Gradnja crkve Kristova uskrsnuća u središtu Mostara ponovno je zaustavljena, i to nakon što su imovinskopravni sporovi oko zemljišta pravomoćno okončani, a Mostarsko-duvanjska biskupija pribavila potrebne dozvole za nastavak projekta. Ovoga puta problem je nastao nakon intervencije Medžlisa Islamske zajednice Mostar, poslije koje je nadležno županijsko ministarstvo ukinulo urbanističku suglasnost.
Riječ je o projektu koji se pokušava realizirati gotovo tri desetljeća. Iz Mostarsko-duvanjske biskupije potvrđeno je kako su pravni sporovi vezani uz zemljište završeni te da su stvoreni uvjeti za nastavak izgradnje crkve. Ona bi trebala služiti katoličkim vjernicima koji se već desetljećima okupljaju na molitvu u improviziranom prostoru na lokaciji nekadašnjeg objekta JNA.
Međutim, nakon zahtjeva Medžlisa Islamske zajednice Mostar i provedenoga inspekcijskog postupka, Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja Hercegovačko-neretvanske županije poništilo je urbanističku suglasnost koju je prethodno izdao Grad Mostar.
Iz Biskupije smatraju kako je takva odluka pravno neutemeljena te najavljuju korištenje svih raspoloživih pravnih mogućnosti.
„Imovinskopravni sporovi oko zemljišta pravomoćno su riješeni, a Biskupija je pribavila potrebne dozvole za nastavak izgradnje crkve. Nažalost, Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja HNŽ-a nedavno je ukinulo urbanističku suglasnost nakon inspekcijskog postupka pokrenutog na zahtjev Medžlisa Islamske zajednice Mostar. Smatramo tu odluku pravno neutemeljenom te ćemo svoja prava štititi pred nadležnim institucijama“, poručili su iz Biskupije, uz napomenu kako ne odustaju od realizacije projekta.
Projekt čeka realizaciju još od 1996. godine
Povijest izgradnje crkve seže nekoliko desetljeća unatrag. Još 1958. godine mostarski biskup Petar Čule zagovarao je izgradnju reprezentativne crkve u ovom dijelu Mostara.
Nakon političkih promjena početkom devedesetih godina ponovno su pokrenute aktivnosti vezane uz gradnju. Biskupski ordinarijat u travnju 1994. zatražio je urbanističke uvjete za izgradnju crkve, a zemljište je naknadnim odlukama iz 1994. i 1995. dodijeljeno crkvenim vlastima.
Temeljni kamen položio je i gradilište blagoslovio tadašnji mostarsko-duvanjski biskup Ratko Perić 12. veljače 1996. godine. Prema prvotnom idejnom rješenju, crkva je trebala biti visoka čak 68 metara. Ipak, projekt je nakon nekoliko godina zaustavljen, a njegova realizacija godinama je bila opterećena imovinskopravnim sporovima.
U međuvremenu su pravomoćno okončani i sudski postupci povezani sa zemljištem koje su potraživale obitelji Živković i Salamon Atijas.
U slučaju obitelji Živković sud je Gradu Mostaru naložio isplatu 1.187.212 konvertibilnih maraka, uz pripadajuće zakonske kamate, za zemljište površine 2289 četvornih metara. Pravomoćno je završen i postupak koji se odnosio na zahtjev za naknadu zemljišta obitelji Atijas.
Sporovi oko lokacije i dalje opterećuju projekt
Jedno od ključnih pitanja u cijeloj priči odnosi se na lokaciju buduće crkve. Predstavnici Islamske zajednice i Mostarskog muftijstva ranije su osporavali planiranu gradnju, povezujući prostor s područjem koje nazivaju Lakišića haremom.
Dodatne prijepore izaziva i činjenica da se u neposrednoj blizini nalazi lokacija planirana za Hrvatsko narodno kazalište, čijoj se izgradnji Islamska zajednica također protivila, osobito zbog pitanja vezanih uz ortački ugovor za taj projekt.
Najnovija odluka Ministarstva ponovno je otvorila pitanje odnosa između pravomoćno riješenih imovinskopravnih odnosa, urbanističkih propisa i postupanja nadležnih institucija.
Za sada nije poznato kada bi se radovi mogli nastaviti. Iz Biskupije poručuju kako ostaju odlučni u namjeri da izgrade crkvu Kristova uskrsnuća te da će javnost pravodobno obavijestiti o daljnjim koracima i mogućem početku radova.
Pred nadležnim institucijama sada je zadatak da jasno obrazlože pravnu osnovu za ukidanje urbanističke suglasnosti i omoguće rješavanje dugogodišnjeg pitanja u skladu s važećim zakonima.
Biskupija: Ne odustajemo od izgradnje
Iz Biskupije poručuju kako poništavanje urbanističke suglasnosti smatraju pravno neutemeljenim te najavljuju zaštitu svojih prava pred nadležnim institucijama. "Imovinskopravni sporovi oko zemljišta pravomoćno su riješeni, a Biskupija je pribavila potrebne dozvole za nastavak izgradnje crkve.
Nažalost, Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja HNŽ-a nedavno je ukinulo urbanističku suglasnost, nakon inspekcijskog postupka pokrenutog na zahtjev Medžlisa Islamske zajednice Mostar. Smatramo tu odluku pravno neutemeljenom te ćemo svoja prava štititi pred nadležnim institucijama. Biskupija ostaje odlučna u namjeri da nastavi izgradnju crkve, a o konkretnom početku radova pravodobno ćemo obavijestiti javnost", naveli su iz Biskupije za Večernji list.
Riječ je o crkvi koja bi trebala služiti vjernicima koji već desetljećima bogoslužja obavljaju u privremenom prostoru na području nekadašnjeg objekta JNA.