Cijene goriva nisu bile ovako niske par godina, a cijene namirnica rastu

Cijene goriva na crpkama u BIH znatno su niže nego u proteklom razdoblju, pa tako litra dizela košta od 2,10 KM do 2,40 KM, ovisno o tome gdje točite gorivo. Naime, kako ističu sugovornici Nezavisnih, razlog tome su niske cijene nafte na burzama, ali i konkurencija među crpkama. Almir Bečarević, energetski stručnjak iz Sarajeva, u intervjuu za “Nezavisne novine” rekao je da cijene, barem što se tiče dizela, variraju od crpke do crpke, pišu Nezavisne.

„Tako se u Sarajevu kreću od 2,10 do 2,40 KM po litri. Vjerujem da na to utječe i cijena nafte na burzama, ali postoji i lokalna konkurencija, odnosno ponuda određenih crpki sa svojim cijenama“, rekao je Bečarević i istaknuo da neke crpke drže cijenu 30 feninga nižu po litri. Kako je objasnio, cijene dizela na pumpama u Bosni i Hercegovini nisu bile ovako niske barem dvije godine. „Pumpe imaju dobre i prihvatljive cijene“, rekao je Bečarević i dodao da je razlog zašto se cijene razlikuju za 30 feninga po litri taj što dobavljač sigurno nije isti, ali i što određene pumpe rade s nižom maržom. „Ali na kraju je sve to dobro za građane, jer je logično da ako građani imaju izbor i priliku točiti jeftinije gorivo, to će i učiniti“, rekao je Bečarević. 

Objasnio je da se cijena barela nafte na burzi kreće od 60 do 64 dolara. „Čak je i ova trenutna cijena niska za proizvođače nafte, ali s obzirom na situaciju u svijetu, očito je da svi pristaju na to“, zaključio je Bečaravić. Đorđe Savić, predsjednik Grupacije za trgovinu naftom i naftnim derivatima Privredne komore Srpske, rekao je da je primjetno da je u Srpskoj pala cijena naftnih derivata. „Ovaj pad cijena pumpi nije uzrokovan padom cijena na burzi, već lokalnom konkurencijom“, rekao je Savić. 

„Teško je predvidjeti kako će se kretati cijene sirove nafte i naftnih derivata u nadolazećem razdoblju. Međutim, sigurno je da će se cijene na benzinskim postajama mijenjati u skladu s kretanjima na burzi“, rekao je Savić. S jedne banjalučke benzinske postaje rekli su da su cijene niže za nekoliko feninga od jučer. „Benzin sada košta 2,28 KM, dok dizel košta od 2,21 do 2,23 KM po litri“, rekli su s ove pumpe. Murisa Marić, izvršna direktorica Udruženja za zaštitu potrošača “Don” Prijedor, ranije je za “Nezavisne novine” izjavila da su cijene goriva znatno niže nego u prethodnom razdoblju. „Ali svi trgovci najavljuju poskupljenja osnovnih namirnica. 

Nekako ne razumijemo zašto cijene rastu, odnosno dok god nemamo ograničene marže, cijene mogu rasti koliko god tko želi“, rekao je Marić. Istaknula je da je za potrošače jako dobro što su cijene goriva niže, ali to ne prati jeftinije cijene ostalih prehrambenih proizvoda. „Otkad je gorivo pojeftinilo, nijedna cijena nijednog proizvoda nije smanjena, što bi bilo logično“, rekao je Marić.

Podijeli na:

Kina gradi svemirsku solarnu elektranu

U svijetu suočenom s klimatskom krizom i iscrpljivanjem fosilnih goriva, Kina je pokrenula jedan od najambicioznijih tehnoloških pothvata u povijesti čovječanstva – izgradnju svemirske solarne elektrane u orbiti. Riječ je o revolucionarnom projektu koji bi u desetljećima pred nama mogao promijeniti način na koji proizvodimo i trošimo energiju, te nas možda prvi put u povijesti približiti viziji civilizacije tipa II prema Kardaševoj ljestvici, piše Index.

Energija iz svemira jača od svih izvora na Zemlji

Kineska akademija svemirske tehnologije (CAST) razvila je ambiciozan plan koji započinje već 2028. godine testiranjem eksperimentalnog satelita u niskoj Zemljinoj orbiti. Do 2030. godine u geostacionarnoj orbiti planira se uspostava pilot-elektrane snage jednog megavata, a do 2035. njezin kapacitet trebao bi narasti na 10 MW. Konačni cilj je izgradnja orbitalne elektrane snage 2 GW do 2050. godine, koja bi godišnje proizvodila 100 TWh energije – oko 25% više od najveće hidroelektrane na svijetu, kineske brane Tri klanca.

Raketni znanstvenik Long Lehao ističe kako je ovaj projekt "jednako značajan kao kada bi se brana Tri klanca premjestila u orbitu na visini od 36.000 kilometara", naglašavajući tako njegovu stratešku i tehnološku veličinu.

Kako funkcionira svemirska solarka?

Svemirska solarna elektrana prikupljat će Sunčevu energiju putem velikih solarnih panela postavljenih iznad atmosfere. Tamo gdje ne postoje oblaci, vlaga ni noć, solarna proizvodnja može biti gotovo kontinuirana – do 99% godišnje učinkovitosti prema NASA-inoj studiji. Prikupljena energija pretvarat će se u mikrovalove koji će se slati na Zemlju, gdje će se ponovno pretvarati u električnu energiju.

Zahvaljujući svojoj poziciji u geostacionarnoj orbiti iznad ekvatora, elektrana će stalno "gledati" prema Kini, osiguravajući stabilan prijenos energije. Tehnološki iskorak predstavljaju i novi savitljivi solarni paneli koji se u orbitu šalju zarolani poput tepiha, a potom se automatski otvaraju i spajaju pomoću kineske tehnologije autonomnog sklapanja modula.

Logistički izazovi i nova generacija raketa

Najveći izazov cijelog projekta leži u njegovoj veličini. Kada bude u potpunosti sastavljena, solarna mreža mogla bi biti široka i do jednog kilometra – veća od većine elektrana na Zemlji. Lansiranje tolikih komponenti u orbitu zahtijevat će novu generaciju moćnih raketa.

Zato Kina razvija Dugi marš 9 (CZ-9), višekratno iskoristivu raketu sposobnu ponijeti 150 tona tereta u jednom letu – ekvivalent odraslog plavetnog kita. Ova raketa predviđena je i za buduće misije na Mjesec, ali njezina ključna uloga bit će upravo u gradnji svemirske elektrane.

Ante Radonić: Ne sumnjam u kineski uspjeh

Poznati astronom i popularizator znanosti Ante Radonić vjeruje kako Kina ima sve preduvjete za ostvarenje ovog golemog cilja. Upozorava, međutim, da je postavljanje satelita u geostacionarnu orbitu izuzetno zahtjevan manevar, daleko složeniji od misija prema Mjesecu. No, iskustvo koje su kineski inženjeri stekli kroz Tiangong svemirsku postaju, gdje su već uspješno demonstrirali automatsko spajanje modula i implementaciju savitljivih solarnih panela, ide u prilog uspjehu.

Posljedice za čovječanstvo i nova svemirska utrka

Ako projekt uspije, posljedice će biti dalekosežne. Svemirska solarna energija mogla bi postati ključan alat u borbi protiv klimatskih promjena i energetske ovisnosti o fosilnim gorivima. Već sada i Japan najavljuje slične testove za 2026. godinu, pa je jasno da svemirske elektrane postaju novo bojno polje u globalnoj utrci za energetsku dominaciju.

South China Morning Post već je ovaj kineski projekt nazvao "Projektom Manhattan" energetike. No, za razliku od prvotnog Projekta Manhattan, koji je donio razaranje, ovaj bi mogao značiti spas – tehnološku prekretnicu na kojoj bi čovječanstvo zakoračilo prema održivoj budućnosti.

Prvi korak prema civilizaciji tipa II

Svemirska solarna elektrana nije samo energetski projekt – ona je simbol prijelaza prema novoj razini civilizacijskog razvoja. Sovjetski astrofizičar Nikolaj Kardašev 1964. godine predložio je skalu razvoja civilizacija prema sposobnosti iskorištavanja energije. Prema toj ljestvici, mi još nismo ni civilizacija tipa I, jer ne koristimo ni svu dostupnu energiju planeta. No s ovakvim projektima, prvi put koračamo prema tipu II – civilizaciji koja iskorištava energiju svoje zvijezde.

Ako Kina uspije realizirati ovaj vizionarski projekt, povijest će možda zabilježiti da je upravo ova orbitalna elektrana bila točka preokreta – trenutak kada je čovječanstvo počelo koristiti Sunce izravno iz svemira, bez posredovanja atmosfere i rotacije planeta. A od tog trenutka, nebo više neće biti granica.

Podijeli na:

U Hrasnu svečano proslavljen jubilej marijanske duhovnosti

Tisuće vjernika iz raznih dijelova Hercegovine i Hrvatske, kao i potomaka iseljenika, od ranih su jutarnjih sati pristizali pojedinačno i u skupinama. Kao i ranijih godina, slavlju je prethodila procesija na Gradinu, gdje su hodočasnici izmolili Posvetnu molitvu Kraljici Mira, koju je sastavio kard. Franjo Kuharić 1987. S Gradine je udijeljen blagoslov hodočasnicima i njihovim prometnim sredstvima, prenosi Crkva na kamenu

Svečano euharistijsko slavlje predvodio je mostarsko-duvanjski biskup i apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski mons. Petar Palić uz koncelebraciju 10-orice svećenika. Župnik i upravitelj svetišta don Vinko Raguž pozdravio je okupljene vjernike i uveo ih u slavlje, naglašavajući važnost zajedništva ali i Gospine prisutnosti i pobožnosti njoj u čast. Zahvalio je svima koji su sudjelovali u organizaciji današnjega slavlja i koji pripomažu u obnavljanju ovoga svetišta. 

„Danas nas Crkva vodi u srce pastirske slike Krista Dobroga Pastira. Onoga koji ne samo da poznaje svoje ovce po imenu, nego za njih daje život. A mi njegove ovce njegova Crkva sabrani smo ovdje u svetištu Kraljice Mira u Hrasnu na ovom svetom mjestu gdje nebo postaje bliže gdje Majka Božja desetljećima okuplja vjernike Trebinjsko-mrkanske biskupije i šire pod svoj plašt pod svoje majčinsko okrilje. 

Ovo nije samo još jedna pobožnost, još jedno okupljanje. Ovdje u miru ovoga mjesta događa se susret. Susret Crkve s Učiteljem, susret naroda s Dobrim Pastirom, jer danas ne slavimo samo Isusovu pastirsku brigu za nas, mi danas molimo da naš narod nikada ne ostane bez onih koji će u Njegovo ime voditi stado, bez svećenika, redovnika, redovnica, bez onih koji se svakodnevno troše da bi Bog bio bliži svome narodu“, kazao je na početku homilije biskup Petar.

Nadalje je posvijestio kako se u tom i sličnim svetištima mnogima dogodila tišina u kojoj se čuje Bog. Tišina koja je današnjem čovjeku toliko potrebna u velikoj buci svakodnevice u kojoj se nalazi. „Koliki su ovdje pod okriljem Kraljice Mira prvi put ozbiljno promislili ‘Bože, što želiš od mene?’. Koliki su otkrili snagu molitve krunice, blizinu svete Mise, dubinu ispovijedi. Koliki su ovdje prepoznali da ih Bog zove na nešto više“, potaknuo je mons. Palić na promišljanje. 

Govoreći o svećeničkom i redovničkom pozivu biskup je rekao kako mnogi i danas, poput Pavla i Barnabe, nailaze na odbacivanje, na neprihvaćanje pa i u vlastitim obiteljima. „Poziv u svećeništvo ili redovništvo nije uvijek prihvaćen s odobravanjem. Božji poziv nije uvjetovan našim odobravanjem, on je izraz Božje ljubavi prema narodu i zato cijela Crkva danas moli: Gospodaru Žetve, pošalji radnike u žetvu svoju! Pošalji pastire koji će biti po srcu tvome, koji neće bježati pred vukovima, koji neće tražiti vlastitu korist, koji neće bježati u kompromise nego će stajati s narodom i za narod. Koji zrače dobrotom i svetošću. Takve svećenike trebamo i na tu nakanu molimo“, istaknuo je biskup Petar.

Tijekom cijeloga prijepodneva svećenici su bili na raspolaganju za ispovijed, a svetište je bilo ispunjeno molitvom i tihim sabranjem. U zajedništvu i zahvalnosti ovogodišnje slavlje Kraljice Mira i Jubileja marijanske duhovnosti još je jednom potvrdilo kako Hrasno ostaje snažno duhovno središte, koje okuplja vjernike u molitvi, zahvalnosti i povjerenju u Marijin zagovor.

Podijeli na:

Kako je Bingo Petrol preokrenuo tržište goriva u BiH

Kompanija Bingo, najpoznatija kao lider u maloprodaji prehrambenih proizvoda u Bosni i Hercegovini, u posljednjim godinama pokazuje da uspjeh nije rezerviran samo za police supermarketa. Njihov najnoviji iskorak u sektor maloprodaje goriva pod brendom Bingo Petrol izazvao je veliku pažnju, a rezultati govore sami za sebe – i to već nakon samo dvije godine prisutnosti na tržištu.

Prema podacima portala BiznisInfo.ba, prihodi kompanije Bingo Petrol narasli su s oko 2 miliona KM u 2022. godini na više od 62 miliona KM u 2024. Ovaj gotovo nevjerojatan rast svrstava Bingo među najbrže rastuće kompanije u ovom sektoru. A sve to u tržištu koje je već zasićeno snažnom konkurencijom i dobro uhodanim igračima.

Tajna uspjeha: najniže cijene, bez agresivnog dampinga

U čemu leži tajna ovog brzog uspjeha? Odgovor je – u cijeni. Prema aplikaciji Federalnog ministarstva trgovine FBiH – Oil Info, Bingo Petrol konstantno nudi najniže cijene goriva na tržištu. Na primjer, na području Sarajeva, cijena dizela na Bingovim pumpama iznosi 2,10 KM, dok benzin košta 2,20 KM po litru.

Za usporedbu, kod konkurentskih pumpi cijene dizela dostižu i do 2,37 KM, dok benzin premium 95 ide i do 2,46 KM, a super 98 čak do 2,71 KM po litru. Slična situacija bilježi se i u drugim dijelovima Federacije BiH, što jasno potvrđuje da Bingo Petrol ima konzistentnu strategiju najnižih cijena širom zemlje.

Niska marža, ali zdravo poslovanje

Iako su cijene izrazito konkurentne, kompanija ne posluje sa gubitkom niti primjenjuje damping politike. Naprotiv, prema javno dostupnim finansijskim izvještajima, Bingo Petrol je 2023. godine ostvario neto dobit od 163.000 KM. Ta brojka možda ne djeluje impresivno u odnosu na promet, ali jasno pokazuje da se radi o zdravom i održivom modelu poslovanja u kojem je fokus na volumenu, ne na velikim maržama.

Takva strategija dugoročno gradi povjerenje kupaca, ali i održava korektne odnose s tržištem i konkurencijom.

Bingo mijenja tržište na bolje

Širenje mreže Bingo Petrol pumpi već sada ima vidljiv pozitivan utjecaj na tržište. Potrošači imaju više izbora, a pritisak na konkurenciju može dovesti i do generalnog smanjenja cijena goriva u zemlji, što je izuzetno važno u vremenu kada životni troškovi rastu.

Upravo zbog toga, ekspanzija Bingo Petrola nije samo poslovni uspjeh za kompaniju, već i društveno korisna pojava. Više pumpi, više konkurencije i niže cijene znače i veću mobilnost građana i bolje uvjete za poslovanje drugih sektora.

S obzirom na dosadašnji tempo rasta i reputaciju koju Bingo već uživa u javnosti, očekuje se daljnje širenje njihove maloprodajne mreže goriva. Ako kompanija nastavi voditi poslovanje s istom razinom odgovornosti i fokusom na kupca, mogla bi u budućnosti postati jedan od dominantnih igrača na tržištu nafte i derivata u BiH.

Za kraj, kompanija koja dolazi iz sektora maloprodaje prehrane sada već uspješno demonstrira da uz pravi pristup, čak i najkonkurentnija tržišta mogu postati prostor za rast i inovaciju.

>> Bingo Petrol otvorio prvu benzinsku crpku u Hercegovini, točnije u Mostaru

Podijeli na:

FOTO Prva sveta pričest u Gorancima

Nedjelja koja će ostati trajno upisana u srca triju djevojčica, njihovih obitelji i cijele župne zajednice. U crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije u Gorancima, na Nedjelju Krista Dobrog Pastira i ujedno Majčin dan, svečano je proslavljena Prva sveta pričest. Sakramente Euharistije po prvi put primile su tri male prvopričesnice, okružene ljubavlju i molitvom svojih najmilijih i župljana, piše Goranci online.

Misno slavlje predvodio je fra Ivan Ivanda, koji je u nadahnutoj propovijedi istaknuo simboliku današnjeg dana. Posebno je naglasio važnost Prve svete pričesti kao jednog od najsvetijih trenutaka u životu vjernika, pozvavši sve okupljene na dublje zajedništvo s Kristom.

U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi, pred punom crkvom, okupili su se roditelji, krsni kumovi, obitelji i brojni vjernici kako bi zajedno proslavili ovaj radosni događaj. Radost, duhovni mir i ponos ispunili su crkvu, dok su djevojčice, u bijelim haljinama i s osmijesima punim nevine vjere, po prvi put primile Tijelo Kristovo.

Po završetku mise, župnik se obratio prisutnima te uputio iskrenu zahvalu svima koji su doprinijeli ljepoti i uzvišenosti ovog dana – od roditelja i kumova, do vjeroučitelja, pjevača i svih koji su sudjelovali u pripremama.

Ova nedjelja, u kojoj su se ispreplele svetost Euharistije, snaga Pastirove ljubavi i Majčinog dana ostat će urezana u pamćenju vjernika kao svjedočanstvo žive vjere i obiteljskog zajedništva.

Kako je izgledala ova svečana prigoda – pogledajte u nastavku kroz fotografije koje govore više od riječi.

 
 
Podijeli na:

Što sve dobiva novi papa?

Inauguracijska misa za pontifikat novog pape održat će se u nedjelju 18. svibnja na Trgu svetog Petra, od kada kreće pontifikat pape Lava XIV.

Kad biskup Robert Francis Prevost idućeg tjedna stane pred tisuće vjernika na Trgu svetog Petra, službeno će postati Lav XIV. – prvi papa iz Sjedinjenih Američkih Država i nasljednik jedne od najstarijih i najutjecajnijih institucija na svijetu. Rođen u malom gradu u američkoj saveznoj državi Illinois, Prevostev životni put, koji ga je odveo među siromašne peruanske farmere, sada kulminira pod svodovima Vatikana, gdje ga čekaju zlatni simboli moći, luksuzni prostori i velika očekivanja Crkve i svijeta.

Simboli papinske vlasti

Inauguracija Lava XIV. obilježit će se velikom svečanom misom, tijekom koje će mu biti uručen pallium – crkvena odora izrađena od janjeće vune, simbol pastirske brige i papinskog autoriteta. Slijedi stavljanje Ribarovog prstena, dragocjenog komada nakita ugraviranog papinim imenom i prikazom svetog Petra kako baca mrežu. Ovaj prsten, čija se vrijednost procjenjuje na više od pola milijuna dolara, po smrti svakog pape biva simbolično uništen – znak završetka jedne duhovne ere.

Lav XIV. je i u prvom javnom nastupu nakon izbora nosio osobni prsni križ, relikvijar u kojem se čuvaju svetačke relikvije: djelići kostiju svetog Augustina, svete Monike i svetog Tome iz Villanove. Taj križ dar je Augustinskog reda, čiji je član, i snažan je podsjetnik na njegovu duhovnu pripadnost i teološke korijene.

Papa između dviju epoha

Za razliku od svog prethodnika, pape Franje, koji je svjesno odbacivao raskoš i izabrao jednostavnost kao znak solidarnosti sa siromašnima, Lav XIV. čini se otvorenijim prema tradicionalnoj papinskoj simbolici i odijevanju, što je sasvim normalno. Njegov crveno-zlatni šal s prikazima četvorice evanđelista te bijela kapica – zucchetto – odaju počast svečanoj dimenziji uloge koju preuzima.

Ipak, unatoč raskošnim simbolima, Lav XIV. već je stekao nadimak “drugi Franjo”, upravo zbog svoje misionarske prošlosti i zalaganja za marginalizirane. Ostaje otvoreno pitanje hoće li simbolika u njegovom nastupu biti u službi kontinuiteta ili promjene, odnosno je li skromnost Franje bila iznimka ili početak nove tradicije.

Castel Gandolfo i pitanje stila vladanja

Jedno od prvih simboličnih pitanja koje Lav XIV. mora odlučiti jest sudbina Castel Gandolfa – povijesne papinske ljetne rezidencije izvan Rima. Papa Franjo tu je palaču pretvorio u muzej, odričući se privilegija svojih prethodnika. Hoće li Lav XIV. obnoviti običaj boravka u toj veličanstvenoj vili okruženoj Albanskim brdima ili će, u duhu skromnosti, slijediti Franjin primjer?

U toj su palači pape ostavljali osobne pečate: Ivan Pavao II. dao je sagraditi bazen, Benedikt XVI. pokrenuo ekološku farmu, a Franjo ju je – u svojoj dosljednoj jednostavnosti – prepustio javnosti.

Papamobil

Javno mnijenje s velikom će pažnjom promatrati i vozilo koje Lav XIV. odluči koristiti. Papa Franjo ostao je upamćen po vožnji električnim papamobilom, kao i skromnim osobnim vozilima poput starog Renaulta 4GTL. Bio je to jasan signal njegove brige za okoliš i protivljenja luksuzu.

Hoće li Lav XIV. slijediti taj trag ili se odlučiti za povratak tradicionalnijim vozilima koja simboliziraju papinsku moć i sigurnost – još je jedno od pitanja koje će oblikovati njegov imidž u prvim tjednima pontifikata.

Nova era

Lav XIV. na sebe preuzima ulogu koja nadilazi religiju – on postaje moralni kompas za milijarde ljudi, vođa s globalnim utjecajem i čuvar crkvene baštine stare dva tisućljeća. Njegov pontifikat već sada izaziva rasprave o balansu između raskošne tradicije i evanđeoske jednostavnosti, između simbola moći i stvarne duhovne blizine s narodom.

Hoće li Lav XIV. uspjeti pomiriti te suprotnosti i ostaviti autentičan trag u povijesti papinstva – vrijeme će pokazati. Za sada je jasno samo jedno: svijet gleda, a Crkva i vjernici čekaju.

Podijeli na:

Tišina starosti i zaboravljeni životi

U vremenu kada svijet juri bez predaha, dok zasloni naših uređaja blješte važnim obavijestima, često zaboravljamo one koji su jednom bili naše cijele stvarnosti — bake, djedove, susjede iz djetinjstva, bivše učitelje, inženjere, umjetnike, ljude čije su ruke gradile svijet koji danas poznajemo. Danas su ti ljudi za mnoge tek „onaj stariji gospodin s drugog kata“ ili „ona gospođa s šeširom koja tiho prođe ulicom“.

Pater Stjepan Ivan Horvat nedavno je na svojim društvenim mrežama podijelio duboko potresnu priču nepoznatog autora koja je izazvala lavinu emocija i komentara. Riječi koje su dotaknule tisuće čitatelja govore o jednoj tihoj, gotovo neprimjetnoj boli — boli starenja u svijetu koji je zaboravio gledati očima srca.

„Znaš što je najteže u starenju?“ — započinje priča.
„To što postaješ nevidljiv.“

U mladosti smo netko: lice koje se pamti, glas koji se sluša, priča koja se prepričava. Imamo titule, zanimanja, strasti. No kako godine odmiču, kao da se sve to briše. Umjesto: „on je bio vrhunski mehaničar“, postaje: „ima već blizu devedesete“.
Brojevi zamjenjuju osobnosti. Uspomene blijede — ne zato što ih nema, već zato što ih više nitko ne pita.

Ova priča ne govori o tuzi starosti na način na koji to čine statistike ili medicinski izvještaji. Ona govori o nevidljivosti — o osjećaju da više nisi važan. O praznim hodnicima zgrada gdje te više nitko ne pozdravlja po imenu. O telefonskim pozivima koji ne stižu. O pitanjima koja ostaju bez odgovora jer nitko ne pita nazad.

„Starost nije samo broj godina. To je nevidljivost. To je samoća. I velika želja da još uvijek nekome budeš važan.“

Svaka rečenica ove anonimne ispovijesti vapaj je za pažnjom, za pogledom, za čajem u tišini jedne dnevne sobe gdje vrijeme teče sporije, ali želja za prisutnošću ostaje jednako živa. Nije stvar u satima provedenima zajedno — nego u gestama. Jedan telefonski poziv. Jedno iskreno „kako si danas?“. Jedno: „mislim na tebe“.

Stariji ljudi ne traže sažaljenje. Traže priznanje da su tu. Da još uvijek vrijede. Da njihova priča nije završena, već da i dalje ima smisla ako je netko želi slušati.

Ne čekaj dok ne bude prekasno.

U svijetu prepunom buke, odvoji trenutak tišine za nekoga tko je možda danas proveo cijeli dan u šutnji.
Nazovi. Navrati. Pitaj. Pogledaj. Saslušaj. Jer možda si baš ti ono svjetlo koje će nekome vratiti sjaj u oči.

U vremenu zaborava — budi netko tko pamti.
U vremenu žurbe — budi onaj koji staje.

Jer nevidljivi među nama itekako još imaju što za reći. Treba ih samo poželjeti vidjeti.

Podijeli na:

Zabranjena tema? Macronov govor masonima i zapanjujuća šutnja medija

Posjet predsjednika Francuske Emmanuela Macrona masonskoj Velikoj loži Francuske u Parizu početkom ove godine izazvao je iznenađenje – no ne zbog samog događaja, već zbog šutnje kojom su ga ispratili mainstream mediji, kako u Francuskoj, tako i na Zapadu i u Hrvatskoj. 

U eri kada se politički potezi analiziraju do najsitnijih detalja, ovaj posjet, koji je uključivao politički govor i traženje podrške masonerije, prošao je gotovo nezapaženo. Ipak, njegova važnost ne može i ne smije biti ignorirana.

Što Macron traži u masonskom hramu?

Macronov dolazak u samu jezgru francuskog masonstva – organizacije za koju i danas većina građana zna vrlo malo – nije bio protokolarne prirode. Bio je to politički čin, usmjeren s jasnim ciljevima: osigurati podršku masona za ključne ideološke bitke koje vodi njegova administracija. Pred samim vrhom masonske elite, Macron je govorio o dvije ključne teme – sekularizmu (s posebnim naglaskom na islam) i eutanaziji. U tom kontekstu, predsjednik nije došao ni kao slučajni gost ni kao povjesničar – došao je kao saveznik, kao netko tko traži jedinstvo s masonerijom u borbi protiv konzervativnih snaga koje sve snažnije oblikuju političku klimu u Francuskoj.

Zatražiti potporu masonerije za konkretne političke projekte – to nije samo neuobičajen potez, već i otvorena poruka: masonerija nije tek tajanstvena loža intelektualaca i humanista, već moćan akter u stvaranju društvenih politika.

Masonerija i moć: Tajni saveznici predsjednika?

Dvije najveće francuske masonske lože – Veliki Orijent i Velika loža Francuske – broje oko 90.000 članova. To nisu bilo kakvi članovi; riječ je o ljudima iz samog vrha političke, gospodarske, pravne i akademske elite. Utjecaj masona u francuskom društvu je stvaran – povijest to pokazuje, a sadašnjost potvrđuje.

Macron, koji je i sam ranije bio povezivan s masonerijom (premda nikada nije javno potvrdio članstvo), nije prvi francuski predsjednik koji je kročio u masonski hram – ali je prvi koji je ondje održao politički govor i zatražio pomoć. Njegov politički mentor François Hollande bio je 2017. godine prvi francuski predsjednik koji je službeno posjetio masonsku ložu, no bez javnog obraćanja. Macron je otišao korak dalje – i to u vrlo osjetljivom trenutku.

Islam, sekularizam i eutanazija: Macronove poruke masonima

Pred masonima, Macron je ponovio svoju obranu zakona iz 1905. o odvojenosti Crkve i države – ali s naglaskom koji je izazvao polemike. Kritizirao je one koji „pogrešno tumače“ sekularizam kako bi napadali muslimanske zajednice, otvoreno aludirajući na desne i konzervativne snage koje žele ograničiti islamistički utjecaj u društvu. Na taj način, francuski predsjednik se pred masonima pozicionirao kao branitelj islamskih prava – što izaziva pitanja u svjetlu brojnih terorističkih napada, zabrinutosti zbog radikalizacije i rastućeg pritiska na francuski identitet.

Uz to, Macron je zatražio i podršku masona za kontroverzni zakon o eutanaziji, koji uskoro dolazi pred Nacionalnu skupštinu. Zakon bi omogućio pravo na potpomognuto umiranje, a podržavaju ga uglavnom lijeve i centrističke snage, dok mu se protive konzervativci i katoličke organizacije.

Sukob ideologija: Macron vs. konzervativna Francuska

Iako Marine Le Pen više nije u fokusu, Macron se sada suočava s novim izazivačem – ministrom unutarnjih poslova Brunom Retailleauom, konzervativcem koji se zalaže za oštar obračun s radikalnim islamom. Retailleau zagovara zabranu hidžaba na sveučilištima i prestanak financiranja škola povezanih s islamizmom. Također najavljuje izvješće obavještajnih službi o prodoru političkog islama u francusko društvo.

Macron se protivi takvom pristupu, a potpora masonerije u toj borbi očito mu je potrebna – kako bi neutralizirao utjecaj rastuće konzervativne struje.

Tajna koja nije slučajna

Macronovo javno obraćanje masonima i traženje političke potpore od jedne od najzatvorenijih organizacija suvremenog društva otvara niz pitanja:

  • Je li ovo znak da je masonski utjecaj u europskoj politici veći nego što se želi priznati?
  • Postaje li masonerija ponovno politički akter – ovaj put ne iz sjene, već na svjetlu reflektora?
  • I što nam govori šutnja medija o događaju koji bi u bilo kojoj drugoj situaciji bio udarna vijest?

Jasno je jedno: ništa u politici nije slučajno. Macronov govor masonima nije bio hir, nego strateški potez. A svaki strateški potez ima cilj – bilo da se radi o neutralizaciji protivnika, redefiniranju vrijednosti Republike ili traženju saveznika u ideološkoj borbi koja tek počinje.

Francuska, od „najstarije kćeri“ Crkve do perjanice sekularizma, revolucije i slobode – danas stoji pred ozbiljnim izazovima. Hoće li joj u tom hodu pomagati i tajne lože – ostat će pitanje koje nas ne smije ostaviti ravnodušnima.

Podijeli na:

Federalizam kao odgovor na krizu i nejednakost u BiH

Zastupnica u Europskom parlamentu i članica Izaslanstva za odnose s Bosnom i Hercegovinom Željana Zovko organizirala je u Splitu konferenciju pod nazivom ''Europski model federalizma kao odgovor na separatizam i unitarizam''. Nakon konferencije u Mostaru u travnju, ovo je drugi skup koji uključuje civilno društvo, akademsku zajednicu, saborske zastupnike i braniteljske udruge, s ciljem promišljanja rješenja za postizanje jednakopravnosti svih konstitutivnih naroda u Bosni i Hercegovini. 

Uz zastupnicu Zovko, na konferenciji su sudjelovali dekan Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru Dražen Barbarić, predstavnik Hrvatske kulturne zajednice Troplet Miroslav Nikolić te novinar Zoran Krešić. U uvodnim obraćanjima prije panel rasprave sudjelovali su Tomislav Šuta, zastupnik u Hrvatskom saboru, Andro Krstulović Opara, predsjednik Odbora za vanjske poslove Hrvatskog sabora, te prof. dr. Marija Boban s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Splitu. Sudionici su naglasili nužnost osvješćivanja medijske i opće javnosti u Republici Hrvatskoj o položaju Hrvata u BiH. 

''Kriza u BiH može imati izravne posljedice na sigurnost Europske unije. O tome se mora govoriti, i zato je ova konferencija u Splitu glas u pustinji'', istaknula je Zovko. Dodala je kako je u ovom trenutku ključno razbiti medijsku blokadu u kojoj se nalaze Hrvati u BiH te aktualizirati ovo pitanje među građanima Republike Hrvatske. 

Zovko je zaključila kako je federalizam po uzoru na belgijski model najbolji srednji put za izlazak BiH iz političke krize, a da je reforma Izbornog zakona, koja bi osigurala legitimno predstavljanje svih konstitutivnih naroda, ključan korak prema stabilnosti. ''Svi se zajednički moramo boriti kako bi se konačno postigla ustavna ravnopravnost svih konstitutivnih naroda kako je navedeno u Daytonsko-pariškom mirovnom sporazumu. 

Bez poštovanja konstitutivnosti kao zaglavnog kamena, nema mira ni stabilnosti u Bosni i Hercegovini, a posljedično ni u Europskoj uniji'', zaključila je Zovko.

Podijeli na:

MAJČIN DAN Na Humcu više od 800 različitih motiva majke

U sklopu Franjevačkoga samostana Humac, Ljubuški, je zbirka umjetnina koja sa svojim stalnim postavom pod nazivom “Majka” danas broji nešto više od 800 djela, prenosi Bljesak.info.

Službeno otvorenje stalnog postava Galerije upriličeno je uoči Majčina dana – 2004. godine.  

Kustosica Danijela Grbavac kazala je kako ideja o osnutku zbirke “Majka” potječe od dr. fra Ljudevita Rupčića i dr. fra Viktora Nuića.  

-Galerija ‘Majka’, službeno otvorena 2004., započela je svoj rad godinama ranije, 2000. godine. Fra Ljudevit Rupčić napisao je tekst ‘Misli o majci’ za recital, inspiriran Majčinim danom. Izdavačka kuća ‘Ziral’ predložila je objavljivanje, a tekst je ilustrirao ruski slikar i kipar Aleksandar Zvjagin. Zvjagin je, međutim, bio toliko inspiriran tekstom da je naslikao velika djela, koja su se uklapala s mislima u tekstu – podsjetila je kustosica.

Dodala je kako u početku zbirka brojala oko 250 umjetnina, a od toga je bilo 140 skulptura, dok su ostatak zbirke činile slike, crteži i grafike.  

-Tijekom godina zbirka je rasla te danas broji nešto više od 800 djela. Zbog neadekvatnosti prostora za tako impozantnu zbirku sva djela ne nalaze se u izložbenom prostoru. Djela su stigla s različitih krajeva svijeta što otkupom, što donacijom. Zbirka danas posjeduje djela slovenskih kipara, hrvatskih kipara židovskog porijekla, kao i djela autora islamske vjeroispovijesti te nekoliko autora iz Italije. Značajan dio zbirke čine i umjetnine iz Konga. Radi se o nekoliko skulptura u drvu i kamenu, ulju na platnu, reljefu na bakrenom limu te zanimljiv rad od slonovače na kojem su prikazi iz svakodnevnog života. Ova djela na Humac su stigla kao donacije franjevaca koji su u Kongu djelovali kao misionari – istaknula je Grbavac.

Dodala je kako većinu zbirke čine djela umjetnika hrvatskog i bosanskohercegovačkog porijekla.

Među njima ističu se djela Ivana Meštrovića, Juraja Škarpe, Stipe Sikirice, Aleksandara Zvjagina, Gabrijela Jurkića, Josip Botteri – Dinija te mnogih drugih.  

Po njezinim riječima, svi oni, kipari i slikari, svojim radom slave jedan motiv – motiv majke.  

-Umjetnička djela su zahvala za velikodušnost, strpljenje i trpljenje naših majki, ali su posvećena i Mariji na nebo uznesenoj – utočištu djece i odraslih – zaključila je kustosica Franjevačka galerija “Majka”.  

Ovu galeriju godišnje posjeti oko 4000 osoba.  Inače, Majčin dan je praznik posvećen slavljenju majki i majčinstva, koji se u većini zemalja, uključujući Bosnu i Hercegovinu. Ovaj dan je prilika da izrazimo ljubav, zahvalnost i poštovanje prema majkama, bakama i svim ženama koje igraju majčinsku ulogu u našim životima.  

Majčin dan 2025. se obilježava druge nedjelje u svibnju. Osnivačica današnjeg Majčinog dana je Anna Marie Jarvis. Ona je 12. svibnja 1907. godine u Graftonu, u američkoj saveznoj državi Zapadna Virginija, organizirala prvu proslavu Majčinog dana u čast svoje preminule majke, Ann Marie Reeves Jarvis. Ova inicijativa uskoro je prerasla u pokret, a zahvaljujući njezinoj upornosti Majčin dan je 1914. godine proglašen službenim praznikom u Sjedinjenim Američkim Državama.

Podijeli na:

Papa Lav XIV. iznenada otišao na put izvan Vatikana

Papa Lav XIV. danas je otišao na svoj prvi put izvan Vatikana, u talijanski gradić Genazzano oko sat vremena vožnje istočno od Rima, kako bi posjetio svetište Djevice Marije. Novi papa stigao je u nenajavljeni posjet na suvozačkom sjedištu Volkswagena, a okupljena gomila ispred svetišta Gospe od Dobrog Savjeta pozdravila ga je klicanjem i pljeskom, prenosi Hina.

Lav, bivši američki kardinal Robert Prevost, 8. svibnja je izabran za papu. Član je augustinskog reda, koji vodi svetište u Genazzanu. Lav se rukovao i blagoslovio nekoliko ljudi prije nego što je ušao u svetište.

Nakon posjeta, Papa je rekao okupljenima u svetištu da je želio doći i pomoliti se za vodstvo u prvim danima svoga pontifikata, prema priopćenju iz Vatikana. Papa Franjo, koji je umro 21. travnja, često se iznenada pojavljivao u katoličkim svetištima pored Rima. 

Papa Lav XIV. potom je posjetio grob pape Franje u bazilici sv. Marije Velike i pomolio se.

Bazilika sv. Marije Velike 

Bazilika sv. Marije Velike, u kojoj je papa Franjo odlučio biti pokopan, impozantna je crkva iz 5. stoljeća u srcu Rima u kojoj se već nalaze grobnice sedmorice papa. Argentinski papa, koji je na uskrsni ponedjeljak preminuo u dobi od 88 godina, izjavio je krajem 2023. da želi biti pokopan u ovoj bazilici, a ne u kripti bazilike svetog Petra, što je prvi put u više od tri stoljeća da ondje pokapaju papu. 

"Odmah iza skulpture Kraljice mira (Bogorodice) nalazi se jedno malo udubljenje, vrata koja vode u prostoriju gdje su bili pohranjeni svijećnjaci. Vidio sam to i pomislio: 'to je to mjesto'. I tamo je pripremljeno grobno mjesto", rekao je španjolskom stručnjaku za Vatikan Javieru Martinezu-Brocalu u knjizi "Nasljednik" iz 2024. 

U ovoj je bazilici pokopano sedam papa. Posljednji je bio Klement IX., 1669. godine. Ondje je posljednje počivalište još nekim poznatim ličnostima poput arhitekta i kipara Berninija, graditelja kolonade na Trgu sv. Petra.

Podijeli na:

Hod za život u Zagrebu okupio tisuće ljudi

Ove godine Hod za život u 17 gradova u Hrvatskoj

U gradu Zagrebu održan je deseti po redu Hod za život, obitelj i Hrvatsku. Okupljanje je započelo u 10.30 na Trgu Republike Hrvatske (kod HNK). Povorka Hoda potom je krenula preko Ilice i Trga bana Josipa Jelačića do krajnjeg cilja – parka Zrinjevca gdje je uslijedio prigodan program. Nakon završetka manifestacije, donosimo priopćenje inicijative Hod za život te glavne poruke koje su se danas odaslale iz glavnog grada Hrvatske, piše Narod.hr.

“Hrvatska već desetu godinu zaredom miroljubivim hodom daje podršku nerođenima! Potaknuti ljubavlju prema nerođenom djetetu i njegovoj majci, okupljeni oko znanstvene istine da čovjekov život započinje začećem, ove godine slavimo život u čak 17 hrvatskih gradova. Okupljeni smo oko kulture i zaštite života koju podržava većina ljudi u Hrvatskoj! Po prvi puta ove godine Hod za život održat će se u gradovima Šibeniku i Karlovcu.

Hod za život: ‘Izaberi život! I majku i dijete’ 

Geslo ovogodišnjeg Hoda za život, obitelj i Hrvatsku glasi: ”Izaberi život! I majku i dijete.,, Ove godine, kao i proteklih godina, kroz Hod za život podsjećamo i sebe i druge koliko je važno zaštititi svaki ljudski život, osobito onaj najnezaštićeniji i najnježniji – život djeteta u majčinoj utrobi. Pobačaj nikad nije rješenje! Pobačaj predstavlja prekid života konkretne osobe – neponovljivog ljudskog bića – dječaka ili djevojčice. Vrijeme je da ova znanstvena i ljudska činjenica – da život počinje od začeća, bude u službi hrvatskog naroda, hrvatskih obitelji i hrvatske djece. Svi smo mi pozvani biti zaštitnici žena i djece od svakog oblika nasilja. Činjenica je da je svako dijete dar.

Marija i Damir Livaja: Biraj život! Biraj svoje dijete i svoj mir! 

Ove godine svoje osobno iskustvo suočavanja s dijagnozom Down sindroma svojeg najstarijeg sina Lovre, podijelili su Marija i Damir Livaja, roditelji petorice sinova: ”Naš Lovre je dječak koji je cijelu našu obitelj promijenio, koji nas je od prvog dana svojeg života naučio brojnim životnim lekcijama. Pokazao nam je što znači ljubiti i voljeti. Ovaj dječak je savršeno nesavršen, sa svojim darovima koji su mu dani isto koliko i svakom pojedincu koji danas stoji ovdje.

Lovre je poseban i savršen baš takav kakav jest! Bila bih sretna da svaka majka koja se bori s mislima o pobačaju zna da ju njezino dijete treba, bilo bolesno ili zdravo – da treba svu ljubav koju samo majka može podariti. Biraj život! Biraj svoje dijete i svoj mir!”, istaknuli su supružnici Livaja.

Bekavac: ‘Prihvaćanje stvarnosti donosi radost i mir’ 

Tea Bekavac majka je četvero djece. Majka je djevojčice Rite, koju je rodila unatoč teškoj dijagnozi svoje kćeri. Prije dvije godine na Hodu za život, svjedočila je o ljubavi prema Riti, kada su ona i suprug u 7. mjesecu trudnoće saznali za njezinu dijagnozu nespojivu sa životom. Kroz taj period trudnoće i vremena provedenog s Ritom doživjeli su tugu i bol, ali i radost što su upoznali svoje dijete i pružili joj ono najvažnije – ljubav! Pokazali su joj da je ona za njih baš savršena i zato danas žive u miru. Prihvaćanje stvarnosti donosi radost i mir.”, istaknula je Bekavac. 

Potaknuta osobnim iskustvom, kroz inicijativu Hoda za život osnovala je grupu potpore „Rita – potpora mijenja živote“, kao podršku svim majkama okupljenim u mreži ljubavi i solidarnosti, koje su se u trudnoći suočile s teškim dijagnozama svoje djece. „Izašla sam u javnost potaknuta željom da pokažem majkama i očevima da postoji bolji put od usmrćivanja bolesnog djeteta. Izašla sam iz svoje zone komfora radi dječice kao što je moja Rita, ali i zato što ne želim da više niti jedna majka bude prevarena. U razgovoru sa ženama koje su napravile pobačaj, osjetila sam koliki teret i tugu nose na srcu cijeli svoj život razmišljajući o svom djetetu, a oni koji su ih glasno poticali da usmrte svoje dijete i gurnuli ih do ruba litice, više nisu tu da im pruže podršku. 

Okupili smo psihologe, liječnike i duhovnike, koji će vam pomoći svojim znanjem. Ishodi su različiti. Neka djeca preminula su u majčinoj utrobi ili nakon rođenja, a neka djeca su živa. Dio djece ima određene poteškoće. Nekim majkama rečeno je da će njihova djeca nakon rođenja biti kao biljke, a ta su djeca danas zdrava. Zajedničko svim majkama je da bi sve učinile i ponovile da daju život svom djetetu.”, naglasila je Bekavac.

Markić: Kroz ovih 10 godina u javnost je izašlo mnogo hrabrih žena koje su progovorile o strašnim posljedicama pobačaja 

Željka Markić, nacionalna koordinatorica Hoda za život, obitelj i Hrvatsku, u svojem je govoru naglasila: „Danas gotovo svaki roditelj u svom obiteljskom albumu ima ultrazvučnu sliku svog nerođenog sina ili kćeri, snimku bebe u majčinom trbuhu. Pa ipak, i dalje postoje ljudi, organizacije i lobiji koji nas uvjeravaju da ne vjerujemo svojim očima. I da nerođeno dijete nije ljudsko biće. 

Kroz ovih deset godina u javnost je izašlo mnogo hrabrih žena koje su progovorile o strašnim posljedicama pobačaja, ne samo za njihovo dijete, već i za njihov život. Te nam žene potvrđuju da usmrćivanje njihovog djeteta, odnosno pobačaj, nije bio čin njihova „osnaživanja“ ili „emancipacije“ nego rezultat napuštenosti, izdaje, očaja, neznanja, pritiska okoline, liječnika ili društva te izostanka solidarnosti i potpore kad im je bilo najteže. 

Chesterton, poznati britanski pisac i mislilac, ovakvo je stanje društva najavio prije gotovo 100 godina, točnije 30-ih godina 20. stoljeća. Napisao je: „Uskoro ćemo živjeti u svijetu u kojem će se paliti vatre da posvjedoče kako je dva i dva četiri. A mačevi će se potezati da dokažu kako su listovi ljeti zeleni.“

‘Uskoro ćemo živjeti u svijetu u kojem nitko neće negirati ljudskost nerođenog djeteta’ 

A ja se zajedno sa vama usuđujem danas, gotovo 100 godina nakon Chestertona, reći: „Uskoro ćemo živjeti u svijetu u kojem nitko neće negirati ljudskost nerođenog djeteta. U svijetu u kojem će se priznavati neprocjenjiva vrijednost svakog ljudskog bića – zdravog i bolesnog, rođenog i nerođenog. 

Uskoro ćemo živjeti u svijetu u kojem će zašutjeti svi oni koji nas, žene uvjeravaju da je usmrćivanje vlastitog djeteta vrhunac naše emancipacije. U Hrvatskoj koja će zakonom štititi ljudski život od njegovog početka, od začeća do njegovog kraja, prirodne smrti.“ 

Taj „uskoro“ je blizu. Mi nećemo paliti vatre kako bismo posvjedočili da je nerođeno dijete čovjek. Niti ćemo potezati mačeve da dokažemo da pobačaj usmrćuje dijete i ranjava majku. Mi ćemo moliti i raditi, govoriti i graditi, hodati po svakom dijelu naše divne Hrvatske dok „uskoro“ ne postane „danas.“, istaknula je Željka Markić.

‘Usmrćivanje nerođenog djeteta najgori je oblik nasilja’ 

Građani naše domovine hodaju za sve one majke koje u trenutku najveće životne krize nemaju podršku obitelji i društva. Istraživanja pokazuju da 75% žena koje su imale pobačaj kažu da su to učinile zbog ekonomskih razloga ili pritiska okoline. 

Usmrćivanje nerođenog djeteta najgori je oblik nasilja kojeg možemo vidjeti, jer se događa na zakonit način. Neprihvatljivo je da netko u 21. stoljeću promiče eugeniku – selekciju i usmrćivanje bolesnih i različitih, pobačaj, odnosno prekid života nerođenih i eutanaziju – usmrćivanje starih i bolesnih. Neprihvatljivi su pozivi za kršenje prava na priziv savjesti i nakana da se ginekologe i zdravstvene djelatnike prisiljava da sudjeluju u usmrćivanju nerođenog djeteta.

‘Želimo da zakon štiti dijete čije se otkucaje srca može zabilježiti već 18. dan od začeća’

Upravo volonteri i donatori Hoda za život omogućuju građanima da javno iskažu svoje neslaganje s nepravednim zakonom iz doba komunizma, koji stvara dojam da je usmrćivanje nerođenog dječaka ili djevojčice nešto prihvatljivo ili čak dobro. Svima nama važno je iskazati svoj građanski stav da svako civilizirano društvo treba štititi one najslabije, a toliko dragocjene. 

Želimo da zakon štiti dijete čije se otkucaje srca može zabilježiti već 18. dan od začeća. Želimo zakon koji gradi kulturu života, koji jača i štiti ženu i osigurava dostupnost istinitih informacija o razvoju nerođenog djeteta i posljedicama pobačaja i za dijete i za majku! Želimo poslati jasan zahtjev za zakonskom zaštitom života! Naša ljudska i građanska dužnost je štititi i voljeti život!

Ovaj snažan pokret, Hod za život, beskompromisno stoji na poziciji da je svaki ljudski život vrijednost sam po sebi. Nema nerođenog djeteta koje nikome nije važno! Svako je dijete željeno od nekoga. Ovogodišnji Hod za život, obitelj i Hrvatsku prilika je da zajedno slavimo život od začeća do prirodne smrti.

Podijeli na:

Majka i Pastir: Dvostruko slavlje ljubavi na Drugu nedjelju u svibnju

Danas, na Drugu nedjelju u svibnju, kada Crkva slavi četvrtu nedjelju Uskrsa, poznatu kao Nedjelju Dobrog Pastira, srce vjernika obasjava dvostruka svetkovina – Majčin dan i dan Gospodina koji nas vodi kao Pastir. U čudesnom susretu liturgije i obiteljske tradicije, ova nedjelja zasigurno će biti više od običnog dana: ona postaje slavlje bezuvjetne ljubavi – ljubavi majke i ljubavi Kristove.

Dobri Pastir – slika Kristove nježnosti

Nedjelja Dobrog Pastira donosi evanđeoski ulomak iz Ivanova evanđelja, u kojem Isus o sebi govori riječima koje diraju svaku dušu:

„Ja sam pastir dobri. Pastir dobri život svoj polaže za ovce.“ (Iv 10,11)

Isus nije tek vođa, On je Pastir koji poznaje svoje, koji ih zove po imenu, koji ide ispred njih, koji je spreman umrijeti za njih. Njegova ljubav nije apstraktna – ona je konkretna, žrtvena, duboko osobna. Ova nedjelja posebno je važna i kao Dan molitve za duhovna zvanja, kada Crkva poziva na molitvu za svećenike i redovnike – za one koji u svijetu nastavljaju biti ruke, glas i srce Dobrog Pastira.

Majčin dan – zemaljski odsjaj Božje ljubavi

I dok vjernici promatraju lice Krista Pastira, naša srca se okreću i prema licima majki, tih neumornih čuvarica života. Majke, poput Dobrog Pastira, često šute, trpe i daju sebe, dan po dan, noć po noć, bez svjetala pozornice. One su prve učiteljice molitve, prve koje dijete uče znaku križa, prve koje ga uče kako se voli i oprašta.

Nije slučajno da se Majčin dan slavi baš u svibnju, mjesecu posvećenom Blaženoj Djevici Mariji, najuzvišenijoj Majci, Majci Crkve i svakoga čovjeka. U Mariji vidimo ideal majčinstva: tiho, ali snažno „da“ Božjoj volji, postojanu prisutnost podno križa i nježnu brižnost nad Crkvom u njezinim počecima.

Dvostruka poruka ove nedjelje

U ovom preklapanju liturgijske i obiteljske dimenzije, Bog nam govori:

  • Ljubav nije apstraktna. Ljubav ima lice. Lice Krista Pastira. Lice majke.
  • Ljubav je darivanje. Ljubav je vjernost. Ljubav je život položen za druge.

Danas, dok slavimo Majčin dan, pomolimo se za sve majke – žive i i one koje više nisu sa nama – s dubokom zahvalnošću. A na Nedjelju Dobrog Pastira, s posebnom pažnjom molimo i za svećenike i one koji razmišljaju o duhovnom pozivu – da njihova ljubav prema Gospodinu bude poput majčinske ljubavi: neumorna, strpljiva, puna žrtve i radosti.

Podijeli na:

Četvrti Social Media Summit: Pogledajte pobjednike

Četvrti Social Media Summit, održan jučer, okupio je brojne predstavnike najutjecajnijih kompanija i brendova, marketinških agencija te influensere iz Bosne i Hercegovine, regije i šire. Događaj je još jednom potvrdio svoju važnost kao centralno okupljanje stručnjaka i kreatora sadržaja koji zajedno oblikuju budućnost digitalne komunikacije.

Summit je pružio idealnu priliku za razmjenu ideja, uvid u najnovije trendove u digitalnom marketingu te uspostavljanje značajnih profesionalnih kontakata.

„Zajednica se stalno razvija, a trendovi na društvenim mrežama se neprestano mijenjaju. Upravo zato nam je potreban ovakav događaj koji okuplja brendove, agencije i influensere – kako bismo zajedno učili, dijelili iskustva i bolje razumjeli potrebe tržišta. Važno je prepoznati značaj influensinga u savremenom marketingu i naučiti kako ga na pravi način koristiti“, izjavio je Emir Muratović, direktor marketinga agencije Altermedia i lider projekta.

Programska direktorica Summita, Majda Berisavlić, naglasila je važnost razgovora o temama koje oblikuju tržište:
„Summit je važan ne samo zbog edukacije i uvida u najnovije trendove, već i zato što pruža priliku da se nagrade oni koji su kroz svoj rad ostavili poseban trag. Trud se mora prepoznati i valorizirati.“

Najbolje kampanje i priznanja

Tijekom Summita dodijeljene su nagrade za najbolje kampanje u sljedećim kategorijama:

  • Integrirana kampanja godine – Telemach
  • Inovativna kampanja godine – Argeta Junior
  • Social Media kampanja godine – Cocta
  • Influencer marketing kampanja godine – essence
  • Content marketing kampanja godine – dm
  • Product Launch kampanja godine – El Grito
  • Rebranding kampanja godine – Oaza

Priznanja su dodijeljena i najistaknutijim influenserima iz BiH i regije u pet kategorija:

Bosna i Hercegovina:

  • Beauty, fashion & lifestyle: Josip Milanović
  • Mom influencer: Ilda Humić
  • Comedy: Sead Hrustanović
  • Food: Adi Bebanić
  • Travel & Influencer godine: Robert Dacešin

Posebna priznanja:

  • Clients Choice influencer: Mirza Mustafagić
  • Most viral video: Katarina Šestić Baotić

Regija:

  • Beauty, fashion & lifestyle: Maja Bučanin
  • Mom influencer: Violeta Vukčević
  • Comedy: Viktor Vlajić
  • Food: Ivan Lončar
  • Travel & Influencer godine: Ivana Paradžiković

Podrška i sponzori

Generalni pokrovitelj ovogodišnjeg Summita bio je Telemach, dok su značaj i potencijal događaja prepoznali i brojni sponzori među kojima su essence i Catrice kozmetika, dm, Insta Grand, Argeta, Oaza voda, MI99, Cedevita, Jysk, Badel, Hercegovina produkt, Smoki i Nivea.

Social Media Summit još jednom je potvrdio da je ključna platforma za edukaciju, umrežavanje i afirmaciju svih aktera u svijetu digitalnog marketinga i društvenih mreža.

Podijeli na:

Papa Lav XIV. ili Leon? Lingvistička dilema i kako ju je Hrvatska riješila

Izbor novog poglavara Katoličke Crkve uvijek izaziva globalnu pozornost, no kada je na Petrovu stolicu zasjeo Amerikanac Robert Francis Prevost, u Hrvatskoj se, osim crkvenih i političkih pitanja, pojavilo i jedno neočekivano: kako pravilno prevesti njegovo papinsko ime – Leo PP. XIV – na hrvatski jezik?

Naizgled banalna jezična dvojba – Lav ili Leon – pretvorila se u širu raspravu o jeziku, tradiciji i identitetu. Dok su se društvene mreže i mediji podijelili, konačnu riječ dao je Institut za hrvatski jezik, tijelo zaduženo za očuvanje jezične norme i kulturne baštine.

Povijest kao arbitar: zašto "Lav", a ne "Leon"?

Institut za hrvatski jezik oglasio se s jasnim stavom: ispravno je reći Papa Lav XIV. – i to ponajprije iz povijesnih i tradicijskih razloga. U objavi na društvenim mrežama naveli su da se ime Lav u hrvatskim tekstovima koristi još od 16. stoljeća, potvrđeno u djelima autora poput Šime Budinića i Jurja Barakovića. Takva se praksa dosljedno nastavila i u crkvenoj i u općoj literaturi.

„Budući da je dosad 13 papa nosilo ime Lav, bilo bi neobično praksu mijenjati baš na 14. papi“, poručuju iz Instituta. Dodaju kako bi bilo neprirodno uvesti nesustavnost, gdje bi se jedan papa nazivao Lav, drugi Leon, a treći Leo – iako se svi referiraju na isti latinski korijen.

Globalni trendovi vs. lokalna tradicija

U vrijeme sveopće globalizacije, kada engleski i strani izrazi lako ulaze u svakodnevni govor, teško je oduprijeti se modernim i internacionalnim varijantama imena. Leon zvuči suvremeno i blisko mnogima, osobito mlađoj generaciji kojoj je ime poznato i iz osobnog okruženja. No, jezični stručnjaci upozoravaju da se upravo u takvim situacijama mora pokazati dosljednost.

Profesor Boris Beck s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu izričito naglašava da se imena papa i kraljeva u hrvatskom jeziku tradicionalno prevode. "Dakle, nije kralj Charles, nego kralj Karlo. Nije Juan Carlos, nego Ivan Karlo", podsjeća Beck. Po istoj logici, nije ni papa Leo ili Leon – nego Lav.

Jezik kao ogledalo identiteta

Ova jezična rasprava ne tiče se samo pravilnog prevođenja, već i šireg pitanja odnosa prema vlastitoj kulturnoj baštini. Kako navode iz Instituta, razlike u oblicima osobnih imena (npr. Ivan – Jovan, Juraj – Đorđe, Mihovil – Mihailo) rezultat su dubokih kulturoloških slojeva koji razlikuju srodne slavenske narode.

U tom kontekstu, hrvatski oblik Lav nije samo prijevod – on je simbol kontinuiteta, povijesti i identiteta. "Danas smo otvoreni prema engleskom i stranim riječima, ali ja nisam za globalizaciju", kaže Beck. "Ja bih se uvijek držao prijevoda imena papa i kraljeva kao nečega prirodnog i primjerenog."

Papa je Lav, a ne Leon

Usprkos početnoj nedoumici i aktualnoj jezičnoj osjetljivosti, struka je jednoglasna: papa Robert Francis Prevost na hrvatskom jeziku jest i ostat će Papa Lav XIV.. Povijest, jezična praksa i kulturna dosljednost nadvladale su duh vremena i popularne trendove.

I dok će se možda poneki nadobudni jezični reformator i dalje boriti za Leona, većina će Hrvata, u skladu s vlastitim jezičnim naslijeđem, znati kome se moli: Sveti Oče, papa Lave XIV., moli za nas.

Podijeli na:
Zapratite nas na FB, Instagramu i Twitteru, lajkajte i podijelite objavu

a

google.com, pub-8801838836830184, DIRECT, f08c47fec0942fa0