Federacija Bosne i Hercegovine uskoro bi mogla dobiti socijalnu kartu, sustav koji bi trebao donijeti značajne promjene u načinu planiranja i dodjele socijalne pomoći. Federalno ministarstvo rada i socijalne politike uputilo je Vladi FBiH prijedlog Zakona o metodologiji izrade društvene (socijalne) karte, koji se smatra jednim od najvažnijih projekata u području socijalne politike posljednjih godina, piše Fokus.ba.
Cilj socijalne karte nije uvođenje novih prava niti ukidanje postojećih, već povezivanje podataka koje različite institucije već posjeduju. Na taj način vlasti bi prvi put imale cjelovit pregled stvarnih socioekonomskih potreba građana i kućanstava, odnosno tko koristi određene oblike pomoći, zbog čega ih koristi i kakve rezultate te mjere daju.
Novi sustav povezat će evidencije iz područja socijalne zaštite, zdravstva, obrazovanja, zapošljavanja i stambene politike. Očekuje se da će to omogućiti učinkovitije korištenje javnih sredstava, smanjiti preklapanje različitih naknada te pomoći institucijama da lakše prepoznaju osobe i obitelji kojima je pomoć najpotrebnija.
Federalni ministar rada i socijalne politike Adnan Delić istaknuo je kako socijalna karta predstavlja temelj za pravedniju socijalnu politiku zasnovanu na činjenicama, a ne na procjenama. Prema njegovim riječima, podaci su danas raspršeni među brojnim institucijama, zbog čega sustav često nije dovoljno učinkovit.
Iz Ministarstva naglašavaju da socijalna karta neće predstavljati novu bazu osobnih podataka te da su u zakon ugrađeni mehanizmi zaštite privatnosti. Koristit će se isključivo podaci koje institucije već posjeduju, a pristup će imati samo ovlaštena tijela u jasno definirane svrhe.
Osim u području socijalne zaštite, socijalna karta trebala bi pomoći i pri planiranju politika zapošljavanja, obrazovanja, stanovanja i demografskog razvoja. Stručnjaci smatraju da bez kvalitetnih i povezanih podataka nije moguće učinkovito odgovoriti na izazove siromaštva, iseljavanja i rastućih socijalnih razlika u društvu.
Ako zakon dobije potrebnu potporu i bude usvojen, Federacija BiH napravit će važan korak prema modernijem i transparentnijem sustavu socijalne zaštite, u kojem bi pomoć države trebala lakše dolaziti do onih kojima je zaista potrebna.
Gradnja tunela Prenj već se godinama spominje kao jedan od najvažnijih infrastrukturnih pothvata u Bosni i Hercegovini. Iako je projekt sastavni dio planova za izgradnju Koridora Vc još od njegovih početaka, realizacija je dugo ostajala samo na razini najava. Međutim, posljednjih mjeseci pojavili su se novi signali koji ulijevaju optimizam da bi radovi napokon mogli započeti.
Posebnu pozornost izazvao je interes američkih kompanija za financiranje i izgradnju tunela, među kojima se ističe Bechtel, jedan od najvećih svjetskih građevinskih koncerna. Njihov interes ne znači samo mogućnost angažiranja novog izvođača, nego i potencijalno drukčiji model realizacije projekta koji bi mogao ubrzati njegovu provedbu, piše
Novi pristup mogao bi ubrzati gradnju
Dosadašnji planovi uglavnom su bili vezani uz financiranje putem međunarodnih financijskih institucija poput Europska banka za obnovu i razvoj i Europska investicijska banka. Takav model podrazumijeva dugotrajne procedure, opsežne studije, međunarodne natječaje i složene administrativne procese.
S druge strane, američke kompanije zagovaraju modele koncesija ili izravnih partnerskih sporazuma koji omogućuju brže ugovaranje i kraće rokove za početak radova. Upravo zbog toga mnogi smatraju da bi američki angažman mogao predstavljati prekretnicu za projekt koji se godinama smatra najvažnijom nedovršenom dionicom Koridora Vc.
Najduži cestovni tunel u BiH i regiji
Tunel Prenj zamišljen je kao središnji objekt buduće autoceste između Sarajeva i Mostara. Prema postojećim planovima, njegova dužina iznosit će oko 10,9 kilometara, čime će postati najduži cestovni tunel u Bosni i Hercegovini, ali i jedan od najdužih u jugoistočnoj Europi.
Trasa će prolaziti ispod planinskog masiva Prenja, jedne od najzahtjevnijih planina kada je riječ o geološkim uvjetima. Posebno impresivna činjenica jest da će se na pojedinim dijelovima iznad tunela nalaziti čak 1.300 metara stijenske mase. Drugim riječima, vozači će prolaziti više od jednog kilometra ispod površine planine, što ovaj projekt svrstava među tehnički najzahtjevnije tunelske zahvate u Europi.
Investicija vrijedna više od milijardu maraka
Procjene vrijednosti projekta tijekom godina znatno su rasle. Danas se ukupni troškovi izgradnje procjenjuju na između 1,1 i 1,2 milijarde konvertibilnih maraka.
Time tunel Prenj postaje najskuplji pojedinačni objekt na cijelom Koridoru Vc te jedan od najvećih infrastrukturnih projekata u povijesti Bosne i Hercegovine. Njegova izgradnja ključna je za uspostavu potpune autocestovne veze između Sarajeva i Mostara.
Suvremena tehnologija i najviši sigurnosni standardi
Projekt predviđa izgradnju dviju odvojenih tunelskih cijevi s po dvije prometne trake u svakom smjeru. Uz to, tunel će biti opremljen najsuvremenijim sigurnosnim sustavima, uključujući:
evakuacijske prolaze između tunelskih cijevi,
napredne sustave ventilacije,
videonadzor duž cijele trase,
automatsku detekciju prometnih incidenata,
sustave za dojavu i gašenje požara,
centralni kontrolni centar za upravljanje prometom.
Zbog svoje dužine tunel će morati zadovoljiti najstrože europske sigurnosne propise koji vrijede za velike cestovne tunele.
Geologija Prenja najveći je izazov
Iako se najčešće govori o dužini i cijeni projekta, stručnjaci ističu da se najveća neizvjesnost krije duboko ispod površine. Planina Prenj poznata je po izrazito složenom krškom području, brojnim podzemnim vodama, špiljama, kavernama i geološkim rasjedima.
Tijekom iskopa moguće je naići na nepredviđene podzemne šupljine ili vodene tokove koji bi mogli usporiti radove i povećati troškove. Upravo zato se tunel Prenj često naziva i „velikom nepoznanicom“, jer ni najdetaljnija istraživanja ne mogu sa sigurnošću otkriti sve što se nalazi više od kilometra ispod planinskog masiva.
Sarajevo i Mostar na sat vremena vožnje
Jedan od najvažnijih ciljeva projekta jest znatno skraćenje vremena putovanja između Sarajeva i Mostara. Nakon završetka autoceste i tunela Prenj očekuje se da će vožnja između dva najveća grada Federacije BiH trajati približno jedan sat.
Osim veće brzine putovanja, nova prometnica donijet će veću sigurnost, manje prometnih gužvi i učinkovitiji transport ljudi i robe. Ujedno će predstavljati ključni korak prema dovršetku Koridora Vc, prometne žile kucavice koja povezuje srednju Europu s jadranskom obalom.
Projekt generacije za budućnost BiH
Tunel Prenj odavno je prerastao okvire običnog prometnog projekta. Riječ je o infrastrukturnom pothvatu koji bi mogao snažno utjecati na gospodarski razvoj zemlje, poboljšati prometnu povezanost i dodatno integrirati Bosnu i Hercegovinu u europske prometne tokove.
Ako najave konačno prerastu u konkretne radove, Bosna i Hercegovina mogla bi dobiti jedan od najimpresivnijih cestovnih objekata u ovom dijelu Europe – tunel dug gotovo 11 kilometara koji će na pojedinim mjestima prolaziti čak 1,3 kilometra ispod veličanstvenog masiva Prenja.
U subotu, 6. lipnja 2026. godine, Zagreb će ponovno postati središte jednog od najprepoznatljivijih katoličkih okupljanja mladih u Hrvatskoj – Osmog Antunovskog hoda mladih. Ovaj snažni duhovno-evangelizacijski događaj i ove godine donosi bogat program, novu, sigurniju rutu te dodatne sadržaje koji povezuju vjeru, zajedništvo i suvremene oblike komunikacije, piše Informativna katolička agencija.
Antunovski hod započinje u zagrebačkoj Dubravi, a završava u svetištu na Svetom Duhu, u ozračju molitve, pjesme i euharistijskog zajedništva.
Raspored Antunovskog hoda mladih 2026.
12:00 sati – Okupljanje hodočasnika ispred Samostana Bezgrešnog začeća BDM u Dubravi
14:00 sati – Središnja sveta misa kod Samostana u Dubravi
15:30 sati – Polazak prema centru grada
17:00 sati – Dolazak na Trg bana Josipa Jelačića uz program pjesme, molitve i evangelizacije
19:30 sati – Dolazak u Baziliku sv. Antuna Padovanskog na Svetom Duhu uz euharistijsko klanjanje, čašćenje relikvija i zahvalno slavlje
Duhovni hod kroz srce Zagreba
Polazna točka hoda je Samostan Bezgrešnog začeća BDM u Dubravi, gdje se tradicionalno okupljaju mladi iz cijele Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Središnja sveta misa označava početak zajedničkog hodočasničkog puta kroz grad.
Hod se nastavlja prema centru Zagreba, gdje će sudionici na jednom od najpoznatijih hrvatskih trgova, Trg bana Josipa Jelačića, svjedočiti vjeru kroz glazbu, molitvu i evangelizaciju u javnom prostoru.
Završetak hoda predviđen je u Bazilika sv. Antuna Padovanskog na Svetom Duhu, gdje će se održati euharistijsko klanjanje, čašćenje relikvija te svečano zahvalno slavlje.
Organizacija i novosti
Organizatori ovogodišnjeg Antunovskog hoda su Centar za promociju duhovnih zvanja (OFMConv) i župa sv. Antuna Padovanskog na Svetom Duhu, u suradnji s Evangelizacijska zajednica Sveti Duh.
Posebna novost ovogodišnjeg izdanja je službena mobilna aplikacija, koja će hodočasnicima omogućiti jednostavnije praćenje svih informacija o ruti, rasporedu i programskim sadržajima u stvarnom vremenu.
Organizatori ističu kako je cilj aplikacije dodatno olakšati sudjelovanje, ali i unaprijediti sigurnost i koordinaciju velikog broja sudionika.
Događaj koji okuplja tisuće mladih
Antunovski hod mladih već je postao jedan od najvažnijih duhovnih događaja za mlade u Hrvatskoj, koji iz godine u godinu okuplja sve veći broj sudionika. Spoj molitve, zajedništva, glazbe i javnog svjedočenja vjere čini ga prepoznatljivim i jedinstvenim u urbanom kontekstu Zagreba.
Nepregledna kolona svake se godine, uoči svetkovine Duha Svetoga, formira s prvim zrakama zore ispred crkve Saint-Sulpice u Parizu. Ove je godine bila duža nego inače: oko 20.000 hodočasnika pošlo je u subotu 23. svibnja na 44. izdanje Hodočašća Notre-Dame de Chrétienté, koje tijekom tri dana povezuje francusku prijestolnicu s gotičkom katedralom u Chartres-u, prelazeći pješice stotinjak kilometara.
Što je Hodočašće Notre-Dame de Chrétienté?
Duhovsko hodočašće (Pèlerinage de Pentecôte) – poznato i kao “Hodočašće kršćanstva” – danas je najveće tradicionalno katoličko hodočašće u Europi. Nastalo je 1983., nadahnuto književnom intuicijom Charles-a Péguy-a [1873.-1914.], koji je početkom 20. stoljeća ponovo otkrio Chartres kao mjesto kršćanske vjernosti. Organizator je laička udruga Notre-Dame de Chrétienté, osnovana 1991. sa sjedištem u Versailles-u. Njegova su tri stupa: tradicija, kršćanstvo i poslanje. Liturgija se, naime, u cijelosti slavi prema starom rimskom obredu (Misal iz 1962.). Hodočasnici hodaju organizirani u “kapitulima” (“chapitres”), od oko četrdeset osoba, od kojih svaka skupina nosi ime nekoga sveca ili blaženika i povezana je s određenom regijom. Svaka skupina ima svoje laičke voditelje, kapelana, vlastite meditacije, pjesme i krunicu. Predviđene su četiri “rute” prema dobi: odrasli prolaze svih sto kilometara, dok obitelji, adolescenti, djeca i hodočasnici s invaliditetom slijede prilagođene putanje. Ove je godine uvedena i novost: “Ruta Jeruzalema” (Route de Jérusalem), kraći put od manje od 70 kilometara, sporijega ritma, namijenjen starijim i krhkijim osobama ili onima koji žele postupno upoznati hodočašće.
Tema i program 2026.
Tema izabrana za ovu godinu jest rečenica iz Djela apostolskih: “Bit ćete mi svjedoci sve do kraja zemlje” (Dj 1,8). To je izravan poziv na misijsku dimenziju, koju su organizatori htjeli predstaviti kao hitnost navještaja Evanđelja u raskršćanjenoj Europi. Hodočašće je raspoređeno tijekom tradicionalna tri dana, od subote 23. do ponedjeljka 25. svibnja. U subotu je bio polazak iz Pariza i duga etapa do Choisel-a; u nedjelju velika svečana Misa Duha Svetoga usred polja i dolazak u šatorište u Gas; u ponedjeljak posljednja etapa prema katedrali i svečana završna Misa.
Znamenke rekordna izdanja
Izdanje 2026. postavlja novi rekord. Nakon približno 16.000 sudionika 2023., 18.000 2024. i 19.000 2025., ove je godine dosegnuta znamenka od 20.000 hodočasnika. Značajan je i drugi podatak: 3. travnja ove godine, u prva dvadeset i četiri sata nakon otvaranja prijava, zabilježeno je 14.000 rezervacija, nasuprot 6.000 prethodne godine. Lice je hodočašća prije svega mlado. Prosječna dob sudionika iznosi oko 22 godine, a 37% između 18 i 25 godina, uz gotovo potpunu ravnotežu između muških i ženskih osoba. Interno istraživanje koje je Notre-Dame de Chrétienté provela među 4.610 hodočasnika pokazalo je također da više od 61% izjavljuje kako je došlo zahvaljujući obitelji ili prijateljima, te da gotovo dvije trećine redovito pohađa izvanredan oblik rimskoga obreda (od toga 23% isključivo). “Većini je hodočasnika između 20 i 40 godina”, posvjedočio je Christophe, opisujući svoje čuđenje dok je hodao usred takve mase mladih ljudi.
Subota 23. svibnja – Polazak iz Saint-Sulpice-a
Prvi dan započeo je u tami. U 5.30 ujutro crkva Saint-Sulpice – druga najveća crkva u Parizu, izabrana kao polazišna točka od 2020. zbog požara u Katedrali Notre-Dame – već je bila prepuna. Svečana Misa otvaranja okupila je hodočasnike prije samoga početka puta. U 6.50 započelo je glavno slavlje. Odmah nakon toga kolona je pošla na najdužu etapu trodnevlja: trideset i pet kilometara do Choisel-a, prolazeći pokrajinom Ivelin (Yvelines). U 19.30, po dolasku u večernje šatorište, slavljena je još jedna sveta Misa. Poslijepodne emitirana je uobičajena emisija “Chartres te zove” (Chartres t’appelle) iz šatorišta, svojevrstan večernji dnevnik hodočašća koji je od 17.30 uživo prikazivao dolazak skupina, postavljanje šatora te svjedočanstva svećenika i hodočasnika.
Nedjelja 24. svibnja – Svečana Misa Duha Svetoga
Drugi dan, današnji, bio je liturgijski najintenzivniji. U podne je u Sonchamp-u (mjesto Les Courlis-a) slavljena sveta Misa Duha Svetoga na velikom otvorenom prostoru, prema tridentskom obredu. Ove je godine slavlje predvodio otac Antonius Maria Mamsery, generalni poglavar Misionara Svetoga Križa iz Tanzanije, a propovijedao otac Serge-Thomas Bonin, dominikanac. Nakon Mise hodočasnici su nastavili put prema šatorištu u Gas-u, u pokrajini Eure-et-Loir, gdje su proveli drugu noć. Ondje su se navečer okupili na jednom od najupečatljivijih trenutaka cijeloga trodnevlja: Euharistijskom blagoslovu i noćnom klanjanju, uz posvetu (ili obnovu posvete) Blaženoj Djevici Mariji pred Presvetim Oltarskim Sakramentom izloženim usred polja. Ta pobožnost duboko je ukorijenjena u duhovnosti Ljudevita Marije Grigniona Monfortskoga [1673.-1716.], i ostaje jedno od obilježja hodočašća. Upravo je u Gas-u navečer došao pozdraviti hodočasnike kardinal Raymond Leo Burke, nazočan tijekom sva tri dana hodočašća. Američki kardinal – koji je već bio došao u Chartres prigodom 35. izdanja 2017. – sutra će u katedrali predvoditi završnu svečanu svetu Misu.
Posljednji dan započeo je jutarnjim ustajanjem u šatorištu u Gas-u i posljednjom etapom hoda koja će hodočasnike dovesti do katedrale. U 15.00 sati, u katedrali Notre-Dame de Chartres, kardinal Burke predvodio je završnu svečanu svetu Misu, ponovo prema tridentskom obredu. Za tisuće mladih koji su tijekom ova tri dana hodali pod suncem francuskoga pohoda, dolazak u Chartres ne će biti kraj jednoga hoda, nego polazišna točka jednoga misijskog poslanja: „Bit ćete mi svjedoci“ – sve do kraja zemlje.
Povijesni koncert Marka Perkovića Thompsona sa zagrebačkog Hipodroma, održanog 5. srpnja 2025. godine, uskoro će biti prikazan na Hrvatskoj radioteleviziji. Riječ je o događaju koji je ostao upamćen kao najposjećeniji jednovečernji koncert s plaćenim ulaznicama s pola milijina posjetitelja u povijesti, čime je privukao veliku pozornost javnosti u Hrvatskoj, regiji i svijetu.
HRT će svojim gledateljima ponuditi integralnu snimku ovog glazbenog spektakla u trajanju od čak 180 minuta. Snimka vjerno prenosi atmosferu koncerta, impresivnu produkciju te domoljubni naboj koji je obilježio večer na zagrebačkom Hipodromu.
Tijekom koncerta Thompson je izveo brojne pjesme iz različitih razdoblja svoje karijere, među kojima su „Ustani iz sjene“, „Ravnoteža“, „Dolazak Hrvata“, „Duh ratnika“, „Kletva kralja Zvonimira“, „Bosna“, „Gospin dom“, „Zaustavi se vjetre“, „Sine moj“, „Ratnici svjetla“, „Geni kameni“, „Moj Ivane“, „Iza devet sela“, „Devedeset neke“ i „Lijepa li si“.
Cjelovita snimka koncerta bit će emitirana na Hrvatska radiotelevizija, odnosno na Drugom programu HRT-a, na blagdan Tjelovoa, u četvrtak 4. lipnja s početkom u 20:15 sati. Urednica prijenosa je Elizabeth Homsi.
U vremenu kada društvenim mrežama dominiraju kratki i prolazni sadržaji, jedan relativno nepoznat, ali sve popularniji glazbeni projekt polako osvaja srca ljubitelja duhovne glazbe. Riječ je o projektu Amoriel, koji djeluje putem YouTube kanala EchoTwin Studio Religion, a čije pjesme posljednjih mjeseci bilježe sve veći broj pregleda i pozitivnih reakcija slušatelja.
Iako nema pouzdanih javno dostupnih podataka o tome tko stoji iza projekta, niti je poznato radi li se o jednoj osobi ili skupini autora, jedno je sigurno, glazba koju objavljuju pronalazi put do brojnih vjernika. Njihove pjesme prožete su molitvom, nadom, ljubavlju i dubokom duhovnom porukom, zbog čega ih mnogi opisuju kao glazbu koja „dira u samu srž postojanja“, piše Goranci online.
Prema opisu kanala, riječ je o kršćanskom duhovnom projektu posvećenom glazbi koja izvire iz vjere, molitve i ljubavi. Autori ističu kako svaka pjesma nastaje iz osobnog traženja Boga te da je cilj glazbom prenijeti unutarnje duhovno iskustvo i svjedočanstvo vjere.
Kanal trenutno broji oko 2.300 pretplatnika, ima objavljenih 97 videozapisa, a ukupno je ostvario više od 680 tisuća pregleda. Unatoč relativno skromnom broju pretplatnika, pojedine pjesme ostvarile su iznimnu popularnost.
Pjesma „Dođi, Gospodine“, koja je privukla veliku pozornost i postala najslušanija, predstavlja iskrenu molitvu srca koje traži mir u Božjoj blizini. Kroz jednostavne stihove i nježnu melodiju poziva na povjerenje, predanje i otvaranje srca Bogu, osobito u trenucima molitve, adoracije i večernjeg smirenja. Nastala je kao izraz vjere i ljubavi prema Bogu, a njezina središnja poruka jest da se pravi mir pronalazi kada Gospodin postane dio svakodnevnog života.
Posebnost ovog kanala je što svaka objavljena pjesma dolazi s iscrpnim opisom koji pojašnjava njezinu duhovnu poruku, inspiraciju i značenje, omogućujući slušateljima dublje razumijevanje sadržaja i snažnije povezivanje s temom pjesme.
Dok identitet autora ostaje nepoznat, jedno je sigurno – glazba projekta Amoriel pronašla je svoje mjesto među vjernicima koji u pjesmama traže utjehu, nadahnuće i duhovni mir. U svijetu prepunom buke, njihove melodije mnogima predstavljaju trenutak tišine, molitve i susreta s vjerom.
Ispod poslušajte četiri pjesme koje su nama “zapele” za uho.
Danas, kada Crkva slavi svetkovinu Presvetoga Trojstva, vjerničko srce ulazi u samu srž otajstva koje nadilazi ljudski razum, ali ga istodobno i obasjava svjetlom koje mijenja život. To je blagdan tišine pred veličinom Boga, ali i blagdan radosti zbog činjenice da je Bog zajedništvo ljubavi – Otac, Sin i Duh Sveti.
Predaja nam donosi potresnu i poučnu sliku svetoga Augustina, velikog crkvenog oca i neumornog tražitelja Božje istine. Želio je razumom proniknuti u otajstvo Presvetoga Trojstva i napisati knjigu koja bi sve razjasnila. No, što je više pokušavao, to je otajstvo bilo dublje i nedohvatljivije. Tada mu je, prema predaji, u snu bilo dano iskustvo koje je promijenilo njegov pogled.
Šetajući obalom mora, ugledao je dijete kako školjkom prelijeva morsku vodu u malu rupicu u pijesku. Na njegovo pitanje što radi, dijete mu jednostavno odgovori: „Želim preseliti more u ovu rupicu.” Augustin se nasmiješio na tu dječju naivnost, ali je tada čuo riječi koje su ga duboko pogodile: kao što je nemoguće more preseliti u malu jamicu, tako je i ljudskom umu nemoguće obuhvatiti neizmjernu Božju tajnu.
U tom trenutku Augustin je shvatio istinu: Bog se ne može „smjestiti” u granice ljudske logike, ali se može primiti vjerom, poniznošću i ljubavlju. Otajstvo Trojstva ne traži da ga objasnimo do kraja, nego da u njemu živimo.
Presveto Trojstvo nije apstraktna teološka ideja, nego srce kršćanske vjere. To je otajstvo iz kojega izvire cijela povijest spasenja. Bog je jedan, ali ne usamljen: Otac koji stvara, Sin koji otkupljuje i Duh Sveti koji posvećuje. U toj božanskoj zajednici ljubavi nalazi se izvor svega stvorenoga, smisao povijesti i konačni cilj svakoga čovjeka.
Crkva nas uči, kako stoji u Katekizmu Katoličke Crkve, da je Bog „jedan u trima božanskim osobama: Ocu, Sinu i Duhu Svetomu”. U tom jedinstvu i različitosti otkrivamo savršeni sklad ljubavi koji nadilazi sve ljudske podjele i nesavršenosti. Bog nije udaljeni promatrač svijeta, nego živa prisutnost koja obuhvaća, nosi i prožima sve.
Zato vjernik, kad god izgovara riječi: „U ime Oca i Sina i Duha Svetoga”, ne izgovara samo formulu, nego ispovijeda vlastiti identitet. To je znak pripadnosti Bogu koji je zajedništvo ljubavi, i poziv da i čovjek u svom životu bude odraz te božanske ljubavi – u obitelji, u zajednici, u svakodnevici.
Cijeli kršćanski život, od krštenja do posljednjeg daha, nosi pečat Presvetoga Trojstva. Kršteni smo u njegovo ime, živimo u njegovoj milosti i usmjereni smo prema punini zajedništva s njim. U toj vjeri otkrivamo da nismo stvoreni za samoću, nego za ljubav; ne za zatvorenost, nego za darivanje.
Na ovaj svetkovinski dan Presvetoga Trojstva, Crkva nas ne poziva da „razumijemo sve”, nego da se otvorimo Bogu koji je neizmjerna ljubav. I baš kao što more nadilazi svaku malu rupicu u pijesku, tako i Božja tajna nadilazi naš razum – ali ispunjava naše srce mirom, nadom i vječnošću.
Federalni ministar rada i socijalne politike Adnan Delić najavio je za portal Fokus.ba novo povećanje naknada za osobe s invaliditetom i civilne žrtve rata u Federaciji Bosne i Hercegovine. Nakon travanjskog usklađivanja, novo redovito povećanje očekuje se u srpnju, a ukupni rast naknada tijekom 2026. godine mogao bi dosegnuti oko 17 posto.
Kako je Delić izjavio za Fokus, u svibnju je zabilježeno povećanje od 11,2 posto za razdoblje od siječnja do svibnja, dok se u srpnju očekuje dodatni rast od pet do šest posto, ovisno o konačnim statističkim pokazateljima.
„Ove godine naknade po osnovi invaliditeta i za civilne žrtve rata ukupno će rasti oko 17 posto na godišnjoj razini“, rekao je ministar.
Naknade prate rast mirovina
Delić je podsjetio kako je 2023. godine prvi put uspostavljen sustav redovitog usklađivanja naknada zahvaljujući novom zakonskom okviru za materijalnu potporu osobama s invaliditetom.
Naglasio je kako se osobe s invaliditetom i civilne žrtve rata reguliraju različitim zakonima, ali da su donošenjem Zakona o zaštiti civilnih žrtava rata njihove osnovice vezane uz braniteljsku populaciju te sada iznose 70 posto braniteljske osnovice.
„U načelu, sve ove naknade sada prate rast mirovina“, istaknuo je.
Nakon 14 godina bez povećanja Ministar je posebno naglasio kako osobe s invaliditetom punih 14 godina nisu imale povećanje naknada, sve do 2023. godine.
Prema njegovim riječima, najviši iznos invalidnine za korisnike prava po osnovi neratnog invaliditeta koji ostvaruju sva tri prava sada iznosi 867 KM, dok je na početku njegova mandata iznosio oko 400 KM.
Kolike su invalidnine za civilne žrtve rata?
Osnovica za obračun naknada civilnim žrtvama rata u 2026. godini iznosi 819,90 KM.
Najviša osobna invalidnina iznosi 819,90 KM, dok korisnici druge skupine primaju 598,53 KM, treće 450,95 KM, četvrte 352,56 KM, pete 262,37 KM, a šeste skupine 147,58 KM.
Povećani su i dodaci za njegu i pomoć druge osobe. Tako dodatak prvog stupnja iznosi 819,90 KM, drugog 573,93 KM, a trećeg 409,95 KM.
Rastu i ortopedski dodaci pa korisnici prvog stupnja ostvaruju 237,77 KM, drugog 180,38 KM, a trećeg 139,38 KM.
Primanja pojedinih korisnika veća od 1.800 KM
Delić je pojasnio kako korisnici koji ostvaruju pravo na osobnu invalidninu, dodatak za njegu i pomoć druge osobe te ortopedski dodatak mogu ostvarivati ukupna mjesečna primanja veća od 1.800 KM.
„To ovisi o kategoriji i priznatim pravima“, kazao je ministar.
Rekordna izdvajanja iz proračuna
Govoreći o proračunskim izdvajanjima, Delić je naveo kako je transfer za civilne žrtve rata povećan s 23,7 milijuna na 31,5 milijuna KM.
Istodobno su ukupna izdvajanja za osobe s invaliditetom porasla na oko 336 milijuna KM, dok su na početku mandata iznosila 142 milijuna KM, što predstavlja dosad najveća izdvajanja za ove kategorije stanovništva u Federaciji Bosne i Hercegovine.
U četvrtak je u Posušju održana akcija dobrovoljnog darivanja krvi za djelatnike tvrtke Lager Grupa, tijekom koje je prikupljeno ukupno 37 doza krvi, što predstavlja dosad najbolji rezultat jedne privatne tvrtke na području Posušja otkako se organiziraju ovakve humanitarne aktivnosti.
Tijekom akcije pregledano je 40 darivatelja, a gotovo svi su uspješno darovali krv, čime je još jednom potvrđena visoka razina solidarnosti i humanosti zaposlenika ove tvrtke. Prema evidenciji Crveni križ Posušje, riječ je o rekordnom broju prikupljenih doza u jednoj privatnoj kompaniji na području Posušja.
Podsjetimo, ovo je bila druga organizirana akcija u sklopu Lager Grupe. Na prvoj akciji, održanoj prije godinu dana, prikupljeno je 17 doza krvi, što znači da je ovogodišnji odaziv više nego udvostručen.
Akciju su zajednički organizirali Crveni križ Posušje i Transfuzijski centar SKB Mostar, uz podršku tvrtke Lager Grupa, koja je osigurala uvjete za provedbu humanitarne aktivnosti na visokoj organizacijskoj razini.
Šesta akcija u Posušju ove godine
Ova akcija ujedno je bila šesta ovogodišnja akcija dobrovoljnog darivanja krvi na području Posušja te 21. akcija na području Županije Zapadnohercegovačke u 2026. godini.
Iz Crvenog križa Posušje zahvalili su svim darivateljima na iskazanoj humanosti, kao i tvrtki Lager na kontinuiranoj podršci i suradnji u organizaciji akcija koje spašavaju živote.
Sljedeća akcija u tvrtki Planet
Novi termin darivanja krvi već je najavljen – sljedeća akcija na području Županije Zapadnohercegovačke održat će se u utorak, 2. lipnja 2026. godine, od 10:00 do 12:00 sati, i to za djelatnike tvrtke Planet.
Cjelokupan raspored akcija dobrovoljnog darivanja krvi za lipanj bit će objavljen u petak na službenim mrežnim stranicama i društvenim mrežama Crvenoga križa Županije Zapadnohercegovačke, uključujući Facebook i Instagram profile.
U Ulici nadbiskupa Čule u Mostaru, na dionici između mostarske Katedrale i hotela Radobolja, nekadašnjeg hotela Bevanda, zabilježeno je oštećenje kolnika koje može predstavljati ozbiljnu opasnost za sudionike u prometu, javlja Bljesak.info.
Prema fotografijama s mjesta događaja, dio prometnice je propao te je na tom mjestu nastala rupa. Kako bi upozorili vozače na prepreku, građani su u otvor na kolniku postavili kartonsku kutiju s granom, nastojeći improviziranim označavanjem skrenuti pozornost na opasnost i spriječiti moguće nezgode.
Iako ovakav način označavanja može privremeno upozoriti vozače, on nikako ne predstavlja odgovarajuće niti sigurno rješenje za prometnicu kojom svakodnevno prolazi velik broj vozila. Posebna opasnost prijeti tijekom noćnih sati, u uvjetima smanjene vidljivosti ili pojačanog prometa, kada vozači mogu prekasno uočiti oštećenje na cesti.
Stanovnici ovog dijela grada već godinama upozoravaju i na dodatni problem – prolazak teških teretnih vozila kroz jednu od najljepših gradskih aleja platana. Zbog činjenice da zaobilaznica još uvijek nije izgrađena, tranzitni teretni promet i dalje prolazi ovom prometnicom, što dodatno opterećuje kolnik i infrastrukturu te izaziva zabrinutost građana.
Mnogi smatraju kako upravo učestali prolazak teretnjaka pridonosi ubrzanom propadanju prometnice, zbog čega su sve češća oštećenja poput ovoga. Istodobno, povećan promet teških vozila narušava ambijent jednog od najprepoznatljivijih i najljepših dijelova Mostara.
Problem je dodatno izražen za motocikliste i bicikliste, kojima ovakve prepreke mogu uzrokovati gubitak kontrole nad vozilom, ali i za vozače koji nisu upoznati s ovom prometnom dionicom.
Građani očekuju da nadležne službe što prije izađu na teren, propisno obilježe mjesto oštećenja te pristupe sanaciji kolnika kako bi se spriječile moguće štete na vozilima i osigurala sigurnost svih sudionika u prometu. Istodobno, ponovno se otvara pitanje izgradnje zaobilaznice koja bi tranzitni teretni promet izmjestila iz središta grada.
Do tada, vozačima se savjetuje pojačan oprez prilikom prolaska Ulicom nadbiskupa Čule te prilagođavanje brzine uvjetima na cesti.
Katolička nadbiskupija Kaduna u Nigeriji osudila je novi val terorističkih napada na kršćanske zajednice pod pastoralnom skrbi župe sv. Petra i Pavla Krmina u okrugu Dangana u saveznoj državi Kaduna, nakon smrtonosnih napada u kojima je poginulo najmanje pet osoba, nekoliko ih je ozlijeđeno, a mnoge su otete, prenosi
U pismu objavljenom 24. svibnja upućenom glavnom tajniku Katoličkog tajništva Nigerije , kancelar nigerijske metropole detaljno opisuje „neprekidne terorističke napade“ usmjerene na župne ispostave u području lokalne samouprave Kagarko.
Prema riječima oca Christiana Okewua Emmanuela, posljednji napad dogodio se 21. svibnja u izvangradskoj postaji Kurmin Bongo.
„Teroristički napad je izveo između 22 i 1 sat ujutro, za vrijeme jakih kiša. Unatoč naporima osvetničke skupine, pet osoba je ubijeno, dok je 10 drugih oteto, od kojih su dvije spašene zahvaljujući naporima osvetničke skupine“, rekao je svećenik u pismu od 22. svibnja.
Objasnio je da je napad na ispostavu Kurmin Bongo bio posljednji u nizu napada na katoličke zajednice u tom području.
„Ranije su se dogodila još dva napada u predgrađima Kasaru-B 2. ožujka i Sabon Garija 1. svibnja. Tijekom napada na Kasaru-B, jedna je osoba ubijena, druga je zadobila nekoliko prostrijelnih ozljeda, dok je osam drugih, uključujući Mai Wa'azija, oteto. Iako su kasnije oslobođeni, dvojica su ubijena u terorističkom brlogu“, ispričao je Emmanuel.
Napad na Sabon Gari dogodio se jedva dva tjedna nakon puštanja žrtava Kasaru-B.
Prema riječima kancelara, „dvije osobe su zadobile prostrijelne ozljede, dok je 10 drugih oteto“, pri čemu je jedan od otetih kasnije ubijen dok je još bio u zatočeništvu.
Osudio je ono što je opisao kao "neprestana napada" na pogođene zajednice i apelirao na vladine vlasti i sigurnosne agencije da ojačaju zaštitu ranjivog stanovništva.
„Nadbiskupija najstrože osuđuje ove neprekidne napade i poziva vladu i sigurnosne agencije da pojačaju napore u zaštiti života i imovine u tako opkoljenim područjima“, rekao je Emmanuel. Nadalje je istaknuo da je ponovljeno nasilje produbilo strah i nestabilnost među stanovnicima.
„Ne treba ni spominjati da su ovi ponovljeni napadi raselili pogođene osobe i bacili zajednice u neizrecive tuge, strahove i neizvjesnost“, dodao je kancelar. Nigerija i dalje doživljava raširenu nesigurnost obilježenu otmicama, oružanim napadima i ubojstvima koje izvršavaju kriminalne bande i pobunjeničke skupine.
d 2009. godine pobuna Boko Harama i dalje predstavlja veliki sigurnosni izazov u toj zapadnoafričkoj naciji. U nekoliko dijelova zemlje nasilje je povezano i s naoružanim fulanskim pastirima, poznatim i kao Fulanska milicija.
Nakon Mostara, Čitluka i Neuma, u Biskupijskom centru Sarsenterum u Stocu u četvrtak, 28. svibnja održana je svečana kulturno-religiozna večer posvećena hercegovačkom pučkom pjesniku i samoukom umjetniku Marku Markanu Golemcu iz Vrdi kod Mostara. Događaj, koji su organizirali Ogranak Matice hrvatske Stolac i Grad Stolac, okupio je velik broj ljubitelja kulture, poezije i duhovne baštine.
Program je vodio ravnatelj Centra don Ante Luburić, koji je u uvodnom obraćanju predstavio životni put i stvaralaštvo Marka Markana Golemca. Istaknuo je kako je riječ o čovjeku čiji je život obilježen brojnim zdravstvenim izazovima, ali i iznimnom snagom duha, vjerom i stvaralačkom energijom.
– Pred nama je hercegovački pučki pjesnik čiji je život postao svjedočanstvo nevjerojatne snage duha. Ondje gdje bi mnogi vidjeli samo ograničenje, Markan je pronašao svoj životni put, bilježeći u stihovima ljude, događaje, običaje i vjeru hercegovačkoga čovjeka – kazao je don Luburić.
Okupljene je pozdravio predsjednik Ogranka Matice hrvatske Stolac dr. Mladen Bošković, koji je predstavio sudionike večeri među kojima su bili Nikolina Lovrić iz Neuma, župnik Domanovića dr. don Mile Vidić te biskup u miru mons. Ratko Perić. U programu su sudjelovali i stolački guslar Ilija Proleta te harmonikaš Velimir Ravlić, dok su poseban pljesak publike zaslužili Markanov brat Andrija Golemac i sam pjesnik.
Nikolina Lovrić u svom je nadahnutom izlaganju govorila o Markanovu životnom križu, ali i o njegovoj sposobnosti da kroz poeziju sačuva uspomene na ljude, događaje i rodni kraj. Istaknula je kako Markan, unatoč teškoj bolesti, ostaje čovjek vedrine, radosti i duboke ljubavi prema životu.
– U invalidskim kolicima Markan danas trči maratonske dužine. Ne mogu noge, mogu misli. Mogu djetinje oči i neslomljiv duh pobjednika – poručila je Lovrić.
Don Mile Vidić predstavio je dvije Markanove zbirke pjesama – „Moj život, moje pisme“ iz 2023. godine i „Što čuh i okom vidjeh“ iz 2025. godine. Naglasio je kako se u njegovim stihovima prepoznaju ljubav prema Bogu i Crkvi, ponos na obitelj i rodni kraj, domoljublje te duboka povezanost s hercegovačkim čovjekom i njegovim životom.
– Markan je podigao spomenik pisane riječi u koji je uklesao selo Vrdi. Njegove pjesme vrijedna su kronologija života i događaja ovoga kraja – kazao je don Vidić.
Posebno dojmljivo bilo je izlaganje umirovljenog mostarsko-duvanjskog biskupa mons. Ratka Perića pod naslovom „Nasmijani patnik“. Analizirajući religiozne motive u Markanovim zbirkama, istaknuo je kako se ime Boga kroz njegove pjesme pojavljuje stotinama puta, svjedočeći dubokoj vjeri koja prožima njegov život i stvaralaštvo.
– Marko Markan Golemac pokazuje kako zdrav duh može nadvladati tjelesna ograničenja. Njegove pjesme nisu samo književni zapis nego i svjedočanstvo vjere, nade i životne radosti – rekao je biskup Perić.
Na kraju večeri okupljeni su dugotrajnim pljeskom zahvalili Markanu i njegovu bratu Andriji, čija je požrtvovnost godinama oslonac pjesnikovu životu i radu. Večer u Sarsenterumu još je jednom pokazala kako istinska ljudska veličina ne proizlazi iz životnih okolnosti, nego iz snage duha, ljubavi i vjere koje nadahnjuju druge.
Predstavljanje Markanovih zbirki tako je preraslo okvire obične književne promocije te postalo snažno svjedočanstvo o ljudskoj ustrajnosti, bratskoj ljubavi i neuništivoj nadi.
Detaljan članak s govirnicima možete pročitati na stranicama Crkva na kamenu.
U organizaciji Bratovštine sv. Nikole Tavelića Buna-Mostar, u četvrtak 16. srpnja 2026. godine na Buni će se održati prvi HERC UŠTIPAK FEST (HUF), jedinstvena manifestacija posvećena jednom od najprepoznatljivijih tradicionalnih hercegovačkih proizvoda – uštipku.
Festival će biti održan u centru sv. Nikole Tavelića na Buni, s početkom u 20 sati, a organizatori najavljuju večer ispunjenu dobrom atmosferom, glazbom, gastronomijom i zajedničkim druženjem svih ljubitelja tradicionalne hercegovačke kuhinje.
Bratovština sv. Nikole Tavelića već godinama radi na promociji i očuvanju hercegovačke tradicije i autohtonih proizvoda, a pokretanjem HERC UŠTIPAK FESTA žele dodatno istaknuti važnost očuvanja gastronomske baštine Hercegovine.
Festival je zamišljen kroz nekoliko sadržajnih razina – natjecateljsku, gastro-turističku, edukativnu i zabavnu. Poseban naglasak bit će stavljen na natjecanje u pripremi najboljih hercegovačkih uštipaka, u kojem mogu sudjelovati pojedinci i skupine.
Svi zainteresirani za sudjelovanje u natjecateljskom dijelu festivala mogu se prijaviti do 10. srpnja 2026. godine putem broja 063 791 447 (Mario) ili na e-mail adresu bratovstinabuna@gmail.com, gdje mogu dobiti dodatne informacije o samom događaju i pravilima natjecanja.
Organizatori ističu kako svaka natjecateljska ekipa treba osigurati vlastito kuhalo, plin ili drugi energent, tavu, ulje ili mast, brašno te ostale sastojke potrebne za pripremu uštipaka, dok će organizator osigurati tehnički dio organizacije.
Svaka ekipa priprema deset uštipaka za službeno ocjenjivanje, a nakon toga po želji može nastaviti peći uštipke za posjetitelje festivala. Tijekom večeri bit će upriličeno proglašenje pobjednika te dodjela prigodnih nagrada najboljim ekipama.
Uz bogatu gastronomsku ponudu i natjecateljski duh, HERC UŠTIPAK FEST donosi i priliku za promociju Hercegovine kao destinacije bogate tradicijom, domaćom hranom i autentičnim običajima.
Organizatori pozivaju sve ljubitelje dobre hrane, druženja i hercegovačke tradicije da 16. srpnja posjete Bunu i budu dio prvog izdanja ove manifestacije koja bi mogla prerasti u jednu od prepoznatljivijih ljetnih gastro-priča u Hercegovini.
Danas se u Hrvatskoj obilježava Dan državnosti, jedan od najvažnijih datuma u suvremenoj hrvatskoj povijesti. Iako ga mnogi i dalje u svakodnevnom govoru povezuju s Danom neovisnosti, današnji datum nosi duboko ukorijenjeno značenje konstituiranja prvoga demokratski izabranog višestranačkog Sabora, održanog 30. svibnja 1990. godine.
Taj povijesni trenutak označio je početak nove političke ere i put Hrvatske prema samostalnosti, slobodi i međunarodnom priznanju. Upravo zato se 30. svibnja danas ponovno obilježava kao Dan državnosti, u skladu sa zakonskim izmjenama iz 2019. godine, koje su stupile na snagu 2020.
Početak demokratske Hrvatske
Na konstituirajućoj sjednici prvoga višestranačkog Sabora, u tadašnjoj Socijalističkoj Republici Hrvatskoj, izabrano je vodstvo koje će usmjeriti zemlju prema povijesnim promjenama. Za predsjednika Sabora izabran je Žarko Domljan, dok su potpredsjedničke dužnosti preuzeli Ivica Percan, Stjepan Sulimanac i Vladimir Šeks. Za predsjednika Izvršnog vijeća Sabora izabran je Stjepan Mesić, a za predsjednika Predsjedništva Republike Hrvatske Franjo Tuđman.
Upravo je Franjo Tuđman u svom povijesnom govoru istaknuo kako je konstituiranje Sabora „prvi korak na povratku hrvatskoga naroda europskoj civilizacijskoj, političkoj, kulturnoj i gospodarskoj tradiciji”, naglašavajući vjeru u budućnost slobodne i suverene države.
Dan koji nadilazi granice
Danas Dan državnosti nije samo državni blagdan unutar granica Hrvatske. On ima posebno značenje i za Hrvate izvan domovine, osobito za Hrvate u Bosni i Hercegovini, koji Hrvatsku doživljavaju kao svoj drugi dom – kulturni, povijesni i identitetski oslonac.
U tom smislu, Dan državnosti postaje simbol zajedništva hrvatskoga naroda bez obzira na granice, podsjećajući na povezanost koja seže kroz povijest, vjeru, jezik i zajedničke vrijednosti.
Povijesni put do današnjeg obilježavanja
Nakon 2001. godine, ovaj se datum jedno vrijeme obilježavao kao Dan Hrvatskoga sabora, no izmjenama Zakona o blagdanima ponovno je vraćen izvorni naziv – Dan državnosti. Time je naglašena važnost 30. svibnja 1990. kao temeljnog trenutka moderne hrvatske političke povijesti.
Croatian Parliament tako i danas ostaje središnja institucija hrvatske državnosti, simbol demokracije i volje naroda izražene na prvim slobodnim izborima.
Sjećanje i obveza budućnosti
Dan državnosti nije samo pogled unatrag, nego i obveza prema budućnosti. On podsjeća na odgovornost očuvanja stečene slobode, jačanja institucija i izgradnje društva koje počiva na demokraciji, pravdi i solidarnosti.
U tom duhu, ovaj dan ostaje trajni podsjetnik da je hrvatska država nastala na volji naroda i da njezina snaga i danas proizlazi iz jedinstva, povijesne svijesti i zajedničke budućnosti svih Hrvata – u domovini i izvan nje.
U Zadru je u petak svečano otvoren Počasni konzulat Bosne i Hercegovine, a na njegovom čelu bit će uspješna poduzetnica Snježana Köpruner, vlasnica tvrtki u Travniku i Prozoru-Rami koje zapošljavaju oko 700 radnika i bave se proizvodnjom preciznih strojeva.
Otvaranju konzulata nazočili su ministar vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske Gordan Grlić Radman i ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković, koji su tom prilikom istaknuli važnost jačanja suradnje između dviju susjednih država.
Grlić Radman naglasio je kako članstvo Bosne i Hercegovine u Europskoj uniji predstavlja mnogo više od nacionalnog interesa te da je riječ o strateškoj potrebi za stabilnost cijele Europe.
„Članstvo Bosne i Hercegovine u Europskoj uniji nije samo nacionalni interes, već i potreba za jačanje stabilnosti Europske unije. Hrvatska je od samog početka snažan zagovornik europske perspektive Bosne i Hercegovine“, poručio je hrvatski ministar.
Posebne riječi uputio je novoj počasnoj konzulici Snježani Köpruner, zahvalivši joj na angažmanu i predanosti. „Ovaj prostor bit će mjesto susreta svih onih koji žele upoznati multikulturalnost, umjetnost i kulturu Bosne i Hercegovine“, rekao je Grlić Radman.
Köpruner je poznata kao jedna od najuspješnijih poduzetnica u Bosni i Hercegovini. Odrasla je u Zadru, poslovno iskustvo stjecala u Njemačkoj, a danas vodi proizvodne pogone u srednjoj Bosni i Hercegovini. U javnosti često upozorava na važnost razvoja industrije i proizvodnje te kritizira modele gospodarstva koji se pretežno oslanjaju na rentu i uslužne djelatnosti.
Tijekom posjeta Zadru hrvatski ministar najavio je i skoro potpisivanje ugovora o graničnim prijelazima između Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Odluku o pokretanju postupka sklapanja ugovora hrvatska je Vlada donijela na sjednici održanoj u četvrtak, a potpisivanje se očekuje tijekom prve polovice lipnja.
„Time ćemo osigurati veću protočnost stanovništva, dodatno unaprijediti prometnu infrastrukturu i povezivost naših zemalja“, istaknuo je Grlić Radman.
Ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković kazao je kako je otvaranje konzulata u Zadru još jedan korak prema snažnijim odnosima dviju država.
„Hrvatska je najvažniji vanjskotrgovinski partner Bosne i Hercegovine, zemlja s kojom dijelimo najdužu granicu i šengensku granicu. To nas dodatno motivira da nastavimo reforme i što prije započnemo pregovore o pristupanju Europskoj uniji“, rekao je Konaković.
Dodao je kako očekuje da će uskoro biti otvoren i počasni konzulat Bosne i Hercegovine u Osijeku, čime bi se dodatno ojačala diplomatska i gospodarska suradnja između dviju zemalja.
.jpg)
