GROBLJE MIRA Poznato tko će ove godine predvoditi misno slavlje na Bilima

Na Groblju mira na Bilima kod Mostara u subotu, 22. kolovoza 2026. godine, bit će obilježen Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih režima. Komemoracija će se održati pod pokroviteljstvom Hrvatskog narodnog sabora Bosne i Hercegovine, a i ove godine očekuje se veliki broj vjernika, obitelji žrtava te predstavnika crkvenog, društvenog i političkog života.

Središnji dio programa bit će svečano euharistijsko slavlje koje će predvoditi mons. Dražen Kutleša, nadbiskup metropolit zagrebački i predsjednik Hrvatske biskupske konferencije. Okupljeni će zajedničkom molitvom odati počast svim žrtvama koje su stradale u razdobljima ratova, poraća i totalitarnih režima, čuvajući uspomenu na one čije su sudbine desetljećima ostale prešućivane, piše Gorblje mira.

Svečanosti će poseban doprinos dati glazbeni program. Liturgijsko pjevanje predvodit će ujedinjeni glasovi Katedralnog mješovitog zbora "Marija", Akademskog zbora Pro Musica iz Mostara i Župnog zbora sv. Cecilije iz Stoca, pod ravnanjem maestra don Dragana Filipovića, uz orguljsku pratnju profesora Emila Bevande.

Projekt Groblja mira iz godine u godinu nastavlja se razvijati. U tijeku je druga faza podizanja križeva, a organizatori ističu kako će svi križevi za koje su zahtjevi pravodobno podneseni biti postavljeni tijekom ove godine. Obitelji koje još nisu podnijele zahtjev, a žele podići križ za svoje pokojne ili se dodatno informirati o projektu, potrebne informacije mogu pronaći na službenoj internetskoj stranici Groblja mira.

Organizatori pozivaju sve vjernike, osobito obitelji žrtava, kao i sve ljude dobre volje da svojim dolaskom sudjeluju u ovom molitvenom i spomen-susretu. Nakon završetka misnog slavlja predviđeno je zajedničko druženje i prigodni domjenak u ozračju zajedništva, prijateljstva i vjere.

S obzirom na visoke ljetne temperature, posjetiteljima se preporučuje ponijeti šešir ili kapu, odjenuti laganiju i svjetliju odjeću te sa sobom imati bocu vode. Također, zbog lakše organizacije parkiranja i nesmetanog odvijanja programa, preporučuje se dolazak najmanje pola sata prije početka misnog slavlja.

Organizatori su zahvalili svim medijima koji će pratiti događaj i svojim izvještavanjem pridonijeti očuvanju kulture sjećanja te širenju poruke Groblja mira – da se istina čuva s dostojanstvom, a vrijednosti vjere, mira i zajedništva prenose budućim naraštajima.

>> Pročitajte više o Groblju mira na Bilima

Oni koji još nisu podnijeli zahtjev, a žele podići križ za svoga člana obitelji, rodbine, prijatelja ili saznati više o samom projektu, sve informacije mogu pronaći na službenoj stranici O V D J E.

Pročitaj članak

Na Buni održan 1. Herc Uštipak Fest - Biljani odnijeli pobjedu

Na prvom ERC UŠTIPAK FESTU (HUF), održanom u ozračju tradicije, zajedništva i hercegovačke gastronomije, slavili su se okusi koji se generacijama prenose s koljena na koljeno. Festival je okupio 16 natjecateljskih ekipa, brojne posjetitelje i zaljubljenike u domaću kuhinju, a poseban pečat cijelom događaju dalo je veliko priznanje koje će ostati trajno zapisano u povijesti hercegovačke gastronomije.

Naime, Agencija za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine uručila je Udruzi Bratovština sv. Nikole Tavelića Buna – Mostar certifikat s oznakom Zajamčeni tradicionalni specijalitet (ZTS) za prehrambeni proizvod "Hercegovački uštipak".

Riječ je o iznimno važnom priznanju koje potvrđuje dugogodišnji rad Bratovštine na zaštiti, očuvanju i promociji jednog od najprepoznatljivijih simbola hercegovačke kuhinje. Dobiveni certifikat predstavlja potvrdu vrijednog truda uloženog u očuvanje tradicije, ali i snažan poticaj za nastavak aktivnosti na promociji autohtonih hercegovačkih proizvoda.

Ovo priznanje dolazi u posebno svečanom trenutku jer Bratovština sv. Nikole Tavelića Buna – Mostar ove godine obilježava 25 godina djelovanja. Udruga je utemeljena 2001. godine, a tijekom četvrt stoljeća rada ostvarila je brojne uspješne projekte na području očuvanja kulturne i gastronomske baštine Hercegovine, piše Hercegovacki portal.

Festival spojio natjecanje, edukaciju i druženje

Organizatori su HERC UŠTIPAK FEST osmislili kao manifestaciju koja kroz zajedničko druženje okuplja sve ljubitelje hercegovačkog uštipka, ali i promovira bogatu gastronomsku tradiciju regije.

Festival je obuhvatio četiri sadržajne cjeline:

• natjecateljski dio,
• gastro-turistički program,
• edukativne sadržaje,
• zabavni program.

Posebnu pozornost privuklo je natjecanje u pripremi najboljeg hercegovačkog uštipka, u kojem su sudjelovale ekipe iz različitih krajeva Hercegovine.

Oltar Bile ispekao najbolji hercegovački uštipak

Nakon ocjenjivanja stručnog povjerenstva proglašeni su najbolji:

• 🥇 1. mjesto – ekipa Oltar Bile
• 🥈 2. mjesto – Bratovština sv. Nikole Tavelića Buna
• 🥉 3. mjesto – Ivana Boras

Najuspješnijima su uručene prigodne nagrade, dok su svi sudionici svojim umijećem pokazali kako tradicionalni hercegovački uštipak i dalje zauzima posebno mjesto na obiteljskim stolovima i u identitetu Hercegovine.

Za dobro raspoloženje tijekom cijelog događaja pobrinuo se tamburaški sastav Mediteran, koji je glazbom dodatno upotpunio ugodnu festivalsku atmosferu.

Na prvom HERC UŠTIPAK FESTU sudjelovala je i ekipa Hercegovačkog portala, čije fotografije vjerno prenose djelić atmosfere s manifestacije koja je već svojim prvim izdanjem pokazala potencijal da preraste u jednu od prepoznatljivih gastro-turističkih manifestacija Hercegovine.

Dobivanjem oznake Zajamčeni tradicionalni specijalitet hercegovački uštipak dobio je službenu potvrdu svoje autentičnosti, a HERC UŠTIPAK FEST još jednom je pokazao kako se tradicija može uspješno čuvati, promovirati i prenositi novim generacijama.

Cijelu fotogaleriju pogledajte na Hercegovačkom portalu.

 

 

 

 

 

Pročitaj članak

FOTO Više stotina vjernika okupilo se na Misištu na Bilima: Ovogodišnja misa ispisala novu stranicu povijesti

Na prvu nedjelju nakon Petrovdana, jedno od najpoznatijih hercegovačkih misišta – Misište na Bilima – ponovno je postalo mjesto molitve, zajedništva i susreta vjernika. Više stotina ljudi okupilo se na svetoj misi, nastavljajući stoljetnu tradiciju hodočašća na ovu visoravan između župa Goranci i Mostarski Gradac.

Ovogodišnje slavlje bilo je posebno po tome što je prije početka svete mise prvi put održana procesija s blagoslovom polja s članovima HKUD sv. Ante Cim Mostar i HKUD Vrila Široki Brijeg. U molitvenom hodu okupljeni vjernici su zazvali Božji blagoslov na polja, plodove zemlje, obitelji i sav ljudski rad, čime je drevna tradicija dobila novu dimenziju zajedničke molitve i zahvalnosti.  

Posebno značenje ovogodišnjem okupljanju daje činjenica da se održava u znaku upisa „Bilske mise“ na preliminarnu listu elemenata nematerijalne kulturne baštine Bosne i Hercegovine. Time je potvrđena iznimna kulturna, duhovna i povijesna vrijednost ove stoljetne tradicije koja već generacijama okuplja vjernike iz Hercegovine i šire te čuva bogatu baštinu hrvatskoga katoličkog naroda.  

Sveto misno slavlje predvodio je fra Mile Vlašić, a u koncelebraciji su sudjelovali fra Luka Marić, fra Božo Radoš i fra Andrija Nikić. U ozračju molitve, pjesme i zajedništva vjernici su ispunili prostor pod stoljetnim hrastovima, svjedočeći kako Misište na Bilima i danas ostaje važno duhovno središte hercegovačkog kraja. 

Nakon euharistijskog slavlja druženje se nastavilo uz zajednički ručak u prirodnom hladu hrastova, gdje su se okupile obitelji, prijatelji i hodočasnici iz različitih mjesta Hercegovine.  

Poslijepodnevni program donosi i bogat kulturno-zabavni sadržaj. U 15:00 sati predviđene su tradicionalne igre i plesovi, dok će u 16:00 sati biti održano natjecanje u bacanju kamena s ramena, jednoj od najomiljenijih disciplina narodnih igara. Najuspješnijeg natjecatelja očekuje vrijedan i simboličan dar – veliki pršut.  

Okupljanje na Bilima još je jednom potvrdilo da ovo sveto mjesto nije samo prostor molitve, nego i čuvar hercegovačke tradicije, identiteta i zajedništva koje se iz godine u godinu prenosi na nove naraštaje. Ovogodišnja proslava, obilježena i priznanjem kroz upis „Bilske mise“ na preliminarnu listu nematerijalne kulturne baštine BiH, predstavlja važan korak prema očuvanju i trajnoj zaštiti ove jedinstvene duhovne i kulturne baštine.

Pročitaj članak

Misište na Bilima – sveti kamen hercegovačke vjere koji stoljećima okuplja Božji narod

Postoje mjesta na kojima se nebo i zemlja susreću na poseban način. Mjesta na kojima tišina govori više od riječi, gdje svaki kamen nosi uspomenu na molitvu, a svaki korak podsjeća na vjernost Bogu. Jedno od takvih svetih mjesta u Hercegovini zasigurno je Misište na Bilima, piše Goranci online.

Smješteno na prostranoj visoravni između župa Goranci i Mostarski Gradac, okruženo stoljetnim hrastovima i hercegovačkim kršem, ovo je misište stoljećima bilo utočište katoličkog naroda. Kada su crkve bile rušene, kada su zvona utihnula, a javno slavljenje svete mise bilo gotovo nemoguće, Božji narod nije odustajao. Okupljao se upravo ovdje – pod otvorenim nebom, gdje je priroda postajala katedrala, a kameni oltar mjesto susreta čovjeka s Bogom.  

Hercegovački franjevci stoljećima su bili čuvari ovoga svetišta. Uz velike opasnosti i brojne žrtve prenosili su vjeru s koljena na koljeno, a Misište je ostalo mjesto na kojem se najbolje može razumjeti koliko je njihova prisutnost značila opstanku katoličkog naroda u Hercegovini. Svaka misa na Bilima svojevrsna je zahvala njihovoj ustrajnosti, ali i svjedočanstvo da se vjera ne može ugasiti kada živi u srcima ljudi.

Sveta misa na Bilima nikada nije bila samo obično okupljanje. Ona je bila ispovijest vjere, čin zahvalnosti i svjedočanstvo da nijedna zemaljska sila ne može ugasiti svjetlo Evanđelja u srcima onih koji vjeruju Kristu. Upravo zato ovo misište nije tek povijesni lokalitet, nego živi spomenik Božjoj vjernosti i ustrajnosti njegova naroda.  

I danas, prve nedjelje nakon svetkovine svetih Petra i Pavla, hodočasnike iz Hercegovine, Bosne, Hrvatske i svijeta dolaze na Bile. Ondje se okupljaju čitave obitelji, susreću stari prijatelji i vraćaju oni koje je život odveo daleko od rodnog kraja. No svi dolaze s istom željom – susresti Boga na mjestu gdje je vjera njihovih predaka ostavila neizbrisiv trag.

Posebnu ljepotu Misištu daje njegova jednostavnost. Ovdje nema raskošnih građevina ni velikih svetišnih kompleksa. Oltar je okružen prirodom, a kameni zidovi i stoljetni hrastovi postaju nijemi svjedoci svake izgovorene molitve. Upravo ta skromnost podsjeća na prve kršćane koji su svoju vjeru živjeli i na skrovitim mjestima, svjesni da prava svetost ne proizlazi iz građevina nego iz živoga susreta čovjeka s Bogom.

Današnji čovjek, opterećen užurbanošću, nesigurnošću i brojnim izazovima, na Bilima ponovno otkriva ono bitno – da je Bog uvijek prisutan među svojim narodom. Ovdje se uči kako prava snaga ne dolazi iz moći ili bogatstva, nego iz poniznosti, molitve i pouzdanja u Božju providnost.  

Misište na Bilima nije tek uspomena na prošlost. Ono je živo svjedočanstvo da se vjera može očuvati i u najtežim vremenima kada postoje ljudi spremni čuvati je, prenositi i živjeti. Dok se svake godine pod otvorenim hercegovačkim nebom ponovno uzdigne pjesma i zazvoni zvono za početak svete mise, obnavlja se zavjet mnogih naraštaja koji su na ovom mjestu ispovijedali istu vjeru.

Neka zagovor Presvete Bogorodice Kraljice mira, kojoj su se ovdje stoljećima utjecali naši preci, prati svakoga hodočasnika koji dolazi na ovo sveto mjesto. Neka Misište na Bilima i dalje bude izvor milosti, mjesto obraćenja, pomirenja i nade, kako bi se i u budućim naraštajima moglo reći da je na hercegovačkom kamenu vjera ostala živa jer je bila ukorijenjena u Kristu – jučer, danas i uvijeke.

Zato Misište ostaje mnogo više od povijesnog lokaliteta. Ono je oltar pod vedrim nebom, mjesto susreta čovjeka i Boga, simbol ustrajnosti hrvatskog katoličkog naroda u Hercegovini i trajni podsjetnik da se najvrjednija baština ne čuva u muzejima, nego u srcima ljudi koji je iz godine u godinu nastavljaju živjeti.

» Misište - prastaro svetište na Bilima

Pročitaj članak

Fotografija sa Misišta na Bilima stara 43 godine čuva uspomenu na fra Bogdana i tragediju

Naizgled obična fotografija snimljena na Misištu na Bilima prije 43 godine koju je ovih dana objavila FB stranica Sovići.info danas ima neprocjenjivu vrijednost. Na njoj su fra Bogdan Ćubela i njegov brat Petar, a iza tog zabilježenog trenutka krije se život ispunjen predanim svećeničkim služenjem, ali i teška obiteljska sudbina koja je obilježila jedno hercegovačko bratstvo.

Fra Bogdan Ćubela (svjetovnim imenom Mirko) rođen je 1913. godine u Grabovoj Dragi, u župi Mostarski Gradac. Nakon svećeničkog ređenja pastoralno je djelovao kao kapelan u Grudama od 1939. do 1941. godine, zatim u Kočerinu, a potom u Rakitnu, gdje je najprije bio kapelan, a od 1943. do 1948. i župnik. Veći dio svoga svećeničkog života proveo je u Glavatičevu, gdje je ostao župnik sve do 1977. godine. Preminuo je na Markovdan 1979. godine u Konjicu.

Mnogi ga i danas pamte kao skromnog i pristupačnog franjevca. Jedno obiteljsko sjećanje govori kako je upravo fra Bogdan u mostarskom samostanu krstio autora ovih uspomena. Majka je često prepričavala da ga je tom prilikom u šali nazvao Blago, jer je neposredno prije toga krstio dijete s tim imenom.

Sjećanja na fra Bogdana ostala su živa i među njegovim prijateljima. Tijekom prvog izlaska iz ratnog Mostara, profesor Križan Čuljak prisjetio se zajedničkog druženja u Glavatičevu, kada su na Veliki petak uz čašu crnog vina i komad pršuta razgovarali o životu i ljudima Hercegovine.

No, iza njegova osmijeha skrivala se i velika obiteljska bol. Prema obiteljskom svjedočanstvu, nakon završetka Drugoga svjetskog rata njegov je otac molio fra Bogdana da napusti franjevački red i osnuje obitelj, jer su mu braća bila ubijena na Bilima 1945. godine. Time bi, nadao se, barem dio obitelji nastavio živjeti kroz potomstvo.

Posebno je bolna činjenica da su njihova imena godinama bila uvrštena na popis jasenovačkih žrtava, iako obiteljska svjedočanstva govore da su ubijeni tek kilometar iznad svoje rodne kuće u Grabovoj Dragi.

Ova stara fotografija s Misišta na Bilima svjedoči o životu jednoga hercegovačkog franjevca, o ljudima koji su ostavili dubok trag u svome narodu te o važnosti čuvanja obiteljskih i povijesnih sjećanja kako istina ne bi bila zaboravljena.

Ovakve fotografije podsjećaju da Bilima nisu samo prirodna ljepota Hercegovine, nego i mjesto duboko utkano u kolektivno pamćenje brojnih obitelji, čije priče i danas žive kroz sačuvane uspomene i svjedočanstva.

Pročitaj članak

NAJAVA Tradicionalna misa na Misištu na Bilima

foto Hercegovački portal

Prve nedjelje po Petrovdanu, svake godine mještani i vjernici iz Mostara i Širokog brijega te susjednih hercegovačkih župa tradicionalno se okupljaju na ovome misištu na Bilima gdje su se u vrijeme Turaka svećenici zajedno sa svojim vjernicima krili da bi održavali svetu misu.  

Franjevci iz župe Mostarski Gradac u crkvenim knjigama brižno su bilježili i kroz povijest pratili razvoj ovog kraja. Prema tim zapisima, koji datiraju od oko prije 700 godina, možemo vidjeti da su se od tih starih vremena, pa i u vrijeme vladavine turaka kada su se fratri zajedno sa svojim vjernicima krili, u Misištu služile svete mise.  Tradicija okupljanja vjernika na ovome mjestu održala se do danas i sveta misa s blagoslovom polja služi se prve nedjelje nakon Petrovdana na tkz. Bilsku nedjelju koja ove godine pada na nedjelju 5. srpnja, piše Hercegovački portal.

A kako bismo tradiciju koja nas sve određuje i povezuje očuvali i prenijeli na nove generacije, pozivamo i sve one koji još nisu imali priliku doživjeti Bilsku nedjelju da se pridruže ovom jedinstvenom okupljanju i osjete snagu zajedništva i duhovnosti koje prožima ovo svetište.

Pročitaj članak

Misište na Bilima spremno za Bilsku nedjelju: Stoljetna tradicija okuplja vjernike 5. srpnja

foto Framost

Jedno od najstarijih i najpoznatijih svetišta u Hercegovini – Misište na Bilima – već stoljećima predstavlja simbol vjere, zajedništva i očuvanja tradicije. Ovo posebno mjesto okuplja vjernike iz Hercegovine i šire, koji iz godine u godinu nastavljaju običaj svojih predaka i svjedoče neraskidivoj povezanosti s ovim svetim prostorom.  

Franjevci iz župe Mostarski Gradac kroz stoljeća su u crkvenim knjigama brižno bilježili razvoj ovoga kraja. Prema zapisima starim oko 700 godina, svete mise na Misištu služile su se još u davnim vremenima, pa čak i tijekom osmanske vladavine, kada su se fratri zajedno sa svojim vjernicima skrivali kako bi očuvali vjeru i nastavili slaviti euharistiju, piše Framost.

Ta višestoljetna tradicija nije prekinuta ni danas. Sveta misa s blagoslovom polja redovito se slavi prve nedjelje nakon Petrovdana, na Bilsku nedjelju, koja ove godine pada 5. srpnja. Ovaj događaj svake godine okuplja velik broj vjernika, iseljenih Biljana, njihovih obitelji i svih prijatelja Bila.  

Kako bi sve bilo spremno za dolazak hodočasnika, vrijedni mještani zajedno sa svojim fratrima i ove su se godine okupili u velikom broju te uredili i pripremili Misište. Njihov trud i zajedništvo još jednom potvrđuju koliko ovo svetište znači ljudima koji ga s ljubavlju čuvaju i prenose njegovu baštinu budućim naraštajima. 

Organizatori ističu kako je očuvanje ove tradicije odgovornost svih generacija te pozivaju sve koji još nisu imali priliku doživjeti Bilsku nedjelju da im se pridruže. Susret na Misištu prilika je za zajedničku molitvu, obnovu duhovne snage i iskustvo zajedništva koje ovo mjesto stoljećima nadahnjuje.  

Misište je spremno i s radošću očekuje svoje hodočasnike i goste.  Sveta misa bit će služena u nedjelju, 5. srpnja, s početkom u 11.30 sati.

Pročitaj članak

Poziv na akciju čišćenja Misišta na Bilima uoči Bilske nedjelje

Misište na Bilima jedno je od najstarijih i najpoznatijih svetišta u Hercegovini, mjesto duboko utkano u vjersku i kulturnu baštinu ovoga kraja. Stoljećima se na ovom svetom mjestu okupljaju vjernici i fratri, njegujući tradiciju molitve, zajedništva i zahvalnosti Bogu.  

Ta se vrijedna tradicija održala do današnjih dana, a sveta misa s blagoslovom polja tradicionalno se služi prve nedjelje nakon Petrovdana, na takozvanu Bilsku nedjelju. Ove godine Biljska nedjelja obilježit će se u nedjelju, 5. srpnja, kada se očekuje okupljanje velikog broja vjernika iz Hercegovine i drugih krajeva.  

Kako bi Misište na Bilima u svoj svojoj ljepoti, uredno i dostojanstveno dočekalo hodočasnike i misare, organizira se akcija čišćenja i uređenja prostora. Ovim putem pozivaju se svi ljudi dobre volje koji su u mogućnosti da se pridruže akciji u četvrtak, 18. lipnja, s početkom u 7 sati ujutro.  

Svaki doprinos bit će dragocjen kako bi ovo posebno mjesto bilo pripremljeno za jedno od najvažnijih vjerskih okupljanja u godini.  

Organizatori unaprijed zahvaljuju svima koji će svojim radom, vremenom i trudom pomoći u uređenju Misišta te tako dati svoj doprinos očuvanju tradicije i zajedništva koje Bilima daje posebno mjesto u srcima brojnih vjernika.  

Pročitaj članak

Čatrnja - izvor života u kamenu Hercegovine

Stara hercegovačka čatrnja, nekada neizostavan dio svakog domaćinstva i jedan od najvažnijih simbola života na kršu. U zemlji oskudnoj površinskim vodama, kakva je Hercegovina, čatrnja nije bila samo građevina za skupljanje kišnice – bila je jamac opstanka ljudi, stoke i cijelih naselja, piše Goranci online.

Hercegovački kraj obilježava krševiti teren u kojem su izvori često bili udaljeni, a rijetke rijeke i potoci nisu mogli zadovoljiti potrebe stanovništva ili ih nije ni bilo kao što je to primjer u Gorancima i okolici. Upravo zato su naši preci stoljećima gradili čatrnje – spremnike za prikupljanje i čuvanje kišnice. Kišnica se s krovova kuća ili posebno uređenih kamenih površina slijevala u podzemne ili nadzemne spremnike, gdje se čuvala za razdoblja suše.  

Gradnja čatrnje zahtijevala je veliko umijeće. Zidane su od kamena i vapna, pažljivo zabrtvljene kako voda ne bi otjecala. Mnoge su bile natkrivene željeznim ili kamenim poklopcima, poput ove na fotografiji, kako bi se voda zaštitila od onečišćenja. U pojedinim selima zajednička čatrnja bila je mjesto okupljanja mještana, a njezina izgradnja predstavljala je zajednički pothvat cijelog sela.  

Voda iz čatrnje koristila se za piće, kuhanje, pranje i napajanje stoke. U ljetnim mjesecima, kada bi suša zahvatila hercegovački krš, količina vode u čatrnji određivala je sigurnost obitelji do sljedećih kiša. Zato se prema vodi odnosilo s velikim poštovanjem, a svaka kap bila je dragocjena.  

Dolaskom modernih vodovodnih sustava mnoge su čatrnje izgubile svoju prvotnu funkciju. Neke su zapuštene i zarasle u raslinje, dok su druge obnovljene kao vrijedni spomenici tradicijske graditeljske obiteljske baštine. One danas svjedoče o snalažljivosti, mudrosti i upornosti hercegovačkog čovjeka koji je u surovim uvjetima krša znao pronaći način za život.  

Stare čatrnje danas su simbol vremena kada se živjelo u skladu s prirodom, kada se voda cijenila kao najveće bogatstvo i kada je zajedništvo bilo ključ opstanka. Upravo zato njihovo očuvanje predstavlja čuvanje sjećanja na život, rad i identitet Hercegovine.

Pročitaj članak

Priznati UNESCO-ovi stručnjaci posjetili Misište nakon upisa „Bilske Mise“ na listu nematerijalne baštine BiH

Priznati međunarodni znanstvenici posjetili Široki Brijeg povodom upisa „Bilske Mise“ na Preliminarnu listu nematerijalne kulturne baštine BiH  

Široki Brijeg proteklog je vikenda ugostio ugledne međunarodne znanstvenike prof. dr. sc. Amareswar Galla i dr. sc. Sushree Sangita Mohanty povodom značajnog kulturnog događaja – upisa običaja „Bilske Mise“ na Preliminarnu listu elemenata nematerijalne kulturne baštine Bosne i Hercegovine. Riječ je o prvom elementu nematerijalne kulturne baštine s područja Širokog Brijega koji je uvršten na ovu važnu listu.  

Prof. Galla poznat je kao međunarodni stručnjak za muzikologiju i inkluzivnu baštinu te nositelj UNESCO-ve katedre za inkluzivne muzeje i održivi razvoj baštine, dok je dr. Mohanty antropologinja s bogatim iskustvom rada na UNESCO-ovim programima iz područja obrazovanja, jezične održivosti i primjene umjetne inteligencije u kulturnim inovacijama.  

Njihovi domaćini bili su mr. sc. Toni Marić, predsjednik Društva za digitalizaciju tradicijske kulturne baštine iz Širokog Brijega, te Anka Raič, međunarodni fasilitator za UNESCO-ovu Konvenciju iz 2003. godine.  

„Bilska Misa“ kao simbol identiteta i zajedništva  

Na lokalitetu Misište na Bilima goste je dočekao Vlado Bošnjak, predsjednik Hrvatskog kulturno-umjetničkog društva Vrila i koordinator upisa „Bilske Mise“ na Preliminarnu listu elemenata NKB BiH. Tom prigodom predstavljen je bogat sadržaj ovog tradicionalnog običaja koji se svake godine održava prve nedjelje nakon blagdana sv. Petra i Pavla kod sela Grabova Draga.  

Nakon misnog slavlja i blagoslova polja, sudionici nastavljaju druženje uz tradicionalnu „Bilsku užinu“, obiteljsko okupljanje uz autohtonu hercegovačku kuhinju. Program potom obuhvaća pjesmu, plesove i zvuke tradicijskih glazbala, a završava natjecanjima u starim sportovima poput bacanja kamena s ramena i potezanja klipa. Manifestacija svake godine okuplja više od tisuću sudionika.  

Gosti su tijekom obilaska posjetili kapelicu i zvonik na lokalitetu Dola, stare hrastove pod kojima se tradicionalno „užina“, Trg brotnjaka, stuble te prostor predviđen za tradicijska sportska natjecanja. Istaknuli su kako „Bilska Misa“ snažno oslikava identitet hercegovačkog čovjeka i predstavlja vrijedan kulturni sadržaj koji, zajedno s prirodnim ambijentom u kojem se održava, može postati važan dio turističke ponude ovog kraja.  

Posebno su naglasili kako se ovakvi elementi nematerijalne baštine najvjerodostojnije mogu predstaviti upravo kroz same baštinike i u izvornom prirodnom okruženju.  

Posjet Dobriču i Knešpolju  

Tijekom boravka u Širokom Brijegu međunarodni gosti posjetili su i Dobrič te Knešpolje. U Dobriču su obišli kapelicu sv. Ante uz izvorišta Žvatić i Bilo vrilo, gdje su upoznati s festivalom baštinskog folklora „Sveti Ante, čuvaj Vrila naša“, koji organizira HKUD Vrila.  

U Knešpolju su posjetili izvorište rijeke Crnašnice, kapelicu sv. Ivana te lokalitet stećaka „Odžak“. Ondje su ih dočekali Maja Soldo, Kristijan Zovko i članovi HKUD-a Crnašnica.  

Predavanja u Mostaru i UNESCO suradnja  

Prof. Galla i dr. Mohanty borave u Bosni i Hercegovini u organizaciji HKUD-a Rodoč iz Mostara povodom obilježavanja dodjele službene akreditacije ovom društvu pri Međuvladinom povjerenstvu za nematerijalnu kulturnu baštinu UNESCO-a za savjetodavna pitanja.  

Tijekom subote održali su i predavanja na Sveučilište u Mostaru. Prof. Galla govorio je o budućnosti muzejskih i baštinskih narativa, dok je dr. Mohanty predstavila temu etike umjetne inteligencije i kulturno osjetljivih digitalnih metodologija u studijama baštine.  

Na predavanjima je naglašeno kako je jezik baštine temelj kulturnog identiteta te da baštinu najautentičnije mogu interpretirati upravo njezini baštinici.  

Inicijativa potekla iz Širokog Brijega  

Inicijativu za upis „Bilske Mise“ na Preliminarnu listu elemenata nematerijalne kulturne baštine BiH pokrenuo je HKUD Vrila iz Širokog Brijega uz podršku Grada Širokog Brijega i Županije Zapadnohercegovačke. Stručnu i logističku podršku u pripremi aplikacije pružilo je Društvo za digitalizaciju tradicijske kulturne baštine uz koordinaciju Anke Raič.  

Podršku upisu pružili su brojni pojedinci i kulturne institucije iz Hercegovine, uključujući kulturno-umjetnička društva, mjesne zajednice, udruge i župe, čime je još jednom potvrđeno koliko ovaj običaj predstavlja važan dio zajedničkog identiteta i kulturne baštine hercegovačkog kraja.

Pročitaj članak

7. SVIBNJA - Dan kada je goloruki hrvatski narod zaustavio tenkove u Pologu

Blokada tenkova Jugoslavenske narodne armije u Pologu 7. svibnja 1991. godine ostala je trajno upisana kao jedan od prvih i najsnažnijih simbola hrvatskog otpora velikosrpskoj agresiji u zapadnoj Hercegovini. Bez oružja, ali s jasnom odlučnošću, narod je stao pred vojnu silu i poručio da neće dopustiti prodor koji je prijetio njihovu opstanku.

Na izlazu iz mjesta Polog, između Mostara i Širokog Brijega, više od stotinu tenkova i oklopnih vozila JNA zaustavljeno je improviziranim barikadama i tijelima nenaoružanih ljudi. Kolona je krenula iz mostarske vojarne prema zapadnoj Hercegovini i južnoj Hrvatskoj, a iako je službeno predstavljena kao dio vojne vježbe, među narodom nije bilo dvojbe da je riječ o ozbiljnoj prijetnji.

Prosvjednici su imali jasan zahtjev – povratak kolone u vojarnu. U međuvremenu su započeli i pregovori s predstavnicima JNA. U ime naroda i lokalne vlasti razgovore su vodili tadašnji predsjednik općine Široki Brijeg Anđelko Mikulić, gvardijan fra Mladen Hrkać i Jure Skoko.

Kako su sati i dani prolazili, broj okupljenih na barikadama neprestano je rastao. U Polog su pristizali Hrvati iz Mostara, Gruda, Posušja, Ljubuškog, ali i iz Imotskog, dajući dodatnu snagu ovom mirnom, ali odlučnom otporu.

Unatoč naredbama iz Beograda da kolona nastavi kretanje, JNA nije uspjela probiti blokadu. Pokušaj da se vojnicima dostave zaštitne maske i sredstva za razbijanje barikade propao je, a zanimljiv detalj ostao je zabilježen u činjenici da su lokalne žene pripremale hranu i piće za vojnike, koji su uglavnom bili ročnici iz različitih dijelova tadašnje države.

Istodobno, specijalne i desantne postrojbe JNA raspoređene su u okolici Pologa, što je dodatno pojačalo napetost. Trećeg dana blokade na mjesto događaja stiglo je i političko vodstvo Bosne i Hercegovine, bez srpskih predstavnika. Nakon apela hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana i obraćanja okupljenima, započelo je postupno povlačenje prosvjednika, a vozači su uklanjali vozila s ceste. Nakon tri dana zastoja, kolona je nastavila kretanje.

Iako je blokada završila bez otvorenog sukoba, njezin značaj bio je dalekosežan. Trodnevno zaustavljanje 10. motorizirane brigade JNA poremetilo je planove jugoslavenske vojske i usporilo realizaciju strateških pravaca prema Splitu, Sinju, Kupresu i Tomislavgradu. Time je kupljeno dragocjeno vrijeme za organiziranje obrane.

Plan tadašnjeg vojnog i političkog vrha u Beogradu bio je blokirati zapadnu i južnu Hercegovinu, odsjeći Dalmaciju i otvoriti put za daljnje operacije prema unutrašnjosti Hrvatske. No, u tim planovima zanemarena je ključna činjenica – odlučnost lokalnog hrvatskog stanovništva.

Upravo 7. svibnja 1991. godine pokazalo se da se narod može samoorganizirati i stati u obranu vlastitog doma, čak i bez oružja. Zaustavljanje tenkova u Pologu postalo je prekretnica i snažan poticaj za daljnje organiziranje obrane.

Godinu dana kasnije, na prostorima Hercegovine, JNA je doživjela konačni poraz u operaciji “Lipanjske zore”, kada ju je nadjačalo Hrvatsko vijeće obrane – snaga proizašla upravo iz naroda koji je u Pologu pokazao da sloboda nema cijenu.

Obilježavanje 35. obljetnice

U Mostaru i Pologu će danas, 7. svibnja 2026. godine, bit će obilježena 35. obljetnica zaustavljanja tenkova te Dan branitelja grada Mostara. Organizatori su pripremili cjelodnevni program kojim će se odati počast poginulim braniteljima i prisjetiti ključnih događaja iz 1991. godine.  

Program započinje u 14:00 sati polaganjem vijenaca kod spomenika poginulim hrvatskim braniteljima ispred Hrvatskog doma Herceg Stjepan Kosača u Mostaru. Već u 14:15 predviđen je početak biciklijade “Putem spasa” na relaciji Mostar – Goranci – Bile – Grabova Draga – Polog.  

Na ruti kroz Gorance, karavana od dvadesetak biciklista planirala je posjet kapeli na prvom sjedištu župe Goranci, gdje će biti upriličen kratki odmor i osvježenje. Domaćin ovog dijela programa je udruga “Goranačko blago”.  

Središnji dio obilježavanja održat će se u Pologu. U 15:00 sati planirano je spomen-obilježje zaustavljanja tenkova JNA uz evociranje događaja iz 1991. godine kod spomenika. U poslijepodnevnim satima, u 17:45, slijedi polaganje vijenaca ispred spomenika u Pologu.  

Duhovni dio programa predviđen je u 18:00 sati, kada će se služiti sveta misa u crkvi Rođenja Blažene Djevice Marije u Pologu. Obilježavanje će završiti u 20:00 sati zajedničkim domjenkom i prigodnim druženjem.  

Organizatori pozivaju sve građane da svojim dolaskom uveličaju ovu važnu obljetnicu i zajedno odaju počast braniteljima koji su dali svoj doprinos u obrani Mostara.

Pogledajte film ispod.

Pročitaj članak

Vrljić uoči biciklijade Put spasa: Prestanimo kriviti jedni druge

foto bljesak.info

Organizator tradicionalne biciklijade ''Put spasa'', Žarko Vrljić, uputio je snažnu poruku mira i zajedništva uoči sutrašnjeg obilježavanja obljetnice puta koji je 1992. godine značio opstanak za Mostar. Gostujući u programu, Vrljić se osvrnuo na cikličnu prirodu sukoba na ovim prostorima, istaknuvši nadu da će njegova generacija biti posljednja koja je iskusila strahote rata, piše Bljesak.info.

''Ja sam treća generacija u svojoj obitelji koja je stalno u ratu. Iskreno se nadam da sam ja zadnja generacija koja je trebala ratovati, iako nas današnja situacija u svijetu uči da je sve moguće'', izjavio je Vrljić, povlačeći paralelu s poznatim eksperimentom Davida Attenborougha o mravima u staklenki. 

''Ako u staklenku stavite žute i crne mrave, oni će u miru tražiti izlaz. Ali ako netko protrese tu staklenku, nastaje kaos i mravi se počnu boriti misleći da ih ovi drugi napadaju. Moja poruka je da se okrenemo i pogledamo tko nam to stalno 'trese staklenku' na ovim prostorima, umjesto da krivnju prebacujemo jedni na druge'', poručio je Vrljić. 

Upravo u duhu očuvanja sjećanja, ali i promicanja mira, sutra, 7. svibnja u 14 sati, s Trga hrvatskih velikana (ispred Kosače) kreće biciklijada koja prati povijesnu rutu Cim – Goranci – Bile – Grabova Draga – Polog. 

Riječ je o dionici dugoj 20 kilometara koja je tijekom 1992. godine bila jedina veza opkoljenog Mostara sa slobodnim teritorijem. Putem spasa, koji je bio pod stalnom topničkom paljbom, evakuirani su ranjenici i dopremana hrana i lijekovi. 

''Taj put je bio razlika između opstanka i nestanka grada. Biciklijadom želimo prenijeti tu simboliku na nove generacije, kako bi razumjele vrijednost mira'', zaključio je Vrljić, pozvavši sve građane da se pridruže koloni koja će svoj put završiti odavanjem počasti kod spomenika u Pologu.

Pročitaj članak

Biciklijada ‘Putem spasa’ petu godinu zaredom u znaku sjećanja na branitelje

Povodom obilježavanja Dana branitelja Mostara, 7. svibnja, i ove će se godine održati tradicionalna biciklijada “Putem spasa”, koja se održava već petu godinu zaredom u organizaciji Organizacijskog odbora biciklijade. 

Biciklijada “Putem spasa” održat će se 7. svibnja s polaskom u 14 sati s Trga hrvatskih velikana u Mostaru. Sudionici će voziti trasom Mostar – Goranci – Bila – Grabova Draga – Polog, gdje će biti održana sveta misa i prigodno obilježavanje Dana branitelja.  

Tradicionalna biciklijada ima za cilj očuvanje sjećanja na “Put spasa”, kao i promicanje zajedništva, zdravog načina života i društvene povezanosti.  

Dan branitelja Mostara obilježava se u znak sjećanja na 7. svibnja 1991. godine, kada je u Pologu zaustavljena kolona tenkova Jugoslavenske narodne armije. Taj događaj, u kojem je goloruki narod Mostara, Širokog Brijega i okolnih mjesta stao pred vojnu kolonu, smatra se važnom povijesnom i psihološkom prekretnicom te činom otpora koji je prethodio ratnim zbivanjima i obrani ovoga područja.  

“Put spasa” imao je ključnu ulogu u opstanku grada, a njegova važnost, kako navode organizatori, treba ostati trajno zabilježena i prenošena budućim generacijama. 

Organizatori poručuju kako biciklijada predstavlja simbol sjećanja, poštovanja i zahvalnosti prema svim sudionicima Domovinskog rata, naglašavajući važnost očuvanja povijesne istine i njezina prenošenja mlađim generacijama.

Pročitaj članak

Sveti Josip Radnik: Blagdan dostojanstva rada bit će obilježen misom na Groblju mira na Bilima

Blagdan svetog Josipa Radnika, koji se u Katoličkoj crkvi slavi 1. svibnja, posvećen je dostojanstvu ljudskoga rada i ulozi svetog Josipa kao uzora radnika, obitelji i vjernosti Bogu. Uveden od strane pape Pia XII. 1955. godine, ovaj blagdan naglašava kršćansko poimanje rada kao sudjelovanja u Božjem stvaralačkom djelu.

Sveti Josip, zaručnik Blažene Djevice Marije i poočim Isusa Krista, u evanđeljima je prikazan kao skroman i pravedan čovjek, tesar koji je svojim radom uzdržavao Svetu Obitelj. Upravo zbog toga Crkva ga ističe kao zaštitnika radnika, ali i primjer poštenja, odgovornosti i tihe vjernosti svakodnevnim obvezama.

U povodu današnjeg blagdana, sveta misa bit će služena i na Groblje mira na Bilima, u crkvi crkva svetog Josipa Radnika točno u podne, gdje se već tradicionalno okupljaju vjernici kako bi molili za sve poginule i stradale. Ovo mjesto, koje iz godine u godinu sve više poprima obilježja velikog memorijalnog kompleksa, postalo je simbol molitve, sjećanja i zajedništva.

Misno slavlje na Bilima nosi posebno značenje jer se, uz proslavu zaštitnika radnika, ujedno upućuju molitve za sve žrtve čija su stradanja ostavila dubok trag u kolektivnom pamćenju naroda. Tisuće križeva koji se uzdižu na ovom prostoru snažno svjedoče o potrebi očuvanja istine i dostojanstva svake ljudske žrtve.

Pročitaj članak

Groblje mira na Bilima: Sveta misa u čast Svetog Josipa Radnika i spomen na žrtve

U crkvi crkva svetog Josipa Radnika na Groblje mira na Bilima, u župi Goranci, i ove će godine tradicionalno biti služena sveta misa u povodu blagdana Sveti Josip Radnik. Misno slavlje bit će održano - sutra, u petak, 1. svibnja s početkom u 12:00 sati, pišu mežne stranice Groblja mira.

Euharistijsko slavlje predvodit će i propovijedati fra Marko Mrše, član Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja te predavač Crkvenog prava na Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Splitu. Liturgijsko slavlje svojim će pjevanjem uveličati Veliki župni zbor sv. Nikole Tavelića iz Tomislavgrad pod vodstvom Pere Tokića, uz sudjelovanje Frame Tomislavgrad i njihova duhovnog asistenta fra Nikola Jurišić.

Podsjetimo, crkvu svetog Josipa Radnika 2016. godine blagoslovio je biskup mostarsko-duvanjski i trebinjsko-mrkanski msgr. Ratko Perić povodom obilježavanja Europski dan sjećanja na žrtve totalitarnih režima. Od tada se na ovom mjestu redovito slavi sveta misa zadušnica za sve pobijene i mučenike hrvatskoga naroda.

Ovogodišnje misno slavlje odvija se u ozračju nastavka izgradnje i uređenja Groblja mira, jedinstvenog memorijalnog prostora koji iz godine u godinu sve snažnije svjedoči o stradanju nevinih žrtava. Od posljednje jesenske faze radova postavljen je velik broj novih križeva, koji na tih, ali snažan način govore o potrebi očuvanja istine i dostojanstva svake žrtve. Svaki podignuti križ znak je poštovanja, ali i trajna opomena da se žrtva nikada ne zaboravi.

Groblje mira sve više poprima svoje puno značenje kao mjesto molitve, sabranosti i susreta s istinom. Među tisućama križeva okupljaju se vjernici kako bi molitvom preporučili Bogu sve stradale, osobito one čija su imena možda izgubljena u vremenu, ali ne i u Božjem milosrđu. Vidljivo širenje ovog prostora dodatno podsjeća kako proces otkrivanja i dostojnog obilježavanja žrtava još uvijek traje.

Svetom misom ujedno će biti otvoreno i novo razdoblje događanja na Groblju mira. Vjernici, hodočasnici i svi ljudi dobre volje pozvani su sudjelovati u ovom misnom slavlju te zajedničkom molitvom iskazati pijetet prema svim žrtvama. Dolazak na Groblje mira tako ostaje snažan znak zajedništva, ali i osobne odgovornosti u očuvanju istine i poštivanju dostojanstva svake ljudske žrtve.

Više o Groblju mira pročitajte OVDJE.

Pročitaj članak

Blagdan sv. Josipa Radnika obilježava se misom na Groblju mira

Povodom blagdana sv. Josipa Radnika, 1. svibnja s početkom u 12:00 sati na Groblju mira, župa Goranci, bit će služena sveta misa. Misu će predvoditi i propovijedati fra Marko Mršo, član Franjevačke provincije Presvetog otkupitelja sa sjedištem u Splitu i predavač Crkvenog prava na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Splitu.

Svojim pjevanjem ovo sveto misno slavlje uveličat će Veliki župni zbor sv. Nikole Tavelića iz Tomislavgrada pod vodstvom Pere Tokića, a uz sudjelovanje Frame Tomislavgrad i duhovnog asistenta fra Nikole Jurišića.

Pročitaj članak

VIDEO Hrvati iz Crne Gore na Groblju mira: Snažna poruka zajedništva i sjećanja na žrtve

Izaslanstvo Hrvata iz Crne Gore posjetilo je Groblje mira na Bilima kod Širokog Brijega, gdje su odali počast žrtvama Drugoga svjetskog rata i poraća, zapalivši svijeće i pomolivši se za stradale, posebno hercegovačke franjevce i civile, Bljesak.info.

Riječ je o posjetu koji nosi snažnu simboliku zajedništva hrvatskoga naroda, bez obzira na državne granice. Predstavnici Hrvatskoga nacionalnog vijeća Crne Gore, zajedno s generalnom konzulicom Republike Hrvatske u Kotoru Jasminkom Lončarević, okupili su se na ovom memorijalnom mjestu kako bi još jednom naglasili važnost očuvanja povijesnog sjećanja.

Predsjednik Vijeća Zvonimir Deković istaknuo je kako je ovo hodočašće planirano dulje vrijeme, s ciljem okupljanja Hrvata iz Boke kotorske na mjestu koje simbolizira stradanje i identitet. Naglasio je i kako broj žrtava nad Hrvatima često nadilazi službene podatke, podsjetivši na teška stradanja, uključujući ubojstva svećenika i civila. 

Posebno je istaknuo sudbinu svećenika iz Boke kotorske, od kojih su neki ubijeni, dok su drugi završili na dugogodišnjim robijama, ponajviše zbog svog vjerskog i nacionalnog identiteta.

Predsjednik Hrvatske građanske inicijative i zastupnik u Skupštini Crne Gore Adrian Vuksanović naglasio je kako Groblje mira nije samo mjesto povijesti, već i trajni podsjetnik na žrtvu koja oblikuje identitet hrvatskoga naroda. Poručio je kako takva mjesta nadilaze administrativne granice i povezuju Hrvate diljem svijeta kroz zajedničku memoriju i duhovnost.

Fra Miljenko Stojić dodatno je istaknuo važnost ovog susreta, naglašavajući kako Hrvati iz Crne Gore aktivno sudjeluju u očuvanju sjećanja na žrtve. Podsjetio je i na njihovu donaciju za podizanje križeva na Groblju mira, čime su trajno obilježili stradanja, iako nemaju izravne obiteljske veze s tim žrtvama.

Ovaj posjet još je jednom potvrdio snažnu povezanost hrvatskog naroda izvan domovine s Hrvatima u Bosni i Hercegovini, ali i trajnu obvezu čuvanja uspomene na nevine žrtve i vrijednosti koje proizlaze iz njihove žrtve.

 Pogledajte video ispod od ekipe PRO TV-a.

Pročitaj članak

Bilska misa upisana na preliminarnu listu nematerijalne kulturne baštine FBiH

Hrvatsko kulturno-umjetničko društvo Vrila objavilo je značajnu vijest za kulturni i vjerski život Hercegovine: tradicionalna Bilska misa službeno je upisana na Preliminarnu otvorenu listu nematerijalne kulturne baštine Federacije Bosne i Hercegovine. Ova lista vodi se pri Federalnom ministarstvu kulture i športa, a upis predstavlja važan korak u očuvanju i valorizaciji ovog jedinstvenog običaja.  

Kako je istaknuto u izvješću koje potpisuje predsjednik HKUD Vrila Vlado Bošnjak, ovim upisom Bilska misa automatski ulazi i u proces evidentiranja na državnoj razini, odnosno na preliminarnu listu nematerijalne kulturne baštine Bosne i Hercegovine, koja se vodi pri Ministarstvu civilnih poslova BiH u suradnji s Komisijom za suradnju s UNESCO-om. Time je uspješno završen prvi dio zajedničkog projekta zaštite ove tradicije.  

Tijekom protekle godine provedene su opsežne aktivnosti prikupljanja dokumentacije i materijala potrebnih za upis. Pribavljeni su brojni znanstveno-istraživački radovi, kao i foto i video zapisi koji svjedoče o značaju Bilske mise kao vjersko-kulturnog običaja hrvatskog naroda u ovom dijelu Hercegovine. Poseban doprinos dali su i baštinici – većinom starije osobe – koji su kroz pisane izjave opisali osobnu povezanost i doživljaj ovog događaja, naglašavajući njegovu duboku ukorijenjenost u identitet lokalne zajednice.  

Zahtjev s kompletnom dokumentacijom predan je Federalnom ministarstvu kulture i športa 29. prosinca 2025. godine, dok je odluka o uvrštavanju donesena početkom 2026. godine. Nakon toga uslijedila je i službena objava na stranicama Ministarstva tijekom veljače.  

U realizaciji ovog projekta sudjelovalo je ukupno sedamnaest pravnih osoba, među kojima su i brojni partneri i suradnici koji su dali svoju podršku inicijativi. Iz HKUD-a Vrila upućena je zahvala svima koji su pridonijeli ovom uspjehu.  

U drugoj fazi projekta planira se kandidatura Bilske mise za upis na UNESCO-ov Reprezentativni popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva. Iz Društva ističu kako će nastaviti koordinirati aktivnosti na očuvanju i promociji ove tradicije, s posebnim naglaskom na prijenos znanja na mlađe generacije, povećanje vidljivosti i poticanje interesa šire javnosti i posjetitelja.  

Za kraj, upućen je i poziv svim vjernicima i posjetiteljima da sudjeluju u ovogodišnjoj Bilskoj misi, koja će se održati 5. srpnja, čime se nastavlja stoljetna tradicija koja sve snažnije dobiva i svoju institucionalnu zaštitu.

Pročitaj članak

Blagoslov polja 2026. – Župa Goranci i Vrdi

Župa Uznesenja Blažene Djevice Marije - Goranci

• • Nedjelja, 26. travnja – četvrta uskrsna
    groblje Podjelom u 11:00 sati

  • Nedjelja, 3. svibnja – peta uskrsna
    groblje Rajičevo u 11:00 sati
    groblje Domazeti u 13:00 sati

  • Nedjelja, 10. svibnja – šesta uskrsna
    gornje groblje Sovići u 11:00 sati

  • Četvrtak, 14. svibnja – Uzašašće
    groblje Draga u 11:00 sati

  • Nedjelja, 17. svibnja – sedma uskrsna
    groblje Plužni Dolac u 11:00 sati

  • Nedjelja, 24. svibnja – Duhovi
    groblje Sirge u 11:00 sati

  • Nedjelja, 31. svibnja – Presveto Trojstvo
    groblje Orašine u 11:00 sati

  • Četvrtak, 4. lipnja – Tijelovo
    groblje Vrljića u 11:00 sati

  • Nedjelja, 7. lipnja – 10. nedjelja kroz godinu
    groblje Podivačje u 11:00 sati

  • Subota, 13. lipnja – sv. Ante
    kod crkve u Bogodolu u 11:00 sati

  • Nedjelja, 14. lipnja – 11. nedjelja kroz godinu
    Babaljka u 11:00 sati

  • Nedjelja, 21. lipnja – 12. nedjelja kroz godinu
    groblje Vukovine u 11:00 sati

  • Srijeda, 24. lipnja – sv. Ivan Krstitelj
    groblje Rajičevo u 11:00 sati

  • Nedjelja, 28. lipnja – 13. nedjelja kroz godinu
    groblje Planinica u 11:00 sati

  • Ponedjeljak, 29. lipnja – sv. Petar i Pavao
    groblje Ladina u 11:00 sati

  • Nedjelja, 12. srpnja – 15. nedjelja kroz godinu
    Vilinkosa u 12:00 sati

  • Nedjelja, 26. srpnja – 17. nedjelja kroz godinu
    Raskrižje u 11:00 sati

Župa Bezgrješnog Začeća Blažene Djevice Marije - Drežnica

• • Nedjelja, 3. svibnja – peta uskrsna
    Vrdi (groblje) u 12:00 sati

  • Četvrtak, 28. svibnja – sv. Iluminat
    Vratinci u 11:00 sati

  • Subota, 13. lipnja – sv. Ante
    Zaružje u 17:00 sati

  • Srijeda, 24. lipnja – sv. Ivan Krstitelj
    Vratinci u 11:00 sati

  • Ponedjeljak, 29. lipnja – sv. Petar i Pavao
    Vrdi u 18:00 sati

  • Ponedjeljak, 20. srpnja – sv. Ilija
    Drežnica u 18:00 sati

  • Nedjelja, 16. kolovoza – 20. nedjelja kroz godinu
    Ometaljka u 12:00 sati

Pročitaj članak

Mostar bruji o novom hitu – Zoster snimao na Gorancima i Bilima!

Mostarska grupa Zoster predstavila je novu pjesmu simboličnog naziva “Dok si spavao”, koja već na prvo slušanje osvaja atmosferom i prepoznatljivim stilom benda. Posebnu čar ovom projektu daje činjenica da je spot sniman na autentičnim hercegovačkim lokacijama – Gorancima i Bilima, čime je dodatno naglašena emocionalna dubina same pjesme.  

Riječ je o projektu koji okuplja veliki broj regionalnih umjetnika i profesionalaca iz svijeta glazbe i filma. Glavni vokal potpisuje Mario Knezović, dok su za instrumentalni dio bili zaduženi vrhunski glazbenici, uključujući gitare, bas, klavijature i puhače koji pjesmi daju posebnu dinamiku i širinu.  

Produkcijski dio nosi potpis Adisa Sirbubala, dok je miks radio Nikola Dokić, a mastering potpisuje svjetski priznati Howie Weinberg. Snimanje je realizirano u studiju Modra Rijeka u Sarajevu, čime je osigurana visoka produkcijska kvaliteta.  

Vizualni identitet spota dodatno podiže cjelokupni dojam. Režiju i scenarij potpisuje Karmen Obrdalj, dok je iza kamere Denis Komljenović. Prirodni pejzaži Goranca i Bila, surova ljepota hercegovačkog krša i otvorene ceste savršeno prate atmosferu pjesme, stvarajući snažan vizualno-glazbeni doživljaj.  

“Dok si spavao” nije samo nova pjesma, već i priča o vremenu, emocijama i tišini koja često govori više od riječi. Zoster i ovoga puta ostaje vjeran svom prepoznatljivom izrazu – kombinaciji društvene refleksije, poetike i minimalističkog, ali snažnog zvuka.  

Ovaj projekt još jednom potvrđuje da mostarska scena ima što ponuditi, a Zoster ostaje jedan od njezinih najvažnijih i najutjecajnijih predstavnika.

Pročitaj članak