Sjeverno od Mostara, ondje gdje Dinaridi grle nebo, smjestila se planina Čabulja – gruba i krševita, a opet zagonetno lijepa. Ova hercegovačka gorostaskinja, poznata i kao Goranačka ljepotica, s razlogom zauzima središnje mjesto u srcima planinara, prirodoslovaca i zaljubljenika u iskonsku ljepotu krša, piše Goranci online.
Gdje se kamen susreće s nebom
Čabulja se uzdiže između rijeke Neretve i njezine pritoke Drežanke, a njezin najviši vrh, Velika Vlajna (1.780 m), pruža panoramu koja oduzima dah. Ovdje se dinarski planinski lanac otkriva u svoj svojoj monumentalnosti, s grebenima koji se strmo spuštaju prema kanjonu Drežanke, zbog čega je ovaj dio Hercegovine dobio nadimak "hercegovački Kolorado".
U društvu vrhova poput Ošljara (1.682 m), Male Vlajne (1.686 m), Medvjeda (1.679 m) i Krupne navale (1.619 m), Čabulja se doima kao prirodna tvrđava. A prema jugu, njezine padine se nježno spuštaju prema Rakitskom polju i dalje prema Mostarskom blatu, gdje krš prelazi u pitomije krajobraze.
Planina krajnosti – surovost i raskoš
Čabulja je istodobno i surova i raskošna. Njezina vapnenačka masa skriva fascinantne kraške fenomene: bezdane, škrape, vrtače i jezera, oblikovane tisućama godina pod djelovanjem vode, vjetra i leda. Snažna glacijacija oblikovala je morenske nasipe koji se i danas jasno raspoznaju.
Premda većim dijelom ogoljena i bezvodna, planina krije iznimno bogatstvo biljnog svijeta. Istraživanja su evidentirala gotovo 380 biljnih vrsta, među kojima i hrvatsku sibireju te subendemičnu muniku, što potvrđuje da je Čabulja pravo utočište biološke raznolikosti. Posebnu vrijednost ima i Bormilerijev javor, prirodni hibrid klenovke i makljena, čija je prisutnost ograničena gotovo isključivo na padine Čabulje.
Zemlja stočara i karavana
Čabulja je stoljećima bila planina pastira. Sezonske stočarske kolibe, danas većinom u ruševinama, podsjećaju na čvrstu vezu čovjeka i planine. Austro-Ugarska je za sobom ostavila makadamski put koji slijedi stari karavanski pravac između Mostara i Livna, kojim su nekad prolazili trgovci, vodiči i konjske zaprege.
U kamenjarima Čabulje još uvijek se čuju eho prošlosti: škripa drvenih kola, blejanje stada, šum vjetra koji silazi niz padine i prožima tišinu.
Klimatska raznolikost i izazovi prirode
Zahvaljujući svojem zemljopisnom položaju, Čabulja leži na prijelazu između mediteranske i kontinentalne klime. Na nižim visinama rastu kadulja, šmrika, primorska smrdljika, dok se u višim dijelovima zimi zadržava snijeg, često i do 2,5 metra. Ovaj klimatski dualizam stvara idealne uvjete za bogate šumske i travnjačke zajednice – više od 50 različitih ekosustava evidentirano je u širem području planine.
Ipak, priroda Čabulje nije neosvojiva. Ona je krhka. Šumski požari, bespravna sječa, iseljavanje stanovništva i neplanska gradnja prijete očuvanju njezine biološke raznolikosti. Pašnjaci zarastaju, endemi nestaju, a nekontrolirano branje ljekovitog bilja poput lincure (srčanika) dodatno narušava ekološku ravnotežu.
Planinarski dragulj bez mina
Za planinare, Čabulja nudi izazov i nagradu. Uspon na Veliku Vlajnu traje oko četiri sata – ruta nije tehnički zahtjevna, ali zahtijeva dobru kondiciju zbog visinske razlike od 940 m. Nema mina, nema velikih opasnosti, ali ni izvora vode, pa je planiranje ključ.
Staza vodi kroz raznolike pejzaže – od travnatih zaravni do kamenih grebena i gustih bukovih šuma. Na vrhu, kao nagrada, pruža se pogled koji obuhvaća Čvrsnicu, Velež, Prenj, Neretvu... i daleko, u vedrim danima, sve do Jadrana.
Biciklom kroz divljinu
Ljubitelji brdskog biciklizma mogu iskusiti Podčabulju – stazu koja povezuje planinske visoravni s naseljima i šumskim proplancima, spuštajući se prema Mostarskom blatu, prolazeći kroz Široki Brijeg. To je staza krša, konja i polja – trag nekadašnje simbioze prirode i čovjeka.
Čabulja je dio Park prirode Blidinje, jednog od najvrjednijih prirodnih područja BiH. Zajedno s Čvrsnicom, Vranom i planinom Vranicom, čini jezgru dinarskog planinskog sustava koji je dom za stotine biljnih i životinjskih vrsta.
Upravo zbog toga Čabulju treba čuvati. Ne samo kao planinu – nego kao živi arhiv prirodne i kulturne baštine Hercegovine.
Zaključno, Čabulja nije samo planina – ona je simbol. Ona je odraz Hercegovine u kamenu, njezina povijest u vrtačama, njezina nada u endemima koji još prkose vremenu. Iznad svega, ona je poziv – da krenemo uzbrdo, da pronađemo tišinu, i u njoj – sebe.
- Vrh: Velika Vlajna 1780 mNv
- Planinski lanac: Čabulja
- Vrijeme do vrha: 4 h
- Poteškoće pri orjentaciji: Nema
- Stupanj težine: Srednje naporno
- Visinska razlika: 940 mNv
- Rizik od mina: Nema
- Opskrba vodom: Nema
- GPS koordinate polazišta: N43° 27.027; E17° 39.078
- GPS koordinate vrha: N43° 29.653; E17° 39.903
>> Detaljan uspon na Čabulju
Podčabulja – Staza krša, konja i polja
Biciklistička staza prolazi područjem planine Čabulja te se spušta prema Mostarskom blatu, prolazeći kroz Široki Brijeg.
>> Biciklističa ruta planinom Čabuljom i Mostarskim blatom