ponovno je otvorila pitanje odnosa prema vjerskim osjećajima i javnom prostoru, osobito u osjetljivim razdobljima poput Velikog tjedna, kada vjernici očekuju razumijevanje i poštovanje zajednice u kojoj žive.

Pročitaj članak

Čestitka reisul-uleme Kavazovića povodom Uskrsa

foto Prepord.info

Reisul-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein-ef. Kavazović, povodom Uskrsa uputio je čestitku vrhbosanskom nadbiskupu metropoliti mons. Tomi Vukšiću i svim katolicima u BiH, prenosi Katolički tjednik.

„Vaša Eminencijo, 

Vama i svim katolicima u Bosni i Hercegovini upućujem čestitke u povodu blagdana Uskrsa, sa željom da ga provedete u sreći, miru i blagostanju. 

Živimo u vremenu kada se svijetom širi nesigurnost, pohlepa i sebičnost, kao glavna odrednica međuljudskih odnosa. Uskrs je prilika da s Vama podijelim poruku iskrenog prijateljstva i dobrosusjedskih odnosa kao zaloga za bolji i pravedniji svijet. 

Mi Bošnjaci muslimani s vama katolicima, kao i s našim susjedima pravoslavcima, dijelimo radost vašeg velikog blagdana u zajedničkoj nam domovini. 

Uz molitve Uzvišenom Bogu da nam pomogne da čuvamo blagodati slobode i mira, primite izraze mojega dubokoga poštovanja“, navodi se u čestitki reisul-uleme Kavazovića.

Pročitaj članak

Blagoslov polja 2026. – Župa Goranci i Vrdi

Župa Uznesenja Blažene Djevice Marije - Goranci

• • Nedjelja, 26. travnja – četvrta uskrsna
    groblje Podjelom u 11:00 sati

  • Nedjelja, 3. svibnja – peta uskrsna
    groblje Rajičevo u 11:00 sati
    groblje Domazeti u 13:00 sati

  • Nedjelja, 10. svibnja – šesta uskrsna
    gornje groblje Sovići u 11:00 sati

  • Četvrtak, 14. svibnja – Uzašašće
    groblje Draga u 11:00 sati

  • Nedjelja, 17. svibnja – sedma uskrsna
    groblje Plužni Dolac u 11:00 sati

  • Nedjelja, 24. svibnja – Duhovi
    groblje Sirge u 11:00 sati

  • Nedjelja, 31. svibnja – Presveto Trojstvo
    groblje Orašine u 11:00 sati

  • Četvrtak, 4. lipnja – Tijelovo
    groblje Vrljića u 11:00 sati

  • Nedjelja, 7. lipnja – 10. nedjelja kroz godinu
    groblje Podivačje u 11:00 sati

  • Subota, 13. lipnja – sv. Ante
    kod crkve u Bogodolu u 11:00 sati

  • Nedjelja, 14. lipnja – 11. nedjelja kroz godinu
    Babaljka u 11:00 sati

  • Nedjelja, 21. lipnja – 12. nedjelja kroz godinu
    groblje Vukovine u 11:00 sati

  • Srijeda, 24. lipnja – sv. Ivan Krstitelj
    groblje Rajičevo u 11:00 sati

  • Nedjelja, 28. lipnja – 13. nedjelja kroz godinu
    groblje Planinica u 11:00 sati

  • Ponedjeljak, 29. lipnja – sv. Petar i Pavao
    groblje Ladina u 11:00 sati

  • Nedjelja, 12. srpnja – 15. nedjelja kroz godinu
    Vilinkosa u 12:00 sati

  • Nedjelja, 26. srpnja – 17. nedjelja kroz godinu
    Raskrižje u 11:00 sati

Župa Bezgrješnog Začeća Blažene Djevice Marije - Drežnica

• • Nedjelja, 3. svibnja – peta uskrsna
    Vrdi (groblje) u 12:00 sati

  • Četvrtak, 28. svibnja – sv. Iluminat
    Vratinci u 11:00 sati

  • Subota, 13. lipnja – sv. Ante
    Zaružje u 17:00 sati

  • Srijeda, 24. lipnja – sv. Ivan Krstitelj
    Vratinci u 11:00 sati

  • Ponedjeljak, 29. lipnja – sv. Petar i Pavao
    Vrdi u 18:00 sati

  • Ponedjeljak, 20. srpnja – sv. Ilija
    Drežnica u 18:00 sati

  • Nedjelja, 16. kolovoza – 20. nedjelja kroz godinu
    Ometaljka u 12:00 sati

Pročitaj članak

Baština prvog mostarskog biskupa i danas živi diljem Hercegovine

Lik i djelo Paškala Buconjića ostavili su neizbrisiv trag u povijesti Hercegovine, a njegova duhovna i kulturna ostavština i danas je prisutna u svakodnevnom životu vjernika, osobito u Mostaru i okolici, piše Bljesak.info.

Rođen 1834. godine, Buconjićev životni put započeo je u skromnim okolnostima, no već u ranoj mladosti pokazivao je iznimnu nadarenost i predanost vjeri. Obrazovanje je započeo kod franjevaca, a kasnije ga nastavio u Italiji, gdje je stekao široko znanje i ugled, čak i kao profesor u Rimu. Upravo to iskustvo omogućilo mu je da po povratku u Hercegovinu preuzme važne odgovornosti unutar Crkve.

Njegova crkvena služba razvijala se postupno – od župnika i kustoda do apostolskog vikara, da bi 1881. godine bio imenovan prvim biskupom Mostarsko-duvanjske biskupije. To imenovanje dogodilo se u vrijeme obnove redovite crkvene hijerarhije u Bosni i Hercegovini, što njegovu ulogu čini još značajnijom.

Djelovao je u razdoblju velikih političkih i društvenih promjena, obilježenih prijelazom iz osmanske u austro-ugarsku vlast. U takvim okolnostima Buconjić je imao ključnu ulogu u organiziranju crkvenog života, jačanju institucija i očuvanju identiteta katoličkog naroda u Hercegovini.

Poseban naglasak stavljao je na izgradnju crkava, razvoj župa i obrazovanje svećenstva, ali i na opći napredak društva. Njegovo djelovanje nije bilo ograničeno samo na duhovnu sferu, već je obuhvaćalo i kulturni te društveni razvoj zajednice.

I danas, više od stoljeća nakon njegove smrti, nasljeđe Paškala Buconjića vidljivo je kroz brojne crkvene ustanove, župe i duhovni život vjernika. Njegov doprinos oblikovao je temelje na kojima počiva suvremeni crkveni i društveni život u Hercegovini, zbog čega ga se s pravom smatra jednom od ključnih povijesnih osoba ovoga kraja.

Više na portalu Bljesak.info.

Pročitaj članak

U S K R S – pobjeda života nad smrću

Danas slavimo Uskrs, najveći i najradosniji kršćanski blagdan – dan kada je Isus Krist pobijedio smrt i otvorio vrata vječnoga života svima koji vjeruju. Kristovo uskrsnuće temelj je naše vjere i izvor nade da ćemo i mi, nakon ovozemaljskog života, uskrsnuti i zauvijek biti s Njim u slavi.

U svakodnevici se često pripremamo za velike trenutke: mladenci za vjenčanje, roditelji za rođenje djeteta, bogoslovi za sveto ređenje, studenti za ispite. No, koliko god se trudili, život nas iznova podsjeća da nikada ne možemo biti potpuno spremni. Uvijek postoji nešto što nas iznenadi i nadilazi naše planove. Upravo nas Uskrs uči toj poniznoj istini – da nismo mi mjera svih stvari, nego da je Bog onaj koji vodi povijest i naš život prema svome cilju.

Liturgija današnjeg dana snažno nas usmjerava na ono bitno: na konačni cilj našega postojanja – susret s uskrslim Kristom. U euharistijskom slavlju posebno mjesto zauzima škropljenje vodom blagoslovljenom u Vazmenom bdjenju. Ta voda simbol je novoga života, čišćenja i preporođenja, podsjetnik na naše krštenje i poziv da živimo kao djeca svjetla.

Današnje Evanđelje po Ivanu (Iv 20,1-9) donosi snažan i dirljiv prizor. Marija Magdalena dolazi na grob još za mraka i pronalazi ga prazna. U strahu i nevjerici trči javiti Šimun Petar i drugom učeniku. Oni dolaze, gledaju znakove – povoje i ubrus – i postupno počinju shvaćati otajstvo koje se dogodilo. Evanđelist posebno naglašava trenutak kada „vidje i povjerova“. To je trenutak prijelaza iz tame u svjetlo, iz sumnje u vjeru.

Iako tada još nisu potpuno razumjeli Pisma, u njihovim srcima rađa se vjera u uskrsnuće. Taj isti put pozvani smo proći i mi – od nesigurnosti prema povjerenju, od straha prema nadi.

Uskrs je živa stvarnost koja i danas mijenja živote. Uskrsli Krist dolazi u naše svakodnevice, u naše brige i neizvjesnosti, i donosi svjetlo koje tama ne može nadvladati.

Neka nam ovaj sveti dan bude poticaj da obnovimo svoju vjeru, da se otvorimo Božjoj milosti i s pouzdanjem krenemo putem života. Jer, kao što je Krist uskrsnuo, tako smo i mi pozvani na novo rođenje – na život koji ne prolazi.

Sretan i blagoslovljen Uskrs!

> Čestitka portala Goranci online

Pročitaj članak

Sretan i blagoslovljen Uskrs!

Dragi čitatelji, prijatelji i svi ljudi dobre volje,

u ozračju najvećeg i najradosnijeg kršćanskog blagdana – Uskrsa, blagdana Kristova uskrsnuća i pobjede života nad smrću, želimo vam uputiti iskrene i srdačne čestitke u ime portala Goranci online.

Neka uskrsli Krist ispuni vaša srca nadom, mirom i radošću, te vam podari snagu u svakodnevnim izazovima. Neka svjetlo Uskrsa rasprši svaku tamu, učvrsti vašu vjeru i ojača ljubav prema bližnjima. U ovim svetim danima prisjetimo se važnosti zajedništva, praštanja i dobrote, te ih živimo u svojim obiteljima i zajednici.

Neka radost Uskrsa unese toplinu u vaše domove, a vjera u uskrsnuće bude izvor nade i ohrabrenja u svakom novom danu.

Sretan i blagoslovljen Uskrs!

Vaši
Goranci online

Pročitaj članak