Fotografija sa Misišta na Bilima stara 43 godine čuva uspomenu na fra Bogdana i tragediju

Naizgled obična fotografija snimljena na Misištu na Bilima prije 43 godine koju je ovih dana objavila FB stranica Sovići.info danas ima neprocjenjivu vrijednost. Na njoj su fra Bogdan Ćubela i njegov brat Petar, a iza tog zabilježenog trenutka krije se život ispunjen predanim svećeničkim služenjem, ali i teška obiteljska sudbina koja je obilježila jedno hercegovačko bratstvo.

Fra Bogdan Ćubela (svjetovnim imenom Mirko) rođen je 1913. godine u Grabovoj Dragi, u župi Mostarski Gradac. Nakon svećeničkog ređenja pastoralno je djelovao kao kapelan u Grudama od 1939. do 1941. godine, zatim u Kočerinu, a potom u Rakitnu, gdje je najprije bio kapelan, a od 1943. do 1948. i župnik. Veći dio svoga svećeničkog života proveo je u Glavatičevu, gdje je ostao župnik sve do 1977. godine. Preminuo je na Markovdan 1979. godine u Konjicu.

Mnogi ga i danas pamte kao skromnog i pristupačnog franjevca. Jedno obiteljsko sjećanje govori kako je upravo fra Bogdan u mostarskom samostanu krstio autora ovih uspomena. Majka je često prepričavala da ga je tom prilikom u šali nazvao Blago, jer je neposredno prije toga krstio dijete s tim imenom.

Sjećanja na fra Bogdana ostala su živa i među njegovim prijateljima. Tijekom prvog izlaska iz ratnog Mostara, profesor Križan Čuljak prisjetio se zajedničkog druženja u Glavatičevu, kada su na Veliki petak uz čašu crnog vina i komad pršuta razgovarali o životu i ljudima Hercegovine.

No, iza njegova osmijeha skrivala se i velika obiteljska bol. Prema obiteljskom svjedočanstvu, nakon završetka Drugoga svjetskog rata njegov je otac molio fra Bogdana da napusti franjevački red i osnuje obitelj, jer su mu braća bila ubijena na Bilima 1945. godine. Time bi, nadao se, barem dio obitelji nastavio živjeti kroz potomstvo.

Posebno je bolna činjenica da su njihova imena godinama bila uvrštena na popis jasenovačkih žrtava, iako obiteljska svjedočanstva govore da su ubijeni tek kilometar iznad svoje rodne kuće u Grabovoj Dragi.

Ova stara fotografija s Misišta na Bilima svjedoči o životu jednoga hercegovačkog franjevca, o ljudima koji su ostavili dubok trag u svome narodu te o važnosti čuvanja obiteljskih i povijesnih sjećanja kako istina ne bi bila zaboravljena.

Ovakve fotografije podsjećaju da Bilima nisu samo prirodna ljepota Hercegovine, nego i mjesto duboko utkano u kolektivno pamćenje brojnih obitelji, čije priče i danas žive kroz sačuvane uspomene i svjedočanstva.

Pročitaj članak

Njemačka bilježi najniži natalitet u gotovo 30 godina

foto Pixsell

Njemačka se suočava s ozbiljnim demografskim izazovom nakon što je stopa nataliteta u 2025. godini pala na najnižu razinu u gotovo tri desetljeća. Prema podacima njemačkog Saveznog zavoda za statistiku, prosječna stopa fertiliteta iznosila je 1,32 djeteta po ženi, što je najniža vrijednost od 1997. godine.

U odnosu na prethodnu godinu, kada je stopa iznosila 1,35, zabilježen je pad od 2,7 posto, čime se nastavlja negativan trend koji traje od 2022. godine. Posljednji put stopa fertiliteta bila je približno na ovoj razini prije gotovo dva desetljeća, kada je iznosila 1,33.

Pad broja rođenih doveo je i do rekordno niskog broja novorođenčadi. Tijekom 2025. godine u Njemačkoj je rođeno svega 654.241 dijete, što predstavlja najmanji broj rođenja u zemlji od završetka Drugog svjetskog rata.

Stručnjaci ovakva demografska kretanja objašnjavaju dugoročnim strukturnim problemima. Naime, današnji potencijalni roditelji pripadaju generaciji rođenoj sredinom 1990-ih, kada je i tada stopa nataliteta bila vrlo niska te je iznosila svega 1,24 djeteta po ženi. Zbog toga je danas broj osoba reproduktivne dobi znatno manji nego u prethodnim desetljećima.

Velike razlike vidljive su i među njemačkim saveznim pokrajinama. Istočni dio zemlje bilježi prosječnu stopu fertiliteta od 1,22 djeteta po ženi, dok je u zapadnim pokrajinama ona nešto viša i iznosi 1,34.

Najnižu stopu zabilježila je Saska, gdje je prosjek pao na svega 1,16 djeteta po ženi, što je najniža razina od 1998. godine. S druge strane, Donja Saska i dalje prednjači s prosjekom od 1,38 djeteta po ženi te zadržava vodeće mjesto među njemačkim pokrajinama još od 2018. godine. Ipak, i ondje je prvi put nakon 2009. godine stopa pala ispod granice od 1,40.

Statistika pokazuje i značajne razlike između žena njemačkog i stranog državljanstva. Među Njemicama je stopa fertiliteta pala na svega 1,20 djeteta po ženi, što je najniža vrijednost od 1996. godine.

Žene sa stranim državljanstvom i dalje imaju osjetno višu stopu fertiliteta, koja je u 2025. godini iznosila 1,78 djece po ženi. Međutim, i u toj skupini zabilježen je pad od 3,3 posto u odnosu na prethodnu godinu, kada je stopa iznosila 1,84.

Podaci pokazuju da, uz kratkotrajno zaustavljanje negativnog trenda tijekom 2021. godine, natalitet među ženama stranog državljanstva u Njemačkoj neprekidno opada još od 2017. godine.

Demografi upozoravaju da bi nastavak ovakvih trendova mogao dodatno produbiti problem starenja stanovništva i povećati pritisak na tržište rada, mirovinski sustav i zdravstvenu skrb, zbog čega će demografska politika ostati jedan od najvećih izazova za Njemačku u nadolazećim godinama.

Pročitaj članak

Isplata mirovina u FBiH počinje danas: Evo koliko iznose najniže, zajamčene i najviše mirovine

foto RTV Herceg Bosne

Mirovine za lipanj u Federaciji Bosne i Hercegovine bit će isplaćene u petak, 3. srpnja, putem Jedinstvenog računa riznice Federacije BiH, priopćio je Federalni zavod za mirovinsko i invalidsko osiguranje (MIO/PIO).

Za korisnike koji su pravo na mirovinu ostvarili do 1. siječnja 2026. godine, najniža mirovina iznosi 666,76 KM, zajamčena 795,74 KM, dok najviša mirovina iznosi 3.333,79 KM.

Za osobe koje su pravo na mirovinu ostvarile nakon 1. siječnja 2026. primjenjuju se odredbe izmijenjenog Zakona o MIO/PIO, prema kojem osnovica za izračun najniže mirovine iznosi 724,36 KM.

Na temelju te osnovice određeni su sljedeći iznosi najnižih mirovina:

• za manje od 20 godina mirovinskog staža – 434,62 KM
• za 20 do manje od 25 godina staža – 470,83 KM
• za 25 do manje od 30 godina staža – 507,05 KM
• za 30 do manje od 35 godina staža – 543,27 KM
• za 35 do manje od 40 godina staža – 615,71 KM
• za 40 i više godina staža – 688,14 KM.

Najniža invalidska i najniža obiteljska mirovina, ostvarena nakon 1. siječnja 2026. godine, iznose 651,92 KM.

Istodobno, zajamčena mirovina za korisnike koji nakon 1. siječnja 2026. ostvare pravo s 40 ili više godina staža osiguranja iznosi 842,44 KM.

Federalni zavod MIO/PIO ističe kako najniža mirovina za korisnike koji pravo ostvaruju prema posebnim propisima, uključujući braniteljske zakone, i dalje iznosi 666,76 KM.

Prema službenim podacima, prosječna samostalna mirovina za lipanj iznosi 851,97 KM.

Mirovinu za lipanj primit će ukupno 470.291 korisnik, a za isplatu je osigurano oko 356,4 milijuna konvertibilnih maraka.

Pročitaj članak

Svijet bruji o nepravdi prema Hrvatskoj: Tri poništena gola i VAR koji je slomio Vatrene!

foto AA/ABACA/Abaca Press/Profimedia

Hrvatska nogometna reprezentacija završila je svoj nastup na Svjetskom prvenstvu nakon poraza od Portugala rezultatom 2:1 u šesnaestini finala u Torontu. Susret će ostati zapamćen po dramatičnoj završnici, čak tri poništena pogotka Hrvatske i kontroverznim VAR odlukama koje su izazvale brojne reakcije u svjetskim medijima.

Nakon skromnog prvog poluvremena, izabranici Hrvatske u nastavku su zaigrali znatno bolje te su poveli u 53. minuti pogotkom Ivana Perišića. Vatreni su nastavili pritiskati i stvarati prilike, no Portugal se vratio u utakmicu nakon što je Cristiano Ronaldo realizirao kazneni udarac dosuđen poslije VAR provjere. Kada se činilo da će susret otići u produžetke, Gonçalo Ramos u četvrtoj minuti sudačke nadoknade postiže pogodak za 2:1 i odvodi Portugal među osam najboljih, gdje ga čeka dvoboj sa Španjolskom.

Dodatnu gorčinu hrvatskom oproštaju donio je pogodak Joška Gvardiola za izjednačenje, koji je nakon intervencije VAR-a poništen zbog zaleđa, što je izazvalo brojne rasprave među navijačima i nogometnim stručnjacima.

Britanski Guardian utakmicu opisuje kao pravi triler u kojem je tehnologija odigrala ključnu ulogu. Posebno ističu da je Hrvatska vodila, da je Ronaldo izjednačio iz jedanaesterca nakon VAR provjere te da je poništeni pogodak Gvardiola, potvrđen tehnologijom u lopti, označio kraj hrvatskih nada. Guardian također hvali portugalskog vratara Dioga Costu, koji je s nekoliko važnih obrana, uključujući onu nakon udarca Matea Kovačića u vratnicu, sačuvao svoju reprezentaciju.

Francuski L'Equipe u prvi plan stavlja Gonçala Ramosa, nazivajući ga junakom Portugala koji je pogotkom glavom u završnici slomio otpor Hrvatske. Španjolski El País najveću pažnju posvećuje VAR-u, navodeći kako su poništena čak tri hrvatska pogotka, ali i jedan Ronaldov, dok istodobno najavljuje veliki iberijski okršaj Portugala i Španjolske u Dallasu.

Radijska postaja Cadena SER smatra da Portugal nije impresionirao igrom unatoč prolasku dalje. Ističu kako se portugalska reprezentacija dugo mučila pronaći pravi ritam protiv Hrvatske, koja je u drugom dijelu bila znatno opasniji suparnik.

Engleski The Sun piše da san Cristiana Ronalda o osvajanju svjetskog naslova i dalje traje, ali naglašava i veliko razočaranje hrvatske reprezentacije zbog niza poništenih pogodaka. Prema njihovoj ocjeni, Vatreni su u nastavku pokazali znatno više od protivnika i do posljednjih sekundi tražili izjednačenje.

ESPN donosi pregled događaja uz naglasak na dramatičan završetak susreta, ističući kako je upravo VAR donio odluku u najosjetljivijem trenutku utakmice. Njemački Bild primjećuje da je Portugal bio bolji u prvom poluvremenu, dok je nastavak donio potpuno drukčiju sliku, s probuđenom Hrvatskom koja je bila vrlo blizu velikog preokreta.

Iako je Hrvatska završila svoj nastup na Svjetskom prvenstvu, reakcije međunarodnih medija pokazuju da će se o ovoj utakmici još dugo govoriti, ponajviše zbog dramatične završnice i odluka VAR tehnologije koje su obilježile jedan od najuzbudljivijih dvoboja dosadašnjeg natjecanja.

Pročitaj članak

„Gospodin moj i Bog moj!“ – Bijeli Brijeg slavi svoga zaštitnika svetog Tomu

Danas, u radosti i zahvalnosti, Katolička Crkva slavi blagdan svetog Tome apostola, jednog od dvanaestorice Isusovih učenika i zaštitnika župe sv. Tome na Bijelome Brijegu u Mostaru. Ovaj dan za vjernike nije samo spomen na svetca, nego i živa obnova vjere, nade i pripadnosti zajednici koja se okuplja oko Krista.

Sveti Toma u evanđeoskoj predaji ostaje upamćen kao apostol koji je tražio istinu i želio dotaknuti rane Uskrsloga Gospodina. Njegova poznata ispovijest vjere – „Gospodin moj i Bog moj!“ – postala je jedan od najdubljih izraza kršćanskog vjerovanja. Upravo u toj rečenici sažeta je snaga njegove nevjere koja je prerasla u čvrstu i zrelu vjeru, a koja i danas hrabri svakog vjernika u trenucima sumnje.

Župa sv. Tome apostola na Bijelom Brijegu u Mostaru, koja okuplja brojne obitelji i vjernike ovoga dijela grada, na poseban način živjela je svoga patrona, pripremajući se trodnevnicom. Sveti Toma je znak trajnog traženja Boga u svakodnevnom životu, u obitelji, radu i zajedništvu. Njegov primjer poziva da se vjera ne živi površno, nego duboko, iskreno i predano.

Danas, na dan zaštitnika župe, vjernici će se okupiti na svetoj misi kako bi zahvalili Bogu za sve primljene milosti, za svoju župu i njezine pastire, te kako bi molili za nova duhovna zvanja, obitelji i mlade. To je i trenutak zajedništva u kojem se Crkva očituje kao živa zajednica Kristovih učenika.

Svečanu svetu misu u 19:30 sati predslavit će don Hrvoje Katušić, župnik župe sv. Josipa iz Vela Luke.

Neka zagovor svetog Tome apostola prati sve župljane Bijelog Brijega i sve vjernike Mostara, kako bi u svakodnevnim životnim kušnjama ostali vjerni Kristu i poput njega mogli izreći: „Gospodin moj i Bog moj!“

Pročitaj članak

Bratstvo svetog Pija X. Nije poslušalo Svetog oca: Vatikan ih proglasio raskolnicima i izopćio

Vatikan je službeno proglasio izopćenje biskupa i novoposvećenih članova Svećeničkog bratstva svetog Pija X. (FSSPX) nakon što su 1. srpnja u švicarskom Écôneu bez papinskoga mandata zaredili četvoricu novih biskupa. Dikasterij za nauk vjere taj je čin ocijenio kao "čin raskolničke naravi", čime je potvrđena ranije najavljena kanonska sankcija, piše Bitno.net.

Dekret je potpisao prefekt Dikasterija za nauk vjere kardinal Víctor Manuel Fernández zajedno s dvojicom tajnika toga Dikasterija. U njemu se navodi da su glavni posvetitelj biskup Alfonso de Galarreta, suposvetitelj Bernard Fellay te novoposvećeni biskupi Pascal Schreiber, Michael Goldade, Michel Poinsinet de Sivry i Marc Hanappier automatski podvrgnuti izopćenju (latae sententiae), koje je pridržano Apostolskoj Stolici.

Ređenja unatoč izričitoj zabrani pape

Do sankcija je došlo samo dan nakon svečanoga obreda održanog 1. srpnja u Écôneu, unatoč višekratnim upozorenjima Svete Stolice i protiv izričito izražene volje pape Lava XIV.

U dekretu se ističe da su i posvetitelji i novoposvećeni biskupi samim činom nedopuštenog biskupskog ređenja upali u kaznu izopćenja jer su počinili djelo raskola. Time se, prema ocjeni Vatikana, odvajaju od punoga zajedništva s Katoličkom Crkvom.

Dikasterij: Riječ je o kaznenom djelu raskola

Istodobno s dekretom objavljeno je i opširno objašnjenje Dikasterija za nauk vjere u kojem se podsjeća kako su još od vremena pape Pavla VI. vođeni brojni pokušaji da se sljedbenici pokreta koji je osnovao nadbiskup Marcel Lefebvre vrate u puno zajedništvo s Katoličkom Crkvom.

Prema objašnjenju, posljednja ređenja bez papinskoga mandata predstavljaju otvoreno kršenje kanonskoga prava te potvrđuju raskolnički karakter toga čina. Dikasterij pritom podsjeća na Apostolsko pismo Ecclesia Dei svetoga pape Ivana Pavla II. iz 1988. godine, u kojem je već bilo naglašeno da takva neposlušnost rimskom prvosvećeniku predstavlja raskolnički čin.

Svećenici u raskolu, vjernicima upućeno upozorenje

U dokumentu se navodi da se posvećeni službenici Svećeničkog bratstva svetog Pija X. smatraju raskolnicima te podliježu kazni izopćenja predviđenoj Zakonikom kanonskog prava.

Kada je riječ o vjernicima laicima, Dikasterij pojašnjava da se raskolnicima i izopćenima smatraju oni koji formalno pripadaju Bratstvu, u skladu s ranijim tumačenjem Papinskoga vijeća za zakonodavne tekstove iz 1996. godine.

Vjernici su također upozoreni da svećenici FSSPX-a nedopušteno podjeljuju sakramente, dok su ispovijedi koje podjeljuju te ženidbe koje sklapaju proglašene nevaljanima.

Istodobno, Vatikan poručuje kako će Crkva "poput brižne majke" primiti sve koji se žele vratiti u puno zajedništvo s Katoličkom Crkvom, a apostolskim nuncijima povjereno je određivanje postupaka za rješavanje pojedinačnih slučajeva.

Dugotrajni spor između Rima i Bratstva

Svećeničko bratstvo svetog Pija X. poznato je po slavljenju isključivo tradicionalne latinske mise prema misalu iz 1962. godine te neprihvaćanju pojedinih odredbi Drugoga vatikanskog koncila.

Prvi veliki raskol dogodio se 1988. godine kada je nadbiskup Marcel Lefebvre, nakon neuspjelih pregovora s Rimom, također bez papinskoga dopuštenja zaredio četvoricu biskupa. Kazne izopćenja tada je 2009. godine, u nastojanju da potakne pomirenje, ukinuo papa Benedikt XVI.

Tijekom pontifikata pape Franje činilo se da je moguć konačan dogovor o kanonskom statusu Bratstva. Papa Franjo proširio je pastoralne ovlasti njihovih svećenika, a spominjala se i mogućnost da FSSPX dobije status osobne prelature, no do konačnog sporazuma nije došlo.

FSSPX odbacuje optužbe za raskol

U samom Bratstvu smatraju da nisu raskolnici. Kao glavni argument navode kanon 1323., prema kojem osoba ne podliježe kazni ako djeluje u stanju prijeke potrebe. U FSSPX-u tvrde da upravo takvim smatraju sadašnje stanje u Crkvi te na toj osnovi opravdavaju odluku o biskupskim ređenjima bez papinskoga mandata.

Pročitaj članak

Može li dim s Uboraka završiti na vašem tanjuru? Agencija izdala važno upozorenje

Agencija za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine do sada nije zaprimila službene informacije niti prijave koje bi upućivale na moguću kontaminaciju voća i povrća na širem području Mostara nakon požara na odlagalištu Uborak. Potvrđeno je to za portal Hercegovina.info iz ove državne institucije nakon upita o mogućim posljedicama požara na poljoprivredne proizvode i zabrinutosti građana zbog gustog dima koji se posljednjih dana širi gradom.  

Iz Agencije pojašnjavaju kako sagorijevanje otpada na otvorenom prostoru, prema relevantnim znanstvenim izvorima, oslobađa niz štetnih onečišćujućih tvari. Među njima su dioksini, policiklički aromatski ugljikovodici, hlapljivi organski spojevi, ugljikov monoksid, heksaklorobenzen te pepeo.  

Posebno upozoravaju na dioksine, skupinu izrazito postojanih organskih onečišćujućih tvari koje se mogu nakupljati u hranidbenom lancu i dosegnuti razine štetne za zdravlje ljudi i okoliša. Njihova bioakumulativnost znači da se koncentracije povećavaju kako prolaze kroz hranidbeni lanac.  

Ipak, iz Agencije naglašavaju da se stvarni rizik ne može procijeniti bez konkretnih podataka dobivenih uzorkovanjem i laboratorijskim analizama hrane. Tek se na temelju utvrđenih koncentracija štetnih tvari i podataka o izloženosti potrošača može donijeti stručna procjena mogućeg utjecaja na zdravlje.  

Podsjećaju kako službene kontrole zdravstvene ispravnosti i higijene hrane biljnog podrijetla na razini primarne proizvodnje provodi poljoprivredna inspekcija, dok je za hranu životinjskog podrijetla nadležna veterinarska inspekcija.  

Agencija također razlikuje akutnu i kroničnu izloženost kontaminantima. Akutna izloženost odnosi se na jednokratan unos ili kontakt s visokim koncentracijama štetnih tvari, što može izazvati brze zdravstvene reakcije. S druge strane, kronična izloženost podrazumijeva dugotrajno ili ponavljano izlaganje manjim količinama tijekom mjeseci ili godina, što može imati ozbiljnije posljedice za zdravlje.  

Pozivajući se na podatke Svjetske zdravstvene organizacije, iz Agencije navode kako kratkotrajna izloženost visokim razinama dioksina može uzrokovati promjene na koži, poput klorakni i potamnjenja kože, kao i poremećaje funkcije jetre. Dugotrajna izloženost povezuje se s oštećenjima imunološkog, živčanog i endokrinog sustava te reproduktivnih funkcija.  

Zbog mogućih rizika Agencija je još od 24. lipnja 2026. godine u više navrata preporučila građanima koji žive na područjima zahvaćenima dimom i produktima sagorijevanja otpada da primjenjuju pojačane higijenske mjere.  

„Prije konzumacije potrebno je temeljito prati voće i povrće uzgojeno na područjima zahvaćenim sagorijevanjem otpada“, poručili su iz Agencije za sigurnost hrane BiH.  

Na kraju ističu kako, iako u ovom slučaju nisu izravno nadležni za provedbu kontrola, ostaju na raspolaganju svim mjerodavnim institucijama za pružanje stručne i tehničke potpore radi zaštite zdravlja građana.

Pročitaj članak

Nakon 20 godina zatvara se prva poslovnica dm-a u Mostaru i treća u državi

Dok ovih dana čitamo vijesti o preuređenju, proširenju i otvaranju novih poslovnica diljem Bosne i Hercegovine, iz Mostara stiže vijest koja je rastužila brojne građane. Sutra, u petak u 19:00 sati svoja vrata zauvijek zatvara jedna od najpoznatijih i najdugovječnijih dm poslovnica u gradu – ona smještena u Novom tržnom centru na Rondou. 

Riječ je o prvom dm-u otvorenom u Mostaru te trećoj poslovnici ovog trgovačkog lanca u Bosni i Hercegovini, koja je tijekom proteklih dvadeset godina postala nezaobilazno mjesto svakodnevne kupovine za generacije Mostaraca. Smještena u Ulici kneza Branimira, poslovnica je zahvaljujući svojoj lokaciji, dostupnosti i dugogodišnjoj tradiciji stekla status omiljene trgovine brojnih građana.

Zatvaranjem ove poslovnice, šire područje središta Mostara, uključujući Rondo, ostat će bez dm trgovine, što je izazvalo brojne reakcije i žaljenje među građanima. Društvene mreže posljednjih su tjedana preplavljene komentarima kupaca koji ističu kako će im upravo ova lokacija najviše nedostajati. 

Ipak, postoji i dobra vijest. Nijedan od zaposlenika neće ostati bez radnog mjesta. Svi djelatnici bit će raspoređeni u druge dm poslovnice na području Mostara, gdje će nastaviti svoj radni angažman unutar kompanije. 

Prema ranijim informacijama, razlog zatvaranja nije poslovne prirode. Naprotiv, poslovnica je godinama uspješno poslovala, no prostor više ne odgovara suvremenim standardima i konceptu razvoja koji danas primjenjuje dm, a koji podrazumijeva veće, funkcionalnije i modernije prodajne prostore. 

Za mnoge Mostarce ovo nije samo zatvaranje još jedne trgovine. To je kraj jednog razdoblja i odlazak mjesta uz koje su vezane brojne svakodnevne navike, uspomene i rutine i susreti. Generacije građana upravo su na Rondou kupovale prve dječje potrepštine, kozmetiku, proizvode za kućanstvo i brojne druge artikle koji su dm učinili dijelom njihove svakodnevice. 

Jedno je sigurno – od ove subote Rondo više neće biti isti, a omiljeni dm mnogima će itekako nedostajati.

Pročitaj članak

Potres probudio Mostar u ranim jutarnjim satima, građani: "Kratko, ali jako"

Stanovnike Mostara i okolice u četvrtak rano ujutro probudio je potres koji je zabilježen u 4:27 sati po lokalnom vremenu. Prema prvim podacima Europsko-mediteranskog seizmološkog centra (EMSC), potres je bio magnitude 2,5 prema Richterovoj ljestvici.

Epicentar potresa nalazio se oko četiri kilometra istočno od Mostara. Prema dostupnim podacima, potres je registriran na dubini od 12,5 kilometara.

Iako se radilo o potresu slabijeg intenziteta, brojni građani naveli su kako se podrhtavanje tla osjetilo vrlo jasno. U komentarima objavljenima na platformi EMSC-a isticali su da je potres trajao kratko, ali da je bio dovoljno snažan da ih probudi iz sna.

„Jak i kratak“, „Kratko, ali jako“, „Dobro je zatutnjalo, sreća kratko“, samo su neki od komentara stanovnika Mostara koji su svjedočili jutrošnjem podrhtavanju tla.

Prema prvim informacijama, nema podataka o materijalnoj šteti niti o eventualno ozlijeđenim osobama.

Europsko-mediteranski seizmološki centar putem aplikacije LastQuake prikuplja dojmove građana, fotografije i videozapise nakon potresa, dok se preliminarni podaci o njegovoj jačini, dubini i epicentru mogu naknadno ažurirati nakon detaljnije seizmološke analize.

Pročitaj članak

Nevjerojatna priča iz rodilišta: Čak 17 medicinskih sestara istovremeno očekuje bebe

foto Miami Valley Hospital

U rodilištu bolnice Miami Valley u američkoj saveznoj državi Ohio događa se nesvakidašnja situacija koja je privukla pozornost javnosti diljem SAD-a. Čak 17 medicinskih sestara i primalja s istog odjela istovremeno je trudnih, čime je srušen dosadašnji rekord ove bolnice i stvorena priča koja je mnogima izmamila osmijeh. 

Medicinske djelatnice, koje svakodnevno pomažu budućim majkama tijekom poroda i prvih trenutaka života njihovih beba, ovoga su puta i same u ulozi budućih roditelja.  Glavna medicinska sestra Amberly Saner ispričala je kako su vijesti o trudnoćama stizale jedna za drugom tijekom posljednjih nekoliko mjeseci. 

 „Sve je jako uzbudljivo. Gotovo svaki tjedan doznali bismo da je još jedna kolegica trudna, a brojka je samo rasla“, rekla je.  

Dosadašnji rekord bolnice iznosio je 11 trudnih zaposlenica na istom odjelu, no ove godine taj je broj znatno nadmašen. Posebnu pozornost izazvala je zajednička fotografija na kojoj je 15 od ukupno 17 budućih majki, odjevenih u iste bolničke uniforme, a fotografija se ubrzo proširila društvenim mrežama i američkim medijima.  

Iza zajedničke fotografije kriju se različite životne priče. Nekima je ovo prva trudnoća, dok druge očekuju drugo ili treće dijete. Među njima su i najbolje prijateljice Maddie i Rileigh, koje zajedno rade već pet godina. Maddie je u 26. tjednu trudnoće, a Rileigh u 31. tjednu.  

Rileigh kaže kako želi da upravo njezina najbolja prijateljica bude uz nju tijekom poroda.  „Maddie i ja smo najbolje prijateljice i želim da baš ona bude sa mnom na porodu. Najviše povjerenja imam upravo u ljude s kojima radim svaki dan“, istaknula je.  

Unatoč činjenici da će velik broj zaposlenica u narednim mjesecima otići na rodiljni dopust, uprava bolnice ne očekuje probleme u organizaciji rada. Na odjelu radi gotovo 200 medicinskih sestara, primalja i tehničara, a raspored će se prilagoditi uz pomoć djelatnika na nepuno radno vrijeme i dodatnog osoblja.  

Osim što zajedno rade, buduće majke već sada razmjenjuju iskustva o trudnoći, savjete za roditeljstvo i planiraju zajednička druženja svojih mališana.  

„Ništa od ovoga nije bilo planirano, jednostavno se dogodilo. Presretne smo što zajedno prolazimo kroz ovo posebno životno razdoblje“, rekla je Rileigh.  

Glavna sestra Amberly Saner ističe kako među kolegicama vlada posebno povjerenje i povezanost.  

„Osjećaju se sigurno jedna uz drugu i vjeruju kolegicama koje će biti uz njih u jednom od najvažnijih trenutaka života. To je doista nešto posebno“, poručila je.  

Dok svakodnevno pomažu drugim obiteljima dočekati prinove, uskoro će i same proživjeti radost roditeljstva. Ova će godina u rodilištu bolnice Miami Valley zasigurno ostati zapamćena po jedinstvenom “baby boomu” među vlastitim zaposlenicama.

Pročitaj članak

NAJAVA Tradicionalna misa na Kedžari na Blidinju

Uoči tradicionalnog hodočašća na Kedžaru, vjernici iz cijele Bosne i Hercegovine i susjednih krajeva ponovno će se okupiti na mjestu koje stoljećima čuva uspomenu na Divu Grabovčevu – simbol vjere, čistoće, hrabrosti i ustrajnosti.  

Kedžara nije tek još jedno hodočasničko odredište. To je mjesto molitve, sjećanja i susreta, gdje tišina govori više od riječi, a priča o Divi Grabovčevoj iz godine u godinu okuplja tisuće hodočasnika koji dolaze odati počast njezinoj žrtvi i nadahnuti se vrijednostima koje i danas imaju snažnu poruku.  

Ovogodišnji Divin dan održat će se tijekom vikenda, 4. i 5. srpnja, uz bogat molitveni program i misna slavlja.  Program započinje u subotu, 4. srpnja, u 18:00 sati, kada će svetu misu uoči Divina dana predslaviti fra Stjepan Pavličević, gvardijan Franjevačkog samostana Rama – Šćit.  Središnja proslava održat će se u nedjelju, 5. srpnja.

Od 8 sati vjernicima će biti na raspolaganju prigoda za svetu ispovijed, dok će u 11:00 sati započeti svečano misno slavlje koje će predslaviti fra Mario Knezović, gvardijan Samostana svetih Petra i Pavla u Mostaru.  

Organizatori pozivaju sve vjernike i hodočasnike da svojim dolaskom uveličaju Divin dan te zajedno sačuvaju uspomenu na Divu Grabovčevu i njezino svjedočanstvo vjere, hrabrosti i vjernosti koje nadahnjuje brojne naraštaje.

Pročitaj članak

Od danas veće mirovine u FBiH: Evo koliko će iznositi

U Federaciji Bosne i Hercegovine od danas, 1. srpnja 2026. godine, na snagu stupa drugo redovito ovogodišnje usklađivanje mirovina, kojim će biti obuhvaćeno svih oko 469.000 umirovljenika. Novo povećanje donosi više iznose za korisnike najnižih, zajamčenih i prosječnih mirovina, a prve uvećane isplate očekuju se početkom kolovoza.

Prema ranijim najavama federalnog ministra rada i socijalne politike Adnana Delića, posebnost ovog srpanjskog usklađivanja jest način obračuna. Naime, povećanje se ne računa na temelju prošlogodišnjih iznosa, nego na osnovi sadašnjih mirovina koje su već uvećane tijekom siječanjskog usklađivanja.

– To znači da umirovljenik koji trenutno prima najnižu mirovinu od 666,76 KM neće dobiti povećanje na osnovi prošlogodišnjeg iznosa, nego na temelju sadašnjeg iznosa – pojasnio je ministar Delić.

Prema izračunima Federalnog ministarstva rada i socijalne politike, najniža mirovina povećava se s dosadašnjih 666,76 KM na približno 706 KM.

Rast će i zajamčena mirovina za korisnike s 40 i više godina radnog staža, koja će umjesto dosadašnjih 842,44 KM iznositi oko 892 KM.

Značajan pomak očekuje se i kod prosječne samostalne mirovine, koja će prvi put u povijesti Federacije BiH premašiti granicu od 900 KM. Do sada je prosječna samostalna mirovina iznosila 851,60 KM.

Dvostruko godišnje usklađivanje omogućeno je izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju (MIO), kojima je propisano da se mirovine obvezno usklađuju dva puta godišnje – 1. siječnja i 1. srpnja.

Iako povećanje stupa na snagu danas, umirovljenici će uvećane srpanjske mirovine primiti prilikom isplate koja se očekuje 5. kolovoza.

Pročitaj članak

NAJAVA Tradicionalna misa na Misištu na Bilima

foto Hercegovački portal

Prve nedjelje po Petrovdanu, svake godine mještani i vjernici iz Mostara i Širokog brijega te susjednih hercegovačkih župa tradicionalno se okupljaju na ovome misištu na Bilima gdje su se u vrijeme Turaka svećenici zajedno sa svojim vjernicima krili da bi održavali svetu misu.  

Franjevci iz župe Mostarski Gradac u crkvenim knjigama brižno su bilježili i kroz povijest pratili razvoj ovog kraja. Prema tim zapisima, koji datiraju od oko prije 700 godina, možemo vidjeti da su se od tih starih vremena, pa i u vrijeme vladavine turaka kada su se fratri zajedno sa svojim vjernicima krili, u Misištu služile svete mise.  Tradicija okupljanja vjernika na ovome mjestu održala se do danas i sveta misa s blagoslovom polja služi se prve nedjelje nakon Petrovdana na tkz. Bilsku nedjelju koja ove godine pada na nedjelju 5. srpnja, piše Hercegovački portal.

A kako bismo tradiciju koja nas sve određuje i povezuje očuvali i prenijeli na nove generacije, pozivamo i sve one koji još nisu imali priliku doživjeti Bilsku nedjelju da se pridruže ovom jedinstvenom okupljanju i osjete snagu zajedništva i duhovnosti koje prožima ovo svetište.

Pročitaj članak

Iz ruševina u Venezueli spašen mali dječak, broj poginulih porastao na 1.943

U trenucima kada je nada već gotovo nestala, iz Venezuele stiže dirljiva vijest koja je razveselila spasilačke ekipe i cijelu javnost. Nakon čak šest dana provedenih pod ruševinama, iz urušene stambene zgrade u La Guairi živ je izvučen mali dječak Klieber Moran, piše Večernji list BH.

Spasilačku akciju izveli su jordanski spasioci koji sudjeluju u međunarodnim naporima pomoći nakon razornih potresa koji su prošloga tjedna pogodili Venezuelu. Dječak je pronađen ispod ruševina zgrade Los Corales Garden 1, a odmah nakon spašavanja prevezen je u zdravstvenu ustanovu na daljnje liječenje.

Vijest o spašavanju objavila je prijelazna predsjednica Venezuele Delcy Rodriguez putem Telegrama. Iako je Rodriguez navela da dječak ima tri godine, predsjednik Nacionalne skupštine Jorge Rodriguez rekao je kako je riječ o dvogodišnjaku. Unatoč različitim informacijama o njegovoj dobi, najvažnije je da je dječak preživio gotovo nezamislivih šest dana zarobljen pod ruševinama.

"Moramo se držati nade da ćemo nastaviti pronalaziti žive ljude ispod ruševina", poručio je Jorge Rodriguez tijekom televizijskog obraćanja javnosti, istaknuvši kako spašavanje dječaka daje dodatnu snagu svim spasilačkim ekipama koje i dalje neumorno pretražuju pogođena područja.

Venezuelu su prošle srijede pogodila dva snažna potresa magnitude 7,2 i 7,5, koja su uslijedila u razmaku od samo jedne minute. Potresi su izazvali velika razaranja, urušavanje brojnih zgrada te zarobili tisuće ljudi pod ruševinama.

Prema posljednjim podacima vlasti, broj poginulih popeo se na 1.943 osobe, dok je broj ozlijeđenih gotovo udvostručen i sada iznosi 10.571. Spasilačke ekipe nastavljaju potragu za preživjelima, iako su izgledi za pronalazak novih osoba sa svakim danom sve manji.

U međuvremenu, međunarodna humanitarna pomoć nastavlja pristizati u zemlju. Glasnogovornik Ujedinjenih naroda Stephane Dujarric potvrdio je da je UNICEF u Venezuelu dopremio 47 metričkih tona humanitarnih zaliha. Pošiljka sadrži komplete za hitnu medicinsku pomoć, opremu za sigurne porode, skrb o novorođenčadi te potrepštine za prevenciju i liječenje bolesti, kako bi se pomoglo djeci i obiteljima pogođenima jednom od najvećih prirodnih katastrofa u novijoj povijesti zemlje.

Pročitaj članak

Englesku zamijenili Hercegovinom: Britanska obitelj novi dom pronašla u Grudama

foto Večernji list BH

Dok brojni stanovnici Bosne i Hercegovine svoju traže u zapadnoeuropskim zemljama, postoje i obrnute životne priče koje pokazuju da Hercegovina sve više privlači strance željne mirnijeg i kvalitetnijeg života.

Jedna britanska obitelj odlučila je napustiti povijesni engleski grad Whitehaven i započeti novo životno poglavlje u Grudama. Odluka koja je mnogima na prvi pogled neobična za njih je bila sasvim prirodan izbor nakon što su upoznali Hercegovinu, njezin način života i ljude, piše Večernji list BH.

Kako ističu, privukli su ih mirnije okruženje, osjećaj sigurnosti, priroda te opušteniji životni ritam u usporedbi s onim na koji su bili navikli u Engleskoj. Posebno ih je osvojila gostoljubivost lokalnog stanovništva, zbog čega su se vrlo brzo osjećali prihvaćeno i kao kod kuće.

Hercegovina posljednjih godina sve češće privlači strane državljane koji ovdje pronalaze idealno mjesto za život ili odmor. Blaga klima, prirodne ljepote, bogata gastronomija, sigurnost i znatno niži životni troškovi u odnosu na mnoge zapadnoeuropske zemlje razlozi su zbog kojih se sve više stranaca odlučuje upravo za ovaj dio Bosne i Hercegovine.

Priča britanske obitelji iz Gruda još je jedan dokaz kako Hercegovina nije zanimljiva samo turistima, nego postaje i mjesto u kojem pojedini stranci žele trajno živjeti, graditi obitelj i započeti novi život.

Dok mnogi sanjaju odlazak na Zapad, ova obitelj pokazuje da se sreća može pronaći i u suprotnom smjeru – među hercegovačkim krajolicima, gostoljubivim ljudima i mirnijem načinu života.

Pročitaj članak