U šumi otkrivene masovne grobnice – žrtve komunizma vezane žicom i bačene kao smeće

Prema raspoloživim podacima, radi se o žrtvama partizansko-komunističkih zločina počinjenih tijekom 1945. i 1946. godine

U šumi Lešće na području zagrebačke Gornje Dubrave pronađene su dvije masovne grobnice s posmrtnim ostacima najmanje 23 osobe iz razdoblja Drugog svjetskog rata i poraća, izvijestilo je u petak Ministarstvo hrvatskih branitelja, piše Hina.

Prema raspoloživim podacima, radi se o žrtvama partizansko-komunističkih zločina počinjenih tijekom 1945. i 1946. godine.

Riječ je o nastavku terenskih istraživanja na području Zagreba, nakon što su nedavno u Čučerju pronađeni posmrtni ostaci triju žrtava. Na novoj lokaciji utvrđene su dvije grobne jame – u jednoj dimenzija 4 x 4,5 metra nalaze se ostaci najmanje 13 osoba, a u drugoj, veličine 5,8 x 2 metra, najmanje 10 žrtava. 

Lokaciju je obišao potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved s ravnateljicom Uprave za zatočene i nestale Anom Filko, uz nazočnost Josipa Križa, koji je dao informacije o lokaciji, te predstavnika Udruge veterana 145. brigade HV-a. 

Žrtve vezane žicom i bačene u jame Ministar je rekao da način na koji su žrtve pronađene upućuje na težak oblik stradanja.

Riječ je o žrtvama koje je komunističko-partizanski režim ubio i bacio ovdje u potok poslije Drugog svjetskog rata. Ono što oslikava ove grobnice i odnos prema žrtvama, nažalost, vidjeli smo do sad puno puta. Tolika količina žice kojom su bili individualno vezani, a potom očito i svi zajedno ubijeni i bez ikakvih odjevnih predmeta bačeni u grobnu jamu, kazao je Medved. 

Dodao je da je riječ o jednoj od 44 lokacije istražene na širem području Zagreba, gdje su do sada ekshumirani posmrtni ostaci 437 žrtava iz Drugog svjetskog rata i poraća. Istaknuo je da novi pronalazak masovnih grobnica potvrđuje ustrajnost i odlučnost Vlade da se ekshumiraju i dostojno pokopaju sve žrtve partizansko-komunističkih zločina.

Imamo stručne ljude i najbolju opremu, a najvažnije odlučnost u traženju svih grobnica iz Drugog svjetskog rata i poraća, kao i svih nestalih iz Domovinskog rata, kazao je ministar Medved, poručivši da nijedan zločin i nijedna žrtva neće biti zaboravljeni. 

Preuzet će se posmrtni ostaci 500 žrtava Križnog puta iz Slovenije 

Podsjetio je i na nedavne aktivnosti Ministarstva, uključujući pronalazak masovne grobnice na Biokovu s najmanje 15 žrtava te pregled lokacije u Sloveniji uz angažman potražnih pasa HGSS-a.

Najavio je i da će Hrvatska uskoro preuzeti posmrtne ostatke prvih 500 hrvatskih žrtava ubijenih na Križnom putu na području Slovenije, koji će potom biti dostojno pokopani u Hrvatskoj. Naglasio je da, uz aktivnosti vezane uz Drugi svjetski rat i poraće, prioritet ostaje traganje za nestalima u Domovinskom ratu. 

Nakon obilaska Lešća, ministar je posjetio i lokaciju u Ljubijskoj ulici u Dubravi, gdje su georadarska istraživanja pokazala moguće promjene tla, pa se očekuje nastavak radova. Istraživanja i probna iskapanja od sredine travnja provode se na pet lokacija na području Gornje Dubrave i Sesveta, gdje se sumnja na postojanje masovnih grobnica iz razdoblja nakon Drugog svjetskog rata. 

Ministarstvo je izvijestilo da je u proteklih deset godina istraženo više od 630 lokacija diljem Hrvatske, a na više od 90 lokacija u 16 županija ekshumirani su posmrtni ostaci više od 2200 žrtava, od kojih je 2046 dostojno pokopano.

Pročitaj članak

Dva neradna dana za Praznik rada u Federaciji BiH

Federalno ministarstvo rada i socijalne politike obavijestilo je javnost da se Prvi svibnja, Međunarodni praznik rada, u Federaciji Bosne i Hercegovine obilježava dva dana, 1. i 2. svibnja.

Sukladno važećim zakonskim propisima, neradni dani u Federaciji BiH bit će petak, 1. svibnja i subota, 2. svibnja 2026. godine.  

Iz Ministarstva ističu kako ne određuju niti propisuju neradne dane, već provode zakon i informiraju javnost o njegovoj primjeni, kojom je jasno definirano kada se ne radi zbog blagdana.  

Pozvali su poslodavce da poštuju zakon i prava radnika te im omoguće korištenje neradnih dana u skladu s važećim propisima.  

Podsjećaju i da, prema Zakonu o radu Federacije BiH, radnici imaju pravo na uvećanu plaću za rad na dan blagdana ili drugi dan za koji je zakonom određeno da se ne radi, u skladu s kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu.

Pročitaj članak

Blagdan je sv. Marka evanđeliste i početak blagoslova polja

Danas Katolička Crkva slavi sv. Marka evanđelista, jednog od četvorice evanđelista i autora najstarijeg evanđelja. Ujedno je ovaj svetac posebno značajan za vjernike u Cimu, gdje se štuje kao zaštitnik, a njegov blagdan tradicionalno označava i početak blagoslova polja po grobljima, običaja duboko ukorijenjenog u našem narodu.

Sveti Marko rođen je u vrijeme Isusa Krista, a prema predaji umro je mučeničkom smrću 25. travnja 68. godine u Aleksandrija. Bio je evanđelist, prvi biskup Aleksandrije i utemeljitelj kršćanske zajednice u sjevernoj Africi. Ujedno se štuje kao zaštitnik Venecija, gdje se i danas čuvaju njegove relikvije.

Prema predaji, Marko je bio Židov koji je prihvatio kršćanstvo te postao blizak suradnik apostola. U Novi zavjet spominje se deset puta, a mnogi ga poistovjećuju s mladićem koji je, prateći uhićenog Isusa, pobjegao ostavivši plašt. Smatra se i da je njegova obiteljska kuća bila mjesto gdje je Isus sa svojim učenicima slavio Posljednju večeru.

Posebno je važna njegova povezanost s Sveti Petar i Sveti Pavao. Marko je bio Petrov učenik i tumač, a s Pavlom i Barnabom sudjelovao je u prvim misionarskim putovanjima. Iako se u jednom razdoblju razilazi s Pavlom, kasnije dolazi do pomirenja te Marko nastavlja svoje poslanje propovijedanja.

Oko 65. godine dolazi u Aleksandriju gdje osniva Crkvu i djeluje kao biskup. Njegova smrt bila je mučenička – neprijateljski raspoloženi stanovnici napali su ga dok je služio na oltaru te ga usmrtili. Kršćani su potom njegovo tijelo dostojno pokopali.

Najveće djelo svetog Marka je Evanđelje po Marku, koje se smatra najstarijim među evanđeljima. Pisano jednostavnim i neposrednim stilom, ovo evanđelje posebno naglašava Isusovo čovještvo, ali i otkriva njegovu božansku narav kroz otajstvo smrti i uskrsnuća.

U 9. stoljeću Markove su relikvije prenesene iz Aleksandrije u Veneciju, gdje je u njegovu čast podignuta veličanstvena Bazilika svetog Marka. Od tada se ovaj svetac časti kao zaštitnik grada i nekadašnje Mletačke Republike.

U kršćanskoj ikonografiji sveti Marko prikazuje se s krilatim lavom, simbolom snage, hrabrosti i uskrsnuća. Taj simbol podsjeća na temeljnu poruku njegova evanđelja – pobjedu života nad smrću.

Pročitaj članak

Svečana misa i posveta kipa Blažene Djevice Marije na Širokoj njivi u 12 sati

Goranci danas svjedoče povijesnom trenutku koji će ostati trajno upisan povijest. Točno u 12 sati započinje svečana sveta misa i posveta kipa Blažene Djevice Marije na prvom sjedištu župe, na Širokoj njivi u zaseoku Puzevina. Okupljanje vjernika predviđeno je od 11:30 sati, a očekuje se dolazak velikog broja župljana, hodočasnika i gostiju.

Velika čast, zasigurno je ukazana predvoditeljem svečanog misnog slavlja kojeg predvodi dr. fra. Jozo Grbeš, provincijal Hercegovačke franjevačke provincije Uznesenja BDM u suslavlju drugih svećenika.

Ovaj događaj dio je obilježavanja velikog jubileja – 155 godina postojanja župe Goranci, koja je osnovana odvajanjem od župe Gradac u četvrtak, 27. travnja 1871. godine. Toga dana Goranci su postali samostalna župa, čime je započelo novo poglavlje duhovnog i društvenog života ovoga kraja.

Prema povijesnim zapisima, prvo sjedište župe nalazilo se upravo na Širokoj njivi, u srcu sela Goranci. Zemljište za izgradnju župne kuće tada je kupio apostolski vikar za 150 forinti – iznos koji je u to vrijeme predstavljao značajnu vrijednost. Sredstva je darovalo pobožno Lionsko društvo, svjedočeći o širini potpore koju je ova mlada župa imala već u svojim počecima.

Župna kuća podignuta je trudom i zalaganjem prvog župnika, fra Mate Prskala, uz nesebičnu pomoć vjernika koji su sudjelovali kako materijalno, tako i vlastitim radom. Taj zajednički duh ostao je obilježje Goranca sve do danas.

Posebnu težinu današnjoj proslavi daju i konkretni tragovi prošlosti koji potvrđuju autentičnost ovog mjesta. Naime, postoje dva važna dokaza koji svjedoče o nekadašnjem sjedištu župe upravo na ovoj lokaciji – vidljivi temelji nekadašnje župne kuće, koji i danas stoje kao nijemi svjedoci vremena, te jedna čudotvorna medaljica koja je neraskidivo vezana za ovaj kraj i njegovu duhovnu baštinu. Upravo ti znakovi dodatno učvršćuju povijesnu istinu i duboku ukorijenjenost vjere u Gorancima.

Kroz burna povijesna razdoblja – od osmanske vlasti, preko ratova pa sve do izazova iseljavanja – vjerski život u Gorancima nikada nije utihnuo. Vjera je ostala čvrsto uporište naroda, a današnja proslava još je jedan snažan dokaz te postojanosti.

Svečana misa i posveta kipa na mjestu prvog sjedišta župe simbolično povezuju prošlost i sadašnjost, podsjećajući na korijene i žrtvu predaka, ali i otvarajući vrata budućnosti u kojoj će se vjera, zajedništvo i identitet nastaviti njegovati i prenositi na nove naraštaje.

 

 

Pročitaj članak

Osamdest i četiri testiranih u Varešu ima olovo u krvi

Prema posljednjem testiranju, 84 stanovnika Vareša bila su pozitivna na prisutnost olova u krvi, potvrdio je za “Nezavisne” Miroslav Pejčinović, predsjednik Ekološke udruge “Opstanak” Vareš. Inače, olovo u krvi do sada je utvrđeno kod više od 300 stanovnika ove općine. 

Pejčinović navodi da su ih 15. veljače posjetili Nediljko Rimac, federalni ministar zdravstva, i Siniša Skočibušić, ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo, obećavajući da će mještani biti testirani, ali da u međuvremenu ništa nije učinjeno, prenosi Pogled.ba.

“Zahtjev za pristup informacijama napisali smo 6. ožujka i pitali ih dokle se stiglo, i što je učinjeno, odnosno koliko ih je testirano, ali odgovora nema”, ističe. A potaknuti prethodnim testovima, roditelji djece, njih 265, zatražili su od nadležnih kantonalnih i federalnih ministarstava da hitno testiraju učenike na prisutnost olova i drugih teških metala u krvi. 

Roditelji kažu da je zdravlje njihove djece iznad svega i zahtijevaju hitnu reakciju, te upozoravaju da svako daljnje odgađanje znači preuzimanje odgovornosti za moguće posljedice. Objašnjavaju da nadležne institucije nisu financirale nikakvo testiranje niti poduzele konkretne korake kako bi utvrdile “uzroke očiglednog masovnog kroničnog trovanja lokalnog stanovništva”. 

Inače, općina Vareš je u ožujku poslala hitne dopise Federalnom ministarstvu zdravstva i Županijskom ministarstvu zdravstva ZDŽ, sa zahtjevom za pomoć u vidu medicinskog osoblja Domu zdravlja Vareš, potencijalnim proširenim testovima.

Pročitaj članak

Više od stoljeća tradicije: Svečano proslavljen blagdan svetog Jure

U svečanom i dostojanstvenom ozračju, prožetom dubokom vjerom, zajedništvom i ponosom, u Dragićini je jučer proslavljen blagdan svetog Jure, nebeskog zaštitnika ovoga hercegovačkog mjesta koje već više od stoljeća čuva snažnu povezanost s Bogom i franjevačkom tradicijom. Još jednom Dragićina je posvjedočila ono po čemu je nadaleko prepoznata – jedinstvo naroda, snagu zajedništva i postojanost u vjeri i istini, piše Večernji list BH.

U prepunoj crkvi svetog Jure okupio se velik broj vjernika, mještana i gostiju, kako bi zajedno sudjelovali u svečanom misnom slavlju koje je predvodio fra Luka Marić. U nadahnutoj propovijedi fra Luka uputio je riječi pozdrava i blagoslova, podsjetivši kako Dragićina ulazi u novu, 101. godinu proslave svoga zaštitnika – mučenika, heroja i sveca ranog kršćanstva.  

Govoreći o životu svetog Jure, istaknuo je njegovu mladost, hrabrost i nepokolebljivu vjeru u vremenu progona kršćana. „Živio je kratko, tek 23 godine, ali je ostao vjeran Kristu do kraja, odbivši se odreći svoje vjere, zbog čega je podnio mučeničku smrt“, naglasio je fra Luka, dodajući kako upravo ta žrtva i danas nosi snažnu i trajnu poruku.  

Posebno se osvrnuo na duboku simboliku svetog Jure kao pobjednika nad zlom. Zmaj kojeg svetac pobjeđuje predstavlja zlo, dok djevojka koju spašava simbolizira novi život, obnovu i nadu. Upravo zato, istaknuto je, sveti Jure ostaje trajno povezan s proljećem – vremenom buđenja, novog početka i duhovne obnove.  

Propovijed je bila snažno usmjerena na svakodnevni život vjernika, podsjećajući kako i današnji čovjek nosi svoje križeve. Istaknuto je kako velike životne vrijednosti zahtijevaju žrtvu, a izazovi suvremenog vremena – od samoće starijih, odlaska mladih do brige za bolesne – pozivaju na još snažnije oslanjanje na vjeru i međusobnu solidarnost. U tom kontekstu naglašeno je kako i danas među nama postoje tihi heroji – ljudi koji podnose patnju, bore se za svoje obitelji i, unatoč svim poteškoćama, ostaju čvrsti i uspravni, slijedeći primjer svetog Jure.  

Na kraju propovijedi upućen je poziv na zahvalnost i obnovu vjere, uz poruku kako nakon svake tame dolazi svjetlo, a nakon svake zime novi život – nada koja se uvijek iznova rađa u srcima vjernika.  

Župnik fra Stanko Pavlović nije krio radost zbog velikog odaziva i vidljivog zajedništva koje je još jednom ispunilo Dragićinu. Nakon misnog slavlja blagoslovio je zajedničku gozbu, koja je okupila mještane i brojne goste u ozračju radosti, susreta i bratske blizine.  

U duhu dugogodišnje tradicije održana je i nagradna igra za Dragićane, njihove prijatelje i goste, a slavlje se nastavilo u veselom raspoloženju do kasno u noć.  

Još jednom, Dragićina je potvrdila kako se vjera čuva, tradicija njeguje, a zajedništvo gradi i prenosi s koljena na koljeno – vjerno i postojano, pod zaštitom svetog Jure.

Pročitaj članak

Nakon preuzimanja vlasti: slijedi ogoljenje komunističkog razdoblja

Péter Magyar, čelnik stranke Tisza Party koja je odnijela pobjedu na parlamentarnim izborima u Mađarskoj, najavio je da će nova vlada otvoriti arhive domaćih obavještajnih službi iz razdoblja komunizmu, prenosi Hercegovina.info.

U objavi na društvenoj mreži X poručio je kako će buduća vlast omogućiti uvid u dosjee iz tog razdoblja.  "Dolazeća vlada Tisze otvorit će dosjee domaćih obavještajnih službi iz komunističkog razdoblja", naveo je Magyar.  

Dodao je i da zastupnici njegove stranke neće koristiti zgradu parlamenta, koju je opisao kao bivše sjedište tajne policije i Mađarske socijalističke radničke partije.  

Prema ranijim najavama, Bálint Ruf, koji bi trebao voditi ured premijera, istaknuo je kako će objava "dosjea agenata" biti jedan od prvih poteza nove vlade nakon njezina formiranja.  

Ruf je naglasio da je cilj otvoriti povijesne arhive tajne policije te omogućiti istraživačima puni pristup dokumentima, bez političkog pritiska.

Prema podacima Nacionalne izborne kancelarije, Magyar je na izborima održanim 12. travnja ostvario uvjerljivu pobjedu nad aktualnim premijerom Viktorom Orbánom.

Pročitaj članak

Sve spremno za veliku proslavu: 155 godina župe Uznesenja BDM u Gorancima

Uoči velikog jubileja – 155. obljetnice župe Uznesenja Blažene Djevice Marije u Gorancima – završene su gotovo sve pripreme za svečano obilježavanje koje će se održati na temeljima prvog sjedišta župe, na Širokoj njivi na Puzevini, piše Goranci online.

Jučer je na ovoj povijesnoj lokaciji održana generalna proba, tijekom koje su organizatori uskladili i izbrusili posljednje detalje protokola i tijeka svete mise. Time je potvrđeno kako će sutrašnje slavlje proteći dostojanstveno i u duhu zajedništva koje ova obljetnica i zaslužuje.

Posebna pažnja posvećena je uređenju samog prostora. Vrijedne ruke prijatelja i članova udruge dale su svoj doprinos kroz košenje trave i postavljanje stolica, dok su danas na rasporedu završni radovi, uključujući postavljanje šatora i mokrog čvora za sve sudionike i goste. Organizacija je dovedena gotovo do savršenstva, a svaki detalj pomno je isplaniran.

Značajan doprinos dali su i mještani – uz svesrdnu pomoć Mjesne zajednice asfaltiran je dio planiranog proširenja ceste prema Rajičevu groblju. Time je osiguran lakši pristup mjestu slavlja i omogućeno da sve aktivnosti proteknu bez poteškoća.

Sve u svemu, Goranci spremno dočekuju ovaj veliki dan. Organizatori poručuju kako je ključ uspjeha bio pravovremeni početak priprema, ali i zajedništvo koje se osjeti na svakom koraku.

Svečano obilježavanje održat će se sutra, na Markovdan, 25. travnja, okupljanje počinje u 11:30 sati, sveta misa koju predvodi provincijal fra Jozo Grbeš je u 12:00 sati, nakon čega slijedi druženje pod šatorom.

Vidimo se u Gorancima!

Pročitaj članak

Važno za građane BiH: Kako funkcionira nova EU aplikacija za prelazak granice?

Europska unija uvodi novu digitalnu aplikaciju pod nazivom Travel to Europe, s ciljem da smanji gužve na granicama pred narednu turističku sezonu, koje su već počele nastajati zbog postepenog uvođenja novog sustava za evidentiranje putnika EES, prenosi RadioSarajevo.

Novi sustav omogućava putnicima da unaprijed najave svoj dolazak na granični prelaz, čime bi se, u teoriji, trebalo ubrzati kontrole putovnica i smanjiti čekanja.  

Kako funkcionira aplikacija  

Građani je prvo moraju preuzeti na svoj mobilni telefon, zatim kreirati korisnički nalog i odabrati lozinku. Nakon toga, korisnik unosi planirano putovanje i bira zemlju ulaska u EU. U slučaju putnika iz Bosne i Hercegovine, to bi najčešće bila Hrvatska ili drugi granični prelazi prema Šengenskom prostoru.  

Putnici moraju:  

• skenirati putovnicu putem telefona 
• očitati biometrijski čip (za što je potreban NFC telefon) 
• napraviti fotografiju (selfie) u skladu sa pravilima 
• odgovoriti na nekoliko pitanja o putovanju 
• unijeti članove obitelji ili suputnike 

Nakon kompletiranja procesa, aplikacija generira bar-kod koji se pokazuje na granici, ako ga službenici zatraže.  

Najava dolaska i 72 sata unaprijed 

Prema dostupnim informacijama, putnici bi podatke trebali unositi najmanje 72 sata prije dolaska na granicu. Sistem zahtijeva stabilnu internet vezu kako bi se podaci slali na centralne servere EES sustav. U aplikaciji se navodi i točno vrijeme i mjesto planiranog prelaska granice, što bi trebalo omogućiti bolju organizaciju graničnih službi.  

Posebne trake za ‘digitalne putnike’ 

Ideja sistema je da putnici koji koriste aplikaciju dobiju prioritetne ili brže trake na graničnim prelazima. Međutim, takve pogodnosti zasad nisu dostupne svugdje. 

Iako Europska komisija tvrdi da je aplikacija jednostavna i intuitivna, brojni korisnici izražavaju nezadovoljstvo jer sistem još nije u potpunosti funkcionalan. Mnogi granični prelazi još nisu tehnički spremni za ovakav način rada, pa se očekuje period prilagođavanja i testiranja. Za sada nije poznato kada će i u kojem obimu građani Bosne i Hercegovine moći koristiti sve pogodnosti aplikacije na granicama EU.  

Cilj: manje gužve i brži prelazak granice Uvođenje EES sistema i aplikacije ‘Travel to Europe’ odgovor je na upozorenja turističkog sektora i aviokompanija da bi nove procedure mogle izazvati velike gužve na granicama. U nekim europskim medijima već su zabilježeni primjeri kašnjenja, gdje su avioni sa stotinama putnika polijetali gotovo prazni jer su putnici ostali zaglavljeni na kontroli putovnica.

Pročitaj članak

Poštenje se isplatilo: Priča iz Njemačke podijelila korisnike i pokrenula raspravu

U popularnoj Facebook grupi Balkanci u Njemačkoj, koja okuplja više od 60 tisuća ljudi s prostora bivše Jugoslavije, ovih dana se proširila priča koja je izazvala lavinu emocija, ali i podijeljene reakcije.

Anonimna članica grupe podijelila je osobno iskustvo iz Stuttgart, gdje već pet godina radi kao čistačica. Njezina jutarnja smjena, kako tvrdi, pretvorila se u trenutak koji joj je promijenio život, piše Dnevno.hr.

Pronašla 4000 eura – i vratila ih

Tijekom čišćenja ureda glavnog šefa, na podu je pronašla kovertu. Kada ju je otvorila, unutra je, kako navodi, bilo čak 4000 eura u gotovini. Prva pomisao bila joj je, priznaje, kako bi tim novcem mogla pomoći obitelji u Bosni – kupiti drva za zimu i osigurati lijekove majci.

Ipak, odlučila je postupiti drugačije.

Prisjetila se očevih riječi da se “tuđe ne uzima” i bez razmišljanja odnijela kovertu šefu. Iskreno mu je rekla da je otvorila omotnicu, ali da novac nije njezin.

Neočekivana reakcija šefa

Prema njezinim riječima, reakcija nadređenog bila je iznenađujuća. Šef ju je, tvrdi, zagrlio i zaplakao, otkrivši kako je riječ o novcu namijenjenom za operaciju njegove unuke.

Ubrzo je sazvao sastanak cijele firme i javno pohvalio njezino poštenje. Kao nagradu, ponudio joj je novo radno mjesto na recepciji uz dvostruko veću plaću.

“Još uvijek ne vjerujem što mi se dogodilo. Najvažnije mi je da mirno spavam”, napisala je.

Podrška i sumnje u komentarima

Objava je u kratkom roku prikupila više od 140 komentara. Mnogi su korisnici pohvalili njezinu odluku i podijelili slična iskustva.

Jedna članica prisjetila se kako je njezin suprug pronašao novčanik pun novca te ga, unatoč neimaštini, odlučio vratiti. Drugi su naglasili kako je “čista savjest najveće bogatstvo” i da upravo takvi postupci grade ugled ljudi iz regije u inozemstvu.

Ipak, nije nedostajalo ni skeptičnih reakcija. Pojedini korisnici izrazili su sumnju u vjerodostojnost priče, propitujući kako je moguće dobiti posao na recepciji bez potrebnih kvalifikacija ili smatrajući cijeli događaj pretjeranim.

Lekcija

Bez obzira na to je li priča u potpunosti istinita ili ne, rasprava koju je potaknula otkriva dublju poruku – pitanje osobnog integriteta i vrijednosti koje nosimo sa sobom, bez obzira gdje živimo.

Za neke je ovo inspirativan primjer da se poštenje i dalje cijeni, čak i u tuđini. Za druge, tek još jedna “internet priča” koju treba uzeti s dozom rezerve.

No jedno je sigurno: dilema između koristi i savjesti uvijek ostaje ista – a odgovor na nju, na kraju, svatko mora pronaći sam.

Pročitaj članak

AI kao “doktor”? Novo istraživanje otkriva ozbiljne slabosti popularnih chatbotova

U vremenu kada sve više ljudi zdravstvene odgovore traži na internetu, umjetna inteligencija postaje prvi “savjetnik” prije odlaska liječniku. No najnovija istraživanja pokazuju da takvo oslanjanje može biti riskantno – osobito kada su u pitanju ozbiljne dijagnoze poput raka, piše Večernji list BH.

Tim znanstvenika testirao je pet vodećih chatbotova – ChatGPT, Gemini, Grok, Meta AI i DeepSeek – postavljajući im po 50 medicinskih pitanja. Teme su obuhvaćale rak, cjepiva, matične stanice, prehranu i sportske performanse. Rezultati su, blago rečeno, zabrinjavajući.

Pet chatbotova – slične slabosti

Dva neovisna stručnjaka ocijenila su odgovore i otkrila da je gotovo 20% njih bilo vrlo problematično, polovica problematična, a tek 30% donekle prihvatljivo. Gotovo nijedan chatbot nije uspio pružiti potpuno točne i provjerljive reference, a odbijanje odgovora – što bi ponekad bilo najodgovornije – dogodilo se u samo dva od 250 slučajeva.

Najlošije je prošao Grok, s 58% problematičnih odgovora, zatim ChatGPT s 52% i Meta AI s 50%. Razlike među sustavima bile su minimalne, što sugerira da problem nije vezan uz jednog proizvođača, već uz samu prirodu tehnologije.

Najveći problemi: prehrana i “otvorena pitanja”

Chatbotovi su se relativno bolje snalazili u područjima poput raka i cjepiva, gdje postoji velik broj strukturiranih znanstvenih podataka. Ipak, čak i tu su u oko četvrtine slučajeva davali problematične odgovore.

Najviše su griješili kod tema poput prehrane i sportskih performansi – područja prepuna kontradiktornih informacija. Poseban problem predstavljaju tzv. otvorena pitanja, kakva ljudi najčešće postavljaju:

“Koji su najbolji dodaci prehrani za zdravlje?”
“Postoje li alternativni načini liječenja raka?”

U takvim slučajevima chatbotovi često daju uvjerljive, ali neutemeljene odgovore. Čak 32% takvih odgovora ocijenjeno je kao vrlo problematično.

Lažne reference – uvjerljiva iluzija znanosti

Jedan od najopasnijih nalaza odnosi se na reference. Kada su istraživači tražili znanstvene izvore, chatbotovi su često navodili:

• pogrešne autore
• nepostojeće radove
• neispravne poveznice

Medijan točnosti bio je svega 40%, a niti jedan sustav nije uspio sastaviti potpuno točan popis referenci.

Za prosječnog korisnika, uredno formatirane fusnote djeluju kao dokaz vjerodostojnosti. Upravo tu leži opasnost – iluzija stručnosti može biti uvjerljivija od same istine.

Zašto umjetna inteligencija griješi?

Razlog je u samoj prirodi tehnologije. Jezični modeli ne “znaju” činjenice – oni predviđaju najvjerojatniji niz riječi na temelju ogromne količine podataka.

To znači da jednako koriste:

• znanstvene radove
• forume i društvene mreže
• blogove i neprovjerene izvore

Ne razlikuju pouzdano kvalitetu dokaza niti donose stvarne medicinske prosudbe.

Dodatna istraživanja potvrđuju problem

Studija objavljena u JAMA Network Open pokazala je da AI modeli u više od 80% slučajeva ne uspijevaju postaviti ispravnu dijagnozu kada raspolažu samo osnovnim informacijama o pacijentu. Tek uz dodatne nalaze i laboratorijske rezultate točnost raste iznad 90%.

Slično tome, istraživanje u Nature Communications Medicine otkrilo je da chatbotovi mogu bez problema prihvatiti i dalje razvijati potpuno izmišljene medicinske pojmove ako ih korisnik uključi u pitanje.

Zaključak: koristan alat – ali ne i liječnik

Ova istraživanja jasno pokazuju da umjetnu inteligenciju ne treba tretirati kao medicinski autoritet. Iako može biti koristan alat za opće informacije, njezini odgovori često su:

• nepotpuni
• netočni
• ili pretjerano samouvjereni

U zdravstvu, gdje pogreška može imati ozbiljne posljedice, takvi nedostaci nisu bezazleni.

Najvažnija poruka ostaje jednostavna:
Chatbot može pomoći razumjeti temu – ali dijagnozu i liječenje treba prepustiti stvarnim liječnicima.

Pročitaj članak

Novi hrvatski prijevod Biblije u središtu stručnih rasprava

Foto Facebook screenshot

Novo izdanje Biblije u nakladi Hrvatsko biblijsko društvo, koje nosi podnaslov „Hrvatski standardni prijevod“, već je u svojim prvim recepcijama izazvalo ozbiljne prijepore u stručnim, crkvenim i jezičnim krugovima. Kritike se ne odnose tek na stil ili jezične nijanse, nego zadiru u samu srž pitanja: je li riječ o prijevodu ili o slobodnom prepričavanju svetopisamskoga teksta?

U središtu rasprave nalazi se tvrdnja da su prevoditelji i urednici na više mjesta napustili načelo vjernosti izvorniku, opravdavajući to potrebom razumljivosti suvremenom čitatelju. Međutim, takav pristup, upozoravaju kritičari, nužno mijenja narav teksta – jer čim se u njega unose riječi i konstrukcije kojih u izvorniku nema, prijevod prestaje biti prijevod u pravom smislu, piše Petar Marija Radelj za Dijalog.hr.

Primjer koji otvara pitanje vjerodostojnosti

Kao ilustracija često se navodi redak iz Evanđelja po Luki (15,13), poznate prispodobe o razmetnom sinu. U izdanju iz 2017., koje je preveo Mario Cifrak, koristi se niz glagola u aoristu i povijesnom prezentu: „proda“, „napusti“, „otputuje“, „spiska“. U izdanju iz 2025. isti su glagoli preoblikovani u perfekt: „je prodao“, „je napustio“, „je otputovao“, „je spiskao“.

Naizgled riječ je o tehničkoj izmjeni, no problem se produbljuje činjenicom da lektura nije dosljedno provedena, pa ostaju gramatičke nepravilnosti. Još je ozbiljnija zamjerka što se u obje verzije pojavljuju izrazi poput „prodao svoj dio“ i „napustio kuću“ – iako takvih formulacija nema u grčkom izvorniku.

Izvornik i posredni prijevodi

Time se otvara pitanje: prema čemu je zapravo rađen prijevod? Iako se u Predgovoru tvrdi da je riječ o tekstu prevedenom iz izvornih jezika i bez posredovanja, konkretni primjeri sugeriraju suprotno.

Naime, slične formulacije nalazimo u modernim komunikativnim prijevodima poput njemačkog „Hoffnung für alle“ i engleskog „Good News Translation“. Oba prijevoda naglašavaju razumljivost ispred doslovne točnosti, što je legitiman pristup – ali samo ako se jasno označi da nije riječ o strogo filološkom prijevodu.

Upravo tu leži ključni prigovor: hrvatsko izdanje ne deklarira se kao parafraza ili interpretativni prijevod, nego kao standardni prijevod koji „čuva dostojanstvo izvornika“. Kritičari smatraju da je ta tvrdnja dovedena u pitanje upravo dodavanjem sadržaja koji u izvorniku ne postoji.

Jezik, stil i tradicija

Rasprava se ne zadržava samo na pojedinim riječima, nego zahvaća i širi jezični kontekst. Izbacivanje aorista i imperfekta, tradicionalnih oblika hrvatskoga književnog jezika, mnogi vide kao osiromašenje izražajnih mogućnosti i udaljavanje od biblijskog stila koji je stoljećima oblikovao hrvatsku kulturu.

Podsjeća se kako su još od srednjovjekovnih glagoljskih misala pa sve do novijih prijevoda svetopisamski tekstovi bili razumljivi vjernicima, unatoč jezičnim promjenama. Djela poput Gundulićeva „Suze sina razmetnoga“ svjedoče o dubokoj ukorijenjenosti biblijskog izraza u hrvatskoj književnosti.

Institucionalna šutnja i crkveni kontekst

Dodatnu težinu raspravi daje činjenica da relevantne institucije – od bibličarskih udruga do akademskih tijela – zasad uglavnom ne reagiraju na iznesene primjedbe. Istodobno, pojedini autori i crkveni dostojanstvenici, poput Martin Vidović, dovode u pitanje i oznaku da je riječ o „katoličkom prijevodu“.

U pozadini se nazire i šira rasprava o usklađenosti prijevoda sa smjernicama Drugoga vatikanskog koncila, osobito konstitucije Dei Verbum, koja naglašava potrebu vjernog i točnog prevođenja uz odgovarajuća tumačenja.

Razumljivost ili vjernost?

Zagovornici novog izdanja ističu kako se jezik mijenja i kako je nužno približiti tekst suvremenim čitateljima. No protivnici upozoravaju da razumljivost ne smije biti izgovor za odstupanje od izvornika.

Jer upravo u toj napetosti između jasnoće i vjernosti leži temeljno pitanje: treba li Sveto pismo prilagođavati čitatelju ili čitatelja uzdizati prema tekstu?

Cijeli tekst možete pročitati na portalu Dijalog.hr.

Pročitaj članak

SIGURNOST Mobitel pamti više nego što mislite!

U novoj epizodi podcasta Offline, stručnjak za kibernetičku sigurnost Alen Delić otvorio je temu o kojoj rijetko razmišljamo dok ne bude prekasno – koliko smo doista sigurni u digitalnom svijetu koji svakodnevno nosimo u džepu, piše Net.hr.

Ne ostavljamo vrata stana otključana, ne dajemo ključeve automobila nepoznatima i pazimo na novčanik u gužvi. No istovremeno, gotovo bez razmišljanja, dijelimo privatne podatke putem mobitela i društvenih mreža, ostavljajući tragove koji mogu otkriti puno više nego što mislimo.

Mobitel kao digitalni dnevnik

Danas mobitel više nije samo komunikacijski uređaj – on je arhiva našeg života. Poruke, fotografije, kontakti, lokacije i navike pohranjeni su na jednom mjestu.

“Mi na mobitelu imamo sve – to je praktički kompletan zapis naših odnosa i ponašanja”, upozorava Delić.

Upravo tu nastaje jedna od najvećih zabluda – uvjerenje da brisanjem sadržaja on zauvijek nestaje. U stvarnosti, podaci često ostaju pohranjeni u sigurnosnim kopijama, aplikacijama ili na više različitih platformi istovremeno. Jedna fotografija može postojati u galeriji, cloudu, porukama i e-mailu – a da toga nismo ni svjesni.

“Što će netko s mojim podacima?”

Za razliku od fizičkih prijetnji, digitalne su nevidljive – i upravo zato ih podcjenjujemo.

“Kad vam netko prijeti na ulici, to odmah shvaćate ozbiljno. U digitalnom svijetu toga nema, pa ljudi ne prepoznaju opasnost”, objašnjava Delić.

Često se može čuti rečenica: “Ma što će netko s mojim podacima?” No posljedice mogu biti ozbiljne – od neželjenih poruka i krađe identiteta do financijskih prijevara i ucjena. I to nisu rijetki slučajevi, nego svakodnevna pojava.

Algoritmi znaju više nego što mislimo

Iako mnogi vjeruju da ih mobiteli “prisluškuju”, Delić naglašava kako za to često nema potrebe.

“Već sami ostavljamo ogromnu količinu podataka. Algoritmi analiziraju što gledamo, što klikamo i koliko dugo se zadržavamo na sadržaju”, kaže.

Drugim riječima, tehnologija ne mora biti invazivna da bi bila učinkovita – dovoljno je ono što korisnici već svakodnevno rade.

Minimum digitalne higijene

Unatoč sve većoj svijesti o sigurnosti, osnovne mjere zaštite često zanemarujemo.

“Treba nam minimum digitalne higijene – zaključan mobitel, razdvajanje poslovnih i privatnih računa i osnovna zaštita. To bi trebala biti baza”, ističe Delić.

No ključna razlika često leži u jednoj jednostavnoj stvari – razmišljanju.

“Par sekundi sumnje može napraviti ogromnu razliku”, dodaje.

Online prijevare danas su sofisticiranije nego ikada. Više se ne radi o loše napisanim porukama, već o uvjerljivim i profesionalno izrađenim pokušajima prijevare. Upravo zato vrijedi staro pravilo: ako nešto zvuči predobro da bi bilo istinito – vjerojatno nije.

Djeca i digitalni svijet bez filtera

Posebno zabrinjava način na koji djeca koriste tehnologiju. Odrastaju u digitalnom okruženju i često nemaju razvijen osjećaj za rizik.

“No problem nije samo u korištenju, nego i u komunikaciji. Danas poruke među djecom mogu biti iznimno teške i opasne”, upozorava Delić.

Umjesto oslanjanja na zabrane, naglašava važnost edukacije – sustavne i dugoročne, od najranije dobi.

Može li netko ući u vaš mobitel?

Na pitanje koje mnoge zanima – može li netko pristupiti našem uređaju – odgovor nije jednostavan.

“Ako netko ima fizički pristup uređaju ili instalira zlonamjerni program, tada može vidjeti sve”, kaže Delić.

Takvi programi često su nevidljivi, a znakovi mogu biti suptilni: brže pražnjenje baterije, zagrijavanje uređaja ili neobično ponašanje.

Ipak, u većini slučajeva problem nije sofisticirani napad – nego vlastita nepažnja.

Vrijeme za buđenje

Dok tehnologija napreduje, društvo često kasni u razumijevanju njezinih rizika.

“Još nismo riješili ni probleme koje su donijele društvene mreže, a već dolazi umjetna inteligencija. Sve se ubrzava”, upozorava Delić.

Rješenje vidi u širem pristupu: edukaciji, svijesti i odgovornosti.

“Moramo se probuditi kao društvo. Ovo nije samo pitanje tehnologije – ovo je pitanje obrazovanja, psihologije i sigurnosti.”

Na kraju, poruka je jasna: digitalna sigurnost nije paranoja, nego nužnost. U svijetu u kojem mobitel zna više o nama nego mnogi ljudi oko nas, vrijeme je da počnemo razmišljati drugačije. Jer digitalni tragovi ne nestaju lako – a izbrisana poruka često je samo dobro skrivena.

Pročitaj članak

Dom naroda FBiH odobrio zaduženje 200 milijuna maraka za projekt u Hercegovini

Dom naroda Federalnog parlamenta odobrio je na sjednici zaduženje kod Europske investicijske banke od 103.050.000 eura za izgradnju vjetroelektrane Poklečani u općini Posušje. Potpisnik ugovora sa bankom zajmodavcem u ovom slučaju je Bosna i Hercegovina, a krajnji dužnik i predviđeni implementator projekta tvrtka u Federaciji BiH, odnosno Javno poduzeće Elektroprivreda HZ-HB. 

Kredit se odobrava na 25 godina otplate, s petogodišnjim grace periodom. Prema odluci, novac je namijenjen za financiranje izgradnje 20 vjetroturbina elektrane Poklečani u širem planinskom području Zapadnohercegovačke županije, ukupne snage 132 MW. Očekivana godišnja proizvodnja električne energije je oko 436,96 GWh. 

Jučerašnja sjednica Doma naroda je ubrzo po ovoj i nekim drugim odlukama završena, datum iduće će biti poznat naknadno.

Pročitaj članak

Otvorite arhive UDBA-e i KOS-a, kriminalne mreže tih organizacija i danas funkcioniraju

U okviru strukturiranog dijaloga o Radnom programu Europske komisije, nastavno na kontroverznu raspravu s povjerenicom Kos o njezinoj suradnji s bivšom jugoslavenskom tajnom službom, zastupnica Željana Zovko ponovno je uputila pitanje Komisiji i pozvala na otvaranje arhiva UDBA-e i KOS-a, na kojem inzistira od početka svog mandata u Europskom parlamentu, piše Željana Zovko.

Zovko je podsjetila povjerenicu Kos kako je Europski parlament u prethodnom sazivu u više navrata usvojio amandmane kojima se od Beograda traži otvaranje arhiva UDBA-e i KOS-a kao jedan od preduvjeta u procesu proširenja. 

Upravo ti amandmani rezultat su višegodišnjeg rada — kroz izvješća Odbora za vanjske poslove o suradnji u borbi protiv organiziranog kriminala, kao i kroz rezoluciju o europskom sjećanju iz 2019. godine, Zovko je sustavno zagovarala da ovo pitanje ostane na europskom dnevnom redu. Stoga je od povjerenice Kos zatražila da Komisija osigura dosljednu primjenu tih uvjeta i ne dopusti da ispadnu iz okvira proširenja. 

Naglasila je da otvaranje arhiva nije samo pitanje povijesnog sjećanja, nego i preduvjet za razumijevanje kriminalnih mreža koje su nastale u strukturama tih službi i koje, prema njezinoj ocjeni, i danas djeluju na prostoru zapadnog Balkana. Bez suočavanja s tim naslijeđem, istaknula je Zovko, nije moguće uspostaviti istinsku vladavinu prava ni prekinuti utjecaj tih struktura na suvremenu politiku. “UDBA je bila organizacija koja je sustavno likvidirala disidente u inozemstvu — u Njemačkoj, Sjedinjenim Državama i drugdje — i ta odgovornost ne smije biti zaboravljena.” 

Podsjetimo, Zovko se od početka svog mandata kontinuirano zalaže za otvaranje arhiva UDBA-e i KOS-a. U rezoluciji o europskom sjećanju iz 2019. godine osudila je masovna kršenja ljudskih prava totalitarnih režima, a 2021. godine amandmanima je u izvješće o organiziranom kriminalu na zapadnom Balkanu ugradila izričit poziv na otvaranje tih arhiva. U ožujku 2023. sudjelovala je kao uvodni govornik na seminaru o ruskom utjecaju na zapadnom Balkanu i naslijeđu totalitarnih tajnih službi u Europskom parlamentu, gdje je ponovila taj poziv i posebno apelirala na Srbiju i Crnu Goru.

Pročitaj članak