U srcu hercegovačke visoravni Bile, između Mostara i Širokog Brijega, na tlu župe Goranci, uzdiže se jedno od najimpozantnijih memorijalnih mjesta u ovom dijelu Europe – Groblje mira. Više od spomenika, ono je tiha, ali snažna poruka pomirenja i poštovanja prema svima koji su stradali pod teretom velikih ideologija prošlog stoljeća, piše Goranci online.
Ovaj memorijalni kompleks, iniciran 2013. godine postavljanjem kamena temeljca, izgrađen je kao simbolički i stvarni znak sjećanja na žrtve Drugog svjetskog rata i poratnog komunističkog terora, ali i svih drugih oblika totalitarizma. Posebnost Groblja mira leži u njegovoj univerzalnosti – ono se ne ograničava na nacionalnost, vjeru ili ideologiju, već želi govoriti univerzalnim jezikom ljudskog dostojanstva i istine.
Tlo natopljeno tragedijom, prostor ispunjen nadom
Povijesni kontekst u kojem se ovo mjesto gradi nije nimalo slučajan. Upravo su na ovom platou, u veljači 1945. godine, vođene krvave borbe između njemačkih i domobranskih postrojbi s jedne strane te partizanskih snaga s druge, u okviru operacije povlačenja prema Bleiburgu. Mnogi koji su tu poginuli nikada nisu dostojno pokopani. Dodatnu tragediju predstavljaju brojna masovna stratišta u Hercegovini, gdje su bez suda smaknuti tisuće civila i ratnih zarobljenika nakon svršetka rata, u čistkama koje su slijedile uspostavu komunističke vlasti.
Spomenik dostojan svake žrtve
Inspiriran izgledom američkog groblja Arlington, projekt Groblja mira predviđa postavljanje oko 50.000 bijelih kamenih križeva, svaki s ispisanim imenom i prezimenom, poredanih u savršeno pravilnim linijama. Ovo će biti najveće groblje mira u Europi, prostirući se na gotovo 100.000 četvornih metara. Groblje je i mjesto pokopa – kosturnica kapaciteta 800 mjesta čuva posmrtne ostatke žrtava, uključujući i one čiji identitet nikada nije utvrđen.
Kompleksom dominira crkva sv. Josipa Radnika, blagoslovljena 2016. godine od strane biskupa mons. Ratka Perića. Na vrhu crkve nalaze se tri zvona, blagoslovljena 2021., dar hrvatskog iseljenika iz San Francisca, Nedjeljka Milićevića. S njegove desne strane nalazi se već spomenuta kosturnica, koju je 2019. godine blagoslovio kardinal Vinko Puljić, a lijevo stoji dojmljivi kip Piete, djelo kipara Ilije Skočibušića, blagoslovljen 2023. godine. I ovaj spomenik dar je Milićevića, koji se pokazao jednim od velikih dobročinitelja cijelog projekta.
Živa memorija i duhovno okupljanje
Dvaput godišnje, na 1. svibnja (blagdan sv. Josipa Radnika) i oko 23. kolovoza, kada se obilježava Europski dan sjećanja na žrtve totalitarnih režima, Groblje mira postaje mjesto duhovnog i civilizacijskog okupljanja. Na tim misama okupljaju se hodočasnici, potomci žrtava, predstavnici crkvenih i političkih institucija te svi koji žele iskazati poštovanje prošlosti i moliti za mirnu budućnost. Ove mise predvodile su brojni crkveni velikodostojnici, uključujući kardinala Vinka Puljića, mons. Franju Komaricu, mons. Tomu Vukšića i brojne franjevce.
Značajno je istaknuti da je 2020. godine postavljena i replika Vukovarskog križa, dar Grada Vukovara, čime se dodatno simbolički povezuju povijesne patnje Hrvata u 20. stoljeću.
Groblje kao turistička i obrazovna destinacija
U vremenu kada se povijest često prešućuje ili relativizira, Groblje mira postaje mjesto učenja i svojevrsnog "turizma" savjesti. U planu je i postavljanje kipa sv. Benedikta, zaštitnika Europe, kao snažna poruka pripadnosti europskom kulturno-civilizacijskom krugu. Ujedno, projekt Groblja mira sve više postaje destinacija za izlete, organizirane posjete škola, sveučilišta i udruga.
Građeno darovima, nošeno vjerom
Groblje mira gradi se pod pokroviteljstvom Odjela za Drugi svjetski i Domovinski rat HNS-a BiH, uz tehničku i organizacijsku podršku udruge "Mir International", koja također koordinira prikupljanje donacija iz domovine i dijaspore. Važnu ulogu igra i Vicepostulatura "Fra Leo Petrović i 65 subraće", koja već godinama istražuje i dokumentira komunističke zločine u Hercegovini.
Svakodnevno se ulaže trud u pronalaženje i identifikaciju žrtava čiji se ostaci polažu u kosturnicu. Mnogi još čekaju da njihova imena budu ispisana na bijelom križu.
U konačnici, Groblje mira na Bilima nije samo groblje. Ono je tiho svetište hrvatskog naroda i svih naroda ovih prostora – svetište savjesti, istine i oprosta. U vremenu kad Europa ponovno promišlja svoje vrijednosti i identitet, Groblje mira nudi odgovor iz tišine – sjećanje, istinu, molitvu i nadu. Ovdje svaki križ šapuće poruku: neka nikada više čovjek ne digne ruku na brata, neka nikada više ideologije ne gaze ljudsko dostojanstvo.
- 23. kolovoza 2013. godine položen je kamen temeljac za izgradnju najvećeg groblja mira u Europi – Groblje mira na Bilima
- 23. kolovoza 2014. godine – don Željko Majić, generalni vikar Mostarsko-duvanjske i Trebinjsko-mrkanske biskupije
- 23. kolovoza 2015. godine – don Željko Majić, generalni vikar Mostarsko-duvanjske i Trebinjsko-mrkanske biskupije
- 20. kolovoza 2016. godine – mons. Ratko Perić, biskup Mostarsko-duvanjski upravitelj Trebinjsko-mrkanske biskupije (blagoslov crkve sv. Josipa Radnika na Groblju mira)
- 19. kolovoza 20217. godine – fra Miljenko Šteko, provincijal hercegovačkih franjevaca
- 18. kolovoza 2018. godine – mons. Mile Bogović, gospićki biskup u miru
- 24. kolovoza 2019. godine – kardinal Vinko Puljić, vrhbosanski nadbiskup metropolita (blagoslov kosturnice i polaganje ostataka 41 žrtve)
- 1. svibnja 2020. godine – fra Miljenko Mića Stojić, vicepostulator Vicepostulature „Fra Leo Petrović i 65 subraće
- 16. svibnja 2020. godine – don Ljubo Planinić † (Misa zadušnica za žrtve Bleiburga i križnog puta)
- 22. kolovoza 2020. godine – fra Ivan Ševo † (blagoslov replike Vukovarskog križa)
- 1. svibnja 2021. godine – fra Miljenko Mića Stojić, vicepostulator Vicepostulature „Fra Leo Petrović i 65 subraće (blagoslov postavljenih zvona na crkvi sv. Josipa)
- 21. kolovoza 2021. godine – mons. Petar Palić, biskup Mostarsko-duvanjski upravitelj Trebinjsko-mrkanske biskupije
- 30. travnja 2022. godine – mons. Franjo Komarica, biskup banjolučki (zbog blagoslova polja u župi Goranci na čijem se ozemlju nalazi Groblje mira, sv. misa je bila dan prije)
- 20. kolovoza 2022. godine – fra Miro Relota, član Franjevačke provincije Bosne Srebrene i generalni vizitator Hercegovačke franjevačke provincije
- 18. studenog 2022. godine fra Miljenko Mića Stojić, vicepostulator Vicepostulature „Fra Leo Petrović i 65 subraće (domoljubno-molitveni spomen na žrtvu Vukovara i sve žrtve Domovinskog rata)
- 1. svibnja 2023. godine – fra Marinko Šakota, bivši Međugorski župnik (blagoslovljen spomenik Pieta ili Oplakivanje Krista koji prikazuje Blaženu Djevicu Mariju koja u krilu drži mrtvo Isusovo tijelo)
- 14. lipnja 2023. godine - mons. Franjo Komarica, biskup banjolučki (hodočašće banjolučkih svećenika u Hercegovini)
- 19. kolovoza 2023. godine – mons. Tomo Vukšić, nadbiskup metropolit vrhbosanski i apostolski upravitelj Vojnog ordinarijata u BiH
- 1. svibnja 2024. godine – fra Ivica Kyril Pavlović, član Franjevačke provincije Bosne Srebrene i župnik župe “Imena Marijina” u Svilaju
- 17. kolovoza 2024. godine – fra Zdravko Dadić, provincijal Bosne Srebrene
- 1. svibnja 2025. godine – don Ivan Perić, župnik i upravitelj Svetišta Presvetog Srca Isusova u Studencima
Svoje priloge možete uplatitiUniCredit Bank d.dKardinala Stepinca bb, 88 000 Mostar (Mepas)Udruga "Mir International"Kralja Petra Krešimira IV., Rondo L188 000 Mostar, BiH
Uplate iz BiHBroj transakcijskog računa u konvertibilnim markama (BAM):3381 3022 4666 8320
Uplate iz inozemstvaBroj deviznog (EURO) računa:
IBAN: Ba 3933 8130 4846 7277 12
SWIFT CODE: UNCR BA 22
Poziv na boj: 20022785101
Kontakt
00 387 36 312 560
ured@grobljemira.info
mirinternationalbih@gmail.com
www.grobljemira.info
