VIDEO: Nastup HKUD Goranci na Vinkovačkim jesenima 2018.


Završene su 53. Vinkovačke jeseni, najveća manifestacija tradicijske kulture u Hrvatskoj koje su se održale od 7.-16 rujna u Vinkovcima. Vinkovačke jeseni su se održale pod geslom „Pregršt istine“. Što se tiče Smotre folklora u dva dana nastupila su 34 kulturno-umjetniča društva, piše Goranci online.

Smotra je održana u tri dijela, pa je tako na pozornici u središu grada u petak i subotu nastupilo 20, a u nedjelju preostalih 14 društava. U, trećem dijelu Državne smotre izvornog hrvatskog folklora, publici su se između ostalih predstavili HKUD „Goranci“ iz Mostara.

Podsjećamo da su uz HKUD „Goranci“ iz Bosne i Hercegovine nastupili još HKD „Vrila“ – Župa Mostarski Gradac i dječiji KUD “Mokro” – Široki Brijeg iz Širokog Brijega te KUD „Izvor“ – Žabljak iz Usore.

Najava HKUD „Goranci“
- Iz Mostara grada, iz Bosne i Hercegovine stiže Hrvatsko kulturno umjetničko društvo „Goranci“. HKUD Goranci dolaze iz lijepog mjesta nadomak Mostara, riječ je o Gorancima. Društvo postoji od 2006. godine a svojim aktivnostima od prošle godine ostvarili su dolazak po prvi puta na Vinkovačke jeseni. Njeguju kulturnu baštinu kroz tradiciju i običaje svoga kraja, poručio je voditelj Branko Uvodić.

Članice i članovi HKUD-a „Goranci“ dobili su veliki pljesak na početku i na kraju nastupa, a toliko zapažen nastup su imali da je u jednom trenutku i hrvatski premijer Ander Plenković ostao oduševljen.

Share:

Ni ove godine poginuli branitelji na Čabulji nisu zaboravljeni


U Nuglima, odakle se i krenulo na Golubić, skupilo se 12 sudionika ovog memorijalnog uspona. Vrijedno bi bilo spomenuti i sve sudionike ovog uspona (navest ću samo imena): Karlo, Karlo - "Žuti", Mario S., Mario K., Mario P.,Andrija, Renato, Josip, Ivo, Goran, Marin i Ante, pišu grude.com.

Iz Nugli pa do Dubruljskog izvora gdje je bio mali predah, pa dalje do Krkovačkog klanca u blizini kojeg je vidikovac odakle se prostire prelijep pogled na Arapovo brdo, Vrde i njegova okolna mjesta. Tu je snimljena jedna zajednička fotografija svih sudionika ovog uspona, a odatle se nastavilo dalje Golubiću, našem glavnom odredištu. Sami dolazak na Golubić je težak i nepristupačan. Iskusni planinari bi ovaj sami "foto finish" detaljnije opisali, ali ja ću ostati samo na ovome da je uspon "težak i nepristupačan".

Nedugo, nakon što smo se svi uspeli na naše glavno odredište, na Golubiću nam se pridružio i trinaesti sudionik; Križan, koji je malo okasnio za svima nama. Nakon molitve, uslijedilo je druženje i zajednički objed pored spomen ploča dvojice hrvatskih vitezova Marića.

Nakon skoro sat vremena druženja na Golubiću, odlučili smo se rastati od njega. Dio sudionika je odlučio se vratiti natrag prema Nuglima, dok je drugi dio ekipe, među kojima i moja malenkost, nastavio dalje na Medvjed, do spomen - ploče pok. Mire Spajića.

Kroz vrleti Čabulje od Golubića do Medvjeda nas je vodio Andrija Golemac, a umnogome nam je i pomogla i označena planinska staza koja nas je navodila na svakome koraku. Predivne uvale koje je samo majka priroda mogla isklesati dovele su nas je podno Medvjeda do spomen - ploče pok. Miri Spajiću, gdje smo se pomolili i nastavili spust strmom padinom do zapuštenog makadamskog puta kojim smo se vratili do samog mjesta polaska.

Čabulja je za neke bila samo san. Mislili su neki da će preko nje i preko Vrdi stići u Mostar, pa dalje na Neum, na more. Vrdi su bila Vrata Vatikanska, a Čabulja planina preko koje se nije moglo prijeći. O ovim ljudima i o svim ovim događanjima u skorije vrijeme će netko pričati i ispisivati redke u nekim novim knjigama o Vrdima, da ovi događaji i ovi ljudi ne padnu u zaborav. Vrđani ovaj datum održavaju živim već nekoliko godina ovim memorijalnim usponom na Golubić, i HVALA im na tome!

No, nekako se čini da nedostaje mladih u ovom događaju, da treba biti više onih koji će prenositi priču o ovim ljudima i događajima. Jer, kada nestane živih sudionika ovih događanja, tko će pričati priče o ovim hrabrim ljudima?
Dogodine će biti 25 godina od pogibije Joze i Petra Marića i bilo bi lijepo da nas se dogodine iskupi što veći broj, puno veći od ovoga. Biti će vikend i bilo bi stvarno lijepo da jedan dan u godini odvojimo za ljude koji svoj život dali za naše živote...

Lijepo jednom fra Ante Marić zapisa u listu "Za rodnu grudu":
"I evo, opet godišnjica, nek kapaju ko kapi s kućnih krovova na naše pragove, i nek u našim pamćenjima dube ukrase, dube mjesta za sebe. Nek nam sve zatru, ali spomen na godišnjice patnje za naš narod nek nikad i ništa u nama ne ubije!"

Za galeriju fotografija posjetite grude.com.
Share:

Nakon mora i godišnjeg odmora organizirano otiđite na Bile u avanturu sa slobodnim konjima


Organizirani posjeti slobodnim konjima na Bilima održavat će još tijekom rujna i listopada, potvrđeno je za Bljesak.info iz neformalne skupine okupljene oko Facebook stranice ''Konji na Bilima'' koji su u travnju ove godine po prvi put odlučili organizirano dovoditi posjetitelje u prirodnu oazu između Širokog Brijega i Mostara.

''Posjećenost je tijekom ljeta bila jako dobra, a sam posjet traje od nekih tri do četiri sata dok se neki posjetitelji odluče i na više sati boravka sa slobodnim konjima u prirodi. Konji se uglavnom nalaze u blizini ceste te u ljetnim danima uz pojilište tako da ne potrošimo puno vremena za pronalaz krda'', izjavio je za Bljesak.info Marijo Bošnjak, 27-godišnji Mostarac koji se godinama brine o konjima na Bilima.


Na lokalitetu Bile, koje se nalaze između Mostara i Širokog Brijega, ima više od 100 slobodnih konja koji se kreću u šest krda koja su ove godine dobila čak 30 ždrijebadi. Posjet konjima na Bilima može vam doći kao dobra i jedinstvena avantura nakon mora i godišnjih odmora te zajedno s prijateljima i članovima svoje obitelji možete uživati u nesvakidašnjem iskustvu bliskog kontakta sa slobodnim konjima.

Sve informacije kao i prijave za termine možete dobiti u inbox Facebook stranice Konji na Bilima te na broj mobitela: 063/151-017 (Marijo). Posjete je najlakše dogovoriti u dane vikenda, a moguće je u dogovoru dobiti i termin za ostale dane u tjednu, ''Organizirani posjeti konjima na Bilima imaju svrhu približavanja konja svim ljubiteljima ovih plemenitih životinja'', zaključio je Marijo Bošnjak u razgovoru za Bljesak.info.
Share:

Susret hrvatskih katoličkih obitelji – sve što trebate znati o trećem nacionalnom susretu koji se ove godine održava u Solinu


Nacionalni susret hrvatskih katoličkih obitelji, treći po redu, ove će se godine održati u Solinu. Odluka o pokretanju ovakve vrste susreta donesena je na Izvanrednom zasjedanju Hrvatske biskupske konferencije održanom u siječnju 2010, piše bitno.net.

Susret se, u organizaciji Ureda HBK za život i obitelj te (nad)biskupije domaćina, organizira svake tri godine. Prvi susret, pod geslom “Zajedno u Kristu”, održan je 5. lipnja 2011. na zagrebačkom Hipodromu pod predsjedanjem pape Benedikta XVI. Drugi je održan 19. travnja 2015. u Trsatskom svetištu u Rijeci pod geslom “Obitelj – nositeljica života, nada i budućnost Hrvatske”.

Na ovaj važan događaj u životu Crkve u Hrvata, koji je do sada okupio desetke tisuća ljudi, pozvao je, između ostalih, i splitski gradonačelnik Andro Krstulović Opara s obitelji (video možete pogledati OVDJE), kao i gradonačelnik Solina Dalibor Ninčević s obitelji (ostale videozapise možete pogledati OVDJE).

Naš portal donosi vam najvažnije informacije o Trećem nacionalnom susretu hrvatskih katoličkih obitelji.

Raspored susreta
Sam Susret hrvatskih katoličkih obitelji održat će se u subotu i nedjelju, 15.-16. rujna, u Solinu. Donosimo raspored centralnog slavlja:

15. rujna u 20:00 Hod Svjetla – euharistijsko bdjenje, prasvetište Gospe od Otoka, Solin
Molitvu će predvoditi splitsko-makarski nadbiskup mons. Marin Barišić, a prigodnu propovijed izreći će dubrovački biskup i predsjednik Vijeća HBK za život i obitelj mons. Mate Uzinić. Na molitvenom bdjenju pjevati će zbor mladih „Krstitelj“ s Trstenika.

16. rujna u 9:00 Uvodni molitveni program, Gospina livada u prasvetištu Gospe od Otoka, Solin.
U molitvenom programu sudjelovat će obitelji splitske metropolije, a događaj će pjesmom animirati Papa band.

16. rujna u 10:00 Svečano euharistijsko slavlje, Gospina livada u prasvetištu Gospe od Otoka, Solin.
U suslavlju s ostalim biskupima i brojnim svećenicima, misu će predvoditi domaćin, splitsko-makarski nadbiskup i metropolit mons. Marin Barišić. Pjevanje predvodi veliki zbor sastavljen od više zborova iz Splitsko-makarske nadbiskupije pod vodstvom maestra don Šime Marovića.

16 .rujna u 12:00 na Gospinom otoku organizirano je druženje svih sudionika uz hranu i koncert duhovne glazbe na kojem će nastupiti Marija Husar Rimac, duhovno glazbeni sastavi Emanuel, Rim, Abba i zbor Mihovil.
Središnjem slavlju koji će se održati za vikend prethodit će petodnevni program za odrasle, ali i one najmanje. Posebno izdvajamo klanjanje pred Presvetim oltarskim sakramentom koje će se u četvrtak 13. rujna održati u splitskim župama s početkom u 20 sati. Organizatori pozivaju “i sve druge župe u Hrvatskoj i dijaspori da se pridruže ovoj molitvi za sve naše obitelji i za plodove Trećeg nacionalnog susreta hrvatskih katoličkih obitelji”. Pripremljeni tekst za klanjanje može se preuzeti OVDJE.

U petak, 14. rujna održat će se humanitarni koncert “Obitelji za najmanje” za pomoć pri kupnji uređaja – endoskopski stup za operacijske zahvate u novorođenčadi i djece za potrebe Klinike za dječju kirurgiju KBC-a Split. Na koncertu na splitskoj Rivi, s početkom u 20 sati nastupit će Dražen Zečić, Mate Bulić, Domenica, Giuliano, Mia Dimšić, Dalmatino, Meri Cetinić, Marko Perković Thompson, Zorica Kondža, Tedi Spalato, Petar Dragojević, Pero Panjković, klapa Pasika, klapa Šufit i Papa bend

Napominjemo i kako se uplate mogu izvršiti putem donatorskog telefona: 060 9000 (6,25kn. PDV uključen) i preko računa (IBAN akcije: HR63 2330 0031 5450 1680 0). Akcija traje od 1. rujna do 1. listopada 2018.

Također, na splitskoj Rivi radost odrastanja u obitelji posvjedočit će i najmanji – djeca – i to pjesmom. Na dječjem koncertu u subotu, 15. rujna, s početkom u 11 sati nastupit će dječji zborovi „Mala Terezija“ (Split) i „Leopoldice“ (Kaštel Novi); djeca iz župa sv. Andrije (Split) i sv. Josipa (Dugi Rat); obitelji Majić, Kosor i Petrušić; obiteljski zbor „Unica harmonia“; Centar za rehabilitaciju „Mir“; KUD „Ante Zaninović“.

Ostatak programa i popis događanja možete pogledati OVDJE.

Vodič kroz slavlje, zajedno s kartom mjesta na kojem će se održati centralni događaj i drugim detaljnim informacijama, možete preuzeti OVDJE.

Službena pjesma Trećeg nacionalnog susreta hrvatskih katoličkih obitelji
Pjesma “Kristu vjerni zauvijek” nastala je u pripravi za Prvi nacionalni susret hrvatskih katoličkih obitelji koji je svojom nazočnošću uveličao papa Benedikt XVI. predvodeći euharistijsko slavlje na zagrebačkom hipodromu 5. lipnja 2011. godine. Upravo zbog toga, pjesma je naknadno dorađena kako bi mogla biti trajno glazbeno obilježje hrvatskih katoličkih obitelji.

Share:

Mjesto gdje obitavaju divlji konji


U podnožju planine Cincar, nedaleko od Livna, godinama već galopira veliko krdo od blizu 600 divljih konja. Potomci su to pitomih konja, koji desetljećima odolijevaju oštrim zimama, kiši, vjetru, krivolovcima i grabežljivcima. Sve do prošle godine na snazi je bio Zakon o zaštiti divljih konja, no Općina Livno tu je odluku povukla, piše N1 televizija.

Između Kupresa i Livna obitava nekoliko stotina divljih konja koje uglavnom mogu vidjeti svi oni koji se voze tim pravcem. Željko Krišto, član planinarsko-ekološkog društva Borova Glava o njima brine već duži niz godina. Ponekad ih je, kaže, teško pronaći.

"Od 10 minuta pa do dva sata potrage, zavisi jer je pak ovo nepraktičan teren kad se ide vozilom. Dobar dio bi se trebao prepješačiti, tako da treba dosta vremena da se nađu konji", otkriva Krišto.

Broj konja, iz godine u godinu, sve je veći, kaže Željko. Ima ih nešto više od 600, no točan broj znat će krajem mjeseca kada završava sezona ždrijebljenja. Izvorno to nisu divlji konji, nego su potomci pitomih konja koje su vlasnici 70-ih godina u jednoj od ekonomskih i političkih migracija pustili da slobodno žive u prirodi. Od tada do danas uglavnom se okupljaju na ovom području, dok se zimi kriju od bure i leda.

"U zimskom periodu mi moramo dva puta dnevno izići na teren, donijeti sol na teren. Tu su problemi, tada trebaš ljude angažirati. 2012. godina je bila jako nezgodna, i zimski i ljetni period kada su bile velike suše. Prošle godine smo izgradili jedno pojilište, ove godine jedno i planiramo još jedno izgraditi", kaže Krišto.

Budući da ovo područje nema rijeka i drugih izvora, konji se napajaju isključivo iz ta dva pojilišta, pa stoga u ljetnom periodu često prelaze preko magistralne ceste, što predstavlja veliku opasnost po učesnike u saobraćaju. Saobraćejne nesreće su česte ,a nastale štete dosad je plaćala opština.

Odluka o zaštiti divljih konja postojala je do decembra prošle godine kada je Općina Livno tu odluku povukla do usvajanja nove. To je izazvalo probleme mještanima koji žive na području gdje obitavaju konji, kao i vozačima, koji sada ne mogu dobiti odštetu u slučaju sudara s konjima.

Odluka je povučena, jer su vozači tražili sve veće sume na ime naknade za štetu koju su nanijeli divlji konji.

"Imamo na državnoj razini Zakon o dobrobiti životinja koji trebamo primjeniti na terenu i sačuvati ovo što imamo, jer neki ljudi ove konje smatraju problemom, a ja rješenjem, prvenstveno kao turističkom atrakcijom. Drugim dijelom bi se mogli angažirati ljudi koji bi se zaposlili da ih čuvaju", pojašnjava Krišto.

Godinama su turistima i putnicima zanimljiva atrakcija, veliki broj ljudi dolazi vidjeti ih, fotografirati ili dati im hrane.

Video prilog možete pogeldati na portalu N1 televiziji.
Share:

Business

Popular Posts

© GORANCI.BLOGSPOT.BA Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača!
@ 2018 - GORANCI.BLOGSPOT.BA
Sva prava pridržana