Blagdan sv. Josipa, zaštitnika Mostarsko-duvanjske biskupije

Danas, 19. ožujka, blagdan je svetog Josipa, Isusova hranitelja i Marijinog zaručnika, zaštitnika cijele Crkve, Mostarsko-duvanjske biskupije i hrvatskoga naroda. Svečana misa u Katedrali Marije Majke crkve u 18:00 sati koju će predslaviti mons. Zdenko Križić, nadbiskup i metropolit splitsko-makarski

Svetom Josipu posvećen je i mjesec ožujak, a svetkovina sv. Josipa u katoličkoj crkvi slavi se 19. ožujka dok se sveti Josip Radnik slavi 1. svibnja. Sveti Josip proglašen je zaštitnikom mnogih suvremenih država poput Kanade, Meksika, J. Koreje, Perua, Kine, Vijetnama, Austrije, Belgije, a među njima i Hrvatske, piše hkm.hr.

Žene/majke imaju dva dana kada ih se posebno sjećamo, darujemo i pokazujemo njihovu vrijednost. S druge strane, očevi imaju jedan dan iako mnogi za njega niti znaju. To je dan sv. Josipa, današnji 19. ožujka. Osim u Hrvatskoj, ovaj Dan očeva obilježava se u još dosta zemalja Europe i svijeta, dok se u nekim drugim državama Dan očeva obilježava u drugo vrijeme.

Također, mnogi gradovi, crkve, škole, biskupije, sveučilišta, bolnice i druge institucije u svijetu nose ime svom Josipa i proglasili su ga svojim zaštitnikom.

Biskupska konferencija Hrvatske donijela je u Zagrebu 15. travnja 1987. zaključak da crkva svetog Josipa u Karlovcu-Dubovcu postane Nacionalno svetište svetog Josipa Crkve u Hrvata. Učinjeno je to sa željom da se stoljetno štovanje svetog Josipa u našem narodu produbi, proširi i učvrsti.

Najveća crkva posvećena svetom Josipu je Svetište svetog Josipa u Montrealu, u Kanadi. 

Godine 1650. osnovan je red „Sestre svetog Josipa“ koji danas širom svijeta obuhvaća 14 000 sljedbenica. Pod zagovorom i zaštitom Sv. Josipa, a u želji da rade sa siromašnima, 1871. godine osnovan je red „Oci i braća svetog Josipa“. 

U Protokolu Hrvatskoga sabora za 9. i 10. lipanj 1687. godine nalazi se na latinskom jeziku ovaj tekst: ‘Sveti Josip, Krista Spasitelja vjerni hranitelj, Djevice Bogorodice djevičanski zaručnik, za posebnog zaštitnika Kraljevine Hrvatske u Državnom saboru godine 1687. od redova i staleža jednoglasno je odabran.’ Štovanju svetoga Josipa u Hrvatskoj osobito su pridonijeli oci isusovci. Njihovo sjemenište svetog Josipa za siromašne đake na Griču u Zagrebu, bilo je zorno svjedočenje svečeve brige za siromašne. 

Koliko je sveti Josip blizak vjernicima, svjedoči i to da je samo karmelski red krajem 18. stoljeća imao više od 150 crkvi posvećenih svetom Josipu. Od crkvi na hrvatskom govornom području posvećenih svetom Josipu spomenimo onu u Zagrebu na Trešnjevci, podignutu zalaganjem kardinala Alojzija Stepinca, pa onu u Sarajevu na Marindvoru i u Zenici, sagrađene zalaganjem nadbiskupa Ivana Evanđelista Šarića. Crkva na Dubovcu u Karlovcu podignuta je zalaganjem monsinjora Marijana Radanovića, a posvetio ju je kardinal Franjo Šeper. Ne samo današnji dan, nego i čitav mjesec ožujak posvećen je svetom Josipu, vjerojatno zato što ovaj svetac uz Isusa i Mariju zauzima najpovlaštenije mjesto u povijesti spasenja.

Sveti Josip je proglašen i zaštitnikom grada Karlovca u kojem se nalazi Nacionalno svetište njemu posvećeno.

Molitva svetom Josipu 

O Josipe, oče sveti, čuvaj kuću i posveti 
Svu obitelj da se složi ljubav sveta da se množi. 

Čudotvorna molitva sv. Josipu 

Ova molitva sv. Josipu pronađena je pedeset godina nakon rođenja našega Gospodina Isusa Krista. Godine 1505. Papa je ovu molitvu poslao caru Karlu, koji je tada išao u bitku. Molitva se moli devet uzastopnih dana, ujutro. 

O, sveti Josipe, čija je zaštita tako velika, tako jaka, tako izravna pred Božjom krunom, stavljam u Tebe svoje potrebe i želje. 
O, sveti Josipe, pomozi mi svojim snažnim zagovorom i izmoli za mene od svog djevičanskog Sina sve duhovne blagoslove, kroz Isusa Krista, našega Gospodina, tako da, jer sam vezan/a Tvojoj nebeskoj snazi, mogu iskazati svoju zahvalu i poštovanje najljubljenijem Ocu. 
O, sveti Josipe, nikad se ne ću moći umoriti promatrajući Isusa kako spava u Tvojim rukama. 
Ne usuđujem se prići dok se On odmara u blizini Tvoga srca. Zagrli ga u moje ime i poljubi Njegovu nježnu glavu za mene, i zamoli ga da mi uzvrati poljubac kad udahnem posljednji uzdah. 
Sveti Josipe, zaštitniče umirućih, moli za nas. 
Amen.

Sretan imendan čestitamo od srca svim Josipama i Josipima i neka im sveti Josip u životu bude uzor i zaštita!
Podijeli na:

JP Autoceste FBiH Od Mostara do mora do 2028. godine

Izgradnjom tunela Prenj od Mostara do Sarajeva skratit će se putovanje koje trenutno magistralnim pravcem iznosi 113 kilometara dok će se autocestom Mostar i Sarajevo približiti na 82 kilometra cestovne udaljenosti

Od Sarajeva, odnosno Bradine, do krajnje točke na Savi autocestom na Koridoru Vc moglo bi se nesmetano putovati za šest godina. Do tada bi, najavljuju iz Autocesta Federacije BiH, trebala biti u potpunosti dovršena sjeverna dionica koridora. Na tom dijelu u izgradnji je 50 km autoceste te je ostalo još otvoriti radove na dionici Ozimice - Poprikuše čime će cijeli sjeverni dio koridora biti u nekoj od faza izgradnje. Strateški cilj nove Uprave JP Autoceste FBiH je završiti ga u ljeto 2026. godine, kazali su Feni u JP Autoceste FBiH. 

Inače, trenutno je u izgradnji 61 kilometar autoceste na Koridoru Vc, na osam aktivnih gradilišta. Do početka ljetne sezone u promet će biti puštena dionica Počitelj – Zvirovići te će BiH dobiti novih 11 km autoceste. Kada je u pitanju ostatak južne dionice, intenziviraju se aktivnosti. 

"Na južnom dijelu FBiH, osim već navedene dionice Počitelj – Zvirovići, na kojoj su aktivnosti u završnoj fazi, plan je da do kraja ove godine krenu radovi i na dionicama Mostar jug – Tunel Kvanj, Tunel Kvanj – Buna, Mostar sjever – Mostar jug, kao i izgradnja najkompleksnijeg objekta na cijelom Koridoru, tunela Prenj. Početak radova na ovim dionicama donijet će novih 40 km aktivnih gradilišta".

Najzahtjevniji projekt je tunel Prenj 

Izgradnjom tunela Prenj od Mostara do Sarajeva skratit će se putovanje koje trenutno magistralnim pravcem iznosi 113 kilometara dok će se autocestom Mostar i Sarajevo približiti na 82 kilometra cestovne udaljenosti. Najzahtjevniji objekt na tom pravcu tunel Prenj bit će dug 11 kilometara i bit će deveti najduži tunel u Europi. Ukupna vrijednost projekta je 800 milijuna maraka. 

Kako su za Fenu kazali u Autocestama Federacije BiH, planirani rok za potpisivanje ugovora s izvođačem radova je treći kvartal 2024. godine s obzirom na to da je suglasnost Banke na Pretkvalifikacijsko Evaluacijsko izvješće zaprimljeno 27.02.2024. godine. "Natječajna dokumentacija za drugu fazu je pripremljena i dostavljena Banci 29.01.2024.g na komentiranje i usuglašavanje sa Bankom. Uskoro se očekuje i raspisivanje druge faze", istaknuli su u Autocestama FBiH. 

Također, navode kako je rok za završetak tunela Prenj je prema dinamici planiran za kolovoz 2030. godine. 

Dionica Mostar Jug - tunel Kvanj 

Na upit što je s dionicom Mostar Jug - tunel Kvanj, navode kako je pri kraju natječaj za izgradnju dionice Mostar Jug – Tunel Kvanj. Iz Autocesta Federacije BiH očekuju kako bi se ugovor za izgradnju trebao potpisati na proljeće. "Ako radovi budu tekli u skladu s predviđenom dinamikom, izgradnja ove dionice koja je ključna za povezivanje cjelokupnog prostora Hercegovine bit će okončana do kraja 2028. godine", istaknuli su. 

Podsjećaju kako je financijer ovog projekta na izgradnji Koridora Vc pouzdani partner JP Autoceste FBiH, Europska banka za obnovu i razvoj, koja je izdvojila 60 milijuna eura i koja daje punu podršku brzoj implementaciji projekta. Tome u prilog, smatraju, ide i činjenica da je Glavni odbor EBRD-a krajem godine već dao zeleno svjetlo za odobrenje isplate sredstava, te se čeka da povjerenstvo okonča natječaj. 

Izgradnja ove dionice imat će višestruku koristi, a osim poboljšanih usluga prijevoza te smanjenja prometa na lokalnim cestama, BiH će se povezati na regionalnu prometnu infrastrukturu i s turističkim središtima, što je od velikog značaja i za bosanskohercegovački turizam te gospodarstvo općenito.

Podijeli na:

Hercegovačka franjevačka provincija dobila vrijedan dar

Obitelj pokojnog akademskog kipara Ante Starčevića, supruga Marija i djeca Anamarija i Ante, poklonila je našoj Hercegovačkoj franjevačkoj provinciji nulti rad (gips) poprsja blaženoga Alojzija Stepinca. 

"Mi smo ga odlili u bronci u Zagrebu u Ljevaonici umjetnina Ujević, te ga na 25. obljetnicu proglašenja blaženim i 85. obljetnicu od Njegova posjeta našem samostanu postavili 3. listopada 2023. nakon Tranzitusa u naš klaustar u Mostaru. Ove se godine o. provincijal fra Jozo Grbeš 4. ožujka sastao s obitelji Starčević i tom prigodom od njih dobio novi dar", napisao je fra Ante Marić na službenoj stranici Hercegovačke franjevačke provincije.

DAROVNICA: "Ja, Marija Starčević, supruga pokojnoga akademskog kipara Ante Starčevića darujem Hercegovačkoj franjevačkoj provinciji Uznesenja BDM, Mostar, Bosna i Hercegovina moje osobno vlasništvo iz fundusa ostavštine mog pokojnog supruga brončani odljev biste fra Grge Martića, rad Ivana Meštrovića. Moj pokojni suprug Ante Starčević bio je zamoljen da obavi restauratorske radove jer je bista bila oštećena."

Marija Starčević (vlastoručni potpis) 

Meštrovićev rad je obogatio fundus Franjevačke galerije Mostar koja je iznimno bogata i umjetnički vrijedna. Meštrović sada s drugim slikama i skulpturama čeka adekvatni prostor da bi bili izloženi i dostupni na gledanje svekolikoj javnosti."

Podijeli na:

Gorančanka Pava nominirana na najuglednijoj glazbenoj nagradi - Porin

Uzbudljivo vrijeme za hrvatsku glazbenu scenu je pred nama, a među mladim talentima koji su izbili na površinu ističe se Pava, čiji će se iznimni doprinos glazbi slaviti na predstojećoj dodjeli Porina

Nominirana je u kategoriji Novi izvođač godine, pridruživši se tako zvjezdanim imenima kao što su IDEM i Lu Dedić. S nizom hitova kao što su "Bolji dani", "Slobodan", i "Osmijeh", Pava je već osvojila srca slušatelja diljem zemlje, piše Martina Petrović za portal Journal.hr.

Njezino glazbeno putovanje dovelo ju je do trenutka u kojem se sada nalazi, a naziv njezinog debitantskog albuma, "Prvi koraci", sugerira upravo taj početak. No, razgovarajući s ovom talentiranom glazbenicom, otkrili smo da je njezin put pun nepredvidivih obrata i nevjerojatnih uspona. 

Nominacija za Porin

Pava je s ponosom prihvatila nominaciju za Porin, ističući da to priznanje još uvijek nije sasvim procesuirala. Kada je nominacija objavljena, kaže da nije imala pojma što je očekuje te da je bila potpuno uronjena u druge poslovne projekte. No, trenutak kad je saznala za nominaciju bio je poput nagrade za njezin predani rad i trud. 

Ljubav prema glazbi od malih nogu 

Pava nam je otkrila da je ljubav prema glazbi prisutna od samih početaka. Još kao mala djevojčica, izražavala je svoju strast prema glazbi pjevajući na obiteljskim okupljanjima. To je bio tek početak njezine glazbene avanture koja će ju odvesti do svjetala pozornice i uspjeha. 

Podrška obitelji: Temelj uspona 

Kada je odlučila slijediti svoje snove i posvetiti se glazbi, Pava je naišla na podršku svoje obitelji iz Mostara. Čak i kada su bile teške odluke na putu, njezini roditelji i suprug bili su uvijek uz nju, pružajući podršku i ohrabrenje. 

Borba s kritikama: Izazovi javnog života 

Kao mnogi javni likovi, Pava se susreće s različitim vrstama kritika. No, ona ističe da je najveći kritičar sam sebi te da se trudi izvući najbolje iz konstruktivnih kritika dok ne pridaje važnost onima zločestima. 

Nove pjesme

Pava nam je otkrila da je u pripremi nova pjesma koja će se baviti temom izlaska iz toksičnih odnosa, a koja će nositi snažnu poruku o osnaživanju žena. Nadolazeći projekti poput ove pjesme i nominacija za Porin samo su početak onoga što Pava sanja za svoju budućnost - puno koncerata i velikih bina. 

Pava je mlada glazbenica koja svojom strašću, talentom i predanošću osvaja srca publike diljem Hrvatske. Njezina nominacija za Porin samo je potvrda njezina izuzetnog glazbenog talenta i obećava sjajnu budućnost u svijetu glazbe. S nestrpljenjem očekujemo što će nam ovaj mladi glazbeni talent donijeti u budućnosti.

Podijeli na:

Sutra započinje prvi od trinaest utoraka pobožnosti sv. Anti

Sutra, na svetkovinu sv. Josipa, u utorak, 19. ožujka pada prvi utorak sv. Anti. Bobožnost je to u kojima su utorkom u Hercegovoini sve crkve dupkom pune kako bi se utjecali ovom moćnom zaštitniku čiji blagdan slavimo 13. lipnja

Sveti Anto, ili kako ga zbog popularnosti širom svijeta zovu "Svetac cijeloga svijeta", poznat je kao onaj koji brzo i učinkovito „udovoljava” iskrenim molitvama i zavjetima svojih štovatelja te od Boga moli velike milosti i ozdravljenja, piše fra Ivan Stanić za Svjetlo riječi.

Na sam spomen sv. Ante, padovanskoga sveca, u misli naviru neke važne asocijacije. Među prve sigurno možemo ubrojiti: dijete Isus u Svečevu naručju, zagovornik za pronalaženje izgubljenih stvari, Biserje sv. Ante, hodočašće u župu ili svetišta sv. Ante, zatim franjevačku karitativnu organizaciju Kruh svetog Ante te utorak – dan u koji se na poseban način sjećamo ovoga sveca i utječemo njegovu zagovoru. 

Dugogodišnja je tradicija u našem bosanskohercegovačkom području da se za blagdan svetog Ante Padovanskoga pobožni katolički puk priprema za proslavu ovoga blagdana. Sveti Anto, ili kako ga zbog popularnosti širom svijeta zovu Svetac cijeloga svijeta, poznat je kao onaj koji brzo i učinkovito „udovoljava” iskrenim molitvama i zavjetima svojih štovatelja te od Boga moli velike milosti i ozdravljenja. Imajući to u vidu, postaje nam jasno zašto Padovanac ima tako puno štovatelja, i to ne bilo kakvih, nego onih koji su spremni uložiti velik trud i napore da izazovu tankoćutnost u svečevu srcu. Učinci velikoga pouzdanja u Božju pomoć po Antinu zagovoru jesu brojna obraćenja i ozdravljenja te izrečene zahvale koje odjekuju širom svijeta. 

Trinaest utoraka svetog Ante zasigurno je jedna od nama bližih pobožnosti. Ona uz svoje daleke početke još uvijek živi kod vjernika naših krajeva. Mnogi vjernici ne mogu zamisliti duhovnu pripremu za blagdan sv. Ante bez ovoga oblika pučke pobožnosti. Starije generacije štovatelja ne daju „ni čut” da se propusti jedan od utoraka sv. Anti! Posvećenost i predanost ogleda se i u stavu o pobožnosti trinaest utoraka kao da je ona zakonska odredba, a ne slobodan izbor pojedinca. Pojedine štovatelje obuzme tolika zanesenost i zahvalnost za milosti, pa stoga pokoru i štovanje prenose na sve utorke kroz godinu. 

Nastanak pobožnosti „trinaest utoraka” 

Na samom početku možemo postaviti pitanje: zašto baš utorak? U Glasniku sv. Ante iz 1917. godine piše da je na prvi utorak nakon smrti tijelo sv. Ante preneseno u Padovu gdje se i danas nalazi. Nadalje u Glasniku piše: „Toga utorka – 18. VI. 1231. – ozdravili su bez iznimke svi bolesnici, koji su ležali oko groba svečeva i njegovu pomoć zazivali. Od tada utorak postade Padovancima sveti dan, a iz Padove raširilo se ovo štovanje po svemu svijetu.” 

Od štovanja sv. Ante utorkom počela se u 17. stoljeću razvijati nova pobožnost koja je trajala devet utoraka prije proslave Svečeva blagdana. Tu vrstu devetnice započela je jedna pobožna žena u Bologni koja nije mogla ostati trudna iako je dvadeset dvije godine bila u braku. Utekla se sv. Anti i molila ga za pomoć, a on joj se obratio u snu i dao joj savjet. Tijekom devet utoraka odlazila je u obližnju crkvu sv. Franje, primala sakramente i molila se pred slikom sv. Ante. Nakon ustrajnosti u ovoj pobožnosti žena je uspjela začeti i roditi dijete. 

Zbog raznih praznovjerja suvremenoga svijeta mnogi broj trinaest smatraju nesretnim brojem, pa tako npr. postoji „petak trinaesti”. No, za štovatelje sv. Ante taj broj ima lijepo i simboličko značenje. Poznato je da je Padovanac preminuo 13. dana u mjesecu lipnju pa su stoga pobožni štovatelji broj utoraka za štovanje povećali s devet na trinaest. Razlog je isti i za krunicu sv. Ante koja sadrži trinaest puta Oče naš, Zdravo Marijo i Slava Ocu. Tako za štovatelje sv. Ante broj trinaest postaje simbol primanja različitih milosti, a ne broj koji bi nekome donio kakvu nesreću. 

Kako se moli pobožnost? 

Za ovu pobožnost ne postoje stroga pravila kojih se treba pridržavati – postoji jedno osnovno, a to je da traje trinaest utoraka u nizu. Redovito je to u praksi trinaest utoraka prije blagdana sv. Ante (13. lipnja), ali se može moliti i u ostale utorke u godini. Štovatelj, kako piše fra Leon u Glasniku sv. Ante davne 1906. godine, ne mora moliti prema nekim knjižicama, nego što ga osobna vjera ponuka, bilo to pred oltarom Gospodnjim, bilo u obiteljskoj kući pred slikom sv. Ante. Kao i za sve katoličke pobožnosti predlaže se sudjelovanje na sv. misnom slavlju i sv. ispovijedi. Osim sakramenata, za ovu pobožnost redovito se vežu djela pokore i dobrih djela. Zato često čujemo: „postim utorke sv. Anti”. 

Kod štovatelja sv. Ante najveću pomutnju stvara „podudaranje” neke velike svetkovine i pokorničkoga utorka. Tada nastaje dvojba: postiti u čast sv. Anti ili svečano blagovati u proslavu svetkovine? Mnogi bogobojazni biraju post, a neki će se pak odlučiti za obilatu trpezu. No, oni koji su se odlučili na drugu opciju, ipak će nadoknaditi post već sljedećega dana kako ne bi „zakinuli” sv. Antu. 

„Do naše bogoljubnosti ovisi postignuće milosti zatražene od Sveca; jer ne vrijedi obavljati ovu pobožnost iz pukog običaja ili ljudskog obzira”, piše fra Leon. Stoga ove riječi mogu biti kao preporuka kako moliti ovu pobožnost kada se na prvo mjesto stavlja bogoljubnost, a onda na red dolaze postovi, molitveni obrasci i slično. Fra Leon potiče da se čistim srcem i pravim pouzdanjem vrši ova pobožnost te tako ćudoredno življenje odgovara uvjetima prave bogoljubnosti. 

U pobožnosti trinaest utoraka koju predvode svećenici u našim bosanskim župama, a i šire, gdje god se koristi Biserje sv. Ante, postoje molitveni obrasci prema kojima se moli ova pobožnost. Osim uvodne molitve koja se ponavlja za svaki utorak, u Biserju se za svaki utorak donosi novi ulomak iz Biblije i nova razmišljanja preuzeta iz djelȃ koja je pisao sv. Anto. Uz to se često mole i litanije i krunica sv. Ante. Neizostavna je i pjesma Ak’ čudesa tražiš koja govori o raznim milostima koje se dobivaju i teškoćama koje nestaju. 

Sa sv. Antom prema otajstvu Boga 

Iz bogate duhovne riznice koju je imao sv. Anto možemo izdvojiti njegove tri velike usmjerenosti: kristološka, svetopisamska i antropološka. 

U najčešćim prikazima sv. Ante Padovanskoga nailazimo na dijete Isusa Krista u njegovu naručju. Ono što u bitnom označava ovakav prikaz jest nastojanje da se Isusa stavi u središte vjerničkoga života. Svaka kršćanska pobožnost i duhovnost kojoj Bog nije središte nepotpuna je i okrnjena. Približavati se Bogu bez nasljedovanja Isusa nije moguće jer je upravo Isus „otisak Bića njegova” (Heb 1,3) i punina Božje objave. Također, dijete Isus koji je došao u naručje znak je Božje spremnosti da se približi svakome čovjeku koji ga cijelim bićem traži. Pobožnost trinaest utoraka u središte stavlja zajedničko traženje Boga sa sv. Antom u molitvi, poniznosti i ćudorednosti. 

Sv. Franjo Asiški znao je za veliku nadarenost sv. Ante u poučavanju pa mu je odobrio da bude učitelj teologije. Sv. Anto izvrstan je poznavatelj Božje riječi. U nekim se životopisima spominje da je znao nekoliko tisuća biblijskih citata, ali i tekstova u cjelini. Bliskost sv. Ante sa Svetim pismom, jednostavno tumačenje evanđeoskih tekstova i izvrsno propovjedništvo pokazatelji su autentične kršćanske duhovnosti koju je njegovao. Zato u pobožnosti trinaest utoraka nailazimo na biblijske tekstove i komentare koje je sv. Anto pisao. Ova pobožnost uči sve štovatelje da traže Boga u njegovoj pisanoj riječi. Usmjerenost na Sveto pismo ujedno je i usmjerenost na Krista jer njega poznajemo „po Pismima” (1 Kor 15,3). 

Da se svaka duhovnost može potvrditi kao „zdrava duhovnost” mora biti posvjedočena, ne samo u odnosu prema Bogu molitvom i čitanjem Svetoga pisma nego istovremeno i prema ljudima i okruženju u kojem živimo. Pobožnost trinaest utoraka uči nas ćudorednom životu. Plodovi ove pobožnosti trebaju biti vidljivi u međuljudskim odnosima – odnositi se prema svakome kao prema svojoj sestri ili svome bratu; inače sva odricanja, pokore i molitve „padaju u vodu”. Sv. Anto nas uči da ljubav koju primamo iz odnosa s Bogom prenosimo u međuljudske odnose i ostvarujemo dvije zapovijedi ljubavi koje nas je Isus poučio. 

Neizostavni element s kojim se sv. Anto prikazuje jest i bijeli ljiljan. Ovaj prelijepi cvijet simbol je čistoće. Kad god se sjetimo ili pogledamo neko umjetničko djelo sa prikazom sv. Ante, bijeli ljiljan nas poziva na život u čistoći međuljudskih odnosa, vjere, govora, molitve i rada. O krepostima kojima nas uči sv. Anto moglo bi se puno toga napisati, njegov život je kao ogledalo života na koji nas Krist poziva, zato je učenje od sv. Ante hodanje prema Isusu Kristu.

Podijeli na:

Tehnologija je korisna, ali ona nije život

Proveo sam sat vremena u banci s tatom jer je trebao podignuti novac. Nisam mogao a da ne pitam... 

"Tata, možda da ti aktiviramo internet bankarstvo?" - upitah. 

"Zašto bih to učinio?" - upitao je. 

"Pa, onda nećeš morati provesti toliko vremena ovdje zbog podizanja novca. Moći ćeš čak i kupovati online. Sve će biti tako jednostavno!" 

Bio sam tako uzbuđen što sam ga upoznao sa svijetom internet bankarstva. 

Pitao je: "Ako to učinim, neću morati izaći iz kuće?" 

"Da, da…" odgovorio sam. 

Rekao sam mu da sada čak i namirnice mogu biti dostavljene na vrata! 

Rekao je: "Otkako sam danas ušao u ovu banku, susreo sam četiri svoja prijatelja, popričao neko vrijeme sa zaposlenicima koji me već jako dobro poznaju. Znaš da sam sam... ovo je društvo koje mi treba. Volim se spremiti i doći u banku. Imam dovoljno vremena, želim susretati ove ljude." 

Prije dvije godine sam se razbolio, došao mi je vlasnik trgovine u kojoj kupujem voće, sjeo kraj kreveta i zaplakao. Kad je tvoja mama jednom pala tijekom jutarnje šetnje, ugledao ju je naš lokalni trgovac i odmah uzeo svoj auto da je odveze kući jer zna gdje živi. Bih li imao taj ljudski kontakt da se sve događa online? 

Tehnologija je korisna, ali ona nije život...

Stjepan Ivan Horvat

Podijeli na:

VIDEO Vandalizam na groblju u počinili maloljetnici

Nedavni vandalizam na mjesnom groblju u Erdutu koji je potresao mnoge vjernike počinilo je troje djece mlađe od 14 godina, o čemu će policija izvijestiti nadležno Državno odvjetništvo za mladež, izvijestila je u subotu Osječko-baranjska policija

Nakon policijskog očevida koji je u četvrtak obavljen na erdutskom groblju utvrđeno je da su u srijedu na 65 grobova razbacani i razbijeni cvjetni aranžmani, stakleni lampioni, ukrasne vaze i figure, svijeće te tri drvena križa. 

Očevidom je utvrđeno da grobovi i nadgrobni spomenici nisu oštećeni. Kriminalističkim istraživanjem utvrđena je osnovana sumnja da je kazneno djelo počinilo troje djece mlađe od 14 godina. Zbog sumnje u kazneno djelo povrede mira pokojnika slijedi posebno izvješće nadležnom državnom odvjetništvu za mladež, napominju u policiji.

>> SRAMOTNI VANDALIZAM Na groblju oštećeno 70-ak grobova

Podijeli na:

Udruga “Otac” 8. lipnja u Mostaru organizira novi veliki humanitarni koncert na stadionu

Mostar će i ove godine biti domaćin velikog humanitarnog koncerta pod nazivom ‘Vjerujem 2024’

Nakon prvog koncerta duhovne glazbe na stadionu u Bosni i Hercegovine prošle godine gdje su prikupljena sredstva za pokretanje Centra za rehabilitaciju djece sa poteškoćama u razvoju pri Caritasu u Mostaru i osigurana sredstva za kupovinu automobila za patronažnu službu Centra ‘Marija - Naša nada’ u Širokom Brijegu, ove godine udruga ‘Otac’ ide u novi veliki projekt. 

– Koncert bi se trebao održati 8. lipnja 2024. godine na stadionu HŠK Zrinjski, kao jedinom mjestu koje možete primiti toliki broj posjetitelja. Prošla godina je nadmašila sva naša očekivanja i još uvijek osjećamo veliku zahvalnost prema svim onima koji su podržali ideju nas tri kuma koja smo pokrenuli ovu priču i udrugu ‘Otac’. Već tada smo znali kako moramo nastaviti s ovim projektom čiji plodovi se jasno vide i nastavljamo činiti da naši maleni kroz ovu priču dobiju najbolju skrb koju im preko ove priče možemo osigurati – rekao je predsjednik udruge ‘Otac’ Marko Karačić. 

Ove godine koncertu će nastupiti Alan Hržica, fra Marin Karačić, Vannesa Mioč, Stijepo Gleđ Markos, te Biskupijski zbor mladih, „ViDeMus“, čiji su početci bili u župi sv. Ivana Apostola i evanđeliste u Centru 2.

– Fra Marin je rekao prošle godine kako bi Biskupijskom zboru mladih, „ViDeMus“ dao više od pola koncerta i bio je u pravu. Neće biti baš pola koncerta, ali iskreno, zaslužuju i cijeli. Jedna nevjerojatna energija kojom zrače ti mladi ljudi će opet preplavit naš stadion i oni su se već počeli posebno pripremati za ovaj događaj. U biti, nikoga od izvođača ne treba posebno predstavljati, vjerujem da publika zna sve o njima već i da su oni dovoljan razlog da i ove godine svi u zajedništvu na ovome koncertu doživimo ponovo neke posebne trenutke – rekao je dopredsjednik udruge ‘Otac’ Denis Delić.

Podijeli na:

O psovanju i psovkama, te borba protiv toga zla

Od 2007. oživljena je praksa da se od Glušnice, tj. 5. korizmene nedjelje do Cvjetnice ili Nedjelje Muke našega Gospodina Isusa razmišlja o fenomenu psovke i moli na nakanu da bi se suzbilo psovanje Boga i svetinja kako u našem hrvatskom vjerničkom narodu tako i svugdje u svijetu

Obveza je svih nas da redovito razmišljamo o toj pogubnoj činjenici i da se molimo na tu nakanu. Posebno valja pokatkad u propovijedima spomenuti zarazu i pogibeljnost psovke, ali i u svim ostalim pastoralnim oblicima djelovanja i rada: katehezama, susretima djece, mladih, obitelji, u pripremama za sakrament svete ispovijedi, u ispovijedima itd. Poželjno je porazgovarati u susretima s vjernicima o činjenici psovanja, te uvidjeti na koji način o tome oni razmišljaju, a sve to sa željom da se širi ozračje novoga duha koji ne trpi psovanje, piše don Ilija Drmić za Crkvu na kamenu.

Odrednica psovanja

Psovku možemo definirati ili odrediti kao verbalno iskazivanje pojedinim ružnim i nedoličnim riječima svoga bijesa, mržnje, srdžbe, ljutnje na Boga, sveto općenito i svete predmete, zatim na sebe samoga, bližnjega svoga i na prirodu koja nas okružuje. Dakle, iskaz nijekanja i vrijeđanja svega što jest, što postoji od svih bića do samoga vrhovnoga bića Trojedinoga Boga, koji je punina jednote, svetosti, dobrote, ljubavi, ljepote. Sve se to čini iz teške srdžbe kao da je svatko kriv psovaču, te on na sve prosipa izljev svoga bijesa. Psovanje je čin izgovaranja bogohulnih i svih ostalih psovki. 

Razvrstavanje psovki

Psovke možemo razvrstati na mislene, izgovorene u sebi i izgovorene u javnosti, zatim napisane i prepričavane. 

Mislene psovke 

To su one unutarnje opsesije koje nas nukaju na psovanje i proklinjanje, ali mi se protiv njih borimo intenzivnim molitvenim životom i razmišljanjem o tome da nam je dužnost Bogu iskazivati hvalu i slavu, a ne bogohulu, psovku svakovrsnu, ruganje i ruženje svetoga, nagrđivanje osoba, stvari i predmeta, pojava i činjenica iz svega stvorenoga svijeta. Pozivamo se na biblijske tekstove o tome, kao i na svetačka razmatranja o svetome. 

Izgovorene psovke u sebi 

To jesu takve psovke koje su verbalizirane i odjeknule su u našoj psihi i našemu duhu kao u pećini. U nutrini je grmjelo, a djelomice se vani vidjelo i čulo. Psovke i sva zla u svezi s njima pogibeljne su za dotičnu osobu, ali postoji opasnost da jednom unutarnja grmljavina uma i srca, duha i duše, odjekne i vani, te je onda grijeh veći jer ima odrednicu sablazni, o kojoj govori Isus u prispodobi s djetetom i drugdje. 

U ovom kontekstu valja se sjetiti Isusova govora o unutarnjoj svjetlosti, što bi nam trebalo biti smjerokazom života u duhu i čuvanja duha i duše, uma i srca od zaraze svakoga grijeha, a na poseban način psovke. “Svjetiljka je tijelu oko. Ako ti je, dakle, oko bistro, cijelo će ti tijelo biti svijetlo. Ako ti je, naprotiv, oko nevaljalo, cijelo će ti tijelo biti tamno. Ako je, dakle, svjetlost što je u tebi, tamna, kolika će istom tama biti.” (Mt 6,22-23). Oko je vidljivi dio mozga i svega unutarnjeg svijeta koji je čovjekov svemir. Na oko mnogo toga ulazi i smješta se u unutarnje prostore. Ono što je zlo, pa makar ga mi ne činimo, a ušlo je kroz oko, i ono je negdje u nama smješteno, te će jednom djelovati negativno na naše ponašanje, pa i na psovku, jer smo slabi, jer smo propustili zlu da uđe u naš unutarnji svijet. S tim se valja pozabaviti meditacijom i učenjem o zlu, jer ga se na taj način može zaustaviti u ekspanziji. Najbolji način jest molitva iz nutrine, iz srca. “Ili uzmite: dobro stablo, i plod mu je dobar. Ili uzmite: trulo stablo, i plod mu je truo. Ta, po plodu se stablo poznaje. Leglo gujinje! Kako možete govoriti dobro kad ste opaki. Ta, iz obilja srca usta govore! Dobar čovjek iz riznice dobre vadi dobro, a zao čovjek iz riznice zle vadi zlo. A kažem vam: za svaku bezrazložnu riječ koju ljudi kažu dat će račun na Dan sudnji. Doista, tvoje će te riječi opravdati i tvoje će te riječi osuditi.” (Mt 12,33-37). Ovaj evanđeoski tekst savršeno objašnjava stanje o unutarnjoj i vanjskoj psovci. 

Psovke izgovorene u javnosti 

Najčešće su predmetom naših rasprava, kateheza, napisa i sl. Razlog tome jest njihova razornost odnosa s Bogom i bližnjima, zatim sablaznost i sablasnost. Ovdje se prisjetimo onoga evanđelja u kojem Isus govori o sablazni. “Onome, naprotiv, tko bi sablaznio jednoga od ovih najmanjih što vjeruju u mene, bilo bi bolje da mu se o vrat objesi mlinski kamen pa da potone u dubinu morsku” (Mt 18,6). Dalje, Isus kaže da je teško onome po kome dolaze sablazni. Bolje je čovjeku biti bez ruku, nogu, očiju jer će ući u svijet radosti, svetosti, dobrote, sjedinjenja s Bogom, ljepote, ljubavi. Onaj tko sablažnjava, sam je sebi svojim činom predvidio “pakao ognjeni”, tj. tamu, zasljepljenje, apsolutnu smrt (usp. Mt 18,7-9). Sablazni dolaze i po svim ostalim grijesima, a ne samo po izgovorenim psovkama. 

Vanjske psovke, dakle, one koje teku iz srca i uma, preko jezika i usana u javnost, mogu biti raznovrsne. Najprije to su psovke protiv Trojedinoga Boga: Oca, Sina i Duha Svetoga, svih svetinja nebeskih: anđela, arkanđela, svetaca i svetica, Gospe, neba, raja; svih svetih činjenica: otkupljenje, posinjenje, slavljenje, moljenje, vjerovanje, duhovnost, molitva, meditacija…; zatim protiv svih svetih stvari, protiv svih posvećenih stvari i predmeta (križ, raspelo, crkva, Biblija, krunica, molitvenik, kalež…). Tu su psovke protiv neba i zemlje, protiv svih stvorenih bića: sunce, mjesec, zvijezde, zrak, voda, vatra… i svih bića što ih ljudi proizvode i posvećuju za svakidašnju uporabu u životnoj liturgiji i svetoj liturgiji. Umjesto pjevanja i moljenja onih psalama koji veličaju Boga i čovjeka, stvoreni svijet i djelo Božjih i ljudskih ruku, čovjek se spusti na najnižu intelektualnu razinu, na razinu bića bez razuma, tj. životinje, i onda riga, bljuje, odašilje munje i strijele protiv svega svetoga. Sjetimo se ovih Božjih riječi: “Čovjek koji nerazumno živi sličan je stoci koja ugiba. Takav je put onih koji se ludo uzdaju, to je konac onih koji uživaju u sreći: Poput stada redaju se u Podzemlju, smrt im je pastir, a dobri njima vladaju. Njihova će lika brzo nestati, Podzemlje će im biti postojbina” (Ps 49,13-15). 

Posvema se izgubi psovač u svemiru, zaboravi svoju uzvišenost i svoje dostojanstvo: Pa što je čovjek da ga se spominješ i sin čovječji te ga pohađaš? (usp. Ps 8). Najmanji je čovjek kada psuje i kada griješi. On potire svoju moć, navlači na sebe kuću zla i mržnje u kojoj su sabrane sve ljudske psovke i gadosti. Takva psovka djeluje razorno i na onoga psovača kao i na onoga tko to sluša ako se ne usprotivi svojim stavom i molitvom Duhu Svetome da psovača i sebe kao molitelja samoga Bog takne u srce i obrati, te da više ne psuje svetinje. 

Napisane psovke 

Jesu one u tisku, na radiju i televiziji, na internetu, u beletristici… Kao što je svako pisanje, slikanje, prenošenje glasa i govora vezano za život, ono je oponašanje (imitiranje, mimezis) života, tako u taj svijet umjetnosti ulazi i psovka što je dokument da ona postoji kao što postoji svako drugo zlo. U medijima pisanim i elektroničkim mi vidimo, primjerice, zlo ubijanja čovjeka na ratištu i drugdje u životnim i vražjim zavrzlamama, a tako vidimo i čovjeka koji psuje. Trebamo kritizirati čovjeka koji psuje, i to javno na televiziji, na radiju ili sve to piše, što je dvostruko veći grijeh jer mediji to brzo prenose, šire i čuvaju, pa kad god se ponavlja snimljeno ili se to zapisano čita, onda se pošast psovke obnavlja i širi. Treba se protiv svega boriti odlučnim sredstvima, a najbolja je istinska molitva i meditacija, razmatranje svetopisamskih tekstova o svemu tome. 

Valja nešto reći i o prepričavanju psovki. To je slično ovome maloprijašnjem govorenju o fenomenu zapisanih ili snimljenih psovki. Naime, svakim novim iskazom, a poglavito pred djecom i nevinim osobama, strahobnost psovke, tj. rike pakla, grmljavine iz pećine zla, širi se i negativno djeluje na okružje, na ekologiju duha kako kaže papa Benedikt XVI. Kao što naše smeće i otpad djeluju na zagađenje okoliša u kojemu živimo, tako i psovka utječe na ekologiju naše duše. 

Prepričavanje psovki

Mi smo u opasnosti prepričavanja psovki u svakidašnjem govoru. Neke psovke ne izreknemo do kraja, ali dademo naslutiti o čemu se radi ili ih zamijenimo rimarijskim stilom s nekom drugom riječju tipa Bog – rog, fratar – vratar, bob – pop, vrag – trag… Ili izgovorimo samo dio riječi, i to završni, sufiksalni dio ili gramatikalni nastavak. U novije vrijeme dolaze i kratice na red kao svojevrsne aluzije na neke forme psovki. Sve ovo pokatkad može proizvesti među ljudima vražji smijeh, kao i ružni vicevi. U književnosti se proučavaju psovke, zakletve i kletve kao svojevrsne sitne literarne stilske forme, jer u njima funkcionira jezik sa svim svojim ustrojem. Ništa to ne smeta nama, jer mi kršćani imamo izoštren stav prema psovci. Mi ćemo je nijekati, boriti se protiv nje kao i protiv svakoga drugoga zla. Ovdje valja dodati koju riječ o psovkama koje izgovaramo u blagoj formi i tepajući. Njihov učinak je također velik jer širi prostore psovanja i daje mogućnosti oblikovanja psovki. Pogotovo roditelji ovako psujuckaju svojoj djeci, misleći da to nije grijeh. 

Srdžba kao izvor psovanja

Srdžba je temeljni pokretač na psovanje. Poslušajmo što kaže Isus o srdžbi, a s tim u svezi i o psovci: “Čuli ste da je rečeno starima: Ne ubij! Tko ubije, bit će podvrgnut sudu. A ja vam kažem: Svaki koji se srdi na brata svoga, bit će podvrgnut sudu. A tko bratu rekne ‘Glupane!’, bit će podvrgnut Vijeću. A tko reče: ‘Luđače!’, bit će podvrgnut ognju paklenomu. Ako dakle prinosiš dar na žrtvenik pa se ondje sjetiš da tvoj brat ima nešto protiv tebe, ostavi dar ondje pred žrtvenikom, idi i najprije se izmiri s bratom, a onda dođi i prinesi dar. Nagodi se brzo s protivnikom dok si još s njim na putu, da te protivnik ne preda sucu, a sudac tamničaru, pa da te ne bace u tamnicu. Zaista, kažem ti, nećeš izići odande dok ne isplatiš do posljednjeg novčića” (Mt 5,21-25). Ne samo da je srdžba izvorom psovanja, nego je ona izvorom i mnogih drugih zala. Ovdje u ovome evanđeoskom odlomku Isus donosi neke riječi, kao što su glupan i luđak, što su ih ljudi njegova vremena govorili u trenucima bijesa, srdžbe, mržnje. Naravno, da osoba kojoj se govori nije glupa, niti je luda, ali mi joj pripisujemo ta svojstva da bismo joj se osvetili, da bismo je ponizili u njoj samoj, pred sobom i pred drugima, pogotovo pred drugima. 

Pučke izreke o psovci:

  1. Tko na nebo pljuje, na obraz mu pada;
  2. Tko na Boga psuje, na obraz si pljuje;
  3. Mahnit pas i na zvijezde laje;
  4. Psovački jezik u paklu je iskovan;
  5. Psovačko grlo đavao podmaziva;
  6. Psovač – vragu brat, a bratu vrag;
  7. Tko mazne po psovačkim ustima, ruka mu se posvetila;
  8. Psovačka usta – vražja trublja;
  9. Psovač je izučio pasju školu pa na sve laje;
  10. Pseto će i na cara zalajati;
  11. Svaka zmija ima svoj ujed, a čovjekov je najljući;
  12. Bogopsovač nije nikad dobro završio;
  13. Čovjek prost prosipa psost.

Podijeli na:

Raspored blagoslova polja 2024.

Blagoslovi polja koji sežu sve od apostolskih vremena, nastavljaju se sve do današnjih dana, počinju prvom nedjeljom nakon Markovdana (četvrtak, 25. travnja)

Prema povijesnim zapisima, blagoslov polja i vjernika datira unatrag stoljećima. Prakticirajući vjeru, ljudi su se okupljali kako bi blagoslovili svoja polja i usjeve, tražeći Božju milost i zaštitu od štetnih sila. U vrijeme pape Grgura Velikog, koji je bio u 6. stoljeću, procesije su se održavale na blagdan sv. Marka, 25. travnja, s posebnim naglaskom na molitve za plodnost i zaštitu usjeva. 

U Hercegovini, ova tradicija započela je otprilike na prijelazu iz 15-tog u 16-to stoljeće, posebno ističući blagoslov polja na grobljima. Uslijed nedostatka sakralnih objekata, katolici su okupljali se na grobljima kako bi slavili svete mise i tražili Božju blagoslov na svoje usjeve. 

Groblja su tako postala "svetišta", mjesto gdje se okupljaju vjernici da se mole i zazivaju Božju milost. Danas, blagoslovi polja po grobljima predstavljaju izuzetno važan događaj u vjerskom kalendaru, privlačeći brojne vjernike u Kristovo zajedništvo.

Raspored blagoslova polja za župu Uznesenja BDM - Goranci

  • Nedjeljapeta uskrsna, 28. travnja: groblje Podjelom u 11 sati 
  • Nedjeljašesta uskrsna, 5. svibnja: groblje Rajičevo u 11 sati i groblje Domazeti u 13 sati 
  • ČetvrtakUzašašće, 9. svibnja: groblje Draga u 11 sati 
  • Nedjeljasedma uskrsna, 12. svibnja: gornje groblje Sovići u 11 sati 
  • NedjeljaDuhovi, 19. svibnja: groblje Plužni Dolac u 11 sati 
  • NedjeljaPresveto Trojstvo, 26. svibnja: groblje Sirge u 11 sati 
  • ČetvrtakTijelovo, 30. svibnja: groblje Vrljića u 11 sati 
  • Nedjelja9./k.g., 2. lipnja: groblje Orašine u 11 sati 
  • Nedjelja10./k.g., 9. lipnja: groblje Podivačje u 11 sati 
  • Četvrtaksv. Ante, 13. lipnja: kod crkve u Bogodolu u 11 sati 
  • Nedjelja11./k.g., 16. lipnja: Babaljka u 11 sati 
  • Nedjelja12./k.g., 23. lipnja: groblje Vukovine u 11 sati 
  • Ponedjeljaksv. Ivan Krstitelj, 24. lipnja: groblje Rajičevo u 11 sati 
  • Subotasv. Petar i Pavao, 29. lipnja: groblje Ladina u 11 sati 
  • Nedjelja13./k.g., 30. lipnja: groblje Planinica u 11 sati 
  • Nedjelja14./k.g., 7. srpnja: Vilinkosa u 12 sati 
  • Nedjelja17./k.g., 28. srpnja: Raskrižje u 11 sati
Blagoslov polja za župu Bezgrješnog Začeća BDM Jablanica - Vrdi

  • Nedjelja – šesta uskrsna, 5. svibnja: groblje Vrdi u 12 sati
  • Četvrtak sv. Iluminat, 23. svibnja: Vratinci u 11 sati
  • Četvrtak – sv. Ante, 13. lipnja: Zaružje u 17 sati
  • Ponedjeljak – sv. Ivan Krstitelj24. lipnjaVratinci u 11 sati
  • Subota – sv. Petar i Pavao29. lipnjaVrdi u 18 sati
  • Nedjelja, 20./k.g., 18. kolovoza: Ometaljka u 12 sati
Podijeli na:

Prije 90 godina izgrađen križ na Križevcu

Danas se navršava 90 godina od završetka izgradnje križa na Križevcu i slavlja prve Euharistije na brdu koje je u posljednjim desetljećima postalo glasovito u cijelom svijetu 

Ideju tadašnjeg župnika fra Bernardina Smoljana o izgradnji križa na brdu Šipovac (nazvanog tako po brojnim divljim šipcima koji na njemu rastu), u spomen na 1900. obljetnicu muke i smrti Isusove (33.-1933.) župljani su radosno prihvatili. Uz neviđen trud i novčane priloge križ je podignut 1934. godine. Od odluke da se križ gradi (21. siječnja 1934.) do dovršetka njegove izgradnje protekla su samo 52 dana. A gradio se od 12. veljače do 10. ožujka 1934. godine, piše medjugorje-info.com.

U sjecištu dvaju krakova križa ”uzidane su svete moći” koje je župnik ”dobio ad hoc iz Rima”. Nakon toga župnik je zamolio biskupa Mišića da mu dopusti jednoga radnog dana blagosloviti križ, što je biskup rado učinio. Križ je blagoslovljen u petak 16. ožujka 1934. godine, a župnik je zapisao kako se ”vijest o podignuću spomenika proširila brzo po svoj župi i svi su nestrpljivo očekivali skori početak izvođenja toga narodnoga zavjeta i zaključka”. 

”Svaki poziv s oltara nailazio je na odziv, i svi su se natjecali tko će više doprinijeti za tu stvar. Doprinosi su pritjecali a pojedine su kuće dale potrebitu radnu snagu te je posao mimo očekivanja napredovao. (…) Na 16. ožujka u 9 sati pošla je iz crkve impozantna povorka, u kojoj uzeše učešća Trećari pod zastavom bratovštine Imena Isusova s barjakom, školska djeca, svećenstvo i brojni narod. Uz neprekidno zvonjenje crkvenih zvona, pucanje mužara, moljenje sv. Krunice te pjevanje litanija i Gospina plača pomicala se je dugo procesija prema brdu čiji se je vrh već crnio od mnoštva, koji je motrio pridolaženje naroda sa svih strana i uzlaženje procesije na brdo. (…) U 10 sati počeli su sveti obredi. Održao sam prigodni govor narodu, pročitao pisma preuz. biskupa i druge prispjele pozdrave i čestitke. Nakon toga sam obavio svečani blagoslov sv. Križa i uz burno odobravanje naroda promijenio ime Šipovac u Križevac. Poslije blagoslova odslužio svečanu svetu Misu i izrekao propovijed studenački župnik o. Grgo Vasilj”, napisao je župnik u svom izvješću, a 1988. godine, nakon Velike Gospe, započela je temeljita obnova križa na Križevcu. Uređena je betonska podloga, obnovljen križ i prostor oko njega.

Križevac je već ranije obogaćen Križnim putem, koji je izradio talijanski umjetnik Carmelo Puzzolo. On je svom studiju izradio petnaest postaja Križnoga puta, a neki talijanski industrijalci financirali su odlijevanje u bronci. Postaje su u Međugorje stigle u jesen 1987. godine, ali su vlasti tek pred Uskrs u ožujku 1988. godine dopustile njihovo postavljanje uz brdo. U tome su pomagali župljani.

Podijeli na:

Pomozimo Banjolučkoj biskupiji u stvaranju održive budućnosti

Banjolučka biskupija, kao jedna od najsiromašnijih biskupija u Europi, ratom devastirana i u ljudskom i u materijalnom smislu, nastoji se obnoviti i egzistencijalno opstati na svome višestoljetnom ognjištu te u tu svrhu pokreće projekt samoodrživosti u kojem vidi svoju svjetliju budućnost.

Pored Banje Luke, a u sklopu grada Laktaši, na brijegu iznad aerodroma, biskupija posjeduje 13 hektara zemljišta na kojem egzistira župa Mahovljani te ima zasađene nasade vinove loze. 

Upravo je vinogradarstvo bilo početni cilj koji je trebao osigurati djelomična sredstva za uzdržavanje siromašne biskupije. No, pored samih vinograda, pomoćna infrastruktura nije nikada izgrađena te se pristupilo izradi sveobuhvatnog projekta koji će svrhu privesti cilju.

Projekt samoodrživosti zamišljen je kao oživljavanje bogate tradicije svega onoga što su monasi, nekad najveće trapističke opatije u svijetu Marije Zvijezde, donijeli na ovo banjalučko, nekad potpuno nerazvijeno područje. Pokretanje proizvodnje raznih ekoloških prehrambenih proizvoda te raznih napitaka kao i kvalitetna ugostiteljsko-turistička ponuda te duhovna oaza planirana kroz međunarodni centar za mlade, jedinstveni su projekt rijetko viđen na ovim prostorima.

No, da bi se projekt ostvario neophodno je postojećem crkvenom imanju pripojiti jedno susjedno imanje za koji je već potpisan Ugovor, a koje na 12 hektara zemljišta ima izgrađeno gotovo pola infrastrukture potrebne za daljnji razvoj. Izgrađene su gospodarske i stambene zgrade te voćnjaci i vinogradi s poljoprivrednom opremom. 

Isplatom ugovorene kupovine imanja pokreće se spomenuta proizvodnja te dobiva prostor za izgradnju Planinskog sela od 30-tak kućica namijenjenih Centru za mlade i za razna druga edukativna i društvena zbivanja, kao i za izgradnju sportskih terena koja će upotpuniti vrlo zanimljivu ponudu budućeg Centra. Naš ciljani iznos koji je za to potreban je 500.000 EUR i predstavlja prvu fazu projekta. 

Druga faza projekta je izgradnja cjelokupne infrastrukture (voda, struja, kanalizacija, telekomunikacije), s uređenjem putova, parkirališta i temelja za postavljanje montažnih kućica te završavanjem započete vinarije. Ciljani iznos ove faze je novih 700.000 EUR. 

Treća faza uključivala bi kupovinu montažnih kućica za Planinsko selo te izgradnju restorana (uključivo i sobe iznad) s terasama koje pružaju očaravajući pogled na dolinu i Bonaventura Resorta (15-tak komercijalnih planinskih kućica koje također gledaju na dolinu) kao i recepcije te trgovine za vlastite proizvode koji su sastavni dio ovakvog centra. Ciljani iznos je oko 2.500,000 EUR. 

Ovaj projekt je, ne samo garancija opstanka Banjolučke biskupije, nego i poticaj da se dio iseljenog stanovništva vrati u svoj rodni kraj uključujući se u daljnji razvoj ovakvih projekata, da se poveže projektima cjelokupni teritorij biskupije te da se gradi bolja i svjetlija budućnost kroz suživot i bolju toleranciju svih ljudi ovog, prilično zapuštenog i zanemarenog, a resursima bogatog, dijela Bosne i Hercegovine. 

Stoga vas molimo, uključite se u kampanju svojim dragovoljnim prilozima pomoću dostupnih platežnih mogućnosti. A ukoliko želite postati partneri, kooperanti ili suradnici na poseban način, slobodno nas kontaktirajte i radujemo se svakom obliku suradnje. 

》Ovdje pogledajte kako pomoći biskupiji > O V D J E <

Podijeli na:

Spada među najzdravije čajeve i zovu ga ‘ubojicom masnoća‘

Oolong čaj je djelomično fermentiran te se razina njegove oksidacije nalazi negdje između zelenog i crnog čaja


Smješten između zelenog i crnog čaja po stepenu fermentacije, oolong čaj privlači pažnju svojom sposobnošću pomoći kod visokog kolesterola, poticanja mršavljenja bez gladovanja te ubrzanja metabolizma, piše Živim.

Boje oolong čaja, koje variraju od zelenkaste do smeđe, ovise o stupnju fermentacije, a često ga nazivaju i crvenim čajem. Antioksidansi su ključni igrači u zdravstvenim koristima oolong čaja. Polifenoli poput theaflavina, thearubigina i EGCG-a odgovorni su za mnoge pozitivne učinke na organizam. Ovi antioksidansi mogu smanjiti razinu šećera u krvi, čime se smanjuje rizik od dijabetesa tipa 2 te poboljšati zdravlje srca, smanjujući vjerojatnost srčanih bolesti.

Tein u čaju može pojačati pažnju i smanjiti anksioznost, dok kofein i tein zajedno potiču budnost i pažnju. Također se povezuje s većom mineralnom gustoćom kostiju, smanjenjem zubnog plaka te dugoročnim poboljšanjem simptoma ekcema. 

Uz sve ove prednosti, važno je napomenuti da se oolong čaj općenito smatra sigurnim za konzumaciju. Preporučena dnevna doza od 3-4 šolje osigurava dovoljno antioksidansa, ali valja biti oprezan s unosom kofeina. 

Prekomjerna konzumacija može uzrokovati nesanicu, glavobolje i anksioznost. Također, treba izbjegavati dodatke oolong čaju, kako bi se spriječilo pretjerano unos polifenola, koji mogu imati negativne učinke na zdravlje. Sve u svemu, uživanje u umjerenim količinama oolong čaja može pružiti niz zdravstvenih prednosti bez značajnih nuspojava.

Podijeli na:

Danas počinje trodnevnica sv. Josipu

Poznato je kako je prvi petak u mjesecu posvećen Srcu Isusovu, prva subota čašćenju Srca Marijina; utorak je dan sv. Ante, ali manje je poznato da je srijeda dan posvećen sv. Josipu zaštitniku Mostarsko-duvanjske biskupije, Hrvatskog sabora, nerođene djece, očeva, iseljenika i prognanika, umirućih, trudnica

Danas započinje trodnevnice u čast svetom Josipu, čija svetkovina ove godine pada na utorak. Ovaj datum također je značajan za Mostarsko-duvanjsku biskupiju koja slavi svog zaštitnika – svetog Josipa, piše Goranci online.

Kroz život prolazimo kroz razne izazove i neizvjesnosti, suočavajući se s mnogim teškoćama. U tim trenucima, mnogi se obraćaju svetom Josipu, tražeći njegovu zaštitu i zagovor. 

Svaka molitva svetom Josipu treba biti ispunjena poniznošću, pouzdanošću, postojanošću, pobožnošću i predanošću Božjoj volji. Neki dodatno pojačavaju svoje molitve devetnicama, postom i dobrim djelima, što je praksa koja je donijela mnogo plodova vjernicima diljem svijeta. 

Stoga, u ovim danima trodnevnice i posebno na njegov blagdan, obratimo se svetom Josipu s pouzdanjem i vjerom, znajući da je njegov zagovor moćan i djelotvoran za sve nas.

Čudotvorna molitva sv. Josipu 

Ova molitva sv. Josipu pronađena je pedeset godina nakon rođenja našega Gospodina Isusa Krista. Godine 1505. Papa je ovu molitvu poslao caru Karlu, koji je tada išao u bitku. Molitva se moli devet uzastopnih dana, ujutro. 

O, sveti Josipe, čija je zaštita tako velika, tako jaka, tako izravna pred Božjom krunom, stavljam u Tebe svoje potrebe i želje. O, sveti Josipe, pomozi mi svojim snažnim zagovorom i izmoli za mene od svog djevičanskog Sina sve duhovne blagoslove, kroz Isusa Krista, našega Gospodina, tako da, jer sam vezan/a Tvojoj nebeskoj snazi, mogu iskazati svoju zahvalu i poštovanje najljubljenijem Ocu. O, sveti Josipe, nikad se ne ću moći umoriti promatrajući Isusa kako spava u Tvojim rukama. Ne usuđujem se prići dok se On odmara u blizini Tvoga srca. Zagrli ga u moje ime i poljubi Njegovu nježnu glavu za mene, i zamoli ga da mi uzvrati poljubac kad udahnem posljednji uzdah. Sveti Josipe, zaštitniče umirućih, moli za nas. Amen.

Molitve sv. Josipu:

> Trodnevnica sv. Josipu

> Trodnevnica sv. Josipu

> Trodnevnica sv. Josipu

Podijeli na:

NA TIKTOKU Bivši policijski zapovjednik iz Ljubuškog otkriva život izvan zakona

U najnovijem valu zvijezda TikToka, ime Jure Vujica iz Ljubuškog se ističe kao najnoviji dodatak

Prvi video pod pseudonimom "Dedo Vujo" na TikTok profilu, donosi šokantnu ispovijest ovog kontroverznog čovjeka. 

Sjedeći u dnevnom boravku odjeven u majicu s natpisom SFRJ, stariji gospodin upućuje izazovnu priču direktno u kameru. Jure Vujica, bivši policijski zapovjednik iz Ljubuškog, koji je sada u mirovini, otkriva da je svojevremeno, osim službene dužnosti, bio upleten i u sumnjive aktivnosti kao što su kriminal i prostitucija. 

"Odao sam se gospodarskom kriminalu i završio na Interpolovoj potjernici prije 22. godine. Trenutno živim u Veljacima, općina Ljubuški. Imajući bogato iskustvo u gospodarskom kriminalu, prostituciji, LGBT zajednici, drogama i alkoholu, namjeravam podijeliti svoje priče s publikom u narednim videima." 

Nakon što je započeo s TikTok avanturom, Vujica obećava otvoreno razgovarati o svom turbulentnom životu, razotkrivajući detalje kriminalnih krugova u Zagrebu, kao i mračne aspekte prostitucije u kojoj je sudjelovao. Osim toga, ističe svoje iskustvo s LGBT zajednicom te izražava želju za druženjem i dijeljenjem znanja o njihovom načinu života. 

"Volim se družiti s mladima i uživati s njima. Inače sam partijaner i obožavatelj techno partija. Želim s vama podijeliti uvide u životne obrasce tih ljudi." 

Jure Vujica je samo jedan od mnogih kontroverznih likova koji su se pojavili na TikToku, otvarajući prozor u svijet kriminala i kontroverznih životnih priča. Njegovi videozapisi obećavaju da će otkriti nevjerojatne detalje iz njegovog života izvan zakona, ostavljajući javnost u šoku i željnu više.

@jurevujica #hrvatska🇭🇷 #srbija🇷🇸 #bosnia🇧🇦 #trending #viralno #fyp #balkan #kriminal #lgbtq #dedovujo ♬ original sound - Dedo Vujo
Podijeli na:
Zapratite nas na FB, Instagramu i Twitteru, lajkajte i podijelite objavu

a

google.com, pub-8801838836830184, DIRECT, f08c47fec0942fa0