Psi dobrodošli, djeca ne: Italija ima sve više mjesta na koja djeca nisu dobrodošla

foto traveldepartment.ie

Ono što je nekada zvučalo gotovo nezamislivo, danas postaje sve češća pojava u pojedinim turističkim destinacijama. Dok su kućni ljubimci u nekim objektima dobrodošli, roditelji s malom djecom mogu naići na potpuno drugačije pravilo – djeca jednostavno nisu dopuštena.

U Italiji se tako sve više govori o fenomenu „adults only“, odnosno turističkim i ugostiteljskim sadržajima koji su namijenjeni isključivo odraslim gostima. Takva mjesta žele ponuditi mir, tišinu i opušteniju atmosferu, no istodobno se otvara pitanje ide li turistička ponuda predaleko kada djeca postanu nepoželjna, prenosi Bljesak.info.

Posebnu pozornost privukao je restoran u Lesmu, čiji je vlasnik odlučio zabraniti dolazak djeci mlađoj od sedam godina. Iz restorana su uklonjene dječje stolice i dječji jelovnik, a odluka je izazvala brojne reakcije javnosti.

Zanimljivo je da se u isto vrijeme na pojedinim mjestima životinje, odnosno kućni ljubimci, mogu dovesti bez većih problema. Upravo je zato poruka „psi mogu, djeca ne“ postala jedna od najupečatljivijih točaka cijele rasprave.

Mir za goste ili pretjerivanje?

Vlasnici objekata koji uvode ovakva pravila tvrde da samo pokušavaju odgovoriti na potrebe svojih gostiju. Dio ljudi tijekom odmora želi izbjeći buku i gužvu te traži prostor u kojem će moći uživati u potpunom miru.

Takva ponuda već postoji u hotelima, termama i drugim turističkim objektima, a dobna granica razlikuje se od mjesta do mjesta.

S druge strane, protivnici ovakve prakse smatraju kako se djecu sve češće počinje promatrati kao problem. Posebno je osjetljivo pitanje u Italiji, zemlji koja se godinama suočava s ozbiljnim demografskim izazovima i vrlo niskom stopom nataliteta.

Djeca nisu jedina tema

Rasprava se ne vodi samo oko restorana. Slični primjeri mogu se pronaći i u turističkim kompleksima, hotelima, termalnim centrima, pa čak i na pojedinim plažama.

Ideja je gotovo uvijek ista – gostima koji žele mir ponuditi prostor bez djece. No istodobno se postavlja pitanje zašto bi obitelji morale tražiti posebno označena mjesta na kojima su njihova djeca dopuštena, dok se odraslima podrazumijeva pristup gotovo svugdje.

Naravno, postoji i druga strana priče. Roditelji također imaju odgovornost voditi računa o ponašanju svoje djece i poštovati druge goste. Neprimjereno ponašanje, buka ili nedostatak nadzora mogu pokvariti iskustvo drugim posjetiteljima.

Ipak, mnogi smatraju kako bi pojedinačni slučajevi trebali biti razlog za jasnija pravila ponašanja, a ne automatsku zabranu dolaska svim obiteljima.

Tržište odlučuje

Turistička industrija očito prepoznaje da postoji potražnja za ponudom namijenjenom samo odraslima. Takvi gosti spremni su platiti odmor u kojemu očekuju tišinu, privatnost i što manje nepredviđenih situacija.

Istodobno, obitelji s djecom također čine ogroman dio turističkog tržišta i traže destinacije u kojima će se osjećati dobrodošlo.

Zato će vjerojatno i dalje postojati obje vrste ponude. Jedni će birati hotele i restorane u kojima vrijedi pravilo „samo za odrasle“, dok će drugi tražiti mjesta posebno prilagođena obiteljima.

No upravo činjenica da psi mogu biti dobrodošli, dok djeca nisu, mnogima je postala simbol promjene turističkih navika.

Pitanje je samo koliko će daleko taj trend otići – i hoće li „odmor bez djece“ ostati tek posebna ponuda ili će se sve više pretvarati u standard na pojedinim turističkim destinacijama.

Pročitaj članak

Veliki dan za četiri djevojke u Mostaru: Započele put prema redovničkom životu

foto Družba sestara franjevaka Krista Kralja

U zajednici Školskih sestara franjevaka Krista Kralja održan je obred uvođenja četiri postulantice u novicijat, čime su započele novo i važno razdoblje na putu redovničke formacije.

Obred je predvodila provincijska predstojnica s. Franka Bagarić, a novakinje su tom prigodom primile Tau – prepoznatljiv znak pripadnosti Družbi Školskih sestara franjevaka Krista Kralja, ali i podsjetnik na poziv nasljedovanja Krista.

Govoreći o vremenu koje je pred njima, s. Franka istaknula je kako novicijat nije tek razdoblje kušnje i provjere poziva, nego prije svega vrijeme duhovnog sazrijevanja, dubljeg upoznavanja Boga, sebe i zajednice.

„Oduševljenje je dragocjeno i ono je često prvi odgovor na Božji poziv, no ljubavno se oduševljenje mora pretvoriti u svakodnevnu vjernost i sazrijevati u strpljivom življenju. Novicijat je dar vremena – da upoznate zajednicu, sebe i Krista“, poručila je s. Franka.

Posebno je naglasila važnost svakodnevnog života u molitvi, šutnji, radu i poslušnosti. Upravo će kroz takvo iskustvo novakinje imati priliku bolje upoznati vlastite darove, ali i svoje granice, te postupno rasti u zrelosti i vjernosti pozivu.

„Bog vas nije pozvao zato što ste savršene, nego zato što vas ljubi“, poručila im je provincijska predstojnica.

Nakon obreda s. Franka Bagarić službeno je četiri novakinje povjerila odgojiteljici s. Marijani Selak, koja će ih pratiti tijekom novicijata i biti im pomoć na putu redovničke formacije.

Istoga dana zajednica je dobila i novu postulanticu. U postulaturu je primljena Matea Galić, koja će u narednom razdoblju pobliže upoznavati franjevački način života, duhovnost sv. Franje Asiškoga te život i poslanje Družbe.

U njezinoj formaciji pratit će je odgojiteljica s. Katarina Raič.

Obred je zaključen u zajedništvu sestara i zahvalnosti za nova redovnička zvanja, uz molitvu da vrijeme formacije bude za novakinje i postulanticu razdoblje dubljeg susreta s Kristom i prepoznavanja vlastitoga poziva.

Pročitaj članak

Obilježena 33. obljetnica stradanja Hrvata u Uzdolu

foto RTV Herceg Bosne

U Uzdolu kod Prozora u sjevernom dijelu Hercegovine danas je obilježena 33. godišnjica ubojstva 41 Hrvata, u jednom od najtežih ratnih zločina bošnjačke Armije BiH za koji je pravomoćno osuđena samo jedna osoba, dok njegovi izravni počinitelji i drugi odgovorni i dalje nisu procesuirani. Na komemoraciji u Uzdolu položeni su vijenci i zapaljene svijeće za 29 hrvatskih civila i 12 pripadnika Hrvatskog vijeća obrane ubijenih 14. rujna 1993. godine. 

Služena je sveta misa za žrtve, nakon koje je održana molitva u Memorijalnom centru. Napad na Uzdol izveden je u sklopu operacije bošnjačke Armije BiH „Neretva ’93.“ Samo pet dana ranije, u Grabovici kod Mostara, ubijena su 32 hrvatska civila u istoj akciji. Zločini u Uzdolu i Grabovici ostali su među najtežim zločinima nad hrvatskim civilnim stanovništvom počinjenima tijekom rata u Bosni i Hercegovini. 

Najmlađe žrtve zločina u Uzdolu bili su desetogodišnji Stjepan Zelić i njegova trinaestogodišnja sestra Marija Zelić, koji su ubijeni s majkom Ružom na kućnom pragu. Među žrtvama bila je i dvanaestogodišnja Jadranka Zelenika, ubijena zajedno sa svojom bakom Ružom Zelenikom. Za zločin na Uzdolu pravomoćno je osuđen tek Enver Buza, tadašnji vršitelj dužnosti zapovjednika Samostalnog bataljuna Prozor Armije BiH. Sud BiH osudio ga je na osam godina zatvora. 

Ustavni sud BiH ovog je ljeta odbio žalbu njegove obrane, čime je njegova osuda ostala na snazi. Nitko od izravnih počinitelja zločina u Uzdolu do danas nije pravomoćno osuđen. Obitelji žrtava i predstavnici braniteljskih i stradalničkih udruga inzistiraju na procesuiranju odgovornih za ovaj zločin.

Pročitaj članak

PRVI PUT U POVIJESTI Mostarske biskupije: U katedrali ustanovljeni lektor i akolit vjernici laici

foto Goranci online

Mostarska katedrala Marije Majke Crkve u ponedjeljak je, 14. rujna, bila mjesto posebnog crkvenog slavlja. Na blagdan Uzvišenja Svetoga Križa ujedno je proslavljena i svetkovina posvete mostarske katedrale, a svečano misno slavlje u koncelebraciji 13 svećenika predvodio je mostarsko-duvanjski biskup i apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski mons. Petar Palić, koji je ujedno proslavio i 6 godina biskupske službe.

Uz biskupa je suslavilo desetak svećenika, dok su u katedrali bili okupljeni brojni vjernici iz mostarskih župa, kao i redovnice. U liturgijskom slavlju sudjelovali su i bogoslovi, a misu je pjesmom animirao zbor Marija pod ravnanjem don Luke Cvitanovića.  

Ipak, ovogodišnja proslava ostat će posebno zapamćena po važnom događaju za život mjesne Crkve – prvi put u Mostarsko-duvanjskoj i Trebinjsko-mrkanskoj biskupiji vjernici laici ustanovljeni su u službe lektora i akolita.  Nakon razdoblja priprave i potrebne formacije, biskup Palić povjerio je ove službe šesnaestorici vjernika – sedmorici lektora i devetorici akolita.  

U službu lektora postavljeni su: Marijana Gagro i Mateo Milićević iz župe sv. Ivana Apostola i Evanđelista – Mostar; Marko Sesar i Mate Zelenika iz župe Uznesenja BDM – Široki Brijeg; Karla Mikulić iz župe sv. Franje Asiškoga – Rasno; Mario Goluža i Daniela Raguž iz župe Svih svetih – Aladinići.

U službu akolita postavljeni su: Ivica Barbarić iz župe sv. Tome Apostola – Mostar; Ivo Bevanda, Marko Čuljak i Darko Zelenika iz župe sv. Mateja Apostola i Evanđelista – Mostar; Danijel Rakić iz župe sv. Ivana Apostola i Evanđelista – Mostar; Ivan Džalto i Blaženko Tikvić iz župe Marije Majke Crkve – Mostar; Iva Soko iz župe Uznesenja BDM – Široki Brijeg; s. Renata Vukadin iz župe Presvetoga Srca Isusova – Kongora.

Nove službe povjerene su im na pet godina, a svoje će poslanje ostvarivati prvenstveno u vlastitim župnim zajednicama, u suradnji i dogovoru sa svojim župnicima. 

Lektorska služba usmjerena je prije svega na naviještanje Božje riječi. Lektor tijekom liturgijskih slavlja naviješta biblijska čitanja, osim Evanđelja, a prema potrebi može predvoditi i pripjevni psalam te izreći nakane sveopće molitve. Njegova služba uključuje i pomaganje u pripravi vjernika koji povremeno sudjeluju u liturgiji kao čitači. 

Akolitska služba na poseban je način povezana s oltarom i Euharistijom. Akolit pomaže svećeniku i đakonu tijekom liturgijskih slavlja, a u određenim okolnostima može kao izvanredni djelitelj dijeliti svetu pričest. Prema dogovoru sa župnikom može pričest donositi i bolesnim, starijim i drugim vjernicima koji zbog opravdanih razloga nisu u mogućnosti sudjelovati na svetoj misi.  

U skladu s liturgijskim odredbama akolitu može biti povjereno i izlaganje Presvetoga Sakramenta te njegovo ponovno pohranjivanje, dok mu nije dopušteno podijeliti euharistijski blagoslov.  

Ustanovljenje prvih laika u ove službe predstavlja važan korak u životu dviju hercegovačkih biskupija. Time se želi još snažnije potaknuti aktivno sudjelovanje vjernika u liturgijskom i pastoralnom životu Crkve, ali i razvijati duh zajedništva, odgovornosti i služenja unutar župnih zajednica.  

Proslava Uzvišenja Svetoga Križa i posvete mostarske katedrale tako je ove godine dobila i dodatnu dimenziju – uz spomen na Kristovu žrtvu i posvećenost katedralnog prostora, Crkva je napravila još jedan korak prema snažnijem uključivanju laika u svoje poslanje. 

Pročitaj članak

General Sopta u Jajcu: „Ravnopravnost Hrvata nije stvar ničije dobre volje“

foto RTV HB

U Jajcu je svečano obilježena 31. obljetnica Vojno-redarstvene operacije Maestral i oslobođenja Jajca, a među govornicima bio je i general zbor Stanko Sopta, ratni zapovjednik hrvatskih snaga na glavnom pravcu napada tijekom operacije.

Sopta se u svom obraćanju prisjetio ratnih dana, poginulih hrvatskih branitelja i svih onih koji su sudjelovali u oslobađanju Jajca. Istodobno je govor iskoristio kako bi upozorio na, kako je rekao, političke pritiske kojima su Hrvati u Bosni i Hercegovini izloženi i danas.

Poseban dio njegova obraćanja odnosio se na pitanje položaja hrvatskog naroda i ustroja Bosne i Hercegovine. Sopta je odbacio pokušaje uspostave političkog modela koji bi, prema njegovu mišljenju, zanemario konstitutivnost i ravnopravnost naroda.

Govoreći o ideji građanske države, upozorio je da se iza takvih političkih poruka, kako smatra, može skrivati model kojim bi brojniji narod imao mogućnost odlučivati o pravima manjeg naroda. Kao povijesnu usporedbu spomenuo je Ahdnamu i osmansko razdoblje, tvrdeći da se pod novim nazivima ne smiju vraćati stari obrasci političke dominacije.

Poručio je kako budućnost Bosne i Hercegovine vidi u međusobnom poštovanju i stvarnoj ravnopravnosti, ističući da europski model počiva na uvažavanju različitosti.

Sopta se posebno osvrnuo na 13. rujna 1995. godine i dane kada je provedena operacija Maestral. Prisjećajući se branitelja koji su sudjelovali u borbama, istaknuo je njihovu odlučnost i žrtvu, naglašavajući da se sloboda koju su izborili ne smije promatrati bez sjećanja na one koji su u ratu izgubili živote.

Kritički se osvrnuo i na pojedince koji danas, kako je kazao, nastupaju kao „mirotvorci“, a pritom zanemaruju žrtvu hrvatskih branitelja. Mladima je poručio da moraju poznavati svoju noviju povijest i okolnosti u kojima je došlo do rata u Bosni i Hercegovini.

U govoru je podsjetio i na ulogu Jugoslavenske narodne armije tijekom rata te kritizirao pokušaje, kako je rekao, uljepšavanja njezine uloge. Istaknuo je da se ne smije zaboraviti stradanje civila i razaranje koje je pratilo ratne operacije.

Posebne pozdrave prenio je od generala Ante Gotovine, a zahvalio je i svim postrojbama i zapovjednicima koji su sudjelovali u operaciji. Među njima je istaknuo Željka Glasnovića, Miju Jelića, Neđu Obradovića, Renata Romića, Damira Krstičevića i Miljenka Filipovića, kao i pripadnike 7. gardijske brigade „Pume“ predvođene Emilom Crnčecom.

Sopta je naglasio da su upravo pripadnici hrvatskih snaga, nakon teških borbi, podigli zastavu hrvatskog naroda u Jajcu i omogućili njegovo oslobođenje.

Na kraju obraćanja posebno se obratio Jajčanima koji danas žive izvan svojega rodnog grada. Pozvao ih je da ne prekidaju vezu s Jajcem i da svoje pripadanje tom gradu potvrde povratkom, sudjelovanjem u njegovu životu i korištenjem svojega biračkog prava.

Poruka generala Sopte bila je jasna: sjećanje na ratne godine, žrtvu branitelja i oslobođenje Jajca, prema njegovim riječima, mora biti povezano i s borbom za političku ravnopravnost Hrvata u Bosni i Hercegovini.

Pročitaj članak

Najmlađi folkloraši iz Cima predstavili BiH na Vinkovačkim jesenima

foto HKUD sv. Ante Cim Mostar

Hercegovina se ovoga vikenda predstavila u Vinkovcima, i to kroz najmlađe čuvare tradicije. Dječji ansambl HKUD-a „Sv. Ante – Cim“ iz Mostara sudjelovao je na 23. festivalu dječjeg folklora Hrvatske, održanom u sklopu 61. Vinkovačkih jeseni, jedne od najpoznatijih hrvatskih manifestacija posvećenih tradicijskoj kulturi.

Mostarski mališani na festivalu su imali posebnu čast jer su bili jedini predstavnici Bosne i Hercegovine. Uz dječje folklorne skupine iz različitih krajeva Hrvatske, predstavili su tradicijsko ruho, pjesmu, ples i običaje svoga kraja te u Vinkovcima s ponosom nosili ime Cima, Mostara i Bosne i Hercegovine. 

Ovogodišnje Vinkovačke jeseni održavaju se pod geslom „Vlak slavonske ravnice“, a mostarski folkloraši sudjelovali su i u svečanom dječjem mimohodu ulicama Vinkovaca. Za najmlađe članove društva to je bila prilika ne samo za nastup nego i za susret s vršnjacima iz drugih krajeva te upoznavanje i predstavljanje različitih oblika tradicijske baštine.

Nagrada koja im je otvorila vrata Vinkovaca

Sudjelovanje na ovogodišnjem festivalu rezultat je i uspjeha koji su mali folkloraši HKUD-a „Sv. Ante – Cim“ ostvarili prošle godine. U kategoriji djece od 5 do 10 godina osvojili su treće mjesto, čime su izborili poziv za ovogodišnje izdanje festivala.

Mostarsko društvo pritom već godinama njeguje suradnju s Kulturnim centrom „Gatalinka“ iz Vinkovaca, koji organizira festival. Upravo kroz takve susrete djeca imaju priliku učiti o bogatstvu različitih krajeva, ali i pokazati ono što se u njihovoj sredini generacijama čuva i prenosi.

Slavonija i Hercegovina povezane pričom o fra Didaku

Ovogodišnji susret u Vinkovcima imao je i dodatnu simboliku. Veze Hercegovine i Slavonije sežu duboko u prošlost, a posebno mjesto u toj priči zauzima fra Didak Buntić.

U vrijeme velike gladi u Hercegovini fra Didak je pomagao hercegovačkoj djeci, od kojih su brojna pronašla utočište i novi dom upravo u Slavoniji. Tragovi tih povijesnih veza i danas su vidljivi, a tijekom boravka u Vinkovcima članovi HKUD-a „Sv. Ante – Cim“ susretali su ljude koji su im govorili o svojim hercegovačkim korijenima, roditeljima, djedovima, bakama i rodbini.

Zato nastup najmlađih Mostaraca u Vinkovcima nije bio samo još jedno gostovanje folklorne skupine. Bio je to susret dvaju krajeva povezanih poviješću, migracijama, običajima i ljudima, ali i lijepa prilika da nova generacija kroz pjesmu, ples i tradicijsku nošnju nastavi čuvati ono što su joj ostavili preci.

Sudjelovanje na Vinkovačkim jesenima još je jedan dokaz da tradicija živi onda kada se prenosi na mlade. Mališani iz Cima u Vinkovcima su tako predstavili dio hercegovačke baštine, stekli nova prijateljstva i iskustva te pokazali kako folklor može povezivati ljude i krajeve s obje strane granice.

Za HKUD „Sv. Ante – Cim“ ovo je ujedno i potvrda kvalitetnog rada s najmlađima, koji kroz folklor ne uče samo korake i pjesme, nego upoznaju vlastitu baštinu i postaju njezini novi čuvari.

Pročitaj članak

VIDEO Romantična scena u Cimu: Mostarski vatrogasac priredio prosidbu iz snova

foto screenshot PVP Mostar

Neke prosidbe ostaju u sjećanju cijeli život, a upravo takvu priredio je mostarski vatrogasac Benjamin svojoj djevojci Ani.

Benjamin je odlučio svoju prosidbu učiniti posebnom pa je pred Anu stigao vatrogasnim vozilom, odjeven u punu vatrogasnu opremu. Nesvakidašnji trenutak dogodio se u Cimu, kod novootvorenog fitness centra, gdje je svoju djevojku iznenadio na način koji zasigurno nije očekivala.

Čitav događaj zabilježile su Benjaminove kolege iz Profesionalne vatrogasne jedinice Mostar, koje su snimku romantične prosidbe podijelile na svojoj Facebook stranici.

Nakon što je Benjamin kleknuo i postavio ono najvažnije pitanje, Ana nije dugo dvojila. Na oduševljenje prisutnih, spremno je odgovorila – potvrdno.

Osmijeh, iznenađenje i emocije obilježili su ovaj poseban trenutak, a vatrogasci su još jednom pokazali kako njihova svakodnevica nije uvijek samo intervencija, sirena i ozbiljnost.

Benjaminu i Ani sada preostaje još jedan važan zadatak – pripremiti se za novo poglavlje zajedničkog života. Ako je suditi prema načinu na koji je prosidba izvedena, njihov će zajednički put zasigurno početi jednom pričom koju će dugo prepričavati.

Pročitaj članak

Velika promjena za krizmanike u Hercegovini: Evo što čeka djecu

foto Vjeronauk.net

U župama Mostarsko-duvanjske i Trebinjsko-mrkanske biskupije od školske godine 2026./2027. dolazi do značajne promjene u načinu priprave djece i mladih za sakrament svete potvrde.  

Odlukom mostarsko-duvanjskog biskupa Petra Palića uvodi se dvogodišnji model priprave za krizmu. Cilj promjene je sustavnija i cjelovitija priprava mladih za primanje sakramenta, a novi model postupno će se uvoditi kroz posebno prijelazno razdoblje, piše Večernji list BiH.

Prema novim pravilima, učenici VIII. razreda osnovne škole koji u školskoj i pastoralnoj godini 2026./2027. započinju pripravu, nastavit će je u IX. razredu tijekom 2027./2028. godine. Sakramentu svete potvrde pristupit će 2028. godine.  

Posebna situacija odnosi se na učenike IX. razreda koji će se tijekom 2026./2027. pripremati za krizmu prema sadržajima predviđenima za završnu godinu priprave. Budući da nisu prošli prvu godinu novoga programa, u njihovu će pripravu biti uključeni i najvažniji sadržaji predviđeni za VIII. razred.  

Pritom neće biti potrebno naknadno organizirati svih dvadeset katehetskih susreta predviđenih za prvu godinu. Župnici i katehete procijenit će što je potrebno nadoknaditi, uzimajući u obzir ono što su učenici već prošli i konkretne okolnosti pojedine skupine.

Ova generacija krizmanika primit će sakrament svete potvrde tijekom 2027. godine.  

Iste godine krizmu će primiti i učenici I. razreda srednje škole. Riječ je o posljednjoj generaciji koja će sakramentu pristupiti prema dosadašnjoj dobnoj praksi.  

To znači da će tijekom 2027. godine u biskupijama krizmu primiti dvije generacije – učenici IX. razreda osnovne škole i učenici I. razreda srednje škole.  

Nakon toga u potpunosti će se prijeći na novi dvogodišnji model priprave, prema kojem će učenici započinjati pripravu u VIII. razredu osnovne škole, a završavati je u IX. razredu.  

Promjena tako donosi i pomak u dosadašnjoj praksi, ali istodobno daje više vremena za katehetsku i duhovnu pripravu mladih. Sakrament svete potvrde ne promatra se samo kao završetak vjeronauka ili obvezni korak u odrastanju, nego kao važan trenutak u kojem mladi trebaju dublje upoznati svoju vjeru i svjesnije živjeti pripadnost Crkvi.  

Jednostavno rečeno, djeca će se ubuduće za sakrament svete potvrde pripremati dvije godine, odnosno tijekom VIII. i IX. razreda osnovne škole, umjesto dosadašnje jedne godine. Tako će učenici imati više vremena za katehezu, molitvu i duhovnu pripravu za sakrament.

Prijelazno razdoblje bit će 2027. godine, kada će krizmu primiti dvije generacije – učenici sadašnjeg IX. razreda te učenici I. razreda srednje škole. Nakon toga novi sustav u potpunosti stupa na snagu, pa će učenici počinjati pripravu u VIII. razredu, a krizmu primati nakon završetka IX. razreda.

Upravo zato dvogodišnja priprava otvara više prostora za razgovor, katehezu, molitvu i osobno sazrijevanje mladih u vjeri.  

Promjene se od školske godine 2026./2027. odnose na sve župe Mostarsko-duvanjske i Trebinjsko-mrkanske biskupije.

Pročitaj članak

Blagdan Uzvišenja svetoga Križa i obljetnica posvete katedrale

Danas, 14. rujna, Crkva slavi blagdan Uzvišenja svetoga Križa, a ovaj dan posebno je značajan i za vjernike Mostara jer se obilježava i obljetnica posvete katedrale Marije Majke Crkve.

U mostarskoj katedrali večeras u 18 sati bit će slavljeno svečano euharistijsko slavlje kojim će predsjedati mostarsko-duvanjski biskup mons. Petar Palić. Ovogodišnje slavlje bit će posebno i po tome što će tijekom misnog slavlja u službu biti postavljeni kandidati za lektore i akolite.

U službu će biti postavljeno ukupno 16 kandidata iz osam župa Mostarsko-duvanjske i Trebinjsko-mrkanske biskupije. Od njih će devetorica preuzeti službu akolita, dok će sedmorica biti postavljena u službu lektora.

Kandidati su prethodno prošli potrebnu formaciju i pripremu prema programu Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine, čime su se osposobili za službe koje imaju važno mjesto u životu i liturgijskom poslanju Crkve.

Službe lektora i akolita predstavljaju konkretan način sudjelovanja vjernika u životu crkvene zajednice. Lektor je pozvan naviještati Božju riječ, dok akolit ima posebnu službu povezanu s oltarom i euharistijskim slavljem te pomaže svećeniku i đakonu u liturgiji.

Večerašnje slavlje tako će biti i prigoda za zahvalnost Bogu za darove, vjeru i spremnost vjernika koji se uključuju u služenje Crkvi. Istodobno, ono je i poticaj župnim zajednicama da prepoznaju, njeguju i potiču darove svojih članova te ih ohrabruju na aktivnije sudjelovanje u životu Crkve.

Blagdan koji govori o središtu kršćanske vjere

Blagdan Uzvišenja svetoga Križa svoje korijene ima u Jeruzalemu. Car Konstantin dao je izgraditi baziliku Uskrsnuća nad grobom Isusovim, koja je bila posvećena 13. rujna 335. godine.

Carica Jelena prema predaji je oko 320. godine otkupila dio izvornog Kristova križa te ga povjerila na čuvanje u toj bazilici. Kršćani Jeruzalema sutradan nakon godišnjice posvete bazilike, 14. rujna, izlagali su svetu relikviju i pred njom se klanjali.

Relikviju je 614. godine otela perzijska vojska, no car Heraklije uspio ju je povratiti te ju je 3. svibnja 628. godine svečano donio natrag u Jeruzalem. Iz Jeruzalema se blagdan tijekom vremena proširio među kršćane Zapada.

Za svakog kršćanina križ Kristov znak je spasenja. On nije simbol poraza, nego pobjede. Nije znak smrti, nego izvor života.

Križ nije samo simbol. On je sveti znak, ali prije svega stvarnost koja govori o Božjoj ljubavi prema čovjeku.

Križ je mjesto pobjede, a ne poraza. Križ je izvor života, a ne smrti.

Iz križa izvire život kako za Krista, tako i za svakog čovjeka. Križ postaje izvor najveće ljubavi kada je iz ljubavi prihvaćen. Tada ono što čovjeku može izgledati kao teret i patnja postaje put prema blagoslovu, sazrijevanju i životu.

Današnji blagdan stoga vjernika ponovno poziva da ne bježi od vlastitoga križa, nego da ga, oslonjen na Krista, prihvati s vjerom i ljubavlju. Jer ono što se ljudskim očima može činiti kao poraz, u Božjem planu može postati početak pobjede.

Obilježavanje obljetnice posvete mostarske katedrale i današnje postavljanje novih lektora i akolita dodatno podsjećaju na važnost zajedništva i služenja u Crkvi. Crkva nije samo prostor u kojem se vjernici okupljaju, nego zajednica u kojoj svatko, prema svojim darovima i pozivu, može dati svoj doprinos.

Svi vjernici pozvani su sudjelovati u ovom svečanom euharistijskom slavlju te molitvom podržati nove lektore i akolite na početku njihove službe.

Večerašnja sveta misa u 18 sati u mostarskoj katedrali tako će biti više od obilježavanja jednog blagdana – bit će susret s Kristovim križem, zahvalnost za dar Crkve i zajedništva te novi korak u služenju Bogu i njegovu narodu.

Pročitaj članak

Sutra obilježavanje 33 godine od stradanja 41 Hrvata na Uzdolu

foto Damir Mišura

Na Uzdolu će sutra, 14. rujna, biti obilježena 33. obljetnica stradanja Hrvata u ovom ramskom kraju. Tog kobnog 14. rujna 1993. godine pripadnici Armije BiH ubili su 29 hrvatskih civila i 12 pripadnika Hrvatskog vijeća obrane, među kojima su bili i mještani koji su stradali u svojim domovima.

Obilježavanje obljetnice i ove će godine okupiti obitelji žrtava, Uzdoljane, branitelje, predstavnike udruga proisteklih iz Domovinskog rata te brojna izaslanstva iz društvenog i političkog života.

Program započinje u 10.30 sati kratkim razmatranjem o križu, nakon čega će biti položeni vijenci u spomen na sve poginule.

Središnji dio obilježavanja bit će sveta misa za sve poginule, koja će započeti u 11 sati. Svetu misu predvodit će vlč. dr. Hrvoje Kalem, profesor na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Sarajevu.

Nakon svete mise predviđeno je druženje u kripti crkve.

Obilježavanje obljetnice organizira se pod okriljem Župe sv. Ivana Krstitelja Uzdol te Udruge 3. bojne brigade Rama i branitelja Uzdola.

Trideset i tri godine nakon tragedije Uzdol i dalje čuva sjećanje na svoje stradale. Obljetnica je prilika da se imena i sudbine žrtava ne prepuste zaboravu te da se, okupljanjem obitelji, mještana i branitelja, oda počast svima koji su toga dana izgubili život.

Pročitaj članak

Život u BiH sve skuplji: Ni dvije prosječne plaće nisu dovoljne za mjesečne troškove obitelji

foto Etto.ba

Troškovi života u Bosni i Hercegovini nastavljaju snažno pritiskati kućne proračune. Za četveročlanu obitelj mjesečne potrebe daleko nadilaze primanja koja većina građana može ostvariti.  

Prema podacima Saveza samostalnih sindikata BiH, potrošačka košarica za četveročlanu obitelj u kolovozu je iznosila 3.810,70 KM. Istodobno, prosječna plaća u Federaciji BiH bila je 1.714 KM, dok je najniža plaća iznosila 1.027 KM.  

To znači da prosječna plaća može pokriti manje od polovice ukupnih troškova koje sindikati uključuju u izračun potrošačke košarice. Kod minimalne plaće situacija je još teža – ona pokriva tek nešto više od četvrtine potrebnog iznosa.  

Posebno zabrinjava podatak da ni kućanstvo u kojem oba člana primaju prosječnu plaću ne bi uspjelo u potpunosti pokriti izračunatu potrošačku košaricu. Dvije prosječne plaće zajedno donose 3.428 KM, što je oko 383 KM manje od potrebnog iznosa.  

Hrana među najvećim udarima na kućni proračun  Jedan od najvećih pritisaka dolazi iz svakodnevne kupnje hrane. Prema navodima građana, za prehranu se mjesečno često izdvaja između 600 i 800 KM, a u pojedinim kućanstvima i više.  

Posljedice visokih cijena sve su vidljivije i na tržnicama. Kupci sve češće biraju manje količine kako bi ukupni račun ostao pod kontrolom. Umjesto kilograma, kupuje se nekoliko stotina grama povrća, mesa ili drugih namirnica. 

Takvo ponašanje pokazuje kako se potrošačke navike mijenjaju. Građani ne odustaju nužno od određene namirnice, ali kupuju manje, pažljivije uspoređuju cijene i sve više planiraju svaku kupnju.  

Potrošačka košarica pritom ne podrazumijeva samo prehranu. U ukupni izračun ulaze i stanovanje, komunalne usluge, higijena, odjeća i obuća, prijevoz te druge osnovne životne potrebe.  

Ekonomist Zoran Pavlović upozorio je da prehrana čini približno 40 posto vrijednosti potrošačke košarice, što dodatno pokazuje koliko poskupljenje hrane utječe na standard građana.  

Za brojne obitelji svakodnevica se zato svodi na računanje – što kupiti, čega se odreći i kako izdržati do sljedeće plaće.  

Dok troškovi osnovnih potreba rastu, razlika između primanja i stvarnih izdataka postaje sve izraženija. Za dio građana štednja više nije pitanje planiranja budućnosti, nego način da se pokriju najosnovnije potrebe.

Pročitaj članak

U katedrali u Mostaru 16 vjernika primit će službe lektora i akolita

foto Exploremostar

Na blagdan Uzvišenja Svetoga Križa, u ponedjeljak, 14. rujna 2026. godine, u 18 sati u katedrali Marije Majke Crkve u Mostaru bit će slavljeno svečano euharistijsko slavlje tijekom kojega će 16 kandidata biti postavljeno u službe lektora i akolita.

Riječ je o službama koje se povjeravaju vjernicima laicima, a kojima se na poseban način želi odgovoriti na potrebe suvremenog života Crkve te potaknuti aktivnije sudjelovanje vjernika u liturgijskom i pastoralnom životu župnih zajednica.

Biskupi Bosne i Hercegovine, pronašavši među vjernicima one koji su spremni služiti Crkvi, odlučili su uvesti ove službe oslanjajući se na nauk i Predaju Katoličke Crkve. Prema odluci biskupa, župnici su bili pozvani izabrati i predložiti kandidate koji će proći potrebnu formaciju za službe lektora i akolita.

Službe će u mostarskoj katedrali biti povjerene ukupno 16 kandidata iz župa Aladinići, Mostar – Katedrala, Mostar – sv. Ivan, Mostar – sv. Matej, Mostar – sv. Toma, Kongora, Široki Brijeg i Rasno.

Služba lektora

Prema odgovoru mostarsko-duvanjskog biskupa Petra Palića na molbe kandidata, služba lektora povjerava se na razdoblje od pet godina, računajući od dana postavljanja u službu. Lektor svoju službu redovito vrši u vlastitoj župnoj zajednici, u zajedništvu i dogovoru sa župnikom.

Lektor je osobito služitelj Božje riječi u liturgijskoj zajednici. Njegova je temeljna zadaća tijekom svete mise i drugih liturgijskih slavlja dostojno, razgovijetno i s razumijevanjem naviještati čitanja iz Svetoga pisma, osim Evanđelja.

Kada nema psalmista, prema potrebi može naviještati i pripjevni psalam, a kada nema đakona ili drugih za to određenih služitelja, može izreći nakane sveopće molitve. Također može pomagati u pripravi drugih vjernika koji povremeno preuzimaju službu čitača.

Služba akolita

Poput službe lektora, i služba akolita povjerava se na pet godina. Akolit svoju službu redovito vrši u vlastitoj župnoj zajednici, u zajedništvu i dogovoru sa župnikom.

Akolit je osobito pozvan služiti oltaru te pomagati svećeniku i đakonu u liturgijskim slavljima, osobito u slavljenju svete mise. Njegova je služba na poseban način povezana s Euharistijom.

Akolitu je povjerena i služba izvanrednoga djelitelja svete pričesti. Svetu pričest dijeli kada nema dovoljno redovitih djelitelja ili kada oni zbog bolesti, poodmakle dobi ili drugih opravdanih razloga ne mogu vršiti tu službu. Također može pomagati u podjeli pričesti kada bi zbog velikoga broja pričesnika euharistijsko slavlje bilo pretjerano produženo.

Prema pastoralnoj potrebi i u dogovoru sa župnikom, akolit može donositi svetu pričest bolesnicima, starijim osobama i drugim vjernicima koji opravdano ne mogu sudjelovati u euharistijskom slavlju.

U okolnostima predviđenima liturgijskim propisima akolitu može biti povjereno i izlaganje Presvetoga Sakramenta na klanjanje vjernicima te njegova ponovna pohrana. Pritom akolit ne podjeljuje euharistijski blagoslov.

Službe lektora i akolita tako predstavljaju konkretan oblik služenja Crkvi i župnoj zajednici, ali i odgovornost povjerenim vjernicima da svojim životom, vjerom i služenjem budu na raspolaganju zajednici.

Svečano slavlje i podjela službi bit će održani u katedrali Marije Majke Crkve u Mostaru na blagdan Uzvišenja Svetoga Križa, 14. rujna 2026. godine, s početkom u 18 sati.

Pročitaj članak

ŠIROKI BRIJEG GORIO Škripari spektakularno proslavili 30 godina

foto Goranci online

Široki Brijeg sinoć je bio u znaku velikog navijačkog spektakla. Škripari su obilježili 30 godina postojanja, a veliki jubilej proslavljen je bakljadom, pjesmom, koreografijama i programom koji je privukao veliku pozornost.  

Posebno dojmljiv prizor dogodio se u 30. minuti utakmice na Pecari, kada je stadion obasjala velika bakljada. Vatrena atmosfera s tribina još jednom je pokazala koliko snažnu povezanost Škripari imaju sa svojim klubom i gradom.  

Proslava je nastavljena i nakon utakmice. Od 21 sat održan je glazbeni program u kojem su nastupili Žuvi, KUD Kuvajt i DJ, a cijeli događaj imao je i humanitarnu dimenziju jer je prihod bio namijenjen u humanitarne svrhe.  

Na terenu je NK Široki Brijeg od 18 sati ugostio BSK, a utakmica je završila bez pobjednika. Ipak, rezultat je te večeri ostao u drugom planu, jer je središnja pozornost bila usmjerena na veliki jubilej jedne od najprepoznatljivijih navijačkih skupina u Hercegovini. 

Trideset godina vjernosti  

Iako se 1996. godina službeno uzima kao godina osnutka Škripara, organizirano navijanje u Širokom Brijegu ima znatno dulju tradiciju.  

Prvi ozbiljniji tragovi organiziranog navijanja sežu u sezonu 1986./1987., kada se pojavio transparent „Broadly Hill Boys“. Pod tim imenom navijači su počeli aktivnije pratiti utakmice širokobrijeških košarkaša, a potom i nogometaša.  

Tijekom sljedećih godina navijačka scena postupno se razvijala i dobivala prepoznatljiv identitet. Godine 1996. prihvaćeno je ime Škripari, koje je od tada službeno ime navijačke skupine.  

Naziv je nadahnut križarima koji su nakon Drugoga svjetskog rata odbili prihvatiti novu vlast te su kroz gerilski oblik otpora djelovali sve do sredine 1950-ih.  

Kroz tri desetljeća Škripari su postali sastavni dio sportskog identiteta Širokog Brijega.  Navijanje na Pecari u počecima je bilo organizirano na južnoj strani stadiona, a potom se skupina preselila na istočnu tribinu. Konačno, 2009. godine Škripari su svoje mjesto pronašli na sjevernoj tribini, u danas legendarnom „kavezu“.  

Upravo je kavez tijekom posljednjih 17 godina postao simbol Škripara i mjesto na kojem su odrastale nove generacije širokobrijeških navijača. S tribine su se kroz godine širile pjesme, koreografije i poruke koje su postale nezaobilaznim dijelom utakmica na Pecari.  

No, djelovanje Škripara nije se svodilo samo na nogomet i navijanje. Klub navijača tijekom godina organizirao je brojne događaje, glazbene programe i druge aktivnosti, nastojeći biti dio društvenog života grada.  

Posebno mjesto zauzimaju humanitarne akcije. Jedna od zapaženijih bila je akcija darivanja krvi „Škripari poručuju – bit će krvi“, organizirana u suradnji s Crvenim križom. Skupina je kroz godine sudjelovala i u drugim oblicima pomoći članovima lokalne zajednice.  

Tri desetljeća kasnije, pjesma, baklje, koreografije, transparenti, murali i grafiti i dalje su dio prepoznatljivog identiteta Škripara.  

Veliki jubilej tako nije bio samo proslava jedne navijačke skupine. Bio je to podsjetnik na tri desetljeća generacija koje su svoj odnos prema Širokom Brijegu i njegovu klubu izražavale s tribine – kroz vjernost, zajedništvo i strast prema bojama svog grada.  

Prizori bakljade i osvijetljenog neba iznad Širokog Brijega još će se dugo prepričavati, a 30. rođendan Škripara ostat će zapisan kao jedna od upečatljivijih navijačkih proslava na Pecari.

Pročitaj članak

Planinica nakon 30 godina dobiva električnu energiju: Poznat rok za podnošenje zahtjeva

Nakon javnog apela u kolovozu i nakon gotovo tri desetljeća čekanja, područje Planinice trebalo bi konačno dobiti električnu energiju. Riječ je o važnom koraku za stanovnike i vlasnike nekretnina na području Velike Trnovače i Seline, gdje elektrifikacija godinama predstavlja jedno od ključnih pitanja za normalan život i razvoj ovog kraja.  

Kako je navedeno u objavljenoj obavijesti, na sastanku s predstavnicima Elektroprivrede Herceg Bosne izražena je spremnost da se projekt elektrifikacije ovog područja realizira.  

Prema informacijama iz obavijesti, vlasnici nekretnina na području Planinice trebaju podnijeti zahtjeve za priključak električne energije najkasnije do 31. prosinca 2026. godine.  

Ova se obavijest posebno odnosi na kuće u Selinama, kao i na područje od Repetitora do Velike Trnovače.  

Cijena priključka iznosi 237,50 KM po jednom kilovatu priključne snage. Primjerice, priključak snage 5 kW koštao bi ukupno 1187,50 KM.  

Zainteresirani vlasnici pozvani su da se pravodobno informiraju o postupku i potrebnoj dokumentaciji te da zahtjeve podnesu u predviđenom roku. Obrasci za predaju zahtjeva nalaze se u prostorijama Mjesne zajednice Vihovići.  

Nakon tri desetljeća otvara se novo poglavlje  

Planinica je već godinama poznata kao područje koje okuplja planinare, ljubitelje prirode i vlasnike nekretnina, a nedostatak električne energije predstavljao je jednu od najvećih prepreka njegovu razvoju.  

Elektrifikacija bi, osim poboljšanja životnih uvjeta, mogla otvoriti prostor za dodatni razvoj ovog kraja u sastavu župe Goranci, uključujući njegov turistički i planinarski potencijal.  

Posebno je značajno što se projekt, prema objavljenim informacijama, planira uvrstiti u investicijski fond Elektroprivrede HZ HB, čime bi se nakon 30 godina čekanja mogao napraviti konkretan iskorak.  

Za vlasnike nekretnina sada je najvažnije pravovremeno podnijeti zahtjev i iskoristiti predviđeni rok.  

Planinica tako nakon tri desetljeća čekanja napokon dobiva priliku napraviti veliki korak prema osnovnim uvjetima za život – električnoj energiji.

Pročitaj članak

Jesenske kvatre: Tjedan posvećen molitvi za svećenička i redovnička zvanja

Od 14. do 19. rujna traje jesenski kvatreni tjedan, koji je u Katoličkoj Crkvi posebno posvećen molitvi za svećenička i redovnička zvanja te za kršćansku izgradnju mladeži.

Kvatre su pokornički dani tijekom kojih su vjernici pozvani na intenzivniji susret s Bogom kroz molitvu, post i djela ljubavi prema bližnjima. To je vrijeme kada se vjernike potiče da zastanu u svakodnevnoj užurbanosti, prodube svoj odnos s Bogom te se kroz molitvu i odricanje zauzmu za potrebe Crkve i društva.

Jesenske kvatre osobito su usmjerene prema molitvi za nova duhovna zvanja. Vjernici su pozvani moliti da među mladima bude onih koji će prepoznati Božji poziv i odlučiti svoj život posvetiti služenju Bogu i ljudima kroz svećeništvo ili redovništvo.

Posebna nakana odnosi se i na kršćansku izgradnju mladeži. U vremenu brojnih izazova i različitih utjecaja kojima su mladi svakodnevno izloženi, kvatreni dani prilika su za molitvu da mladi pronađu pravi životni put, učvrste svoju vjeru i izgrade život na kršćanskim vrijednostima.

Kvatre nisu samo poziv na odricanje od određene hrane ili drugih životnih navika. Njihov smisao puno je dublji – potaknuti vjernika na obraćenje, molitvu, činjenje dobra i veću odgovornost prema bližnjima. Post i pokora trebaju biti povezani s konkretnom ljubavlju prema čovjeku, pomaganjem potrebitima i nastojanjem da se vlastiti život uskladi s kršćanskim naukom.

Stoga su vjernici tijekom ovog jesenskog kvatrenog tjedna pozvani intenzivnije moliti, činiti djela pokore i ljubavi te posebno prikazivati svoje molitve za nova svećenička i redovnička zvanja i za mlade koji traže svoj životni poziv.

Kvatre tako predstavljaju posebno vrijeme u liturgijskoj godini u kojem se kroz molitvu, post i djela milosrđa vjernik poziva na dublji susret s Bogom i konkretnije življenje kršćanske vjere.

Pročitaj članak