Google Maps dobio moćnu AI funkciju – evo što sada sve može raditi!

Google Maps dobio je jednu od najvećih nadogradnji posljednjih godina, a ključnu ulogu u novim mogućnostima ima sustav umjetne inteligencije Gemini. Zahvaljujući toj tehnologiji, korisnicima se otvara potpuno novi način pretraživanja lokacija i planiranja putovanja.

Jedna od najzanimljivijih novosti je funkcija Ask Maps, koja omogućuje komunikaciju s kartom gotovo kao u razgovoru. Umjesto klasičnog pretraživanja, korisnici sada mogu postavljati konkretna pitanja – primjerice gdje u blizini mogu napuniti mobitel, pronaći sportski teren za večernju rekreaciju ili otkriti zanimljiva mjesta koja vrijedi posjetiti tijekom putovanja. Sustav pritom analizira ogromnu bazu podataka s više od 300 milijuna lokacija te koristi iskustva i recenzije više od 500 milijuna korisnika kako bi ponudio personalizirane prijedloge, rute i procijenjeno vrijeme dolaska.

Uz to, predstavljena je i funkcija Immersive Navigation, koja donosi značajno unaprijeđeno iskustvo navigacije – najveće u posljednjem desetljeću. Nova tehnologija omogućuje trodimenzionalni prikaz rute s brojnim detaljima poput prometnih traka, semafora, pješačkih prijelaza i drugih važnih elemenata na cesti.

Navigacija je dodatno poboljšana pametnim zumiranjem i jasnijim pregledom rute, dok su glasovne upute sada prirodnije i preciznije. Sustav također pravodobno upozorava vozače na prometne gužve, radove na cesti ili moguće nesreće, čime vožnja postaje sigurnija i učinkovitija.

Nova funkcija Ask Maps najprije će biti dostupna korisnicima mobilnih uređaja u Sjedinjenim Američkim Državama i Indiji, dok će se unaprijeđena navigacija postupno uvoditi i na druge platforme, uključujući uređaje s operativnim sustavima Android i iOS, kao i sustave Apple CarPlay te Android Auto.

Ova nadogradnja pokazuje kako umjetna inteligencija sve snažnije mijenja način na koji korisnici koriste digitalne karte i planiraju svoja putovanja. 

Pročitaj članak

Uz prisustvo velikog broja vjernika pokopan bivši goranački župnik fra Ferdo Boban

U Veljacima i Posušju, uz prisustvo velikog broja vjernika i svećenika, održan je posljednji ispraćaj fra Ferde Bobana, svećenika Hercegovačke franjevačke provincije. Tijelo pokojnog fra Ferde bilo je izloženo u župnoj crkvi u Veljacima od 12:30 do 13:00 sati, a zatim na groblju Martića Križ u Posušju od 14:00 sati. Sveta misa zadušnica i pokop održani su u 15:00 sati na istom groblju.

Svetu misu predvodio je biskup Petar Palić, a ukop provincijal Jozo Grbeš.

Fra Ferdo Boban rođen je 5. studenoga 1961. godine u Batinu, u župi Posušje, od roditelja Joze i Ive r. Bakula. Kršten je tri dana kasnije u Posušju, a sakrament svete potvrde primio je 25. srpnja 1971. godine. Osnovnu školu završio je u Posušju, a potom je nastavio školovanje u Franjevačkoj klasičnoj gimnaziji u Visokom, gdje je maturirao 1980. godine.

U Franjevački red i Hercegovačku franjevačku provinciju stupio je 15. srpnja 1980. na Humcu, započevši godinu novicijata, koji je privremeno prekinuo zbog služenja vojnog roka u Novom Sadu. Prve privremene redovničke zavjete položio je 20. rujna 1982., a svečane, doživotne zavjete 24. rujna 1985. godine. Filozofsko-teološki studij započeo je u Makarskoj, a diplomirao na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu 1987. godine. Đakonat mu je povjerio biskup Pavao Žanić 29. lipnja 1987., a svećeničko ređenje primio je godinu dana kasnije u Mostaru.

Njegovo pastoralno djelovanje počelo je kao župni vikar i duhovni pomoćnik u Kočerinu, Tomislavgradu i Seonici. Godine 1993. odlazi u misije u Albaniju, gdje je služio u Laçu i Rubiku, a od 2001. do 2004. obnašao je službu župnika i gvardijana u Laçu.

Po povratku u Hercegovinu 2004. godine, fra Ferdo djelovao je kao župni vikar i župnik na više lokacija: Gorancima, Gradnići, a od 2016. godine bio je gvardijan samostana u Konjicu i župni upravitelj župe Glavatičevo. Svoj život završio je kao župni vikar u Veljacima.

Fra Ferdo Boban bio je poznat po svojoj jednostavnosti, skromnosti i nesebičnom služenju, uvijek u blizini vjernika. Njegova druželjubivost, vedrina i ljubav prema sportu, posebice nogometu, ostavit će trajni trag u zajednici.

Podsjetimo, fra Ferdo preminuo je 12. ožujka 2026. godine u 65. godini života, 46. godini redovništva i 38. godini svećeništva.

Pokoj vječni daruj mu, Gospodine!

Pročitaj članak

Mirovine u Federaciji BiH dobivaju novu računicu: Evo koliki je sada opći bod!

Upravni odbor Federalnog zavoda za mirovinsko i invalidsko osiguranje donio je odluku o usklađivanju vrijednosti općeg boda za 2026. godinu, koji će ubuduće iznositi 26,34 konvertibilne marke. Ova promjena važna je jer upravo vrijednost općeg boda predstavlja jednu od ključnih stavki u izračunu visine mirovina.

Odluka je donesena na temelju odredbi Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju, a riječ je o aktu Upravnog odbora kojim se svake godine usklađuje vrijednost boda u skladu s ekonomskim pokazateljima.

Kako je pojašnjeno u priopćenju Zavoda, povećanje općeg boda rezultat je rasta prosječne bruto plaće u prethodnoj godini. Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, prosječna bruto plaća u Federaciji BiH porasla je za 16,3 posto, što je bio temelj za novo usklađivanje.

Na odluku Upravnog odbora prethodno je suglasnost dala i Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, čime su ispunjeni svi zakonski uvjeti za njezinu primjenu. Dokument je potom objavljen i u Službenim novinama Federacije BiH.

Nova vrijednost općeg boda primjenjivat će se prilikom obračuna mirovina od 1. siječnja 2026. godine, što znači da će taj iznos biti osnova za određivanje visine mirovina osiguranika u sustavu mirovinskog i invalidskog osiguranja u Federaciji BiH.

Pročitaj članak

Počinje omiljena pobožnost: 13 utoraka sv. Anti ponovno okuplja vjernike

U Katoličkoj crkvi 17. ožujka započinje jedna od najpoznatijih i najomiljenijih pobožnosti posvećenih svetom Anti Padovanskom – pobožnost 13 utoraka svetom Anti. Riječ je o dugoj duhovnoj pripravi koja prethodi blagdanu ovog velikog sveca, a započinje trinaest utoraka prije njegova blagdana, 13. lipnja.  

I u Franjevačka crkva sv. Petra i Pavla ova pobožnost već godinama okuplja veliki broj vjernika. Svakoga utorka vjernici se okupljaju na molitvi, svetoj misi i zazivu zagovora sv. Ante, sveca kojega narod posebno štuje kao moćnog zagovornika u potrebama, zaštitnika obitelji i pomoćnika u pronalasku izgubljenih stvari.  

Posebnost ovogodišnje pobožnosti u mostarskoj franjevačkoj crkvi jest da će svaki utorak biti posvećen jednoj temi tjelesnih i duhovnih djela milosrđa, kroz koje će se vjernici poticati na konkretnu kršćansku ljubav i pomoć bližnjima.  

Program pobožnosti raspoređen je kroz trinaest utoraka:

• 17. ožujka – Gladna nahraniti i napojiti
• 24. ožujka – Siromaha odjenuti
• 31. ožujka – Putnika primiti
• 7. travnja – Bolesna i utamničenika pohoditi
• 14. travnja – Zarobljenike i prognanike pomagati
• 21. travnja – Mrtva pokopati 
• 28. travnja – Dvoumna savjetovati
• 5. svibnja – Neuka poučiti
• 12. svibnja – Grješnika pokarati
• 19. svibnja – Žalosna i nevoljna utješiti
• 26. svibnja – Uvredu oprostiti
• 2. lipnja – Nepravdu strpljivo podnositi
• 9. lipnja – Za žive i mrtve Boga moliti  

Kroz ove teme vjernici će biti pozvani produbiti razumijevanje djela milosrđa koja Crkva stoljećima stavlja u središte kršćanskog života. Upravo su ta djela, kako ističu franjevci, konkretan način življenja evanđelja u svakodnevici.  

Blagdan svetog Ante Padovanskog slavi se 13. lipnja, a pobožnost 13 utoraka tradicionalno je vrijeme posebne priprave za taj dan, gdje se okuplja tisuće vjernika na Humcu u Ljubuškom. 

Pročitaj članak

Austrija uvodi hrvatski jezik kao poseban predmet u školama

Hrvatski jezik jedan je od ključnih elemenata identiteta hrvatskoga naroda. Kao dio južnoslavenske skupine slavenskih jezika razvijao se kroz stoljeća književne, kulturne i političke povijesti, oblikujući vlastitu normu, pravopis i bogat rječnik. Danas je službeni jezik Republike Hrvatske i jedan od službenih jezika Europske unije, što potvrđuje njegov međunarodni status i važnost, piše Dnevno.hr.

Zbog brojnih migracija tijekom 20. stoljeća, ali i nakon pristupanja Hrvatske Europskoj uniji, hrvatski jezik raširen je i izvan granica matične države. Posebno je snažna hrvatska zajednica u Bosni i Hercegovini, gdje su Hrvati jedan od triju konstitutivnih naroda, ali i u Austriji, koja je već desetljećima jedno od glavnih odredišta hrvatskog iseljeništva.

Procjenjuje se da u Austriji danas živi nekoliko stotina tisuća ljudi hrvatskog podrijetla. Posebno mjesto u toj zajednici imaju Gradišćanski Hrvati, autohtona manjina koja ondje živi više od pet stoljeća i broji oko 50 tisuća pripadnika. Uz njih, posljednjih desetljeća značajno je porastao i broj novijih hrvatskih doseljenika.

Upravo zbog brojnosti hrvatske zajednice, pitanje jezika u obrazovnom sustavu Austrije već se neko vrijeme nalazi u fokusu javnosti. Austrijske vlasti sada su najavile važnu promjenu: u školama će biti omogućena nastava na hrvatskom jeziku kao zasebnom predmetu, umjesto dosadašnjeg modela poznatog kao BKS (bosanski, hrvatski, srpski), u kojem su se ova tri jezika poučavala u zajedničkom okviru.

Tu je odluku u Zagrebu predstavila austrijska ministrica za Europu i međunarodne poslove Beate Meinl-Reisinger na zajedničkoj konferenciji za medije s hrvatskim ministrom vanjskih i europskih poslova Gordanom Grlićem Radmanom. Prema njezinim riječima, austrijsko Ministarstvo obrazovanja povući će preporuku iz 1996. godine kojom se poticalo zajedničko poučavanje bosanskog, hrvatskog i srpskog jezika bez razdvajanja učenika prema etničkoj pripadnosti.

Ta je preporuka tijekom godina dovela do modela u kojem su se sva tri jezika podučavala zajedno, što je često izazivalo rasprave među pripadnicima hrvatske zajednice. Novom odlukom školama će biti dana veća autonomija, pa će se omogućiti organiziranje nastave na hrvatskom jeziku kao zasebnom predmetu.

Pitanje statusa hrvatskog jezika u Austriji aktualizirano je i ranije. Početkom 2024. godine objavljeno je da će austrijska pokrajina Štajerska od školske godine 2024./25. uvesti hrvatski jezik kao samostalan predmet materinskoga jezika u redovnom obrazovnom sustavu. Taj potez ocijenjen je važnim korakom prema potpunom priznavanju hrvatskog jezika u austrijskom školstvu.

Ministar Grlić Radman najavu austrijske ministrice nazvao je iznimno dobrom viješću, naglašavajući da hrvatska zajednica u Austriji ima važnu ulogu u povezivanju dviju država. Istaknuo je kako Hrvati u Austriji, zajedno s Austrijancima koji žive u Hrvatskoj, predstavljaju snažan most u jačanju međusobnih odnosa.

Dodao je i kako je za hrvatsku zajednicu posebno važno da se hrvatski u austrijskim školama poučava kao samostalan jezik jedne članice Europske unije, a ne u sklopu, kako je rekao, „umjetnih konstrukcija poput BKS-a“.

Pročitaj članak

Skandal u Derventi: Traže uklanjanje spomenika hrvatskim žrtvama

Koordinacija udruga Domovinskog rata Hrvatskoga vijeća obrane u BiH oštro je reagirala na inicijativu Narodnog fronta kojom se traži uklanjanje spomen-obilježja hrvatskim žrtvama i 103. brigadi HVO-a u Modranu kod Dervente. 

Upozoravajući na povijesne činjenice o stradanju i dramatičnom padu broja Hrvata u Bosanskoj Posavini, iz Koordinacije poručuju kako neće dopustiti brisanje tragova hrvatske opstojnosti niti zabrane iskazivanja nacionalnog identiteta. 

Priopćenje u nastavku prenosimo u cijelosti.

Spomenik hrvatskim žrtvama u Modranu ne smije nitko dirati 

Koordinacija hrvatskih udruga proisteklih iz Domovinskog rata Hrvatskoga vijeća obrane najoštrije osuđuje zahtjeve pročetničkog Narodnog fronta za uklanjanjem spomen-obilježja hrvatskim žrtvama u Modranu kod Dervente te spomen na slavnu 103. brigadu Hrvatskoga vijeća obrane. Takav čin predstavlja izravnu neprijateljsku prijetnju i onim malobrojnim preostalim Hrvatima koji su se vratili u Derventu i Modran. 

Riječ je o političkoj inicijativi struktura koje otvoreno veličaju četnički pokret i čiji čelnici obilježavaju i slave lik i djelo ratnog zločinca Draže Mihailovića. Takve političke skupine očito smatraju da imaju pravo određivati kako će hrvatski narod pamtiti svoje mrtve i hoće li uopće imati pravo na sjećanje. 

Podsjećamo da je na području općine Derventa tijekom rata ubijeno najmanje 83 hrvatskih civila i zarobljenika, dok pojedini popisi i istraživanja navode i više od stotinu ubijenih Hrvata. Uz ratna stradanja dogodio se i dramatičan pogrom progona. Za navedena zlodjela I ratne zločine koji su počinjeni nema podignutih optužnica I nitko nije odgovarao. Prema popisu stanovništva iz 1991. godine na području općine Derventa živjelo je više od 21.500 Hrvata, dok ih je prema popisu iz 2013. ostalo tek oko 2.573 to je rezultat vlasti koje nisu Hrvatima dopustile povratak. 

Te činjenice same po sebi govore o razmjerima zločina koji su pogodili hrvatski narod u Bosanskoj Posavini. Koordinacija hrvatskih udruga HVO-a jasno poručuje da se neće dopustiti uklanjanje spomena na hrvatske žrtve niti brisanje tragova hrvatske opstojnosti na ovim prostorima. Pokušaji uklanjanja spomen-obilježja predstavljaju nastavak progona u miru Hrvata u Republici Srpskoj započetog u ratu. 

Jednako tako poručujemo da nikakvi pročetnički Narodni frontovi neće zaustaviti hrvatski narod u javnom iskazivanju vlastitog identiteta, kulture i domoljublja. Neće zaustaviti ni hrvatske branitelje ni hrvatski narod u njegovanju vlastitih kulturnih i glazbenih izraza, pa tako ni u slušanju i izvođenju pjesama Marka Perkovića Thompsona, kao što to traže iz vodstva ove političke stranke. 

Hrvati i Hrvatsko vijeće obrane sastavni su dio ove zemlje. Hrvatski branitelji čuvali su svoje domove, hrvatski dom i osigurali opstojnost. Hrvatskom narodu nitko neće oduzeti pravo na istinu o vlastitim žrtvama, na dostojanstvo i na očuvanje identiteta. A napose oni koji su sramota čovječanstva te danas slave nasljeđe zločinačkog četničkog pokreta. 

Koordinacija udruga Domovinskog rata Hrvatskoga vijeća obrane u BiH

Pročitaj članak

Pastoralni dan svećenika u Mostaru: Nada, malenost i sveti Franjo

U srijedu, 11. ožujka 2026., u Biskupijskom centru u Mostaru održan je redoviti Pastoralni dan svećenika Mostarsko-duvanjske i Trebinjsko-mrkanske biskupije, koji je okupio velik broj svećenika iz pastoralne službe dviju biskupija. Među prisutnima bio je i fra Ferdo Boban, koji je samo dan kasnije preminuo u Gospodinu, ostavivši za sobom dubok trag svojom službom i predanošću zajednici.

Organizaciju susreta, koji se održava od 2008. godine, zajednički su potpomogli Biskupski ordinarijat Mostar i Teološko-katehetski institut Sveučilišta u Mostaru. Susret je započeo pozdravom generalnog vikara don Nikole Menala, nakon čega je sadašnji goranački župnik fra Ivan Ivanda, predstojnik Teološko-katehetskog instituta, istaknuo važnost zajedništva među svećenicima i potporu u njihovom pastoralnom djelovanju.

Ove godine, Pastoralni dan održan je pod geslom „Gdje je očaj, da donosim nadu“, nadovezujući se na obilježavanje 800. obljetnice smrti sv. Franje Asiškoga te Jubilejsku godinu 2025. s motom „Hodočasnici nade“. Fra Ivanda je naglasio kako svećenici kroz zajedništvo jačaju duhovnu povezanost, istovremeno izbjegavajući zamke izolacije i individualizma koji često prate suvremeni način života.

Prvo predavanje održao je fra Jozo Grbeš, provincijal Hercegovačke franjevačke provincije, koji je govorio o sv. Franji Asiškom kao učitelju nesebičnosti. Naglasio je kako Franjo svojom autentičnošću privlači ljude ne kroz riječi, već kroz primjer života. „Franjo je učio dijeliti s drugima i ostaviti prostor za druge, pokazavši da svetost može biti ljudska, radosna i dostupna“, istaknuo je fra Jozo.

Govoreći o povijesnom kontekstu Crkve, fra Jozo podsjetio je da je Franjo Asiški nastojao obnoviti Crkvu iznutra, u vrijeme kada je institucionalno bila snažna, ali udaljena od siromašnih i evanđeoskih ideala. Franjo je ponudio model života u jednostavnosti i dijeljenju, proširujući bratstvo na cijelo stvorenje i pozivajući ljude da Evanđelje žive u svakodnevici, a ne samo kao učenje.

U drugom predavanju mostarsko-duvanjski biskup mons. Petar Palić govorio je o „Radosti malenosti – Franjinoj alternativi logici moći“. Istaknuo je kako Evanđelje nudi drugačiju logiku od društvene: dok svijet cijeni moć, utjecaj i uspjeh, kršćanstvo uzdiže služenje, poniznost i spremnost na darivanje.

Biskup Palić upozorio je na opasnosti logike moći i u crkvenom kontekstu, poput klerikalizma i shvaćanja svećeničke službe kao privilegije. Naglasio je kako se stvarna vrijednost pastoralnog rada ne mjeri projektima ili brojkama, već životom u skladu s Evanđeljem. Franjo Asiški, prema riječima biskupa, pokazuje primjer malenosti kao snage: odricanje, susret s odbačenima i život u jednostavnosti donose duboku radost i duhovnu slobodu.

Biskup je također podsjetio na Franjin susret s gubavcem i odricanje od očevog bogatstva kao ključne trenutke koji pokazuju da malenost nije slabost, već način življenja Evanđelja. Franjina duhovna logika – poniženje, sloboda i radost – može biti putokaz i za suvremene svećenike.

Na kraju susreta, svećenici su imali priliku postavljati pitanja i sudjelovati u raspravi, a dan je zaključen zajedničkom molitvom i druženjem uz objed, potvrđujući kako zajedništvo i razmjena iskustava jačaju crkvenu zajednicu i pastoralno djelovanje.

Cijeli članak možete pročitati na mrežnim stranicama Crkva na kamenu.

Crkva na kamenu / Goranci online

Pročitaj članak

IN MEMORIAM Iznenadna smrt velikog prijatelja portala Goranci online

Fra Ferdo Boban na otvaranju 1. Goranačkog kulturnog ljeta 2014.

Vijest o iznenadnoj smrti fra Ferde Bobana snažno je odjeknula među brojnim vjernicima, a napose Gorančanima i prijateljima portala Goranci online. Tuga je tim veća jer smo ga prije samo nekoliko dana srdačno susreli na promociji knjige njegova subrata fra Ike Skoke.

Tom prilikom kratko smo razgovarali, a fra Ferdo nam je potvrdio kako uskoro planira doći u Gorance i da se veseli novom projektu u župi. Kao i svaki put, bio je srdačan, otvoren i susretljiv, iskreno se radujući svakom dolasku među svoje Gorančane. Nitko tada nije mogao ni slutiti da će to biti jedan od posljednjih susreta s njim.

Samo dan prije njegove iznenadne smrti, kontaktirao ga je predsjednik Udruge Goranačko blago, g. Vinko Marić, koji ga je pozvao da sudjeluje u svetoj misi 25. travnja kod novosagrađene kapelice podignute na temeljima prvog sjedišta župe Goranci, kao bivši goranački župnik. Fra Ferdo je poziv objeručke prihvatio te se sa zadovoljstvom zahvalio na ukazanom povjerenju, radujući se ponovnom dolasku među svoje Gorančane.

Podrška od samih početaka

Fra Ferdo Boban u župu Gorance stigao je 2007. godine, upravo u vrijeme kada se osnivala tadašnja Facebook zajednica Goranci online. Od samog početka pokazao je razumijevanje i dao punu podršku ideji povezivanja župljana putem društvenih mreža.

Njegova podrška nije bila samo simbolična. Bio je svećenik koji je prepoznavao važnost zajedništva i ohrabrivao svaku inicijativu koja je doprinosila jačanju i okupljanju ljudi.

Početak Goranačkog kulturnog ljeta

Nekoliko godina kasnije, 2014., zajednički smo napravili iskorak organiziranjem Goranačkog kulturnog ljeta. Na parkiralištu restorana Konoba Goranci kod crkve tada je održana prva veća manifestacija u našem kraju nakon mnogo godina.

Upravo je tadašnji goranački župnik fra Ferdo Boban otvorio taj događaj. U svom obraćanju rekao je nekoliko riječi o župi te izrazio želju da se ova manifestacija nastavi i u godinama koje dolaze. Njegove riječi pokazale su se poticajnima jer se manifestacija nastavila održavati i kasnije, pod nazivom Kulturno ljeto župe Goranci.

Iako je već u kolovozu iste godine preuzeo službu u župi u Konjicu, fra Ferdo nije zaboravio Gorance. Ostao je snažna duhovna i moralna podrška svima koji su nastavili raditi na organizaciji događaja i razvoju zajednice. Nakon svake manifestacije znao bi nazvati, raspitati se kako je sve prošlo i ohrabriti nas da nastavimo dalje.

Trag koji ostaje

U sedam godina pastoralnog djelovanja u župi Goranci fra Ferdo Boban ostavio je dubok i trajan trag. Posebno se pamti njegov trud oko očuvanja povijesti župe.

Tako je 2008. godine pronašao staru spomen-ploču fra Jakova Kraljevića te je postavio na jugozapadno pročelje crkve, a u srpnju 2011. organzirao je farbanje crkve. Na ploči stoji zapis:

„Vječni spomen / svih zgradja / ovdi u Gorancim / o. fr. Jakova Kraljevića / 1880.“

Nadalje, u srpnju 2011. godine fra Ferdo je organizirao farbanje crkve, a iste godine obnovio je i krov na župnoj kući, pokazujući svoju brigu za očuvanje i ljepotu župnog prostora.

Farbanje crkve, foto D. Glibić

Popravak krova na župnoj kući, foto D. Glibić

Hvala ti, naš fra Ferdo!

Za portal Goranci online fra Ferdo Boban bio je mnogo više od nekadašnjeg župnika. Bio je svojevrsni duhovnik ove zajednice i prijatelj svima koji su od početka sudjelovali u njezinu stvaranju.

Njegove riječi podrške, savjeti i ohrabrenja često su bili nit vodilja u našem radu.

Dragi naš fra Ferdo, hvala ti na svemu. Bio si dio naše zajednice, naš prijatelj i duhovna podrška.

Danas, dok se tvoji zemni ostaci polažu u zemlju, naše su molitve usmjerene prema tebi. Vjerujemo da ćeš i dalje zagovarati svoje Gorančane kod dragoga Boga i njegove Majke.

Tvoji Goranci online. 🙏

Tijelo pokojnog fra Ferde bit će izloženo u župnoj crkvi u Veljacima danas 14. ožujka 2026. godine od 12:30 do 13:00 sati te na groblju Martića Križ u Posušju od 14:00 sati. Sveta misa zadušnica slavit će se na groblju Martića Križ u 15:00 sati.

Pročitaj članak

VIDEO Fra Danko Perutina: 'Mladi kažu da mole krunicu svaki dan i da im je to dosadno, evo i zašto'

Tijekom propovijedi u Međugorju fra Danko Perutina govorio je o važnosti molitve srcem te o tome kako molitva treba mijenjati čovjeka. Posebno se osvrnuo na pitanje koje često postavljaju mladi kada govore o molitvi krunice, prenosi Medjugorje-info.com.

Fra Danko je istaknuo da svako ljudsko srce ima svoj put i način susreta s Bogom. 

"Nijedno ljudsko srce nije isto. I to je odgovor na ono pitanje kad kažu mladi: 'Molim krunicu svaki dan, ali mi je dosadno'. Nijedna Zdravo Marija nije dosadna ako se moli s ljubavlju. A ako se moli samo mozgom, razumom, onda nam izgleda to dosadno." 

Govoreći o porukama koje vjernici u Međugorju često čuju, podsjetio je i na poziv na molitvu srcem. "Gospa nas upravo ovdje pozvala više puta: 'Draga djeco, molite srcem'. 

Moliti srcem znači moliti s ljubavlju. Glavno pravilo u molitvi jest, ako te molitva ne mijenja, ti promijeni molitvu." 

Kako bi pojasnio svoju poruku, fra Danko je upotrijebio i jednostavnu usporedbu iz sporta.

"Vrlo jednostavno. Ako gledamo nogometnu utakmicu, ili bilo koju drugu, igrač koji ne igra, koji ne trči, koji ne pokriva drugoga, on je tu beskoristan, odmah dolazi do zamjene."

Pročitaj članak

Nakon pola godine štrajka postignut dogovor: Zdravstvo u HNŽ-u konačno se vraća u normalu

Nakon višemjesečnih pregovora i zastoja u zdravstvenom sustavu, predstavnici sindikata zdravstvenih radnika i Vlade Hercegovačko-neretvanske županije postigli su sporazum o novom kolektivnom ugovoru. Time bi trebao biti okončan štrajk koji je trajao gotovo šest mjeseci i koji je zahvatio sve javne zdravstvene ustanove u toj županiji.

Pregovarački tim reprezentativnog sindikata Sveučilišne kliničke bolnice Mostar, zajedno s predstavnicima Vlade HNŽ-a koje je predvodila premijerka Marija Buhač, u petak je usuglasio konačni tekst kolektivnog ugovora. Dokument je istoga dana prihvaćen i na sjednici Skupštine reprezentativnog sindikata SKB-a Mostar.

Predsjednik Neovisnog sindikata radnika SKB-a Mostar Ivica Anić kazao je kako se očekuje da će sporazum biti službeno potpisan početkom sljedećeg tjedna, čime bi štrajk i formalno završio.

Prema njegovim riječima, Vlada je u konačnoj ponudi prihvatila ključne zahtjeve sindikata. Među njima su izjednačavanje satnice s liječnicima, definiranje koeficijenata za različite stupnjeve složenosti poslova, poboljšanje uvjeta rada te niz dodatnih nematerijalnih prava za zaposlenike u zdravstvenom sustavu.

Ako potpisivanje ugovora prođe prema planu, već od utorka bi zdravstvene ustanove koje su sudjelovale u štrajku trebale ponovno raditi u punom kapacitetu.

U štrajku je sudjelovalo oko 4.000 zdravstvenih djelatnika iz bolnica i domova zdravlja diljem Hercegovačko-neretvanske županije. Tijekom tog razdoblja zdravstvene ustanove primale su samo hitne pacijente, onkološke bolesnike te trudnice.

Podsjetimo, zdravstveni radnici zahtijevali su potpisivanje aneksa kolektivnog ugovora koji bi bio usklađen s onim što je ranije dogovoreno sa Sindikatom doktora medicine i stomatologije HNŽ-a. Postignuti dogovor sada bi trebao donijeti stabilizaciju zdravstvenog sustava u toj županiji nakon dugog razdoblja industrijske akcije.

Pročitaj članak

Lažne kripto-platforme kradu novac, FUP otkriva brutalnu šemu prevara

Zbog sve većeg broja prijava građana koji su postali žrtve sofisticiranih financijskih prijevara putem lažnih platformi za ulaganje u kriptovalute, Odjel za borbu protiv računalnog kriminala Federalne uprave policije (FUP) uputio je javno upozorenje o opasnostima koje se na internetu često predstavljaju kao prilika za „laku zaradu“.

Kako navode iz FUP-a, prevaranti koriste različite kanale kako bi došli do potencijalnih žrtava. Najčešće se radi o oglasima na društvenim mrežama poput Facebooka, Instagrama i TikToka, ali i na pojedinim internetskim portalima. Takvi oglasi često prikazuju navodna svjedočanstva „uspješnih investitora“ koji su, prema tvrdnjama u oglasu, u kratkom vremenu ostvarili veliku zaradu. Dodatno povjerenje kod građana pokušava se stvoriti zlouporabom identiteta poznatih osoba iz javnog života, čija se imena i fotografije koriste bez njihova znanja.

Prema informacijama policije, ovakve prijevare obično se odvijaju u nekoliko jasno prepoznatljivih faza. Nakon što se građani prijave na sumnjivi oglas, prevaranti ih kontaktiraju putem aplikacija za komunikaciju kao što su WhatsApp, Viber ili Telegram. U početku pokušavaju stvoriti dojam profesionalnosti i povjerenja, često prikazujući lažne podatke o navodnoj zaradi koja se može ostvariti uz relativno mali početni ulog.

U drugoj fazi žrtvama se pokazuje navodni rast ulaganja na lažnim platformama, čime se dodatno potiče povjerenje. Međutim, u završnom koraku od građana se traže dodatne, često znatno veće uplate. Kao razlog navode različite izlike, poput plaćanja poreza, provizija ili troškova „deblokade“ sredstava. Nakon što žrtva uplati novac, prevaranti najčešće prekidaju svaku komunikaciju i nestaju.

Policija upozorava kako se ovakve prijevare mogu prepoznati po obećanjima o nerealno visokoj dobiti bez ikakvog rizika, ali i po agresivnom pritisku da se odluka o ulaganju donese brzo.

Građanima se posebno savjetuje oprez kada je riječ o zahtjevima nepoznatih osoba da instaliraju programe za udaljeni pristup računalu, poput AnyDeska ili TeamViewera. Instaliranjem takvih aplikacija prevarantima se može omogućiti potpun pristup računalu, uključujući i internetsko bankarstvo.

Iz FUP-a također upozoravaju građane da ne vrše uplate na privatne račune u inozemstvu te da nikada ne dijele osobne dokumente, lozinke ili druge osjetljive podatke s nepoznatim osobama na internetu.

Dodatni problem predstavlja činjenica da kriptoimovina i trgovanje kriptovalutama trenutačno nisu zakonski regulirani u Federaciji Bosne i Hercegovine, zbog čega građani snose i dodatni rizik prilikom ulaganja.

Federalna uprava policije pozvala je sve koji posumnjaju da su meta prijevare ili su već oštećeni da slučaj odmah prijave najbližoj policijskoj upri kako bi se spriječile nove prijevare i pomoglo u otkrivanju počinitelja.

Pročitaj članak

Kršćani u Libanonu između rata i humanitarne krize: država traži pomoć Vatikana

Napetosti na Bliskom istoku ponovno su se pretvorile u otvoreni sukob u kojem se, izravno ili neizravno, sukobljavaju Iran s jedne strane te Sjedinjene Američke Države i Izrael s druge. Sukob se ne zadržava samo na državnim granicama, nego zahvaća i mrežu regionalnih saveznika, među kojima je i libanonski Hezbolah, čije se uporište nalazi na jugu Libanona. Upravo to područje posljednjih je mjeseci izloženo intenzivnim vojnim napadima, a među najpogođenijima su i lokalne kršćanske zajednice, piše Vaticannews.va.

Stanovnici južnog Libanona, bez obzira na vjersku pripadnost, suočeni su s razaranjem sela, raseljavanjem i ozbiljnom humanitarnom krizom. Međutim, posebnu zabrinutost izaziva položaj kršćana koji stoljećima žive u tim krajevima. Zbog pogoršanja situacije libanonske vlasti obratile su se Svetoj Stolici tražeći diplomatsku i humanitarnu potporu.

Libanon traži posredovanje Vatikana

Libanonski ministar vanjskih poslova Youssef Raggi ovoga je tjedna telefonski razgovarao s nadbiskupom Paulom Richardom Gallagherom, tajnikom za odnose s državama i međunarodnim organizacijama u Vatikanu. Informaciju je potvrdio ravnatelj Tiskovnog ureda Svete Stolice Matteo Bruni.

U razgovoru je, kako je objavio Raggi, naglasak stavljen na dramatične okolnosti u pograničnim selima na jugu Libanona.

Ministar je zatražio da Vatikan iskoristi svoj međunarodni ugled kako bi pomogao u očuvanju kršćanske prisutnosti u tim područjima.

Prema njegovim riječima, stanovnici tih sela tradicionalno su bili lojalni libanonskoj državi i njezinim institucijama te su kroz povijest nastojali očuvati stabilnost zemlje unatoč brojnim regionalnim sukobima.

Papina zabrinutost zbog sudbine kršćana

Sudbina kršćana na Bliskom istoku već je neko vrijeme u središtu pozornosti Papa Lav XIV. On je tijekom svog prvog apostolskog putovanja u inozemstvo u prosincu 2025. posjetio upravo Libanon i Tursku.

Tijekom boravka u Libanonu Papa je upozorio na zabrinjavajući trend iseljavanja kršćana iz zemlje koja ima najveću kršćansku zajednicu na Bliskom istoku. Tom je prilikom naglasio kako su kršćani u toj zemlji pozvani biti graditelji “civilizacije ljubavi i mira” te most između različitih religijskih zajednica.

Poseban politički sustav Libanona

Libanon ima jedinstveno političko uređenje koje pokušava održati ravnotežu između brojnih religijskih skupina u zemlji. Taj model poznat je kao konfesionalni politički sustav, a temelji se na raspodjeli najviših državnih funkcija između različitih vjerskih zajednica.

Prema tom nepisanom pravilu:

• predsjednik države mora biti kršćanin maronit
• predsjednik vlade je musliman sunit
• predsjednik parlamenta dolazi iz šijitske zajednice

Takav sustav dodatno je potvrđen nakon završetka Libanonski građanski rat sporazumom poznatim kao Taifski sporazum, kojim je redefinirana raspodjela političke moći među zajednicama.

Koliko kršćana danas živi u Libanonu?

Posljednji službeni popis stanovništva u Libanonu proveden je još 1932. godine, a upravo su njegovi rezultati poslužili kao temelj za današnji politički sustav.

Tada su maronitski kršćani činili oko 30 posto stanovništva, dok su suniti imali približno 22 posto, a šijiti oko 20 posto. Od tada se demografska slika značajno promijenila, ali novi popis nikada nije proveden zbog političke osjetljivosti tog pitanja.

Libanon službeno priznaje 18 vjerskih zajednica, među kojima su najbrojniji kršćani, sunitski muslimani i šijiti. Procjene danas govore da kršćani čine između 35 i 37 posto stanovništva.

Najveća kršćanska skupina su maroniti, a slijede ih melkiti i armenski katolici. Kršćani su koncentrirani u istočnom dijelu Bejruta i planinskim područjima sjeverno od glavnog grada, dok su šijitske zajednice dominantne na jugu zemlje i u južnim četvrtima Bejruta.

Jedna od najstarijih kršćanskih tradicija

Kršćanska prisutnost u Libanonu ubraja se među najstarije na svijetu. Tradicija maronitske zajednice povezuje se sa sirijskim redovnikom Sveti Maron, čije je nasljeđe u 4. stoljeću oblikovalo duhovni i identitetski temelj te zajednice.

Maroniti su se stoljećima razvijali u planinskim područjima Libanona, gdje su zbog geografskog položaja mogli očuvati svoju autonomiju i vjeru. Tijekom srednjeg vijeka ostali su u zajedništvu s Rimom, čime su izgradili snažnu povezanost s papinstvom.

U razdoblju osmanske vlasti, a kasnije i tijekom francuskog mandata početkom 20. stoljeća, maronitska zajednica dodatno je učvrstila svoj politički i društveni položaj. Danas i dalje predstavlja najorganiziraniju kršćansku skupinu u zemlji.

Neizvjesna budućnost

Unatoč bogatoj povijesti i snažnim institucijama, kršćani u Libanonu posljednjih desetljeća suočavaju se s novim izazovima: političkom nestabilnošću, ekonomskom krizom i sve češćim iseljavanjem.

Aktualni sukob na jugu zemlje dodatno produbljuje strah da bi se broj kršćana mogao nastaviti smanjivati. Upravo zato libanonske vlasti traže međunarodnu potporu, nadajući se da bi diplomatski utjecaj Vatikana mogao pomoći u zaštiti zajednica koje stoljećima čine važan dio identiteta Libanona.

Pročitaj članak

Dok drugi uživaju u mirovini, on polaže ispite: 83-godišnji student oduševio Hrvatsku

U domu za starije osobe u zagrebačkoj Klaićevoj ulici živi neobičan student. Riječ je o umirovljenom arhitektu Anti Pađenu koji, unatoč 83 godine života, svakodnevno uči, čita i priprema se za ispite. Time je postao najstariji student na Sveučilištu u Zagrebu, ali i inspiracija mnogima koji vjeruju da se znanje ne veže uz godine, piše HRT.

Ante Pađen, kojeg prijatelji zovu Toni, iza sebe ima bogat životni put. Po struci je arhitekt, a danas živi u domu za starije osobe nakon što je prodao svu svoju imovinu – kuće i stanove. Kako sam kaže, dom je sada njegova službena adresa i mjesto gdje provodi svakodnevicu.

„Dalje sam zapravo beskućnik, ali imam dom. Ovdje mi je adresa, osobna iskaznica i ovdje ću živjeti do kraja. A na Mirogoju imam lijepi stan pa ni to nije problem“, govori kroz šalu, ne gubeći vedrinu i optimizam.

Studentski život u tišini doma

Njegovi dani izgledaju poput dana svakog studenta – samo što se umjesto u studentskom domu ili kafiću odvijaju u miru sobe u domu za starije. Knjige, bilježnice i skripte stalni su mu suputnici, a pripreme za predavanja i ispite dio svakodnevice.

Na predavanjima se, kaže, u početku susretao s iznenađenim pogledima mlađih kolega. No to se brzo promijenilo kada su vidjeli koliko ozbiljno pristupa studiju.

U raspravama na predavanjima često sudjeluje, komentira i razmjenjuje mišljenja s profesorima i studentima. Posebno ga privlače filozofske teme, od antičkih mislilaca poput Platona i Sokrata pa nadalje.

„Kad počnete razgovarati o filozofiji i uključite se u raspravu, ljudi vas počnu gledati drugačije. Na kraju vas prihvate kao ravnopravnog sugovornika“, kaže Pađen.

Dodaje kako su ga mlađi kolege odlično prihvatili, iako su mnogi od njih i do tri desetljeća mlađi od njega.

Studij iz znatiželje

Nakon dugog profesionalnog puta u tehničkim znanostima, odlučio se na nešto sasvim drugačije – upisao je Katolički bogoslovni fakultet. Taj potez nije bio slučajan.

Kako objašnjava, motivacija je proizašla iz knjige koju je napisao i želje da svoje ideje i razmišljanja provjeri kroz ozbiljan akademski studij.

„Htio sam vidjeti hoće li moje teze biti potvrđene ili opovrgnute. Upravo je ta znatiželja bila razlog zašto sam upisao studij“, ističe.

Njegov život obilježen je brojnim iskustvima i teškim trenucima. Još od 1945. godine, kada mu je ubijen otac, prošao je kroz mnoge životne izazove. Ipak, kaže kako danas osjeća mir i zahvalnost.

Obitelj kao najveća sreća

Unatoč studentskim obvezama, najveća radost u životu su mu obitelj i unuci. Ima tri sina i četvero unučadi, a svi ga od milja zovu „deda Toni“.

Najvažnije mu je, kaže, da ga pamte kao dobrog djeda i čovjeka.

„Ja sam sretan i ne mogu biti sretniji. Ljubav je temelj svega“, zaključuje Pađen.

Njegova priča podsjetnik je da znatiželja i želja za učenjem ne poznaju dobne granice. Dok mnogi u njegovim godinama odavno odustanu od novih izazova, Ante Pađen dokaz je da život može biti ispunjen učenjem i novim spoznajama sve do posljednjeg dana.

Video pogledajte O V D J E.

Pročitaj članak

Mostar postaje središte neurologije u regiji: stiže važna novost za pacijente

U organizaciji Klinike za neurologiju Sveučilišne kliničke bolnice Mostar i Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru, 13. i 14. ožujka održat će se neurološki simpozij s međunarodnim sudjelovanjem „NeuroMost 2026 – Izazovi i inovacije u liječenju neuroloških bolesti“, koji će okupiti vodeće stručnjake iz regije, piše Rtv-hb.com.

Dvodnevni skup održat će se u amfiteatru Medicinskog fakulteta, a cilj mu je razmjena najnovijih znanstvenih spoznaja i kliničkih iskustava u području neurologije, kao i jačanje suradnje među stručnjacima koji se bave liječenjem neuroloških bolesti.

Neurološke bolesti kao veliki javnozdravstveni izazov

Uoči početka simpozija, predsjednica Organizacijskog odbora, doc. dr. sc. Nataša Pejanović-Škobić, gostovala je u Dnevniku RTV Herceg-Bosne gdje je govorila o važnosti ovog stručnog skupa i razvoju neurologije u Mostaru.

Istaknula je kako neurološke bolesti predstavljaju jedan od najvećih zdravstvenih izazova današnjice. Prema njezinim riječima, u svijetu od epilepsije boluje više od 50 milijuna ljudi, od multiple skleroze više od 2,5 milijuna, dok svake godine više od 12 milijuna osoba doživi moždani udar.

Upravo zbog takvih brojki, simpozij NeuroMost 2026 ima za cilj okupiti stručnjake iz regije kako bi razmijenili iskustva i predstavili najnovija dostignuća u dijagnostici i liječenju.

Inovacije u liječenju i dijagnostici

Program simpozija obuhvatit će niz tematskih sesija posvećenih suvremenim metodama liječenja i dijagnostike neuroloških bolesti.

Poseban naglasak bit će stavljen na:

• biološku terapiju za multiplu sklerozu
• kirurško liječenje epilepsije
• nove pristupe u liječenju neuromišićnih bolesti

Prema riječima dr. Pejanović-Škobić, cilj je da nova znanja i iskustva što prije pronađu svoju primjenu u svakodnevnoj kliničkoj praksi, čime se pacijentima omogućuje kvalitetnija i učinkovitija zdravstvena skrb.

Interdisciplinarni pristup liječenju

Jedna od važnih tema simpozija bit će i interdisciplinarna suradnja medicinskih stručnjaka. Suvremeno liječenje neuroloških bolesti, naglašava organizacijski tim, nezamislivo je bez zajedničkog rada različitih specijalnosti.

Uz neurologe, na simpoziju će sudjelovati i neurokirurzi, neuroradiolozi, oftalmolozi i drugi medicinski stručnjaci, a kroz predavanja, stručne rasprave i panel-diskusije raspravljat će o kompleksnim slučajevima i novim terapijskim mogućnostima.

Očekuje se dolazak brojnih predavača iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije i Sjeverne Makedonije, što ovom skupu daje snažan međunarodni karakter.

Najavljena važna novost – Centar za epilepsiju

Jedna od najvažnijih vijesti iznesenih u emisiji odnosi se na daljnji razvoj kapaciteta Sveučilišne kliničke bolnice Mostar.

Naime, uz predavanja i stručni dio simpozija, najavljene su i operacije pacijenata s epilepsijom krajem ovog mjeseca, što predstavlja nastavak programa kirurškog liječenja koji je započeo prije godinu dana.

Bolnica planira dodatno razvijati ovaj program kroz nove operativne i neoperativne metode liječenja, a kruna tog razvoja bit će osnivanje Centra za liječenje epilepsije kod djece i odraslih.

Kako je otkrila doc. dr. Pejanović-Škobić, riječ je o projektu koji bi imao pionirsku ulogu u zemlji.

„Planiramo otvaranje Centra za liječenje epilepsije kod djece i odraslih u sklopu Sveučilišne kliničke bolnice Mostar. Bit će to prvi takav centar u Bosni i Hercegovini“, istaknula je.

Ohrabrujuća poruka pacijentima

Na kraju gostovanja poslala je ohrabrujuću poruku svim pacijentima, naglasivši kako je neurologija danas jedno od medicinskih područja koje se najbrže razvija.

Napredak u dijagnostici i terapiji, kaže, omogućio je da se mnoge bolesti koje su nekada bile teško liječive danas uspješno kontroliraju ili liječe.

„Danas u neurologiji praktički nemamo bolesti koje se ne mogu liječiti. Najvažnije je da se bolest na vrijeme prepozna i da se na vrijeme započne s terapijom. Tada su i kvaliteta života i mogućnost izlječenja puno bolji“, zaključila je.

Simpozij NeuroMost 2026 tako predstavlja još jedan korak u jačanju medicinske izvrsnosti u Mostaru i važan doprinos razvoju neurologije u Bosni i Hercegovini i regiji.

Pročitaj članak

Cijene goriva izmiču kontroli: Hercegovina već na 3,44 KM – hoće li uskoro biti 4 KM?

Trend enormnog rasta cijena goriva se nastavlja. Aplikacija Federalnog ministarstva trgovine kaže kako je cijena dizela jutros u Hercegovini otišla na čak 3,44 KM po litri. Upravo toliko će te platiti litar ovoga goriva na Vaske benzu i to je danas najviša cijena, piše Pogled.ba.

Većina bezinskih crpki u Hercegovini prodaje gorivo iznad 3 KM, a najjeftinije je trenutno na crpkama Holdine u Zvirićima gdje je litra dizela još uvijek 2,42 KM i trenutno to predstavlja najbolju ponudu koju možete naći na tržištu u ovome trenutku. 

Dok zemlje regije već uvode ograničenja i posežu za brojnim drugim mjerama, toga još u Bosni i Hercegovini nema. Umjesto konkretnih poteza, vlasti nam pričaju kako imamo najjeftinije gorivo u regiji, očito nas pokušavajući uvjeriti kako nam je dobro, ali to još ne znamo. 

Do kojih granica će cijene goriva rasti nije poznato, ali ako se ovaj trend nastavi, nije isključeno kako ćemo već idućega tjedna na benzinskim crpkama imati cijene od 4 KM po litri. Hoće li nam i tada govoriti kako nam je dobro, ostaje da vidimo.

Pročitaj članak