Na granici s Hrvatskom kažnjen s 6.000 eura

Carinski službenici na graničnom prijelazu Svilaj spriječili su u srijedu, 15. travnja, pokušaj nezakonitog unosa 20.000 eura u carinsko područje Europske unije. 

Novac je bez prijave pokušao unijeti državljanin Slovenije, izvijestila je Carinska uprava. Do otkrića je došlo tijekom nadzora osobnog vozila slovenskih registarskih oznaka kojim je upravljao slovenski državljanin.  

Utvrđeno je da prilikom ulaska u EU nije ispunio zakonsku obvezu prijave gotovine Carinskoj upravi.  

Novac nije prijavio ni pismeno ni elektronički putem propisanog obrasca.  

Zbog počinjenja prekršaja iz članka 41. Zakona o deviznom poslovanju, vozaču je istoga dana izdan prekršajni nalog. Izrečena mu je novčana kazna u iznosu od 6.000 eura.

Pročitaj članak

Suze i radost u SKB Mostar: Kolege ispratili Ankicu Arapović u mirovinu nakon 42 godine rada

Nakon 42 godine predanog rada u jedinici intenzivne njege Odjela za kardiologiju u zasluženu mirovinu otišla je medicinska sestra Ankica Arapović.  

Kolege s Klinike za unutarnje bolesti s centrom za dijalizu priredili su joj prigodan oproštaj.  

M„Prošli smo zajedno mnogo toga – i lijepih i manje lijepih trenutaka, što je i normalno. Mnoge od nas naučila si raditi ovaj posao, a mnogima si bila poput majke“, biranim riječima obratila se Kornelija Jurčić Bulić, glavna sestra Klinike.

Uz prigodno druženje, radost, ali i poneku suzu, završio je posljednji radni dan naše drage Ankice. Želimo joj puno zdravlja i mnogo sretnih, zasluženih godina u mirovini, navodi se u priopćenju SKB Mostar.

Pročitaj članak

Bilska misa upisana na preliminarnu listu nematerijalne kulturne baštine FBiH

Hrvatsko kulturno-umjetničko društvo Vrila objavilo je značajnu vijest za kulturni i vjerski život Hercegovine: tradicionalna Bilska misa službeno je upisana na Preliminarnu otvorenu listu nematerijalne kulturne baštine Federacije Bosne i Hercegovine. Ova lista vodi se pri Federalnom ministarstvu kulture i športa, a upis predstavlja važan korak u očuvanju i valorizaciji ovog jedinstvenog običaja.  

Kako je istaknuto u izvješću koje potpisuje predsjednik HKUD Vrila Vlado Bošnjak, ovim upisom Bilska misa automatski ulazi i u proces evidentiranja na državnoj razini, odnosno na preliminarnu listu nematerijalne kulturne baštine Bosne i Hercegovine, koja se vodi pri Ministarstvu civilnih poslova BiH u suradnji s Komisijom za suradnju s UNESCO-om. Time je uspješno završen prvi dio zajedničkog projekta zaštite ove tradicije.  

Tijekom protekle godine provedene su opsežne aktivnosti prikupljanja dokumentacije i materijala potrebnih za upis. Pribavljeni su brojni znanstveno-istraživački radovi, kao i foto i video zapisi koji svjedoče o značaju Bilske mise kao vjersko-kulturnog običaja hrvatskog naroda u ovom dijelu Hercegovine. Poseban doprinos dali su i baštinici – većinom starije osobe – koji su kroz pisane izjave opisali osobnu povezanost i doživljaj ovog događaja, naglašavajući njegovu duboku ukorijenjenost u identitet lokalne zajednice.  

Zahtjev s kompletnom dokumentacijom predan je Federalnom ministarstvu kulture i športa 29. prosinca 2025. godine, dok je odluka o uvrštavanju donesena početkom 2026. godine. Nakon toga uslijedila je i službena objava na stranicama Ministarstva tijekom veljače.  

U realizaciji ovog projekta sudjelovalo je ukupno sedamnaest pravnih osoba, među kojima su i brojni partneri i suradnici koji su dali svoju podršku inicijativi. Iz HKUD-a Vrila upućena je zahvala svima koji su pridonijeli ovom uspjehu.  

U drugoj fazi projekta planira se kandidatura Bilske mise za upis na UNESCO-ov Reprezentativni popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva. Iz Društva ističu kako će nastaviti koordinirati aktivnosti na očuvanju i promociji ove tradicije, s posebnim naglaskom na prijenos znanja na mlađe generacije, povećanje vidljivosti i poticanje interesa šire javnosti i posjetitelja.  

Za kraj, upućen je i poziv svim vjernicima i posjetiteljima da sudjeluju u ovogodišnjoj Bilskoj misi, koja će se održati 5. srpnja, čime se nastavlja stoljetna tradicija koja sve snažnije dobiva i svoju institucionalnu zaštitu.

Pročitaj članak

Obitelj Lončar iz Njemačke pronašla sreću u Hercegovini

U vremenu kada mnogi sanjaju odlazak u inozemstvo, priča o povratku u domovinu zvuči gotovo nevjerojatno. Ipak, upravo takav put odabrala je Božena Lončar, koja se zajedno sa svojom obitelji nakon deset godina života u Njemačka vratila u rodno Posušje – i, kako kaže, zbog te odluke nimalo ne žali.

Njihova priča započinje 2013. godine, u razdoblju kada su mnogi zbog nesigurnih primanja i nedostatka prilika napuštali domovinu u potrazi za boljim životom. Upravo su financijska nestabilnost i želja za sigurnijim radnim uvjetima bili ključni razlozi odlaska. U Njemačkoj su, poput mnogih, krenuli od skromnih ciljeva – pronaći stabilan posao i osigurati dostojanstven život.

S vremenom su uspjeli ostvariti ono što mnogi nazivaju “njemačkim snom”: stalni poslovi, kupnja stana i uređena svakodnevica. Ipak, unatoč materijalnoj sigurnosti, osjećaj pripadnosti i želja za povratkom nikada nisu nestali. Presudan trenutak dogodio se kada je njihov najstariji sin trebao krenuti u školu. Obitelj je tada donijela odluku da se vrati kako bi dijete odrastalo u vlastitom kulturnom i obiteljskom okruženju.

Povratak nije bio jednostavan. Ostaviti iza sebe godine rada, ulaganja i sigurnosti zahtijevalo je veliku hrabrost. No, kako ističe Božena, djeca su bila na prvom mjestu. U Njemačkoj su se suočavali s izazovima – dugim radnim smjenama, nedostatkom vremena za obitelj i udaljenošću od bližnjih. Posebno je teško bilo uskladiti posao i roditeljstvo bez podrške obitelji.

Nakon povratka u Posušje, obitelj Lončar odlučila je započeti vlastiti posao. Uz kapital dobiven prodajom stana, pokrenuli su obrt za izradu personaliziranih proizvoda – ukrasnih natpisa, plakata i gravura. Ono što je počelo kao skroman pokušaj osiguranja jedne plaće, danas se razvilo u ozbiljan posao s više strojeva i rastućim brojem narudžbi.

Njemačko iskustvo, kažu, pomoglo im je u razvoju radnih navika, discipline i organizacije, no morali su se prilagoditi i domaćem mentalitetu. Ipak, ono što su dobili zauzvrat – mir, slobodu i sreću svoje djece – ne može se usporediti ni s jednom plaćom.

Danas njihova priča nosi snažnu poruku: uspjeh ne mora nužno značiti ostanak u inozemstvu. Ponekad je najveće bogatstvo upravo ono što se ne može kupiti – osjećaj pripadnosti, obitelj i život u vlastitom domu.

Cijeli intervju pročitajte na Večernji list BH.

Pročitaj članak

Evo koliko iznose najniže mirovine u Federaciji BiH: Novi razredi prema godinama staža

Od 1. siječnja ove godine u Federaciji Bosne i Hercegovine na snazi su novi iznosi najnižih mirovina, koji su definirani prema duljini radnog staža. Odluku je donio Federalni zavod za mirovinsko i invalidsko osiguranje, a cilj je pravednije rasporediti mirovine ovisno o godinama rada, piše ABCportal.info.

Prema važećim iznosima, najniža mirovina za osiguranike s 15 do 20 godina staža iznosi 434,62 KM. Oni koji imaju između 20 i 25 godina staža mogu računati na 470 KM, dok za razdoblje od 25 do 30 godina minimalna mirovina iznosi 507 KM. Za radni staž od 30 do 35 godina predviđen je iznos od 543 KM.

Osjetno veći iznosi odnose se na osiguranike s duljim stažem. Tako će oni s 35 do 40 godina rada primati minimalno 615 KM, dok za 40 i više godina staža najniža mirovina iznosi 688 KM.

Mirovine vezane uz prosjek

Posljednje izmjene Zakon o mirovinsko-invalidskom osiguranju Federacije BiH uvele su sustav razreda koji najnižu mirovinu veže uz prosječnu mirovinu isplaćenu za prosinac prethodne godine. Na taj način određeni su minimalni postoci:

• do 20 godina staža – najmanje 60 % prosječne mirovine

• 20 do 25 godina – najmanje 65 %

• 25 do 30 godina – najmanje 70 %

• 30 do 35 godina – najmanje 75 %

• 35 do 40 godina – najmanje 85 %

• 40 i više godina – najmanje 95 %

Ovakav model omogućava automatsko prilagođavanje iznosa mirovina u skladu s kretanjem prosječne mirovine.

Invalidske i obiteljske mirovine

Najniža invalidska, kao i obiteljska mirovina u Federaciji BiH trenutno iznosi 651,92 KM. Zakonom je propisano da korisnici koji imaju pravo na niži iznos automatski dobivaju najnižu zajamčenu mirovinu, koja ne može biti manja od 90 % prosječne mirovine iz prethodne godine.

Kako utvrditi mirovinski staž

Građani se često obraćaju Federalni zavod za mirovinsko i invalidsko osiguranje s pitanjem kako dokazati mirovinski staž, osobito u slučajevima kada nedostaju podaci u službenim evidencijama.

Iz Zavoda pojašnjavaju kako staž osiguranja obuhvaća razdoblja efektivnog rada, ali i staž s uvećanim trajanjem. U efektivni staž ubraja se vrijeme provedeno u obveznom ili dobrovoljnom osiguranju nakon 15. godine života, pod uvjetom da su za to razdoblje uplaćeni doprinosi.

Postupak utvrđivanja staža pokreće se podnošenjem zahtjeva, a mogu ga podnijeti poslodavci, osiguranici, korisnici mirovina ili članovi obitelji preminulog osiguranika.

Kao dokaz služe različiti dokumenti, među kojima su radna knjižica, rješenja o zaposlenju i prestanku rada, podaci o plaći i stažu, kao i drugi službeni zapisi koji potvrđuju radni odnos.

Nove odredbe donose jasniji sustav i veću transparentnost, no u praksi i dalje ostaje ključno pravodobno prikupljanje i čuvanje dokumentacije o radnom stažu kako bi se izbjegle poteškoće pri ostvarivanju prava na mirovinu.

Pročitaj članak

Danas kreće prva međunarodna biciklistička utrka, evo detalja za promet

Prva međunarodna etapna biciklistička utrka u povijesti Bosne i Hercegovine, Tour of Bosnia and Herzegovina, održat će se od 17. do 19. travnja 2026. godine. Ovaj veliki sportski događaj okupit će brojne natjecatelje, ali i donijeti posebnu regulaciju prometa te povremene potpune obustave na brojnim prometnicama diljem zemlje, piše Klix.

Utrka započinje u petak u Sarajevu, a završava u nedjelju u Neumu. Tijekom tri dana vožnje očekuje se otežano odvijanje prometa, osobito na magistralnim cestama, gdje će vozila u pojedinim trenucima morati voziti iza karavane brzinom od oko 40 km/h ili će promet biti u potpunosti obustavljen.

Prvi dan: Sarajevo – Mostar (petak, 17. travnja)

Start utrke predviđen je u 11 sati ispred SCC-a u Sarajevu. Već na samom početku doći će do blokade ulice Vrbanja te glavnih gradskih prometnica prema Ilidži, uključujući magistralnu cestu M17.

Karavana će se kretati prema Mostaru, uz otežan promet cijelom dionicom. Biciklisti bi oko podneva trebali stići do tunela Ivan, a oko 12:30 sati u Konjic. Dolazak u Jablanicu očekuje se oko 13 sati, nakon čega slijedi najduža i najzahtjevnija dionica prema Mostaru, gdje će promet biti potpuno obustavljen.

Najbrži natjecatelji u Mostar bi trebali stići oko 14 sati, a cilj je planiran oko 14:30 sati. Nakon prolaska cijelog karavana, promet će se postupno normalizirati, dok će pojedine gradske ulice ostati zatvorene do 16:30 sati zbog proglašenja pobjednika.

Drugi dan: Mostar – Ljubuški (subota, 18. travnja)

Druga etapa vozi se na relaciji Mostar – Čapljina – Ljubuški, uz privremene obustave prometa između 12 i 15 sati.

Start je u 12 sati ispred zgrade Kosače u Mostaru, gdje će promet biti potpuno blokiran na ključnim gradskim prometnicama. Već oko 12:15 sati karavana napušta grad, a promet se postupno vraća u normalu.

Dolazak u Čapljinu očekuje se oko 13 sati, dok će promet prema Ljubuškom biti povremeno blokiran na magistralnoj cesti M6. Biciklisti će potom proći kroz Drinovce i Grude, uz privremene obustave prometa, a povratak u Ljubuški i završetak etape planiran je oko 15 sati.

Nakon utrke promet će se normalizirati, no pojedine ulice u Ljubuškom ostat će zatvorene zbog ceremonije proglašenja pobjednika, koja traje do 17 sati.

Treći dan: Ljubuški – Neum (nedjelja, 19. travnja)

Završna etapa vodi natjecatelje prema obali, na relaciji Ljubuški – Stolac – Neum. Start je u 12 sati, uz potpunu blokadu prometa u Ljubuškom na početku utrke.

Karavana će se brzo uputiti prema Stocu, gdje se prolazak očekuje oko 13:30 sati, uz privremenu obustavu prometa. Najzahtjevniji dio etape je dionica Stolac – Neum, gdje će promet biti potpuno blokiran između 13 i 15 sati.

Dolazak prvog biciklista na cilj u Neumu, kod crkve svetog Nikole, očekuje se oko 15 sati. Nakon završetka utrke promet će se normalizirati, dok će pojedine ulice ostati zatvorene zbog završne ceremonije do 17 sati.

Važne napomene za građane

Organizatori utrke pozivaju građane na strpljenje i razumijevanje, uz preporuku da svoja putovanja planiraju unaprijed. Sigurnost utrke osiguravaju pripadnici nadležnih ministarstava unutarnjih poslova, a sudionici u prometu trebaju se pridržavati njihovih uputa.

Poseban značaj ove utrke potvrđuje i činjenica da će sve tri etape biti prenošene uživo na kanalima Arena Sporta, čime Bosna i Hercegovina dobiva važnu promociju na međunarodnoj sportskoj sceni.

Pročitaj članak

Preminula Sarafina Lauš – žena koja nije dočekala ovozemljasku pravdu za obitelj

U 87. godini života preminula je Sarafina Lauš, rođena Kozina, iz travničkog sela Ćukle, žena čija je sudbina ostala duboko utkana u kolektivno sjećanje Središnje Bosne kao simbol patnje, ali i snage majke koja je prošla kroz nezamislive gubitke, piše Viteski.ba.

Sarafina Lauš ostat će zapamćena kao majka koja je u lipnju 1993. godine izgubila trojicu sinova – Dragana (1959.), Fabijana (1961.) i Miroslava (1971.), kao i supruga Ivu (1939.). Taj strašni gubitak zauvijek je obilježio njezin život. Osim što je izgubila najbliže članove obitelji, i sama je bila žrtva ratnih stradanja, prošavši kroz zatočeništvo najprije u logoru u Ćuklama, a potom i u Zenici, gdje je provela jedanaest mjeseci.

Njezina osobna tragedija nije bila samo obiteljska bol, već i snažno svjedočanstvo stradanja brojnih obitelji u Središnjoj Bosni tijekom ratnih godina. Tijekom vremena, Sarafina Lauš je i javno svjedočila pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju, dajući svoj doprinos rasvjetljavanju istine o ratnim zbivanjima.

Unatoč godinama koje su prolazile, bol zbog gubitka najmilijih nikada nije jenjavala. Oni koji su je poznavali isticali su kako je sjećanje na sinove i supruga ostalo trajno prisutno u svakom segmentu njezina života.

Sarafina Lauš bila je majka jedanaestero djece. Jedno dijete preminulo je još u najranijoj dobi, dok je rat odnio trojicu njezinih sinova i supruga. Dvojica poginulih sinova iza sebe su ostavila vlastite obitelji i djecu, čime je tragedija ove obitelji dodatno produbljena i prenesena na nove generacije.

Posljednji ispraćaj Sarafine Lauš bit će u subotu, 18. travnja 2026. godine u 15 sati na groblju Prahulje. Tijelo pokojnice bit će izloženo u kapeli „Nevistić“ u Novoj Biloj.

Odlaskom Sarafine Lauš, zajednica gubi svjedoka jednog teškog vremena, ali i trajni podsjetnik na snagu majčinske ljubavi i dostojanstvo u suočavanju s najvećom životnom boli.

Pročitaj članak

MMF upozorava: Svijet na rubu recesije, BiH među najranjivijima

Međunarodni monetarni fond (MMF) izdao je ozbiljno upozorenje o mogućem ulasku globalne ekonomije u recesiju, a posljedice bi mogle snažno pogoditi i Bosnu i Hercegovinu. Glavni uzrok zabrinutosti je eskalacija sukoba na Bliskom istoku, koja već sada ostavlja vidljive tragove na svjetskom gospodarstvu, prenosi Bljesak.info.

Prema najnovijem izvještaju MMF-a, ekonomska šteta od sukoba već se osjeća kroz usporavanje globalnog rasta i rast inflacije. Procjenjuje se da bi svjetski gospodarski rast u 2026. godini mogao pasti na oko 3,1 posto, dok bi inflacija mogla dosegnuti 4,4 posto. U nepovoljnijem scenariju, uz visoke cijene energije, rast bi mogao dodatno usporiti na 2,5 posto, uz još veći rast cijena.    

Najcrnji scenarij uključuje dugotrajan i intenzivan sukob te cijene nafte iznad 110 dolara po barelu. U tom slučaju globalni rast mogao bi pasti na oko 2 posto, što bi svijet dovelo na sam prag recesije – rijetke pojave koja se od 1980. dogodila samo nekoliko puta.    

Posebno zabrinjava činjenica da bi najveći udar osjetile zemlje u razvoju i države koje ovise o uvozu energije. Upravo tu spada i Bosna i Hercegovina, čije je gospodarstvo izrazito osjetljivo na vanjske šokove, posebice na rast cijena goriva i poremećaje u opskrbnim lancima.    

Stručnjaci upozoravaju da bi kombinacija rasta cijena energenata, inflacije i usporavanja globalne trgovine mogla dovesti do pada kupovne moći građana, rasta troškova poslovanja i smanjenja investicija. To bi dodatno opteretilo ionako krhko gospodarstvo BiH, koje već ovisi o uvozu i nema dovoljno snažne mehanizme zaštite od globalnih ekonomskih poremećaja.    

Iako postoji nada da bi se situacija mogla stabilizirati u slučaju brzog završetka sukoba, MMF upozorava da i kratkotrajni poremećaji mogu imati dugoročne posljedice. Globalna ekonomija tako ulazi u razdoblje velike neizvjesnosti, a male i otvorene ekonomije poput bosanskohercegovačke posebno su izložene riziku.

Pročitaj članak

VIDEO Napreduju radovi na Južnoj obilaznici Mostara

Javno poduzeće Ceste Federacije Bosne i Hercegovine objavilo je video s gradilišta Južne mostarske obilaznice, prikazujući trenutačni napredak radova na ovoj prometnici. 

Južna obilaznica ima za cilj izmještanje teškog teretnog prometa iz središta Mostara prema Zapadnoj Hercegovini, čime bi se trebalo smanjiti prometno opterećenje u gradu.

Trenutačno sav teretni promet kroz Hercegovinu prolazi kroz uže gradsko središte Mostara, budući da alternativni pravci za teretna vozila ne postoje.

Podsjetimo, prije početka radova proveden je postupak eksproprijacije, tijekom kojeg je otkupljeno više stambenih objekata, čime su stvoreni uvjeti za početak izgradnje.

Pročitaj članak

SKB Mostar: Prvi put u BiH izveden iznimno složen zahvat na aorti

U Sveučilišnoj kliničkoj bolnici Mostar je u utorak, 14. travnja 2026. godine, uspješno izveden iznimno složen i rijedak zahvat na torakalnoj i abdominalnoj aorti, čime je ostvaren značajan iskorak u području suvremene intervencijske radiologije i vaskularne medicine u Bosni i Hercegovini, prenosi Jabuka.tv.

Riječ je o proceduri poznatoj kao BEVAR (branched endovascular aortic repair) koja je primijenjena kod pacijenta s istodobnom aneurizmom i disekcijom torakalne aorte, životno ugrožavajućim stanjima koja zahtijevaju visoko specijaliziran pristup i vrhunsku medicinsku opremu.

Zahvat su izveli specijalisti radiologije uz pomoć kardiovaskularnih kirurga, uz stručni nadzor i podršku kolega iz KBC Osijek, čime je dodatno osigurana uspješna realizacija ovog kompleksnog zahvata. 

Ono što ovaj poduhvat čini posebno značajnim jest činjenica da je riječ o prvom zahvatu ove vrste izvedenom u Bosni i Hercegovini. Time Sveučilišna klinička bolnica Mostar potvrđuje svoju poziciju jedne od vodećih zdravstvenih ustanova u regiji, sposobne pratiti najnovije svjetske trendove u minimalno invazivnom liječenju složenih kardiovaskularnih bolesti.

Ovakvi zahvati predstavljaju vrhunac suvremene endovaskularne medicine i zahtijevaju iznimnu koordinaciju multidisciplinarnog tima koji uključuje interventne radiologe, kardiokirurge, vaskularne kirurge, anesteziologe, inženjere radiologije, instrumentarke i anestezičare. 

Tijekom zahvata ugrađena su ukupno tri stenta duž aorte, od arterije subklavije do bifurkacije aorte. Kako bi se osigurala adekvatna prokrvljenost vitalnih organa, postavljen je posebno dizajniran stent s otvorima za bubrežne arterije te arterije koje opskrbljuju crijeva, pojasnio je dr. Gojko Bogdan, voditelj Kliničkog odjela za vaskularnu i intervencijsku radiologiju te dodao se pacijent nakon zahvata osjeća odlično.

Uspješna realizacija ovog zahvata predstavlja velik iskorak za domaći zdravstveni sustav, ali i za pacijente kojima su ovakve napredne metode liječenja do sada bile dostupne uglavnom u inozemstvu. Ponosni smo što smo ovu proceduru prvi put uspješno izveli u Bosni i Hercegovini, čime smo otvorili nove mogućnosti liječenja za naše pacijente, zaključio je dr. Bogdan.

Pročitaj članak

FOTO Napreduju radovi na kapelici prvog sjedišta župe Goranci

Radovi na izgradnji kapelice na prvom sjedištu župe Goranci na Širokoj njivi u zaseoku Puzevina vidljivo napreduju, vraćajući život i dostojanstvo mjestu koje zauzima posebno mjesto u povijesti ovoga kraja. Na obnovljenim temeljima, koji svjedoče o skromnim, ali čvrstim počecima župne zajednice, izrasta novo svetište – simbol vjere, ustrajnosti i zajedništva goranačkog naroda.

Upravo na tom povijesnom mjestu, u subotu 25. travnja 2026. godine u 12 sati, bit će slavljena sveta misa koju će predvoditi provincijal fra Jozo Grbeš. Ovaj događaj nosi duboku duhovnu i simboličku vrijednost jer označava povratak na izvorište vjere, ondje gdje su prvi vjernici okupljali zajednicu i gradili temelje današnje župe.

Široka njiva i zaseok Puzevina tako ponovno postaju mjesto susreta – ne samo u fizičkom smislu, nego i u duhovnom povratku korijenima. Obnova kapelice nije samo građevinski pothvat, nego i snažna poruka o važnosti očuvanja identiteta, tradicije i vjerske baštine.

Očekuje se da će sveta misa okupiti brojne vjernike iz Goranca i okolnih mjesta, kao i sve one koji osjećaju povezanost s ovim krajem. Bit će to prigoda za zajedničku molitvu, zahvalnost i prisjećanje na generacije koje su u vjeri gradile život na ovom prostoru.

U vremenu brzih promjena, ovakvi događaji podsjećaju koliko je važno vratiti se temeljnim vrijednostima – vjeri, zajedništvu i pripadnosti. Kapelica na Širokoj njivi tako postaje ne samo spomen na prošlost, nego i zalog budućnosti goranačke župe.

 

  

Pročitaj članak

85 godina od zločina u Cimu i Ilićima

Na fotografiji: spaljene Kljaine kuće u Ilićima na Bakšimu 1941. godine / foto CIDOM

Prošlo je 85 godina od tragičnih događaja koji su obilježili Mostar i njegovu okolicu u danima početka Drugog svjetskog rata na ovim prostorima. Travanj 1941. godine donio je strah, razaranja i ljudske gubitke, a među najteže pogođenim mjestima bili su Cim i Ilići, piše Frani Ramljak za Ilici.info.

Dolaskom pukovnije kraljevske vojske iz Bileće u dolinu Neretve 13. travnja 1941. godine, stanje u Mostaru dodatno se zaoštrilo. Grad je već ranije bio izložen intenzivnim bombardiranjima – najprije od strane talijanskih, a potom i njemačkih zrakoplova. Napadi su s vremenom postajali sve žešći, a razaranja su bila tolika da se na Uskrs nije mogla održati sveta misa. Franjevačka crkva teško je oštećena tijekom bombardiranja na Veliku subotu, što je dodatno produbilo osjećaj nesigurnosti i straha među stanovništvom.

Zrakoplovstvo Sila osovine djelovalo je gotovo nesmetano, dijelom i zbog izdaje u redovima tadašnje jugoslavenske vojske. Vladimir Kren, časnik zrakoplovstva, otkrio je položaje jugoslavenskih zrakoplova, što je omogućilo njihovo uništenje prije nego što su uopće poletjeli.

U samom Mostaru vodile su se žestoke ulične borbe između pripadnika jugoslavenske vojske i lokalnih hrvatskih mladića. Nakon proglašenja NDH 10. travnja, dio redarstvenih snaga stao je na hrvatsku stranu, a njima su se pridružili i mladići iz okolnih mjesta, uključujući Široki Brijeg i Brotnjo. Sukobi su se brzo proširili gradom, a pucnjava je odjekivala gotovo na svakom koraku.

U tom kaosu, vojnici pristigli iz Bileće nakratko su prodrli u Cim i Iliće, gdje su počinili težak zločin nad lokalnim hrvatskim stanovništvom. Zapaljeno je čak 85 kuća, a ispred vlastitih domova ubijeni su nedužni civili: Luca Mustapić, Jure Zelenika, Stojan Lasić, Stojan Miličević, Ivan Cvitanović i Karlo Drežnjak. Ovi zločini ostavili su dubok trag u kolektivnom sjećanju lokalne zajednice.

Posebno potresna je sudbina fra Lea Petrovića, koji je u tim danima pokušavao smiriti sukobe i pomoći ugroženima. Dan prije zarobljavanja u Ilićima, sklonio je četiri obitelji iz Mostara u Mostarski Gradac, nastojeći ih zaštititi od ratnih strahota. Njegov čin svjedoči o hrabrosti i humanosti u vremenima kada su takve vrijednosti bile na najvećoj kušnji.

Istodobno, fra Radoslav Glavaš zajedno s lokalnim mladićima pružio je otpor na području Žovnice, gdje su uspjeli zaustaviti daljnji prodor vojske iz Bileće prema Mostarskom blatu. Borbe su se nastavile sve do dolaska njemačkih i talijanskih postrojbi u Mostar, čime je započelo novo poglavlje ratnih zbivanja.

Danas, 85 godina kasnije, sjećanje na žrtve Cima i Ilića ostaje trajna opomena o strahotama rata i važnosti očuvanja mira. Spaljene kuće i ugašeni životi iz travnja 1941. godine i dalje žive u kolektivnom pamćenju, podsjećajući nas na cijenu sukoba i vrijednost svakog ljudskog života.

piše: Frano Ramljak

Pročitaj članak

Knjiga koja otkriva „mračnu stranu medicine“ dolazi u Hercegovinu

U Međugorju će u subotu, 18. travnja 2026. godine, biti održano predstavljanje knjige „COVID-19: Mračna strana medicine“, autora akademika Krešimira Pavelića. Riječ je o djelu koje se opisuje kao svojevrsna znanstvena „mapa“ za snalaženje u vremenu pandemije, virusa i cjepiva, a koje je već izazvalo interes javnosti zbog svoje tematike i pristupa.  

Predstavljanje će se održati u Herceg Etno selu s početkom u 19 sati, a uz autora će sudjelovati i prof. dr. sc. Stipe Kutleša. Organizatori ističu kako je cilj događaja otvoriti prostor za raspravu o jednom od najvažnijih globalnih pitanja posljednjih godina, nudeći pritom drugačije perspektive i promišljanja.  

Ulaz na događaj je slobodan, a svi zainteresirani pozvani su doći i sudjelovati u, kako navode organizatori, važnoj raspravi našeg vremena. Očekuje se da će predstavljanje okupiti brojne posjetitelje koje zanima tema pandemije, uloge medicine i znanstvenih interpretacija suvremenih zdravstvenih izazova.

Pročitaj članak

Obnavlja se vanjski oltar crkve sv. Jakova u Međugorju

Svetište u Međugorju započelo je obnovu vanjskog oltara, prostora koji je duboko povezan s liturgijskim životom i prihvatom hodočasnika još od svoje izgradnje 1991. godine.  

Taj oltar bio je mjesto mnogih velikih euharistijskih slavlja, osobito za obljetnicu ukazanja i za vrijeme Festivala mladih, te je postao jedan od najuočljivijih znakova univerzalnosti Crkve koja se okuplja na ovom mjestu molitve, piše Medjugorje news.

Iako se tijekom zimskih mjeseci koristi manje, od proljeća se slavlja ponovno premještaju na otvoreni prostor, zahvaljujući blagoj klimi. To omogućuje tisućama hodočasnika koji svakodnevno dolaze da u većem broju sudjeluju u večernjem molitvenom programu župe. 

Radovi koji su trenutno u tijeku uključuju zamjenu stare cerade i poboljšanje same konstrukcije, kao dio redovitog održavanja prostora namijenjenog liturgijskim slavljima.

Pročitaj članak

FOTO U Mostaru predstavljena knjiga o Škriparima

Predstavljena knjiga o „škriparima“: važno svjedočanstvo o teškom razdoblju povijesti  U Galeriji kraljice Katarine Kosača predstavljena je knjiga „Škripari – Hrvatski pokret otpora u Bosni i Hercegovini od 1945. do 1951.“ autora Ivo Lučić. Ovaj značajan historiografski događaj organizirali su Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru i Hrvatski institut za povijest iz Zagreba, s ciljem poticanja stručnog i argumentiranog promišljanja o složenim povijesnim procesima koji su obilježili razdoblje nakon Drugog svjetskog rata, piše Mostarska panorama.

Dekan Filozofskog fakulteta prof. dr. sc. Dražen Barbarić istaknuo je kako je riječ o kapitalnom djelu koje obrađuje jednu od najosjetljivijih tema novije povijesti. Naglasio je da knjiga predstavlja „kritičku refleksiju na ono što je desetljećima bilo zakopano u katakombama uspomena“, dodajući kako je autor uspio oblikovati svojevrsno institucionalizirano kolektivno pamćenje.  

Ravnatelj Hrvatskog instituta za povijest prof. dr. sc. Miroslav Akmadža podsjetio je da je Lučić godinama djelovao u toj ustanovi te ondje započeo istraživanje koje je rezultiralo ovom knjigom. Posebno je istaknuo njegov trud u prikupljanju teško dostupnih izvora iz Bosne i Hercegovine, naglašavajući kako je autor „napravio najviše što se moglo“ u istraživanju ove tematike.  

U svom obraćanju, mostarsko-duvanjski biskup u miru mons. Ratko Perić ukazao je na važnost dokumentiranja stradanja iz tog razdoblja. Istaknuo je kako knjiga donosi i imena poginulih te izvješća tadašnjeg biskupa Petar Čule, uz napomenu da su u tim vremenima često više stradavali pravednici nego krivci.  

Prof. dr. sc. fra Robert Jolić naglasio je autorovu znanstvenu objektivnost, ističući kako se Lučić nije postavio u ulogu suca, nego je prosudbu prepustio čitateljima. Posebno je ukazao na težinu razdoblja koje knjiga obrađuje, obilježenog progonom brojnih hercegovačkih obitelji, pri čemu su mnogi završavali u zatvorima ili gubili živote.  

O povijesnom kontekstu govorio je i prof. dr. sc. Ivica Šarac, pojasnivši kako sudionici pokreta sebe nisu nazivali „škriparima“. Taj su naziv, kako je rekao, koristile tadašnje vlasti u negativnom kontekstu, dok se s vremenom ustalio u narodu i postao dio kolektivnog sjećanja.  

Na kraju se okupljenima obratio i sam autor Ivo Lučić, naglasivši kako knjiga progovara o teškim sudbinama ljudi koji su nestali tijekom i nakon rata. Istaknuo je važnost suočavanja s prošlošću, poručivši da narod bez jasne slike o svojoj povijesti ne može imati ni jasnu budućnost. Dodao je kako je cilj knjige prikazati događaje onakvima kakvi su doista bili – bez pojednostavljivanja i uljepšavanja – te ostaviti istinitu i odgovornu poruku budućim generacijama.

 

Pročitaj članak