Nije ostao samo u Mostaru: Jakov Jozinović posjetio Gorance i Međugorje prije koncerta

foto Pixell

Uoči subotnjeg koncerta na mostarskom Kantarevcu, mladi hrvatski glazbenik Jakov Jozinović iskoristio je slobodno vrijeme kako bi upoznao dio hercegovačkih ljepota. Prije izlaska pred mostarsku publiku prošetao je Starim mostom, obišao Međugorje, a nije propustio ni posjet Gorancima.  

Boravak u Gorancima iskoristio je za predah u Konobi Goranci, gdje je kušao tradicionalne hercegovačke specijalitete i upoznao dio gastronomske ponude ovog kraja.  

Jozinović će u subotu od 21 sat nastupiti na Kantarevcu, gdje ga očekuje publika iz Mostara i okolice. Kako je ranije najavio, raduje se ponovnom dolasku u grad na Neretvi, ističući da ga svaki posjet Hercegovini ispuni posebnim dojmovima.  

Mostar mu nije nepoznata destinacija. Nedavno je u gradu boravio povodom vjenčanja mostarskog glazbenika Josipa Palamete, no tada zbog brojnih obveza nije stigao razgledati znamenitosti. Ovoga puta odlučio je iskoristiti priliku i upoznati grad i njegovu okolicu prije nastupa.  

Publiku na Kantarevcu očekuje koncert uz puni bend i kompletnu produkciju, tijekom kojeg će izvesti pjesme sa svog albuma “Ja za čuda letim”, ali i druge dobro poznate skladbe. Organizatori najavljuju večer ispunjenu emocijama, vrhunskom atmosferom i zajedničkim pjevanjem, dok se za koncert traži karta više.  

Sve je tako spremno za glazbenu večer koja bi na Kantarevac trebala privući velik broj ljubitelja domaće glazbe, a Jozinović je svoj boravak u Hercegovini započeo upoznajući njezine prirodne ljepote, bogatu tradiciju i gostoprimstvo.

Bljesak.info / Goranci online

Pročitaj članak

Bruceloza se širi Srednjom Bosnom: Eutanazirano 130 životinja

foto Goranci online

Na području Srednjobosanske županije potvrđeno je novo žarište bruceloze, opasne zarazne bolesti koja pogađa domaće životinje, a u određenim okolnostima može biti prenosiva i na ljude. Do sada je bolest potvrđena na 39 poljoprivrednih gospodarstava, dok je zbog zaraze eutanazirano ukupno 130 životinja.

Podaci o trenutačnom stanju izneseni su na sjednici županijskog Kriznog stožera za zarazne bolesti životinja, gdje je analizirana epidemiološka situacija te dogovorene daljnje aktivnosti usmjerene na sprječavanje širenja bolesti.

Među eutanaziranim životinjama nalazi se i 16 goveda kod kojih je potvrđena bruceloza, a koja su bila uzgajana na 12 različitih poljoprivrednih gospodarstava. Vlasnici zaraženih životinja, prema važećim propisima, imaju pravo na naknadu nastale štete.

Pojačan nadzor i strože kontrole

Veterinarske službe nastavile su s nadzorom terena, a tijekom provedenih kontrola utvrđene su i nepravilnosti zbog kojih je veterinarska inspekcija izdala 12 prekršajnih naloga te podnijela jednu kaznenu prijavu.

Posebnu zabrinutost izazvao je slučaj ilegalnog prijevoza životinja bez potrebne veterinarsko-zdravstvene dokumentacije, što predstavlja dodatni rizik za nekontrolirano širenje zaraze.

Krizni stožer donio je odluku o nastavku intenzivnog praćenja pojave bruceloze, uz obvezno laboratorijsko ispitivanje životinja i dodatne kontrole na terenu.

U narednom razdoblju bit će uspostavljeni kontrolni punktovi te dodatno pojačan nadzor prometa životinja, uz pomoć pripadnika Ministarstva unutarnjih poslova.

Cilj svih mjera je pravodobno otkrivanje novih slučajeva, sprječavanje ilegalne trgovine i prijevoza životinja te zaustavljanje daljnjeg širenja ove zarazne bolesti koja predstavlja ozbiljan problem za stočare na području Srednjobosanske županije.

Pročitaj članak

Povijesni dan za hercegovačko mjesto: Nakon desetljeća čekanja otvorena prva benzinska crpka

Malo hercegovačko mjesto Ravno ispisalo je novu stranicu svoje povijesti. Po prvi put od kada postoji, ovo područje dobilo je vlastitu benzinsku crpku, čime je ostvaren dugogodišnji cilj stanovnika i otvoren novi sadržaj od velikog značaja za lokalnu zajednicu.

Svečanom otvorenju nove benzinske crpke nazočili su brojni uzvanici, mještani, prijatelji i poslovni partneri, kao i predstavnici političkog i javnog života. Investitori projekta su Anđelko Bošković i Damjan Proleta iz Stoca, koji su prepoznali potrebu za ovakvim objektom i pridonijeli razvoju infrastrukture u ovom dijelu Hercegovine.

Svečanost je započela blagoslovom objekta koji je predvodio don Antonio Krešić, župnik Župe Ravno, poželjevši uspješan rad i Božji blagoslov svim djelatnicima i korisnicima novog objekta.

Otvorenje prve benzinske crpke u Ravnom predstavlja važan iskorak za stanovnike ovog kraja. Dosadašnja potreba za odlaskom u druga mjesta radi opskrbe gorivom sada je znatno smanjena, što će olakšati svakodnevne obveze, putovanja i život lokalnog stanovništva.

Nova benzinska crpka značajan je dodatak i za sve brojnije putnike i turiste koji prolaze ovim područjem, posebno imajući u vidu prometnu povezanost Ravnog s okolnim hercegovačkim mjestima i turističkim destinacijama.

Osim praktične vrijednosti, ovaj projekt ima i širi gospodarski značaj jer doprinosi razvoju mjesta, stvaranju novih poslovnih mogućnosti i poboljšanju uvjeta života u općini Ravno.

Za stanovnike Ravnog ovo nije samo otvaranje jednog objekta, nego simbol napretka i potvrda da i manja mjesta mogu dobiti sadržaje koji su važni za moderni način života. Nakon godina očekivanja, Ravno je napokon dobilo benzinsku crpku koja će služiti mještanima, gospodarstvu i svim putnicima koji prolaze ovim dijelom Hercegovine.

Pročitaj članak

Noćni potres uznemirio Hercegovinu: Građani probuđeni glasnom tutnjavom, mnogi opisali isti neobičan zvuk

Kasno sinoć područje zapadne Hercegovine pogodio je slabiji potres magnitude 2,3 prema Richteru, koji se osjetio u dijelovima Mostara, Širokog Brijega i okolnih mjesta.  

Prema dostupnim seizmološkim podacima, prvi potres je zabilježen 24. srpnja 2026. godine u 23:28 sati po UTC-u, odnosno, drugi u 1:28 sati po lokalnom vremenu. Epicentar se nalazio oko 23 kilometra zapadno-sjeverozapadno od Mostara te 11 kilometara sjeverno od Širokog Brijega, na koordinatama 43.4854° sjeverne geografske širine i 17.6083° istočne geografske dužine.  

Iako je riječ o potresu manje magnitude, brojni građani prijavili su da su ga osjetili, ponajviše zbog karakteristične tutnjave koja je prethodila kratkom podrhtavanju tla. 

Stanovnici Širokog Brijega opisali su kako je potres trajao svega nekoliko sekundi. Neki su naveli da je zvučalo “kao da grmi”, dok su drugi istaknuli kako se na kraju osjetio jači udar. Građani iz Ilića prijavili su lagano podrhtavanje koje je trajalo oko dvije sekunde, a više svjedoka spomenulo je glasno tutnjanje koje je prethodilo samom potresu.  

Među komentarima građana izdvajaju se opisi poput: “Kao da grmi”, “Desetak sekundi glasnog tutnjanja, a zatim blag udar”, te “Potres se jedva osjetio, ali se tutnjava jasno čula iz daljine”.  

Za sada nema informacija o materijalnoj šteti niti o ozlijeđenim osobama. Potresi ove jačine u pravilu ne uzrokuju ozbiljnije posljedice, no mogu izazvati uznemirenost među stanovništvom, osobito tijekom noćnih sati kada ih građani lakše osjete.

Pročitaj članak

Apple joj zadao posljednji udarac: Njemački div baterija Varta pred potpunim raspadom

VARTA AG, jedan od najpoznatijih europskih proizvođača baterija, našao se pred najvećom krizom u svojoj povijesti. Tvrtka je podnijela zahtjev za privremeni stečaj pod vlastitom upravom nakon što je propao pokušaj pronalaska financijskog rješenja za nastavak poslovanja.

Iz kompanije sa sjedištem u Ellwangenu poručili su kako cilj stečajnog postupka nije gašenje poslovanja, nego pronalazak načina za stabilizaciju i očuvanje budućnosti Varte. Ipak, budućnost ovog nekadašnjeg industrijskog simbola Njemačke ostaje neizvjesna jer su ključni investitori odbili dodatno financiranje, piše Tagesschau.de

Zahtjev za pokretanje postupka nije se odnosio samo na matičnu kompaniju Varta AG, nego i na nekoliko važnih podružnica, među kojima su proizvođač mikro baterija VARTA Microbattery GmbH, Varta Micro Production te Varta Storage.

Investitori zatvorili vrata, vjerovnici traže podjelu kompanije

Problemi su kulminirali nakon što postojeći vlasnici, među kojima su proizvođač automobila Porsche AG i austrijski poduzetnik Michael Tojner, nisu pristali na dodatno ulaganje kapitala.

Prema procjenama stručnjaka, kompaniji je za nastavak poslovanja bila potrebna nova financijska injekcija od nekoliko desetaka milijuna eura. Međutim, potrebna sredstva nisu pronađena, a banke i financijski partneri nisu bili spremni preuzeti dodatni rizik.

Sada najveći vjerovnici, predvođeni financijskim institucijama poput Deutsche Bank AG, razmatraju mogućnost podjele kompanije i prodaje pojedinih dijelova poslovanja.

Najveći interes postoji za segmente koji još uvijek ostvaruju prihod. Posebno se izdvaja proizvodnja kućnih baterijskih sustava, dok bi proizvodnja mikro baterija, koje se koriste primjerice u medicinskim uređajima poput slušnih pomagala, mogla pronaći zasebnog ulagača.

Sudbina više od 3.000 zaposlenih neizvjesna

Kriza u Varti izazvala je veliku zabrinutost u njemačkoj saveznoj pokrajini Baden-Württemberg, gdje se nalazi sjedište kompanije. Lokalna politika upozorava kako bi eventualni raspad tvrtke značio gubitak važnog industrijskog znanja, ali i velik broj izgubljenih radnih mjesta.

Varta trenutno zapošljava oko 3.260 radnika. Financijski problemi nisu se pojavili preko noći – kompanija se već dulje vrijeme bori s padom prihoda, rastom troškova i snažnom konkurencijom azijskih proizvođača.

Tijekom 2024. godine Varta je zabilježila gubitak od gotovo 65 milijuna eura, uz prihod od oko 793 milijuna eura. Nakon toga pokrenut je proces restrukturiranja tijekom kojeg su postojeći dioničari izgubili vlasničke udjele.

Gubitak Appleova ugovora zadao težak udarac

Jedan od ključnih trenutaka koji je dodatno pogoršao situaciju bio je gubitak važnog poslovnog partnera – američkog tehnološkog diva Apple Inc..

Varta je godinama bila jedan od dobavljača malih punjivih baterija koje se koriste u uređajima poput bežičnih slušalica. Međutim, Apple je odlučio dio proizvodnje ubuduće preusmjeriti prema kineskim dobavljačima, čime je njemačka kompanija ostala bez jednog od najvažnijih izvora prihoda.

Dodatni udarac za radnike predstavlja najavljeno zatvaranje proizvodnog pogona u bavarskom Nördlingenu, gdje bi bez posla trebalo ostati oko 350 zaposlenih.

Kraj jedne industrijske priče?

Varta je više od stoljeća bila sinonim za njemačku kvalitetu u proizvodnji baterija. Tvrtka osnovana krajem 19. stoljeća izgradila je snažnu reputaciju na europskom tržištu, ali se posljednjih godina našla pod pritiskom jeftinije azijske konkurencije i brzih promjena u industriji baterija.

Hoće li Varta uspjeti preživjeti kroz restrukturiranje ili će njezini dijelovi biti rasprodani, pokazat će naredni mjeseci. Za zaposlenike i njemačku industriju baterija ovo je jedan od najtežih trenutaka u novijoj povijesti kompanije.

Pročitaj članak

Soldo progovorio o najvećoj komunalnoj aferi Mostara: ''Godinama su iz komunale izvlačili novac"

Nekadašnji gradski vijećnik Mostara i bivši ministar Oliver Soldo u novoj epizodi podcasta Svjedok govorio je o, kako tvrdi, razlozima zbog kojih Mostar nikada nije uspio uspostaviti moderno i jedinstveno komunalno poduzeće.

Prema njegovim riječima, tijekom trogodišnjih pregovora koji su vođeni od 2009. do 2012. godine postojali su ozbiljni politički i interesni otpori koji su na kraju spriječili spajanje mostarskih komunalnih poduzeća.

Soldo tvrdi da je s bošnjačke strane najveći problem predstavljalo odbijanje rješavanja viška od oko 200 zaposlenika u tadašnjem poduzeću "Komos". Smatra da je odgađanje procesa pojedinim interesnim skupinama omogućavalo izvlačenje milijunskih iznosa kroz postojeći sustav, zbog čega nije postojala stvarna politička volja za reformom.

Istodobno, istaknuo je kako prepreke nisu dolazile samo s jedne strane. Kao jednu od ključnih kočnica naveo je i tadašnjeg direktora poduzeća "Parkovi", Dragana Krtalića, za kojeg tvrdi da nije želio pristati na ujedinjenje komunalnih poduzeća.

Govoreći o propuštenim prilikama, Soldo je ocijenio kako je Mostar mogao slijediti primjer gradova poput Varaždina, gdje se otpad promatra kao vrijedan resurs, a ne isključivo kao problem. Umjesto toga, smatra da je grad krenuo u potpuno suprotnom smjeru.

U svom istupu poručio je kako postojeći komunalni sustav zahtijeva temeljitu reformu te da ga je potrebno izgraditi iznova na modernim i učinkovitijim načelima.

Cjelovito Soldino svjedočanstvo, u kojem govori o događajima u Buni, ratnim godinama, političkim procesima i brojnim mostarskim aferama, dostupno je u sedmoj epizodi podcasta Svjedok.

Pročitaj članak

Danas obljetnica najvećeg ratnog zločina nad Hrvatima u BiH

foto Katolički tjednik

U selu "izbrisanoga" imena kod Prijedora zvjerski je ubijeno 67 Hrvata tog mjesta. Pokolj u Briševu 1992., hrvatskom selu između Prijedora i Sanskog Mosta počinili su pripadnici 5. Kozaračke brigade i 6. Krajiške brigade iz Sanskog Mosta, što je jedno od najmasovnijih stradanja Hrvata u jednom danu tijekom proteklog rata na području Bosne i Hercegovine, piše Katolički tjednik.

Smaknute su čitave obitelji Briševa: Matanovića 13, Buzuka 10, Ivandića devetero, Marijana sedmero, Mlinara i Komljena po petero...  

U pokolju su npr. ubijeni i otac Mladen Matanović, te dva sina: strariji maloljetnik Ervin i 18-godišnji Johan Matanović.  

Preživjeli svjedoci tvrde da su zločini strašni i da su u njima stradale cijele obitelji. Prije ubojstva gotovo sve žene su silovane, a muškarci masakrirani odsijecanjem noseva, spolnih organa, ušiju...te drugim neopisivim načinima mučenja...  

Najmlađa žrtva bio je Ervin Matanović (14), a najstarija 81-godišnji Stipo Dimač i, nažalost, može se slobodno reći kako nitko izvan Briševa nije čuo za te stradalnike i mučenike.  

Danas, 34 godine poslije, samo jedna činjenica boli skoro jednako kao pokolj nad nevinim ljudima, a to je šutnja javnog mnijenja, a posebice hrvatskih medija i službene hrvatske politike u BiH. Proporcionalno gledano koliko medijske pozornosti dobiju drugi zločini u BiH, a posebice pojedini zločini nad Bošnjacima i Srbima, može se slobodno reći da Briševo kao mjesto sjećanja i pijeteta ne postoji.  

Redakcija Katoličkog tjednika je od ponovnog pokretanja tiskovine 2002. zločin u Briševu novinarski tretirala prigodom svake godišnjice masakra. Četiri puta je Briševo bilo na naslovnici novine, urađena je jedna reportaža, snimljen jedan novinarski prilog, urađena su dva intervjua sa svjedocima zločina, napisana su četiri uvodnika, 11 izvješća, sedam vijesti dok su u rubrici kultura dva puta predstavljenje knjige o Briševu.  

Kako bi barem na kratko otrgnuli zaboravu ovaj stravični zločin ovoga puta Vašoj pozornosti portal Katolički tjednik preporučuje intervju iz 2017. s Franom Piplovićem, suautorom knjige Briševački mučenici  te reportažu iz pera Josipa Vrička iz 2020. pod nazivom Briševački mučenici još čekaju pravdu.

Pročitaj članak

Vatikan demantirao glasine: Suđenje Marku Rupniku još traje

foto Diocesi di Roma

Vatikan je službeno demantirao tvrdnje koje su se posljednjih dana proširile društvenim mrežama i pojedinim internetskim portalima da je slovenski svećenik i bivši isusovac Marko Rupnik oslobođen optužbi u kanonskom postupku koji se protiv njega vodi zbog navodnog seksualnog, psihološkog i duhovnog zlostavljanja više redovnica, piše ewtnnews.com.

Ravnatelj Tiskovnog ureda Svete Stolice Matteo Bruni poručio je kako su informacije o navodnoj oslobađajućoj presudi “potpuno neutemeljene” te naglasio da postupak još uvijek traje. Prema njegovim riječima, sudsko vijeće i dalje proučava dokumentaciju pristiglu iz uključenih biskupija, Družbe Isusove, od zainteresiranih strana te informacije objavljene u medijima. 

Bruni je istaknuo kako tijekom trajanja kanonskog postupka nije moguće iznositi pojedinosti o istrazi niti o radu sudskog vijeća. Takva je praksa, naglasio je, nužna kako bi se zaštitio integritet postupka i spriječilo dodatno nanošenje štete svim uključenim osobama. Ako su sucima potrebne dodatne informacije ili dokazi, oni će ih zatražiti vlastitom inicijativom. 

Glasine o navodnom oslobađanju pojavile su se nakon objava na pojedinim blogovima i društvenim mrežama, što je izazvalo zabrinutost među navodnim žrtvama i njihovim pravnim zastupnicima. Vatikan je zato odlučio javno reagirati i odbaciti sve tvrdnje da je u predmetu već donesena konačna odluka.

Rupnik, nekoć jedan od najpoznatijih katoličkih umjetnika i autora mozaika koji krase brojne crkve i svetišta diljem svijeta, suočava se s optužbama više od dvadeset žena koje ga terete za seksualno, psihološko i duhovno zlostavljanje. Iz Družbe Isusove isključen je 2023. godine, a papa je kasnije ukinuo zastaru kako bi se kanonski postupak mogao nastaviti i donijeti konačnu odluku u skladu s crkvenim pravom. 

Iz Svete Stolice poručuju da će tek po završetku postupka biti moguće donijeti konačan sud o Rupnikovoj odgovornosti ili nevinosti te pozivaju na suzdržanost od širenja neprovjerenih informacija dok je postupak još uvijek u tijeku. 

Pročitaj članak

Svi ćemo jednom postati nečija uspomena

Ne čekaj “sutra” da kažeš nekome koliko ti znači. Ne odgađaj oprost, ne čuvaj lijepe riječi za neko bolje vrijeme i ne misli da će uvijek biti još jedna prilika. Život nas iz dana u dan podsjeća koliko je prolazan i koliko se sve može promijeniti u jednom jedinom trenutku.  

Čovjek nije stvoren da život potroši na ljutnju, zavist i mržnju. Stvoren je da voli, da grli, da pomaže i da ostavlja trag dobrote kamo god prođe. Na kraju, nitko nas neće pamtiti po tome koliko smo novca imali, kakav smo automobil vozili ili koliko smo bili uspješni. Pamtit će nas po osmijehu koji smo nekome vratili na lice, po ruci koju smo pružili kada je bilo najteže i po srcu koje je znalo voljeti.  

Vrijeme prolazi tiše nego što mislimo. Godine se nižu, ljudi dolaze i odlaze, a uspomene ostaju. Zato budi čovjek dok imaš priliku. Nazovi roditelje. Posjeti prijatelja. Zagrli dijete. Reci “volim te”. Reci “oprosti”. Reci “hvala”. To su riječi koje vrijede više od svega što možemo steći. 

Jednoga dana svi ćemo postati nečija uspomena. Pitanje nije koliko ćemo dugo živjeti, nego kakav ćemo trag ostaviti u srcima onih koji ostaju iza nas.

Pročitaj članak

Danas se slavi sveti Jakov, zaštitnik Međugorja i župe koja je postala svjetsko hodočasničko središte

Katolička Crkva danas slavi blagdan svetoga Jakova apostola, zaštitnika župe Međugorje. Ovaj dan posebno je svečan za međugorske župljane i brojne hodočasnike koji su se za proslavu pripremali devetnicom ispunjenom molitvom, misnim slavljima i duhovnim programom.

Ovogodišnja proslava nosi i posebnu simboliku. Naime, ime Međugorje prvi se put u povijesnim dokumentima spominje 2. travnja 1599. godine. U popisu župa iz toga vremena navedena je i župa koja će gotovo četiri stoljeća poslije postati jedno od najpoznatijih marijanskih hodočasničkih mjesta na svijetu. Upravo zato 1599. godina smatra se svojevrsnim „rođendanom“ Međugorja.

Župa Međugorje kanonski je utemeljena 1. svibnja 1892. godine dekretom mostarsko-duvanjskog biskupa fra Paškala Buconjića, odvajanjem od župe Gradnići. Obuhvaća sela Međugorje, Bijakoviće, Vionicu, Miletinu i Šurmance, a u vrijeme osnutka brojila je svega 1.660 stanovnika. Tada nitko nije mogao ni naslutiti da će ovo malo hercegovačko mjesto postati odredište milijuna hodočasnika iz cijeloga svijeta.

Od prve crkve do današnjeg svetišta

Kamen temeljac za prvu župnu crkvu blagoslovio je biskup Buconjić na svetkovinu Uzašašća 1896. godine. Crkva je izgrađena za samo godinu dana te je predstavljala ponos tadašnje župe. Međutim, ubrzo su se pojavile pukotine i ozbiljna oštećenja jer je bila sagrađena na nestabilnom tlu. Unatoč brojnim popravcima, nije bila sigurna za korištenje.

Stara crkva imala je jedan zvonik, glavni oltar posvećen svetom Jakovu te pokrajnji oltar svetoga Ante. Služila je vjernicima sve do 14. studenoga 1978. godine, kada je srušena odlukom tadašnjih općinskih vlasti.

Vizija veće crkve za budućnost

Projekt nove međugorske crkve besplatno je izradio poznati zagrebački arhitekt Stjepan Podhorsky, koji ju je nazivao „bazilikom“. Projekt je bio nadahnut starim hrvatskim bazilikama, ali oblikovan u suvremenijem arhitektonskom izričaju.

Planirana je trobrodna crkva s dva zvonika od klesanog kamena, što je u to vrijeme izazvalo brojne rasprave među župljanima zbog njezine veličine. Ipak, tadašnji biskup smatrao je kako Međugorje zaslužuje prostranu crkvu, istaknuvši da će jednoga dana biti potrebna velikom broju vjernika.

Gradnja nove crkve započela je 21. lipnja 1935. godine. U samo dva dana župljani su zajedničkim radom iskopali sve temelje buduće crkve. Do početka Drugoga svjetskog rata podignuti su zidovi do visine od oko dva i pol metra, a lađa je proširena s prvotno planiranih 20 na 28 metara.

Rat je prekinuo radove, koji su nastavljeni tek šezdesetih godina prošloga stoljeća dolaskom župnika fra Radovana Petrovića. Upravo tada počinje novo razdoblje zajedništva. U gradnju su se uključivali ljudi iz svih zaseoka, ali i studenti koji su vlastitim radom izlili stupove na pročelju crkve, kasnije poznate kao "studentski stupovi". Župnik fra Radovan Petrović i kapelan fra Vlado Kozina svakodnevno su radili zajedno s narodom, dajući primjer zajedništva i predanosti.

Do listopada 1968. godine završeni su radovi na krovu, a crkva je postupno dobivala današnji izgled.

Mjesto molitve i nade za milijune ljudi

Od skromne hercegovačke župe s kraja 19. stoljeća, Međugorje je tijekom desetljeća izraslo u jedno od najpoznatijih katoličkih hodočasničkih odredišta na svijetu. Blagdan svetoga Jakova svake godine okuplja tisuće vjernika koji dolaze zahvaliti, moliti i proslaviti nebeskog zaštitnika župe.

Današnja svetkovina još jednom podsjeća na bogatu povijest Međugorja, njegovu snažnu vjeru i zajedništvo koje je kroz desetljeća oblikovalo mjesto poznato daleko izvan granica Bosne i Hercegovine.

Pročitaj članak

Makarska krenula u obračun s “rezervacijama” plaže

foto Reddit

S dolaskom vrhunca turističke sezone i sve većim gužvama na plažama, ponovno se aktualizira problem “rezerviranja” najboljih mjesta ostavljanjem peškira, ležaljki, dušeka i drugog plažnog pribora satima prije dolaska, pa čak i tijekom noći, prenosi Pogled.ba.

Takva praksa godinama izaziva nezadovoljstvo među kupačima koji na plažu dolaze u uobičajeno vrijeme, ali i među lokalnim stanovništvom koje smatra da se na taj način ograničava slobodno korištenje javnih površina. U Makarskoj su odlučili stati tomu na kraj i tijekom ovog ljeta pojačati nadzor nad gradskim plažama.

Iz Makarskog komunalca poručili su kako njihove ekipe već u ranim jutarnjim satima uklanjaju ostavljene peškire, ležaljke, dušeke, šatore i druge predmete kojima pojedinci pokušavaju zauzeti mjesto prije nego što uopće dođu na plažu.

“Kad krenu prave sezonske gužve, krenu i pokušaji ‘rezerviranja’ mjesta na plaži. Podsjećamo da na gradskim plažama vrijede jasno istaknuta pravila. Ostavljanje plažnog asortimana preko noći, kao i zauzimanje mjesta ostavljanjem stvari u ranim jutarnjim satima bez boravka na plaži, nije dopušteno”, poručili su iz Makarskog komunalca.

Naglašavaju kako akciju provode u suradnji s komunalnim redarima te da cilj nije samo održavanje urednosti plaža.

“Nije riječ samo o održavanju čistoće plaža, već i o poštivanju komunalnog reda koji osigurava da su gradske plaže dostupne svima”, istaknuli su.

Na snimkama koje su objavili vidljivo je više desetaka ostavljenih peškira, ležaljki i šatora na atraktivnim mjestima u hladu, dok njihovi vlasnici u tom trenutku nisu bili prisutni.

Zbog toga bi oni koji su navikli rano ostaviti svoje stvari i kasnije doći na plažu mogli ostati bez “rezerviranog” mjesta, ali i bez ostavljenih rekvizita. Komunalne službe najavljuju kako će i dalje uklanjati predmete kojima se krše pravila korištenja gradskih plaža.

U jeku turističke sezone poruka iz Makarske je jasna – plaža nije privatni prostor, a najbolje mjesto neće pripasti onome tko prvi ostavi peškir, nego onome tko je stvarno na plaži.

Pročitaj članak

Mostarski planinari uspješno se popeli na Mont Blanc

foto HPD Prenj 1933.

Ekspedicija je iz Mostara krenula 15. srpnja prema francuskom Chamonixu, gdje su članovi tijekom nekoliko dana proveli završne pripreme, kondicijske ture i aklimatizaciju prije uspona. 

U sklopu priprema popeli su vrh Signal Forbes (2.204 metra), a aklimatizaciju su odradili na području Aiguille du Midi, na nadmorskoj visini od 3.842 metra. Nakon dana odmora uslijedio je uspon prema planinarskom domu Goûter (3.835 metara), odakle je započeo završni uspon na vrh. 

Završni uspon započeo je u ranim jutarnjim satima 20. srpnja u zahtjevnim vremenskim uvjetima. Kako navode iz HPD-a Prenj 1933, članove ekspedicije pratili su snažan vjetar, niske temperature i zaleđena staza, dok je prelazak preko Grand Couloira, najopasnijeg dijela standardne rute, zahtijevao maksimalan oprez i pridržavanje sigurnosnih procedura. 

Tijekom uspona planinari su se susreli i s brojnim ledenim pukotinama, koje su posljednjih godina sve izraženije zbog povlačenja ledenjaka, što dodatno povećava objektivne opasnosti na ovoj visokogorskoj ruti. Unatoč zahtjevnim uvjetima, članovi ekspedicije nešto prije 11 sati uspješno su stigli na vrh Mont Blanca, nakon čega je uslijedio siguran silazak do doma Goûter i povratak u Chamonix. 

U ekspediciji su sudjelovali Ilija Babić, Luka Barić, Lorna Barić, Vedran Cigić, Matea Golemac, Ivica Perić, Bojan Prkić, Ivan Tica i Žarko Vrljić. 

Iz HPD-a Prenj 1933 Mostar ističu kako ovim usponom nastavljaju tradiciju organiziranja zahtjevnih visokogorskih ekspedicija te promoviraju planinarstvo, sigurnost u planinama i važnost kvalitetne pripreme za ovakve pothvate. 

Realizaciju ekspedicije podržali su Grad Mostar, SportRadar, Ured predsjedateljice Vijeća ministara BiH te više tvrtki i partnera iz Bosne i Hercegovine.

Pročitaj članak

GROBLJE MIRA Poznato tko će ove godine predvoditi misno slavlje na Bilima

Na Groblju mira na Bilima kod Mostara u subotu, 22. kolovoza 2026. godine, bit će obilježen Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih režima. Komemoracija će se održati pod pokroviteljstvom Hrvatskog narodnog sabora Bosne i Hercegovine, a i ove godine očekuje se veliki broj vjernika, obitelji žrtava te predstavnika crkvenog, društvenog i političkog života.

Središnji dio programa bit će svečano euharistijsko slavlje koje će predvoditi mons. Dražen Kutleša, nadbiskup metropolit zagrebački i predsjednik Hrvatske biskupske konferencije. Okupljeni će zajedničkom molitvom odati počast svim žrtvama koje su stradale u razdobljima ratova, poraća i totalitarnih režima, čuvajući uspomenu na one čije su sudbine desetljećima ostale prešućivane, piše Gorblje mira.

Svečanosti će poseban doprinos dati glazbeni program. Liturgijsko pjevanje predvodit će ujedinjeni glasovi Katedralnog mješovitog zbora "Marija", Akademskog zbora Pro Musica iz Mostara i Župnog zbora sv. Cecilije iz Stoca, pod ravnanjem maestra don Dragana Filipovića, uz orguljsku pratnju profesora Emila Bevande.

Projekt Groblja mira iz godine u godinu nastavlja se razvijati. U tijeku je druga faza podizanja križeva, a organizatori ističu kako će svi križevi za koje su zahtjevi pravodobno podneseni biti postavljeni tijekom ove godine. Obitelji koje još nisu podnijele zahtjev, a žele podići križ za svoje pokojne ili se dodatno informirati o projektu, potrebne informacije mogu pronaći na službenoj internetskoj stranici Groblja mira.

Organizatori pozivaju sve vjernike, osobito obitelji žrtava, kao i sve ljude dobre volje da svojim dolaskom sudjeluju u ovom molitvenom i spomen-susretu. Nakon završetka misnog slavlja predviđeno je zajedničko druženje i prigodni domjenak u ozračju zajedništva, prijateljstva i vjere.

S obzirom na visoke ljetne temperature, posjetiteljima se preporučuje ponijeti šešir ili kapu, odjenuti laganiju i svjetliju odjeću te sa sobom imati bocu vode. Također, zbog lakše organizacije parkiranja i nesmetanog odvijanja programa, preporučuje se dolazak najmanje pola sata prije početka misnog slavlja.

Organizatori su zahvalili svim medijima koji će pratiti događaj i svojim izvještavanjem pridonijeti očuvanju kulture sjećanja te širenju poruke Groblja mira – da se istina čuva s dostojanstvom, a vrijednosti vjere, mira i zajedništva prenose budućim naraštajima.

>> Pročitajte više o Groblju mira na Bilima

Oni koji još nisu podnijeli zahtjev, a žele podići križ za svoga člana obitelji, rodbine, prijatelja ili saznati više o samom projektu, sve informacije mogu pronaći na službenoj stranici O V D J E.

Pročitaj članak

Mostarcima stiže novi trošak? Komunalna naknada od 5 KM uskoro na računu za vodu

foto Fena

Stanovnike Mostara uskoro bi mogla dočekati promjena u načinu plaćanja komunalne naknade. Pred gradskim vijećnicima naći će se prijedlog odluke prema kojem bi poslove naplate komunalne naknade preuzelo Javno poduzeće Vodovod d.o.o. Mostar, a naknada bi se ubuduće obračunavala kroz mjesečni račun za potrošnju pitke vode.

Kako se navodi u prijedlogu odluke, dosadašnji sustav naplate komunalne naknade putem pojedinačnih rješenja pokazao se nedovoljno učinkovitim i neekonomičnim za Grad Mostar. Zbog toga gradske vlasti predlažu novi model kojim bi se pojednostavio postupak naplate i povećala učinkovitost prikupljanja sredstava.

U obrazloženju odluke ističe se da Vodovod raspolaže kvalitetnom bazom korisnika u kojoj se redovito evidentiraju promjene, ima razvijen sustav naplate računa za opskrbu pitkom vodom te stručne službe koje provode zakonom propisane mjere naplate. Upravo zbog toga smatra se da ovo javno poduzeće može uspješno obavljati i poslove naplate komunalne naknade.

Prema prijedlogu, komunalna naknada za stambene objekte iznosila bi 5 konvertibilnih maraka mjesečno te bi bila iskazana kao posebna stavka na računu za vodu. Rok za njezino plaćanje bio bi isti kao i rok za podmirenje računa za uslugu opskrbe pitkom vodom.

Grad Mostar očekuje da će se ovakvim načinom naplate osigurati brža i učinkovitija naplata za sve obveznike, smanjiti poteškoće u prikupljanju sredstava te omogućiti stabilan priljev novca namijenjen financiranju Programa obavljanja komunalnih djelatnosti iz područja zajedničke komunalne potrošnje.

Istodobno, stupanjem odluke na snagu prestala bi vrijediti ranije izdana rješenja prema kojima su vlasnici i korisnici stambenih prostora plaćali komunalnu naknadu u iznosu od 3 KM mjesečno. Ta će promjena, kako je navedeno, biti jasno naznačena na računima.

Prijedlog predviđa i iznimku za socijalno ugrožene građane. Naime, Vodovod neće obračunavati komunalnu naknadu korisnicima iz svoje evidencije koji se nalaze u stanju socijalne potrebe.

Hoće li novi model naplate biti prihvaćen, odlučit će Gradsko vijeće Mostara na jednoj od narednih sjednica.

Pročitaj članak

Gdje brakovi opstaju? Ovo je sedam gradova u BiH bez ijednog razvoda

foto BigStock

U sedam gradova i općina u Bosni i Hercegovini tijekom 2025. godine nije zabilježen nijedan razvod braka. Pokazuju to najnoviji dostupni statistički podaci koji otkrivaju zanimljive demografske razlike između manjih i većih sredina u zemlji, piše Radio Sarajevo.ba.

Prema objavljenim podacima, među sredinama bez ijednog razvoda nalaze se Neum, Kupres, Ravno, Dobretići, Bosansko Grahovo, Bosanski Petrovac i Drvar. Iako je riječ uglavnom o manjim lokalnim zajednicama s manjim brojem stanovnika, ove brojke izdvajaju ih od većih urbanih sredina u kojima je broj razvoda znatno veći. 

S druge strane, najveći broj razvoda prema posljednjem zajedničkom prebivalištu supružnika zabilježen je u Banjoj Luci, gdje su tijekom godine evidentirana 213 razvoda. Slijede Bijeljina s 96, Prijedor sa 78, Zvornik s 37 te Teslić s 34 razvoda. 

Statistika pokazuje da je stopa razvoda u Republici Srpskoj i dalje niža od prosjeka Europske unije. Dok je prema podacima Eurostata prosječna stopa razvoda u državama članicama EU tijekom 2024. godine iznosila 1,6 razvoda na tisuću stanovnika, u Republici Srpskoj je tijekom 2025. godine zabilježeno 0,8 razvoda na tisuću stanovnika.

Demografski podaci ukazuju na to da manje sredine često imaju drukčije obrasce obiteljskog života od velikih gradova. Ipak, stručnjaci upozoravaju kako broj razvoda treba promatrati zajedno s brojem sklopljenih brakova i ukupnim brojem stanovnika, jer male općine zbog manjeg broja stanovnika mogu imati znatno drukčiju statističku sliku od velikih urbanih centara.

Pročitaj članak