Britanska izaslanica: Međunarodna zajednica razumije problem Hrvata u BiH

Potpora Zapada stabilnosti i teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine ostaje snažna i neupitna, unatoč globalnim geopolitičkim promjenama, no ta zemlja mora provesti duboke reforme ako želi postati članica Europske unije, uključujući i izmjene Daytonskog mirovnog sporazuma. Izjavila je to posebna izaslanica britanske vlade za zapadni Balkan, lady Karen Pierce, u intervjuu za banjalučke Nezavisne novine, koji prenosi Hina.

Lady Pierce je ovoga tjedna boravila u Bosni i Hercegovini, gdje se sastala s predstavnicima državnih vlasti, naglasivši kako u međunarodnoj zajednici i dalje postoji „vrlo snažna potpora“ Daytonskom sporazumu i Bosni i Hercegovini kao jedinstvenoj državi sastavljenoj od dva entiteta i tri konstitutivna naroda.

Posebno je istaknula kako je to potvrđeno i tijekom posljednje rasprave o stanju u BiH održane u listopadu na Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda.

„Postojala je ogromna potpora državi Bosni i Hercegovini, Daytonu i onome što se ovdje pokušava izgraditi, uz iznimku dvije zemlje“, kazala je Pierce, očito aludirajući na stavove koje u Vijeću sigurnosti redovito zastupaju Rusija, a djelomično i Kina.

„Sporedni ulaz“ Rusije u Europu

Govoreći o širem geopolitičkom kontekstu, Pierce je zapadni Balkan opisala kao svojevrsni „sporedni ulaz“ Rusije prema Europi. Dodala je kako je, nakon ruske invazije na Ukrajinu, potpuno opravdana zabrinutost zbog malignog ruskog utjecaja u regiji, koji se, kako je istaknula, posebno očituje kroz širenje dezinformacija.

„Međunarodna zajednica ima plan kako se s tim nositi“, poručila je Pierce, podsjetivši da je to pitanje bilo u fokusu i prošlogodišnjeg samita Berlinskog procesa, koji ima za cilj jačanje veza između zapadnog Balkana i Europske unije.

Prema njezinim riječima, rat u Ukrajini dodatno je ubrzao europsku perspektivu regije.

„Invazija na Ukrajinu dovela je do toga da Europska unija, iz geostrateške perspektive, jasnije shvati koliko je važno da zemlje zapadnog Balkana, uključujući BiH, postanu članice EU“, kazala je Pierce.

Više rješenja, ali isti cilj

Osvrnuvši se na moguće napetosti u odnosima između Europe i Sjedinjenih Američkih Država, osobito u kontekstu politike koju vodi Donald Trump, Pierce je istaknula kako su različita stajališta među saveznicima očekivana.

„Nekada postoji više od jednog dobrog rješenja za Bosnu i Hercegovinu“, rekla je, naglasivši da se sva ta rješenja temelje na nedvojbenoj potpori opstanku države i njezinu pridruživanju euroatlantskoj zajednici.

Pozvala je vlasti u BiH da što prije iskoriste priliku za članstvo u Europskoj uniji, upozorivši kako nema jamstva da će ta mogućnost uvijek ostati otvorena. Dodala je i kako nije tajna da Daytonski sporazum „mora evoluirati“ kako bi BiH mogla funkcionirati kao moderna i učinkovita država.

To, prema njezinim riječima, uključuje provedbu presuda Europskog suda za ljudska prava, posebno u slučaju „Sejdić-Finci“, rješavanje pitanja državne imovine te napredak u procesu europskih integracija. Ujedno je naglasila da bi Ured visokog predstavnika (OHR) trebao ući u fazu postupnog gašenja, ali tek nakon ispunjavanja pet ciljeva i dva uvjeta utvrđena još 2008. godine.

Razumijevanje za položaj Hrvata

Lady Pierce osvrnula se i na pitanje položaja Hrvata u Bosni i Hercegovini, kazavši kako međunarodna zajednica „ima razumijevanje“ za poteškoće vezane uz njihovu zastupljenost u izbornom sustavu, iako je to pitanje opisala kao „zasebno i specifično“.

„Kako promijeniti Dayton ostaje stvar unutarnjeg dogovora u Bosni i Hercegovini“, poručila je Pierce, dodajući kako postoji više mogućih modela koji podrazumijevaju decentraliziranu državu. Ipak, smatra da je trenutačno preuranjeno otvarati detaljnu raspravu o tome te da bi trebalo pričekati ishod izbora planiranih za listopad.

Na kraju je ponovila procjenu kako bi Crna Gora i Albanija mogle postati članice Europske unije oko 2028. godine, upozorivši da bi zemlje zapadnog Balkana koje do tada ostanu izvan Unije mogle doći u znatno teži položaj. Zbog toga je London, naglasila je, snažno posvećen poticanju maksimalnih napora kako bi se ispunili svi kriteriji za pristupanje EU.

Pročitaj članak

Jezivo otkriće kraj Mostara: Radni stroj otkrio ljudske kosti, mještani tvrde da je riječ o starom groblju

Vlasnik zemljišta u mostarskom naselju Potoci, M. E., u četvrtak 5. veljače prijavio je policiji pronalazak ljudskih ostataka na svojoj parceli, nakon što je tijekom izvođenja zemljanih radova radni stroj naišao na ljudske kosti. Slučaj je odmah prijavljen nadležnim službama, potvrđeno je za Bljesak.info iz Ministarstva unutarnjih poslova Hercegovačko-neretvanske županije.

Na teren je izašla policijska patrola Policijske uprave Mostar, kao i dežurni djelatnik Odjela kriminalističke policije, koji su postupili po zaprimljenoj prijavi. Ubrzo su se na lokalitetu pojavili i predstavnici Instituta za nestale osobe Bosne i Hercegovine, sanitarni i građevinski inspektori Grada Mostara te radnici javnog komunalnog poduzeća, koji su pronađene ljudske ostatke prevezli u gradsku mrtvačnicu Sutina.

Iz Službe za inspekcijske poslove Grada Mostara potvrđeno je kako su svi radovi na spornom zemljištu trenutačno obustavljeni.

„Radovi su obustavljeni. S obzirom na to da je riječ o privatnom zemljištu, vlasnik će odlučiti hoće li i na koji način nastaviti s radovima“, naveli su iz nadležne službe.

Iz Instituta za nestale osobe BiH pojasnili su kako ovaj slučaj ne spada u njihov mandat.

„Izlaskom na teren utvrđeno je da se radi o starim kostima, odnosno posmrtnim ostacima koji nisu u nadležnosti Instituta za nestale osobe BiH“, kazali su.

Vlasnik zemljišta tvrdi kako prilikom kupnje parcele nije bio upozoren da se na tom mjestu nalazi groblje. Kako je ispričao za Bljesak.info, zemljište je kupio nakon što mu se lokacija učinila izuzetno povoljnom.

„Tražio sam zemljište u okolici Mostara i naišao na ovu parcelu u Potocima. Nisam točno znao gdje se nalazi, pa sam došao pogledati. Dočekala me gospođa koja mi je objasnila da je zemljište na prodaju. Lokacija mi se svidjela i smatram da je jedna od ljepših u Potocima“, rekao je.

Dodao je kako su ga susjedi upozoravali da se radi o Bilinom groblju, no da su tadašnji vlasnici to odlučno negirali.

„Dogovorili smo sastanak kod odvjetnika. Zemljište je bilo u vlasništvu dvije osobe i nitko mi nije spomenuo groblje. Kada su me susjedi upozorili, tražio sam dokumentaciju. Vlasnici su tvrdili da je sve čisto, da su provjerili papire i da nikada tu nije bilo groblja. Govorilo se čak da je riječ o masovnoj grobnici iz rata, ali su oni tvrdili da za to nikada nisu čuli. Počeo sam s radovima i već treći ili četvrti dan naišli smo na kosti, nakon čega smo odmah sve zaustavili“, kazao je vlasnik.

Mještani Potoka, međutim, tvrde kako je na tom zemljištu još prije godinu dana bilo vidljivo nekoliko kamenih križeva. Prema njihovim riječima, netko od prethodnih vlasnika križeve je premjestio na susjednu parcelu, što je među mještanima izazvalo zgražanje. Ekipa Bljesak.info uvjerila se na terenu kako se križevi danas više ne nalaze na spomenutom zemljištu.

Policija je trakom označila područje na kojem mještani tvrde da su križevi bili odloženi nakon uklanjanja. Kako doznaje Bljesak.info, Mjesna zajednica Potoci još je prije godinu dana uputila zahtjev Zavodu za zaštitu kulturno-povijesne baštine HNŽ-a, upozoravajući na devastaciju Bilinog groblja i tražeći hitnu reakciju prije početka bilo kakvih radova.

U odgovoru Zavoda navedeno je kako taj lokalitet nije evidentiran kao kulturno dobro te da ne ispunjava uvjete za zaštitu prema važećem Zakonu o zaštiti kulturno-povijesne baštine u HNŽ-u, zbog čega su se proglasili nenadležnima.

Mještani za ovo područje vežu i mračna sjećanja te ga nazivaju „ukletim“. Jedan od njih ispričao je kako je njegov pokojni otac upravo na tom mjestu tijekom rata ostao bez ruke i oka.

„To je trsno mjesto. Nikada nismo dopuštali djeci da se tu igraju“, rekao je za Bljesak.info jedan od mještana, ističući kako je pronalazak kostiju samo potvrdio ono u što su godinama vjerovali.

Pročitaj članak

Veliki preokret: Trgovine opet smiju raditi nedjeljom i blagdanima

Ustavni sud Crne Gore dostavio je Službenom listu odluku kojom se ukida odredba Zakona o unutarnjoj trgovini koja je propisivala zabranu rada trgovina nedjeljom te u dane državnih i drugih praznika. Sud je utvrdio da je riječ o neustavnoj mjeri koja zadire u slobodu poduzetništva zajamčenu Ustavom Crne Gore te narušava načelo jednakosti svih pred zakonom.  

Odluka je donesena na sjednici održanoj 28. siječnja, kada je ukinut član 35a navedenog zakona. U obrazloženju se ističe da je zakonodavac omogućio rad nedjeljom i praznicima samo određenim kategorijama trgovaca, dok je ostalima to pravo uskratio, čime su pojedini poduzetnici dovedeni u povlašten, a drugi u neravnopravan položaj bez jasno utemeljenog razloga.  

Ustavni sud podsjeća da Ustav jamči zaposlenima pravo na ograničeno radno vrijeme i plaćeni odmor, ali da ne propisuje obvezu korištenja tog odmora isključivo nedjeljom. Navodi se i da je Crna Gora potpisnica Konvencije o tjednom odmoru u trgovini i uredima, kojom je predviđeno pravo na jedan slobodan dan u tjednu, uz preporuku da se, kada je to moguće, taj dan podudara s tradicionalnim danom odmora, ali bez izričite obveze da to bude nedjelja.  

Sud dodatno ističe da je Zakonom o radu zaposlenima zajamčen jedan dan tjednog odmora, koji se može koristiti nedjeljom ili nekim drugim danom, ovisno o prirodi posla, uz obvezu poslodavaca i države da osiguraju poštovanje tog prava. Naglašava se da se zaštita prava radnika ne može ostvarivati na način koji proizvodi nejednak tretman među poduzetnicima bez jasnog i legitimnog cilja u javnom interesu.  

Kao posebno sporno Sud navodi uvođenje izuzetaka bez odgovarajućeg obrazloženja. Time je, prema ocjeni Ustavnog suda, priznato da postoji potreba za kontinuiranim i svakodnevnim radom određenih subjekata radi opskrbe građana, ali bez jasnog objašnjenja zašto je ta potreba prepoznata samo kod dijela trgovaca. Takav pristup, ističe se u odluci, nije uspostavio ustavnopravno prihvatljivu ravnotežu između različitih skupina poduzetnika.  

U obrazloženju se podsjeća i da su Ustavom jasno propisani razlozi zbog kojih se sloboda poduzetništva može ograničiti, poput zaštite zdravlja ljudi, okoliša, prirodnih bogatstava, kulturne baštine te sigurnosti i obrane države. Budući da zakonodavac nije dokazao postojanje takvog legitimnog cilja, niti je dao uvjerljivo obrazloženje za selektivnu primjenu zabrane, Sud je zaključio da je dopuštanjem rada jednoj skupini djelatnosti, poput ljekarni, pekara, kioska, benzinskih crpki i tržnica, a zabranom drugima, stvoren neravnopravan položaj koji nije u skladu s Ustavom Crne Gore.

Pročitaj članak

Srušio se tijekom mise: Svećenik preminuo nakon pričesti

U malom austrijskom mjestu Wiesmath, u okrugu Wiener Neustadt, prošle nedjelje dogodio se potresan i tragičan događaj koji je duboko pogodio vjernike i širu katoličku javnost.  

Tijekom slavlja svete mise, neposredno nakon svete pričesti, župnik fra Raimund Beisteiner iznenada se srušio u trenutku kada je posvećene Hostije vraćao u tabernakul. Vjernici koji su se nalazili u crkvi ostali su u šoku, a pomoć je pružena odmah. Unatoč brzoj reakciji prisutnih i hitne medicinske pomoći, fra Raimund je preminuo nedugo nakon toga, unutar same crkve.  

Vijest o njegovoj iznenadnoj smrti duboko je potresla župnu zajednicu u Wiesmathu, ali i sve koji su ga poznavali. Fra Raimund Beisteiner bio je omiljen i predan svećenik, poznat kao brižan pastir koji je s velikom vjerom i poniznošću služio svojoj župi. Njegova smrt, upravo u trenutku obavljanja jedne od najsvetijih svećeničkih službi, mnogi vjernici doživljavaju kao snažno i potresno svjedočanstvo potpune predanosti Bogu.  

Župljani, prijatelji i subraća svećenici izražavaju tugu, ali i zahvalnost za život i služenje fra Raimunda, koji je ostavio neizbrisiv trag u životima brojnih vjernika. Njegov odlazak ostavlja veliku prazninu u župi, ali i duboko poštovanje prema svećeniku koji je, kako ističu mnogi, „otišao Gospodinu služeći do posljednjeg daha“.  

Vjernici su pozvani da u molitvama preporuče njegovu dušu beskrajnom Božjem milosrđu te da mole za utjehu njegove obitelji, župne zajednice i svih koji su svjedočili ovom bolnom događaju.  

„Pokoj vječni daruj mu, Gospodine, i svjetlost vječna neka mu svijetli.“  

Izvor: Catholic Tradition & Evangelization

Pročitaj članak

Tajna mreža moći: što otkrivaju Epsteinovi mailovi i zašto slučaj još uvijek potresa svijet

Jeffrey Epstein bio je američki financijaš i milijarder s iznimno jakim vezama u političkim, poslovnim i društvenim elitama, čije je ime postalo sinonim za jedan od najvećih skandala modernog doba. Iako je preminuo 2019. godine, slučaj Epstein i dalje izaziva veliku pozornost javnosti, medija i pravosuđa, ponajviše zbog nerazjašnjenih okolnosti njegove smrti, ali i zbog dokumenata i elektroničke prepiske koji postupno izlaze u javnost.  

Tko je bio Jeffrey Epstein  

Epstein je započeo karijeru kao profesor matematike, no ubrzo je prešao u financijski sektor, gdje je radio s iznimno bogatim klijentima. Unatoč tome što nikada nije do kraja razjašnjeno kako je točno stekao svoje bogatstvo, Epstein je živio luksuznim životom, posjedovao više nekretnina diljem svijeta te privatni avion i otok na Karibima.  

Njegovo ime prvi put ozbiljno dolazi u fokus javnosti sredinom 2000-ih, kada je optužen za kaznena djela vezana uz seksualno iskorištavanje maloljetnica. Iako je tada postigao kontroverzni sporazum s pravosuđem i izbjegao teže kazne, slučaj je ponovno otvoren 2019. godine, kada je uhićen i suočen s novim, težim optužbama.  

Zašto je Epstein i dalje u središtu interesa  

Epsteinova smrt u zatvorskoj ćeliji u kolovozu 2019., službeno okarakterizirana kao samoubojstvo, dodatno je potaknula brojne sumnje i teorije. Mnogi smatraju da ključna pitanja nikada nisu do kraja razjašnjena, osobito s obzirom na njegovu mrežu moćnih poznanstava.  

Upravo ta povezanost s političarima, poslovnim liderima, akademicima i javnim osobama razlog je zašto se Epsteinovo ime i danas često pojavljuje u javnom prostoru. Javnost želi znati tko je sve bio povezan s njim, u kojem kontekstu i koliko su te veze bile duboke.  

Što otkrivaju Epsteinovi mailovi i dokumenti  

Mailovi i drugi dokumenti koji su posljednjih godina objavljeni kroz sudske procese i istraživačko novinarstvo ne otkrivaju nužno nova kaznena djela, ali pružaju uvid u Epsteinov način djelovanja. Iz prepiske je vidljivo kako je sustavno gradio mrežu kontakata, održavao odnose s utjecajnim osobama te koristio društveni status kako bi se predstavljao kao važan posrednik i financijski savjetnik.  

Dokumenti također pokazuju kako su neki ljudi bili svjesni njegove reputacije, ali su unatoč tome nastavili komunikaciju, dok drugi tvrde da nisu imali uvid u njegove nezakonite aktivnosti. Upravo ta siva zona – tko je znao što i kada – i dalje je predmet interesa javnosti i pravosudnih institucija.  

Slučaj koji i dalje nema konačan epilog  

Slučaj Jeffreyja Epsteina ostaje otvorena rana američkog pravosudnog sustava i simbol nejednakosti pred zakonom. Iako je Epstein mrtav, pitanja o odgovornosti, mreži suradnika i propustima institucija i dalje traže odgovore. Svaki novi dokument ili mail koji izađe u javnost dodatno potiče raspravu i podsjeća da istina o cijelom slučaju još uvijek nije u potpunosti rasvijetljena.

Pročitaj članak

PODRŽIMO U Godini svetoga Franje rađa se Franjevački kamp mladih

U Godini svetoga Franje, u kojoj se obilježava osam stoljeća franjevačkog djelovanja, rađa se jedna snažna i duboko potrebna inicijativa. Fra Stjepan Brčina uputio je poziv svima da se nadahnuće ne zadrži samo na riječima, nego da se pretoči u konkretno djelo – u stvaranje Franjevačkog kampa mladih u Zagrebu i okolici.

Riječ je o projektu koji ima za cilj postati trajno mjesto susreta, molitve, rasta i izgradnje zdravih odnosa, u duhu franjevačkih vrijednosti. Kamp nije zamišljen samo kao boravak u prirodi ili kratkotrajni bijeg od svakodnevice, nego kao prostor u kojem će mladi moći ponovno pronaći ono najvažnije: mir, zajedništvo, vjeru i smisao.

Više od odmora – prostor cjelovitog rasta

Planirani Franjevački kamp mladih nadovezuje se na već iznimno aktivan pastoral mladih na Svetom Duhu u Zagrebu, ali ide i korak dalje. Ideja kampa širi se u smjeru cjelovitog pristupa mladom čovjeku, uključujući duhovnu, emocionalnu i zajedničarsku dimenziju života.

U okviru kampa predviđeni su: mjesto molitve i duhovne obnove, prostor formacije i rasta u vjeri, sportske aktivnosti i rekreacija, izgradnja međusobnih odnosa, zdravo druženje i franjevačko bratstvo, promicanje duhovnih zvanja.

Dugogodišnje iskustvo rada s mladima jasno je pokazalo koliko je danas potrebno jedno ovakvo mjesto – odmak od ubrzane svakodnevice i digitalnih opterećenja, prostor stvarnih susreta, razgovora i otvorenosti, ukorijenjen u kršćanskom i franjevačkom duhu.

Projekt koji se može ostvariti samo zajedno

Fra Stjepan Brčina jasno poručuje kako se ova ideja ne može graditi pojedinačno. Franjevački kamp mladih zamišljen je kao zajedničko djelo, u koje se svatko može ugraditi prema svojim mogućnostima.

Svaka donacija, bez obzira na iznos, postaje dio ove priče i konkretno ulaganje u budućnost mladih i Crkve. Upravo zajedništvo i solidarnost ono su na čemu franjevački duh od početka počiva.

Kako pomoći u ostvarenju projekta

Svi koji žele poduprijeti ostvarenje Franjevačkog kampa mladih mogu to učiniti donacijom:

Primatelj:
Hrvatska provincija sv. Jeronima franjevaca konventualaca

IBAN:
HR6723600001501555575

Opis plaćanja:
„Za kupnju zemljišta za Franjevački kamp mladih”

Adresa primatelja:
Sveti Duh 31, 10000 Zagreb

Kontakt:
centar.zvanja@gmail.com

Unaprijed se zahvaljuje svima na dobroti, povjerenju i spremnosti da podrže ovaj projekt. Kako poručuju inicijatori, ono što se gradi nije samo kamp, nego mjesto gdje će srca mladih ponovno susretati Krista.

U Godini svetoga Franje, ovaj projekt postaje snažan znak nade i poziv na zajedničko djelovanje.

Gradimo zajedno.

fra Stjepan Brčina & bogjetu.com

Pročitaj članak

Thompson rasprodao Široki Brijeg u rekordnom roku: Zbog ogromnog interesa drugi koncert na Valentinovo

Unatoč kratkotrajnim tehničkim poteškoćama u sustavu za prodaju ulaznica, koncert Marka Perkovića Thompsona u Širokom Brijegu, zakazan za četvrtak 13. veljače 2026. godine, rasprodan je u rekordnom vremenu. Veliko zanimanje publike još je jednom potvrdilo snažnu povezanost popularnog pjevača s hercegovačkom publikom, ali i njegovu neupitnu popularnost.  

Zbog iznimno brze prodaje karata i brojnih upita obožavatelja koji nisu uspjeli osigurati ulaznice, Thompsonov tim odlučio je reagirati promptno te najaviti dodatni koncert. Drugi nastup održat će se dan kasnije, u subotu 14. veljače, također u športskoj dvorani Pecara u Širokom Brijegu.  

Dodatni termin pružit će novu priliku svima koji žele biti dio ovog glazbenog spektakla i uživati u pjesmama koje već desetljećima okupljaju publiku diljem regije. Prodaja ulaznica za drugi koncert započinje u petak, 6. veljače, točno u 12:00 sati, a karte će biti dostupne putem online platforme Entrio te na njihovim službenim prodajnim mjestima.  

Na službenim stranicama Marka Perkovića Thompsona objavljena je i poruka upućena publici: „Vidimo se u Širokom Brijegu! Neka vide da nas ima… Čuvajmo jedni druge!“  

Podsjetimo, prvi koncert održat će se 13. veljače s početkom u 20:00 sati. Cijene ulaznica iznose 80 KM za parter te 120 KM za tribine. Dolazak u Široki Brijeg uslijedio je nakon velike medijske pozornosti i polemika koje su pratile Thompsonov nastup povodom dočeka hrvatske rukometne reprezentacije u Zagrebu, što je dodatno pojačalo interes javnosti.  

Široki Brijeg tako će sredinom veljače postati središte velikog glazbenog događaja, a sve je izvjesnije da će obje večeri u Pecari proteći u znaku ispunjene dvorane, snažne emocije i pjesama koje publika zna napamet.

Pročitaj članak

Plamen vjere se širi Hercegovinom: nakon Mostara, javna krunica stiže u još jedan grad

Nakon Mostara, još jedan grad u Hercegovini postaje mjesto javnog svjedočenja vjere i molitve. Ljubuški će u subotu, 7. veljače 2026. godine, biti domaćin prve javne molitve svete krunice prve subote u mjesecu, u duhu pobožnosti Prvih subota kako je Blažena Djevica Marija zatražila u Fatimi.  

Poziv na molitvu uputili su Marijini ratnici Mostar, ističući kako je riječ o činu zadovoljštine za uvrede nanesene Bezgrešnom Srcu Marijinu, ali i o snažnom javnom svjedočenju vjere u vremenu brojnih duhovnih izazova. Organizatori naglašavaju kako je cilj molitve zajedničko okupljanje vjernika kao „djece Marijine“, hrabro i otvoreno, u molitvi za grad, narod i obitelji.  

Program započinje svetom Misom u 7 sati u svetištu na Humcu, nakon koje će u 7:45 sati uslijediti javna molitva krunice na platou vanjskog oltara. Vjernici koji stoje iza ove inicijative izražavaju nadu kako će molitva prve subote postati trajna duhovna praksa u Ljubuškom te izvor posebnih milosti i obnove vjere.  

Ovaj molitveni događaj dio je šireg duhovnog pokreta koji se posljednjih mjeseci širi Hercegovinom, a koji je započeo u Mostaru, s ciljem povratka molitvi, pokori i povjerenju u Marijino zagovorništvo.  

„Bezgrešno Srce Marijino, budi nam utočište i put k Isusu“, poručuju organizatori, pozivajući sve vjernike da se pridruže molitvi i budu dio duhovnog plamena koji se širi Hercegovinom. 

Pročitaj članak

Potvrđena optužnica protiv časnika Armije RBiH zbog ubojstva djece na igralištu u Vitezu

foto detektor.ba

Sud Bosne i Hercegovine potvrdio je optužnicu protiv Mensuda Kelešture i Hazima Jašarevića zbog ratnog zločina počinjenog u lipnju 1993. godine u Vitezu, kada je u topničkom napadu na civilno naselje Podgradina smrtno stradalo osmero djece hrvatske nacionalnosti, dok je još petero djece ranjeno.  

Prema optužnici, Keleštura se tereti da je 10. lipnja 1993. godine, u svojstvu zapovjednika 325. brdske brigade Armije BiH, zapovjedio Brigadnoj artiljerijskoj skupini (BrAG) izvršenje topničkog napada na Podgradinu, prigradsko naselje u kojem je živjelo gotovo isključivo civilno stanovništvo hrvatske nacionalnosti. Tužiteljstvo navodi da je napad izveden u vrijeme primirja i u naseljenom mjestu, te da je Keleštura bio svjestan kako takva zapovijed može dovesti do stradanja civila.  

Hazim Jašarević optužen je da je, kao zapovjednik BrAG-e, proveo zapovijed preko sebi potčinjenih pripadnika artiljerijske skupine, iako je znao da se ne radi o vojnom cilju te da može doći do teških posljedica po civilno stanovništvo, na što je, prema optužnici, pristao.  

Kako prenosi Detektor, pripadnici BrAG-e, pod Jašarevićevim zapovjedništvom, ispalili su jednu minobacačku granatu kalibra 120 milimetara s lokaliteta Podlazine, općina Vitez. Granata je pala između obiteljskih kuća, na dječje igralište poznato kao “Kod koša”, gdje su se nalazila djeca. U eksploziji je život izgubilo osmero djece, dok je još petero ranjeno.  

U narednom razdoblju bit će zakazano ročište na kojem bi se optuženi trebali izjasniti o krivnji. Optužnica protiv Kelešture i Jašarevića podignuta je krajem prošle godine.  Među stradalima je bila i najmlađa žrtva, devetogodišnja Augustina Grebenar, kao i njezin 12-godišnji brat Velimir. U napadu su poginuli i 12-godišnji Milan te 18-godišnja Sanja Garić, također brat i sestra, zatim 15-godišnjaci Dragan Ramljak, Draženko Čečura i Sanja Križanović, kao i desetogodišnji Boris Antičević.  

Zločin u Podgradini ostao je jedno od najtežih stradanja djece tijekom rata u središnjoj Bosni, a potvrđivanje optužnice predstavlja važan korak u procesuiranju odgovornih i traženju pravde za nevine žrtve.

Pročitaj članak

Vlada FBiH odlučila: Poslodavci mogu isplaćivati 300 KM pomoći radnicima u 2026.

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine danas je na telefonskoj sjednici, na prijedlog Federalnog ministarstva financija, donijela Uredbu o isplati pomoći radnicima od strane poslodavaca u 2026. godini. Ovom uredbom uređuju se pravo na isplatu pomoći, dinamika i visina isplate, kao i način njezine realizacije, piše Klix.ba.

Kako je obrazloženo, cilj uredbe je omogućiti poslodavcima da radnicima isplate do 300 KM mjesečno na ime pomoći za ublažavanje posljedica rasta troškova života, bez dodatnog poreznog opterećenja. Na ovaj način povećavaju se primanja zaposlenih iz radnog odnosa, a poslodavci su oslobođeni plaćanja poreza na dohodak i doprinosa za obvezna osiguranja na navedeni iznos.

Pravo na ovu vrstu pomoći imaju radnici koji su u radnom odnosu kod poslodavca u skladu sa Zakonom o radu. Pomoć mogu isplaćivati poslodavci koji redovno isplaćuju plaće i uplaćuju doprinose za zaposlene te nemaju neizmirenih obveza po osnovu poreza na dohodak i doprinosa. Iznimno, pravo na isplatu imaju i oni poslodavci koji su s Poreznom upravom Federacije BiH zaključili sporazum o odgodi ili obročnom plaćanju dugovanja, pod uvjetom da obveze uredno izmiruju prema tom sporazumu.

Uredbom je propisano da poslodavac može, u skladu sa svojim financijskim mogućnostima, isplatiti pomoć do maksimalno 300 KM mjesečno, ali i manji iznos. Pomoć se može isplaćivati za razdoblje od siječnja do lipnja 2026. godine, dok se isplata za lipanj može izvršiti najkasnije do 31. srpnja 2026. godine.

Također je izričito naglašeno da poslodavac ne smije primjenom ove uredbe umanjiti plaću radniku u odnosu na plaću isplaćenu za studeni 2025. godine. Pod plaćom se, u smislu ove odredbe, podrazumijeva osnovna plaća bez uvećanja za prekovremeni rad, noćni rad, rad vikendom, blagdanima ili drugim danima koji su zakonom određeni kao neradni.

Isplata pomoći vršit će se isključivo na transakcijske račune radnika, a ova sredstva ne smatraju se plaćom niti naknadom plaće prema Zakonu o radu. Pomoć se može isplaćivati mjesečno, i to tek po isteku mjeseca na koji se odnosi, najranije od prvog, a najkasnije do posljednjeg dana narednog kalendarskog mjeseca.

Poslodavci su obvezni donijeti interni akt kojim će definirati iznos i uvjete isplate pomoći, dok svi pojedinačni akti za ostvarivanje ovog prava moraju biti doneseni u pisanom obliku.

Uredbom je propisana i obveza izvještavanja Porezne uprave Federacije BiH. Poslodavci su dužni najkasnije do 7. u mjesecu za prethodni mjesec dostaviti nadležnoj poreznoj ispostavi izvještaj o izvršenoj isplati pomoći. Porezna uprava će po zaprimljenim izvještajima vršiti kontrolu ispunjenosti uvjeta, a zbirne podatke dostavljati Federalnom ministarstvu financija, koje će potom mjesečno informirati Vladu FBiH o realizaciji uredbe i njezinim efektima.

Uredba stupa na snagu danom donošenja, bit će objavljena u Službenim novinama Federacije BiH, a prestaje važiti 30. lipnja 2026. godine.

Pročitaj članak

Kreće gradnja autoceste stoljeća u BiH: Počeo otkup zemljišta, evo gdje se prvo gradi!

U Bosni i Hercegovini započela je konkretna realizacija jednog od najvećih infrastrukturnih projekata u zemlji – Jadransko-jonske autoceste. JP Autoceste Federacije BiH objavile su javni oglas za sporazumno pribavljanje nekretnina, čime je službeno pokrenut proces otkupa zemljišta za prvu dionicu ove važne prometnice.  

Riječ je o dionici Počitelj – Stolac, dugoj 23,5 kilometara, koja je prva predviđena za izgradnju s obzirom na to da su pripremne aktivnosti na tom dijelu najdalje odmakle, prenosi Biznisinfo. Ova dionica predstavlja prvu fazu projekta, dok će ostali dijelovi Jadransko-jonske autoceste tek u narednom razdoblju ulaziti u fazu pripreme.  

Prema planu, autocesta će se odvajati od Koridora Vc u području Počitelja, nastavljati prema Stocu, a potom voditi dalje prema granici s Crnom Gorom. Time će Bosna i Hercegovina dobiti izravniju i kvalitetniju prometnu povezanost s jadranskim i jonskim područjem.  

Jadransko-jonska autocesta dio je šireg europskog prometnog koridora koji povezuje više država regije, uključujući Italiju, Hrvatsku, Crnu Goru, Albaniju i Grčku. Realizacijom ovog projekta Bosna i Hercegovina trebala bi ojačati svoju ulogu važne tranzitne točke na jugoistoku Europe.  

Tehničke karakteristike prve dionice predviđaju suvremeni profil autoceste s dva odvojena kolnika, četiri prometne trake, zaustavnim trakama te razdjelnim pojasom između kolnika. Objavom javnog oglasa i početkom otkupa zemljišta projekt je napokon ušao u fazu konkretne provedbe, nakon višegodišnjih najava.  

Vlasnici nekretnina na području Grada Čapljine i Grada Stoca pozvani su da se jave u prostorije JP Autoceste FBiH u Mostaru i Sarajevu radi sporazumnog rješavanja imovinsko-pravnih odnosa. U slučaju da se ne odazovu u predviđenom roku, postupak eksproprijacije nastavit će se u skladu s važećim zakonskim propisima.

Pročitaj članak

Ulaznice kreću u prodaju, interes ogroman: Thompson puni Pecaru u Širokom Brijegu

Danas, točno u 12 sati, započinje prodaja ulaznica za veliki koncert Marka Perkovića Thompsona koji će se održati 13. veljače 2026. godine u Širokom Brijegu, u športskoj dvorani Pecara. Ulaznice će biti dostupne putem platforme Entrio i na njihovim ovlaštenim prodajnim mjestima. Organizatori su najavili velik interes publike te poručili kako koncert u Širokom Brijegu neće biti samo glazbeni događaj, nego i snažno okupljanje vjerne publike uz poruku zajedništva i međusobne brige. 

Koncert u Širokom Brijegu dolazi u trenutku kada Marko Perković Thompson proživljava jedno od najuspješnijih razdoblja u karijeri. Nedavno je osvojio čak četiri nagrade Cesarica – za Hit godine s pjesmom „Ravnoteža“, Koncertni Bestseller za rekordan broj prodanih ulaznica, Digitalni Bestseller za izniman doseg pjesama s albuma „Hodočasnik“ te Cesaricu za Hit autora. Ova priznanja dodatno su potvrdila snažnu povezanost pjevača s publikom i njegovu aktualnu popularnost.  

U intervjuu za IN magazin Nove TV, Thompson je govorio o motivaciji koja ga i dalje pokreće. Kao najveći poticaj istaknuo je sina Antu, koji ga snažno ohrabruje da nastavi svoj glazbeni put, ali i obitelj te suradnike. Posebno mjesto, kako je naglasio, zauzima publika koja prepoznaje njegov rad i dolazi na koncerte, a dodatnu snagu daju mu i mlađe generacije koje pjevaju pjesme nastale prije 20 ili 30 godina.  

Brojnost i vjernost publike potvrdio je i prošlogodišnji koncert na zagrebačkom Hipodromu, koji Thompson opisuje kao lijepu hrvatsku priču ostvarenu u zajedništvu publike i svih koji su sudjelovali u organizaciji. Upravo ta sinergija, kako kaže, daje smisao njegovu radu i poticaj za nove projekte.  

Vođen tim uspjehom i motivacijom, Marko Perković Thompson najavio je povratak u studio krajem godine, gdje planira raditi na novim pjesmama s ciljem ponavljanja uspjeha albuma „Hodočasnik“. Koncert u Širokom Brijegu tako će biti još jedna potvrda snažne veze između pjevača i publike te uvertira u novo poglavlje njegove glazbene karijere.

Pročitaj članak

Nada za sela i planine: Starlink internet prvi put službeno najavljen za BiH

Građani Bosne i Hercegovine mogli bi tijekom 2026. godine napokon dobiti pristup Starlink satelitskom internetu, jednoj od najmodernijih internetskih usluga današnjice, pokazuje najnovije ažuriranje službene Starlink mape pokrivenosti. Riječ je o prvoj konkretnoj najavi dolaska ovog servisa na bh. tržište, nakon višegodišnjih nagađanja i neizvjesnosti, piše Klix.ba.

Naime, Bosna i Hercegovina je do nedavno na službenoj mapi bila označena kao područje bez ikakvog vremenskog okvira za dostupnost Starlinka, što je kod dijela javnosti izazivalo sumnju hoće li ova usluga uopće stići. Posljednje ažuriranje donijelo je važnu promjenu – uz naziv države sada stoji 2026. godina kao planirani period dostupnosti, što se tumači kao jasan signal da se dolazak servisa napokon približava.  

Bosna i Hercegovina se time, zajedno sa Srbijom i Crnom Gorom, svrstava među posljednje europske zemlje koje će službeno dobiti Starlink, dok je veći dio Europe ovom vrstom interneta pokriven već godinama. Unatoč kašnjenju, činjenica da je rok prvi put jasno naznačen ulijeva optimizam, posebno među stanovnicima ruralnih, planinskih i slabije povezanih područja.  

Starlink je satelitski internetski servis kompanije SpaceX, u vlasništvu američkog poduzetnika Elona Muska. Umjesto oslanjanja na klasičnu infrastrukturu poput kablova i baznih stanica, Starlink koristi mrežu tisuća malih satelita u niskoj Zemljinoj orbiti, čime omogućava brzu i relativno stabilnu internetsku vezu gotovo svugdje gdje postoji otvoren pogled prema nebu.  

U zemljama gdje je već dostupan, Starlink se koristi u domaćinstvima, školama, turističkim i ugostiteljskim objektima, ali i u radu hitnih službi te tijekom prirodnih nepogoda, kada klasična infrastruktura često zakaže. Za mnoge korisnike ovaj servis ne znači samo veće brzine interneta, nego i mogućnost ostanka povezanima sa svijetom u područjima gdje je to ranije bilo teško ili gotovo nemoguće.  

Ako se najavljeni planovi ostvare, 2026. godina mogla bi označiti važan iskorak u digitalnoj povezanosti Bosne i Hercegovine, nudeći građanima novu alternativu – internet koji ne ovisi o kablovima i udaljenosti od gradova, već o satelitskoj mreži u svemiru.

Pročitaj članak

Noć straha u Dalmaciji: Orkanski udari do 137 km/h, more preplavilo ulice

foto DalmacijaNews

Snažna sredozemna ciklona sinoć je dovela brojne hrvatske gradove, osobito u Dalmaciji, u alarmantno stanje. Olujno do orkansko jugo, praćeno niskim tlakom zraka, izazvalo je jednu od najvećih ciklonalnih plima u posljednjih nekoliko desetljeća, pri čemu se more prelijevalo preko riva i prodiralo u ulice, kuće i poslovne prostore.

Diljem obale zabilježene su poplave nižih dijelova gradova, a snažni udari vjetra stvarali su dodatne probleme. Posebno dramatična situacija bila je u Kaštelima, gdje se more izlilo na rivu te poplavilo okolne ulice. Stanovnici Kaštel Novog, Štafilića i Starog proveli su besanu noć pokušavajući obraniti svoju imovinu, postavljajući improvizirane barikade kako bi spriječili prodor mora.

„Ovakvo stanje je nepodnošljivo. Godinama upozoravamo na prodiranje mora u kuće, ali nitko ne reagira. Stanje je katastrofalno i sanacija rive je nužna“, kazala je jedna mještanka Kaštel Novog, dodajući kako nadležne službe nisu na vrijeme dostavile ni vreće s pijeskom.

Plima je bila izrazito jaka i u Trogiru, osobito na čiovskoj strani, dok su u Splitu pod morem završili dijelovi obale na Bačvicama i Firulama. Slični prizori zabilježeni su u Vranjicu, Omišu, Hvaru i Vodicama. Razina mora ponegdje je porasla za više od 70 centimetara, što ovu plimu svrstava među najveće u posljednjih nekoliko godina. Prema podacima, bila je tek desetak centimetara niža od iznimno visoke plime iz prosinca 2019. godine.

Cijeli Jadran zahvatilo je jako do olujno jugo, koje je na otvorenom moru mjestimice imalo orkanske udare. Najjači udar zabilježen je na Palagruži, gdje je izmjereno čak 137 kilometara na sat. Meteorološko-oceanografska plutača DHMZ-a, postavljena osam nautičkih milja od palagruškog svjetionika, u dva je navrata zabilježila valove visoke do osam metara. Orkanski udari zabilježeni su i na Lastovu te na zvjezdarnici na Mosoru.

Svjetioničar s Palagruže, Vojislav Šain, istaknuo je kako za njega i kolege ovakvi uvjeti nisu iznenađenje. „Navikli smo na ovakve prilike. Zanimljivo je da naša postaja često bilježi jače udare nego plutača“, rekao je za Dalmaciju Danas.

Osim plime, snažan vjetar stvarao je probleme i u urbanim sredinama. U Splitu je jugo nosilo zaštitne ograde, pomicalo kontejnere i rušilo lakše konstrukcije. Jedan od opasnijih prizora zabilježen je na Sućidru, u Vukovarskoj ulici, gdje se metalna zaštitna ograda srušila preko nogostupa. Građani su upozoreni na pojačan oprez, osobito u blizini gradilišta i nestabilnih objekata, te na potrebu osiguranja predmeta na balkonima.

Zbog izrazito nepovoljnih vremenskih uvjeta u prekidu su brojne trajektne, katamaranske i brodske linije koje povezuju otoke s kopnom. Među ostalima, ne prometuju linije Split – Stari Grad, Vis – Split, Ploče – Trpanj, Sućuraj – Drvenik, kao i većina katamaranskih linija na splitskom, zadarskom i dubrovačkom području.

Dan su obilježile i velike temperaturne razlike u zemlji, s tek oko 2 stupnja Celzijeva na sjeverozapadu do ugodnih 18 stupnjeva na krajnjem jugu. Kiša koja je padala sadržavala je i primjese saharskog pijeska.

Prema prognozama meteorologa, tijekom sutrašnjeg dana očekuje se postupno slabljenje vjetra i djelomično smirivanje vremenskih prilika, iako vrijeme neće biti posve stabilno. Temperature će pritom biti nešto niže, a građanima se i dalje savjetuje oprez, osobito uz obalu.

Pročitaj članak

Danas stižu veće mirovine: Umirovljenicima isplata uvećana za 11,2 posto

Umirovljenici u Federaciji Bosne i Hercegovine, korisnici Federalnog zavoda za mirovinsko i invalidsko osiguranje (MIO), danas će dobiti uvećane mirovine za 11,2 posto, a sredstva za tu namjenu osigurana su u Proračunu Federacije BiH.

Kako su potvrdili iz Federalnog ministarstva financija za novinsku agenciju Fena, sredstva za isplatu mirovina za siječanj, u ukupnom iznosu od 347 milijuna KM, danas su doznačena prema bankama i poštama. Sukladno ustaljenoj praksi, isplata mirovina krajnjim korisnicima počet će danas.

Povećanje mirovina rezultat je nedavno usvojenog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o MIO FBiH, kojim je predviđeno usklađivanje mirovina dva puta godišnje – u siječnju i srpnju. Tim zakonskim rješenjem najniža mirovina za korisnike koji su pravo ostvarili prije 1. siječnja 2026. godine povećana je s 599,28 na 666,40 KM, dok je zajamčena mirovina porasla s 715,21 na 795,31 KM.

Prema službenim podacima, prosječna samostalna mirovina iz prosinca 2024. godine, nakon svih pripadajućih usklađivanja, iznosi 841,98 KM, što ujedno predstavlja i iznos zajamčene mirovine sukladno važećem zakonu.

Nakon same isplate mirovina, bit će izvršena i uplata zdravstvenog osiguranja za umirovljenike, pa će ukupna izdvajanja za siječanj dosegnuti 353 milijuna KM. Usporedbe radi, u siječnju 2025. godine ukupna izdvajanja po toj osnovi iznosila su 287 milijuna KM, što jasno pokazuje znatno povećanje proračunskih sredstava namijenjenih umirovljenicima.

Ovo povećanje mirovina dolazi kao značajno financijsko rasterećenje za umirovljenike u Federaciji BiH, osobito u uvjetima rasta troškova života, te predstavlja jednu od najznačajnijih korekcija mirovinskih primanja u posljednjih nekoliko godina.

Pročitaj članak