Digitalni rat u BiH: Što se zapravo događa između Hrvata i Bošnjaka?

U posljednjih nekoliko godina odnosi između Hrvata i Bošnjaka u Federaciji Bosne i Hercegovine sve su češće tema rasprava na društvenim mrežama. Prema analizi koju potpisuje dr. sc. Ivica Granić za portal Hrvatski glasnik, internet i platforme poput Facebooka, Instagrama i TikToka postali su prostor u kojem se političke i društvene napetosti ne samo reflektiraju, nego i dodatno produbljuju.  

Od zajedničkih priča do podjela  

Granić podsjeća kako su prije samo nekoliko godina na Facebooku postojale brojne grupe u kojima su Hrvati i Bošnjaci dijelili uspomene na zajednički život, fotografije iz miješanih sela te slična iskustva iz ratnih i poratnih godina. Takvi prostori komunikacije danas su, tvrdi, gotovo nestali.  

Umjesto njih pojavili su se brojni profili, stranice i komentari u kojima se sve češće šire oštre političke poruke i međunacionalne optužbe. Prema njegovu viđenju, posebno su se pojačale nakon 2022. godine, kada su hrvatske političke stranke počele snažnije inzistirati na izmjenama izbornog zakonodavstva i konceptu legitimnog političkog predstavljanja.  

Algoritmi i „digitalni rat“  

Autor upozorava da se na društvenim mrežama stvara svojevrsna „digitalna spirala“ sukoba. Svaki put kada se u javnosti otvori pitanje položaja Hrvata ili izborne reforme, rasprave na internetu često eskaliraju u lavinu uvreda, optužbi i nacionalnih etiketa.  

Posebno ističe kako su mlađe generacije, koje nisu osobno doživjele rat, izložene velikom broju video-sadržaja i objava koje pojednostavljuju povijesne sukobe i predstavljaju ih kroz izrazito polarizirane narative.  

Prema njegovim riječima, pojavili su se i profili i stranice s velikim brojem pratitelja koji redovito objavljuju političke analize i komentare o međunacionalnim odnosima u Federaciji BiH, čime dodatno utječu na oblikovanje javnog mišljenja.  

Slučaj murala u Mostaru  

Jedan od recentnih primjera koji je izazvao snažne reakcije u javnosti jest polemika oko murala s likom generala Slobodana Praljka u Mostaru. Zastupnik u Parlamentu Federacije BiH Sanel Kajan zatražio je od gradskih službi uklanjanje dvaju murala, navodeći kako se radi o veličanju osobe osuđene za ratne zločine.  

Nakon što su gradske inspekcije potvrdile postojanje murala i pokrenule postupak uklanjanja onog na javnoj površini, uslijedile su burne reakcije na društvenim mrežama.  

Dio bošnjačkih komentatora podržao je Kajana, dok su mnogi Hrvati reagirali oštro, tvrdeći da se time pokušava ukloniti simbol koji dio njih doživljava kao izraz sjećanja i političkog identiteta.  

Rasprava o identitetu i javnom prostoru  

Napetosti su dodatno pojačane i inicijativama pojedinih udruga koje su tražile promjene u nazivima kulturnih institucija u Mostaru, uključujući zahtjeve da se iz naziva ukloni nacionalna odrednica „hrvatski“.  

Takvi prijedlozi izazvali su snažne reakcije hrvatskih političkih predstavnika i organizacija koje tvrde da je riječ o pokušaju potiskivanja hrvatskog identiteta u javnom prostoru grada.  

Širi politički kontekst  

Granić smatra da su aktualne polemike dio šireg političkog konteksta u Bosni i Hercegovini. Hrvati u Federaciji već godinama upozoravaju na mogućnost političke majorizacije zbog svoje brojčane manjine, dok bošnjački politički akteri često izražavaju zabrinutost zbog ideja o teritorijalnoj reorganizaciji ili stvaranju trećeg entiteta.  

Istodobno, povijesne traume iz rata 1990-ih i dalje snažno utječu na percepciju međunacionalnih odnosa. Strahovi, nepovjerenje i političke interpretacije ratnih događaja i dalje su prisutni u javnom diskursu.  

Internet kao prostor novih podjela  

Na kraju, autor zaključuje da društvene mreže danas igraju veliku ulogu u oblikovanju percepcije međunacionalnih odnosa. Umjesto prostora dijaloga, često postaju platforme za produbljivanje sukoba i širenje jednostranih narativa.  

U takvom okruženju, upozorava, digitalni prostor može postati novo „bojno polje“ na kojem se stare podjele prenose na nove generacije – bez fizičkog nasilja, ali s dugoročnim posljedicama za međunacionalno povjerenje u Bosni i Hercegovini.

Cijeli tekst možete pročitati na portalu Hrvatski glasnik.

Pročitaj članak

Otvoren Camino kroz BiH: Više od 100 hodočasnika već krenulo putem prema Međugorju

Bosanskohercegovačka dionica međunarodne hodočasničke rute Camino Dubrovnik – Međugorje svečano je otvorena u nedjelju zajedničkim pješačenjem od Zavale do Hutova, čime je službeno započeo prvi dio Camina na području Bosne i Hercegovine. Ovaj projekt povezuje jadransku obalu s Hercegovinom te donosi novu dimenziju hodočasničkog i održivog turizma u regiji.

Etapa koja prolazi kroz općine Ravno i Neum okupila je više od stotinu hodočasnika koji su sudjelovali u zajedničkom pješačenju kroz hercegovački krš i prirodne krajolike. Organizatori ističu kako nova ruta ima potencijal značajno doprinijeti razvoju održivog turizma, ali i dodatnoj promociji prirodne i kulturne baštine prostora kroz koji prolazi.

Otvaranje dionice u Bosni i Hercegovini nastavak je događaja započetih dan ranije u Dubrovniku. Naime, u subotu 7. ožujka ondje je službeno otvorena prva etapa rute na dionici Dubrovnik – Mokošica. Program je započeo u crkvi sv. Jakova službom riječi i blagoslovom hodočasnika, nakon čega je oko 330 prijavljenih sudionika krenulo na prvo zajedničko pješačenje dugo 18 kilometara.

Nedjeljna etapa u Hercegovini započela je organiziranim posjetom špilji Vjetrenici, jednom od najpoznatijih prirodnih fenomena ovog kraja. Nakon obilaska hodočasnici su krenuli na pješačenje iz Zavale prema Hutovu, gdje je na završetku dionice planirana sveta misa za sve sudionike. Povratak do Zavale organiziran je prijevozom, priopćeno je iz Turističke zajednice Ravno.

Ruta Camino Dubrovnik – Međugorje duga je oko 145 kilometara i podijeljena je na sedam etapa prilagođenih hodočasnicima i ljubiteljima pješačenja različitih razina kondicije. Početna točka nalazi se kod crkve sv. Jakova u Dubrovniku, dok je završna kod crkve sv. Jakova u Međugorju.

Cijeli put zamišljen je kao sedmodnevno hodočašće, pri čemu se tri i pol dana hoda kroz Hrvatsku, a isto toliko kroz Bosnu i Hercegovinu. Hodočasnici na tom putu prolaze kroz područja Dubrovnika, Dubrovačkog primorja, Ravnog, Neuma, Čapljine i Čitluka, upoznajući raznolike krajolike koji povezuju mediteransku obalu s krškim prostorom Hercegovine.

Osim duhovne dimenzije, projekt ima i snažan kulturni i turistički potencijal. Stručnjaci ističu kako kvalitetna valorizacija kulturne i arheološke baštine može potaknuti razvoj posebnih oblika turizma, koji sve više dobivaju na važnosti u modernim turističkim strategijama.

Stručnjak za turizam Tomas naglašava kako se baština nekada promatrala kao statična vrijednost koja ovisi isključivo o javnim sredstvima, dok se danas sve više govori o odgovornoj turističkoj valorizaciji koja može osigurati sredstva za njezinu zaštitu. Ipak, upozorava da je riječ o osjetljivom procesu jer su arheološka nalazišta krhki i neobnovljivi resursi.

„Svako nestručno postupanje ili nedostatak znanja može uzrokovati nepovratnu štetu, stoga valorizaciji i interpretaciji kulturne baštine uvijek moraju prethoditi znanje i stručnost“, istaknuo je Tomas.

Govoreći o zaštiti arheološke baštine u Bosni i Hercegovini, upozorio je da brojna nalazišta i dalje nisu dovoljno zaštićena. Iako država formalno posjeduje zakonske mehanizme koji zabranjuju neovlaštena istraživanja, oštećivanje i iznošenje kulturnih dobara, u praksi je zaštita često ograničena nedostatkom financijskih sredstava, stručnog kadra i učinkovitog nadzora na terenu.

Poseban problem predstavljaju ilegalna iskapanja uz pomoć detektora metala, pri čemu se nalazišta nepovratno oštećuju, a pronađeni predmeti izuzimaju iz izvornog konteksta, čime se gubi njihova znanstvena vrijednost. Zabilježeni su i slučajevi preprodaje arheoloških predmeta putem interneta te njihova krijumčarenja preko granice, što ukazuje na postojanje crnog tržišta kulturnih dobara.

Takve aktivnosti, upozoravaju stručnjaci, ne uzrokuju samo materijalnu štetu nego dovode i do trajnog gubitka dijela kulturnog identiteta zemlje.

Pročitaj članak

Europski gigant ulazi u mostarski Aluminij – stiže velika industrijska investicija

Austrijska kompanija Hammerer Aluminium Industries (HAI) postaje novi dioničarski partner mostarske tvrtke Aluminij Industrija Mostar, čime započinje novo poglavlje u razvoju jedne od najvažnijih metalnih industrija u Bosni i Hercegovini. Ulazak ovog europskog industrijskog giganta u vlasničku strukturu kompanije najavljen je kroz objavu M.T. Abraham Grupe, u čijem se vlasništvu nalazi Aluminij Industrija, piše Biznisinfo.ba

Grupu vodi izraelski poduzetnik Amir Gross Kabiri, a u priopćenju se navodi da HAI ulazi u strukturu dioničara mostarske kompanije. Iako detalji transakcije još nisu objavljeni, zasad nije poznato koliki udio austrijska tvrtka preuzima niti kolika je vrijednost investicije.

Jačanje proizvodnje i recikliranja aluminija

Iz M.T. Abraham Grupe ističu kako će novo partnerstvo dodatno osnažiti tržišni položaj Aluminija te otvoriti prostor za širenje proizvodnje, osobito u segmentu recikliranja i proizvodnje aluminijskih proizvoda s visokim udjelom recikliranog materijala.

Suradnja dviju kompanija dio je šire strategije usmjerene na jačanje europskih proizvodnih kapaciteta u aluminijskoj industriji, s ciljem stabilnije opskrbe tržišta na kontinentu.

Predsjednik M.T. Abraham Grupe Amir Gross Kabiri naglasio je kako bi ovo partnerstvo moglo značajno podići ulogu mostarske kompanije na europskoj industrijskoj sceni.

„Zajedničkim djelovanjem naših kompanija Aluminij može postati jedan od vodećih europskih centara za taljenje i recikliranje aluminija, uz stabilnu i održivu proizvodnju u kontinentalnoj Europi“, poručio je Kabiri.

Dugogodišnja poslovna suradnja

Direktor austrijske kompanije Rob van Gils podsjetio je kako je mostarski Aluminij već dugi niz godina važan partner u njihovom opskrbnom lancu.

„Danas s ponosom podržavamo Aluminij na njegovu putu prema snažnijoj i održivijoj proizvodnji visokovrijednih aluminijskih proizvoda u Europi“, rekao je van Gils.

Hammerer Aluminium Industries ubraja se među vodeće europske kompanije za preradu aluminija. Grupa posluje na devet lokacija u Europi i Aziji, uključujući Austriju, Njemačku, Rumunjsku, Poljsku i Južnu Koreju, a njihovi proizvodi koriste se u transportnoj industriji, građevinarstvu i različitim granama industrijske proizvodnje.

Jedan od najvećih izvoznika iz BiH

Mostarski Aluminij Industrija ima dugu industrijsku tradiciju. Tvrtka je osnovana 1975. godine, a danas spada među najveće izvoznike iz Bosne i Hercegovine.

Godišnji proizvodni kapacitet prelazi 200.000 tona aluminijskih trupaca, ploča i ingota, a zahvaljujući modernoj tehnologiji i razvijenoj logistici kompanija je već pozicionirana kao važan proizvođač aluminija u kontinentalnoj Europi.

Stručnjaci procjenjuju kako bi ulazak austrijskog partnera mogao predstavljati jednu od najvećih industrijskih investicija u metalnom sektoru u Bosni i Hercegovini posljednjih godina te dodatno ojačati položaj Mostara na europskoj industrijskoj karti.

Pročitaj članak

Odluka koja bi mogla zadržati mlade: Općina daje 5.000 KM za izgradnju doma

Mladi bračni parovi iz Nevesinja ubuduće će moći računati na financijsku potporu općine prilikom rješavanja stambenog pitanja. Općinski parlament jednoglasno je usvojio Pravilnik o subvencioniranju izgradnje individualnih stambenih i stambeno-poslovnih objekata, čime je otvoren put za konkretnu pomoć mladima koji planiraju graditi vlastiti dom.

Prema usvojenim pravilima, bračni parovi mlađi od 35 godina, koji ispunjavaju propisane uvjete, moći će ostvariti subvenciju u iznosu od 5.000 konvertibilnih maraka za izgradnju obiteljske kuće. Ova mjera dio je šire demografske politike općine, usmjerene na poticanje mladih da ostanu živjeti u Nevesinju, osnuju obitelj i grade svoju budućnost u lokalnoj zajednici.

Zamjenik načelnika općine Bogdan Botić istaknuo je kako će ovaj program olakšati mladim ljudima prve korake prema vlastitom domu.

„Želimo mladim ljudima dati dodatni motiv da ostanu u Nevesinju, da ovdje zasnivaju obitelji i izgrade svoj dom. Svjesni smo da je izgradnja kuće veliki financijski izazov i zato smo odlučili kroz proračun osigurati konkretnu potporu mladim bračnim parovima“, rekao je Botić.

Dodao je kako je inicijativa za donošenje ove mjere potekla od Općinskog odbora SNSD-a, a najavio je i mogućnost uvođenja dodatnih olakšica tijekom godine, poput besplatne rente za gradnju i besplatnog priključka za vodu.

Pročelnik Odjela za prostorno uređenje i stambeno-komunalne poslove Miloš Ivanišević pojasnio je da su subvencije namijenjene isključivo mladim bračnim parovima koji nemaju u vlasništvu nekretninu na teritoriju Republike Srpske niti posjeduju vlasnički udio u bilo kojoj nepokretnosti, osim građevinskog zemljišta na kojem planiraju ili su već započeli gradnju kuće.

Uz to, bruto građevinska površina objekta za koji se traži subvencija mora biti manja od 250 četvornih metara, a podnositelji zahtjeva trebaju imati pravomoćno rješenje o odobrenju gradnje koje nije starije od 1. siječnja 2026. godine. Jedan od uvjeta je i da bračni drugovi ranije nisu koristili programe subvencioniranja za izgradnju prve nekretnine na području Republike Srpske ili Bosne i Hercegovine.

Sredstva će biti dodijeljena putem javnog poziva koji će raspisati načelnik općine. Natječaj bi, prema pravilniku, trebao biti objavljen najkasnije do 31. svibnja ove godine, ovisno o raspoloživim sredstvima u općinskom proračunu.

Ova mjera predstavlja pokušaj lokalne vlasti da konkretnim financijskim poticajima zaustavi odlazak mladih te potakne demografsku obnovu Nevesinja.

Pročitaj članak

Prvi put nakon 20 godina: Hrvatska vojska prima 800 mladih ročnika!

Jučer je u Hrvatskoj započela dugo očekivana faza temeljne vojne obuke, u sklopu koje će oko 800 mladih ljudi u narednih nekoliko tjedana proći osmotjedni program. Obuka se odvija u tri vojarne – Požegi, Slunju i Kninu, a najveći broj ročnika, njih oko 400, upućen je u Požegu, dok su u Slunj i Knin raspoređeni po 200 polaznika, piše Večernji list.

Među prvim pristiglim ročnicima u Slunju, mladić iz Kraljevice postao je prvi koji je formalno započeo proces prijave na temeljnu vojnu obuku. Na ulazu u vojarnu rukovao se s ministrom obrane Ivanom Anušićem i načelnikom Glavnog stožera, general-pukovnikom Tihomirom Kundidom, a u prolazu je s osmijehom dodao: „Pratim Morhologiju!“, referirajući se na podcast Ministarstva obrane.

Zanimljivo je da se na program prijavljuju i mladi izvan Hrvatske. Jedan od ročnika, rođen u Vinkovcima, a odrastao u njemačkom Passauu, odlučio se priključiti nakon što je pratio vijesti o ponovnom uvođenju temeljne vojne obuke. Njegov cilj je nakon završetka ostati u profesionalnim redovima Hrvatske vojske. „Služiti svojoj domovini za mene znači sve pozitivno“, izjavio je.

Anušić: Vojna obuka važan korak za Hrvatsku

Ministar obrane Ivan Anušić izrazio je zadovoljstvo velikim interesom mladih za vojnu službu. „Priziv savjesti iznosi tek jedan posto, što je odličan znak. Ovi mladi ljudi predstavljaju budućnost Hrvatske. Ovo je dobar potez za našu zemlju, Oružane snage i za sve građane“, rekao je Anušić, dodavši da je ključ uspjeha u poštivanju instrukcija zapovjednika i instruktora.

Osmotjedni program u tri faze

Temeljna vojna obuka traje osam tjedana i uključuje naknadu od 1100 eura mjesečno, koja se ujedno upisuje u radni staž. Program je podijeljen u tri dijela: uvodna faza od dva tjedna posvećena prilagodbi na vojnički život, intenzivni središnji dio obuke i završna faza fokusirana na evaluaciju znanja i vještina.

Po završetku, ročnici ulaze u pričuvni sastav Oružanih snaga i ostaju u njemu do navršene 55. godine. Instruktori vode manje skupine, obično deset ročnika po instruktoru, kako bi se osigurala sigurnost i kvalitetno usvajanje vojnih vještina.

Ravnatelj Uprave za ljudske potencijale MORH-a Ivan Jušić istaknuo je važnost sigurnog i postupnog pristupa: „Ročnici su u sigurnim rukama, a njihovi instruktori su potpuno obučeni. Skupine od deset ljudi, uz pravilnu suradnju, mogu postići izvanredne rezultate.“

Ovaj potez označava snažan korak prema jačanju pričuvnog sastava Hrvatske vojske i pruža mladima priliku da steknu temeljna znanja i discipline koje će koristiti kroz cijeli život.

Pročitaj članak

Dva snažna susreta u Mostaru: Jedno pitanje posebno će natjerati mnoge na razmišljanje

Večeras, 10. ožujka, u Franjevačkoj crkvi u Mostaru održat će se dva pastoralna događaja namijenjena različitim skupinama vjernika, a oba susreta donose priliku za duhovni rast, promišljanje i zajedništvo.

Prvi događaj započinje u 19 sati u dvorani ispod zvonika, gdje Franjevački svjetovni red i Obiteljska udruga Kairos organiziraju tribinu za žene pod nazivom „Identitet žene – slika o sebi“. Susret je zamišljen kao prostor podrške, osnaživanja i osobnog rasta, u kojem će sudionice imati priliku promišljati o vlastitom identitetu, ulozi žene u suvremenom društvu te važnosti brige za sebe u svakodnevici ispunjenoj brojnim obvezama.

Predavanje će održati Marijana Barać, psihologinja i psihoterapeutkinja u superviziji. Program uključuje predavanje, kratku radionicu te vrijeme za neformalno druženje uz čaj i kavu. Organizatori ističu kako je susret otvoren za žene svih dobnih skupina te pozivaju sve zainteresirane da se prijave putem prijavnog upitnika kako bi se susret lakše organizirao.

Istoga dana, u 20 sati, održat će se otvoreni susret Frame na kojem će sudjelovati gost predavač Marko Matijašević. On će mladima govoriti o temi „Tko sam ja kad nitko ne gleda?“, potičući sudionike na razmišljanje o osobnom identitetu, autentičnosti i odnosu s Bogom u svakodnevnom životu.

Susret Frame održat će se u crkvi, a nakon predavanja predviđeno je i kratko euharistijsko klanjanje.

Organizatori pozivaju sve zainteresirane žene i mlade da se pridruže ovim susretima koji nude priliku za produbljivanje vjere, osobno promišljanje i zajedništvo.

Pročitaj članak

Prije 134 godine i Goranci sudjelovali u borbi protiv ropstva

foto Digitalni arhiv Široki Brijeg

U starom broju novina Glas Hercegovca od 12. travnja 1892. godine objavljen je zanimljiv povijesni zapis koji svjedoči o humanitarnoj akciji vjernika iz Hercegovine krajem 19. stoljeća. U tekstu se navodi kako je tijekom 1892. godine u biskupijama Mostarskoj, Duvanjskoj i Trebinjskoj prikupljan novac za otkup robova u Africi. Ukupno je sakupljeno 163 forinte, tada značajan iznos koji je bio namijenjen oslobađanju ljudi prodanih u ropstvo, piše Digitalni arhiv Široki Brijeg.

Novac se prikupljao po župama, a među darovateljima spominju se brojne hercegovačke sredine. Posebno izdvajamo Mostar i okolicu, a tu se izdvajaju franjevci iz Mostara koji su prikupili 15,85 forinti, zatim Blagaj sa 6 forinti, Goranci s 3 forinte, te Drežnica s 2 forinte. Samo iz ovih nekoliko mjesta prikupljeno je 26,85 forinti, što pokazuje kako su se i veća i manja mjesta uključivala u tadašnje humanitarne akcije.  

Ova inicijativa bila je dio šireg pokreta koji je krajem 19. stoljeća zahvatio katolički svijet. Pod snažnim poticajem pape Lava XIII. i francuskog kardinala Charlesa Lavigerie, osnivača misionarske družbe Bijeli oci, pokrenute su velike kampanje protiv ropstva u Africi. U to vrijeme ropstvo je još uvijek bilo prisutno u nekim dijelovima kontinenta, a misionari su nastojali spašavati posebno djecu i najranjivije.  

Prikupljenim sredstvima misionari su na tržnicama robova otkupljivali zarobljene ljude kako bi im vratili slobodu. Nakon oslobađanja mnogi su bili smješteni u kršćanske misije gdje su dobivali zaštitu, obrazovanje i priliku za novi život.  

Zapis iz novina tako otkriva kako su i vjernici iz Hercegovine sudjelovali u jednoj od prvih međunarodnih humanitarnih kampanja tog vremena. Iako su prilozi iz pojedinih župa bili skromni, zajednički su činili značajnu pomoć.  

Spomenuti članak objavljen je u devetoj godini izlaženja lista, u broju 27. Novine je uređivao i izdavao svećenik i kulturni djelatnik Don Frano Miličević, a tiskane su u njegovoj mostarskoj tiskari. Primjerak se danas čuva u arhivu Hercegovačkoj franjevačkoj provinciji i predstavlja vrijedan povijesni trag o solidarnosti hercegovačkih vjernika prije više od 134 godine.

foto  Digitalni arhiv Široki Brijeg

Pročitaj članak

OPREZ Lažne stranice za kupnju automobila ponovno su aktualne

Kupnja rabljenog automobila iz Njemačke već godinama ima dobar glas među kupcima diljem Europe. Mnogi vjeruju kako su vozila s tog tržišta bolje održavana, bogatije opremljena te da imaju uredniju servisnu povijest. Upravo zbog takve reputacije oglasi za automobile iz Njemačke i dalje privlače velik broj zainteresiranih kupaca.

No upravo to povjerenje sve češće koriste i prevaranti.

Sumnjivo povoljne ponude

Automobilski proizvođač Volkswagen zajedno s financijskom kućom Volkswagen Financial Services upozorio je javnost u Njemačkoj na sumnjivo povoljne oglase za rabljene automobile koji se pojavljuju na raznim internetskim stranicama. Poveznice na takve oglase često se šire i putem elektroničke pošte.

U većini slučajeva riječ je o ponudama koje potencijalne kupce vode prema katalogu vozila s neuobičajeno niskim cijenama. Upravo takve cijene trebaju što brže privući pažnju i potaknuti kupce na brzu odluku – najčešće uplatu kapare.

U nekim slučajevima kupci uplate čak i puni iznos za automobil. Nakon toga komunikacija s prodavateljem naglo prestaje, a prevaranti nestaju zajedno s novcem.

Iz Volkswagena poručuju kako se njihova ponuda rabljenih vozila objavljuje isključivo putem službenih kanala i ovlaštenih prodavatelja. Ipak, iskustva pokazuju da se slične prijevare pojavljuju češće nego što mnogi očekuju.

Znakovi na koje treba obratiti pažnju

Jedan od prvih znakova upozorenja je preniska cijena. Ako je ponuda znatno jeftinija od tržišne vrijednosti, to bi trebalo pobuditi dodatni oprez, a ne oduševljenje.

Prije bilo kakve uplate potrebno je temeljito provjeriti vozilo, prodavatelja i podrijetlo automobila. Posebno sumnjivo može biti i odbijanje prodavatelja da omogući fizički pregled vozila.

Ako prodavatelj iz bilo kojeg razloga ne dopušta da automobil vidite uživo, riječ je o ozbiljnom upozorenju da nešto nije u redu s ponudom.

Kupci koji se ipak odluče na uplatu trebali bi inzistirati na sigurnijim modelima plaćanja, poput bankovne garancije, javnobilježničkog escrow računa ili plaćanja putem provjerenih online servisa s zaštitom kupca, primjerice PayPala.

Takve opcije prevaranti najčešće odbijaju jer im otežavaju brz i nekontroliran dolazak do novca.

Što učiniti ako postanete žrtva?

Budući da mnogi kupci iz Europe automobile traže upravo na njemačkom tržištu, nije isključeno da su se neki već susreli s ovakvim oglasima.

Oni koji su postali žrtve prijevare trebali bi slučaj odmah prijaviti policiji te prikupiti svu dostupnu dokumentaciju – poveznice na internetske stranice, elektroničku prepisku, potvrde o uplati i eventualno potpisane dokumente.

Osnovno pravilo zaštite ostaje isto: nikada ne šaljite novac niti osobne podatke bez temeljite provjere prodavatelja i vozila.

Najsigurniji način kupnje rabljenog automobila i dalje je osobni dolazak na mjesto prodaje i pregled vozila prije bilo kakve uplate.

Ako je novac već uplaćen, a postoji sumnja na prijevaru, potrebno je što prije kontaktirati banku i provjeriti može li se transakcija još zaustaviti ili opozvati. Banke posjeduju vlastite baze sumnjivih internetskih stranica, no na to se ne treba oslanjati kao na jedinu liniju zaštite.

Tportal / Bljesak.info

Pročitaj članak

Video koji je šokirao mnoge: Japanska ministrica trči na posao

Kimi Onoda, japanska ministrica za ekonomsku sigurnost, našla se u središtu pozornosti nakon što je snimljena kako u petak ujutro istrčava iz taksija i trčeći žuri na sastanak japanske vlade. Video koji se brzo proširio društvenim mrežama prikazuje 43-godišnju ministricu kako s torbicom u ruci juri prema zgradi vlade, prolazeći pored novinara dok njezin asistent pokušava držati korak s njom, prenosi Klix.ba.

Snimka prikazuje i trenutak kada japanska premijerka Sanae Takaichi ulazi u prostoriju za sastanke, nakon čega članovi kabineta ustaju na noge. Nekoliko trenutaka kasnije, dok su ministri zauzimali svoja mjesta, kamera je prešla preko dvorane i zaustavila se na praznoj stolici na kojoj je trebala sjediti Onoda.

Ubrzo nakon toga ministrica je stigla na sastanak, ali se javno ispričala cijeloj naciji zbog kašnjenja. Članica vladajuće Liberal Democratic Party (Japan) objasnila je da je zapela u prometu zbog iznenadne prometne nesreće, zbog čega se nije mogla pomaknuti s mjesta.

„Bila sam zaglavljena u prometu zbog iznenadne nesreće i nisam se mogla pomaknuti“, poručila je Onoda u obraćanju javnosti, dodajući kako će ostati budna kako bi bila spremna reagirati na sve nepredviđene okolnosti.

U Japanu se točnost smatra iznimno važnom društvenom vrijednošću, a kašnjenje na službene obveze često se doživljava kao znak nepoštovanja. Upravo zato je ovaj incident izazvao veliku pozornost javnosti.

Ipak, reakcije na društvenim mrežama bile su uglavnom pozitivne. Mnogi korisnici pohvalili su ministricu zbog brzog i otvorenog izvinjenja, ističući da je njezina reakcija bila „uzorna“ i primjer odgovornog ponašanja javnog dužnosnika.

A Japanese minister arrived 5 minutes late to a meeting with the Prime Minister and apologized to the entire country.

She explained that the delay was caused by traffic congestion.

Punctuality is taken very seriously in Japan 🔥 pic.twitter.com/SJ4r5m1d4d

— News Algebra (@NewsAlgebraIND) March 8, 2026

Pročitaj članak

Nova poštanska marka o Međugorju oduševila sve

Ovogodišnje izdanje prigodne poštanske marke prati svečano otvaranje treće Katolička IT konferencija na temu „Spoj tehnologije i duhovnosti u Međugorju“, koju organizira Informativni centar Mir Međugorje.

Prva marka Hrvatske pošte Mostar tiskana je 12. svibnja 1993. godine na temu „Sakralni spomenici Herceg-Bosne – Međugorje“, a izdavanje maraka posvećenih Međugorju nastavilo se i tijekom sljedećih godina. Na njima su prikazani različiti motivi: Kraljica Mira, Crkva sv. Jakova, Križevac, te Mladifest.

Autor ovogodišnje marke je Zdravko Terkeš, a prvi dan izdanja bio je 5. ožujka 2026. Nominalna vrijednost marke iznosi 1,80 KM.

Poštansku marku u prigodi otvaranja konferencije predstavila je voditeljica Odjela filatelije Hrvatske pošte Mostar, Željka Šaravanja. Direktor Sektora prodaje HP Mostar, Josip Bulić, uručio je prigodni dar – pano s uokvirenim izdanjem „Međugorje 2026.“, koji je u ime Međugorske katoličke IT zajednice primio apostolski vizitator s posebnom ulogom za župu Međugorje, nadbiskup Aldo Cavalli.

Marke i prateći materijali dostupni su u poštanskim uredima HP Mostar te online na adresi www.epostshop.ba.

Pročitaj članak

BiH se pridružuje regionalnoj blokadi granica – prosvjedi počinju 23. ožujka!

Prijevoznici iz Bosne i Hercegovine pridružit će se regionalnoj blokadi graničnih prijelaza za teretni promet, najavljeno je nakon današnje plenarne sjednice Logističkog konzorcija BiH, održane u općini Doboj Jug. Blokada je zakazana za 23. ožujka, a razlog su neriješeni problemi vezani uz boravak vozača u Europskoj uniji, prenosi Pogled.ba.

Predstavnik prijevoznika, Zijad Šarić, pojasnio je novinarima da putnički promet neće biti pogođen, dok će uvoz robe u BiH biti dopušten 72 sata prije početka blokada.

– Današnja plenarna sjednica sazvana je nakon regionalnog sastanka u Beogradu, na kojem su sudjelovali prijevoznici iz Srbije, Crne Gore, BiH i Sjeverne Makedonije. Dogovoreno je da blokada počne 23. ožujka – rekao je Šarić, dodajući da su predstavnici iz Srbije prihvatili taj datum, iako su prethodno planirali prosvjede 14. travnja.

Šarić je istaknuo da prosvjedi neće prestati dok se ne ispune zahtjevi prijevoznika. – Najveći problem je pravilo 90/180 dana, zatim vraćanje s graničnih prijelaza s Hrvatskom, uhićenja i maltretiranje naših vozača – naglasio je. Dodao je da nije zadovoljan hrvatskim prijedlogom da se problem riješi izdavanjem viza, jer se s hrvatskih granica svakodnevno vraća između 20 i 100 vozača.

Član Konzorcija Dino Durmić iz Doboja istaknuo je da su problemi posebno izraženi na sjevernim granicama Hrvatske, smatrajući da je pravilo 90/180 političko, a ne sigurnosno pitanje, jer se ne primjenjuje na Srbiju.

Nikola Brković iz Prijedora naglasio je da do sada nisu riješena unutarnja pitanja koja su dogovorena s institucijama na razini entiteta i BiH. Ključni problemi uključuju povrat dijela trošarine, povrat PDV-a iz stranih zemalja te smanjenje vremena čekanja na granicama za najmanje 50 posto.

Brković je također upozorio na problem gubitka registarske pločice, jer je za izdavanje nove potrebno osigurati oko 1.000 KM.

Sudionici plenuma zaključili su da je odluka o blokadi teretnog prometa pitanje njihove egzistencije te da će nastaviti s prosvjedima dok se njihovi zahtjevi ne ispune.

Pročitaj članak

Snažna poruka s Huma: Stotine ljudi molilo za nerođene, trenutak na vrhu mnoge je ganuo

Tristotinjak vjernika danas je sudjelovalo u pobožnosti Križnog puta na brdu Hum iznad Mostara, u organizaciji inicijative “40 dana za život”. Riječ je o drugom Križnom putu za nerođene koji se u Mostaru održava u sklopu korizmene kampanje molitve i posta za zaštitu života.  

Ljudi svih generacija – obitelji s djecom, mladi i stariji – s krunicom u rukama i molitvom na usnama hodili su putem prema velikom križu na Humu. Na svakoj postaji razmatrali su Kristovu muku, istodobno moleći za zaštitu života svakog nerođenog djeteta.  

Među sudionicima su bili i liječnici, medicinsko osoblje te osobe iz javnog i društvenog života, što je dalo dodatnu težinu i poruku zajedništva. Time su okupljeni željeli pokazati kako je briga za najslabije odgovornost cijelog društva.  

Poseban dojam na sudionike ostavilo je i vrijeme tijekom pobožnosti. Dok se kolona molitelja uspinjala prema vrhu Huma, nebo je bilo vedro i sunčano. No, kako su se približavali velikom križu, oblaci su polako prekrili nebo, a upravo kod križa palo je tek nekoliko kapi kiše. Mnogi su taj trenutak doživjeli kao dirljiv i snažan znak – tihi dodir neba nad molitvom okupljenih.  

Križni put u sredini korizmene kampanje običaj je koji inicijativa “40 dana za život” njeguje u brojnim gradovima diljem svijeta. Njime se želi podsjetiti na vrijednost svakog ljudskog života, ali i potaknuti zajednicu na molitvu, solidarnost i konkretnu brigu za majke, djecu i obitelji.  

Paralelno s Križnim putem, u Mostaru se održavalo i molitveno bdjenje za nerođene ispred mostarske bolnice. Bdjenje traje svakodnevno od 8 do 20 sati i nastavit će se održavati sve do Cvjetnice.  

Organizatori pozivaju sve ljude dobre volje da se pridruže molitvi, makar i na kratko, te postanu dio ove tihe, ali snažne inicijative koja molitvom želi donijeti nadu, utjehu i zaštitu svakom životu.  

Mostarski Hum tako je danas ponovno postao mjesto molitve, susreta i nade – mjesto gdje su se koraci stotina ljudi i tišina korizmene molitve spojili u jednu poruku: život je dar koji vrijedi čuvati i braniti.

Pročitaj članak

Papa Lav XIV. spojio nespojivo: Predsjedništvo BiH ipak zajedno ide u Vatikan

U politički često podijeljenoj Bosni i Hercegovini rijetko se događa da tri člana državnog vrha nastupe jedinstveno. Ipak, upravo je to uspio postići papa Lav XIV., koji je odlučio primiti članove Predsjedništva Bosne i Hercegovine isključivo zajedno – odbijajući sve pokušaje pojedinačnih susreta.

Predsjedništvo Bosne i Hercegovine boravit će u službenom posjetu Svetoj Stolici u ponedjeljak, 9. ožujka. Tijekom posjeta članovi Predsjedništva susrest će se sa Svetim Ocem, papom Lavom XIV., kao i s tajnikom za odnose s državama i međunarodnim organizacijama u Državnom tajništvu Svete Stolice, nadbiskupom Paul Richard Gallagher, priopćeno je iz Predsjedništva BiH.

Vatikan otkazao sve pojedinačne audijencije

Do zajedničkog posjeta došlo je nakon svojevrsnog diplomatskog zapleta. Naime, ranije su pojedini članovi Predsjedništva pokušali organizirati odvojene susrete s papom.

Prema dostupnim informacijama, srpska članica Predsjedništva Željka Cvijanović prva je zatražila audijenciju kod pape i već joj je bio određen termin. Nakon toga zahtjeve za susret uputili su i Denis Bećirović te Željko Komšić, što je dovelo do situacije u kojoj su svi članovi državnog vrha željeli zasebne prijeme u Vatikanu.

Sveta Stolica tada je odlučila povući jasan potez: otkazane su sve pojedinačne audijencije. Putem Apostolske nuncijature u Sarajevu upućen je zajednički poziv članovima Predsjedništva uz poruku da ih papa želi primiti isključivo zajedno.

Poruka jedinstva iz Vatikana

Tom odlukom Vatikan je jasno naglasio kako očekuje jedinstven nastup državnog vrha Bosne i Hercegovine. Time je spriječeno novo političko nadmetanje među članovima Predsjedništva i poslana snažna diplomatska poruka: pred papu se dolazi kao predstavnik države i institucije, a ne kao pojedinačni politički akter.

Susret u Vatikanu tako bi mogao imati i simboličnu težinu – jer je upravo papa Lav XIV. uspio ono što je u bosanskohercegovačkoj politici rijetko: spojiti ono što se često smatra nespojivim.

Pročitaj članak

Spektakl s pola milijuna ljudi stiže na televiziju: Otkupljen Thompsonov koncert s Hipodroma

Velika vijest stiže za sve obožavatelje Marka Perkovića Thompsona. Jedan od najvećih koncerata ikada održanih u Hrvatskoj i većih u svijetu – spektakl na zagrebačkom Hipodromu koji je okupio preko pola milijuna ljudi – uskoro bi mogao biti prikazan na televiziji.

Prema pisanju Tportala, Hrvatska radiotelevizija (HRT) od diskografske kuće Croatia Records otkupila je snimku koncerta Marka Perkovića Thompsona održanog na Hipodromu. Kako se navodi, snimka je plaćena 60.000 eura plus PDV, čime je otvoren put za televizijsko emitiranje ovog velikog glazbenog događaja.

Gotovo osam mjeseci nakon spektakularnog koncerta ponovno se aktualizira pitanje njegova prikazivanja na televiziji. Riječ je o događaju koji je ušao u povijest hrvatske glazbene scene, ali i o jednom od najposjećenijih koncerata na svijetu, s publikom koja je preplavila zagrebački Hipodrom.

Već nekoliko dana nakon koncerta direktor Croatia Recordsa, Želimir Babogredac, potvrdio je da se snimka nalazi u postprodukciji. Tada je najavljeno da bi koncert mogao biti objavljen u više formata – kao dupli CD, Blu-ray izdanje te trostruko vinilno izdanje s koncerta na Hipodromu.

U tom se razdoblju nagađalo i da bi koncert mogao biti objavljen već za obljetnicu Oluje, no do toga na kraju nije došlo. Ipak, otkup snimke od strane HRT-a sada jasno pokazuje da bi publika uskoro mogla ponovno doživjeti atmosferu ovog velikog glazbenog spektakla – ovaj put putem malih ekrana.

Za mnoge obožavatelje bit će to prilika da ponovno prožive jedinstvenu večer, a nekima da je dožive u punini koja je okupila stotine tisuća ljudi i još jednom potvrdila popularnost Thompsona na domaćoj sceni.

Pročitaj članak

Hutba koja je uzburkala Hercegovinu

Sudeći po trenutačnom ozračju, Bošnjaci, poglavito mostarski, nastupat će, sve tamo do Bajrama, pod egidom koje se sjećamo s kraja 1980-ih kada je promovirana "Tamo daleko". Da bismo onda počeli bratstvo-jedinstvo raspirivati drugim sredstvima. I tako četiri duge godine…

Piše: Josip Vričko za Katolički tjednik 

Veliku je pozornost izazvala nedavna hutba muftije mostarskog Salema ef. Dedovića održana u Gradskoj džamiji u Konjicu. Kako i ne bi, kad je muftija govoreći o „diskriminatorskoj praksi u pojedinim kantonima“, problematizirao to što je školski kalendar u potpunosti prilagođen velikim katoličkim, veli, praznicima: Kristovu rođenju i Uskrsnuću. 

Oručevićeva fronta 

Riječ je, međutim, o muftijinom kontinuitetu. Gotovo, naime, kronično ove za muslimane iznimno važne ramazanske (ili bajramske) dane koristi kako bi poslao i pokoju političku poruku, koja je, u biti, sinkronizirana s pokojim radikalnim bošnjačkim nacionalistima, poput ex-gradonačelnika Safeta Oručevića, koji je evo ovih dana, također, mobilizirao Bošnjake poručivši: „Potreban nam je zajednički front protiv otvorenog fašizma i separatizma!“ Tako je zagalamio taj, jedan od rodonačelnika teze o dvostrukoj agresiji na BiH, koja se – misli? – sada provodi drugim sredstvima. 

Tako i efendija, usred ramazana, s mimbera upozorava konjičke muslimane – a i šire! – kako politike koje nisu ostvarile svoje ciljeve u agresiji pokušavaju u mirnodopskom vremenu sračunatim i udruženim djelovanjem potkopavati sve procese i ustanove koje kako-tako održavaju sistem u funkciji. Muftija mostarski evo afirmira bošnjačku državotvornost (i pravovjernost!) u Konjicu – gotovo etnički očišćenom od Hrvata. U toj je općini, naime, 1991. živjelo 11 513 Hrvata, dok ih je prema posljednjem popisu ostalo 1 553. Slijedom čega treba spomenuti i susjednu Jablanicu, u kojoj – vidjeli smo to ovih ramazanskih dana – kad ugledaju svećenika na ulici viču: „Drž'te ustašu!“ Tamo je ’91. živio 2 291 Hrvat, a danas ih je 726… I, tamo se Dan općine obilježava na mjestu gdje su Hrvati zarobljeni, silovani, mučeni i ubijani. U logoru, dakle.. 

Tezom na tezu 

No vratimo se efendijinu ramazanskom kontinuitetu. Uoči toga svetoga muslimanskog mjeseca 2017., ne, doduše, na molitvi u džamiji, nego u intervjuu Preporodu, ef. Dedović se, dakako, u potpunosti suglasio sa stavom ove islamske informativne novine kako tezi o Mostaru kao hrvatskom stolnom gradu treba ponuditi tezu o Mostaru kao jednom važnom „bošnjačkom duhovnom, intelektualnom i nacionalnom središtu“, jer je, veli Preporod a muftija klima glavom, u dugoj povijesti Mostar sve to uistinu i bio. Uz to, efendija Salem drži kako je jedan od odgovora na rečenu hrvatsku tezu, bio i ramazanski koncert Sarajevske filharmonije u, veli, Domu kulture na Rondou. Kad, što li je Dom kulture?! Riječ je, jasno, o Hrvatskom domu Herceg Stjepan Kosača na Trgu hrvatskih velikana. Vrlo je pak zanimljiva, ali i znakovita povijest, ove građevine kojoj, evo, muftija nerado izgovara pravo ime. Naime, mostarsko-duvanjski biskup Alojzije Mišić (1859.-1942.) pripremao je, a još i prije njega mostarsko-duvanjski biskup Paškal Buconjić (1834.-1910.), teren i materijal za gradnju katedrale u predjelu grada zvanom Guvno, poslije Rondo. Zbog Drugog svjetskog rata malo je učinjeno, a zapravo su prave nevolje došle s „oslobođenjem“. Komunističke su vlasti 1948. uhitile biskupa Petra Čulu te ga žurno osudile na 11 godina tamnice. Gradski narodni odbor Mostara zaplijenio je zemljište na Rondou i materijal kaneći ga uporabiti za izgradnju Doma kulture, dok je dio materijala iskorišten za gradnju tzv. kamenog MUP-a, današnjeg sjedišta MUP-a Hercegovačko-neretvanske županije. 

U krug, u krug… 

Osim što muftija, tek što je održan ramazanski koncert, prekrštava Kosaču, danas je na njegovoj crti i Udruga Mostarski krug, koja od, u Bošnjaka inače u posljednje vrijeme omraženoga, visokog predstavnika traži brisanje nacionalnog predznaka iz javnih institucija u Mostaru. S naglaskom – u biti ponajviše (samo) zato! – na Dom na Trgu hrvatskih velikana. Riječ je o više-manje o sljedbenicima onih koji su odmah poslije rata otimali po Mostaru, a koji evo ovih dana, sinkronizirani s mostarskim muftijom, govore o zajedničkoj imovini, koja je stradala u posljednjem ratu. 

Osim toga, ’96., zbog preopterećenosti elektroinastalacija, izgorjela je velika dvorana s cjelokupnom opremom. U lipnju ’99., počela je obnova, kojoj je u značajnoj mjeri pomogao i veliki koncert brojnih hrvatskih glazbenika. Velika dvorana Hrvatskog doma Herceg Stjepan Kosača otvorena je u travnju 2001. i od tada je središte kulturnih, političkih, gospodarskih, znanstvenih, obrazovnih i zabavnih događanja. Pa i, vidjeli smo, i ramazanskog koncerta… 

No osim što su sinkronizirani u prekrštavanju mostarskih institucija, muftija i rečeni Krug istočnomostarski, potpuno su usklađeni i glede kontinuiranog udara na Hrvatsko narodno kazalište, koje se, tvrde, gradi bespravno. Slijedom čega, također, traže od Christiana (čije prekrštavanje, zanimljivo ne traže!) Schmidta da to zaustavi pod hitno!

Ma, nije – inat 

A, najbolja ilustracija Dedovićeve navade u ramazansko-bajramskim danima duboko zagaziti u povijest i reinterpretirati je prema bošnjačkim željama, nedvojbeno je njegova hutba iz mostarske Sinan-pašine džamije na Bajram, 30. ožujka prošle godine. Dovodeći u pitanje regularnost izgradnje HNK-a, inzistirao je pak na podizanju Interkulturnog centra Melvana, navodeći kako nije riječ o inat-projektu, nego o projektu koji je i idejno i sadržajno u službi "povezivanja, zbližavanja i integracije"… 

„Kao muslimani, a i kao Islamska zajednica koja predstavlja institucionalni okvir muslimanskog naroda na našim prostorima, čija jest obveza voditi brigu o vakufima, štiteći ih od svakog pokušaja otimanja i zloupotrebe, ne smijemo i nećemo odustati u plemenitoj i čvrstoj namjeri sačuvati supstancu Lakšića harema, ali ćemo i ustrajno raditi da se za preostali ogromni uzurpatorski dio na kome se uzdiže nelegalna građevina ostvari pravedno obeštećenje“, zagalamio je efendija, ustrajan u izbjegavanju hrvatskog prefiksa, pa tako evo i u slučaju Hrvatskog narodnog kazališta. 

Uzalud je – bilo i jest – i mostarskim krugašima i muftiji tumačiti im da zemljište na kojem se (uspješno) gradi „Građevina“ nije vlasništvo Islamske zajednice. Naime, mostarski je inženjer geodezije Vinko Ivanković svjedočio za Hrvatski Medijski Servis kako je harem o kojem govori Dedović ekshumiran još za Austro-Ugarske, koja je na toj lokaciji izgradila Željeznički kolodvor. Ali – Ivanković je, da oprostite Hrvat, i nije mu vjerovati. Međutim… 

Reisova katedrala 

„U Mostaru imamo problem s Lakšića haremom koji je ekshumiran 1884., a na čijem se mjestu danas gradi Hrvatsko narodno kazalište i katedrala“, povjerio se Glasu Amerike poglavar Islamske zajednice u BiH reisul-ulema Husein ef. Kavazović, kojemu se, doduše, uz HNK-a, pričinila i – još jedna! – mostarska katedrala. Muštuluk! 

Mada, poslije intervjua s Amerikancima, i reis je dao potporu svome muftiji mostarskom. O čemu ćemo se do kraja ramazana, zaključno s bajramskom hutbom, vjerojatno još toga naslušati. A sve, sudeći po trenutačnom ozračju, pod egidom: Gdje je (bio) muslimanski grob, bošnjačka je zemlja. 

Što kod nas, makar starijih, izaziva tihu jezu. Sjećamo se, naime, tko je na toj tezi inzistirao tamo daleko potkraj 1980-ih. Da bismo onda počeli bratstvo-jedinstvo raspirivati drugim sredstvima. I tako četiri duge godine…

Pročitaj članak