VIDEO Zločin koji nije zaboravljen: 81 godina od ubojstva hercegovačkih franjevaca

Danas, 7. veljače, prigodnim molitvenim programom obilježena je 81. obljetnica partizanskog ubojstva 66 hercegovačkih franjevaca, od kojih su sada njih 50 sluge Božje. Godine 1945. dogodio se neviđeni zločin u Hercegovini kada su partizani bez ikakvog suda ubili 12-oricu franjevaca koje su pronašli u samostanu na Širokom Brijegu. Iz zbornice su ih jednog po jednog vodili do ratnog skloništa gdje su ih ubili a potom i zapalili. Samo za nekoliko dana, koliko je partizanima trebalo da pregaze Široki Brijeg, napravili su 330 što većih i manjih stratišta i grobišta. Bio je to uvod za ubojstvo mnogih drugih nevinih franjevaca u Mostaru, Čitluku, Ljubuškom i drugim mjestima. Dvojica fratara od njih 66 ubijeni su prije 1945., a ostala 64-orica ubijeni su od siječnja pa do kolovoza 1945. Za vrijeme Drugoga svj. rata i poraća iz općine Široki Brijeg ubijeno je 2.189 osoba, iz Županije zapadnohercegovačke 7.151 a iz Hercegovine preko 20.000 osoba, piše Pobijeni.info.

Molitveni program počeo je u 16.00 molitvom kraj ratnog skloništa gdje su članovi Frame Široki Brijeg zapalili 12 svijeća u znak sjećanja na 12 fratara koji su ubijeni i spaljeni u ovom skloništu. Molitvu je predvodio gvardijan širokobriješkog samostana fra Jure Barišić. Nakon molitve procesija se uputila prema samostanskoj crkvi. U njoj su sudjelovali i framaši, njih 66, u čast 66 ubijenih hercegovačkih franjevaca. Svaki framaš nosio je duksericu s likom jednog ubijenog franjevca, a na leđima je pisalo ime franjevca i broj godina koliko ih je imao u trenutku smrti. Molitvu na grobnici s posmrtnim ostatcima 24-ice pronađenih pobijenih franjevaca predvodio je provincijal Hercegovačke franjevačke provincije fra Jozo Grbeš, a imena pobijenih i mjesta gdje su ubijeni čitali su trećari. 

Svečanu sv. misu zadušnicu predslavio je provincijal fra Jozo Grbeš, uz sumisništvo vicepostulatora fra Miljenka Stojića, svih gvardijana i velik broj drugih franjevaca i svećenika. Pjevanje na misi predvodio je Veliki župni zbor. Molitvu vjernika čitali su gvardijani pojedinih samostana. 

Fra Jozo se u propovijedi dotakao najvažnijih tema ljudskog postojanja: teme istine, teme slobode i prošlosti, Krista i kršćanstva, sv. Franje i franjevaca, ljubavi i memorije. »U vremenima socijalnih previranja, medijskih manipulacija, bombastičnih vijesti, više je nego vidljiva jedna žrtva: Istina. Iako nju svi spominju, malo ih je koji nju zaista traže. Njezino traženje je bolno, susret s njom je mučan, ali rađa svjetlom duše. Oni koji su je spremni tražiti, oni postaju slobodni… Upravo na slobodi je kršćanstvo najljepše utemeljeno kada čujemo Krista koji svim izliječenima, oslobođenima kaže: “Sinko moj, grijesi su ti oprošteni… nemoj više griješiti!” (Usp. Mk 2,5, Iv 8,11). Drugim riječima: budi slobodan od prošloga! O, kako je sloboda u priči istine važna! Ta “ne može se željeti sloboda bez prihvaćanja odgovornosti za vlastitu prošlost.” (Edith Stein). Mnogim ljudima prošlost je teret, ogromna stijena na leđima života, umjesto da bude učiteljica mudrosti koja “može postati izvor snage, a ne teret”. (H. Nouwen). Prošlost može zarobiti ili poučiti. Može raniti ili naučiti nas milosrđu. Može se nijekati ili otkupiti. Izbor je jasan. Pitanje je samo tko nam pomaže birati! … Mi, dok se sjećamo naše braće, dok hodimo u sjeni njihove nevinosti, dok želimo biti svjedoci istine za pravdu i svjedoci slobode za milosrđe, ovdje na njihovim grobovima i u memoriji patnje želimo da u nama raste spoznaja kako smo pozvani biti sol zemlje, sol koja čuva od propadanja i zaborava i kako smo pozvani biti svjetlo svakoj duši, svjetlo istine koja razumije. O, kako je mučna ta povijest: 550 ubijenih svećenika u jednom malom narodu. Njih 66 u jednoj maloj franjevačkoj provinciji Hercegovine. Njih 13 u jednoj maloj biskupiji Hercegovine. Više je to nego u svim većim narodima Europe. Osim njih ubijena je većina hrvatskih katoličkih intelektualaca. Njih na tisuće! Još se narod od toga zla nije oporavio. Vidi se to jako dobro i danas nakon 80 godina. Iako zlo misli da ima posljednji sud, već je veliki, blaženi hrvatski nadbiskup Stepinac “hrabro pred komunističkim sudom u Zagrebu 3. listopada 1946. poručio jugokomunistima: ‘Vi ste učinili pogrješku fatalnu, što ste pobili svećenike! Narod vam to ne će nikada zaboraviti! U nijednoj civiliziranoj državi na svijetu ne bi toliki svećenici bili tako kažnjeni za te krivice koje im imputirate.'” I narod nije zaboravio! Zato smo mi ovdje: mijenjati ono što nije dobro! Dragi prijatelji, u svakome od nas postoji potencijal za mijenjanje. Svatko od nas može prekinuti lanac zla, lanac nevolje, lanac laži, lanac mržnje, lanac tuge. Svatko od nas može izabrati put koji kaže: Bol te može oblikovati, ali te ne mora definirati. Pozvani smo učiniti ovo mistično mjesto koje zovemo Široki Brijeg učionicom mudrosti, mjestom istine koje prekida svaki lanac svake laži, mjestom ljubavi znajući da smo dio velike priče, velike povijesti svjedoka koji su temelj boljega svijeta«, riječi su provincijala fra Joze. 

Na kraju sv. mise zadušnice nazočnima je nekoliko riječi uputio generalni vikar hercegovačkih biskupija don Nikola Menalo te prenio pozdrave i blagoslov biskupa mons. Petra Palića. »Ovih dana, a posebice danas, u molitvama preporučujemo duše naše pokojne braće, njih 66, stradalih u Drugome svjetskom ratu. Trenutačno je (veljača 2026.), prema biskupovu dekretu, na dušobrižničke službe u Hercegovini raspoređeno 87 svećenika franjevaca (ako sam nekoga zaboravio, neka oprosti!). Može se zaključiti da je u Drugome svj. ratu stradao onoliki broj svećenika-redovnika koliki je, s obzirom na današnje okolnosti, potreban ocu provincijalu za dušobrižničko djelovanje franjevaca na području Mostarsko-duvanjske biskupije. Strašno! To je samo jedan žalostan statistički podatak koji nas opominje danas, na 81. obljetnicu stradanja ovih Božjih ljudi, te da nikada ne zaboravimo poziv koji odjekuje kroz cijelo Sveto pismo: “Pazi da ne zaboraviš!” (Pnz 8,11) … Braćo i sestre, ključno je očuvati sjećanje na događaje koji su se zbili za vrijeme Drugoga svj. rata u Hercegovini. Svake se godine okupljamo na Širokome Brijegu i slavimo euharistijski spomen-čin, koji nije samo sjećanje na prošli događaj, nego je uprisutnjenje Kristove žrtve, prinesene iz ljubavi prema ljudima, u eshatološkoj perspektivi. Euharistija je ono što vremenitosti daje konačan smisao, jer ona objedinjuje prošlost, sadašnjost i budućnost, jer ljubav nikad ne prestaje (1 Kor 13,8).« 

Gvardijan širokobriješkog samostana fra Jure Barišić uputio je prigodne riječi i zahvale. »U četvrtom općem predslovlju rimskog misala molimo ovako: “Po našim hvalospjevima Ti ne bivaš veći, nego mi stječemo milost spasenja.” Tom nas istinom, braćo i sestre, Crkva danas iznova poučava dok stojimo pred otajstvom sjećanja ali i molitve, obilježavajući 81. obljetnicu ubojstva naše braće fratara. Naša hvala danas ne uzdiže one koji su već u Božjoj blizini, niti ona može vratiti one koji su nasilno otrgnuti iz ovog svijeta. Ali naša hvala nas mijenja, ona nas oblikuje. Naši mučenici ostaju svjedoci jednog teškog i tamnog vremena, ali još više postaju poticaj za naš svakodnevni život, postaju poziv na vjernost, postaju hrabrost i postaju ustrajnost u dobru.« 

Svake godine sve veći broj vjernika pohodi Široki Brijeg na dan obljetnice pobijenih franjevaca ili Širokobriških mučenika, kako ih puk zove. Tako su ove godine trećari iz Brotnja, iz Čitluka, Gradnića, Međugorja i Čerina hodočastili na Široki Brijeg, neki autobusima a neki i pješice. Na obljetnici je sudjelovao i OMH iz Splita i Zajednica branitelja Gojko Šušak HDZ-a Splitsko-dalmatinske županije, njih 80-ak s vođom puta Željkom Pleićem. 

Da se ubijeni hercegovački franjevci ne štuju samo na ovim našim područjima dokazuje i ova vijest. Na inicijativu lokalnih katolika, svake prve subote u mjesecu katolici Hrvati i Australci okupljaju se na javnu molitvu krunice ispred Katedrale svetog Patrika u Melbourneu. Ovoga puta molitva je bila posebno posvećena širokobriješkim franjevcima mučenicima. Organizatori su dijelili letke na engleskom jeziku na kojima je ukratko predstavljena tragedija Širokog Brijega i stradanje hercegovačkih franjevaca s ciljem da se i australski katolici upoznaju s ovim povijesnim događajem.

Pročitaj članak

Obitelj prodala stotinu grla i ugasila farmu nakon 18 godina

Krave, junice i telad – svih stotinu grla s farme – u proteklih nekoliko dana prodani su kolegi poljoprivredniku iz Jelaha. Tako je završila jedna od ljepših poljoprivrednih priča iz gradiškog sela Cimiroti. Farma „Šinik“, nazvana po obiteljskom prezimenu, danas je ostala bez stoke, a štala je potpuno prazna, piše Večernji list BH.

Trojica braće – Zoran, Njegoš i Dimitrije Šinik – od 2008. godine bavili su se mliječnim govedarstvom i godinama gradili proizvodnju. Njihova obiteljska farma poslovala je punih 18 godina kao društvo s ograničenom odgovornošću, a sav posao nosili su zajednički, uz pomoć majke. No nepovoljni uvjeti na tržištu mlijeka doveli su ih pred zid.

Nepovoljno stanje na tržištu, ograničavanje količina otkupa, niski poticaji u Republici Srpskoj – čija isplata dodatno kasni – te loša godina u proizvodnji stočne hrane, presudili su nastavku rada. Dugovi su se, kako kažu, gomilali, a izlaz se više nije nazirao.

„Imali smo slabe protekle dvije do tri godine u žitu, dugovi su se gomilali, nije bilo izlaza, a naprijed u širu proizvodnju ne isplati se ići jer su ograničene količine otkupa“, rekao je Dimitrije Šinik za Agroklub.

Stoku su prodali poljoprivredniku iz Jelaha u Federaciji BiH, gdje su uvjeti, kako navodi, povoljniji.
„Tamo imaju bolje poticaje, njima to ne predstavlja problem. Kod nas je druga priča“, kratko je dodao.

Odluka o prodaji stoke bila je teška, ali presudnim se pokazalo smanjenje otkupnih količina mlijeka. U takvim uvjetima više nije bilo moguće pokriti ni osnovne troškove rada farme. Podsjetimo, od početka 2026. godine farmerima je umanjena otkupna cijena mlijeka, a količine otkupa smanjene su za deset posto.

Što slijedi za obitelj Šinik, zasad je neizvjesno. Planovi još nisu napravljeni. „Na posao“, kaže Dimitrije gotovo bez razmišljanja, dodajući kako će tek tražiti zaposlenje.

Nažalost, ova obitelj nije jedina suočena s gašenjem proizvodnje. I drugi proizvođači mlijeka prodaju grla, zasušuju krave, a dio viškova mlijeka završava i – proliven. Sudbina farme u Cimirotima tako postaje simbol šire krize domaćeg mliječnog sektora.

Pročitaj članak

Parfem iz snova ili opasna kemija? Ovo se krije iza “testera” koji preplavljuju BiH

Crno tržište parfema u Bosni i Hercegovini već godinama predstavlja ozbiljan problem koji pogađa i potrošače i legalne trgovce, ali i državni proračun. Posebno je prisutno na društvenim mrežama, oglasnicima i improviziranim internetskim trgovinama, gdje se parfemi poznatih svjetskih brendova nude po sumnjivo niskim cijenama. Prodavači ih pritom predstavljaju kao „originale iz uvoza“, „testere“ ili „višak sa carine“, no u stvarnosti je velik dio takvih proizvoda krivotvoren i nepoznata podrijetla, piše Raport.

Najčešći kanali prodaje

Prodaja se najčešće odvija putem Facebooka i Instagrama, u Viber grupama te na online platformama za oglašavanje. U takvim transakcijama gotovo nikada se ne izdaju fiskalni računi, ne navodi se podrijetlo robe niti postoji dokumentacija o zdravstvenoj ispravnosti proizvoda. Kupcima se često nudi i „garancija originalnosti“, ali bez ikakvog stvarnog pokrića.

Lažni parfemi nerijetko sadrže opasne kemikalije, teške metale i industrijske alkohole koji nisu namijenjeni uporabi na koži. Dermatolozi upozoravaju da mogu izazvati alergijske reakcije, ekceme pa čak i ozbiljna oštećenja kože, a posebno su ugrožene osobe s osjetljivom kožom i djeca.

Ekonomska i zdravstvena šteta

Osim zdravstvenih rizika, crno tržište parfema predstavlja snažan udarac legalnim prodavačima i državnom proračunu. Izbjegavanjem plaćanja poreza i carina država gubi milijune maraka godišnje, dok registrirane parfimerije ne mogu konkurirati damping cijenama ilegalne robe. Za razliku od krivotvorenih torbi, odjeće ili satova, posljedice korištenja lažnih parfema mogu biti izravno štetne za zdravlje.

„Kopije parfema opasnije su od kopija torbi, jer parfem dolazi u izravan dodir s organizmom. Tržište je preplavljeno kopijama koje je teško otkriti, a upravo to predstavlja ozbiljan rizik za korisnike. Kupovinu je potrebno obavljati kod ovlaštenih prodavača ako se ne želi riskirati. Istina je da to košta, ali takvo je tržište“, ističe vlasnica jedne parfimerije u Sarajevu.
Dodaje i kako je neiskusnim kupcima vrlo teško prepoznati falsifikat, jer mnogi nemaju znanje ni iskustvo u procjeni mirisa i kvalitete proizvoda.

Rizične alternative zbog cijene

Glavni razlog zašto se građani odlučuju na kupnju takvih proizvoda jest njihova cijena. Originalni parfemi poznatih brendova mogu stajati i nekoliko stotina maraka, što ih za mnoge čini luksuzom. U kombinaciji s niskim primanjima i rastom životnih troškova, potrošači se sve češće okreću jeftinijim, ali rizičnim alternativama.

Stručnjaci savjetuju oprez i upozoravaju na znakove koji mogu ukazivati na krivotvorinu: sumnjivo niska cijena, loša kvaliteta ambalaže, izostanak serijskog broja, neujednačen miris koji brzo ishlapi te nedostatak računa i jamstva.

Teško iskorjenjiv problem

Inspekcijske i carinske službe povremeno provode akcije zapljene lažnih parfema, no prodaja se često nastavlja pod novim imenima i profilima, što pokazuje koliko je ovaj problem teško suzbiti. Primjerice, krajem 2013. godine carinski službenici Uprave za neizravno oporezivanje BiH u Sarajevu spriječili su nelegalni uvoz i zaplijenili 21.984 komada parfema procijenjene tržišne vrijednosti oko 1,5 milijuna KM. Pošiljka je bila prijavljena kao dezodoransi, no detaljnom kontrolom utvrđeno je da je riječ o parfemima bez odgovarajuće dokumentacije.

Crno tržište parfema tako ostaje složen izazov koji zahtijeva kontinuirani nadzor nadležnih službi, ali i veću svijest potrošača. U potrazi za povoljnijom kupnjom, rizik za zdravlje i sigurnost često se pokazuje previsokim.

Pročitaj članak

Neprocjenjivo nasljeđe koje polako blijedi: čuvamo li molitve naših predaka?

U mnogim domovima naših krajeva vjera se nije učila iz knjiga, nego uz ognjište, u tišini crkve, u ritmu zvona i u glasu majki i baka. Tako su se prenosile stare molitve – jednostavne, duboke i iskrene – koje danas polako blijede iz sjećanja, ali i dalje nose snažnu duhovnu ljepotu, piše Goranci online.

Mnogi se još sjećaju kako je majka tiho molila: „Zvonce zveči, Gospa kleči, Isus muku trpi…“ i kako su te riječi, izgovorene u trenutku podizanja Hostije, budile strahopoštovanje i svijest o svetosti trenutka. To nisu bile samo riječi, nego čin predanja – priprava duše za susret s Kristom u Presvetom Oltarskom Sakramentu.  

U tim starim molitvama posebno mjesto zauzima pozdrav Tijelu i Krvi Isusovoj: „Zdravo Tijelo Isusovo, na oltaru posvećeno… nahrani dušu moju, spasi dušu moju.“ To je bila jednostavna teologija srca – vjera da Krist u Euharistiji hrani, jača i spašava čovjeka. Djeca su učila slušajući, ponavljajući i gledajući primjer starijih, a molitva se prenosila kao obiteljsko blago.  

Zanimljivo je kako svaka obitelj ima svoju varijantu, svoju nijansu iste vjere. Neke molitve naučene su od majke, druge od bake, treće od starice koju smo njegovali. U svima njima osjeća se isto: povjerenje u Isusa, ufanje, ljubav i potpuno predanje – „Isuse, Tebi živim, Isuse, Tebi umirem, Isuse, Tvoja sam živa i mrtva.“  

Posebno snažne su molitve koje se mole u tišini, prateći zvukove zvona, dok se Tijelo i Krv Kristova podižu na oltaru. Tada riječi gotovo nestaju, a ostaje samo duboki unutarnji dijalog s Bogom. Često se u tim molitvama spominje i kajanje, ali ne iz straha, nego iz želje da se bude bliže Kristu i da se više ne griješi.  

Danas, u vremenu brzine i buke, ove molitve podsjećaju nas na sporiju, dublju vjeru – vjeru koja se živjela svakodnevno, tiho i postojano. Možda nisu zapisane u molitvenicima, ali su urezane u srcima mnogih. Vrijedno ih je ponovno izgovarati, učiti djecu tim riječima i čuvati ih od zaborava.  

Jer dok god se prenose s usana na usne, s koljena na koljeno, stare molitve ostaju žive – kao svjedočanstvo vjere naših majki i baka, i kao tihi most između neba i zemlje.

Pročitaj članak

Taj hrast je gledao masakr fratra – ovo je priča koju morate pročitati!

Duga je bila ta noć. Svi su se ispovjedili, molili krunicu, pokušali malo odmoriti. A u zoru zavlada tišina. Sve se smiri. Zatišje pred oluju. Fratri su uspjeli donijeti Svetootajstvo iz crkve i svi su se pričestili. Oko jedanaest sati fratri primijete da se partizani približavaju samostanu. Fra Borislav ode otvoriti stara hrastova vrata, glavni ulaz u samostan, kako ih ne bi razvalili. Pustio ih je u samostansku klauzuru, piše Fra3.

Fratri su skupljeni i uvedeni u fratarsku zbornicu. Stražar je postavljen pred vrata. Oko četrnaest sati počeli su izvoditi fratre iz zbornice. Jednoga po jednoga. Ustrijeljeni su ispred ratnog skloništa, zapaljeni i zatrpani. Čak su i starog fra Marka ubili. Ubojstva su nastavljena. Od Mostara preko cijele Hercegovine, pa sve do Zagreba i Bleiburga. 

A stari hrast, nijemi svjedok, ponosan pred briješkom Ljepoticom i danas stoji. Dok je bura te veljače njihala krošnju njegovu, on je gledao kako pobiše fratre. Ponosan na njih uzdiže se prema nebu i zahvaljuje što su do konca ustrajali. Gledao je on i godine gladi, i suze i patnju jadnog naroda. 

Gledao je i hrabrost i nadu i slobodu. I dvorište puno naroda na devetnicama Gospi. Bosonoge majke i zahvalnu djecu. Gledao i znao da će proći svaka nedaća i bol jer si ti s nama o Bože.

--------------------------------

Danas, na sam dan obljetnice, u subotu 7. veljače, program počinje u 16:00 sati molitvom pred ratnim skloništem – mjestom ubojstva i spaljivanja 12 franjevaca iz širokobriješkog samostana koju predvodi fra Jure Barišić, gvardijan. Program se nastavlja molitvom pred grobom u samostanskoj crkvi, gdje su trenutno pokopana 24 ubijena hercegovačka franjevca. Potom, misno slavlje predvodit će provincijal Hercegovačke franjevačke provincije, fra Jozo Grbeš.

Pročitaj članak

Zapanjujuća istina o Blidinjeg jezeru: Nije prirodno, već ga je napravio čovjek!

U organizaciji Ogranka Matice hrvatske iz Tomislavgrada, u petak je u dvorani Skupštine Hercegbosanske županije održano znanstveno-popularno predavanje pod nazivom “Kako je nastalo Blidinje jezero?”, koje je održao geograf sa Sveučilišta u Zadru, Denis Radoš, piše Fena.

Radoš je sudionicima predavanja otkrio zanimljivost koja mnoge iznenađuje – Blidinje jezero, suprotno uvriježenim vjerovanjima, nije prirodno, već umjetno jezero nastalo u drugoj polovici 19. stoljeća.

– Glavni razlog nastanka jezera bilo je začepljivanje ponora koje su lokalni stočari napravili u želji da osiguraju veću količinu vode – pojasnio je Radoš.

Na predavanju su predstavljeni različiti izvori koji potvrđuju ovu tezu, uključujući pisane dokumente, kartografske materijale i druge analize. Radoš je koristio izvore iz 19. i 20. stoljeća koji na različite načine opisuju područje Blidinja, a kombinacijom tih podataka može se rekonstruirati točan proces nastanka jezera.

Predsjednica Ogranka Matice hrvatske Tomislavgrad, Anđa Renić, istaknula je kako je Radoš na iznimno zanimljiv način prikazao povijest Blidinjeg jezera, povezujući kartografske i pisane izvore.

– Tek kombinacijom tih izvora u potpunosti je dobivena slika na koji je način nastalo jezero – naglasila je Renić.

Predavanje je privuklo veliki broj sudionika, a teme poput nastanka Blidinjeg jezera izazvale su mnogobrojna pitanja i diskusiju, potvrđujući da povijest i geografija lokalnih krajeva i dalje izazivaju velik interes javnosti.

Pročitaj članak

Britanska izaslanica: Međunarodna zajednica razumije problem Hrvata u BiH

Potpora Zapada stabilnosti i teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine ostaje snažna i neupitna, unatoč globalnim geopolitičkim promjenama, no ta zemlja mora provesti duboke reforme ako želi postati članica Europske unije, uključujući i izmjene Daytonskog mirovnog sporazuma. Izjavila je to posebna izaslanica britanske vlade za zapadni Balkan, lady Karen Pierce, u intervjuu za banjalučke Nezavisne novine, koji prenosi Hina.

Lady Pierce je ovoga tjedna boravila u Bosni i Hercegovini, gdje se sastala s predstavnicima državnih vlasti, naglasivši kako u međunarodnoj zajednici i dalje postoji „vrlo snažna potpora“ Daytonskom sporazumu i Bosni i Hercegovini kao jedinstvenoj državi sastavljenoj od dva entiteta i tri konstitutivna naroda.

Posebno je istaknula kako je to potvrđeno i tijekom posljednje rasprave o stanju u BiH održane u listopadu na Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda.

„Postojala je ogromna potpora državi Bosni i Hercegovini, Daytonu i onome što se ovdje pokušava izgraditi, uz iznimku dvije zemlje“, kazala je Pierce, očito aludirajući na stavove koje u Vijeću sigurnosti redovito zastupaju Rusija, a djelomično i Kina.

„Sporedni ulaz“ Rusije u Europu

Govoreći o širem geopolitičkom kontekstu, Pierce je zapadni Balkan opisala kao svojevrsni „sporedni ulaz“ Rusije prema Europi. Dodala je kako je, nakon ruske invazije na Ukrajinu, potpuno opravdana zabrinutost zbog malignog ruskog utjecaja u regiji, koji se, kako je istaknula, posebno očituje kroz širenje dezinformacija.

„Međunarodna zajednica ima plan kako se s tim nositi“, poručila je Pierce, podsjetivši da je to pitanje bilo u fokusu i prošlogodišnjeg samita Berlinskog procesa, koji ima za cilj jačanje veza između zapadnog Balkana i Europske unije.

Prema njezinim riječima, rat u Ukrajini dodatno je ubrzao europsku perspektivu regije.

„Invazija na Ukrajinu dovela je do toga da Europska unija, iz geostrateške perspektive, jasnije shvati koliko je važno da zemlje zapadnog Balkana, uključujući BiH, postanu članice EU“, kazala je Pierce.

Više rješenja, ali isti cilj

Osvrnuvši se na moguće napetosti u odnosima između Europe i Sjedinjenih Američkih Država, osobito u kontekstu politike koju vodi Donald Trump, Pierce je istaknula kako su različita stajališta među saveznicima očekivana.

„Nekada postoji više od jednog dobrog rješenja za Bosnu i Hercegovinu“, rekla je, naglasivši da se sva ta rješenja temelje na nedvojbenoj potpori opstanku države i njezinu pridruživanju euroatlantskoj zajednici.

Pozvala je vlasti u BiH da što prije iskoriste priliku za članstvo u Europskoj uniji, upozorivši kako nema jamstva da će ta mogućnost uvijek ostati otvorena. Dodala je i kako nije tajna da Daytonski sporazum „mora evoluirati“ kako bi BiH mogla funkcionirati kao moderna i učinkovita država.

To, prema njezinim riječima, uključuje provedbu presuda Europskog suda za ljudska prava, posebno u slučaju „Sejdić-Finci“, rješavanje pitanja državne imovine te napredak u procesu europskih integracija. Ujedno je naglasila da bi Ured visokog predstavnika (OHR) trebao ući u fazu postupnog gašenja, ali tek nakon ispunjavanja pet ciljeva i dva uvjeta utvrđena još 2008. godine.

Razumijevanje za položaj Hrvata

Lady Pierce osvrnula se i na pitanje položaja Hrvata u Bosni i Hercegovini, kazavši kako međunarodna zajednica „ima razumijevanje“ za poteškoće vezane uz njihovu zastupljenost u izbornom sustavu, iako je to pitanje opisala kao „zasebno i specifično“.

„Kako promijeniti Dayton ostaje stvar unutarnjeg dogovora u Bosni i Hercegovini“, poručila je Pierce, dodajući kako postoji više mogućih modela koji podrazumijevaju decentraliziranu državu. Ipak, smatra da je trenutačno preuranjeno otvarati detaljnu raspravu o tome te da bi trebalo pričekati ishod izbora planiranih za listopad.

Na kraju je ponovila procjenu kako bi Crna Gora i Albanija mogle postati članice Europske unije oko 2028. godine, upozorivši da bi zemlje zapadnog Balkana koje do tada ostanu izvan Unije mogle doći u znatno teži položaj. Zbog toga je London, naglasila je, snažno posvećen poticanju maksimalnih napora kako bi se ispunili svi kriteriji za pristupanje EU.

Pročitaj članak

Jezivo otkriće kraj Mostara: Radni stroj otkrio ljudske kosti, mještani tvrde da je riječ o starom groblju

Vlasnik zemljišta u mostarskom naselju Potoci, M. E., u četvrtak 5. veljače prijavio je policiji pronalazak ljudskih ostataka na svojoj parceli, nakon što je tijekom izvođenja zemljanih radova radni stroj naišao na ljudske kosti. Slučaj je odmah prijavljen nadležnim službama, potvrđeno je za Bljesak.info iz Ministarstva unutarnjih poslova Hercegovačko-neretvanske županije.

Na teren je izašla policijska patrola Policijske uprave Mostar, kao i dežurni djelatnik Odjela kriminalističke policije, koji su postupili po zaprimljenoj prijavi. Ubrzo su se na lokalitetu pojavili i predstavnici Instituta za nestale osobe Bosne i Hercegovine, sanitarni i građevinski inspektori Grada Mostara te radnici javnog komunalnog poduzeća, koji su pronađene ljudske ostatke prevezli u gradsku mrtvačnicu Sutina.

Iz Službe za inspekcijske poslove Grada Mostara potvrđeno je kako su svi radovi na spornom zemljištu trenutačno obustavljeni.

„Radovi su obustavljeni. S obzirom na to da je riječ o privatnom zemljištu, vlasnik će odlučiti hoće li i na koji način nastaviti s radovima“, naveli su iz nadležne službe.

Iz Instituta za nestale osobe BiH pojasnili su kako ovaj slučaj ne spada u njihov mandat.

„Izlaskom na teren utvrđeno je da se radi o starim kostima, odnosno posmrtnim ostacima koji nisu u nadležnosti Instituta za nestale osobe BiH“, kazali su.

Vlasnik zemljišta tvrdi kako prilikom kupnje parcele nije bio upozoren da se na tom mjestu nalazi groblje. Kako je ispričao za Bljesak.info, zemljište je kupio nakon što mu se lokacija učinila izuzetno povoljnom.

„Tražio sam zemljište u okolici Mostara i naišao na ovu parcelu u Potocima. Nisam točno znao gdje se nalazi, pa sam došao pogledati. Dočekala me gospođa koja mi je objasnila da je zemljište na prodaju. Lokacija mi se svidjela i smatram da je jedna od ljepših u Potocima“, rekao je.

Dodao je kako su ga susjedi upozoravali da se radi o Bilinom groblju, no da su tadašnji vlasnici to odlučno negirali.

„Dogovorili smo sastanak kod odvjetnika. Zemljište je bilo u vlasništvu dvije osobe i nitko mi nije spomenuo groblje. Kada su me susjedi upozorili, tražio sam dokumentaciju. Vlasnici su tvrdili da je sve čisto, da su provjerili papire i da nikada tu nije bilo groblja. Govorilo se čak da je riječ o masovnoj grobnici iz rata, ali su oni tvrdili da za to nikada nisu čuli. Počeo sam s radovima i već treći ili četvrti dan naišli smo na kosti, nakon čega smo odmah sve zaustavili“, kazao je vlasnik.

Mještani Potoka, međutim, tvrde kako je na tom zemljištu još prije godinu dana bilo vidljivo nekoliko kamenih križeva. Prema njihovim riječima, netko od prethodnih vlasnika križeve je premjestio na susjednu parcelu, što je među mještanima izazvalo zgražanje. Ekipa Bljesak.info uvjerila se na terenu kako se križevi danas više ne nalaze na spomenutom zemljištu.

Policija je trakom označila područje na kojem mještani tvrde da su križevi bili odloženi nakon uklanjanja. Kako doznaje Bljesak.info, Mjesna zajednica Potoci još je prije godinu dana uputila zahtjev Zavodu za zaštitu kulturno-povijesne baštine HNŽ-a, upozoravajući na devastaciju Bilinog groblja i tražeći hitnu reakciju prije početka bilo kakvih radova.

U odgovoru Zavoda navedeno je kako taj lokalitet nije evidentiran kao kulturno dobro te da ne ispunjava uvjete za zaštitu prema važećem Zakonu o zaštiti kulturno-povijesne baštine u HNŽ-u, zbog čega su se proglasili nenadležnima.

Mještani za ovo područje vežu i mračna sjećanja te ga nazivaju „ukletim“. Jedan od njih ispričao je kako je njegov pokojni otac upravo na tom mjestu tijekom rata ostao bez ruke i oka.

„To je trsno mjesto. Nikada nismo dopuštali djeci da se tu igraju“, rekao je za Bljesak.info jedan od mještana, ističući kako je pronalazak kostiju samo potvrdio ono u što su godinama vjerovali.

Pročitaj članak

Veliki preokret: Trgovine opet smiju raditi nedjeljom i blagdanima

Ustavni sud Crne Gore dostavio je Službenom listu odluku kojom se ukida odredba Zakona o unutarnjoj trgovini koja je propisivala zabranu rada trgovina nedjeljom te u dane državnih i drugih praznika. Sud je utvrdio da je riječ o neustavnoj mjeri koja zadire u slobodu poduzetništva zajamčenu Ustavom Crne Gore te narušava načelo jednakosti svih pred zakonom.  

Odluka je donesena na sjednici održanoj 28. siječnja, kada je ukinut član 35a navedenog zakona. U obrazloženju se ističe da je zakonodavac omogućio rad nedjeljom i praznicima samo određenim kategorijama trgovaca, dok je ostalima to pravo uskratio, čime su pojedini poduzetnici dovedeni u povlašten, a drugi u neravnopravan položaj bez jasno utemeljenog razloga.  

Ustavni sud podsjeća da Ustav jamči zaposlenima pravo na ograničeno radno vrijeme i plaćeni odmor, ali da ne propisuje obvezu korištenja tog odmora isključivo nedjeljom. Navodi se i da je Crna Gora potpisnica Konvencije o tjednom odmoru u trgovini i uredima, kojom je predviđeno pravo na jedan slobodan dan u tjednu, uz preporuku da se, kada je to moguće, taj dan podudara s tradicionalnim danom odmora, ali bez izričite obveze da to bude nedjelja.  

Sud dodatno ističe da je Zakonom o radu zaposlenima zajamčen jedan dan tjednog odmora, koji se može koristiti nedjeljom ili nekim drugim danom, ovisno o prirodi posla, uz obvezu poslodavaca i države da osiguraju poštovanje tog prava. Naglašava se da se zaštita prava radnika ne može ostvarivati na način koji proizvodi nejednak tretman među poduzetnicima bez jasnog i legitimnog cilja u javnom interesu.  

Kao posebno sporno Sud navodi uvođenje izuzetaka bez odgovarajućeg obrazloženja. Time je, prema ocjeni Ustavnog suda, priznato da postoji potreba za kontinuiranim i svakodnevnim radom određenih subjekata radi opskrbe građana, ali bez jasnog objašnjenja zašto je ta potreba prepoznata samo kod dijela trgovaca. Takav pristup, ističe se u odluci, nije uspostavio ustavnopravno prihvatljivu ravnotežu između različitih skupina poduzetnika.  

U obrazloženju se podsjeća i da su Ustavom jasno propisani razlozi zbog kojih se sloboda poduzetništva može ograničiti, poput zaštite zdravlja ljudi, okoliša, prirodnih bogatstava, kulturne baštine te sigurnosti i obrane države. Budući da zakonodavac nije dokazao postojanje takvog legitimnog cilja, niti je dao uvjerljivo obrazloženje za selektivnu primjenu zabrane, Sud je zaključio da je dopuštanjem rada jednoj skupini djelatnosti, poput ljekarni, pekara, kioska, benzinskih crpki i tržnica, a zabranom drugima, stvoren neravnopravan položaj koji nije u skladu s Ustavom Crne Gore.

Pročitaj članak

Srušio se tijekom mise: Svećenik preminuo nakon pričesti

U malom austrijskom mjestu Wiesmath, u okrugu Wiener Neustadt, prošle nedjelje dogodio se potresan i tragičan događaj koji je duboko pogodio vjernike i širu katoličku javnost.  

Tijekom slavlja svete mise, neposredno nakon svete pričesti, župnik fra Raimund Beisteiner iznenada se srušio u trenutku kada je posvećene Hostije vraćao u tabernakul. Vjernici koji su se nalazili u crkvi ostali su u šoku, a pomoć je pružena odmah. Unatoč brzoj reakciji prisutnih i hitne medicinske pomoći, fra Raimund je preminuo nedugo nakon toga, unutar same crkve.  

Vijest o njegovoj iznenadnoj smrti duboko je potresla župnu zajednicu u Wiesmathu, ali i sve koji su ga poznavali. Fra Raimund Beisteiner bio je omiljen i predan svećenik, poznat kao brižan pastir koji je s velikom vjerom i poniznošću služio svojoj župi. Njegova smrt, upravo u trenutku obavljanja jedne od najsvetijih svećeničkih službi, mnogi vjernici doživljavaju kao snažno i potresno svjedočanstvo potpune predanosti Bogu.  

Župljani, prijatelji i subraća svećenici izražavaju tugu, ali i zahvalnost za život i služenje fra Raimunda, koji je ostavio neizbrisiv trag u životima brojnih vjernika. Njegov odlazak ostavlja veliku prazninu u župi, ali i duboko poštovanje prema svećeniku koji je, kako ističu mnogi, „otišao Gospodinu služeći do posljednjeg daha“.  

Vjernici su pozvani da u molitvama preporuče njegovu dušu beskrajnom Božjem milosrđu te da mole za utjehu njegove obitelji, župne zajednice i svih koji su svjedočili ovom bolnom događaju.  

„Pokoj vječni daruj mu, Gospodine, i svjetlost vječna neka mu svijetli.“  

Izvor: Catholic Tradition & Evangelization

Pročitaj članak

Tajna mreža moći: što otkrivaju Epsteinovi mailovi i zašto slučaj još uvijek potresa svijet

Jeffrey Epstein bio je američki financijaš i milijarder s iznimno jakim vezama u političkim, poslovnim i društvenim elitama, čije je ime postalo sinonim za jedan od najvećih skandala modernog doba. Iako je preminuo 2019. godine, slučaj Epstein i dalje izaziva veliku pozornost javnosti, medija i pravosuđa, ponajviše zbog nerazjašnjenih okolnosti njegove smrti, ali i zbog dokumenata i elektroničke prepiske koji postupno izlaze u javnost.  

Tko je bio Jeffrey Epstein  

Epstein je započeo karijeru kao profesor matematike, no ubrzo je prešao u financijski sektor, gdje je radio s iznimno bogatim klijentima. Unatoč tome što nikada nije do kraja razjašnjeno kako je točno stekao svoje bogatstvo, Epstein je živio luksuznim životom, posjedovao više nekretnina diljem svijeta te privatni avion i otok na Karibima.  

Njegovo ime prvi put ozbiljno dolazi u fokus javnosti sredinom 2000-ih, kada je optužen za kaznena djela vezana uz seksualno iskorištavanje maloljetnica. Iako je tada postigao kontroverzni sporazum s pravosuđem i izbjegao teže kazne, slučaj je ponovno otvoren 2019. godine, kada je uhićen i suočen s novim, težim optužbama.  

Zašto je Epstein i dalje u središtu interesa  

Epsteinova smrt u zatvorskoj ćeliji u kolovozu 2019., službeno okarakterizirana kao samoubojstvo, dodatno je potaknula brojne sumnje i teorije. Mnogi smatraju da ključna pitanja nikada nisu do kraja razjašnjena, osobito s obzirom na njegovu mrežu moćnih poznanstava.  

Upravo ta povezanost s političarima, poslovnim liderima, akademicima i javnim osobama razlog je zašto se Epsteinovo ime i danas često pojavljuje u javnom prostoru. Javnost želi znati tko je sve bio povezan s njim, u kojem kontekstu i koliko su te veze bile duboke.  

Što otkrivaju Epsteinovi mailovi i dokumenti  

Mailovi i drugi dokumenti koji su posljednjih godina objavljeni kroz sudske procese i istraživačko novinarstvo ne otkrivaju nužno nova kaznena djela, ali pružaju uvid u Epsteinov način djelovanja. Iz prepiske je vidljivo kako je sustavno gradio mrežu kontakata, održavao odnose s utjecajnim osobama te koristio društveni status kako bi se predstavljao kao važan posrednik i financijski savjetnik.  

Dokumenti također pokazuju kako su neki ljudi bili svjesni njegove reputacije, ali su unatoč tome nastavili komunikaciju, dok drugi tvrde da nisu imali uvid u njegove nezakonite aktivnosti. Upravo ta siva zona – tko je znao što i kada – i dalje je predmet interesa javnosti i pravosudnih institucija.  

Slučaj koji i dalje nema konačan epilog  

Slučaj Jeffreyja Epsteina ostaje otvorena rana američkog pravosudnog sustava i simbol nejednakosti pred zakonom. Iako je Epstein mrtav, pitanja o odgovornosti, mreži suradnika i propustima institucija i dalje traže odgovore. Svaki novi dokument ili mail koji izađe u javnost dodatno potiče raspravu i podsjeća da istina o cijelom slučaju još uvijek nije u potpunosti rasvijetljena.

Pročitaj članak

PODRŽIMO U Godini svetoga Franje rađa se Franjevački kamp mladih

U Godini svetoga Franje, u kojoj se obilježava osam stoljeća franjevačkog djelovanja, rađa se jedna snažna i duboko potrebna inicijativa. Fra Stjepan Brčina uputio je poziv svima da se nadahnuće ne zadrži samo na riječima, nego da se pretoči u konkretno djelo – u stvaranje Franjevačkog kampa mladih u Zagrebu i okolici.

Riječ je o projektu koji ima za cilj postati trajno mjesto susreta, molitve, rasta i izgradnje zdravih odnosa, u duhu franjevačkih vrijednosti. Kamp nije zamišljen samo kao boravak u prirodi ili kratkotrajni bijeg od svakodnevice, nego kao prostor u kojem će mladi moći ponovno pronaći ono najvažnije: mir, zajedništvo, vjeru i smisao.

Više od odmora – prostor cjelovitog rasta

Planirani Franjevački kamp mladih nadovezuje se na već iznimno aktivan pastoral mladih na Svetom Duhu u Zagrebu, ali ide i korak dalje. Ideja kampa širi se u smjeru cjelovitog pristupa mladom čovjeku, uključujući duhovnu, emocionalnu i zajedničarsku dimenziju života.

U okviru kampa predviđeni su: mjesto molitve i duhovne obnove, prostor formacije i rasta u vjeri, sportske aktivnosti i rekreacija, izgradnja međusobnih odnosa, zdravo druženje i franjevačko bratstvo, promicanje duhovnih zvanja.

Dugogodišnje iskustvo rada s mladima jasno je pokazalo koliko je danas potrebno jedno ovakvo mjesto – odmak od ubrzane svakodnevice i digitalnih opterećenja, prostor stvarnih susreta, razgovora i otvorenosti, ukorijenjen u kršćanskom i franjevačkom duhu.

Projekt koji se može ostvariti samo zajedno

Fra Stjepan Brčina jasno poručuje kako se ova ideja ne može graditi pojedinačno. Franjevački kamp mladih zamišljen je kao zajedničko djelo, u koje se svatko može ugraditi prema svojim mogućnostima.

Svaka donacija, bez obzira na iznos, postaje dio ove priče i konkretno ulaganje u budućnost mladih i Crkve. Upravo zajedništvo i solidarnost ono su na čemu franjevački duh od početka počiva.

Kako pomoći u ostvarenju projekta

Svi koji žele poduprijeti ostvarenje Franjevačkog kampa mladih mogu to učiniti donacijom:

Primatelj:
Hrvatska provincija sv. Jeronima franjevaca konventualaca

IBAN:
HR6723600001501555575

Opis plaćanja:
„Za kupnju zemljišta za Franjevački kamp mladih”

Adresa primatelja:
Sveti Duh 31, 10000 Zagreb

Kontakt:
centar.zvanja@gmail.com

Unaprijed se zahvaljuje svima na dobroti, povjerenju i spremnosti da podrže ovaj projekt. Kako poručuju inicijatori, ono što se gradi nije samo kamp, nego mjesto gdje će srca mladih ponovno susretati Krista.

U Godini svetoga Franje, ovaj projekt postaje snažan znak nade i poziv na zajedničko djelovanje.

Gradimo zajedno.

fra Stjepan Brčina & bogjetu.com

Pročitaj članak

Thompson rasprodao Široki Brijeg u rekordnom roku: Zbog ogromnog interesa drugi koncert na Valentinovo

Unatoč kratkotrajnim tehničkim poteškoćama u sustavu za prodaju ulaznica, koncert Marka Perkovića Thompsona u Širokom Brijegu, zakazan za četvrtak 13. veljače 2026. godine, rasprodan je u rekordnom vremenu. Veliko zanimanje publike još je jednom potvrdilo snažnu povezanost popularnog pjevača s hercegovačkom publikom, ali i njegovu neupitnu popularnost.  

Zbog iznimno brze prodaje karata i brojnih upita obožavatelja koji nisu uspjeli osigurati ulaznice, Thompsonov tim odlučio je reagirati promptno te najaviti dodatni koncert. Drugi nastup održat će se dan kasnije, u subotu 14. veljače, također u športskoj dvorani Pecara u Širokom Brijegu.  

Dodatni termin pružit će novu priliku svima koji žele biti dio ovog glazbenog spektakla i uživati u pjesmama koje već desetljećima okupljaju publiku diljem regije. Prodaja ulaznica za drugi koncert započinje u petak, 6. veljače, točno u 12:00 sati, a karte će biti dostupne putem online platforme Entrio te na njihovim službenim prodajnim mjestima.  

Na službenim stranicama Marka Perkovića Thompsona objavljena je i poruka upućena publici: „Vidimo se u Širokom Brijegu! Neka vide da nas ima… Čuvajmo jedni druge!“  

Podsjetimo, prvi koncert održat će se 13. veljače s početkom u 20:00 sati. Cijene ulaznica iznose 80 KM za parter te 120 KM za tribine. Dolazak u Široki Brijeg uslijedio je nakon velike medijske pozornosti i polemika koje su pratile Thompsonov nastup povodom dočeka hrvatske rukometne reprezentacije u Zagrebu, što je dodatno pojačalo interes javnosti.  

Široki Brijeg tako će sredinom veljače postati središte velikog glazbenog događaja, a sve je izvjesnije da će obje večeri u Pecari proteći u znaku ispunjene dvorane, snažne emocije i pjesama koje publika zna napamet.

Pročitaj članak

Plamen vjere se širi Hercegovinom: nakon Mostara, javna krunica stiže u još jedan grad

Nakon Mostara, još jedan grad u Hercegovini postaje mjesto javnog svjedočenja vjere i molitve. Ljubuški će u subotu, 7. veljače 2026. godine, biti domaćin prve javne molitve svete krunice prve subote u mjesecu, u duhu pobožnosti Prvih subota kako je Blažena Djevica Marija zatražila u Fatimi.  

Poziv na molitvu uputili su Marijini ratnici Mostar, ističući kako je riječ o činu zadovoljštine za uvrede nanesene Bezgrešnom Srcu Marijinu, ali i o snažnom javnom svjedočenju vjere u vremenu brojnih duhovnih izazova. Organizatori naglašavaju kako je cilj molitve zajedničko okupljanje vjernika kao „djece Marijine“, hrabro i otvoreno, u molitvi za grad, narod i obitelji.  

Program započinje svetom Misom u 7 sati u svetištu na Humcu, nakon koje će u 7:45 sati uslijediti javna molitva krunice na platou vanjskog oltara. Vjernici koji stoje iza ove inicijative izražavaju nadu kako će molitva prve subote postati trajna duhovna praksa u Ljubuškom te izvor posebnih milosti i obnove vjere.  

Ovaj molitveni događaj dio je šireg duhovnog pokreta koji se posljednjih mjeseci širi Hercegovinom, a koji je započeo u Mostaru, s ciljem povratka molitvi, pokori i povjerenju u Marijino zagovorništvo.  

„Bezgrešno Srce Marijino, budi nam utočište i put k Isusu“, poručuju organizatori, pozivajući sve vjernike da se pridruže molitvi i budu dio duhovnog plamena koji se širi Hercegovinom. 

Pročitaj članak

Potvrđena optužnica protiv časnika Armije RBiH zbog ubojstva djece na igralištu u Vitezu

foto detektor.ba

Sud Bosne i Hercegovine potvrdio je optužnicu protiv Mensuda Kelešture i Hazima Jašarevića zbog ratnog zločina počinjenog u lipnju 1993. godine u Vitezu, kada je u topničkom napadu na civilno naselje Podgradina smrtno stradalo osmero djece hrvatske nacionalnosti, dok je još petero djece ranjeno.  

Prema optužnici, Keleštura se tereti da je 10. lipnja 1993. godine, u svojstvu zapovjednika 325. brdske brigade Armije BiH, zapovjedio Brigadnoj artiljerijskoj skupini (BrAG) izvršenje topničkog napada na Podgradinu, prigradsko naselje u kojem je živjelo gotovo isključivo civilno stanovništvo hrvatske nacionalnosti. Tužiteljstvo navodi da je napad izveden u vrijeme primirja i u naseljenom mjestu, te da je Keleštura bio svjestan kako takva zapovijed može dovesti do stradanja civila.  

Hazim Jašarević optužen je da je, kao zapovjednik BrAG-e, proveo zapovijed preko sebi potčinjenih pripadnika artiljerijske skupine, iako je znao da se ne radi o vojnom cilju te da može doći do teških posljedica po civilno stanovništvo, na što je, prema optužnici, pristao.  

Kako prenosi Detektor, pripadnici BrAG-e, pod Jašarevićevim zapovjedništvom, ispalili su jednu minobacačku granatu kalibra 120 milimetara s lokaliteta Podlazine, općina Vitez. Granata je pala između obiteljskih kuća, na dječje igralište poznato kao “Kod koša”, gdje su se nalazila djeca. U eksploziji je život izgubilo osmero djece, dok je još petero ranjeno.  

U narednom razdoblju bit će zakazano ročište na kojem bi se optuženi trebali izjasniti o krivnji. Optužnica protiv Kelešture i Jašarevića podignuta je krajem prošle godine.  Među stradalima je bila i najmlađa žrtva, devetogodišnja Augustina Grebenar, kao i njezin 12-godišnji brat Velimir. U napadu su poginuli i 12-godišnji Milan te 18-godišnja Sanja Garić, također brat i sestra, zatim 15-godišnjaci Dragan Ramljak, Draženko Čečura i Sanja Križanović, kao i desetogodišnji Boris Antičević.  

Zločin u Podgradini ostao je jedno od najtežih stradanja djece tijekom rata u središnjoj Bosni, a potvrđivanje optužnice predstavlja važan korak u procesuiranju odgovornih i traženju pravde za nevine žrtve.

Pročitaj članak