Plan dječiji doplatak: Obitelji bi mogle dobivati 200 KM mjesečno
Mostar večeras u znaku molitve i glazbe: Večer slavljenja s grupom Emanuel
Mostar će večeras biti domaćin posebnog duhovno-glazbenog događaja – Večeri slavljenja s grupom Emanuel, koja će se održati u dvorani Hrvatskog doma Hercega Stjepana Kosače.
Kako se događaj približio, organizatori pozivaju sve zainteresirane da na vrijeme osiguraju svoje mjesto. Ulaznice su dostupne online putem platforme Entrio, kao i na info pultu Mepas Mall-a.
Večer slavljenja nije koncert u klasičnom smislu, već prostor susreta, molitve i zajedništva. Kroz glazbu koja dotiče srce, sudionici će imati priliku doživjeti trenutke unutarnjeg mira, ohrabrenja i nade.
Grupa Emanuel već više od dva desetljeća okuplja ljude svih generacija, stvarajući autentično iskustvo slavljenja koje nadilazi glazbeni događaj. U godini u kojoj obilježavaju 25 godina djelovanja, Emanuel nastavlja svoju misiju služenja kroz glazbu i susrete s ljudima diljem regije.
Ovu večer dodatno će obogatiti i nove pjesme koje su nedavno objavljene, donoseći svježinu i novu snagu poruke koju bend prenosi.
U vremenu obilježenom ubrzanim načinom života i svakodnevnim izazovima, Večer slavljenja u Mostaru pruža rijetku priliku za predah, promišljanje i duhovnu obnovu.
Organizatori iz DS MEDIA pozivaju sve da dođu otvorena srca i s očekivanjem – jer Mostar ove nedjelje pjeva, moli i slavi.
RASPORED Blagoslov polja i svete mise po grobljima u Mostaru
U župama u Mostaru i šire i ove godine nakon spomendana sv. Marka - Markovdana nastavlja se lijepa i duboko ukorijenjena tradicija okupljanja vjernika na grobljima na blagoslovu polja, gdje se kroz svetu misu i blagoslov polja moli za pokojne, ali i za Božji blagoslov u svakodnevnom životu, piše Goranci online.
Blagoslov polja
Nedjelja, 26. travnja – četvrta uskrsna
groblje Smrčenjaci u 9:00 sati - župa
groblje Podjelom, Goranci u 11:00 sati
groblje Smrčenjaci u 11:00 sati - franj. strana
groblje Masline u 11:00 sati
groblje Gorica, Cim u 12:00 sati - župa
Nedjelja, 3. svibnja – peta uskrsna
groblje sv. Ante / Djevojačko, Cim u 10:00 sati - župa
groblje Rajičevo, Goranci u 11:00 sati
groblje Gorica, Cim u 11:00 sati - franj. strana
groblje Marijića, Grabova Draga u 11:30 sati
groblje Kolenje, Ilići u 12:00 sati - župa
groblje Vrdi u 12:00 sati
groblje Domazeti, Raška Gora u 13:00 sati
groblje Orlac u 15:00 sati
Nedjelja, 10. svibnja – šesta uskrsna
gornje groblje Sovići u 11:00 sati
groblje Kolenje, Ilići u 11:00 sati - franj. strana
groblje Gornja Jasenica u 11:00 sati
Utorak, 12. svibnja – sv. Leopold Bogdan Mandić
groblje Raštani u 11:00 i 16:00 sati
Četvrtak, 14. svibnja – Uzašašće
groblje Draga, Bogodol u 11:00 sati
Nedjelja, 17. svibnja – sedma uskrsna
groblje Plužni Dolac, Raška Gora u 11:00 sati
groblje Orlac u 11:00 sati - franj. strana
groblje Šoinovac u 11:00 sati
groblje Rodoč u 11:00 sati
Nedjelja, 24. svibnja – Duhovi
groblje Sirge, Raška Gora u 11:00 sati
groblje Donja Jasencica u 11:00 sati
groblje Troskoti, Žovnica u 11:30 sati - franj. strana
Četvrtak, 28. svibnja – sv. Iluminat
Vratinci u 11:00 sati
Nedjelja, 31. svibnja – Presveto Trojstvo
groblje Orašine, Raška Gora u 11:00 sati
Četvrtak, 4. lipnja – Tijelovo
groblje Vrljića u 11:00 sati
Nedjelja, 7. lipnja – 10. nedjelja kroz godinu
groblje Podivačje, Raška Gora u 11:00 sati
Subota, 13. lipnja – sv. Ante
kod crkve u Bogodolu u 11:00 satiZaružje u 17:00 sati
Nedjelja, 14. lipnja – 11. nedjelja kroz godinu
Babaljka u 11:00 sati
groblje sv. Ante / Djevojačko, Cim u 11:00 sati - franj. strana
Nedjelja, 21. lipnja – 12. nedjelja kroz godinu
groblje Vukovine, Raška Gora u 11:00 sati
groblje Galac u 11:30 sati - franj. strana
Srijeda, 24. lipnja – sv. Ivan Krstitelj
groblje Rajičevo u 11:00 sati
Vratinci u 11:00 sati
groblje Miljkovići u 11:00 sati - franj. strana
Nedjelja, 28. lipnja – 13. nedjelja kroz godinu
groblje Planinica u 11:00 sati
Ponedjeljak, 29. lipnja – sv. Petar i Pavao
groblje Ladina, Bogodol u 11:00 satiVrdi u 18:00 sati
Nedjelja, 5. srpnja – 14. nedjelja kroz godinu
Misište, Bile u 11:30 sati
Nedjelja, 12. srpnja – 15. nedjelja kroz godinu
Vilinkosa u 12:00 sati
Ponedjeljak, 20. srpnja – sv. Ilija
Drežnica u 18:00 sati
Nedjelja, 26. srpnja – 17. nedjelja kroz godinu
Raskrižje u 11:00 sati
Nedjelja, 16. kolovoza
Ometaljka u 12:00 sati
Mali Uskrs ili Nedjelja Božjega milosrđa
Danas Crkva slavi 2. uskrsnu nedjelju, u narodu poznatu kao Mali Uskrs, ali i Nedjelju Božjega milosrđa – blagdan koji snažno podsjeća na neizmjernu Božju ljubav prema svakom čovjeku. Ovu je svetkovinu za cijelu Katoličku Crkvu uveo sveti papa Ivan Pavao II 2000. godine, na dan kanonizacije svete Faustine Kowalske, glasnice Božjega milosrđa.
Ova nedjelja dolazi kao kruna uskrsne radosti. Dok još odzvanja radosni poklik Kristova uskrsnuća, Crkva nas poziva da dublje zaronimo u otajstvo Božje ljubavi koja ne poznaje granice – ljubavi koja oprašta, liječi i obnavlja.
U središtu današnjeg evanđelja nalazi se susret uskrslog Krista s apostolima, osobito s apostol Toma. Njegova sumnja pretvara se u snažnu vjeru kada dotiče rane Gospodinove i ispovijeda: „Gospodin moj i Bog moj!“ Upravo te rane postaju izvor milosrđa – znak da Krist ne odbacuje čovjeka u njegovoj slabosti, nego mu prilazi s ljubavlju i razumijevanjem.
Pobožnost Božjem milosrđu posebno je raširena zahvaljujući ukazanjima koja je Isus Krist objavio svetoj Faustini. U njezinu Dnevniku zapisane su riječi koje i danas odzvanjaju snažnom porukom: da nijedna duša nije izgubljena ako se s pouzdanjem obrati Božjem milosrđu.
Vjernici diljem svijeta na ovaj dan mole krunicu Božjega milosrđa, pristupaju sakramentu ispovijedi i sudjeluju u svetoj misi, tražeći milost oprosta i nutarnjeg mira. Crkva također naglašava posebne milosti koje su povezane s ovom nedjeljom – potpuni oprost za one koji iskreno pristupe sakramentima i pouzdaju se u Boga.
Mali Uskrs nas podsjeća da uskrsna radost nije samo jedan dan, nego trajno stanje srca. U svijetu punom nesigurnosti i rana, poruka Božjega milosrđa donosi svjetlo nade: Bog nikada ne odustaje od čovjeka.
Neka ova sveta nedjelja bude prilika svima nama da obnovimo vjeru, produbimo pouzdanje i otvorimo srce milosrđu koje mijenja život. Jer kako je učio sveti Ivan Pavao II., „milosrđe je drugi naziv za ljubav“ – ljubav koja spašava.
Ovo mjesto u Hercegovini skriva priču o čudu koje je pomoglo kanonizaciji svetice
Uoči sutrašnje svetkovine Nedjelje Božanskog milosrđa donosimo zanimljiv tekst s portala Radio Mir Međugorje koji svjedoči o snažnoj pobožnosti i događajima vezanim uz štovanje Božjeg milosrđa u Hercegovini.
U filijalnoj crkvi Božjeg milosrđa u Šurmancima, u župi Međugorje, nalazi se slika Milosrdnog Isusa uz koju se veže jedno od najpoznatijih svjedočanstava o čudesnom ozdravljenju, koje je imalo važnu ulogu u procesu kanonizacije svete Faustine Kowalske, piše Radio Mir Međugorje.
Prema riječima župljanina Ljube Jovanovića, upravo se pred tom slikom dogodilo izvanredno ozdravljenje Uga Feste iz Italije. On je bolovao od teških bolesti – distrofije mišića, epilepsije i teškog oštećenja vida – te je bio vezan za invalidska kolica. Nakon susreta s papom Ivanom Pavlom II. i Majkom Terezijom u Rimu, upućen je da moli pred slikom Božjeg milosrđa u Trentu.
Tijekom molitve, kako svjedoči, četvrtog dana čuo je glas koji mu je poručio da ustane, nakon čega je doživio potpuno ozdravljenje. Svoje iskustvo kasnije je posvjedočio u Rimu, a iz zahvalnosti je nastavio pomagati potrebitima.
Priča o dolasku slike u Hercegovinu jednako je neobična. Slika je nastala 1982. godine, a prvotno je bila namijenjena svećeniku iz Padove. Nakon njegove smrti, preuzeo ju je svećenik iz Trenta, čija je zajednica Božjeg milosrđa kasnije darovala sliku župi Međugorje.
Tijekom njezina nastanka, umjetnica je, prema svjedočenju, osjetila nadahnuće da slika treba biti darovana upravo Međugorju. Kao potvrdu toga tražila je znak – da papa Ivan Pavao II. blagoslovi sliku. Neočekivano, papa je prilikom jednog posjeta prošao pokraj njezine kuće, vidio sliku, blagoslovio je te zatražio da mu se izradi i manja verzija.
Nakon boravka u Trentu, gdje su se pred slikom molili brojni vjernici, među kojima i međugorska vidjelica Marija, donesena je odluka da slika bude prenesena u Međugorje.
U ratnim okolnostima, slika je stigla u Hercegovinu te je, radi sigurnosti, bila privremeno smještena u kapelici na groblju. Kasnije je svoje trajno mjesto pronašla u crkvi Božjeg milosrđa u Šurmancima, gdje i danas privlači hodočasnike iz cijeloga svijeta.
Uz sliku Milosrdnog Isusa, u crkvi se čuvaju i relikvije svete Faustine Kowalske te svetog Ivana Pavla II. Relikvije svete Faustine donio je pokojni župnik fra Leonard Oreč iz Splita, dok je relikviju Ivana Pavla II., dio njegove albe, darovao đakon iz Italije. Posebno mjesto u crkvi zauzima i kip svete Faustine, dar hodočasnika iz Poljske.
Danas Šurmanci predstavljaju značajno mjesto štovanja Božjeg milosrđa u Hercegovini, gdje brojni vjernici dolaze u molitvi i traženju duhovne utjehe, vjerujući u snagu milosrđa koje nadilazi granice vremena i prostora.
Sutra je misa u Šurmancima u 11 sati. U filijalnoj crkvi Božjeg milosrđa u Šurmancima, u župi Međugorje, nalazi se slika Milosrdnog Isusa ispred koje se dogodilo čudo, koje je bilo presudno za kanonizaciju poljske redovnice Faustine Kowalske. Nju je 30. travnja jubilarne 2000. godine svetom proglasio papa sv. Ivana Pavao II., koji je i ustanovio Nedjelju Božjeg milosrđa.
Crkvica u Šurmancima je hodočasničko mjesto mnogih vjernika koji dolaze u Međugorje, a u njoj se nalazi čudotvorna slika Milosrdnog Isusa, ispred koje se dogodilo čudo koje je bilo potrebno za kanonizaciju Faustine Kowalske kao irelikvije svete Faustine i svetog Ivana Pavla II.
Film “Diva” u središtu spora: autorska prava dovela do prijetnje sudskim postupkom
Popularna pjesma Diva Grabovčeva izvođača Marko Perković Thompson već godinama uživa kultni status među generacijama slušatelja. No ovoga puta našla se u fokusu javnosti zbog istoimenog filma Diva, koji je umjesto umjetničkog uspjeha postao predmet ozbiljnog spora oko autorskih prava, prenosi Bljesak.info.
Riječ je o povijesno-biografskoj priči o Divi Grabovčevoj, čija je filmska adaptacija izazvala niz optužbi i potencijalni sudski epilog. Kako navode mediji, protiv produkcijske kuće SP Film Production tužbu je podigao snimatelj iz Solina Stipe Ninčević, tražeći odštetu od 50 tisuća konvertibilnih maraka zbog navodne povrede autorskih prava.
Sporni autorski doprinosi
U središtu spora nalaze se tvrdnje da je dio materijala korišten bez odgovarajućih ugovora, naknade i navođenja autora. Ninčević tvrdi da je kao glavni snimatelj i montažer, koristeći vlastitu opremu, snimio značajan dio materijala koji je kasnije iskorišten u filmu, ali bez njegovog pristanka i adekvatnog priznanja.
Prema njegovim navodima, nikada nije potpisan ugovor kojim bi svoja autorska prava prenio na produkciju, zbog čega smatra da je svako korištenje tog materijala nezakonito. Ističe i da se sporni sadržaj kontinuirano prikazivao na brojnim projekcijama u zemlji i inozemstvu, što dodatno pojačava težinu optužbi.
Film Diva pretpremijerno je prikazan u svibnju 2025. u Cannesu, dok je svjetsku premijeru imao u rujnu iste godine, nakon čega je uslijedio niz projekcija. Zanimljivo je i da je projekt još 2021. dobio javnu potporu iz Hrvatske, kada je Središnji državni ured za Hrvate izvan RH dodijelio sredstva za razvoj scenarija, dok je premijera u Mostaru održana uz pokroviteljstvo Hrvatskog narodnog sabora u BiH.
Nezadovoljstvo i drugih suradnika
Ninčević, čini se, nije jedini koji izražava nezadovoljstvo. Među onima koji su javno istupili nalazi se i međunarodno priznati redatelj i producent Steve Ravić, koji tvrdi da je njegova produkcijska kuća sudjelovala kao koprodukcijski partner.
Prema njegovim riječima, njegov tim sudjelovao je u postprodukciji, promociji i festivalskom predstavljanju filma, ali su njihova imena kasnije uklonjena iz špice i promotivnih materijala, iako se njihov rad i dalje koristi.
U cijelom slučaju spominju se i Carlo Zdenko Tolj te Neil Johnson, koji također tvrde da su njihovi autorski doprinosi korišteni bez odobrenja. Tolj navodi da je radio na glazbi i obradi zvuka bez naknade, dok Johnson ističe da je njegova autorska glazba korištena izvan dogovorenih okvira.
Posebnu pozornost izazvala je i činjenica da u filmu glumi Thompsonova kći Diva Marija Perković, čiji je angažman, prema navodima, posredovao upravo Ravić.
Optužbe o uklanjanju zasluga
Suradnici tvrde da su njihova imena uklonjena iz završnih creditsa, dok su njihovi radovi i dalje prisutni u filmu. Prema Raviću, njegov tim sudjelovao je u velikom dijelu postprodukcije i tehničkog završetka filma, a dogovor je navodno bio partnerski odnos uz podjelu prihoda.
Uz to, tvrdi da većina projekcija izvan premijera nije bila u skladu s dogovorom te da njegova produkcijska kuća nije dobila nikakvu naknadu, niti su sredstva usmjerena prema planiranim projektima podrške filmskoj industriji.
Druga strana: “Nositelji prava su autori projekta”
S druge strane, redatelj Branko Perić, putem svog odvjetnika Mario Šarušić, odbacuje optužbe. Tvrdi da su Perić i njegova supruga idejni začetnici filma, autori scenarija i nositelji projekta, za što, kako navodi, posjeduju potrebnu dokumentaciju.
Prema njihovom stajalištu, svi suradnici koji su radili na filmu bili su plaćeni, a eventualna neslaganja oko prava trebaju se rješavati na sudu. Odvjetnik je to slikovito sažeo riječima: “Tko pravi kuću, kuća je njegova.”
Sud će dati konačnu riječ Kako stvari stoje, film Diva suočava se s ozbiljnim pravnim izazovima koji bi mogli završiti na sudu. S jedne strane nalaze se suradnici koji tvrde da su njihova prava povrijeđena, dok s druge produkcija odbacuje optužbe i ističe vlastito autorstvo.
Konačan ishod ovog spora mogao bi imati značajan utjecaj ne samo na sudbinu filma, nego i na širu praksu reguliranja autorskih prava u regionalnoj filmskoj industriji.
Mostar sprema večer za pamćenje: Nakon 25 godina djelovanja, Grupa Emanuel donosi nešto potpuno novo!
U programu radija Mostarska panorama gostovao je Domagoj Pavin, član Grupa Emanuel, s kojim smo razgovarali o dugogodišnjoj glazbenoj karijeri ovog poznatog glazbeno- duhovne sastava.
Govoreći o počecima, Pavin se prisjetio razvoja benda kroz više od dva desetljeća djelovanja, istaknuvši kako Grupa Emanuel uskoro obilježava 25 godina postojanja. Tijekom tog razdoblja bend je objavio više albuma i izgradio prepoznatljiv glazbeni izričaj koji okuplja publiku svih generacija.
Poseban naglasak stavljen je na novu pjesmu nastalu u suradnji s fra Marinom, koja donosi svježinu i dodatnu snagu poruci koju bend prenosi kroz svoju glazbu.
U razgovoru je najavljen i nadolazeći događaj – Večer slavljenja koja će se održati u Mostar, u dvorani Hrvatski dom Herceg Stjepan Kosača nedjelja 12. travnjau 20.00 sati.
Kako je istaknuto, riječ je o susretu koji nadilazi klasičan koncert, nudeći prostor za molitvu, zajedništvo i duhovnu obnovu. Slušatelji su imali priliku čuti više o planovima benda za budućnost, ali i o iskustvima koja su obilježila njihov dugogodišnji glazbeni put.
Stanovnici Hercegovine opisuju trenutke jutrošnjih potresa
Dva slabija potresa zabilježena su rano jutros na području Hercegovine, potvrđeno je iz Europskog mediteranskog seizmološkog centra (EMSC).
Prvo podrhtavanje dogodilo se u 03:16 sati po lokalnom vremenu. Iako službena magnituda za ovaj potres još nije objavljena, građani Mostara prijavili su uznemirenost.
Osjetio sam kratko vibriranje, trajalo je možda dvije do tri sekunde, svjedoči stanovnik Mostara, prenosi Jabuka.tv.
Nekoliko sati kasnije, u 06:53 sati, uslijedio je drugi potres magnitude 2,6 stupnjeva po Richteru. Epicentar ovog potresa bio je 12 kilometara zapadno od Bileće te 62 kilometra jugoistočno od Mostara, na dubini od 4,6 kilometara.
Stanovnici šireg područja osjetili su i ovo podrhtavanje, a svjedoci iz Čitluka opisuju događaj: Kratko ali jako, probudilo me. Kao da je grom udario.
Novi prijevod Biblije postao hit kakav se rijetko viđa!
Novi hrvatski prijevod Biblije izazvao je izniman interes javnosti i u vrlo kratkom roku postao pravi izdavački fenomen, potvrdio je Petar Balta, suvlasnik izdavačke kuće Verbum. Riječ je o projektu koji je realiziran u suradnji s Hrvatsko biblijsko društvo, koje je iniciralo i urednički vodilo cijeli proces, dok se Verbum uključio kao suizdavač i distributer. Novi prijevod rezultat je dugogodišnjeg rada i okuplja gotovo sve najistaknutije hrvatske katoličke bibličare, uz podršku Hrvatska biskupska konferencija i biskupa iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine, piše Tportal.hr.
Rasprodano prvo izdanje
Prema riječima Balte, interes čitatelja nadmašio je sva očekivanja. Cjelokupna naklada prvog izdanja rasprodana je u svega nekoliko tjedana, što je iznimno rijedak slučaj u izdavaštvu. „Novi prijevod Biblije odmah po objavljivanju postao je prvorazredni izdavački hit“, istaknuo je, dodajući kako je potražnja bila tolika da su mnogi pokušavali doći do primjerka „preko veze“.
Zbog velikog interesa već je u pripremi drugo izdanje, koje bi se uskoro trebalo naći na policama knjižara.
Približavanje Biblije suvremenom čovjeku
Jedan od glavnih razloga uspjeha ovog izdanja jest pristupačnost teksta. Novi prijevod nastoji vjerno prenijeti izvorni biblijski sadržaj, ali u jeziku koji je razumljiv današnjem čitatelju. Posebno je dobro prihvaćen među mlađom publikom, koja ističe kako sada lakše razumije zahtjevnije dijelove Svetoga pisma, poput Pavlovih poslanica.
Različite reakcije, ali prevladava pozitivno
Iako su reakcije uglavnom pozitivne, dio stručne i šire javnosti iznio je i određene primjedbe, ponajviše na terminološka rješenja i izostavljanje nekih glagolskih vremena poput aorista i imperfekta. Ipak, takve odluke bile su svjesno donesene kako bi se tekst što više približio suvremenom čitatelju i učinio razumljivijim širokom krugu ljudi.
Povijesni projekt nakon desetljeća rada
Ovaj prijevod predstavlja plod višegodišnjeg rada brojnih stručnjaka i jedan je od najvažnijih projekata u novijoj hrvatskoj crkvenoj i kulturnoj povijesti. Njegov cilj nije samo znanstvena točnost, nego i duhovna dostupnost – približiti Božju riječ svakodnevnom životu vjernika. Velik interes javnosti pokazuje kako potreba za razumljivim i suvremenim prijevodom Svetoga pisma i dalje snažno živi među hrvatskim vjernicima.
Potpore razvoju poljoprivrede Hrvatima u BiH i sredstva za SUM
Hrvatska vlada je na sjednici u četvrtak donijela odluke o dodjeli 10 milijuna eura za poticanje visokog obrazovanja u Bosni i Hercegovini za 2026. godinu te program potpore za razvoj poljoprivrednih projekata Hrvata u BiH za razdoblje do 2028. godine.
“Ustavom RH zajamčeno je da će Vlada brinuti o svojim građanima koji žive i borave u inozemstvu te promicati njihove veze s domovinom. Imajući to u vidu, nastavlja se financijska potpora projektima od osobite važnosti za hrvatski narod u BiH”, kazao je hrvatski ministar znanosti, obrazovanja i mladih Radovan Fuchs.
Prema odluci Vlade RH, 10 milijuna eura osiguranih u državnom proračunu RH doznačivat će se Sveučilištu u Mostaru kvartalno tijekom 2026. godine. Isti je to iznos koji je Vlada dodijelila i godinu ranije, a namijenjen je za osiguranje financijske konsolidacije i stabilnosti Sveučilišta, prenosi Hina.
O načinu utroška doznačenih sredstava Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih i Sveučilište potpisat će ugovor. Vlada RH je donijela i program potpore razvoju poljoprivrednih projekata Hrvata u BiH za razdoblje od 2026. do 2028. kojim se, rekao je hrvatski ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić, podupire “ostanak Hrvata na vlastitoj zemlji”.
Cilj programa je očuvanje pune jednakopravnosti Hrvata kroz modernizaciju i jačanje poljoprivredne djelatnosti, čime se neposredno utječe na ruralna područja naseljena pripadnicima hrvatskoga naroda. Bespovratna sredstva dodjeljivat će se poljoprivrednim gospodarstvima kojih su nositelji fizičke i pravne osobe s prebivalištem ili sjedištem u BiH, hrvatske nacionalnosti, registrirane u poljoprivredi u skladu s nacionalnim propisima i koje imaju poljoprivredne površine i poljoprivrednu proizvodnju na području BiH.
Godišnje javne pozive provodit će Ministarstvo poljoprivrede, a najviši iznos potpore koji se može dodijeliti pojedinom projektu je 100.000 eura. “Otvara im se prostor za stvarni razvojni iskorak, posebno u tehnologiji, preradi i energetskoj otpornosti”, ustvrdio je Vlajčić.
Sredstva za provedbu programa planirana su u Državnom proračunu RH za 2026. godinu te projekcijama za 2027. i 2028. u ukupnom iznosu od 12 milijuna eura u trogodišnjem razdoblju trajanja programa, odnosno po četiri milijuna eura godišnje.
Župnik iz Gabele poslao zanimljivu poruku krizmanicima i roditeljima
U župi sv. Stjepana Prvomučenika u Gabeli objavljena je nesvakidašnja i oštra poruka upućena krizmanicima, kojom se u potpunosti mijenja dosadašnji pristup pripremi za sakrament svete potvrde.
U objavi na društvenim mrežama župnik jasno poručuje kako više neće biti organiziranih termina vjeronauka niti poticanja mladih na dolazak u crkvu. Umjesto toga, odgovornost se u potpunosti prebacuje na same krizmanike.
„Nećemo vas tjerati, niti nagoniti da dolazite na vjeronauk, nećemo vas moliti da učite niti vas tjerati na svetu misu! To ćete sami činiti, ako se želite krizmati“, stoji u objavi.
Prema novim pravilima, upravo će kandidati za krizmu biti ti koji će pokazati inicijativu – tražiti održavanje vjeronauka, samostalno učiti te se redovito potpisivati kao sudionici nedjeljne mise. Evidencija dolazaka vodit će se jednostavno – listom i olovkom postavljenima ispod kipa sv. Stjepana u crkvi.
Iz župe naglašavaju kako će upravo ta osobna angažiranost biti ključni kriterij pri odlučivanju tko je spreman primiti sakrament. Poruka je jasna: bez truda i ozbiljnosti – nema krizme.
U obrazloženju ovakve odluke ističe se nezadovoljstvo dosadašnjim odazivom mladih: „Vaša volja i dolasci su ispod nivoa reda i normale. Vama treba Krizma, a ne meni!“
Župnik se u objavi dotiče i roditelja, izražavajući nadu da će se i oni aktivnije uključiti u vjerski odgoj svoje djece, ali i upozorava kako neće snositi odgovornost ako do toga ne dođe.
Posebno snažan dio poruke odnosi se na one koji krizmu doživljavaju kao formalnost: „Oni koji će sa Crkvom prekinuti poslije sv. Krizme… neka budu fer i neka se ne krizmaju! Bolje je da se ne krizmate!“
Ova objava izazvala je brojne reakcije među vjernicima. Dok jedni smatraju da je riječ o prijeko potrebnom potezu koji vraća ozbiljnost i smisao sakramentima, drugi drže kako je pristup prestrog i neprimjeren mladima.
Bez obzira na podijeljena mišljenja, jedno je sigurno – poruka iz Gabele otvorila je važnu raspravu o vjeri, odgovornosti i stvarnoj spremnosti mladih za primanje sakramenata.
MASKE PADAJU! Istina o cjepivima konačno večeras izlazi na vidjelo
Radio 45 godina za BMW – kad je vidio poklon za mirovinu, nije mogao zaustaviti suze!
Nakon impresivnih 45 godina rada u njemačkom automobilskom gigantu BMW, jedan dugogodišnji radnik ispraćen je u mirovinu na način koji je dirnuo tisuće ljudi diljem svijeta.
Riječ je o zaposleniku koji je cijeli svoj radni vijek proveo radeći na proizvodnoj traci. Njegov odlazak u mirovinu obilježen je svečanim ispraćajem u tvornici, gdje su se okupili kolege i nadređeni kako bi mu odali priznanje za dugogodišnji rad i odanost. Atmosfera je bila iznimno emotivna, a vrhunac događaja tek je uslijedio.
Najprije mu je uručen simboličan poklon – maketa BMW-ova sjedišta na kojoj su se potpisali svi njegovi kolege. No, pravo iznenađenje tek je stiglo. Tvrtka mu je, kao znak zahvalnosti za gotovo pola stoljeća rada, poklonila potpuno novi automobil – BMW M3.
U trenutku kada je ugledao automobil, novopečeni umirovljenik nije mogao sakriti emocije te se rasplakao od sreće. Taj dirljivi prizor ubrzo je postao viralan na društvenim mrežama, gdje su brojni korisnici pohvalili gestu kompanije.
Mnogi su istaknuli kako je ovakav potez rijedak primjer poslodavca koji zna cijeniti dugogodišnju lojalnost svojih radnika, dok su drugi u komentarima uspoređivali ovu situaciju s uvjetima rada u vlastitim zemljama.
Ova priča još jednom je pokazala koliko priznanje i zahvalnost mogu značiti – osobito kada dolaze nakon desetljeća predanog rada.
Neočekivani val obraćenja: Sve više ljudi masovno se vraća Katoličkoj Crkvi!
SKANDAL NA POMOLU Svjedočenja o likvidacijama fratara ponovno uzburkala javnost
Prilikom terenskih istraživanja na tri lokacije na području Splitsko – dalmatinske županije koje provodi Uprava za zatočene i nestale Ministarstva hrvatskih branitelja RH, pronađeni su posmrtni ostaci najmanje 11 žrtava iz Drugog svjetskog rata te poslijeratnog razdoblja. Riječ o žrtvama partizansko-komunističkih zločina, piše Narod.hr.
Žrtve su bile vezane žicom, ubijene i bačene u jamu čiji je ulaz potom miniran. Među žrtvama su i franjevci iz Širokog Brijega, pretpostavlja se, njih trojica. O brutalnom ubojstvu širokobrijeških franjevaca od strane partizana, Narod.hr je prošle godine učestalo pisao nakon što je u fokus javnosti došla 101-godišnja partizanka Vjera Andrijić svojim sudjelovanjem na inauguraciji predsjednika Zorana Milanovića.
Za Andrijić kažu da je ”posljednja partizanka sa Sutjeske”. Ona je na srpskoj Vida TV svjedočila o sudjelovanju u partizanskoj akciji likvidacije fratara u Širokom Brijegu. Vida TV na kojoj Vjera Andrijić svjedoči o pokolju širokobrijeških fratara izdašno je finacirana javnim novcem, a prošle godine iz proračuna je dobila preko milijun eura.
Vjera Andrijić nekoliko puta je potom ispitana na Županijskom sudu u Splitu, gdje je u iskazima iznosila neutemeljene tvrdnje da su fratri pucali na partizane, opravdavajući tako zločine. Njezine riječi ponovio je i odvjetnik Anto Nobilo, usprkos znanstvenim dokazima koji opovrgavaju te tvrdnje.
Partizanka koja je sudjelovala u pokolju širokobrijeških fratara prisustvovala je na Milanovićevoj inauguraciji
Vjera Andrijić, 101-godišnja partizanka iz Splita, koja je kao posebna gošća sudjelovala na inauguraciji predsjednika Zorana Milanovića 18. veljače 2025. godine, dospjela je u središte javnosti zbog izjava o svojem sudjelovanju u partizanskoj akciji na Širokom Brijegu u veljači 1945. godine. Tijekom te partizanske akcije ubijen je 21 fratar. Andrijić je navela da su partizani upali u crkvu gdje su, prema njenim riječima, zarobili fratre koji su pucali sa zvonika. Također je izjavila da su zarobljeni fratri nosili svoje redovničke halje.
Njezino svjedočenje otvorilo je pitanje odgovornosti za zločine počinjene tijekom i neposredno nakon Drugog svjetskog rata. Zbog izjava koje je dala, Andrijić je ranije ispitana u Županijskom državnom odvjetništvu u Splitu, a nakon inauguracije DORH je ponovno pokrenuo izvide.
Vjera Andrijić zatim je ponovno ispitana na splitskom Županijskom sudu te je ponovila svoj raniji iskaz o događajima u Širokom Brijegu 1945. godine, navodeći: ”osvajali smo franjevački samostan iz kojeg se na nas pucalo”, te da je tom prilikom ”bila ranjena u ruku od gelera”, ali je unatoč tome ”pružala medicinsku pomoć ranjenim drugovima”. Također je izjavila da joj je ”poznato kako je nakon osvajanja samostana zarobljeno desetak svećenika”, ali da ”nije vidjela ni čula što se kasnije dogodilo s njima”.
U obranu Vjere Andrijić stali su Stipe Mesić, Zoran Milanović i Voljko Obersnel. Bivši predsjednik Stjepan Mesić osudio je postupanje pravosudnih tijela. Nazvao je ispitivanje Andrijić “sramotnim” i istaknuo kako se ovime relativizira antifašistička borba. Predsjednik Zoran Milanović izjavio je pak da su stvarni krivci za zločine na Širokom Brijegu odavno mrtvi. Smatra da Vjera Andrijić, kao bolničarka, ne snosi odgovornost.
Video VIDE TV u kojem Andrijić opisuje kako su ”neutralizirali” franjevce
Nakon gostovanja Vjere Andrijić na inauguraciji Zorana Milanovića, u fokus javnosti došao je video u kojem ona za TV kanal Srpskog narodnog vijeća govori o akciji partizana u Širokom Brijegu u kojoj je sama sudjelovala.
U najzanimljivijem dijelu intervjua za VIDA TV partizanka Andrijić opisuje kako su partizani ”neutralizirali” franjevce iz Širokog Brijega.
”Mi kad smo došli u Široki Brijeg nije bilo nikoga”, započinje prisjećanje Andrijić. ”Nismo imali borbu s ničim nego s crkvom. Dokle god crkva nije pala, dokle god popi nisu prestali iz crkve pucati Široki Brijeg nije pao. To sam ja svojim očima vidjela, upali su naši u crkvu i naravski zarobili….Mi smo zarobili pet, šest popova, koliko ih je bilo…”, ispričala je Andrijić.
Srpska Vida TV dobila je prošle godine iz hrvatskog proračuna gotovo milijun i pol eura
Digitalni audio vizualni kanal srpske nacionalne manjine u Hrvatskoj VIDA TV financira se iz Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina. Iz Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu, sa stavaka Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, za Audio video produkciju VIDA izdvojeno je ukupno 1.394.691,17 eura.
Vida je audio-video produkcija koju izdaje Srpsko narodno vijeće. S proizvodnjom programa počela je u svibnju 2022. godine. Sadržaj se primarno emitira preko YouTube kanala, Facebook stranice i portala vidatv.hr. Glavni urednik je Nikola Bajto.
Navode da su orijentirani na ”informiranje pripadnika srpske nacionalne manjine i ukupne javnosti o općim političkim, društvenim i kulturnim zbivanjima te pitanjima bitnim za život srpske manjinske zajednice u Hrvatskoj”. No ipak, sadržaj im proteže i na šire teme, uključujući i promociju lažnog narativa o partizanskim zločinima, što je vidljivo iz primjera ”svjedočanstva Vjere Andrijić”.
Nobilo iznio nedokazive tvrdnje da su fratri pucali na partizane
Andrijić je na sudu pratio odvjetnik Ante Nobilo koji je potom izjavio da su trenutačni izvidi potpuno besmisleni: ”Prošlo je 80 godina. U kazneno-pravnom smislu, ovaj postupak nema nikakvu opravdanost. Smatram da je kvalifikacija djela apsolutno pogrešna i da se ne bi trebali provoditi daljnji postupci”, rekao je Nobilo.
Nobilo je međuvremenu optužio hercegovačke franjevce da su pucali na partizane. Fra Miljenko Stojić za Narod.hr je kazao da za to ne postoje nikakvi dokazi.
Istaknuo je da je tvrdnja o njihovom sudjelovanju u borbi pogrešna te da, prema brojnim svjedočenjima osoba koje su tada bile u samostanu, fratri nisu pružali oružani otpor, nego su, kako navodi, ”otvorili vrata samostana i rekli da ih dočekuju kao braća”.
Dodao je da su se ubojstva dogodila kasnije istog dana, oko 16 sati, te da ni u ratnim dnevnicima postrojbi koje su sudjelovale u napadu ne postoji zapis koji bi potvrdio Nobilove tvrdnje. Pozvao je da se, ako takvi dokazi postoje, predoče istražiteljima, a ako ne postoje, istaknuo je da ”pravna struka zna što s njim treba učiniti”.
Dr.sc. Blanka Mataković: ”Ne postoje dokazi da su franjevci pružali oružani otpor”
Povjesničarka dr. sc. Blanka Matković je navela da je njezin elaborat o zločinima na Širokom Brijegu, izrađen krajem 2009. u sklopu istraživačkog projekta Hrvatskog državnog arhiva, još prije više od 15 godina predan DORH-u u Splitu, ali da je, prema njezinim riječima, godinama ostao neobrađen i ”u ladicama” Županijskog državnog odvjetništva.
Objasnila je da je, zajedno sa Stipom Pilićem, u razdoblju od 2008. do 2011. sudjelovala u opsežnom projektu istraživanja poslijeratnih komunističkih zločina, pri čemu su obišli brojne arhive u Hrvatskoj i Sloveniji te prikupili velik broj dokumenata, koji su objedinjeni u više elaborata i baza podataka.
U dijelu koji se odnosi na Široki Brijeg istaknula je da, prema dostupnim povijesnim izvorima i svjedočanstvima koje navodi, ne postoje dokazi da su franjevci pružali oružani otpor tijekom događaja 1945. godine. Pozvala se na različite izvore i svjedoke, uključujući i pojedine partizanske sudionike i strane dokumente, koji prema njezinu tumačenju ukazuju da su ubojstva izvršena nakon završetka borbi te da je prethodno postojala propaganda o navodnom oružanom otporu.
Također je istaknula da postoje svjedočenja koja opisuju ubojstva franjevaca nakon zauzimanja samostana te tvrdnje o likvidacijama i nepravilnostima unutar postrojbi koje su sudjelovale u operaciji.
Istraga ubijenih franjevaca traje već 20 godina
Istraga ubojstva širokobrijeških franjevaca traje već 20 godina, a pokrenuta je u travnju 2005. godine kada su na području općine Zagvozd u zajedničkoj grobnici nađeni posmrtni ostaci 18 osoba. Na njima su bili vidljivi tragovi nasilne smrti te je provedena ekshumacija i ostaci su prebačeni na Zavod za patologiju i sudsku medicinu KBC-a Split radi daljnje obrade.
Forenzičkom i DNK obradom utvrđeno je da su svih 18 tijela muške osobe srednje životne dobi. Usporedbom uzoraka živuće rodbine franjevaca potvrđen je identitet triju osoba: fra Melhior Prlić, fra Zdenko Zubac i fra Julijan Kožul. Nakon četiri godine, kada je 2009. godine u Vrgorcu provedena ekshumacija ostataka nađenih u zajedničkom grobu, utvrđen je identitet još jednog franjevca – Maksimilijana Jurčića.
Do smrtnog stradanja franjevaca iz crkve u Širokom Brijegu u BiH došlo je tijekom Drugog svjetskog rata od 6. do 8. veljače 1945. godine, a počinitelji su nepoznati pripadnici Osmog partizanskog dalmatinskog korpusa, 26. dalmatinske divizije, 1., 11. i 12. dalmatinske brigade.
Ukupno 12 svećenika ubijeno je u Širokom Brijegu, a najmanje osam ih je odvedeno na područje Zagvozda i Vrgorca gdje su ubrzo i ubijeni. Zarobljeni franjevci su u Zagvozdu na predjelu Sudišće mučeni cijelu noć nakon čega su bačeni s drugog kata kuće na kamenu liticu. Mučitelji su ih na litici nastavili udarati i u konačnici ih usmrtili iz vatrenog oružja.
I zlostavljanje i ubojstva su izvršena po partizanskoj naredbi, stoji u istražnom spisu, čime je počinjen ratni zločin prema civilnim zarobljenicima.
















.jpg)






.jpg)







