Na Goranačkoj visoravni, na 830 metara nadmorske visine u blizini Škutorovih kuća, smjestilo se iznimno značajno jezero poznato kao Jezerac. Ovo prirodno čudo predstavlja jedinstven prijelaz između hercegovačkog krša i goleti sa izvorompitke vode u ovom području, pišu Goranci online.
Povijest
Prema predajama, Jezerac je otkriven oko 1800-te godine, prije otprilike 220 godina, za vrijeme velike suše. Legenda kaže da su stari Hrvati izgradili ovaj bunar kada je jedan čovjek primijetio svog vola kako pije vodu ispod jednog busa. Na tom mjestu pronađena je mala lokvica vode, što je potaknulo daljnja iskapanja. Rezultat je bio otkriće velikog bunara ozidanog kamenom, čija dubina i širina iznose približno 9 metara, s 33 stepenice koje vode do njegova dna. Jezerac je kroz povijest često bio spas za ljude Goranačkog kraja, posebno tijekom razdoblja suše i gladi.
Obnova Jezerca
Nažalost, od 1950-ih godina prošlog stoljeća, Jezerac je zapušten i pao u zaborav. No, u ljeto 2004. godine, mještani ove župe odlučili su obnoviti bunar. Njihov trud i rad rezultirali su time da je Jezerac ponovno dobio svoj stari sjaj i važnost. Ova obnova bila je izuzetno zahtjevna i značajna za mještane i posjetitelje, predstavljajući primjer predanosti i očuvanja naslijeđa svojih predaka.
Gradnja i Značaj
Gradnja, koja podsjeća na rimske građevine, svjedoči o važnosti ovog bunara kroz povijest. Bunar ima 33 stube koje vode do dno, a voda u njemu je uvijek hladna i pitka, ne mijenjajući razinu osim za jedan metar tijekom ljeta.
Ljubo Škutor, jedan od potomaka, spominje da su na dnu bunara vidljivi uklesani znakovi, koji možda označavaju godinu gradnje ili ime graditelja. Oko Jezerca je uređeno mjesto za odmor, a mještani su obnovili kameni vijenac i rubove, omogućujući posjetiteljima da se divе ovom gorskom čudu.
Priča o Jezeracu fascinira ne samo u povijesnom kontekst i značaju ovog prirodnog fenomena, već i snagu i odlučnost mještana i ljubitelja prirode da se očuva svoje kulturno naslijeđe. Od legende o otkriću bunara, preko teških vremena i borbe za opstanak obitelji u ovom kraju, do današnje obnove, Jezerac ostaje simbol upornosti i ljubavi prema rodnoj zemlji.
Na kraju, vrijedi spomenuti i poznatu šalu koja se veže uz ljude s Goranačke visoravni: kada su pitali čovjeka na moru je li s Goranaca, on je odgovorio: "Jesam, kako znaš?" Na što je sugovornik primijetio: "Kako ne bih znao, svi vi plivate ukrug!" Ova šala ilustrira duhovitost i specifičnost lokalnog stanovništva, čineći priču o Jezeracu još zanimljivijom i živopisnijom.
Valja spomenuti poznatu šalu kako se Mostarci zezaju s Gorančanima.
Gorančanin dolazi na more i pliva. Mostarac ga upita:
– Jesi li ti s Goranaca?
Gorančanin odgovara:
– Jesam, kako znaš?
Mostarac se nasmije i kaže:
– Kako neću znat, svi vi plivate ukrug!
Nema komentara:
Objavi komentar