Makarska krenula u obračun s “rezervacijama” plaže

foto Reddit

S dolaskom vrhunca turističke sezone i sve većim gužvama na plažama, ponovno se aktualizira problem “rezerviranja” najboljih mjesta ostavljanjem peškira, ležaljki, dušeka i drugog plažnog pribora satima prije dolaska, pa čak i tijekom noći, prenosi Pogled.ba.

Takva praksa godinama izaziva nezadovoljstvo među kupačima koji na plažu dolaze u uobičajeno vrijeme, ali i među lokalnim stanovništvom koje smatra da se na taj način ograničava slobodno korištenje javnih površina. U Makarskoj su odlučili stati tomu na kraj i tijekom ovog ljeta pojačati nadzor nad gradskim plažama.

Iz Makarskog komunalca poručili su kako njihove ekipe već u ranim jutarnjim satima uklanjaju ostavljene peškire, ležaljke, dušeke, šatore i druge predmete kojima pojedinci pokušavaju zauzeti mjesto prije nego što uopće dođu na plažu.

“Kad krenu prave sezonske gužve, krenu i pokušaji ‘rezerviranja’ mjesta na plaži. Podsjećamo da na gradskim plažama vrijede jasno istaknuta pravila. Ostavljanje plažnog asortimana preko noći, kao i zauzimanje mjesta ostavljanjem stvari u ranim jutarnjim satima bez boravka na plaži, nije dopušteno”, poručili su iz Makarskog komunalca.

Naglašavaju kako akciju provode u suradnji s komunalnim redarima te da cilj nije samo održavanje urednosti plaža.

“Nije riječ samo o održavanju čistoće plaža, već i o poštivanju komunalnog reda koji osigurava da su gradske plaže dostupne svima”, istaknuli su.

Na snimkama koje su objavili vidljivo je više desetaka ostavljenih peškira, ležaljki i šatora na atraktivnim mjestima u hladu, dok njihovi vlasnici u tom trenutku nisu bili prisutni.

Zbog toga bi oni koji su navikli rano ostaviti svoje stvari i kasnije doći na plažu mogli ostati bez “rezerviranog” mjesta, ali i bez ostavljenih rekvizita. Komunalne službe najavljuju kako će i dalje uklanjati predmete kojima se krše pravila korištenja gradskih plaža.

U jeku turističke sezone poruka iz Makarske je jasna – plaža nije privatni prostor, a najbolje mjesto neće pripasti onome tko prvi ostavi peškir, nego onome tko je stvarno na plaži.

Pročitaj članak

Mostarski planinari uspješno se popeli na Mont Blanc

foto HPD Prenj 1933.

Ekspedicija je iz Mostara krenula 15. srpnja prema francuskom Chamonixu, gdje su članovi tijekom nekoliko dana proveli završne pripreme, kondicijske ture i aklimatizaciju prije uspona. 

U sklopu priprema popeli su vrh Signal Forbes (2.204 metra), a aklimatizaciju su odradili na području Aiguille du Midi, na nadmorskoj visini od 3.842 metra. Nakon dana odmora uslijedio je uspon prema planinarskom domu Goûter (3.835 metara), odakle je započeo završni uspon na vrh. 

Završni uspon započeo je u ranim jutarnjim satima 20. srpnja u zahtjevnim vremenskim uvjetima. Kako navode iz HPD-a Prenj 1933, članove ekspedicije pratili su snažan vjetar, niske temperature i zaleđena staza, dok je prelazak preko Grand Couloira, najopasnijeg dijela standardne rute, zahtijevao maksimalan oprez i pridržavanje sigurnosnih procedura. 

Tijekom uspona planinari su se susreli i s brojnim ledenim pukotinama, koje su posljednjih godina sve izraženije zbog povlačenja ledenjaka, što dodatno povećava objektivne opasnosti na ovoj visokogorskoj ruti. Unatoč zahtjevnim uvjetima, članovi ekspedicije nešto prije 11 sati uspješno su stigli na vrh Mont Blanca, nakon čega je uslijedio siguran silazak do doma Goûter i povratak u Chamonix. 

U ekspediciji su sudjelovali Ilija Babić, Luka Barić, Lorna Barić, Vedran Cigić, Matea Golemac, Ivica Perić, Bojan Prkić, Ivan Tica i Žarko Vrljić. 

Iz HPD-a Prenj 1933 Mostar ističu kako ovim usponom nastavljaju tradiciju organiziranja zahtjevnih visokogorskih ekspedicija te promoviraju planinarstvo, sigurnost u planinama i važnost kvalitetne pripreme za ovakve pothvate. 

Realizaciju ekspedicije podržali su Grad Mostar, SportRadar, Ured predsjedateljice Vijeća ministara BiH te više tvrtki i partnera iz Bosne i Hercegovine.

Pročitaj članak

GROBLJE MIRA Poznato tko će ove godine predvoditi misno slavlje na Bilima

Na Groblju mira na Bilima kod Mostara u subotu, 22. kolovoza 2026. godine, bit će obilježen Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih režima. Komemoracija će se održati pod pokroviteljstvom Hrvatskog narodnog sabora Bosne i Hercegovine, a i ove godine očekuje se veliki broj vjernika, obitelji žrtava te predstavnika crkvenog, društvenog i političkog života.

Središnji dio programa bit će svečano euharistijsko slavlje koje će predvoditi mons. Dražen Kutleša, nadbiskup metropolit zagrebački i predsjednik Hrvatske biskupske konferencije. Okupljeni će zajedničkom molitvom odati počast svim žrtvama koje su stradale u razdobljima ratova, poraća i totalitarnih režima, čuvajući uspomenu na one čije su sudbine desetljećima ostale prešućivane, piše Gorblje mira.

Svečanosti će poseban doprinos dati glazbeni program. Liturgijsko pjevanje predvodit će ujedinjeni glasovi Katedralnog mješovitog zbora "Marija", Akademskog zbora Pro Musica iz Mostara i Župnog zbora sv. Cecilije iz Stoca, pod ravnanjem maestra don Dragana Filipovića, uz orguljsku pratnju profesora Emila Bevande.

Projekt Groblja mira iz godine u godinu nastavlja se razvijati. U tijeku je druga faza podizanja križeva, a organizatori ističu kako će svi križevi za koje su zahtjevi pravodobno podneseni biti postavljeni tijekom ove godine. Obitelji koje još nisu podnijele zahtjev, a žele podići križ za svoje pokojne ili se dodatno informirati o projektu, potrebne informacije mogu pronaći na službenoj internetskoj stranici Groblja mira.

Organizatori pozivaju sve vjernike, osobito obitelji žrtava, kao i sve ljude dobre volje da svojim dolaskom sudjeluju u ovom molitvenom i spomen-susretu. Nakon završetka misnog slavlja predviđeno je zajedničko druženje i prigodni domjenak u ozračju zajedništva, prijateljstva i vjere.

S obzirom na visoke ljetne temperature, posjetiteljima se preporučuje ponijeti šešir ili kapu, odjenuti laganiju i svjetliju odjeću te sa sobom imati bocu vode. Također, zbog lakše organizacije parkiranja i nesmetanog odvijanja programa, preporučuje se dolazak najmanje pola sata prije početka misnog slavlja.

Organizatori su zahvalili svim medijima koji će pratiti događaj i svojim izvještavanjem pridonijeti očuvanju kulture sjećanja te širenju poruke Groblja mira – da se istina čuva s dostojanstvom, a vrijednosti vjere, mira i zajedništva prenose budućim naraštajima.

>> Pročitajte više o Groblju mira na Bilima

Oni koji još nisu podnijeli zahtjev, a žele podići križ za svoga člana obitelji, rodbine, prijatelja ili saznati više o samom projektu, sve informacije mogu pronaći na službenoj stranici O V D J E.

Pročitaj članak

Mostarcima stiže novi trošak? Komunalna naknada od 5 KM uskoro na računu za vodu

foto Fena

Stanovnike Mostara uskoro bi mogla dočekati promjena u načinu plaćanja komunalne naknade. Pred gradskim vijećnicima naći će se prijedlog odluke prema kojem bi poslove naplate komunalne naknade preuzelo Javno poduzeće Vodovod d.o.o. Mostar, a naknada bi se ubuduće obračunavala kroz mjesečni račun za potrošnju pitke vode.

Kako se navodi u prijedlogu odluke, dosadašnji sustav naplate komunalne naknade putem pojedinačnih rješenja pokazao se nedovoljno učinkovitim i neekonomičnim za Grad Mostar. Zbog toga gradske vlasti predlažu novi model kojim bi se pojednostavio postupak naplate i povećala učinkovitost prikupljanja sredstava.

U obrazloženju odluke ističe se da Vodovod raspolaže kvalitetnom bazom korisnika u kojoj se redovito evidentiraju promjene, ima razvijen sustav naplate računa za opskrbu pitkom vodom te stručne službe koje provode zakonom propisane mjere naplate. Upravo zbog toga smatra se da ovo javno poduzeće može uspješno obavljati i poslove naplate komunalne naknade.

Prema prijedlogu, komunalna naknada za stambene objekte iznosila bi 5 konvertibilnih maraka mjesečno te bi bila iskazana kao posebna stavka na računu za vodu. Rok za njezino plaćanje bio bi isti kao i rok za podmirenje računa za uslugu opskrbe pitkom vodom.

Grad Mostar očekuje da će se ovakvim načinom naplate osigurati brža i učinkovitija naplata za sve obveznike, smanjiti poteškoće u prikupljanju sredstava te omogućiti stabilan priljev novca namijenjen financiranju Programa obavljanja komunalnih djelatnosti iz područja zajedničke komunalne potrošnje.

Istodobno, stupanjem odluke na snagu prestala bi vrijediti ranije izdana rješenja prema kojima su vlasnici i korisnici stambenih prostora plaćali komunalnu naknadu u iznosu od 3 KM mjesečno. Ta će promjena, kako je navedeno, biti jasno naznačena na računima.

Prijedlog predviđa i iznimku za socijalno ugrožene građane. Naime, Vodovod neće obračunavati komunalnu naknadu korisnicima iz svoje evidencije koji se nalaze u stanju socijalne potrebe.

Hoće li novi model naplate biti prihvaćen, odlučit će Gradsko vijeće Mostara na jednoj od narednih sjednica.

Pročitaj članak

Gdje brakovi opstaju? Ovo je sedam gradova u BiH bez ijednog razvoda

foto BigStock

U sedam gradova i općina u Bosni i Hercegovini tijekom 2025. godine nije zabilježen nijedan razvod braka. Pokazuju to najnoviji dostupni statistički podaci koji otkrivaju zanimljive demografske razlike između manjih i većih sredina u zemlji, piše Radio Sarajevo.ba.

Prema objavljenim podacima, među sredinama bez ijednog razvoda nalaze se Neum, Kupres, Ravno, Dobretići, Bosansko Grahovo, Bosanski Petrovac i Drvar. Iako je riječ uglavnom o manjim lokalnim zajednicama s manjim brojem stanovnika, ove brojke izdvajaju ih od većih urbanih sredina u kojima je broj razvoda znatno veći. 

S druge strane, najveći broj razvoda prema posljednjem zajedničkom prebivalištu supružnika zabilježen je u Banjoj Luci, gdje su tijekom godine evidentirana 213 razvoda. Slijede Bijeljina s 96, Prijedor sa 78, Zvornik s 37 te Teslić s 34 razvoda. 

Statistika pokazuje da je stopa razvoda u Republici Srpskoj i dalje niža od prosjeka Europske unije. Dok je prema podacima Eurostata prosječna stopa razvoda u državama članicama EU tijekom 2024. godine iznosila 1,6 razvoda na tisuću stanovnika, u Republici Srpskoj je tijekom 2025. godine zabilježeno 0,8 razvoda na tisuću stanovnika.

Demografski podaci ukazuju na to da manje sredine često imaju drukčije obrasce obiteljskog života od velikih gradova. Ipak, stručnjaci upozoravaju kako broj razvoda treba promatrati zajedno s brojem sklopljenih brakova i ukupnim brojem stanovnika, jer male općine zbog manjeg broja stanovnika mogu imati znatno drukčiju statističku sliku od velikih urbanih centara.

Pročitaj članak

Ova župa po prvi put u povijesti slavi mladu misu jednog franjevca

Župa Gradac ovih će dana proživjeti jedan od najradosnijih i najznačajnijih događaja u svojoj povijesti. Novozaređeni svećenik fra Danijel Sentić proslavit će svoju mladu misu, prvo svečano euharistijsko slavlje koje će predvoditi u svojoj rodnoj župi, piše Neum Online. 

Svečano euharistijsko slavlje započet će sutra, 25. u 17:00 sati ispred župne crkve, nakon čega će uslijediti zajednička večera i druženje u šatoru pored crkve.

Mlada misa predstavlja prvo svečano euharistijsko slavlje koje predvodi novozaređeni svećenik te je jedan od najvažnijih trenutaka u životu svakog prezbitera. Posebnost ovoga slavlja očituje se u mladomisničkoj propovijedi, svečanom blagoslovu te zajedništvu s obitelji, prijateljima i vjernicima koji zajedno zahvaljuju Bogu za dar svećeničkog poziva. 

Fra Danijel Sentić za svećenika je zaređen u mostarskoj katedrali Marije Majke Crkve na svetkovinu svetih Petra i Pavla, 29. lipnja. Svoju će prvu svetu misu sada proslaviti upravo u rodnoj župi, što ovaj događaj čini još posebnijim za cijelu župnu zajednicu.

Župa Gradac u svojoj povijesti nikada nije imala franjevca mladomisnika, zbog čega će ovogodišnja mlada misa ostati upisana kao povijesni trenutak za ovo malo hercegovačko mjesto.

Pročitaj članak

Vozači će odahnuti: Kreće velika sanacija ceste prema Blidinju vrijedna 2,94 milijuna KM

Planirani radovi obuhvaćaju pripremne radove, zemljane radove i temeljenje, radove na kolovoznoj konstrukciji, radove na sistemu odvodnjavanja, armirano-betonske radove, ugradnju prometne opreme i signalizacije, sanaciju pločastog propusta Sovići, kao i izvođenje ostalih radova neophodnih za potpunu obnovu i stabilizaciju predmetne dionice. 

U prostorijama JP Ceste Federacije BiH nedavno je potpisan Ugovor za izvođenje radova na sanaciji oštećenog dijela magistralne ceste M17.5, dionica Jablanica – Blidinje, poddionica Jablanica – Kosne Luke, piše Večernji list BH.

Ugovor su potpisali direktor JP Ceste Federacije Bosne i Hercegovine, Ljubo Pravdić i predstavnik konzorcija u sastavu Struktura d.o.o. Jajce i Zvornikputevi d.o.o. Zvornik. Vrijednost ugovora iznosi 2.941.380, 00 KM sa PDV-om, a rok za izvođenje radova je 180 kalendarskih dana, računajući od dana uvođenja izvođača u posao. 

Sredstva za realizaciju ovog projekta osigurana su na temelju Odluke Vlade FBiH od 07.10.2025. godine o dodjeli financijskih sredstava utvrđenih Budžetom Federacije Bosne i Hercegovine za 2025. godinu sa pozicije „Tekući transferi drugim nivoima vlasti i fondovima – Financijska pomoć za gradove i općine za sanaciju šteta uzrokovanih poplavama“, čime su stvoreni uvjeti za nastavak sanacije dionice koja je pretrpjela značajna oštećenja tokom poplava u listopadu 2024. godine. 

Planirani radovi obuhvaćaju pripremne radove, zemljane radove i temeljenje, radove na kolovoznoj konstrukciji, radove na sistemu odvodnjavanja, armirano-betonske radove, ugradnju prometne opreme i signalizacije, sanaciju pločastog propusta Sovići, kao i izvođenje ostalih radova neophodnih za potpunu obnovu i stabilizaciju predmetne dionice. 

Realizacijom ovog projekta nastavit će se aktivnosti na obnovi magistralne ceste M17.5 s ciljem uspostavljanja sigurnog i nesmetanog odvijanja prometa između Jablanice i Blidinja. Sanacijom oštećenih dijelova ceste unaprijedit će se sigurnost svih sudionika u prometu, povećati pouzdanost cestovne infrastrukture te stvoriti kvalitetniji uvjeti za lokalno stanovništvo, gospodarstvo i razvoj turizma na ovom području.

Pročitaj članak

Široki Brijeg postaje središte zabave: Četiri dana vrhunske hrane i zabave

Ovogodišnje izdanje Carlsberg Street Food Festa u Širokom Brijegu donosi bogatiji program, više izlagača i četiri dana vrhunske gastronomije, glazbe i zabave za sve generacije. Od 23. do 26. srpnja Park širokobrijeških branitelja na Sajmištu ponovno će postati mjesto okupljanja ljubitelja dobre hrane, koncerata i obiteljskog sadržaja.

Sedmo izdanje festivala ove godine predstavlja čak 14 izlagača, među kojima je devet dobro poznatih sudionika iz prethodnih godina te pet novih imena koja će publici prvi put predstaviti svoje specijalitete. Posjetitelji će moći uživati u raznovrsnoj ponudi burgera, sendviča, pizza, slastica i brojnih drugih street food delicija, zbog čega organizatori očekuju velik interes tijekom sva četiri festivalska dana.

Festival počinje u četvrtak, 23. srpnja, otvaranjem festivalskih kućica u 17 sati. Večer će glazbeno zagrijati Rock Trajanja, dok će vrhunac prve večeri biti koncert legendarne grupe Prljavo kazalište. Nakon koncerta zabava se nastavlja uz DJ-a Kiiwija.

Petak donosi sadržaj za cijelu obitelj. Osim otvaranja kućica, najmlađe očekuje MiniChef radionica u organizaciji Foodologyja, a tijekom večeri pripremljen je bogat dječji zabavni program s oslikavanjem lica, velikim loptama za skakanje, kinetičkim pijeskom, klaunom s balonima, mini golfom, go-kartom, frizbijem, ribolovnim igrama i brojnim drugim aktivnostima. Za glazbeni dio programa pobrinut će se MozDrumz street performance, bend Not Jane, Peki Live te DJ Kiiwi.

Subota nastavlja u istom ritmu. Uz novu MiniChef radionicu i cjelodnevni dječji program pod vodstvom animatora Mateja Sunare, posjetitelji će ponovno moći uživati u brojnim zabavnim sadržajima za djecu. Večer donosi nastupe MozDrumza, BIAJPI-ja te jednog od najpoznatijih regionalnih bendova S.A.R.S., nakon čega će atmosferu do kasno u noć održavati DJ Kiiwi.

Završni festivalski dan, u nedjelju, namijenjen je cijeloj obitelji. Program uključuje likovnu koloniju Galerije Vrba, Family Fun Park by Diplomat Tech, dječju animaciju, nastup Cheerleading kluba Široki te večernje koncerte Ante Casha i Josipa Drinovca. Tijekom večeri bit će proglašeni i pobjednici ovogodišnjeg Street Food Festa, a završnicu festivala obilježit će nastup DJ-a Zippyja.

Carlsberg Street Food Fest tijekom godina izrastao je u jednu od najposjećenijih ljetnih manifestacija u Hercegovini, a organizatori vjeruju kako će ovogodišnje izdanje, uz najveći broj izlagača dosad, bogat glazbeni program i sadržaje za djecu, privući tisuće posjetitelja iz cijele regije te još jednom potvrditi status jednog od najatraktivnijih ljetnih festivala u Širokom Brijegu.

Pročitaj članak

Počelo postavljanje novog digitalnog sata na jednom od najprometnijih mostarskih raskrižja

foto Goranci online

Na raskrižju ulica Stjepana Radića i kralja Tomislava u Mostaru jučer su započeli radovi na postavljanju novog digitalnog sata, čime će jedno od najprepoznatljivijih gradskih obilježja dobiti suvremeno izdanje.  

Stari sat, koji već duže vrijeme nije ispunjavao svoju funkciju zbog dotrajalosti i čestih kvarova, odlazi u prošlost, a na njegovom mjestu bit će postavljen moderni LED display prilagođen potrebama današnjeg urbanog prostora.  

Novi digitalni sat neće služiti isključivo za prikaz točnog vremena. Predviđeno je da građanima i brojnim prolaznicima prikazuje datum, vanjsku temperaturu, vremensku prognozu te druge korisne informacije i obavijesti, čime će ova frekventna gradska lokacija dobiti dodatnu informativnu vrijednost.  

Projekt je dio aktivnosti kojima Grad Mostar nastoji unaprijediti izgled i funkcionalnost javnih površina te postupno modernizirati gradsku infrastrukturu. Upravo je ovo raskrižje jedno od najprometnijih u gradu, zbog čega će novi sat svakodnevno biti uočljiv tisućama vozača i pješaka.  

Podsjetimo, gradska uprava još je početkom godine najavila zamjenu postojećeg sata ispred zgrade Projektanta novim digitalnim sustavom. Prema tadašnjim najavama, cilj je bio postaviti uređaj koji će, osim osnovne funkcije prikaza vremena, građanima pružati i niz korisnih informacija te postati novo, moderno obilježje središta Mostara.  

Ostaje za vidjeti kada će radovi biti u potpunosti završeni i kada će novi digitalni sat službeno biti pušten u rad, no današnji početak postavljanja označio je prvi konkretan korak prema realizaciji ovog projekta.

Pročitaj članak

Selo koje je imalo sve, a izgubilo najvažnije – ljude

foto Goranci online

Današnjim generacijama gotovo je teško povjerovati da je Divin, danas gotovo pusto selo uz tranzitnu cestu kod Bileće, nekoć bio živahno administrativno i društveno središte istočne Hercegovine. Mjesto koje je nekada okupljalo oko tri tisuće stanovnika, imalo školu punu djece, dom zdravlja, poštu, trgovine i kavane, danas je ostalo gotovo bez stanovnika.

Prema pisanju Radija Bileća, u Divinu danas živi samo jedna mještanka. Nekadašnja vreva zamijenjena je tišinom, a uspomene na zlatna vremena čuvaju tek oni koji su ondje odrasli, piše Radiobileca.com.

Nekadašnja općina puna života

Sve do šezdesetih godina prošlog stoljeća Divin je bio općina koja je obuhvaćala Fatnicu, Bačevicu, Orahovice, Gornje i Donje Davidoviće, Bijeljane, Milaviće, Gornju i Donju Zasadu, Kuti i Kukričje. Na tom je području živjelo oko tri tisuće stanovnika, a selo je bilo središte svakodnevnog života okolnih mjesta.

Uz stočarstvo, stanovnici su uzgajali i poznati hercegovački duhan "ravnjak", cijenjen zbog svoje kvalitete. Danas na tim poljima više nema ni duhana ni kukuruza, a nekadašnje oranice zarasle su u korov.

Mirjana Bilinac, rođena 1956. godine u Divinu, i danas se sa sjetom prisjeća djetinjstva. Prve razrede osnovne škole pohađala je u Fatnici jer u divinskoj školi nije bilo dovoljno mjesta za svu djecu.

– Kada sam prešla u školu u Divin, bilo je osam velikih učionica, a u mom razredu oko 35 učenika. Nakon nastave prema Kutima i Davidovićima išla je rijeka djece. Divin je tada vrvio životom – prisjeća se.

Pamti i dom zdravlja sa stalnim liječnikom i stomatologom, poljoprivrednu zadrugu, poštu, matični ured, dvije kavane i trgovinu u kojoj se moglo pronaći gotovo sve.

Iako se 1976. godine odselila iz rodnog kraja, Mirjana se nekoliko puta godišnje vraća otvoriti obiteljsku kuću.

– Kad uzmem ključ da otključam vrata, zadrhti mi ruka. Obuzme me tuga, ali što ćeš – kaže.

Od "mravinjaka" do tišine

Jedan od najboljih poznavatelja prošlosti Divina je Petar Ljubomirac, vlasnik nekada poznate kavane "Odmor", koja je desetljećima bila nezaobilazno mjesto za putnike i stanovnike okolnih sela.

Kavana je otvorena 1981. godine, a Petar se dobro sjeća vremena kada je, kako kaže, Divin bio pravi "mravinjak".

– Ovdje je svaku noć noćilo četrdesetak ljudi. Radile su dvije kavane, dvije trgovine, mjesni ured i zemljoradnička zadruga. Ljudi su dolazili iz Vranjske, Milavića, Kuta, Kukričja, Lukavca, Zovog Dola i Orahovica. Danas se zimi zna dogoditi da deset dana nitko ne svrati – priča.

Prisjeća se i utorka, koji je bio neformalni pazarni dan. Tada su stanovnici okolnih sela dolazili kupovati brašno i druge potrepštine, a školarcima je čak bilo zabranjeno odlaziti u trgovinu zbog velikih gužvi.

– Kad sam završio osmi razred, u školi je bilo oko 220 učenika od prvog do osmog razreda. Danas bi se mnogi možda i vratili, ali su kuće srušene i zapuštene – kaže Petar.

Škola bez djece

Tijekom godina zatvorena je poljoprivredna zadruga, prestale su raditi trgovine, a stanovništvo se postupno iselilo. U selo su stigli asfalt, električna energija i javna rasvjeta, ali su ljudi otišli.

Danas je jedina stalna stanovnica Divina Vida Šakotić, dok napuštene kuće svjedoče o nekadašnjem životu.

Jedini objekt koji još uvijek dominira mjestom jest zgrada osnovne škole. Nekada prepuna djece i školskog smijeha, danas više ne služi svojoj izvornoj namjeni. Posljednje školsko zvono odavno je utihnulo.

Školska zgrada posljednjih godina koristi se za smještaj radnika kineske tvrtke angažirane na izgradnji hidroelektrane Dabar. Nekadašnji natpis "Osnovna škola Sveti Sava" više ne stoji na pročelju, a umjesto njega ulaz danas krase kineska slova – simbol jednog novog vremena u kojem se prošlost Divina čuva uglavnom u uspomenama njegovih nekadašnjih stanovnika.

Pročitaj članak

Novo poskupljenje goriva u BiH: Dizel na pojedinim pumpama prelazi 3,20 KM

Vozače širom Bosne i Hercegovine posljednjih dana na benzinskim crpkama dočekuju nove, više cijene goriva. Nakon razdoblja pojeftinjenja, trend se ponovno okrenuo, a razlog se povezuje s novim poremećajima na svjetskom tržištu nafte.

U Mostaru su cijene goriva također u porastu. Prema trenutačnim podacima, najjeftiniji dizel danas se može pronaći na benzinskoj crpki Ine u Sutini, gdje litra iznosi 2,89 KM. Najskuplji dizel među mostarskim crpkama je na Tank Oilu na Smrčenjacima.

Kada je riječ o benzinu, najniža cijena Super 95 zabilježena je na Gazpromu na Bišću polju, gdje litra iznosi 2,75 KM, dok je najskuplji benzin na crpki Potoci Benz u Bijelom Polju, a Super plus 98 najjeftiniji je na Selexu u Vrapčićima sa 2,97 KM, a najskuplji na Oil-Ac 3,25 KM.

Na pojedinim benzinskim crpkama u Bosni i Hercegovini cijena litre dizela već je premašila psihološku granicu od 3,20 KM, što dodatno povećava troškove prijevoza i svakodnevnog života građana.

Prema podacima s tržišta, u Sarajevu se trenutačne cijene dizela kreću od oko 3,00 do čak 3,36 KM po litri, dok se benzin prodaje u rasponu od 2,70 do 3,17 KM.

Iz Federalnog ministarstva trgovine navode kako se sličan trend rasta cijena bilježi i u drugim dijelovima Federacije BiH.

Sukobi na Bliskom istoku ponovno podigli cijene nafte

Do novog vala poskupljenja dolazi nakon što su cijene goriva prethodnih tjedana bile u padu. Tada je smirivanje geopolitičke situacije i privremeno primirje na Bliskom istoku donijelo olakšanje svjetskom tržištu energenata.

Međutim, nova eskalacija sukoba ponovno je unijela neizvjesnost. Napetosti između Sjedinjenih Američkih Država i Irana, kao i intenziviranje sukoba povezanih s jemenskim Hutima i Saudijskom Arabijom, izazvali su zabrinutost zbog mogućih poremećaja u opskrbi naftom.

Zbog toga su cijene sirove nafte na svjetskim burzama ponovno krenule prema gore, što se vrlo brzo odražava i na maloprodajne cijene goriva u BiH.

S obzirom na to da cijene nafte i dalje rastu, nije isključeno da bi vozače u Bosni i Hercegovini u narednim danima mogla dočekati nova poskupljenja goriva.

Građani tako ponovno s posebnom pozornošću prate stanje na benzinskim crpkama, nadajući se da će se tržište uskoro stabilizirati i zaustaviti novi udar na kućne proračune.

Pročitaj članak

Cijene stanova u BiH ne prestaju rasti: potrebno i do 400.000 KM

Kupnja vlastitog stana za mnoge građane Bosne i Hercegovine postaje sve teže ostvariv cilj. Cijene nekretnina nastavile su snažno rasti i tijekom 2025. godine, a financijski stručnjaci upozoravaju da su stanovi za prosječne obitelji sve manje dostupni. Prema procjenama bankarskog i financijskog stručnjaka Dine Osmanbegovića, mladom bračnom paru danas je za kupnju stana potrebno između 300.000 i 400.000 konvertibilnih maraka, piše Forbes.n1info.ba.

Službeni podaci iz Izvješća o stanju tržišta nekretnina u Federaciji BiH za 2025. godinu pokazuju da su prosječne cijene rasle u svim većim gradovima i općinama, a među sredinama s najvećim povećanjem izdvajaju se Mostar, Zenica i Ilidža. Najveći interes kupaca i dalje je usmjeren na stanove površine između 40 i 70 četvornih metara, dok se stanovima većim od 100 četvornih metara trgovalo znatno rjeđe.

Neum i Sarajevo prednjače po cijenama

Najviša prosječna cijena četvornoga metra stana u Federaciji BiH zabilježena je u Neumu, gdje su se cijene apartmana i stanova kretale od 1.530 do čak 9.000 KM po četvornome metru.

Odmah iza Neuma nalaze se sarajevske općine Stari Grad, Centar i Novo Sarajevo. U Starom Gradu kvadrat je dosezao cijenu od gotovo 8.000 KM, dok su u Centru cijene išle do 7.480 KM.

I u ostalim gradovima cijene su nastavile rasti. U Tuzli su se kretale do 4.950 KM po četvornome metru, u Zenici do 5.120 KM, Travniku do 4.310 KM, a u Lukavcu do 3.400 KM.

Rekordne kupoprodaje stanova i kuća

Tijekom 2025. godine u Federaciji BiH prodan je i najskuplji stan vrijedan čak 1.315.000 KM. Nalazi se u sarajevskom Starom Gradu, ima 165 četvornih metara, a smješten je u zgradi izgrađenoj još 1900. godine.

Najskuplja kuća prodana je u Hadžićima za 1.962.000 KM. Riječ je o objektu površine gotovo 400 četvornih metara s parcelom većom od 1.200 četvornih metara.

Sličan trend bilježi i Republika Srpska, gdje je promet nekretninama tijekom prošle godine povećan za oko 210 milijuna KM u odnosu na godinu ranije. Prosječna cijena stana porasla je na 2.567 KM po četvornome metru, dok je Jahorina ponovno bila najskuplja lokacija s prosječnom cijenom od 4.689 KM po četvornome metru.

Poseban rekord postignut je upravo na Jahorini, gdje je stan površine 66,8 četvornih metara prodan za čak 798.000 KM, odnosno gotovo 12.000 KM po četvornome metru.

Investitori diktiraju tržište

Prema riječima Dine Osmanbegovića, tržište danas čine dvije skupine kupaca – oni koji nekretninu kupuju kako bi u njoj živjeli te investitori koji višak kapitala ulažu u stanove i kuće.

Ističe kako je ulaganje u nekretnine na Balkanu već desetljećima jedan od najčešćih načina očuvanja vrijednosti novca zbog slabo razvijenog tržišta kapitala i ograničenih mogućnosti drugih ulaganja.

Zbog toga investitori danas imaju prednost, dok građani koji prvi put kupuju stan sve teže mogu pratiti rast cijena. Osmanbegović upozorava kako je za kupnju jednog četvornog metra potrebno sve više prosječnih plaća, zbog čega priuštivo stanovanje postaje sve veći izazov.

Mladi ulaze u dugoročna zaduženja

Najveći teret osjećaju mladi bračni parovi koji bez vlastite ušteđevine ili pomoći obitelji gotovo i nemaju mogućnost kupnje nekretnine bez dugoročnog kredita.

Prema Osmanbegovićevim procjenama, za kupnju prosječnog stana danas je potrebno između 300.000 i 400.000 KM, što znači višedesetljetno otplaćivanje kredita, čak i uz trenutačno relativno povoljne kamatne stope.

Smatra da mjere poput djelomičnog oslobađanja od PDV-a mogu pomoći pojedinim kupcima, ali ne mogu bitnije promijeniti stanje na tržištu niti zaustaviti rast cijena.

Hoće li cijene ikada pasti?

Osmanbegović smatra da bi ozbiljnije usporavanje ili pad cijena nekretnina mogao uslijediti tek u slučaju veće gospodarske krize. Kao moguće rizike navodi recesiju, geopolitičke napetosti te mogućnost pucanja investicijskih balona na svjetskim financijskim tržištima.

Podsjeća kako su slični događaji tijekom dot-com krize početkom 2000-ih te globalne financijske krize 2008. godine doveli do pada vrijednosti nekretnina i usporavanja tržišta, što bi se, u slučaju novog globalnog potresa, moglo ponoviti i u Bosni i Hercegovini.

Pročitaj članak

Jeste li znali za ovaj kameni most na samo sat vremena od Mostara

Dok većina rijeka tijekom ljeta i dalje teče svojim koritima, hercegovačka ponornica Zalomka u ovo doba godine otkriva sasvim drugo lice. Vreli ljetni dani povuku njezine vode u podzemlje pa ispod stoljetnog kamenog mosta ostane tek suho korito, stvarajući prizor koji djeluje gotovo nestvarno.

Upravo takvu rijetku atmosferu ovih je dana zabilježio fotograf Boris Trogrančić, koji je u potrazi za zanimljivim kadrovima posjetio Ovčiji most u selu Bratač, nedaleko od Nevesinja, otprilike sat vremena vožnje od Mostara.

„Jučer sam, u potrazi za svjetlom, prolazio hercegovačkim kršem i posjetio nevjerojatni, gotovo bajkoviti kameni most. Posjećivao sam ga i ranije, ali nikada u ovo doba godine“, rekao je Trogrančić za Punkufer.

Do mosta vodi kombinacija asfaltirane i makadamske ceste, a putovanje tijekom srpanjskih vrućina nije bez izazova.

„Termometar u automobilu pokazivao je čak 45 stupnjeva Celzijevih. U neposrednoj blizini lokacije vidio sam i nekoliko zmija, vjerojatno blavora, no svejedno treba biti oprezan“, upozorava fotograf.

Ovčiji most jedan je od najljepših primjera tradicionalnog kamenog graditeljstva u Hercegovini. Izgrađen je u osmanskom razdoblju, najvjerojatnije početkom 18. stoljeća za vrijeme vladavine sultana Mahmuda I., premda ga narodne predaje često povezuju sa 17. stoljećem i uglednom obitelji Ljubović.

No, povijest ovog mjesta seže još mnogo dalje. Neposredno uz most prolazila je rimska cesta iz 1. stoljeća, iz vremena rimske uprave, što svjedoči da je prijelaz preko Zalomke imao veliko prometno značenje stoljećima prije nego što je izgrađen današnji kameni most.

Ljeti Zalomka pokazuje svoje posebno lice. Kao velika dinarska ponornica, tijekom sušnog razdoblja gotovo u potpunosti povuče vodu u podzemlje. Tada se ispod kamenih lukova prostire suho korito koje cijelom krajoliku daje neobičan, gotovo bajkovit izgled.

Ime Ovčiji most nije slučajno. Stoljećima su njime prolazili pastiri koji su preko Zalomke vodili svoja stada prema planinskim pašnjacima. Danas tim putem više ne prolaze ni karavane ni velika stada, ali kameni lukovi i dalje čuvaju uspomenu na brojne putnike, trgovce i pastire koji su tijekom stoljeća ostavili trag u ovom dijelu hercegovačkog krša.

Spoj netaknute prirode, bogate povijesti i neobične ljepote Zalomke tijekom ljeta čini Ovčiji most jednim od najposebnijih, ali još uvijek nedovoljno poznatih izletišta u Hercegovini.

Pročitaj članak

Nastavljaju se radovi na Šetnici mostarskih rudara: Projekt ponovno oživio nakon duže pauze

foto Eko Kop Mostar

Nakon duže stanke, projekt uređenja i zaštite prostora nekadašnjeg rudarskog kopa bivšeg rudnika u Mostaru ponovno je aktiviran. Inicijatori ističu kako se vraćaju ondje gdje su stali, ali ovoga puta s jasnijom vizijom i još većom odlučnošću da ustraju u očuvanju i kultiviranju ovog vrijednog prostora.  

Kako navode, tijekom razdoblja bez vidljivih aktivnosti ostavljeno je previše prostora za različita nagađanja i prozivke na račun onih koji su pokrenuli ideju zaštite i uređenja ovog jedinstvenog lokaliteta. Ističu kako su postojali opravdani razlozi zbog kojih projekt privremeno nije mogao napredovati planiranom dinamikom, no naglašavaju da od početne ideje nikada nisu odustali. 

Posebnu zahvalnost uputili su svim građanima, volonterima i podupirateljima koji su tijekom proteklog razdoblja vjerovali u projekt te nastavili pružati podršku njegovu nastavku. Upravo je ta podrška, poručuju, bila dodatni poticaj da se nastavi graditi rekreativni prostor u samom srcu Mostara, na području koje ima bogatu rudarsku povijest.  

U međuvremenu su već ostvareni novi pomaci na Šetnici mostarskih rudara. Očišćen je prostor oko lipa, postavljena je ulazna rampa, uređen je tampon za pješačku stazu, a ugrađene su i informativne ploče koje posjetiteljima približavaju povijest rudnika u Mostaru i njegov značaj za razvoj grada.  

Nositelji projekta poručuju kako je ovo tek nastavak započetog posla te najavljuju nove aktivnosti koje će uskoro predstaviti javnosti. Cilj ostaje isti – očuvati vrijednu rudarsku baštinu i pretvoriti nekadašnji rudarski kop u uređeni rekreativni prostor dostupan svim građanima Mostara.

Pročitaj članak

Goranci obilježavaju 20. obljetnicu obnove KUD-a uz dirljiv program

Prije dvadeset godina, 8. lipnja 2006., skupina entuzijastičnih Gorančanki i Gorančana odlučila je vratiti život kulturnoj baštini svoga mjesta. Ono što je tada mnogima izgledalo kao hrabra i možda previše ambiciozna zamisao, danas je priča o uspjehu, zajedništvu i ljubavi prema rodnom kraju. Obnovom Hrvatskog kulturno-umjetničkog društva Goranci nastavljena je bogata tradicija folklornih skupina koje su desetljećima bile ponos Goranačkog kraja.  

Još prije Domovinskog rata, gorančki folkloraši svojim su nastupima na manifestacijama poput Sela veselog i Zvuka s kamena pronosili ime Goranaca diljem Hercegovine i šire. Pjesmom, plesom, svirkom i narodnom nošnjom predstavljali su bogatu kulturnu baštinu svoga kraja, osvajajući brojna priznanja i simpatije publike.  

Ratna i poratna zbivanja prekinula su taj vrijedni kontinuitet, a činilo se kako će bogata folklorna tradicija ostati samo uspomena. No, zahvaljujući skupini zaljubljenika u svoje mjesto, upravo je 2006. godine započelo novo poglavlje.  

Posebno mjesto u toj priči pripada tadašnjem gorančkom župniku fra Tomislavu Puljiću, koji je okupio mlade, potaknuo ih na zajedništvo i vjeru u obnovu društva. Uspostavio je suradnju s prijateljskim kulturnim društvima, ponajprije s HHD-om Vrilo iz Graca te HKUD-om Aladinići, čija je nesebična pomoć bila od velike važnosti u prvim koracima obnovljenog društva. 

Prvi veliki ispit bio je promotivni skup i svečana priredba održana 8. lipnja 2006. godine. Bio je to događaj koji se i danas pamti. Uz brojne uzvanike, predstavnike političkog i društvenog života Mostara i okolnih općina te gostujuća kulturno-umjetnička društva, svadbena dvorana kod Marinka i plato ispred nje bili su ispunjeni do posljednjeg mjesta. Te je večeri postalo jasno da Goranci ponovno imaju društvo koje će čuvati njihov identitet i običaje. 

Tijekom protekla dva desetljeća HKUD Goranci prošao je put ispunjen brojnim nastupima, gostovanjima, uspjesima i izazovima. Generacije su se izmjenjivale – stariji su svoje znanje i iskustvo prenosili mlađima, a mladi su nastavili nositi folklornu priču Goranaca na brojnim pozornicama. Kao i svako društvo, prolazilo je kroz razdoblja velikog zamaha, ali i trenutke zatišja. Ipak, ono što su ostavili obnovitelji i svi članovi tijekom proteklih dvadeset godina ostaje čvrst temelj na kojem vrijedi graditi budućnost.  

Nažalost, vrijeme je učinilo svoje i mnogi od onih koji su stvarali KUD Goranci više nisu među nama. Njihov doprinos razvoju društva i promociji Goranaca ostaje trajno upisan u njegovu povijest. Upravo zato skupina obnovitelja iz 2006. godine, u suradnji s Udrugom Goranačko blago i portalom Goranci online, odlučila je organizirati obilježavanje ove vrijedne obljetnice kao znak zahvalnosti svima koji su utkali dio sebe u društvo. 

Središnje obilježavanje održat će se u srijedu, 29. srpnja 2026. godine, u Gorancima.  

Program započinje u 19 sati svetom misom u Župnoj crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije Pod jelom, koja će biti služena za sve preminule članove HKUD-a Goranci. Svetu misu predvodit će fra Tomislav Puljić, bivši župnik i idejni obnovitelj društva i čovjek koji je prije dvadeset godina bio jedan od ključnih pokretača njegova novog početka. 

Nakon misnog slavlja uslijedit će zajedničko druženje kao nekada u Konobi kod Marinka uz prisjećanje na prve dane obnove, razgovore, fotografije i uspomene na sve one koji su svojim radom, pjesmom, plesom i ljubavlju ostavili neizbrisiv trag u povijesti društva.  

Organizatori pozivaju sve obnovitelje, sadašnje i bivše članove HKUD-a Goranci, njihove obitelji, prijatelje te rodbinu preminulih članova da svojim dolaskom uveličaju ovu obljetnicu. Bit će to večer zahvalnosti, uspomena i zajedništva, ali i podsjetnik da kulturna baština živi onoliko dugo koliko postoje ljudi koji su je spremni čuvati i prenositi novim naraštajima.  

Organizatori obilježavanja

• Obnovitelji društva 2006.
• Udruga Goranačko blago
• Portal Goranci online

Pročitaj članak