Prije 134 godine i Goranci sudjelovali u borbi protiv ropstva

foto Digitalni arhiv Široki Brijeg

U starom broju novina Glas Hercegovca od 12. travnja 1892. godine objavljen je zanimljiv povijesni zapis koji svjedoči o humanitarnoj akciji vjernika iz Hercegovine krajem 19. stoljeća. U tekstu se navodi kako je tijekom 1892. godine u biskupijama Mostarskoj, Duvanjskoj i Trebinjskoj prikupljan novac za otkup robova u Africi. Ukupno je sakupljeno 163 forinte, tada značajan iznos koji je bio namijenjen oslobađanju ljudi prodanih u ropstvo, piše Digitalni arhiv Široki Brijeg.

Novac se prikupljao po župama, a među darovateljima spominju se brojne hercegovačke sredine. Posebno izdvajamo Mostar i okolicu, a tu se izdvajaju franjevci iz Mostara koji su prikupili 15,85 forinti, zatim Blagaj sa 6 forinti, Goranci s 3 forinte, te Drežnica s 2 forinte. Samo iz ovih nekoliko mjesta prikupljeno je 26,85 forinti, što pokazuje kako su se i veća i manja mjesta uključivala u tadašnje humanitarne akcije.  

Ova inicijativa bila je dio šireg pokreta koji je krajem 19. stoljeća zahvatio katolički svijet. Pod snažnim poticajem pape Lava XIII. i francuskog kardinala Charlesa Lavigerie, osnivača misionarske družbe Bijeli oci, pokrenute su velike kampanje protiv ropstva u Africi. U to vrijeme ropstvo je još uvijek bilo prisutno u nekim dijelovima kontinenta, a misionari su nastojali spašavati posebno djecu i najranjivije.  

Prikupljenim sredstvima misionari su na tržnicama robova otkupljivali zarobljene ljude kako bi im vratili slobodu. Nakon oslobađanja mnogi su bili smješteni u kršćanske misije gdje su dobivali zaštitu, obrazovanje i priliku za novi život.  

Zapis iz novina tako otkriva kako su i vjernici iz Hercegovine sudjelovali u jednoj od prvih međunarodnih humanitarnih kampanja tog vremena. Iako su prilozi iz pojedinih župa bili skromni, zajednički su činili značajnu pomoć.  

Spomenuti članak objavljen je u devetoj godini izlaženja lista, u broju 27. Novine je uređivao i izdavao svećenik i kulturni djelatnik Don Frano Miličević, a tiskane su u njegovoj mostarskoj tiskari. Primjerak se danas čuva u arhivu Hercegovačkoj franjevačkoj provinciji i predstavlja vrijedan povijesni trag o solidarnosti hercegovačkih vjernika prije više od 134 godine.

foto  Digitalni arhiv Široki Brijeg

Pročitaj članak

OPREZ Lažne stranice za kupnju automobila ponovno su aktualne

Kupnja rabljenog automobila iz Njemačke već godinama ima dobar glas među kupcima diljem Europe. Mnogi vjeruju kako su vozila s tog tržišta bolje održavana, bogatije opremljena te da imaju uredniju servisnu povijest. Upravo zbog takve reputacije oglasi za automobile iz Njemačke i dalje privlače velik broj zainteresiranih kupaca.

No upravo to povjerenje sve češće koriste i prevaranti.

Sumnjivo povoljne ponude

Automobilski proizvođač Volkswagen zajedno s financijskom kućom Volkswagen Financial Services upozorio je javnost u Njemačkoj na sumnjivo povoljne oglase za rabljene automobile koji se pojavljuju na raznim internetskim stranicama. Poveznice na takve oglase često se šire i putem elektroničke pošte.

U većini slučajeva riječ je o ponudama koje potencijalne kupce vode prema katalogu vozila s neuobičajeno niskim cijenama. Upravo takve cijene trebaju što brže privući pažnju i potaknuti kupce na brzu odluku – najčešće uplatu kapare.

U nekim slučajevima kupci uplate čak i puni iznos za automobil. Nakon toga komunikacija s prodavateljem naglo prestaje, a prevaranti nestaju zajedno s novcem.

Iz Volkswagena poručuju kako se njihova ponuda rabljenih vozila objavljuje isključivo putem službenih kanala i ovlaštenih prodavatelja. Ipak, iskustva pokazuju da se slične prijevare pojavljuju češće nego što mnogi očekuju.

Znakovi na koje treba obratiti pažnju

Jedan od prvih znakova upozorenja je preniska cijena. Ako je ponuda znatno jeftinija od tržišne vrijednosti, to bi trebalo pobuditi dodatni oprez, a ne oduševljenje.

Prije bilo kakve uplate potrebno je temeljito provjeriti vozilo, prodavatelja i podrijetlo automobila. Posebno sumnjivo može biti i odbijanje prodavatelja da omogući fizički pregled vozila.

Ako prodavatelj iz bilo kojeg razloga ne dopušta da automobil vidite uživo, riječ je o ozbiljnom upozorenju da nešto nije u redu s ponudom.

Kupci koji se ipak odluče na uplatu trebali bi inzistirati na sigurnijim modelima plaćanja, poput bankovne garancije, javnobilježničkog escrow računa ili plaćanja putem provjerenih online servisa s zaštitom kupca, primjerice PayPala.

Takve opcije prevaranti najčešće odbijaju jer im otežavaju brz i nekontroliran dolazak do novca.

Što učiniti ako postanete žrtva?

Budući da mnogi kupci iz Europe automobile traže upravo na njemačkom tržištu, nije isključeno da su se neki već susreli s ovakvim oglasima.

Oni koji su postali žrtve prijevare trebali bi slučaj odmah prijaviti policiji te prikupiti svu dostupnu dokumentaciju – poveznice na internetske stranice, elektroničku prepisku, potvrde o uplati i eventualno potpisane dokumente.

Osnovno pravilo zaštite ostaje isto: nikada ne šaljite novac niti osobne podatke bez temeljite provjere prodavatelja i vozila.

Najsigurniji način kupnje rabljenog automobila i dalje je osobni dolazak na mjesto prodaje i pregled vozila prije bilo kakve uplate.

Ako je novac već uplaćen, a postoji sumnja na prijevaru, potrebno je što prije kontaktirati banku i provjeriti može li se transakcija još zaustaviti ili opozvati. Banke posjeduju vlastite baze sumnjivih internetskih stranica, no na to se ne treba oslanjati kao na jedinu liniju zaštite.

Tportal / Bljesak.info

Pročitaj članak

Video koji je šokirao mnoge: Japanska ministrica trči na posao

Kimi Onoda, japanska ministrica za ekonomsku sigurnost, našla se u središtu pozornosti nakon što je snimljena kako u petak ujutro istrčava iz taksija i trčeći žuri na sastanak japanske vlade. Video koji se brzo proširio društvenim mrežama prikazuje 43-godišnju ministricu kako s torbicom u ruci juri prema zgradi vlade, prolazeći pored novinara dok njezin asistent pokušava držati korak s njom, prenosi Klix.ba.

Snimka prikazuje i trenutak kada japanska premijerka Sanae Takaichi ulazi u prostoriju za sastanke, nakon čega članovi kabineta ustaju na noge. Nekoliko trenutaka kasnije, dok su ministri zauzimali svoja mjesta, kamera je prešla preko dvorane i zaustavila se na praznoj stolici na kojoj je trebala sjediti Onoda.

Ubrzo nakon toga ministrica je stigla na sastanak, ali se javno ispričala cijeloj naciji zbog kašnjenja. Članica vladajuće Liberal Democratic Party (Japan) objasnila je da je zapela u prometu zbog iznenadne prometne nesreće, zbog čega se nije mogla pomaknuti s mjesta.

„Bila sam zaglavljena u prometu zbog iznenadne nesreće i nisam se mogla pomaknuti“, poručila je Onoda u obraćanju javnosti, dodajući kako će ostati budna kako bi bila spremna reagirati na sve nepredviđene okolnosti.

U Japanu se točnost smatra iznimno važnom društvenom vrijednošću, a kašnjenje na službene obveze često se doživljava kao znak nepoštovanja. Upravo zato je ovaj incident izazvao veliku pozornost javnosti.

Ipak, reakcije na društvenim mrežama bile su uglavnom pozitivne. Mnogi korisnici pohvalili su ministricu zbog brzog i otvorenog izvinjenja, ističući da je njezina reakcija bila „uzorna“ i primjer odgovornog ponašanja javnog dužnosnika.

A Japanese minister arrived 5 minutes late to a meeting with the Prime Minister and apologized to the entire country.

She explained that the delay was caused by traffic congestion.

Punctuality is taken very seriously in Japan 🔥 pic.twitter.com/SJ4r5m1d4d

— News Algebra (@NewsAlgebraIND) March 8, 2026

Pročitaj članak

Nova poštanska marka o Međugorju oduševila sve

Ovogodišnje izdanje prigodne poštanske marke prati svečano otvaranje treće Katolička IT konferencija na temu „Spoj tehnologije i duhovnosti u Međugorju“, koju organizira Informativni centar Mir Međugorje.

Prva marka Hrvatske pošte Mostar tiskana je 12. svibnja 1993. godine na temu „Sakralni spomenici Herceg-Bosne – Međugorje“, a izdavanje maraka posvećenih Međugorju nastavilo se i tijekom sljedećih godina. Na njima su prikazani različiti motivi: Kraljica Mira, Crkva sv. Jakova, Križevac, te Mladifest.

Autor ovogodišnje marke je Zdravko Terkeš, a prvi dan izdanja bio je 5. ožujka 2026. Nominalna vrijednost marke iznosi 1,80 KM.

Poštansku marku u prigodi otvaranja konferencije predstavila je voditeljica Odjela filatelije Hrvatske pošte Mostar, Željka Šaravanja. Direktor Sektora prodaje HP Mostar, Josip Bulić, uručio je prigodni dar – pano s uokvirenim izdanjem „Međugorje 2026.“, koji je u ime Međugorske katoličke IT zajednice primio apostolski vizitator s posebnom ulogom za župu Međugorje, nadbiskup Aldo Cavalli.

Marke i prateći materijali dostupni su u poštanskim uredima HP Mostar te online na adresi www.epostshop.ba.

Pročitaj članak

BiH se pridružuje regionalnoj blokadi granica – prosvjedi počinju 23. ožujka!

Prijevoznici iz Bosne i Hercegovine pridružit će se regionalnoj blokadi graničnih prijelaza za teretni promet, najavljeno je nakon današnje plenarne sjednice Logističkog konzorcija BiH, održane u općini Doboj Jug. Blokada je zakazana za 23. ožujka, a razlog su neriješeni problemi vezani uz boravak vozača u Europskoj uniji, prenosi Pogled.ba.

Predstavnik prijevoznika, Zijad Šarić, pojasnio je novinarima da putnički promet neće biti pogođen, dok će uvoz robe u BiH biti dopušten 72 sata prije početka blokada.

– Današnja plenarna sjednica sazvana je nakon regionalnog sastanka u Beogradu, na kojem su sudjelovali prijevoznici iz Srbije, Crne Gore, BiH i Sjeverne Makedonije. Dogovoreno je da blokada počne 23. ožujka – rekao je Šarić, dodajući da su predstavnici iz Srbije prihvatili taj datum, iako su prethodno planirali prosvjede 14. travnja.

Šarić je istaknuo da prosvjedi neće prestati dok se ne ispune zahtjevi prijevoznika. – Najveći problem je pravilo 90/180 dana, zatim vraćanje s graničnih prijelaza s Hrvatskom, uhićenja i maltretiranje naših vozača – naglasio je. Dodao je da nije zadovoljan hrvatskim prijedlogom da se problem riješi izdavanjem viza, jer se s hrvatskih granica svakodnevno vraća između 20 i 100 vozača.

Član Konzorcija Dino Durmić iz Doboja istaknuo je da su problemi posebno izraženi na sjevernim granicama Hrvatske, smatrajući da je pravilo 90/180 političko, a ne sigurnosno pitanje, jer se ne primjenjuje na Srbiju.

Nikola Brković iz Prijedora naglasio je da do sada nisu riješena unutarnja pitanja koja su dogovorena s institucijama na razini entiteta i BiH. Ključni problemi uključuju povrat dijela trošarine, povrat PDV-a iz stranih zemalja te smanjenje vremena čekanja na granicama za najmanje 50 posto.

Brković je također upozorio na problem gubitka registarske pločice, jer je za izdavanje nove potrebno osigurati oko 1.000 KM.

Sudionici plenuma zaključili su da je odluka o blokadi teretnog prometa pitanje njihove egzistencije te da će nastaviti s prosvjedima dok se njihovi zahtjevi ne ispune.

Pročitaj članak

Snažna poruka s Huma: Stotine ljudi molilo za nerođene, trenutak na vrhu mnoge je ganuo

Tristotinjak vjernika danas je sudjelovalo u pobožnosti Križnog puta na brdu Hum iznad Mostara, u organizaciji inicijative “40 dana za život”. Riječ je o drugom Križnom putu za nerođene koji se u Mostaru održava u sklopu korizmene kampanje molitve i posta za zaštitu života.  

Ljudi svih generacija – obitelji s djecom, mladi i stariji – s krunicom u rukama i molitvom na usnama hodili su putem prema velikom križu na Humu. Na svakoj postaji razmatrali su Kristovu muku, istodobno moleći za zaštitu života svakog nerođenog djeteta.  

Među sudionicima su bili i liječnici, medicinsko osoblje te osobe iz javnog i društvenog života, što je dalo dodatnu težinu i poruku zajedništva. Time su okupljeni željeli pokazati kako je briga za najslabije odgovornost cijelog društva.  

Poseban dojam na sudionike ostavilo je i vrijeme tijekom pobožnosti. Dok se kolona molitelja uspinjala prema vrhu Huma, nebo je bilo vedro i sunčano. No, kako su se približavali velikom križu, oblaci su polako prekrili nebo, a upravo kod križa palo je tek nekoliko kapi kiše. Mnogi su taj trenutak doživjeli kao dirljiv i snažan znak – tihi dodir neba nad molitvom okupljenih.  

Križni put u sredini korizmene kampanje običaj je koji inicijativa “40 dana za život” njeguje u brojnim gradovima diljem svijeta. Njime se želi podsjetiti na vrijednost svakog ljudskog života, ali i potaknuti zajednicu na molitvu, solidarnost i konkretnu brigu za majke, djecu i obitelji.  

Paralelno s Križnim putem, u Mostaru se održavalo i molitveno bdjenje za nerođene ispred mostarske bolnice. Bdjenje traje svakodnevno od 8 do 20 sati i nastavit će se održavati sve do Cvjetnice.  

Organizatori pozivaju sve ljude dobre volje da se pridruže molitvi, makar i na kratko, te postanu dio ove tihe, ali snažne inicijative koja molitvom želi donijeti nadu, utjehu i zaštitu svakom životu.  

Mostarski Hum tako je danas ponovno postao mjesto molitve, susreta i nade – mjesto gdje su se koraci stotina ljudi i tišina korizmene molitve spojili u jednu poruku: život je dar koji vrijedi čuvati i braniti.

Pročitaj članak

Papa Lav XIV. spojio nespojivo: Predsjedništvo BiH ipak zajedno ide u Vatikan

U politički često podijeljenoj Bosni i Hercegovini rijetko se događa da tri člana državnog vrha nastupe jedinstveno. Ipak, upravo je to uspio postići papa Lav XIV., koji je odlučio primiti članove Predsjedništva Bosne i Hercegovine isključivo zajedno – odbijajući sve pokušaje pojedinačnih susreta.

Predsjedništvo Bosne i Hercegovine boravit će u službenom posjetu Svetoj Stolici u ponedjeljak, 9. ožujka. Tijekom posjeta članovi Predsjedništva susrest će se sa Svetim Ocem, papom Lavom XIV., kao i s tajnikom za odnose s državama i međunarodnim organizacijama u Državnom tajništvu Svete Stolice, nadbiskupom Paul Richard Gallagher, priopćeno je iz Predsjedništva BiH.

Vatikan otkazao sve pojedinačne audijencije

Do zajedničkog posjeta došlo je nakon svojevrsnog diplomatskog zapleta. Naime, ranije su pojedini članovi Predsjedništva pokušali organizirati odvojene susrete s papom.

Prema dostupnim informacijama, srpska članica Predsjedništva Željka Cvijanović prva je zatražila audijenciju kod pape i već joj je bio određen termin. Nakon toga zahtjeve za susret uputili su i Denis Bećirović te Željko Komšić, što je dovelo do situacije u kojoj su svi članovi državnog vrha željeli zasebne prijeme u Vatikanu.

Sveta Stolica tada je odlučila povući jasan potez: otkazane su sve pojedinačne audijencije. Putem Apostolske nuncijature u Sarajevu upućen je zajednički poziv članovima Predsjedništva uz poruku da ih papa želi primiti isključivo zajedno.

Poruka jedinstva iz Vatikana

Tom odlukom Vatikan je jasno naglasio kako očekuje jedinstven nastup državnog vrha Bosne i Hercegovine. Time je spriječeno novo političko nadmetanje među članovima Predsjedništva i poslana snažna diplomatska poruka: pred papu se dolazi kao predstavnik države i institucije, a ne kao pojedinačni politički akter.

Susret u Vatikanu tako bi mogao imati i simboličnu težinu – jer je upravo papa Lav XIV. uspio ono što je u bosanskohercegovačkoj politici rijetko: spojiti ono što se često smatra nespojivim.

Pročitaj članak

Spektakl s pola milijuna ljudi stiže na televiziju: Otkupljen Thompsonov koncert s Hipodroma

Velika vijest stiže za sve obožavatelje Marka Perkovića Thompsona. Jedan od najvećih koncerata ikada održanih u Hrvatskoj i većih u svijetu – spektakl na zagrebačkom Hipodromu koji je okupio preko pola milijuna ljudi – uskoro bi mogao biti prikazan na televiziji.

Prema pisanju Tportala, Hrvatska radiotelevizija (HRT) od diskografske kuće Croatia Records otkupila je snimku koncerta Marka Perkovića Thompsona održanog na Hipodromu. Kako se navodi, snimka je plaćena 60.000 eura plus PDV, čime je otvoren put za televizijsko emitiranje ovog velikog glazbenog događaja.

Gotovo osam mjeseci nakon spektakularnog koncerta ponovno se aktualizira pitanje njegova prikazivanja na televiziji. Riječ je o događaju koji je ušao u povijest hrvatske glazbene scene, ali i o jednom od najposjećenijih koncerata na svijetu, s publikom koja je preplavila zagrebački Hipodrom.

Već nekoliko dana nakon koncerta direktor Croatia Recordsa, Želimir Babogredac, potvrdio je da se snimka nalazi u postprodukciji. Tada je najavljeno da bi koncert mogao biti objavljen u više formata – kao dupli CD, Blu-ray izdanje te trostruko vinilno izdanje s koncerta na Hipodromu.

U tom se razdoblju nagađalo i da bi koncert mogao biti objavljen već za obljetnicu Oluje, no do toga na kraju nije došlo. Ipak, otkup snimke od strane HRT-a sada jasno pokazuje da bi publika uskoro mogla ponovno doživjeti atmosferu ovog velikog glazbenog spektakla – ovaj put putem malih ekrana.

Za mnoge obožavatelje bit će to prilika da ponovno prožive jedinstvenu večer, a nekima da je dožive u punini koja je okupila stotine tisuća ljudi i još jednom potvrdila popularnost Thompsona na domaćoj sceni.

Pročitaj članak

Hutba koja je uzburkala Hercegovinu

Sudeći po trenutačnom ozračju, Bošnjaci, poglavito mostarski, nastupat će, sve tamo do Bajrama, pod egidom koje se sjećamo s kraja 1980-ih kada je promovirana "Tamo daleko". Da bismo onda počeli bratstvo-jedinstvo raspirivati drugim sredstvima. I tako četiri duge godine…

Piše: Josip Vričko za Katolički tjednik 

Veliku je pozornost izazvala nedavna hutba muftije mostarskog Salema ef. Dedovića održana u Gradskoj džamiji u Konjicu. Kako i ne bi, kad je muftija govoreći o „diskriminatorskoj praksi u pojedinim kantonima“, problematizirao to što je školski kalendar u potpunosti prilagođen velikim katoličkim, veli, praznicima: Kristovu rođenju i Uskrsnuću. 

Oručevićeva fronta 

Riječ je, međutim, o muftijinom kontinuitetu. Gotovo, naime, kronično ove za muslimane iznimno važne ramazanske (ili bajramske) dane koristi kako bi poslao i pokoju političku poruku, koja je, u biti, sinkronizirana s pokojim radikalnim bošnjačkim nacionalistima, poput ex-gradonačelnika Safeta Oručevića, koji je evo ovih dana, također, mobilizirao Bošnjake poručivši: „Potreban nam je zajednički front protiv otvorenog fašizma i separatizma!“ Tako je zagalamio taj, jedan od rodonačelnika teze o dvostrukoj agresiji na BiH, koja se – misli? – sada provodi drugim sredstvima. 

Tako i efendija, usred ramazana, s mimbera upozorava konjičke muslimane – a i šire! – kako politike koje nisu ostvarile svoje ciljeve u agresiji pokušavaju u mirnodopskom vremenu sračunatim i udruženim djelovanjem potkopavati sve procese i ustanove koje kako-tako održavaju sistem u funkciji. Muftija mostarski evo afirmira bošnjačku državotvornost (i pravovjernost!) u Konjicu – gotovo etnički očišćenom od Hrvata. U toj je općini, naime, 1991. živjelo 11 513 Hrvata, dok ih je prema posljednjem popisu ostalo 1 553. Slijedom čega treba spomenuti i susjednu Jablanicu, u kojoj – vidjeli smo to ovih ramazanskih dana – kad ugledaju svećenika na ulici viču: „Drž'te ustašu!“ Tamo je ’91. živio 2 291 Hrvat, a danas ih je 726… I, tamo se Dan općine obilježava na mjestu gdje su Hrvati zarobljeni, silovani, mučeni i ubijani. U logoru, dakle.. 

Tezom na tezu 

No vratimo se efendijinu ramazanskom kontinuitetu. Uoči toga svetoga muslimanskog mjeseca 2017., ne, doduše, na molitvi u džamiji, nego u intervjuu Preporodu, ef. Dedović se, dakako, u potpunosti suglasio sa stavom ove islamske informativne novine kako tezi o Mostaru kao hrvatskom stolnom gradu treba ponuditi tezu o Mostaru kao jednom važnom „bošnjačkom duhovnom, intelektualnom i nacionalnom središtu“, jer je, veli Preporod a muftija klima glavom, u dugoj povijesti Mostar sve to uistinu i bio. Uz to, efendija Salem drži kako je jedan od odgovora na rečenu hrvatsku tezu, bio i ramazanski koncert Sarajevske filharmonije u, veli, Domu kulture na Rondou. Kad, što li je Dom kulture?! Riječ je, jasno, o Hrvatskom domu Herceg Stjepan Kosača na Trgu hrvatskih velikana. Vrlo je pak zanimljiva, ali i znakovita povijest, ove građevine kojoj, evo, muftija nerado izgovara pravo ime. Naime, mostarsko-duvanjski biskup Alojzije Mišić (1859.-1942.) pripremao je, a još i prije njega mostarsko-duvanjski biskup Paškal Buconjić (1834.-1910.), teren i materijal za gradnju katedrale u predjelu grada zvanom Guvno, poslije Rondo. Zbog Drugog svjetskog rata malo je učinjeno, a zapravo su prave nevolje došle s „oslobođenjem“. Komunističke su vlasti 1948. uhitile biskupa Petra Čulu te ga žurno osudile na 11 godina tamnice. Gradski narodni odbor Mostara zaplijenio je zemljište na Rondou i materijal kaneći ga uporabiti za izgradnju Doma kulture, dok je dio materijala iskorišten za gradnju tzv. kamenog MUP-a, današnjeg sjedišta MUP-a Hercegovačko-neretvanske županije. 

U krug, u krug… 

Osim što muftija, tek što je održan ramazanski koncert, prekrštava Kosaču, danas je na njegovoj crti i Udruga Mostarski krug, koja od, u Bošnjaka inače u posljednje vrijeme omraženoga, visokog predstavnika traži brisanje nacionalnog predznaka iz javnih institucija u Mostaru. S naglaskom – u biti ponajviše (samo) zato! – na Dom na Trgu hrvatskih velikana. Riječ je o više-manje o sljedbenicima onih koji su odmah poslije rata otimali po Mostaru, a koji evo ovih dana, sinkronizirani s mostarskim muftijom, govore o zajedničkoj imovini, koja je stradala u posljednjem ratu. 

Osim toga, ’96., zbog preopterećenosti elektroinastalacija, izgorjela je velika dvorana s cjelokupnom opremom. U lipnju ’99., počela je obnova, kojoj je u značajnoj mjeri pomogao i veliki koncert brojnih hrvatskih glazbenika. Velika dvorana Hrvatskog doma Herceg Stjepan Kosača otvorena je u travnju 2001. i od tada je središte kulturnih, političkih, gospodarskih, znanstvenih, obrazovnih i zabavnih događanja. Pa i, vidjeli smo, i ramazanskog koncerta… 

No osim što su sinkronizirani u prekrštavanju mostarskih institucija, muftija i rečeni Krug istočnomostarski, potpuno su usklađeni i glede kontinuiranog udara na Hrvatsko narodno kazalište, koje se, tvrde, gradi bespravno. Slijedom čega, također, traže od Christiana (čije prekrštavanje, zanimljivo ne traže!) Schmidta da to zaustavi pod hitno!

Ma, nije – inat 

A, najbolja ilustracija Dedovićeve navade u ramazansko-bajramskim danima duboko zagaziti u povijest i reinterpretirati je prema bošnjačkim željama, nedvojbeno je njegova hutba iz mostarske Sinan-pašine džamije na Bajram, 30. ožujka prošle godine. Dovodeći u pitanje regularnost izgradnje HNK-a, inzistirao je pak na podizanju Interkulturnog centra Melvana, navodeći kako nije riječ o inat-projektu, nego o projektu koji je i idejno i sadržajno u službi "povezivanja, zbližavanja i integracije"… 

„Kao muslimani, a i kao Islamska zajednica koja predstavlja institucionalni okvir muslimanskog naroda na našim prostorima, čija jest obveza voditi brigu o vakufima, štiteći ih od svakog pokušaja otimanja i zloupotrebe, ne smijemo i nećemo odustati u plemenitoj i čvrstoj namjeri sačuvati supstancu Lakšića harema, ali ćemo i ustrajno raditi da se za preostali ogromni uzurpatorski dio na kome se uzdiže nelegalna građevina ostvari pravedno obeštećenje“, zagalamio je efendija, ustrajan u izbjegavanju hrvatskog prefiksa, pa tako evo i u slučaju Hrvatskog narodnog kazališta. 

Uzalud je – bilo i jest – i mostarskim krugašima i muftiji tumačiti im da zemljište na kojem se (uspješno) gradi „Građevina“ nije vlasništvo Islamske zajednice. Naime, mostarski je inženjer geodezije Vinko Ivanković svjedočio za Hrvatski Medijski Servis kako je harem o kojem govori Dedović ekshumiran još za Austro-Ugarske, koja je na toj lokaciji izgradila Željeznički kolodvor. Ali – Ivanković je, da oprostite Hrvat, i nije mu vjerovati. Međutim… 

Reisova katedrala 

„U Mostaru imamo problem s Lakšića haremom koji je ekshumiran 1884., a na čijem se mjestu danas gradi Hrvatsko narodno kazalište i katedrala“, povjerio se Glasu Amerike poglavar Islamske zajednice u BiH reisul-ulema Husein ef. Kavazović, kojemu se, doduše, uz HNK-a, pričinila i – još jedna! – mostarska katedrala. Muštuluk! 

Mada, poslije intervjua s Amerikancima, i reis je dao potporu svome muftiji mostarskom. O čemu ćemo se do kraja ramazana, zaključno s bajramskom hutbom, vjerojatno još toga naslušati. A sve, sudeći po trenutačnom ozračju, pod egidom: Gdje je (bio) muslimanski grob, bošnjačka je zemlja. 

Što kod nas, makar starijih, izaziva tihu jezu. Sjećamo se, naime, tko je na toj tezi inzistirao tamo daleko potkraj 1980-ih. Da bismo onda počeli bratstvo-jedinstvo raspirivati drugim sredstvima. I tako četiri duge godine…

Pročitaj članak

Tko je čovjek iz BiH koji parira Ikei, Lesnini i Jysku u Hrvatskoj?

foto Damir Spehar/PIXSELL

Iako se rijetko pojavljuje u medijima, Renato Radić izgradio je Prima grupu, najvećeg hrvatskog proizvođača namještaja koji se ravnopravno nosi s globalnim gigantima poput Ikee. Njegova priča počela je u ratnom vihoru, a danas vodi sustav s više od 2.000 zaposlenih, a nedavno je uložio 20 milijuna eura u najmoderniju tvornicu u regiji, piše Poslovni.hr.

Dok se hrvatsko tržište namještaja posljednjih desetljeća uglavnom oslanjalo na uvoz i trgovačke lance koji pune police stranim proizvodima, jedan poduzetnik gradio je drugačiji model – domaću proizvodnju.

Od Laktaša do Bjelovara – pionirski koraci

Rođen u poduzetničkoj obitelji u Laktašima kod Banje Luke, Radić je od malih nogu bio uključen u obiteljski biznis, prvo sa stočarstvom, a kasnije i maloprodajom mesa. Ratne okolnosti 1992. godine prisilile su obitelj na preseljenje u Bjelovar, gdje su nastavili s dotadašnjim poslom.

Godine 1995. osnivaju tvrtku Prima Commerce i ulaze u proizvodnju namještaja. Kako sam Radić ističe, u neprilici su vidjeli priliku – tržište je nakon propasti mnogih namještajnih tvrtki vapilo za ponudom, a Radići su prepoznali ogromnu potražnju. Bio je to pionirski pothvat u kojem je svaku fazu proizvodnje i prodaje pažljivo učio i nadgledao osobno.

Za razliku od konkurencije koja se okrenula uvozu, Radić je shvatio da je ključ uspjeha kontrola cijelog lanca vrijednosti. Odustali su od veleprodaje, okrenuli se vlastitoj maloprodaji, ali ubrzo su naišli na problem nedostatka kvalitetnih dobavljača. Rješenje je bilo pokretanje vlastitih tvornica, čime je nastao jedinstveni model vertikalne integracije – danas srce Prima grupe.

Vertikalna integracija i moć lokalne proizvodnje

Danas sustav Prima grupe obuhvaća osam tvornica, gotovo 70 maloprodajnih salona u Hrvatskoj, Sjevernoj Makedoniji i Sloveniji te zapošljava više od dvije tisuće ljudi. Sve, od dizajna i obrade drva do dostave i montaže, odvija se unutar jedne tvrtke.

Ovaj model bez posrednika omogućuje brzu prilagodbu trendovima, konkurentne cijene i visokokvalitetne proizvode. Radić ističe da je za njega poslovanje više od zarade – riječ je o zajednici u kojoj se poštuje dostojanstvo svakog zaposlenika. Ulaganje u ljude, smatra, jedini je neograničen potencijal tvrtke. Njegova skromna plaća, prema financijskim izvješćima, iznosi oko 2.500 eura neto – znatno manje od menadžerskih primanja u sličnim tvrtkama.

Odgovor na globalne divove

Prima danas uspješno konkurira Ikeji, Lesnini i Jysku. Dok globalni trgovci ostvaruju veće prihode, ključno je da su oni isključivo trgovci, dok je Prima najveći proizvođač u Hrvatskoj. Prihodi Prima Commerca lani su iznosili oko 87 milijuna eura, no snaga grupe leži u sinergiji proizvodnje i maloprodaje.

Prije deset godina odlučili su se fokusirati na kvalitetu i modernost proizvoda, a ne samo na cijenu. Paralelno su ulagali u uređenje prodajnih mjesta, marketing, edukaciju zaposlenika i stručnjake za opremanje doma. Taj pristup sada primjenjuju i u izvozu, koji čini značajan dio poslovanja.

Nova tvornica u Severinu – kruna 30 godina rada

Nova tvornica u Severinu kraj Bjelovara prostire se na 15.600 m², potpuno je automatizirana i digitalizirana te energetski neovisna zahvaljujući solarnoj elektrani snage preko dva megavata. U jednoj smjeni može proizvesti do tisuću kuhinjskih elemenata ili 400 kliznih ormara, što znatno povećava kapacitete i skraćuje rokove isporuke.

Investicija od 20 milijuna eura, dijelom financirana i sredstvima EU (4,7 milijuna eura), nije samo tehnološki iskorak. Ona potvrđuje vjeru u domaće znanje i održivu proizvodnju te pokazuje da je moguće stvoriti konkurentnu, hrvatsku industriju koja odgovara izazovima globalnog tržišta.

Renato Radić, iako rijetko u medijima, dokazao je da vizija, upornost i vjera u domaće snage mogu stvoriti ne samo tvrtku, već i primjer cijeloj industriji: Hrvatska može proizvoditi namještaj koji mjeri s najboljima u svijetu.

Pročitaj članak

Nevjerojatna životna priča: Najstariji svećenik na svijetu proslavio 110. rođendan

Umirovljeni svećenik Bruno Kant iz Biskupija Fulda proslavio je 26. veljače svoj 110. rođendan, čime je postao ne samo najstariji stanovnik Njemačke nego i najstariji katolički svećenik na svijetu.

Slavlje je održano u mjestu Eichenzell-Löschenrod u njemačkoj saveznoj pokrajini Hessen, a prema podatcima kojima raspolaže Vatikan, vlč. Kant trenutno je najstariji živući svećenik u Katoličkoj Crkvi.

Čestitke iz Vatikana i njemačkog državnog vrha

Među brojnim čestitarima našao se i Lav XIV koji je slavljeniku uputio posebno pismo i apostolski blagoslov.

„S radošću sam doznao da 26. veljače slavite svoj 110. rođendan te vam tim povodom upućujem svoje iskrene čestitke i blagoslove“, poručio je Papa, zahvalivši mu na dugogodišnjoj vjernoj i predanoj svećeničkoj službi.

Čestitke su poslali i njemački predsjednik Frank-Walter Steinmeier te kancelar Friedrich Merz.

“Srce zajednice”

Slavljenika su osobno posjetili njegov biskup Michael Gerber te umirovljeni nadbiskup Bamberga Ludwig Schick.

Biskup Gerber istaknuo je koliko je vlč. Kant ostavio dubok trag među vjernicima.

„Zadivljuje me koliko ljudi s velikom zahvalnošću gleda na djelovanje župnika Kanta. Kao svećeniku, i meni je uzor. Proživio je teške životne udarce, kroz njih sazrio i kao dušobrižnik postao važan pratitelj na brojnim životnim putevima“, rekao je.

Sve do svoje 102. godine vlč. Kant aktivno je sudjelovao u pastoralu. U mnogim župama i danas ga nazivaju „srcem zajednice“.

U Petersberg-Marbachu, gdje je desetljećima živio i djelovao, jedna ulica nosi njegovo ime, dok su mještani Eichenzell-Löschenroda trg pokraj crkve nazvali upravo po njemu.

Život obilježen ratom i svećeništvom

Vlč. Bruno Kant rođen je 26. veljače 1916. u Werblinu. Nakon mature 1934. u Danzigu započeo je studij filozofije i teologije na akademiji u Braunsbergu te na Sveučilištu u Freiburgu.

Tijekom Drugog svjetskog rata, 1943. godine, pozvan je u vojsku te je završio u trogodišnjem ruskom zarobljeništvu. Nakon povratka 1948. nastavio je studij teologije.

Za svećenika je zaređen 23. srpnja 1950. u katedrali u Fuldi po rukama biskupa Johannes Baptist Dietz.

Kroz svećeničku službu djelovao je u Blankenau, Schwarzbachu, Kasselu i Marbachu, gdje je čak 31 godinu bio župnik. Deset godina obnašao je službu zamjenika dekana, a pet godina bio je dekan Hünfelda.

Tijekom njegovog djelovanja više je crkava obnovljeno i preuređeno, a vlč. Kant bio je poznat po sposobnosti da motivira vjernike na zajednički rad i odgovornost.

76 godina svećeništva

Iako je službeno umirovljen još 1991. godine, vlč. Kant ostao je povezan sa zajednicom i Crkvom. Ove godine obilježava i impresivnih 76 godina svećeništva.

Njegov životni put – od rođenja u vrijeme Prvog svjetskog rata, preko zarobljeništva u Drugom svjetskom ratu pa sve do više od sedam desetljeća svećeničke službe – svjedočanstvo je iznimne vjernosti, ustrajnosti i služenja ljudima.

Pročitaj članak

8. OŽUJKA Međurarodni je Dan žena

Svake godine 8. ožujka diljem svijeta obilježava se Međunarodni dan žena, dan posvećen borbi za ravnopravnost žena, njihova prava te priznavanje doprinosa žena u društvu, obitelji, politici, znanosti, kulturi i gospodarstvu.

Ovaj dan ima duboke povijesne korijene koji sežu u početak 20. stoljeća, kada su žene u mnogim zemljama počele organizirati prosvjede i pokrete tražeći bolje radne uvjete, pravo glasa te ravnopravnost s muškarcima. Jedan od ključnih trenutaka dogodio se 1908. godine u New Yorku, kada su tisuće radnica prosvjedovale protiv loših radnih uvjeta i niskih plaća.

Međunarodni dan žena službeno je ustanovljen 1910. godine na Međunarodnoj konferenciji socijalističkih žena u Kopenhagenu, na prijedlog njemačke aktivistice Clare Zetkin. Prvo obilježavanje održano je već 1911. godine u nekoliko europskih zemalja, a s vremenom se proširilo na cijeli svijet.

Danas se ovaj dan obilježava na različite načine – organiziraju se konferencije, tribine, kulturna događanja i kampanje koje podsjećaju na važnost ravnopravnosti spolova i borbe protiv diskriminacije. U mnogim zemljama muškarci ženama poklanjaju cvijeće i male znakove pažnje kao simbol poštovanja i zahvalnosti.

Međunarodni dan žena također je prilika da se podsjeti na postignuća žena kroz povijest, ali i na izazove s kojima se mnoge žene i dalje suočavaju – od nejednakih plaća i ograničenih mogućnosti zapošljavanja do nasilja i društvenih stereotipa.

Iako je u posljednjim desetljećima ostvaren značajan napredak u području ženskih prava, poruka 8. ožujka i dalje ostaje aktualna: borba za potpunu ravnopravnost, dostojanstvo i jednake mogućnosti za žene u svim dijelovima društva još uvijek traje.

Pročitaj članak

DANAS KRIŽNI PUT ZA NEROĐENE NA HUMU Pridružimo se!

Inicijativa 40 dana za život Mostar poziva sve zainteresirane vjernike i građane na Križni put za nerođene koji će se održati danas, 8. ožujka 2026. godine, na brdu Hum iznad Mostar.  

Polazak je predviđen u 14 sati, dok će se sudionici okupiti kod prve postaje neposredno prije početka pobožnosti. Organizatori ističu kako je događaj dio korizmenog vremena, razdoblja koje vjernike poziva na dublju molitvu, razmišljanje i duhovnu obnovu.  

Cilj okupljanja je zajednička molitva u tišini i sabranosti za zaštitu nerođenih te za sve koji sudjeluju u procesu donošenja odluka o životu. Tijekom pobožnosti sudionici će, prolazeći postaje Križnog puta, razmatrati Kristovu žrtvu i poruku nade, milosrđa i ljubavi koja iz nje proizlazi.  

Organizatori pozivaju sve koji mogu da se pridruže ovom molitvenom susretu na Humu, simboličnom mjestu iznad Mostara koje često okuplja vjernike u trenucima zajedničke molitve i promišljanja.

Pročitaj članak

VIDEO Od Torcide i politike do fratra: Nevjerojatna životna priča fra Ive Rastočića

U novoj epizodi Ad Deum Podcasta gostuje fra Ivo Rastočić, samostanski i župni vikar Samostana i župe sv. Frane u Imotskom. Fra Ivo je popularan i na Facebooku, gdje bez dalke na jeziku progovara o aktualnim temama. U otvorenom i iskrenom razgovoru po nazivom "Mi uvijek tražimo sebi slične koji će nas hvaliti" fra Ivo govori o svom neobičnom životnom putu koji je, kako sam priznaje, prošao kroz brojne preokrete prije nego što je pronašao svoj konačni poziv.

Razgovor prati njegovu osobnu transformaciju – od mladenačkih dana provedenih u navijačkim krugovima Torcide, preko razdoblja bavljenja politikom, pa sve do trenutka kada je donio odluku posvetiti život Bogu te postati fratar i svećenik. Fra Ivo bez zadrške govori o iskustvima koja su ga oblikovala i o putu koji ga je doveo do duhovnog poziva.

Osim osobne priče, u razgovoru se otvaraju i brojne aktualne duhovne teme koje se tiču svakodnevnog života vjernika. Poseban naglasak stavljen je na korizmu, vrijeme koje Crkva stavlja pred vjernike kao priliku za dublje promišljanje, obraćenje i istinsku promjenu srca. Fra Ivo ističe kako je upravo korizma poziv čovjeku da se iskreno suoči sa samim sobom, preispita svoje postupke i obnovi odnos s Bogom.

U podcastu se također govori o sve raširenijem problemu psovke, a osobito o teškom grijehu bogopsovke koja je, kako naglašava fra Ivo, nažalost duboko ukorijenjena u našem narodu. Upozorava kako takav govor ne samo da vrijeđa Boga, nego i postupno razara duhovni život čovjeka te narušava kulturu međusobnog poštovanja.

Cijeli razgovor donosi niz zanimljivih promišljanja o vjeri, životnim izborima i promjeni koja je moguća u svakom trenutku života.

Više pogledajte u videu.

Pročitaj članak

Evo gdje u Hercegovini možete natočiti najjeftiniji benzin i dizel

Na benzinskim crpkama diljem Hercegovine došlo je do novih promjena u cijenama goriva, a vozači i dalje traže gdje mogu najpovoljnije natočiti spremnik.

Podsjetimo, Federalno ministarstvo trgovine još je 2019. godine predstavilo mobilnu aplikaciju FMT FBiH Oil Info, putem koje građani mogu u svakom trenutku pratiti aktualne cijene goriva na svim benzinskim postajama u Federaciji BiH.

Portal Jabuka.tv, koristeći podatke iz navedene aplikacije, objavio je pregled najnižih cijena goriva u hercegovačkim gradovima. U obzir su uzete cijene koje su bile prikazane u aplikaciji do 8:00 sati 7. ožujka 2026. godine.

Mostar

U Mostaru je dizel trenutno najjeftiniji na Gazpromu, gdje se prodaje za 2,40 KM po litri.

Kod benzina Super 95 najnižu cijenu ima Izgradnja Tojaga s 2,31 KM po litri, dok je Super 98 najjeftiniji na Selexu i Bingu gdje iznosi 2,44 KM.

Autoplin je najpovoljniji na Selexu, gdje cijena iznosi 1,21 KM.

Široki Brijeg

Prema podacima aplikacije FMT FBiH Oil Info, dizel D5 u Širokom Brijegu najjeftiniji je na crpki ZDB u Jarama, gdje litra iznosi 2,41 KM, dok je na Gazpromu 2,45 KM.

Kada je riječ o benzinu, Super 95 najpovoljniji je na Petrolu s cijenom od 2,28 KM po litri, dok je Super 98 najjeftiniji na Mepasu gdje litra stoji 2,48 KM.

Autoplin je najjeftiniji na Bagariću, gdje cijena iznosi 1,31 KM po litri.

Čitluk

U Čitluku dizel najnižu cijenu ima na OIL Međugorje, gdje litra stoji 2,46 KM.

Super 95 najjeftiniji je na Ini i Circleu s cijenom od 2,34 KM, dok je Super 98 najpovoljniji na Circleu gdje iznosi 2,61 KM.

Autoplin je najjeftiniji na Ini, gdje cijena iznosi 1,35 KM po litri.

Čapljina

U Čapljini dizel D5 najnižu cijenu ima na Gazpromu, gdje litra stoji 2,46 KM.

Super 95 najjeftiniji je na Silosu s cijenom od 2,35 KM, dok je Super 98 najpovoljniji na Gazpromu gdje iznosi 2,49 KM po litri.

Autoplin je najjeftiniji na Sušku, gdje trenutno košta 1,23 KM.

Ljubuški

U Ljubuškom dizel D5 najjeftiniji je na Ini gdje litra košta 2,42 KM.

Super 95 najnižu cijenu ima na MB Ivaniću – 2,29 KM, dok su Super 98 najpovoljniji na Ini i MB Ivaniću s cijenom od 2,57 KM po litri.

Autoplin s najnižom cijenom od 1,27 KM može se natočiti na Ini.

Grude

U Grudama dizel najnižu cijenu ima na Hifi, gdje iznosi 2,46 KM po litri.

Super 95 najjeftiniji je na Mini s cijenom od 2,36 KM, dok Super 98 na Hifi iznosi 2,59 KM po litri.

Kod autoplina najnižu cijenu imaju Hifa i Papić, gdje litra košta 1,36 KM.

Posušje

Dizel je u Posušju najjeftiniji na Verdiću i Lageru, gdje cijena iznosi 2,41 KM po litri.

Super 95 najnižu cijenu ima na Ini, Lageru i Verdiću – 2,31 KM po litri, dok je Super 98 najjeftiniji na BGL-u, Lageru i Hifi gdje iznosi 2,61 KM.

Autoplin je najpovoljniji na Hifi, Euro Kontaktu, BGL-u, Lageru i Verdiću, a cijena mu je 1,31 KM.

Tomislavgrad

U Tomislavgradu se kod dizela D5 izdvaja BTG, gdje litra iznosi 2,50 KM.

Super 95 najnižu cijenu također ima na BTG-u – 2,26 KM po litri, dok je Super 98 najjeftiniji na Papiću gdje iznosi 2,64 KM.

Autoplin je najpovoljniji na Coralu s cijenom od 1,16 KM.

Livno

U Livnu je dizel D5 najjeftiniji na Energy Maxu, gdje litra košta 2,32 KM.

Super 95 također najnižu cijenu ima na Energy Maxu – 2,32 KM po litri, dok Super 98 najpovoljniji imaju Pavić i Zabrišće gdje litra stoji 2,57 KM.

Autoplin je najjeftiniji na TI Oilu, gdje cijena iznosi 1,25 KM.

Promjene cijena goriva u Hercegovini događaju se gotovo svakodnevno, zbog čega vozači sve češće koriste aplikaciju FMT FBiH Oil Info kako bi pronašli najpovoljniju crpku u svojoj blizini.

Pročitaj članak