Nova pravila na granicama: EES sustav donosi strože kontrole za građane BiH

Početak pune implementacije EES sustava ulaska i izlaska u zemlje Europske unije i schengenskog prostora, koji stupa na snagu sljedeći mjesec, donosi značajne promjene za građane Bosne i Hercegovine prilikom prelaska granica, prenosi Pogled.ba.

Riječ je o elektroničkom sustavu registracije ulaska i izlaska, koji dodatno pojačava nadzor nad putnicima izvan EU. Novim postupcima posebna se pozornost usmjerava na valjanost putnih isprava, što može biti ključni faktor za odobrenje ili odbijanje ulaska u zemlje Unije.

Građani BiH upozoreni su da im se može odbiti ulazak ako im putovnica ne vrijedi najmanje tri mjeseca nakon planiranog datuma napuštanja teritorija Europske unije. To znači da nije dovoljno da putovnica ima 90 dana važenja u trenutku putovanja, već mora pokrivati cijeli boravak i dodatno razdoblje nakon izlaska iz EU.

Granična policija Bosne i Hercegovine naglašava da nije nadležna za odlučivanje o uvjetima ulaska u druge zemlje te da se građani za točne informacije trebaju obratiti institucijama zemlje u koju putuju.

„Granična policija Bosne i Hercegovine nije nadležna za pitanja ulaska i boravka u drugim zemljama. Za sve uvjete ulaska i boravka u zemlji u koju putujete potrebno je obratiti se nadležnim tijelima te zemlje“, navodi se u ovoj instituciji.

Posebno se naglašava da prelazak granice Bosne i Hercegovine ne jamči ulazak u susjednu Hrvatsku, koja je članica Europske unije. Upravo na toj granici vrijede najstrožija pravila kada su u pitanju putne isprave.

S druge strane, putovanja u zemlje regije poput Srbije, Crne Gore, Albanije, Kosova i Sjeverne Makedonije moguća su s važećom osobnom iskaznicom, čak i ako putovnica ne zadovoljava kriterije EU.

Zbog svega navedenog, građanima se savjetuje da prije putovanja detaljno provjere rok važenja svojih isprava, kako bi izbjegli neugodnosti, zadržavanje ili povratak s granice.

Pročitaj članak

ANĐEO JE OTIŠAO Tužna vijest o malenom Josipu slomila Dalmaciju i Hercegovinu

Tužna vijest jutros je pogodila Dalmaciju i Hercegovinu – preminuo je jednogodišnji Josip, dječak za čiji su se život proteklih dana molili brojni vjernici. Njegova borba, koja je ujedinila ljude u molitvi i nadi, nažalost je završila tragično, piše Slobodna Dalmacija.

Malenog Josipa zadesila je teška prometna nesreća u Njemačkoj prije nekoliko dana, nakon čega su se liječnici borili za njegov život. Vijest o nesreći brzo se proširila njegovim rodnim krajem, a tuga i zabrinutost zavladale su među ljudima koji su ga poznavali, ali i onima koji su tek čuli njegovu priču.  

U brojnim mjestima Vrgorske i Imotske krajine organizirane su svete mise za njegovo ozdravljenje. Svećenici i vjernici zajedno su molili za čudo, nadajući se da će mali Josip dobiti snagu za oporavak. Crkve su bile ispunjene tišinom, vjerom i zajedništvom kakvo se rijetko viđa.  

Nažalost, unatoč svim molitvama i naporima liječnika, ozljede koje je zadobio bile su preteške. Vijest o njegovoj smrti brzo se proširila, a tuga je obavila cijeli kraj. 

Posebno teško pogođena ostala su mjesta povezana s njegovom obitelji – ljubuško selo Kašče i imotski Proložac. Mještani, obitelj i prijatelji u nevjerici i boli opraštaju se od malog dječaka čiji je kratki život ostavio dubok trag.  

Odlazak malog Josipa još jednom je podsjetio koliko je život krhak i koliko su zajedništvo i molitva snažni u najtežim trenucima. Iako bitka nije završila kako su svi priželjkivali, mnogi će pamtiti dane kada su se ljudi iz različitih krajeva ujedinili u nadi za jedan mali život. 

Počivao u miru Božjem.

Pročitaj članak

Kava sve skuplja, a navike iste: Uvoz skočio za gotovo 32 posto

Vrijednost uvoza kave u Bosnu i Hercegovinu tijekom 2025. godine dosegnula je 234,6 milijuna konvertibilnih maraka, što predstavlja značajan rast od 31,9 posto u odnosu na prethodnu godinu. Istodobno, količinski uvoz zabilježio je tek blagi porast od 0,9 posto, što jasno pokazuje kako rast vrijednosti nije rezultat veće potrošnje, već prvenstveno viših cijena na globalnom tržištu.

Sličan trend zabilježen je i na strani izvoza. Ukupna vrijednost izvoza kave iz BiH u 2025. godini iznosila je gotovo 24 milijuna KM, što je povećanje od 36,4 posto u odnosu na godinu ranije. Međutim, količinski izvoz je pao za 3,2 posto, odnosno izvezeno je 45 tona kave manje nego u prethodnoj godini.

Prema analizi Vanjskotrgovinske komore BiH, riječ je o trendu koji je obilježio cijelo globalno tržište. Tijekom prošle godine zabilježen je snažan rast cijena kave, koji je dosegnuo povijesne maksimume. Iako se u 2026. godini očekuje blagi pad cijena, procjene su da će one i dalje ostati iznad dugoročnog prosjeka.

U sektoru trgovine kavom Bosna i Hercegovina i dalje je izrazito ovisna o uvozu, što potvrđuje i deficit od 210,7 milijuna KM. Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je svega 10,2 posto, što dodatno naglašava neravnotežu u ovom segmentu gospodarstva.

Kada je riječ o izvoznim tržištima, dominira nekoliko zemalja – Slovenija, Sjedinjene Američke Države, Hrvatska, Njemačka i Austrija – koje zajedno čine više od 86 posto ukupnog izvoza. Ovakva koncentracija ukazuje na snažnu povezanost s bh. dijasporom, ali i na potrošače naviknute na tradicionalnu pripremu kave.

S druge strane, uvoz je također snažno koncentriran na nekoliko ključnih dobavljača. Brazil, unatoč padu količinskog uvoza od 16,4 posto, i dalje zadržava poziciju glavnog dobavljača. Istodobno, Indija i Vijetnam bilježe snažan rast, kako količinski tako i vrijednosno, što upućuje na promjene u strukturi nabave i veću zastupljenost sorte robusta, koja je u pravilu cjenovno povoljnija.

Prosječna cijena kave na svjetskom tržištu početkom godine iznosila je oko 361 američki cent po funti, što predstavlja pad od oko 10 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Ipak, unatoč tom padu, cijene su i dalje relativno visoke, što će se, prema procjenama, i dalje odražavati na tržište u Bosni i Hercegovini.

Pročitaj članak

Drama u najavi, mir na terenu: Obljetnica u Modranu prošla bez incidenata

Unatoč napetostima i najavama zabrane, u Modranu kod Dervente dostojanstveno i bez incidenata obilježena je 34. obljetnica utemeljenja 3. bojne 103. derventske brigade HVO-a, piše RTV HB.

Program je održan u blizini lokalnog groblja, uz pojačano prisustvo policije koja je osiguravala skup. Nekoliko policijskih ophodnji bilo je raspoređeno na terenu, dok se manja skupina prosvjednika, ogrnuta srpskim zastavama, udaljila nedugo nakon početka ceremonije.

Ovogodišnje obilježavanje izazvalo je određene napetosti u javnosti zbog netočnih informacija o navodnom postrojavanju bivših pripadnika ove postrojbe. Takve tvrdnje potaknule su burne reakcije i pokušaje zabrane skupa od strane političkih aktera i veteranskih udruga u Republici Srpskoj.

Organizatori i derventski branitelji odlučno su odbacili takve navode, ističući kako je riječ o pogrešno interpretiranim i neprovjerenim informacijama koje su se širile društvenim mrežama. Predsjednik Organizacijskog odbora Ivan Ćorluka naglasio je da postrojavanje nikada nije bilo planirano te da događaj od samih početaka ima isključivo komemorativni karakter, uz polaganje vijenaca i svetu misu.

Istaknuo je kako se okupljanje održava u znak sjećanja na poginule, umrle i nestale hrvatske branitelje te podsjetio da se komemoracija organizira još od 31. ožujka 1998. godine, bez ijednog incidenta. Dodao je i kako nitko nikada nije dolazio u vojnim odorama niti s vojnim obilježjima, naglasivši da sporne informacije nisu potekle od organizatora niti lokalnih Hrvata.

Bivši potpredsjednik Republike Srpske iz reda hrvatskog naroda Davor Čordaš poručio je kako je jedini cilj okupljanja odavanje počasti poginulim braniteljima, ističući da je događaj protekao mirno i dostojanstveno.

Treća modranska bojna bila je sastavni dio 103. brigade HVO-a Derventa, koja je tijekom rata sudjelovala u obrani Bosanske Posavine. Prisjećajući se ratnog puta postrojbe, Ćorluka je podsjetio da je bojna ustrojena 18. ožujka 1992. godine te da je držala liniju obrane dugu oko 9.200 metara. Naglasio je i veliku žrtvu pripadnika ove postrojbe, istaknuvši kako su gotovo svi poginuli upravo na tom području.

Središnji dio obilježavanja bila je misa zadušnica za sve poginule branitelje, koju je predvodio župnik i gvardijan na Plehanu fra Ivan Nujić. Komemoracija je završila u mirnom i dostojanstvenom ozračju, bez incidenata, unatoč prethodnim napetostima i pokušajima osporavanja ovog okupljanja.

Pročitaj članak

Korizmena duhovna obnova okupila četrdesetak osnovnoškolaca

U subotu, 21. ožujka 2026. godine, u Bijelom Polju održana je korizmena duhovna obnova za djecu viših razreda osnovne škole, koja je okupila oko 40 učenika. Program je organiziran u samostanu časnih sestara franjevki, a protekao je u ozračju molitve, zajedništva i radosnog druženja.

Duhovnu obnovu predvodila je časna sestra Katarina Raič zajedno sa svojim suradnicama – postulanticama Lorenom Galić, Marijom Juričić, Janom Soldo i Lucijom Biško te kandidaticom Mateom Galić, u suradnji sa župnikom don Rajkom Markovićem. Dio djece na susret je stigao pješice, dok su oni iz udaljenijih mjesta došli uz pratnju roditelja.

Po dolasku sudionici su se okupili u samostanskoj dvorani gdje ih je pozdravio župnik don Rajko Marković. Tom je prigodom najavio i ovogodišnje cjelonoćno klanjanje koje će se održati u župnoj crkvi s Velikog četvrtka na Veliki petak, a koje će predvoditi mladi iz župe. Također je najavio i cjelodnevnu molitvu kod Isusova groba na Veliku subotu, u kojoj će sudjelovati upravo vjeroučenici viših razreda osnovne škole. Nakon zajedničke molitve Očenaša i blagoslova, zahvalio je organizatorima te svima poželio plodonosan i blagoslovljen susret.

Program je nastavljen radnim dijelom s djecom. Najprije je održan korizmeni kviz u kojem su sudjelovali svi okupljeni, a potom je uslijedio i vanjski Križni put koji je na djecu ostavio poseban dojam i potaknuo ih na razmišljanje o Isusovoj muci.

Središnji dio susreta bila je sveta misa u 12 sati u samostanskoj kapeli, koju je predvodio župnik don Rajko Marković. Djeca su aktivno sudjelovala u liturgiji – čitanjem Božje riječi i molitvom vjernika, ministranti su posluživali kod oltara, dok su postulantice animirale liturgijsko pjevanje. Na kraju misnog slavlja župnik je zahvalio Bogu na lijepom vremenu i daru zajedništva, časnim sestrama na uloženom trudu te djeci na njihovoj otvorenosti i sudjelovanju.

Nakon mise uslijedilo je zajedničko fotografiranje, a potom i skroman domjenak. Časne sestre počastile su djecu sokom i keksima, dok je župnik pripremio sendviče. Nakon marende i kraćeg odmora susret je nastavljen kreativnim radom po skupinama, kroz razne osmišljene aktivnosti koje su dodatno potaknule zajedništvo i izražavanje dječje kreativnosti.

Duhovni program zaključen je u 14 sati, nakon čega su se učenici, ispunjeni radošću i novim duhovnim iskustvom, uputili svojim kućama, noseći sa sobom lijepe uspomene i poticaje za daljnji korizmeni hod.

Pročitaj članak

MOSTAR RUN WEEKEND Rekordan broj trkača, pobjednici poznati, jedna priča rasplakala je sve!

Ovogodišnji Mostar Run Weekend još jednom je potvrdio status jednog od najvažnijih sportskih i društvenih događaja u regiji. S više od 3.000 sudionika iz čak 58 zemalja, oboren je prošlogodišnji rekord, a Mostar je na jedan vikend postao središte sporta, zajedništva i humanosti.

U središtu programa bio je jubilarni, deseti Mostarski polumaraton, koji je okupio oko 1.650 trkača, dok je humanitarna utrka na četiri kilometra privukla gotovo 1.500 sudionika – od profesionalaca do rekreativaca, obitelji i djece.

Déjà vu na mostarskim ulicama

Deseto izdanje utrke donijelo je zanimljiv rasplet – pobjednici su ponovno bili isti kao i 2022. godine. Hrvatski atletičar Ivan Dračar još jednom je pokazao dominaciju na mostarskoj stazi, kroz cilj prošavši s vremenom 1:09:00, čime je dodatno popravio svoj raniji pobjednički rezultat.

„Bila je neizvjesna borba sve do zadnjih 500 metara. Danas sam pametno trčao i pobijedio na iskustvo. Ovo mi je sedmi nastup i treća pobjeda u Mostaru“, kazao je Dračar, koji u karijeri broji ukupno 41 pobjedu.

Posebno je istaknuo atmosferu i podršku uz stazu: „Organizacija je svake godine sve bolja. Volonteri su bili fantastični, a publika je davala dodatni vjetar u leđa.“

Drugo mjesto osvojio je Ognjen Stojanović iz Novog Sada, koji Mostar redovito bira kao početak svoje natjecateljske sezone.

U ženskoj konkurenciji slavila je Francuskinja Zoe Hamel s vremenom 1:18:36, ponovivši tako uspjeh iz 2022. godine i još jednom potvrdivši posebnu povezanost s mostarskom utrkom.

Priče koje nadilaze sport

Mostarski polumaraton i ove je godine donio niz snažnih i inspirativnih priča. Posebnu pažnju privukao je dječak Šimun Petar, koji je istrčao svih 21 kilometar i time postao jedan od najmlađih dječaka iz autističnog spektra kojem je to uspjelo.

Kroz cilj je prošao u pratnji glumca Marka Cindrića, noseći poruku humanitarne akcije „Mosa Bavlju“, koja pomaže djeci suočenoj s teškim bolestima. Njegova priča dodatno je odjeknula jer je dan ranije u Mostaru promovirao i svoju slikovnicu o inkluziji i prijateljstvu.

Snažnu poruku poslao je i Vedran Ugljen, koji je polumaraton istrčao – zavezanih očiju. Time je želio pružiti podršku Savezu slijepih Herceg-Bosne i osobama s oštećenjem vida. Uz njega je cijelo vrijeme bila vodičica Ena Dizdarević, a njihov nastup mnogi su ocijenili kao jednu od najemotivnijih priča utrke.

Humanost koja pokreće grad

Humanitarna utrka na četiri kilometra i ove je godine bila srce događaja. Utrka, namijenjena svima bez natjecateljskog pritiska, okupila je veliki broj građana, a poseban naglasak stavljen je na uključivanje mladih kroz projekt „Trči, hodaj, navijaj, sudjeluj i podupri – svoju školu!“, u kojem je sudjelovalo jedanaest mostarskih škola.

Veliki razlog za slavlje imala je i Udruga Down sindrom Mostar – zahvaljujući sudionicima prikupljeno je 14.000 KM za organizaciju kampa.

Gradonačelnik Mostara Mario Kordić također je sudjelovao u utrci, naglasivši važnost ovakvih događaja za razvoj zajednice i podršku obrazovanju kroz nabavku sportskih i edukativnih rekvizita.

Međunarodni duh i podrška

Događaj su dodatno obogatili i pripadnici EUFOR-a – više od 80 vojnika iz različitih zemalja sudjelovalo je u utrkama, ali i komuniciralo s građanima kroz informativni štand, naglašavajući važnost suradnje i povjerenja s lokalnom zajednicom.

Mostar Run Weekend nije bio samo sportski događaj. Uz utrke, posjetitelji su mogli uživati u bogatom kulturno-zabavnom programu, uključujući predstave, koncerte, konferencije i promocije knjiga.

Mostar kao simbol zajedništva

Od 2018. godine, kada je humanitarna utrka prvi put uvedena, Mostar Run Weekend kontinuirano raste – i brojkama i značajem. Od tada do danas, događaj je prerastao u platformu koja spaja sport, humanost i zajednicu.

Ovogodišnje izdanje pokazalo je da Mostar ne trči samo zbog rezultata – Mostar trči zbog ljudi, zbog solidarnosti i zbog poruke da zajedno možemo više.

Pročitaj članak

Prošao ratove, Bleiburg i stoljeće života: Nevjerojatna priča Blaška iz Neuma!

Neum ima svoga stogodišnjaka. Blaško Bilić, rođen 20. ožujka 1926. godine u Gornjem Hrasnu (Potukla), na području općine Neum, proslavio je svoj 100. rođendan okružen obitelji i uspomenama na život dug jedno stoljeće, prenosi Neum.online. 

Rođen je od majke Mare, rođene Boro, i oca Đurice, a kao šesto od osmero djece jedini je ostao živjeti i raditi u rodnom Gornjem Hrasnu. Tijekom života bavio se poljoprivredom, a sve do rata držao je i gostionicu na Grahovištu u Gornjem Hrasnu. 

Obitelj je zasnovao sa suprugom Ivom, rođenom Bevanda iz Dobrog Sela kod Mostara. U braku su dobili troje djece, Nikicu, Veselku i Barišu, a danas Blaško ima živuću kćer, devetero unučadi i čak devetnaestero praunučadi. 

U svojih sto godina doživio je mnogo teških i povijesnih trenutaka, među kojima i križni put nakon Bleiburga, koji je uspio preživjeti. 

Unatoč dugom i teškom životu, zadržao je smisao za humor. Na pitanje što voli, često kroz šalu kaže kako voli rakiju, uz svoju poznatu uzrečicu: 

"K’o rakiju pije, on bolestan nije. Rakija je otrovala mene, pa neće ni cure ni žene." 

Njegova životna priča svjedoči o vremenu koje je prošlo, ali i o snazi i izdržljivosti ljudi koji su cijeli život proveli radeći na rodnoj zemlji.

Pročitaj članak

GLUHA NEDJELJA Vrijeme šutnje koje govori glasnije od riječi

Danas obilježavamo 5. korizmenu nedjelju, poznatu i kao Gluha nedjelja – dan koji nas uvodi u samu završnicu korizmenog hoda, tik pred Cvjetnicu i otajstva Velikog tjedna. Ulazimo u posljednje dane priprave za najveći kršćanski blagdan, a već sljedeće nedjelje slavimo Cvjetnicu, spomen Isusova slavnog ulaska u Jeruzalem.

Ovaj tjedan nosi i poseban duhovni naglasak – u srijedu slavimo Navještenje Gospodinovo, blagdan kada se prisjećamo trenutka u kojem je Bog po anđelu Gabrijelu navijestio Mariji utjelovljenje svoga Sina. Upravo između otajstva utjelovljenja i muke, današnja nedjelja snažno nas poziva na obraćenje.

Evanđelje koje razotkriva srce

Današnje evanđelje donosi snažnu i potresnu prispodobu iz Evanđelje po Luki – o bogatašu i siromahu Lazaru. Pred nama je slika dvojice ljudi čiji se životi dramatično razlikuju, ali čija se sudbina u vječnosti potpuno preokreće.

Bogataš živi u izobilju, odjeven u raskoš i okružen užicima, dok Lazar – bolestan, gladan i odbačen – leži pred njegovim vratima. Ono što ovu prispodobu čini posebno snažnom nije samo kontrast njihova života, nego šutnja bogataša. On ne čini zlo aktivno – ali ne čini ni dobro. Ne vidi, ne reagira, ne suosjeća.

I upravo tu leži ključ poruke Gluhe nedjelje.

Opasnost duhovne gluhoće

Naziv “Gluha nedjelja” simbolično nas upozorava na stanje srca koje ne čuje – koje se zatvorilo za Boga i bližnjega. Bogataš iz evanđelja nije osuđen zbog bogatstva, nego zbog ravnodušnosti. Njegov grijeh je u tome što nije čuo vapaj siromaha pred vlastitim vratima.

Koliko puta i sami prolazimo pored “Lazara” u našem životu – ljudi u potrebi, usamljenih, zaboravljenih – a da ih ne primjećujemo?

Ova nedjelja nas poziva da se zapitamo: jesmo li i mi postali “gluhi”?

Prekasno za promjenu

U drugom dijelu evanđelja dolazi dramatičan obrat. Nakon smrti, Lazar je u utjesi, a bogataš u mukama. Jaz između njih postaje nepremostiv. Ono što posebno odzvanja jest spoznaja da je za bogataša sada – prekasno.

On traži znak, upozorenje za svoju braću, ali dobiva jasan odgovor: ako ne slušaju Božju riječ, neće vjerovati ni čudu.

Poruka je snažna i izravna – vrijeme za obraćenje je sada.

Korizma ide svome vrhuncu

Dok se približavamo Velikom tjednu, Crkva nas poziva na tišinu, sabranost i duboko preispitivanje vlastitog života. Gluha nedjelja nije samo podsjetnik na šutnju – ona je poziv da u toj šutnji napokon čujemo ono bitno.

Čujemo li Boga?
Čujemo li bližnjega?
Čujemo li vlastitu savjest?

Jer ako ostanemo gluhi sada, postoji opasnost da ćemo jednom – poput bogataša – poželjeti čuti, ali više nećemo moći.

Vrijeme odluke

Ova nedjelja stoji kao snažna granica između korizmenog hoda i ulaska u otajstvo muke, smrti i uskrsnuća. Ona nas ne želi uplašiti, nego probuditi.

Još uvijek imamo vrijeme.
Još uvijek možemo otvoriti oči, srce i uši.

I upravo zato, Gluha nedjelja možda nikada nije govorila glasnije nego danas.

Pročitaj članak

Biskupi u Mostaru upozorili: “Opasna laž razara BiH – istina se prešućuje!”

foto Denis Kapetanovič / Pixell

Biskupi u BiH izrazili su danas zabrinutost zbog toga što se samo jedan narod prikazuje kao isključiva žrtva i pritom ocijenili da to produbljuje nepovjerenje i onemogućava pomirenje u toj zemlji. Nakon dvodnevnog zasjedanja u Mostaru objavljeno je priopćenje u kojemu se ističe kako se zabrinuto reagira na istupe pojedinaca i određenih institucija u zemlji, piše Hina.

"Samo jedan narod prikazuje se isključivo kao žrtva, bez spremnosti na suočavanje s vlastitom odgovornošću, jer takav pristup produbljuje nepovjerenje i onemogućuje istinski dijalog i proces pomirenja među narodima u BiH", stoji u priopćenju. Pritom nije izrijekom pojašnjeno na što se ovo reagiranje odnosi.  

Ovoga tjedna vodeći bošnjački vjerski, politički, akademski i društveni uglednici potpisali su izjavu o osudi islamofobije u kojoj se navodi da je nad Bošnjacima izvedena agresija i genocid te da su samo na području kojega je kontrolirala Armija BiH, čiji su sastav većinom činili Bošnjaci, očuvani ključni objekti i sadržaji vjerskog i kulturnog identiteta drugih zajednica.  

"U godini izbora, suzdržite se od uvreda i teških riječi"  Po podacima pak hrvatske strane oštećena su ili uništena 294 katolička sakralna objekta (crkve, kapele, samostani, župne kuće, groblja) na području pod nadzorom Armije BiH.  

Bosanskohercegovački biskupi u obraćanju su pozvali i sve političare da se u godini izbora suzdrže od teških riječi i uvreda te da poštuju pojedinačna i kolektivna prava svakog čovjeka, svih konstitutivnih naroda i manjinskih skupina.  

"Potrebno je iz izbornog procesa otkloniti mogućnost nepravde, nadglasavanja, manipulacija i dominacije", istaknuli su biskupi u Mostaru.

Pročitaj članak

ŠOKANTNA ISTINA IZ HERCEGOVINE: Nakon 80 godina otkriveno 2500 imena tajnog pokreta o kojem se šutjelo!

Među njima se ističe i područje župe Goranci, gdje se u popisu imena pojavljuju brojni lokaliteti i prezimena

Iz tiska je izišla knjiga „Škripari – Hrvatski pokret otpora u BiH od 1945. do 1951.“ autora Ive Lučića, opsežno historiografsko djelo koje na 360 stranica po prvi put sustavno i cjelovito obrađuje fenomen škripara na širem području Hercegovine i Bosne i Hercegovine.  

Riječ je o prvoj knjizi koja detaljno i znanstveno pristupa temi poslijeratnog hrvatskog pokreta otpora komunističkoj vlasti, nadilazeći ranija ograničenja u istraživanju. Kako se ističe u uvodnim poglavljima, dosad je o ovoj temi postojalo tek jedno značajnije djelo koje se uglavnom bavilo prostorom današnje Hrvatske, dok su škripari u BiH ostali slabo istraženi i nedovoljno poznati široj javnosti.  

Autor naglašava kako su tijekom komunističkog razdoblja informacije o križarima i škriparima bile opterećene propagandom, a ozbiljniji znanstveni radovi pojavljuju se tek nakon demokratskih promjena. Unatoč tomu, i danas postoji manjak potpune dokumentacije, jer su mnogi arhivi nepotpuni, nedostupni ili opterećeni ideološkim interpretacijama.  

Knjiga donosi i važno pojašnjenje samog naziva. Iako se danas uvriježio naziv „škripari“, sudionici pokreta sebe nisu tako nazivali. Često su bili bezimeni borci otpora, dok su ih komunističke vlasti označavale različitim pogrdnim imenima poput „bandita“, „odmetnika“ ili „terorista“. Naziv „škripari“ s vremenom je zaživio u narodu i ostao u kolektivnom sjećanju.  

Posebnu vrijednost knjizi daje bogato kazalo imena i mjesta. Ukupno je evidentirano oko 2500 imena te oko 900 lokaliteta, što svjedoči o širini i dubini istraživanja. Među njima se ističe i područje župe Goranci, gdje se u popisu imena pojavljuju brojna prezimena poput Aničić, Cvitković, Čuljak, Ćorić, Dražnjak, Džidić, Đinkić, Ivanković, Jurić, Knezović, Karačić, Krešić, Lasić, Marić, Novak, Pandža, Prskalo, Raič, Puljić, Skoko, Stojkić, Šunjić, Škobić, Škutor, Talić, Tomić, Vidović, Vrljić, Vladić, Zadro i druga.  

U kazalu mjesta također su zastupljeni brojni lokaliteti iz istog kraja: Bile, Bogodol, Čabulja, Đubrani, Goranci (koji se spominju čak 18 puta), Ladina, Marića stan, Čvrsnica, Pavlova jela, Planinica, Podivačje, Podružje, Raška Gora, Vihovići i drugi.  

Autor ističe kako je istraživanje započeo još 2003. godine, a tijekom više od dva desetljeća prikupio je značajnu arhivsku građu, svjestan da ona i dalje nije potpuna. Upravo zato knjiga ostavlja prostor za daljnja istraživanja, nadopune i moguće ispravke, uz poziv svima koji posjeduju dokumente, svjedočanstva ili fotografije da doprinesu rasvjetljavanju ove složene povijesne teme. 

„Škripari“ tako predstavljaju važan doprinos razumijevanju poslijeratne povijesti i otvaraju prostor za objektivniji pogled na razdoblje koje je desetljećima bilo prešućivano ili jednostrano interpretirano.

Pročitaj članak

Od Goračkih korijena do ‘Ponosa Hrvatske’: Nevjerojatna Josipina priča

U vremenu kada su prave vrijednosti često u sjeni svakodnevice, priče poput one o Josipi Galić podsjećaju koliko pojedinac može učiniti za druge. Ravnateljica Učeničkog doma Marije Jambrišak ovogodišnja je dobitnica prestižnog priznanja “Ponos Hrvatske”, koje se dodjeljuje onima čija djela nadilaze osobni interes i ostavljaju dubok trag u društvu, prenosi Jabuka.tv.

Rođena u Širokom Brijegu, Josipa Galić ponosno nosi i svoje goračke korijene. Njezina majka potječe iz obitelji Pandža sa Smrčenjaka, a djed Ivan Pandža bio je rudar rođen na Goračkom brdu. Obiteljska tradicija rada, skromnosti i solidarnosti očito je ostavila snažan pečat na njezin životni put.  

Profesorica hrvatskoga jezika i sociologije već godinama svoj profesionalni i privatni život posvećuje pomaganju drugima. Oni koji je poznaju ističu njezinu nevjerojatnu energiju, ali i iskrenu empatiju kojom motivira učenike, kolege i širu zajednicu. Njezino djelovanje odavno je preraslo okvire ustanove koju vodi.  

Posebno mjesto u njezinu humanitarnom radu zauzima Afrika, točnije Benin – jedna od najsiromašnijih zemalja svijeta. Tamo je boravila čak devet puta, živeći u skromnim uvjetima samostana i sirotišta zajedno s Marijinim sestrama od čudotvorne medaljice. Bez luksuza i komfora, dijeleći svakodnevicu s lokalnim stanovništvom, Josipa je pokazala što znači istinsko služenje drugima.  

No njezina humanost ne poznaje granice ni kada je riječ o domovini. Aktivno sudjeluje u radu pučkih kuhinja, organizira humanitarne akcije za djecu bez odgovarajuće roditeljske skrbi te okuplja donatore koji pomažu obrazovanje djevojčica u Beninu i rad dječjih dispanzera. 

Zahvaljujući njezinu predanom radu, brojni ljudi odlučuju pružiti ruku pomoći onima kojima je najpotrebnija.  Njezina priča dokaz je kako prepreke poput jezičnih barijera ili teških životnih uvjeta ne predstavljaju nepremostiv problem kada postoji jasna vizija i iskrena ljubav prema čovjeku. Upravo zato priznanje “Ponos Hrvatske” dolazi kao zaslužena potvrda njezina dugogodišnjeg truda i nesebičnosti.  

Dok joj čestitke stižu sa svih strana, jedno je sigurno – Josipa Galić ne staje. Njezina misija se nastavlja, a njezin primjer i dalje inspirira nove generacije da vjeruju kako svijet doista može biti bolje mjesto.

Pročitaj članak

Presuda zbog gradnje u Mostaru: Urbanisti osuđeni zbog urbicida

Županijski sud u Mostaru donio je u srijedu prvostupanjsku presudu kojom su mostarski urbanisti Zdravko Čuljak i Sanja Voloder proglašeni krivima za zlouporabu položaja i ovlasti u slučaju nezakonite gradnje višekatnice u naselju Bijeli brijeg, piše portal Hercegovina.info.

Sudskim vijećem predsjedala je Danijela Dalipagić-Rizvanović, uz članove Mirjanu Kevo i Elisa Sultanića, a optuženima su izrečene zatvorske kazne – Čuljak je osuđen na dvije godine zatvora, dok je Voloder dobila kaznu od jedne godine.  

S obzirom na to da Voloder i dalje radi u Odjelu za urbanizam Grada Mostara, sud joj je izrekao i zabranu obavljanja stručne djelatnosti u javnim institucijama u trajanju od dvije godine. Takva mjera nije izrečena Čuljku jer je u međuvremenu umirovljen s pozicije šefa službe za građenje.  

Sud je utvrdio da su optuženi kao supočinitelji omogućili investitoru „Joks“ nezakonitu izgradnju objekta, iako su bili dužni postupati u skladu s regulacijskim planom iz 2012. godine, koji na toj lokaciji nije predviđao gradnju. 

Prema obrazloženju presude, izdana je urbanistička suglasnost iako je bilo poznato da gradnja nije dopuštena. Umjesto rekonstrukcije postojećeg prizemnog objekta površine 219 četvornih metara, izgrađen je novi objekt površine 3.385 četvornih metara.  

U presudi je istaknuto kako su dozvole upućivane na potpis tadašnjem gradonačelniku Mostara Ljubi Bešliću, u vrijeme kada je Odjelom za urbanizam rukovodila Marina Deronjić. Sud je naveo da je Deronjić bila lišena stvarnih ovlasti, koje nisu bile formalno prenesene na drugu osobu. 

Sud je djelomično prihvatio prigovore obrane odvjetnika Nenada Repca i Adnana Beganovića, odbacivši dio optužnice koji se odnosio na narušavanje uvjeta stanovanja okolnih stanara, uz obrazloženje da nije precizirano kome su i na koji način prava povrijeđena. 

Također su uvaženi prigovori vezani uz način izračuna materijalne koristi investitora, kao i činjenica da tužiteljstvo nije pribavilo službene podatke o kupoprodaji stanova tvrtke „Joks d.o.o.“.  

S druge strane, sud je odbio tvrdnje obrane o nezakonitom izuzimanju dokumentacije, istaknuvši da identitet izuzetih dokumenata nije bio doveden u pitanje.  

U završnici obrazloženja sud je naglasio kako su optuženi svojim postupcima narušili integritet službe u kojoj su radili, pri čemu je Čuljak, kao tadašnji rukovoditelj, imao veću razinu odgovornosti.  

Kao olakotne okolnosti uzeto je da ranije nisu osuđivani te njihove obiteljske prilike. Čuljak je otac troje djece, dok Voloder ima dvoje djece.  

Sud je poručio kako izrečene kazne trebaju poslati jasnu poruku i spriječiti slična kaznena djela u budućnosti.  

Na ovu presudu moguće je uložiti žalbu Vrhovnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine u roku od 15 dana od prijema pisane odluke.

Pročitaj članak

Diva Marija Perković postala ročnica: Thompson i supruga Sandra nisu mogli sakriti ponos!

Poznati hrvatski glazbenik Marko Perković Thompson u petak je stigao u Vojarnu Požega kako bi nazočio svečanoj prisezi svoje kćeri Dive Marije.

Thompson je u vojarnu došao u pratnji supruge Sandre, a povod dolaska bila je prisega njihove 18-godišnje kćeri Dive Marije Perković, koja je 9. ožujka započela dvomjesečno temeljno vojno osposobljavanje. Njezin ulazak u vojsku izazvao je veliku pažnju javnosti i medija, ponajprije zbog poznatog obiteljskog imena, ali i činjenice da je dio manjine žena među ročnicima.

Naime, Diva je jedna od 82 žene među ukupno 800 ročnika, dok je preostalih 352 muškarca pozvano na obveznu službu. Vojna obuka trenutačno se provodi paralelno u Požegi, Kninu i Slunju, pri čemu se najveći broj ročnika – njih oko 400 – nalazi upravo u Požegi.

Obitelj Perković poznata je po svojoj povezanosti i tradicionalnim vrijednostima. Uz Divu Mariju, Marko Perković Thompson i njegova supruga Sandra imaju još četvero djece – sinove Šimuna i Ante Mihaela te blizanke Katarinu i Cvitu. Diva Marija nedavno se okušala i u umjetničkim vodama, ostvarivši svoju prvu glumačku ulogu u filmu “Diva”.

U javnosti je često isticana njezina bliskost s ocem, koji je u ranijim intervjuima naglašavao posebnu povezanost s kćeri. Njezin odlazak u vojsku mnogi su protumačili kao nastavak obiteljske privrženosti domoljubnim vrijednostima.

Pročitaj članak

Kad “kasnije” postane “nikada”

Postoje riječi koje ostanu zarobljene u nama – ne zato što ih nismo znali izgovoriti, nego zato što smo vjerovali da imamo vremena. Ovo promišljanje nosi upravo tu tihu bol: spoznaju da “kasnije” ponekad nikada ne dođe.

U svakodnevici često odgađamo male geste – poziv, razgovor, iskreno priznanje, zagrljaj. Mislimo da će prilika čekati, da će ljudi koje volimo uvijek biti tu. A onda nas život iznenadi svojom konačnošću i ostavi nas s pitanjima bez odgovora i rečenicama koje više nemaju kome biti upućene.

Ova čežnja za još jednim susretom, za običnom kavom ili razgovorom do kasno u noć, podsjeća koliko su zapravo jednostavni trenuci najvrjedniji. Nisu to velike stvari koje nam nedostaju, nego sitnice: šalica čaja, poznati glas, osjećaj blizine. Upravo u tim malim, svakodnevnim trenucima krije se prava dubina odnosa.

Istovremeno, tekst nosi i tračak nade. Vjera da susret nije zauvijek izgubljen, nego samo odgođen. Ta nada daje smisao sjećanjima i ublažava tugu – jer ljubav koja je postojala ne prestaje odlaskom, nego se nastavlja u uspomenama i tišini srca.

Možda je upravo to najvažnija poruka: reći ono što osjećamo dok još imamo priliku. Ne čekati savršen trenutak, jer on rijetko dolazi. I čuvati ljude dok su tu – riječima, pažnjom i prisutnošću.

A onima koji su otišli, ostaje zahvalnost. Za sve izgovoreno, ali i za ono što nikada nije stiglo biti rečeno – jer i to, na svoj način, svjedoči koliko su nam značili.

Pater Stjepan Ivan Horvat

Pročitaj članak

Mostar pod blokadom: Zatvaraju se ključne ulice zbog velikog sportskog spektakla

Zbog održavanja Mostarskog polumaratona i humanitarne utrke u sklopu manifestacije „Mostar Run Weekend 2026.“, u Mostaru će u petak 20. i subotu 21. ožujka na snazi biti privremena regulacija prometa te zatvaranje većeg broja gradskih ulica, priopćeno je iz Uprave policije Ministarstva unutarnjih poslova Hercegovačko-neretvanske županije.

Glavni sportski događaji – polumaraton u dužini od 21 kilometar te humanitarna utrka na četiri kilometra – održat će se u subotu, 21. ožujka 2026. godine.

Zatvaranje Ulice kardinala Stepinca od petka navečer

U sklopu priprema za utrke, Ulica kardinala Stepinca bit će u potpunosti zatvorena za promet od petka, 20. ožujka, od 21 sat, pa sve do subote u 15 sati. Zatvaranje se odnosi na obje kolničke trake, i to na dionici od raskrižja s Ulicom Splitska – Kneza Višeslava do raskrižja s Ulicom Ante Starčevića.

Brojne ulice zatvorene danas

Na sam dan utrke, u subotu 21. ožujka, u vremenu od 7 do 15 sati, potpuno ili djelomično za promet će biti zatvorene brojne gradske prometnice. Među njima su: Ulica od mosta u Vojnom do Raštana, Ulica II. bojne Rudničke, Ulica Rudarska, Novi most (gdje će promet teći naizmjenično jednom trakom), Ulica kralja Tomislava, Ulica kralja Zvonimira, Ulica kralja Tvrtka, Ulica Nikole Šubića Zrinjskog, Španjolski trg, Ulica hrvatskih branitelja, Ulica NGM preko mosta Hasana Brkića, Ulica Gojka Vukovića, Stari pazar, Lučki most, Ulica maršala Tita, Ulica Huse Maslića, Ulica braće Fejića, Most Bunur, Ulica Adema Buće, Ulica Mostarskog bataljona, Most maršala Tita, Trg Musala, Lacina ulica, Ulica X. hercegovačke brigade, Carinski most te Ulica kardinala Stepinca do Tržnog centra „Mepas Mall“.

Apel građanima na oprez i strpljenje

Policijski službenici bit će raspoređeni duž cijele trase utrka kako bi osigurali sigurnost sudionika i nesmetano odvijanje događaja, ali i regulirali promet na alternativnim pravcima.

Iz Uprave policije upućen je apel građanima da prilagode svoje kretanje novonastaloj situaciji, koriste alternativne prometne pravce te poštuju upute policijskih službenika i redara na terenu.

Pročitaj članak