Blagdan Uzvišenja svetoga Križa i obljetnica posvete katedrale

Danas, 14. rujna, Crkva slavi blagdan Uzvišenja svetoga Križa, a ovaj dan posebno je značajan i za vjernike Mostara jer se obilježava i obljetnica posvete katedrale Marije Majke Crkve.

U mostarskoj katedrali večeras u 18 sati bit će slavljeno svečano euharistijsko slavlje kojim će predsjedati mostarsko-duvanjski biskup mons. Petar Palić. Ovogodišnje slavlje bit će posebno i po tome što će tijekom misnog slavlja u službu biti postavljeni kandidati za lektore i akolite.

U službu će biti postavljeno ukupno 16 kandidata iz osam župa Mostarsko-duvanjske i Trebinjsko-mrkanske biskupije. Od njih će devetorica preuzeti službu akolita, dok će sedmorica biti postavljena u službu lektora.

Kandidati su prethodno prošli potrebnu formaciju i pripremu prema programu Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine, čime su se osposobili za službe koje imaju važno mjesto u životu i liturgijskom poslanju Crkve.

Službe lektora i akolita predstavljaju konkretan način sudjelovanja vjernika u životu crkvene zajednice. Lektor je pozvan naviještati Božju riječ, dok akolit ima posebnu službu povezanu s oltarom i euharistijskim slavljem te pomaže svećeniku i đakonu u liturgiji.

Večerašnje slavlje tako će biti i prigoda za zahvalnost Bogu za darove, vjeru i spremnost vjernika koji se uključuju u služenje Crkvi. Istodobno, ono je i poticaj župnim zajednicama da prepoznaju, njeguju i potiču darove svojih članova te ih ohrabruju na aktivnije sudjelovanje u životu Crkve.

Blagdan koji govori o središtu kršćanske vjere

Blagdan Uzvišenja svetoga Križa svoje korijene ima u Jeruzalemu. Car Konstantin dao je izgraditi baziliku Uskrsnuća nad grobom Isusovim, koja je bila posvećena 13. rujna 335. godine.

Carica Jelena prema predaji je oko 320. godine otkupila dio izvornog Kristova križa te ga povjerila na čuvanje u toj bazilici. Kršćani Jeruzalema sutradan nakon godišnjice posvete bazilike, 14. rujna, izlagali su svetu relikviju i pred njom se klanjali.

Relikviju je 614. godine otela perzijska vojska, no car Heraklije uspio ju je povratiti te ju je 3. svibnja 628. godine svečano donio natrag u Jeruzalem. Iz Jeruzalema se blagdan tijekom vremena proširio među kršćane Zapada.

Za svakog kršćanina križ Kristov znak je spasenja. On nije simbol poraza, nego pobjede. Nije znak smrti, nego izvor života.

Križ nije samo simbol. On je sveti znak, ali prije svega stvarnost koja govori o Božjoj ljubavi prema čovjeku.

Križ je mjesto pobjede, a ne poraza. Križ je izvor života, a ne smrti.

Iz križa izvire život kako za Krista, tako i za svakog čovjeka. Križ postaje izvor najveće ljubavi kada je iz ljubavi prihvaćen. Tada ono što čovjeku može izgledati kao teret i patnja postaje put prema blagoslovu, sazrijevanju i životu.

Današnji blagdan stoga vjernika ponovno poziva da ne bježi od vlastitoga križa, nego da ga, oslonjen na Krista, prihvati s vjerom i ljubavlju. Jer ono što se ljudskim očima može činiti kao poraz, u Božjem planu može postati početak pobjede.

Obilježavanje obljetnice posvete mostarske katedrale i današnje postavljanje novih lektora i akolita dodatno podsjećaju na važnost zajedništva i služenja u Crkvi. Crkva nije samo prostor u kojem se vjernici okupljaju, nego zajednica u kojoj svatko, prema svojim darovima i pozivu, može dati svoj doprinos.

Svi vjernici pozvani su sudjelovati u ovom svečanom euharistijskom slavlju te molitvom podržati nove lektore i akolite na početku njihove službe.

Večerašnja sveta misa u 18 sati u mostarskoj katedrali tako će biti više od obilježavanja jednog blagdana – bit će susret s Kristovim križem, zahvalnost za dar Crkve i zajedništva te novi korak u služenju Bogu i njegovu narodu.

Pročitaj članak

U katedrali u Mostaru 16 vjernika primit će službe lektora i akolita

foto Exploremostar

Na blagdan Uzvišenja Svetoga Križa, u ponedjeljak, 14. rujna 2026. godine, u 18 sati u katedrali Marije Majke Crkve u Mostaru bit će slavljeno svečano euharistijsko slavlje tijekom kojega će 16 kandidata biti postavljeno u službe lektora i akolita.

Riječ je o službama koje se povjeravaju vjernicima laicima, a kojima se na poseban način želi odgovoriti na potrebe suvremenog života Crkve te potaknuti aktivnije sudjelovanje vjernika u liturgijskom i pastoralnom životu župnih zajednica.

Biskupi Bosne i Hercegovine, pronašavši među vjernicima one koji su spremni služiti Crkvi, odlučili su uvesti ove službe oslanjajući se na nauk i Predaju Katoličke Crkve. Prema odluci biskupa, župnici su bili pozvani izabrati i predložiti kandidate koji će proći potrebnu formaciju za službe lektora i akolita.

Službe će u mostarskoj katedrali biti povjerene ukupno 16 kandidata iz župa Aladinići, Mostar – Katedrala, Mostar – sv. Ivan, Mostar – sv. Matej, Mostar – sv. Toma, Kongora, Široki Brijeg i Rasno.

Služba lektora

Prema odgovoru mostarsko-duvanjskog biskupa Petra Palića na molbe kandidata, služba lektora povjerava se na razdoblje od pet godina, računajući od dana postavljanja u službu. Lektor svoju službu redovito vrši u vlastitoj župnoj zajednici, u zajedništvu i dogovoru sa župnikom.

Lektor je osobito služitelj Božje riječi u liturgijskoj zajednici. Njegova je temeljna zadaća tijekom svete mise i drugih liturgijskih slavlja dostojno, razgovijetno i s razumijevanjem naviještati čitanja iz Svetoga pisma, osim Evanđelja.

Kada nema psalmista, prema potrebi može naviještati i pripjevni psalam, a kada nema đakona ili drugih za to određenih služitelja, može izreći nakane sveopće molitve. Također može pomagati u pripravi drugih vjernika koji povremeno preuzimaju službu čitača.

Služba akolita

Poput službe lektora, i služba akolita povjerava se na pet godina. Akolit svoju službu redovito vrši u vlastitoj župnoj zajednici, u zajedništvu i dogovoru sa župnikom.

Akolit je osobito pozvan služiti oltaru te pomagati svećeniku i đakonu u liturgijskim slavljima, osobito u slavljenju svete mise. Njegova je služba na poseban način povezana s Euharistijom.

Akolitu je povjerena i služba izvanrednoga djelitelja svete pričesti. Svetu pričest dijeli kada nema dovoljno redovitih djelitelja ili kada oni zbog bolesti, poodmakle dobi ili drugih opravdanih razloga ne mogu vršiti tu službu. Također može pomagati u podjeli pričesti kada bi zbog velikoga broja pričesnika euharistijsko slavlje bilo pretjerano produženo.

Prema pastoralnoj potrebi i u dogovoru sa župnikom, akolit može donositi svetu pričest bolesnicima, starijim osobama i drugim vjernicima koji opravdano ne mogu sudjelovati u euharistijskom slavlju.

U okolnostima predviđenima liturgijskim propisima akolitu može biti povjereno i izlaganje Presvetoga Sakramenta na klanjanje vjernicima te njegova ponovna pohrana. Pritom akolit ne podjeljuje euharistijski blagoslov.

Službe lektora i akolita tako predstavljaju konkretan oblik služenja Crkvi i župnoj zajednici, ali i odgovornost povjerenim vjernicima da svojim životom, vjerom i služenjem budu na raspolaganju zajednici.

Svečano slavlje i podjela službi bit će održani u katedrali Marije Majke Crkve u Mostaru na blagdan Uzvišenja Svetoga Križa, 14. rujna 2026. godine, s početkom u 18 sati.

Pročitaj članak

Isusova pitanja koja ne traže samo odgovor

foto Donatas Dabravolskas Wikipedija

Postoje pitanja na koja čovjek može odgovoriti riječima. Postoje i ona druga – pitanja koja ostanu u srcu, koja nas prate i onda kada zatvorimo Sveto pismo, ugasimo svjetlo crkve i ostanemo sami sa sobom.  

Isus je tijekom svoga zemaljskog života postavljao brojna pitanja. Prema različitim načinima brojanja, u Evanđeljima ih je više od tristo. Nije ih postavljao zato što nije znao odgovor. On, koji poznaje čovjekovo srce, postavljao je pitanja kako bi čovjek sam otkrio odgovor koji se nalazi duboko u njemu. 

„Što tražite?“ – pita Isus prve učenike.  

„A vi, što vi kažete, tko sam ja?“ – pita svoje apostole.  

„Što želiš da ti učinim?“ – pita slijepca koji mu dolazi s vjerom.  

„Zašto se toliko bojiš?“ – Poziv na povjerenje i nadvladavanje straha u životnim olujama.

„Želiš li ozdraviti?“ – Pitanje upućeno uzetome koje poziva čovjeka na preuzimanje odgovornosti i želju za promjenom.

„Ljubiš li me?“ – pita Petra nakon uskrsnuća.  

To nisu samo pitanja upućena ljudima iz prošlosti. To su pitanja koja Krist i danas postavlja svakome od nas.  

Što tražimo u životu? Za čime čezne naše srce? Tko je za nas Isus – samo ime koje poznajemo od djetinjstva ili doista naš Gospodin i Spasitelj? Što želimo da nam učini? I, naposljetku, ljubimo li ga doista?  

Pitanje koje posebno odzvanja ove nedjelje  

U Evanđelju ove nedjelje Petar dolazi Isusu s pitanjem koje je zapravo vrlo ljudsko: koliko puta moram oprostiti svome bratu koji mi učini nešto nažao?  

Petar misli da je velikodušan kada spominje sedam puta.  

Ali Isus mu odgovara: „Ne kažem ti do sedam puta, nego do sedamdeset puta sedam.“  

Krist time ne daje matematičku granicu oprosta. On nas poziva da shvatimo kako kršćanski oprost nije računica.  

Čovjek često vodi svoje bilance. Pamti tko ga je povrijedio, kada se to dogodilo, što mu je rečeno i koliko je puta već prešao preko nečije pogreške. U srcu znamo govoriti: „Oprostio sam, ali neću zaboraviti.“  

A Krist nas poziva korak dalje.  

Jer koliko smo mi puta tražili oprost od Boga?  

Koliko smo puta kleknuli pred Gospodinom svjesni vlastitih slabosti, grijeha, pogrešaka i promašaja? Koliko smo puta izgovorili: „Oprosti mi, Gospodine“?  

I svaki put kada iskreno tražimo njegovo milosrđe, susrećemo Boga koji ne vodi hladnu knjigu naših dugova, nego nam otvara vrata svoga milosrdnog srca.  

Ne možemo primiti milost, a drugome zatvoriti srce  

Prvo čitanje ove nedjelje snažno govori o pogubnosti srdžbe i zamjeranja. Knjiga Sirahova podsjeća čovjeka da oprosti bližnjemu kako bi i sam mogao računati na Božje oproštenje.

To je jedna od najtežih, ali i najljepših lekcija kršćanskoga života.  

Oprost ne znači reći da zlo nije bilo zlo.  

Oprost ne znači opravdavati nepravdu.  

Oprost ne znači zaboraviti sve što se dogodilo.  

Oprost znači odbiti dopustiti da tuđa pogreška nastavi upravljati našim srcem.  

Ponekad je potrebno mnogo molitve da čovjek izgovori: „Gospodine, ja sam povrijeđen, ali ne želim živjeti u mržnji. Predajem ti ovu bol. Daj mi snage oprostiti.“  

To je put slobode.  

Koje pitanje Isus danas postavlja meni?  

Možda bi ove nedjelje bilo dobro ne pitati samo: „Što je Isus rekao?“, nego se zapitati: „Što Isus govori meni?“  

Možda nas pita:  

Kome još uvijek nisam oprostio?  

Koga nosim u svojim mislima s gorčinom?  

Postoji li osoba za koju više ne želim moliti?  

Jesam li spreman Bogu predati ono što sam godinama nosio u sebi?  

Jer ponekad čovjek dolazi na svetu misu tražeći mir, a iz crkve izlazi noseći isti teret koji je donio. Ne zato što Bog nije spreman oprostiti, nego zato što mi ponekad nismo spremni otpustiti ono što nas veže. 

Krist nas ove nedjelje poziva da učinimo korak prema slobodi.  

Oprost je put prema Kristu  

Naš kršćanski život ne počiva na tome da budemo ljudi koji nikada nisu pogriješili. Počiva na tome da budemo ljudi koji su upoznali Božje milosrđe.  

Sveti Pavao u današnjoj poslanici podsjeća: „Ako živimo, Gospodinu živimo; i ako umiremo, Gospodinu umiremo.“ Mi pripadamo Gospodinu.

A ako pripadamo Kristu, onda se i naše srce mora polako oblikovati prema njegovu srcu.  

Krist je na križu molio za one koji su ga razapinjali.  

Zato kršćanin ne oprašta zato što je slab, nego zato što je upoznao snagu križa.  

Ne oprašta zato što je zaboravio, nego zato što vjeruje da konačnu riječ nema rana, nego Krist.  

Ne oprašta zato što je sve lako, nego zato što zna da bez oprosta ni vlastito srce ne može pronaći pravi mir.  

Ove nedjelje možda nam nije potrebno mnogo riječi.  

Možda nam je potrebno jedno iskreno pitanje koje ćemo ponijeti pred Gospodina:  

„Isuse, kome trebam oprostiti?“  

A zatim još jedno:  

„Isuse, gdje trebam dopustiti da ti izliječiš moje srce?“  

Jer Isusova pitanja nisu pitanja koja nas osuđuju.  

Ona su pitanja koja nas bude.  

Pitanja koja nas vraćaju Bogu.  

Pitanja koja nas vode prema istini.  

I pitanja koja, ako na njih iskreno odgovorimo, mogu promijeniti naš život.  

Neka nam zato ove nedjelje Gospodin udijeli milost da ne budemo samo ljudi koji znaju govoriti o oprostu, nego ljudi koji znaju oprostiti.  

Jer onaj tko je doista susreo Kristovo milosrđe, prije ili poslije poželi i sam postati milosrdan.

Pročitaj članak

Danas počinje dvodnevna duhovna obnova za muškarce na Humcu

U svetištu sv. Ante Padovanskog na Humcu ovoga će se vikenda, 11. i 12. rujna 2026. godine, održati dvodnevna duhovna obnova za muškarce. Riječ je o otvorenom susretu na koji su pozvani svi muškarci koji žele zastati od svakodnevnih obveza, produbiti svoju vjeru i ojačati u odnosu s Bogom i drugim muškarcima.

Duhovna obnova održat će se pod geslom „Budite jaki u Gospodinu i u sili njegovoj“ (Ef 6,10), a organizira je muška molitvena zajednica Jeshua iz Humca. Susret će predvoditi don Luka Klarica, svećenik zajednice Omnia Deo.

Don Luka Klarica rođen je u Sinju 1989. godine. Prije svećeničkog poziva završio je Pravni fakultet u Splitu, a bio je i uspješan košarkaš. Godine 2013. sa splitskom sveučilišnom momčadi osvojio je naslov prvaka Europe, a na tom je prvenstvu izabran i u najbolju petorku Europe.

U 24. godini života doživio je snažan susret sa živim Bogom i Duhom Svetim, nakon čega se njegov život počeo postupno mijenjati. Korak po korak približavao se svećeničkom pozivu, a mladu misu proslavio je 2021. godine.

Program duhovne obnove

Prvi dan, u petak 11. rujna, program započinje u 17 sati nagovorom don Luke Klarice u Domu sv. Ante.

U 18:30 sati slijedi molitva krunice u crkvi sv. Ante, dok će u 19 sati biti slavljena sveta misa. Nakon mise predviđeno je klanjanje Isusu u Presvetom Oltarskom Sakramentu.

Prilika za sakrament svete ispovijedi bit će prije svete mise.

Drugoga dana, u subotu 12. rujna, program počinje u 11 sati novim nagovorom don Luke, nakon čega će u 12 sati biti slavljena sveta misa. Nakon mise predviđeno je zajedničko druženje uz jelo i piće.

Organizatori ističu kako je riječ o dva dana tijekom kojih muškarci mogu zastati, poslušati, pomoliti se, razgovarati i ojačati – ne samo u vjeri nego i u međusobnom zajedništvu.

„Dođi. Ojačaj. Postani bolji“, poručuju iz muške molitvene zajednice Jeshua.

Poseban naglasak stavljen je na ulogu muškarca u obitelji. Muškarac treba biti vođa, ali istodobno i sluga – onaj koji voli svoju ženu i djecu, štiti ih te vlastitim životom i primjerom usmjerava prema Gospodinu.

Kao poticaj muškarcima organizatori podsjećaju i na riječi bl. Alojzija Stepinca iz 1937. godine:

„Katolicima danas mnogo fali junaštvo i odvažnost u ispovijedanju svete Kristove vjere. Vi, muževi, budite u tome odvažni! Budite uvijek i na svakom mjestu pravi sinovi Crkve, budite pravi katolički muževi i u obiteljima svojima i u javnome životu.“

Dvodnevna duhovna obnova na Humcu tako predstavlja priliku za muškarce koji žele odvojiti vrijeme za molitvu, sakramente, razmišljanje i međusobno zajedništvo te se ponovno podsjetiti na odgovornost koju imaju u svojim obiteljima, zajednici i društvu.

Program ukratko:

Petak, 11. rujna

• 17:00 – nagovor don Luke Klarice, Dom sv. Ante
• 18:30 – molitva krunice
• 19:00 – sveta misa
• nakon mise – klanjanje Presvetom Oltarskom Sakramentu
• prije mise – mogućnost svete ispovijedi

Subota, 12. rujna

• 11:00 – nagovor
• 12:00 – sveta misa
• nakon mise – zajedničko druženje uz jelo i piće

Pročitaj članak

FOTO Sveta misa na Terjinoj kosi: Obilježeno 30 godina okupljanja vjernika

Na blagdan Male Gospe, 8. rujna, na Terjinoj kosi u Gorancima ponovno je slavljena sveta misa, na mjestu koje već tri desetljeća okuplja vjernike i čuva uspomenu na zavjet i vjeru mještana.

Gospina kapela na Terjinoj kosi izgrađena je 1996. godine, a prva sveta misa na ovom mjestu slavljena je upravo 8. rujna iste godine, na blagdan Rođenja Blažene Djevice Marije. Od tada se sveta misa kod kapele tradicionalno slavi svake godine na Malu Gospu.

Kapela se nalazi na raskrižju za Bunar Jezerce i Južilo, uz cestu Goranci – Bašića guvno – Raška Gora, a od župne crkve u Gorancima udaljena je oko 4,5 kilometara. Smještena je na nadmorskoj visini od oko 830 metara.

Kapelu je kao svoj zavjet dao izgraditi Šimun Marić, rođen 23. rujna 1949. godine, a preminuo 25. lipnja 2019. godine. Bio je sin Ivana i Matije Marić, a tijekom života radio je u Njemačkoj. Njegov zavjet i dar ostali su trajno povezani s ovim mjestom molitve i okupljanja vjernika.

Šimun Marić ostavio je trag i na drugom važnom mjestu u Gorancima. Godine 2002. darovao je kip svetoga Ivana Krstitelja koji se nalazi na Rajića groblju u Gorancima.

Trideset godina nakon prve mise, Terjina kosa i dalje je mjesto na kojem se na blagdan Male Gospe okupljaju vjernici, mole i prisjećaju onih koji su svojim djelima ostavili trag u životu zajednice.

Nakon ovogodišnje svete mise obitelj pokojnog Šimuna Marića počastila je sve misare jelom i pićem, obilježivši tako 30. obljetnicu slavljenja svete mise na ovom mjestu.

Gospina kapela na Terjinoj kosi tako već tri desetljeća svjedoči vjeri, zavjetu i zajedništvu, a tradicija okupljanja na Malu Gospu nastavlja se iz godine u godinu.

tekst Goranci online / foto Darko Glibić

 

 

 

 

 

 

 

  

Pročitaj članak

Fra Šimun nakon 50 godina u dijaspori rekao ono što mnogi neće: „Svašta se tu uvuklo!“

foto Glas koncila

Misionar fra Šimun Šito Ćorić iza sebe ima više od pola stoljeća života i djelovanja u dijaspori. Tijekom desetljeća provedenih među Hrvatima izvan domovine susretao se s brojnim ljudima, različitim životnim pričama, ali i promjenama koje su zahvatile hrvatsku zajednicu, Crkvu i društvo. Trenutno, pastoralno djeluje u crkvi sv. Petra i Pavla u Mostaru.

U razgovoru za Glas Koncila fra Šimun otvoreno govori o svojim iskustvima stečenima tijekom dugogodišnjega misionarskog djelovanja, životu hrvatskih iseljenika te odnosu prema domovini i vlastitom identitetu.

Posebno se osvrće na promjene koje je tijekom desetljeća primjećivao u društvu i među institucijama. Njegovo iskustvo čovjeka koji je desetljećima djelovao izvan domovine daje mu mogućnost usporediti različita razdoblja i sagledati kako su se mijenjali odnosi, vrijednosti i način na koji se hrvatska zajednica u dijaspori odnosila prema vlastitoj domovini.

Fra Šimun u razgovoru ne zaobilazi ni osjetljiva pitanja. Govoreći o vlastima i društvenim strukturama, upozorava kako su se tijekom vremena u različite sustave uvukli brojni interesi, ali istodobno naglašava važnost odgovornosti, zajedništva i očuvanja identiteta.

Njegova priča ujedno je i svjedočanstvo o generacijama Hrvata koji su život gradili daleko od rodnoga kraja, ali su nastojali sačuvati jezik, vjeru, kulturu i povezanost s domovinom. Uloga misionara pritom nije bila samo pastoralna – često je bila i svojevrsna poveznica između ljudi koji su živjeli u novim sredinama i krajeva iz kojih su potekli.

Nakon više od pola stoljeća djelovanja u dijaspori, fra Šimun Šito Ćorić danas može govoriti iz perspektive čovjeka koji je prošao kroz različita vremena i društvene okolnosti. Upravo zato njegovi pogledi predstavljaju zanimljivo svjedočanstvo o životu hrvatskih iseljenika, njihovim problemima, nadama i odnosu prema domovini.

Cijeli intervju s fra Šimunom Šitom Ćorićem možete pročitati na stranicama Glasa Koncila pod naslovom: „Spoznaje misionara fra Šimuna Šite Ćorića nakon pola stoljeća u dijaspori: Vlasti? Svašta se tu uvuklo!“

Pročitaj članak

Cijela katolička Biblija besplatno na internetu, uz plan čitanja od godinu dana

foto Verbum

Nakladnička kuća Verbum pokrenula je na adresi biblija.verbum.hr novu digitalnu biblijsku platformu na kojoj je besplatno dostupan cjelovit katolički kanon Svetoga pisma u prijevodu nadbiskupa Ivana Evanđelista Šarića, uz dopuštenje Hrvatskoga biblijskog društva. Platforma omogućuje brzo pretraživanje i izravno otvaranje biblijskih mjesta te donosi digitalni plan „Sveto pismo u godinu dana“ koji prati napredak čitatelja, navode iz Verbuma. 

Digitalni plan čitanja omogućuje da se cijela Biblija pročita u 365 dana. Čitatelju su svakodnevno ponuđena tri čitanja – iz Staroga zavjeta, Psalama i Novoga zavjeta – uz misao dana. Plan nije vezan uz početak kalendarske godine. S planom čitanja može se početi bilo kojega dana, a sustav potom bilježi napredak čitatelja. 

Svako se dovršeno čitanje označuje jednim dodirom, traka napretka pokazuje koliki je dio plana dovršen, a čitatelj se u svakom trenutku može vratiti na bilo koji od 365 dana. Napredak se pamti i bez prijave, na uređaju na kojem se Biblija čita, dok prijavljeni čitatelj može nastaviti ondje gdje je stao na svim svojim uređajima – mobitelu, tabletu ili računalu. 

Prijava je jednostavna i ne zahtijeva lozinku ni klasičnu registraciju: dovoljno je otvoriti poveznicu koja stiže na adresu e-pošte. Za samo čitanje Biblije nisu potrebni prijava ni unos osobnih podataka, niti je potrebno instalirati aplikaciju. 

Na naslovnici se svakoga dana prikazuje i novi redak dana, odabran iz zbirke biblijskih mjesta namijenjenih svakodnevnom čitanju i razmatranju. 

Nova online Biblija omogućuje pretraživanje cijeloga teksta Svetoga pisma. Tražilica je prilagođena hrvatskom jeziku i ne zahtijeva savršeno upisan pojam: upisano „covjek“ pronaći će i riječ „čovjek“, a dovoljno je upisati i početak riječi kako bi se dobili odgovarajući rezultati. Pretraživati se može cijela Biblija, samo Stari ili Novi zavjet, pojedina biblijska knjiga ili određeno poglavlje. 

Biblijska mjesta otvaraju se izravnim unosom reference, a sustav prepoznaje hrvatske kratice, pune nazive knjiga i uobičajene načine zapisivanja. Način čitanja omogućuje prikaz samo biblijskoga teksta, uz prilagodbu veličine i vrste slova, brojeva redaka, međunaslova, odlomaka te svijetloga ili tamnoga prikaza. Na mobilnim uređajima poglavlja se mogu mijenjati povlačenjem prsta, a odabrane postavke ostaju zapamćene. Digitalno izdanje zadržava strukturu tiskanoga teksta, a sučelje je prilagođeno pristupačnosti kroz odgovarajući kontrast, mogućnost smanjenja animacija i pregledne elemente prilagođene manjim zaslonima. 

Platforma se temelji na Šarićevu prijevodu. Ivan Evanđelist Šarić priredio ga je nakon što mu je 1940. godine prevođenje Svetoga pisma povjerila Biskupska konferencija na čelu s tadašnjim zagrebačkim nadbiskupom Alojzijem Stepincem. Prijevod je poslije temeljito revidiran i usklađen sa suvremenim kritičkim izdanjima hebrejskoga i grčkoga biblijskog teksta te s hrvatskim standardnim jezikom i pravopisom. U tome je obnovljenom i redigiranom obliku objavljen u nakladi Hrvatskoga biblijskog društva, Vrhbosanske nadbiskupije i Verbuma te je doživio brojna tiskana izdanja, a sada je u cijelosti dostupan i na novoj Verbumovoj digitalnoj platformi. 

Digitalna je Biblija besplatno dostupna na adresi biblija.verbum.hr, dok su tiskana izdanja Svetoga pisma i dalje dostupna u knjižarama Verbum i u web-knjižari Verbum. 

„Cilj novoga izdanja nije samo prenijeti tiskanu Bibliju na zaslon, nego mogućnosti digitalnoga okruženja staviti u službu onoga najvažnijega: da Božja riječ bude što dostupnija za čitanje, proučavanje, molitvu i svakodnevni susret sa Svetim pismom“, poručili su iz Verbuma.

Online Bibliju čitajte O V D J E.

Pročitaj članak

Mala Gospa – blagdan rođenja Blažene Djevice Marije

foto Goranci online

Blagdan Rođenja Blažene Djevice Marije, u narodu poznat kao Mala Gospa, slavi se svake godine 8. rujna. To je jedan od najljepših marijanskih blagdana u Katoličkoj Crkvi, kojim se vjernici spominju rođenja one koja će postati Majkom Isusa Krista i Majkom Crkve.

Iako Sveto pismo ne donosi podatke o Marijinu rođenju, blagdan se temelji na drevnoj kršćanskoj predaji. Prema predaji, Marija je bila kći Joakima i Ane, a njezino rođenje Crkva promatra u svjetlu Božjeg plana spasenja koji će se ispuniti rođenjem Isusa Krista.

Mala Gospa posebno je povezana s nadom, novim početkom i Božjom blizinom. Marijino rođenje najavljuje dolazak Krista, pa ovaj blagdan nosi snažnu poruku da Bog djeluje tiho i neprimjetno, ali da njegov plan uvijek vodi prema životu i spasenju.

U liturgijskoj godini blagdan Rođenja Blažene Djevice Marije zauzima posebno mjesto. Crkva toga dana poziva vjernike da s Marijom zahvaljuju Bogu za dar života i da se, poput nje, otvore Božjoj volji.

Marija je od najranijih dana kršćanstva štovana kao Majka Božja, Majka Crkve i zagovornica vjernika. Zato se na Malu Gospu u mnogim hrvatskim krajevima održavaju svečane mise, procesije, hodočašća i druga vjerska okupljanja.

Blagdan Male Gospe ujedno je i prilika da se vjernici sjete vlastitih obitelji, roditelja i djece te da svoje živote i nakane povjere Marijinu zagovoru. Posebno se mole za majke, djecu i obitelji, ali i za sve one koji traže utjehu, pomoć i nadu.

Rođenje Blažene Djevice Marije Crkva zato slavi kao radostan događaj – kao početak puta koji će voditi prema Betlehemu i rođenju Spasitelja svijeta. U Mariji se već nazire Krist, a u njezinu životu primjer vjere, poniznosti i potpunog predanja Bogu.

Mala Gospa stoga nije samo spomen na jedan događaj iz davne prošlosti. Ona je poziv svakom vjerniku da poput Marije vjeruje Bogu, prihvati život kao dar i s pouzdanjem kroči putem kojim ga Bog vodi.

Svečano u Pologu, Jablanici i na Šćitu: Mala Gospa okupit će brojne vjernike u Rami

Susjedne Župe Polog i Jablanica slave svoju nebesku zaštitnicu, a blagdan Rođenja Blažene Djevice Marije – Mala Gospa, posebno svečano obilježava se u Rami, u franjevačkom samostanu i župi Uznesenja Blažene Djevice Marije na Šćitu.

Ovaj marijanski blagdan tradicionalno je prigoda za okupljanje brojnih vjernika iz Rame, ali i hodočasnika koji na Šćit dolaze iskazati svoju ljubav i pobožnost prema Blaženoj Djevici Mariji.

MALOJ GOSPI 

Pozdravljam Te, Marijo, Kćeri Boga Oca, Majko Isusa Krista, Zaručnice Duha Svetoga, uzvišeni Hrame Presvetoga Trojstva. Prepoznajemo te kao našu Sestru, milinu čovječanstva, Majku punu ljubavi, nositeljicu Krista, našeg života, znak nade i utjehe, savršenu sliku Crkve. Učini nas samo jednim srcem i jednom dušom s Tobom da naviještamo koliko je velik Gospodin i prepoznajemo s radošću Njegovu prisutnost u svijetu. 

Tebi, odabranoj od Boga, za jedinstveno poslanje u povijesti spasenja, posvećujemo same sebe, naše djelovanje i naš život. Utisni svoj pečat u naše duše, da ostanemo uvijek vjerni Bogu. Izlij na nas Svoju ljubav Majke, prati nas na putu života. Utaži našu glad kruhom Riječi i Euharistije, daj da doživimo Tvoju majčinsku skrb prema nama. Ne dopusti da beskorisne i prolazne brige priječe naše traženje Boga. Po djelu Duha Svetoga i Tvojoj vjernoj suradnji neka živi i raste u nama Krist Tvoj Sin da ostvarimo spasonosni Očev plan. Amen.

Pročitaj članak

FOTO Petorica franjevaca položila svečane zavjete na Širokom Brijegu

foto Fra3.net

Svečano euharistijsko slavlje u samostanskoj crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije okupilo je franjevce, obitelji, prijatelje i brojne vjernike, piše portal Fra3.net.

U samostanskoj crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije na Širokom Brijegu petorica braće Hercegovačke franjevačke provincije položila su svoje svečane, odnosno doživotne zavjete, potvrdivši tako svoju konačnu odluku da svoj život u potpunosti posvete Bogu i Crkvi te ga živeći po primjeru svetoga Franje.

Svečano euharistijsko slavlje okupilo je brojne članove Hercegovačke franjevačke provincije, članove obitelji i rodbinu zavjetovanika, njihove prijatelje, kao i mnoštvo vjernika. U slavlju je koncelebrirao veći broj svećenika, dok su bogoslovi svojom asistencijom dodatno pridonijeli svečanosti liturgijskog slavlja.

Svoje svečane zavjete položili su fra Ante Leo Dodig iz župe Uznesenja Blažene Djevice Marije u Seonici, fra Robert Radić iz župe sv. Mihovila Arkanđela u Drinovcima, fra Ante Vlašić iz župe sv. Anastazije u Somboru, fra Luka Bešlić iz župe Bezgrješnoga Začeća Blažene Djevice Marije u Posušju te fra Danijel Miličević iz župe sv. Stjepana Prvomučenika u Čerinu.

Polaganjem svečanih zavjeta petorica braće pred Bogom i Crkvom potvrdila su svoje konačno opredjeljenje za franjevački način života. Time su se obvezali živjeti evanđeoske savjete siromaštva, čistoće i poslušnosti, slijedeći Krista po primjeru svetoga Franje Asiškoga.

Svečani zavjeti predstavljaju važan trenutak u životu svakoga redovnika. Nakon godina formacije, molitve, zajedničkog života i priprave, njima se potvrđuje trajna odluka ostati vjeran pozivu i poslanju koje je svaki od njih prepoznao kao svoj životni put.

U ozračju zajedništva Provincije i njihovih obitelji, ovaj je dan tako postao svojevrsna kruna dosadašnjeg puta petorice mladih franjevaca, ali i početak novoga poglavlja njihova redovničkog života.

„Pomolimo se da Gospodin našoj braći udijeli milost ustrajnosti i vjernosti, kako bi, slijedeći Krista stopama svetoga Franje, svojim životom uvijek svjedočili radost Evanđelja“, navodi Fra3.

Njihovim svečanim zavjetovanjem Hercegovačka franjevačka provincija dobila je petoricu braće koji su pred Bogom i Crkvom javno potvrdili spremnost svoj život staviti u službu Evanđelja, Crkve i Božjega naroda.

Neka ih na tom putu prati zagovor svetoga Franje i Presvete Bogorodice te im Gospodin udijeli ustrajnost, vjernost i radost u življenju njihova franjevačkog poziva.

Cijelu galeriju pogledajte na mrežnim stranicama portala Fra3.net.

 

 

 

Pročitaj članak

Svetogrđe ili novi način privlačenja ljudi? Londonska katedrala sklapa posao s noćnim klubom

U jednoj od najpoznatijih londonskih crkava ubuduće će se, uz molitve i orgulje, slušati i suvremena glazba. Katedrala sv. Pavla dogovorila je četverogodišnju suradnju s klubom Fabric, što je očekivano izazvalo i oduševljenje i poprilično podignute obrve.

Katedrala sv. Pavla u Londonu odlučila je otvoriti svoja vrata – ne samo vjernicima, turistima i hodočasnicima, nego i suvremenim glazbenicima. Jedna od najpoznatijih londonskih znamenitosti objavila je četverogodišnje partnerstvo s legendarnim noćnim klubom Fabric, u sklopu kojega će se u katedrali održavati koncerti različitih glazbenih žanrova.

Drugim riječima, ako ste dosad mislili da su u katedrali rezervirani samo prostor za molitvu, orgulje i crkveni zbor, London je odlučio malo proširiti program.

Suradnja zapravo nije potpuno nova. Fabric je posljednjih godina već organizirao nekoliko koncerata u katedrali, među kojima su bili nastupi američke kantautorice Patti Smith i australskog glazbenika RY X-a. Nakon tih događaja očito je zaključeno kako je spoj sakralne arhitekture i suvremene glazbe dovoljno uspješan da dobije i četverogodišnji nastavak.

„Neće biti rejvanja u crkvenim klupama“

Najava je, međutim, izazvala i brojne kritike.

Dio javnosti smatra kako koncerti takve vrste jednostavno nisu primjereni prostoru koji je prvenstveno namijenjen bogoslužju. Posebno se ističe činjenica da se u kripti katedrale nalaze grobovi brojnih povijesnih osoba, među njima i slavnog britanskog admirala lorda Nelsona.

Zato su se na društvenim mrežama pojavili komentari o „plesanju po grobovima“, dok su neki cijelu ideju nazvali „svetogrđem“ i „sramotnom“.

Uprava katedrale i Fabric, međutim, očito su svjesni mogućih reakcija pa su požurili objasniti kako nitko ne planira pretvoriti katedralu u novu verziju istoimenog londonskog kluba.

Iz katedrale poručuju da neće biti rejvanja u crkvenim klupama. Koncerti će biti sjedeći, a prije svakog nastupa crkveni kanonik zamolit će publiku da ostane na svojim mjestima.

Dakle, nema skakanja, nema gurkanja i, barem prema najavama, nema situacije u kojoj bi netko tijekom refrena završio na propovjedaonici.

Objašnjenje ipak nije uvjerilo sve.

„Ovo bi trebao biti dom molitvenih zborova i orkestara. Ovakvi događaji nisu prikladni za vjerski objekt koji je projektirao Sir Christopher Wren. Anglikanci su se potpuno pogubili“, napisala je jedna korisnica na Instagramu.

Druga je događaj nazvala „svetogrđem“, dok je jedna reakcija na TikToku bila još izravnija: „Odvratno je i sramotno što je crkva to dopustila.“

Ali katedrala ima nešto što klub nema – akustiku

Naravno, nisu svi zgroženi.

Dio publike pozdravio je ideju, ističući kako upravo crkveni prostori mogu ponuditi nevjerojatno iskustvo glazbe uživo. Jedan korisnik posebno je pohvalio akustiku katedrale, dok su drugi projekt opisali kao „legendarnim“ i „fantastičnim“.

I upravo se na toj ideji temelji cijela suradnja.

Sandra Lynes Timbrell, direktorica za odnose s posjetiteljima u katedrali, kaže da su „oduševljeni“ programom „iznimnih“ koncerata koji pripremaju s Fabricom.

Prema njezinim riječima, događaji će publici ponuditi vrhunske izvođače i „nezaboravna iskustva“ u jednom od najprepoznatljivijih londonskih prostora.

Katedrala se nada i da će suradnja privući nove posjetitelje koji možda inače ne bi zakoračili u njezine prostore.

A to je, zapravo, možda i ključ cijele priče. Ako se ljude više ne može privući samo arhitekturom, poviješću i vjerom, možda će ih privući glazba.

„Neočekivani spoj“ Londona

Suosnivač Fabrica Cameron Leslie suradnju je opisao kao „neočekivani spoj dvaju potpuno različitih dijelova Londona“.

Plan je, kaže, nadograditi dosadašnja uspješna događanja i stvoriti nešto posebno, dostojno prostora u kojem se održava.

I tako će se u katedrali koju je projektirao Sir Christopher Wren, među monumentalnim stupovima i stoljećima povijesti, uskoro ponovno čuti suvremena glazba.

Je li to znak da se crkva uspješno prilagođava modernom vremenu ili još jedan dokaz da se granica između sakralnog prostora i koncertne dvorane sve više briše – ovisit će, očito, o tome koga pitate.

Prvi koncert u sklopu novog četverogodišnjeg partnerstva zakazan je za 29. listopada, dok će ime izvođača biti objavljeno naknadno.

Za sada je jedno sigurno: lord Nelson će koncert barem morati slušati iz kripte.

Pročitaj članak

LUDBREG Tisuće hodočasnika stigle na veliko slavlje, poruka biskupa snažno odjeknula

foto Varaždinska biskupija

Tisuće vjernika stigle u Ludbreg: Snažna poruka s najvećeg hrvatskog euharistijskog svetišta  LUD BREG – Tisuće hodočasnika iz Hrvatske, Slovenije i Mađarske okupile su se u subotu, 5. rujna, u Ludbregu na tradicionalnom slavlju uoči Svete nedjelje i godišnje proslave Predragocjene Krvi Kristove, piše Bitno.net.

Hodočasnici su tijekom dana sudjelovali u pobožnostima i euharistijskim slavljima na prostoru Zavjetne kapele Hrvatskog sabora, a središnju svetu misu u 11 sati predvodio je varaždinski biskup Bože Radoš, u zajedništvu s umirovljenim biskupom Josipom Mrzljakom, generalnim vikarom Varaždinske biskupije Antunom Perčićem, domaćim župnicima te više od stotinu svećenika Zagrebačke metropolije i šire.

U uvodu u misno slavlje biskup Radoš pozvao je okupljene da otvore svoje srce Bogu i pred njega donesu sve ono što nose u sebi – zahvale, molitve, žalosti, tjeskobe, križeve i nakane.  Istaknuo je kako Krist prima sve što čovjek donosi pred njega te da u susretu s Bogom i vlastite slabosti mogu postati izvor nove radosti.  

Kristova krv – govor ljubavi  

U propovijedi je biskup Radoš poruku ludbreškog svetišta približio kroz živote dvoje svetaca – sv. Karla Acutisa i sv. Majke Terezije.  Iako su pripadali različitim generacijama i živjeli u potpuno različitim okolnostima, povezuje ih ono što je bilo u središtu njihova života – euharistija.  

Karlo Acutis, mladić duboko uronjen u svijet tehnologije, euharistiju je nazivao „autocestom za Nebo“, dok je Majka Terezija svakodnevno započinjala svoj dan euharistijom i euharistijskim klanjanjem. Biskup Radoš podsjetio je i da je Acutis bio autor izložbe o euharistijskim čudima diljem svijeta, u kojoj je predstavljeno i ludbreško euharistijsko čudo.

Govoreći o Predragocjenoj Krvi Kristovoj, biskup je naglasio da Krist na križu nije dao samo nešto za čovjeka, nego je dao samoga sebe.  „Kristova krv je govor ljubavi kojega ne možemo ne čuti i ne možemo krivo razumjeti“, poručio je biskup Radoš.

Posebno se osvrnuo na one koji u svetište dolaze opterećeni životnim problemima – brigama za djecu, bolešću, neizvjesnošću, osjećajem samoće ili vlastitim križevima. 

Poručio je kako Krist, koji se prinosi na oltaru, zajedno sa svojim ranama prinosi i rane svakoga čovjeka.  „Vratite se ponovno nedjelji i slavlju euharistije“  Jedna od središnjih poruka ovogodišnjeg okupljanja bila je poziv na ponovno otkrivanje nedjelje i euharistije kao središta kršćanskog života.  

Biskup Radoš pozvao je vjernike da se vrate nedjeljnom misnom slavlju i da ne dopuste da ih od euharistije udalje svakodnevne obveze, kupovina, izleti ili drugi sadržaji.  Podsjetio je na riječi sv. Karla Acutisa da je euharistija „autoput prema Nebu“, pozivajući vjernike da po uzoru na njega i Majku Tereziju ponovno stave Krista u središte svojega života.

Nakon svete mise hodočasnici su u ophodu oko oltara Zavjetne kapele iskazali štovanje relikviji Predragocjene Krvi Kristove. U poslijepodnevnim satima održani su euharistijsko klanjanje i pobožnost Križnoga puta.

Ludbreško svetište tako je i ove godine bilo mjesto susreta tisuća vjernika koji su, dolazeći iz različitih krajeva, zajedničkom molitvom i sudjelovanjem u euharistiji obilježili jedno od najvažnijih vjerskih okupljanja u Hrvatskoj.  

Župnik Kristijan Stojko na kraju je zahvalio hodočasnicima na dolasku te pozvao vjernike da pomognu obnovu župne crkve Presvetog Trojstva u Ludbregu, čuvarice relikvije Predragocjene Krvi Kristove. 

Pročitaj članak

Tisuće ljudi na ulicama Londona, a broj biskupa iznenadio sve: Dogodio se povijesni rekord

foto Diocese of Westsminster

Tisuće ljudi okupile su se u subotu, 5. rujna, u Londonu na Hodu za život, a ovogodišnje izdanje obilježeno je rekordnim brojem katoličkih biskupa koji su sudjelovali u događaju, prenosi Hrvatska katolička mreža.

Na londonskim ulicama okupilo se čak 14 katoličkih biskupa iz Velike Britanije, što je dvostruko više nego prethodne godine. Sudionici su javnim okupljanjem željeli istaknuti dostojanstvo i zaštitu svakog ljudskog života – od začeća do prirodne smrti.

Program je započeo Misom za život u Westminsterskoj katedrali, koju je predvodio nadbiskup Westminstera Richard Moth. Uz njega su sudjelovali nadbiskup Birminghama Bernard Longley, nadbiskup Southwarka John Wilson te još 11 biskupa iz Engleske, Škotske i Walesa.  

Organizatori su istaknuli kako snažan odaziv crkvene hijerarhije pokazuje koliko Crkva važnim smatra pitanje zaštite ljudskog života.  

Nakon mise sudionici su se uputili londonskim ulicama prema Parliament Squareu. Ovogodišnji Hod održan je pod geslom „Pobačaj ranjava obitelj“, kojim su organizatori željeli naglasiti posljedice pobačaja ne samo za nerođeno dijete nego i za obitelji i društvo.  

Tijekom okupljanja bili su prisutni i protivnici Hoda za život, koji su prosvjedovali protiv stavova sudionika. Unatoč napetoj atmosferi, organizatori su naglasili važnost mirnog javnog svjedočenja.  

Ravnateljica organizacije March for Life UK Isabel Vaughan-Spruce istaknula je kako je ovogodišnji snažan odaziv posebno značajan u trenutku kada se u Velikoj Britaniji vode brojne rasprave o zakonodavstvu vezanom uz pobačaj, ali i potpomognuto samoubojstvo.  

Prema službenim podatcima, tijekom 2023. godine u Engleskoj i Walesu obavljeno je 277.970 pobačaja, što predstavlja povećanje od 11 posto u odnosu na prethodnu godinu.

Vaughan-Spruce poručila je kako Hod za život ne smatra militantnom inicijativom, nego izrazom suosjećanja i nastojanja da se zaštite najranjiviji. Posebno je istaknula sve veći broj mladih koji se uključuju u događaj, kao i sudjelovanje ljudi različitih društvenih i vjerskih pozadina. 

Sudionici su ove godine pozvani i na molitvu za britanske zastupnike, budući da će se u Donjem domu 11. rujna raspravljati i glasovati o prijedlogu zakona kojim bi se teško bolesnim punoljetnim osobama u posljednjih šest mjeseci života omogućilo zatražiti liječničku pomoć radi okončanja vlastitog života.  

Organizatori su pozvali na molitvu da zastupnici prilikom donošenja odluka imaju na umu dostojanstvo svakog ljudskog života.  

Unatoč prosvjedima i kritikama, sudionici Hoda za život poslali su poruku kako će nastaviti javno svjedočiti za život, uz naglasak na mir, molitvu i dijalog.  

Ovogodišnji Hod u Londonu tako je, uz rekordan broj sudjelujućih biskupa, ponovno otvorio pitanje zaštite života i položaja najranjivijih u britanskom društvu.

Pročitaj članak

U Međugorju održana završna proslava franjevačkih jubileja

Završna proslava franjevačkih jubileja – proslave 800. obljetnice preminuća sv. Franje, održana je u subotu 5. rujna na vanjskom oltaru crkve sv. Jakova u Međugorju. Središnje misno slavlje predvodio je generalni ministar Reda manje braće fra Massimo Fusarelli, OFM, izvijestili su iz Informativnog centra Mir – Međugorje, izvijestili su iz Informativnog centra Mir – Međugorje.

Generalni ministar Fusarelli misu je slavio uz suslavlje 184 svećenika. Na početku misnog slavlja, uime Vijeća franjevačkih zajednica dobrodošlicu je uputio provincijalni ministar Franjevačke provincije sv. Križa – Bosna Srebrena fra Zdravko Dadić. „Zajedno zahvaljujemo za dar svetoga Franje Asiškoga – za čovjeka koji je dopustio da ga Evanđelje potpuno preobrazi i koji je svojim životom pokazao da se Krista može slijediti ponizno, radosno i s najvećom ljubavlju. Neka nas ovaj Jubilej ne zaustavi samo na sjećanju, nego neka u nama probudi novi žar za Krista, obnovljenu vjernost pozivu i hrabrost za svjedočenje Evanđelja. U svijetu kojemu nedostaje mira, zajedništva i nade, neka franjevačka obitelj i danas bude prepoznatljiv znak mira, bratstva, jednostavnosti i ljubavi prema svakom čovjeku i svemu stvorenomu“, rekao je fra Zdravko. 

Na početku propovijedi, fra Massimo je rekao da mu je „velika radost slaviti 800. obljetnicu preminuća sv. Franje, ovdje u Međugorju s franjevačkom obitelji Hrvatske i Bosne i Hercegovine“ te da franjevačka prisutnost „svjedoči o prokušanoj i živoj vjeri“. Govoreći o bratskoj opomeni iz navještenog evanđelja, rekao je kako ona nije osuda, nego briga te da na to podsjeća i prorok Ezekiel slikom stražara. „Odgovorni smo jedni za druge. Stražar nije onaj koji nadzire da bi sudio, nego onaj koji bdije da se brat ne izgubi“, istaknuo je. 

Ta riječ, dodao je, osvjetljava spomen Franjina preminuća. „Milosrđe je ključ za čitanje cijeloga njegova života. Franjo je prošao kroz mnoge prijelaze i svaki ga je pripremao za onaj posljednji. U njemu vidimo put: primiti milosrđe, živjeti od milosrđa, darovati milosrđe. Franjo je susreo gubavce. U Oporuci priznaje da mu se ono što mu je prije bilo gorko pretvorilo u slatkoću duše i tijela. I taj prijelaz naziva milosrđem. To je odlučujuća riječ. Ona ne opisuje samo ono što Franjo čini za gubavca, nego ono što Bog čini u Franji“, rekao je fra Massimo te dodao da Franjo svakome iz franjevačke obitelji predaje nešto bitno za bratski život, a to je da „nismo braća zato što smo svi dobri; braća smo zato što svi živimo od Božjega milosrđa“. 

Poručio je da nije slučajno što se Jubilej slavi upravo u Međugorju. „Stoljećima su, u ovim krajevima, u mnogim trenucima kada je prisutnost Crkve bila krhka ili teško iskušavana, Manja braća ostajala uz narod: čuvari vjere i navjestitelji evanđelja. To je vaša povijest. To je povijest vjernosti. I danas sinovi svetoga Franje primaju hodočasnike, čuvaju mjesta molitve, prate ljude, satima sjede u ispovjedaonici kako bi dijelili Božje oproštenje. Nastavite to činiti. S velikodušnom predanošću. Jer primljeno milosrđe ne može ostati zatvoreno samo u nama. Primljeno milosrđe traži da bude darovano drugima. Ovi krajevi još uvijek u svome tijelu nose rane nedavnoga rata: rane u kućama, u obiteljima, u sjećanju, u odnosima među ljudima i narodima. Ovdje pomirenje nije samo riječ. Ono je još uvijek plodan plod evanđelja“, poručio je, među ostalim, fra Massimo. 

„Ovdje, na mjestu gdje zazivamo Mariju kao Kraljicu Mira – u Bosni i Hercegovini, u Hrvatskoj, Sloveniji. Pozdrav svima vama hodočasnicima iz drugih zemalja – dopustimo da taj pozdrav još jednom prođe našim krajevima, našim bratstvima, našim obiteljima, našom poviješću. Primili smo svi pozdrav mira, nosimo ga svima“, zaključio je fra Massimo Fusarelli. 

Na misi je pjevao franjevački zbor sastavljen od članova Franjevačke mladeži, Franjevačkog svjetovnog reda, redovnica i bogoslova, a nakon mise prikazan je i film o sv. Franji i širenju franjevačkog reda po cijela svijetu „Gospodin nam dade brata Franju – od Asiza do hrvatskih krajeva“ pripremljen za tu prigodu. Nakon filma održan je koncert Franjevačkog zbora, koji je pjevao na misi, a kojega vodi fra Ante Vukoja. Susret je završio klanjanjem Isusu u Presvetom Oltarskom Sakramentu. 

Na proslavi Franjevačkog jubileja, 800. obljetnice preminuća sv. Franje, Jubilejske godine sv. Franje i Redovničkog dan u Bosni i Hercegovini sudjelovali su svi franjevački redovi iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine, redovnice franjevke, članovi Franjevačkog svjetovnog reda i Franjevačke mladeži te brojni hodočasnici. U popodnevnom dijelu programa, prije misnoga slavlja, sudionike je pozdravio i uz kratku molio uveo u program međugorski župnik fra Zvonimir Pavičić. Zatim  je katehezu o sv. Franji pod nazivom „Gospodin nam dade brata Franju“ održao fra Ante Vučković. Krunicu prije mise predmolio je fra Ivan Vasilj.

Pročitaj članak

Pravomoćno izbačen iz Franjevačkog reda: Vatikan odbio njegovu žalbu

foto Pixell

Šime Nimac, nekadašnji franjevac i župnik u Baškoj Vodi, više nije član Reda manje braće (OFM), niti Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja. Njegovo trajno otpuštanje iz Reda sada je i konačno potvrđeno nakon što je vatikanski Dikasterij za ustanove posvećenog života odbio njegovu žalbu.

Informacija je objavljena u službenom glasilu Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja, čime je zaključen crkveni postupak koji je protiv Nimca vođen na razini Reda i Svete Stolice.

Dekret o njegovu otpuštanju donio je 12. svibnja 2025. godine generalni ministar Reda manje braće fra Massimo Fusarelli. Na tu je odluku Nimac uložio žalbu, no vatikanski Dikasterij potvrdio je raniju odluku 14. srpnja 2026. godine.

Time je odluka postala pravomoćna, a Nimac je i službeno prestao biti član Franjevačkog reda.

Nimac je hrvatskoj javnosti poznat ponajprije zbog slučaja iz vremena kada je bio župnik u Baškoj Vodi. Godine 2012. sudjelovao je u prodaji crkvenog zemljišta vrijednog oko 1,3 milijuna eura, a posao je obavljen bez potrebnog znanja i dopuštenja Splitsko-makarske nadbiskupije.

Zbog zlouporabe položaja i ovlasti Nimac je pravomoćno osuđen na godinu dana zatvora, uz četverogodišnji rok kušnje, te mu je naloženo podmirenje nastale štete.

Slučaj je posljednjih godina ponovno privlačio pozornost javnosti, među ostalim zbog pitanja novca dobivenog prodajom zemljišta. Prema dosad objavljenim informacijama, sredstva koja pripadaju Nadbiskupiji još uvijek nisu vraćena.

Pravomoćnom odlukom Dikasterija tako je završena i crkvena procedura protiv bivšeg franjevca, čime je Šime Nimac i formalno izgubio pripadnost Redu manje braće i Franjevačkoj provinciji Presvetog Otkupitelja.

Pročitaj članak

Desetorica kandidata obukla franjevački habit i započela godinu novicijata na Humcu

U samostanskoj crkvi sv. Ante Padovanskog na Humcu ovoga utorka, tijekom svetog misnog slavlja, održan je obred oblačenja franjevačkog habita. Tim činom desetorica kandidata službeno su započela godinu novicijata, važnu etapu na svom putu prema redovničkom životu, piše stranica Fra3.

Iz Hercegovačka franjevačka provincija Uznesenja Marijina habit su obukli Ante Musa, iz župe sv. Franje Asiškog – Rasno, i Ivan Vranjković, iz župe Bezgrešnog začeća Blažene Djevice Marije – Posušje.  

U novicijat su istoga dana ušla i četvorica kandidata iz Franjevačka provincija Bosna Srebrena – Jerko Tunjić, Mihael Stanišić, Gabrijel Perković i Luka Marić – te četvorica iz Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja – Mario Zubčić, Vjekoslav Luburić, Žarko Dragićević i Kristijan Vuković.  

Oblačenjem franjevačkog habita započinje njihova godina novicijata, vrijeme intenzivne duhovne formacije, molitve, upoznavanja franjevačke karizme i života u zajednici. To je razdoblje u kojem novaci dublje promišljaju o svom pozivu i pripravljaju se za daljnji redovnički put.  

Njihov ulazak u novicijat ujedno je i snažan znak živosti franjevačkog poziva među mladima koji su se odlučili svoj život posvetiti Bogu, Crkvi i služenju drugima.  Novoj braći želimo obilje Božjeg blagoslova, ustrajnost i mir na njihovom redovničkom putu, uz preporuku da ih vjernici prate svojim molitvama.

Pročitaj članak

Slobodni od 27 do 40 godina, pozor! U nedjelju se traži društvo, a možda se rodi i ljubav

U nedjelju, 6. rujna, u Športsko-rekreativnom centru Garišta bit će održan susret za slobodne djevojke i mladiće u dobi od 27 do 40 godina. Polazak prema Garištima predviđen je u 16 sati ispred crkve Krista Kralja u Čitluku. 

Prema programu događaja, u 16:15 sati planirana je kratka molitva, nakon čega će od 16:30 uslijediti igre i roštilj. Organizatori su sudionicima preporučili dolazak u športskoj opremi. 

Susret je zamišljen kao zajedničko druženje uz rekreativne aktivnosti i boravak na otvorenom.

Pročitaj članak

Šest redovnica u Mostaru proslavilo 60 godina redovničkog života

foto ssf-mostar.com

U samostanu sv. Franje u Bijelom Polju pokraj Mostara u nedjelju, 30. kolovoza 2026., svečano je obilježen veliki jubilej – šest članica Družbe Školskih sestara franjevki Krista Kralja proslavilo je 60 godina redovničkoga života.  

Dijamantni jubilej bio je prigoda za zahvalnost Bogu za dar redovničkog poziva, godine vjernosti, služenja i predanja Crkvi, Družbi i ljudima kojima su tijekom šest desetljeća bile poslane.  

Jubilej su proslavile s. M. Brigita Luburić, s. M. Terezina Zelić, s. M. Dionizija Šarčević, s. M. Ruža Hrkać, s. M. Ivanka Bošnjak i s. M. Benedikta Luburić.

Šezdeset godina molitve, rada, žrtve i ljubavi  

Uoči svečanosti slavljenice su se tijekom dva dana duhovno pripremale za jubilej uz pratnju fra Marija Knezovića, gvardijana i župnika župe sv. Petra i Pavla u Mostaru, te fra Andrije Majića.  

Svečano euharistijsko slavlje predvodio je fra Mario u koncelebraciji dvojice svećenika. Poseban trenutak bila je procesija na početku mise. Jubilantkinje su, sa zapaljenim uljanicama i u pratnji provincijske predstojnice s. Franke Bagarić, pristupile oltaru poput mudrih djevica – kao znak budnosti, predanja i zahvalnosti za dar poziva koji su prije šest desetljeća prihvatile.  

U homiliji, osvrćući se na evanđeoski poziv da se prihvati Kristov jaram, fra Mario govorio je o životnom putu sestara koje su svoj život stavile u službu Boga i čovjeka.  

Podsjetio je na riječi proroka Izaije: „Dragocjena si u mojim očima, vrijedan si i ja te ljubim“, ističući kako se te riječi na poseban način mogu prepoznati u životu šest slavljenica koje je Bog pratio kroz svih šezdeset godina njihova redovništva.  

Njihov život opisao je kao svojevrsno „spajanje neba i zemlje“ – molitvom, radom, žrtvom, ljubavlju i brigom za čovjeka.  U vremenu u kojemu se često cijene vidljivost, uspjeh i javno priznanje, njihovo svjedočanstvo pokazuje drukčije mjerilo vrijednosti. Vrijednost života, istaknuo je, ne mjeri se poznatošću i ljudskim priznanjima, nego vjernošću, darivanjem i tihim služenjem.  

„Bili ste u službi kad nije bilo zgodno“, poručio je fra Mario slavljenicama, zahvalivši im za desetljeća provedena u molitvi, radu, žrtvi i služenju, osobito najmanjima.  

Ohrabrio ih je da i u godinama koje dolaze nastave prepoznavati ljepotu svoga poziva. Kada fizičke snage više ne dopuštaju ono što se nekada moglo činiti, ostaju molitva, trpljenje, predanje i mala djela ljubavi kojima se i dalje može pridonositi Božjoj slavi.  

„Sjećajmo se prošlosti sa zahvalnošću, živimo sadašnjost s entuzijazmom, veselimo se budućnosti s povjerenjem“, zaključio je homiliju riječima svetoga pape Ivana Pavla II.  

Nakon 60 godina ponovno izrekle svoj „da“  Nakon homilije šest jubilantkinja obnovilo je svoje redovničke zavjete pred provincijskom predstojnicom i okupljenom zajednicom. Time su ponovno potvrdile svoj trajni „da“ Bogu i pozivu kojemu su vjerno služile kroz šest desetljeća.  

Na kraju misnoga slavlja provincijska predstojnica s. Franka Bagarić uputila im je čestitku i zahvalnost. 

Istaknula je kako šezdeset godina redovničkoga života nije samo jedno životno razdoblje, nego šest desetljeća svakodnevnog odgovaranja na Božji poziv – šest desetljeća u kojima je ono prvo „da“ trebalo iz dana u dan ponovno potvrđivati.  

„Danas ne slavimo samo godine koje su prošle. Slavimo prije svega Božju vjernost koja vas je pratila tijekom svih tih godina“, poručila je s. Franka.  

Podsjetila je na sve ono što se ne može izmjeriti brojkama niti zapisati u izvješćima – brojne molitve, susrete, tihe žrtve, odricanja i mala djela ljubavi koja su ostavila trag u životima brojnih ljudi.  

„Plodovi vašega djelovanja, drage sestre, ne mogu se izmjeriti statistikom niti zapisati u izvješćima. Oni ostaju zapisani u ljudskim srcima i u vječnosti“, istaknula je.  Zahvalila im je za godine predanja, prihvaćena poslanja, spremnost na nove izazove i svjedočanstvo koje svojim životom nastavljaju pružati.  „Najsretnija sam upravo danas“  

U svečanom slavlju sudjelovala je i vrhovna predstojnica s. Veronika Verbič, zajedno sa svojom zamjenicom s. Petrom Bagarić, savjetnicom iz Južnoameričke provincije s. Marijom Angelikom Medinom te članicom Družbe Klanjateljica Krvi Kristove iz Italije s. Nadijom Coppa.  

Vrhovna predstojnica s. Veronika uputila je jubilantkinjama čestitku i zahvalila im za njihovih šezdeset godina darivanja.  Podsjetila je kako su u njihove živote utkane brojne lijepe uspomene, ali i trenuci trpljenja, križa i žrtve koji su zajedno postali dijelom njihova prinosa Bogu.  

Posebno ju je dirnula rečenica jedne od slavljenica koja je kazala da je „najsretnija upravo toga dana“.  

U tim jednostavnim riječima prepoznala je ljepotu jubileja – nakon šezdeset godina vjernosti pozivu moguće je sa zahvalnošću pogledati prošlost, ali istodobno s radošću živjeti sadašnji trenutak.  

U zahvalnosti za sve što je bilo, radosti zbog onoga što jest i s povjerenjem u ono što dolazi, redovnička zajednica svojih je šest dijamantnih jubilantkinja povjerila Božjoj ljubavi te zagovoru Blažene Djevice Marije i svetoga oca Franje.  

Proslava je potom nastavljena u samostanskoj blagovaonici, u duhu franjevačke radosti, zahvalnosti i sestrinskoga zajedništva.

Pročitaj članak

Od danas nova satnica molitvenog programa u Međugorju

Od utorka, 1. rujna, u Međugorju se mijenja satnica molitvenog programa. S dolaskom rujna i završetkom ljetnog rasporeda, večernji molitveni program započinjat će ranije.  

Večernji program u župnoj crkvi sv. Jakova počinje molitvom krunice u 17 sati, dok će se sveta misa slaviti u 18 sati.  

Promjene se odnose i na tradicionalne pobožnosti na međugorskim mjestima molitve. Molitva krunice na Brdu ukazanja bit će nedjeljom u 14 sati, dok će se Križni put na Križevcu moliti petkom u 14 sati.  

Klanjanje i čašćenje Kristova križa  Klanjanje Isusu u Presvetom oltarskom sakramentu održavat će se utorkom i četvrtkom u 19 sati, dok će subotom klanjanje počinjati u 21 sat.  

Petkom je predviđeno i čašćenje Kristova križa, koje će se održavati od 19 do 20 sati.  

Poseban raspored vrijedi i za svetu misu na Križevcu. Ona će se u nedjelju, 13. rujna, slaviti u 11 sati.  

Međugorje i tijekom rujna nastavlja biti mjesto molitve i okupljanja brojnih hodočasnika iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, ali i brojnih zemalja svijeta. Promjena satnice prilagođena je jesenskom razdoblju, a hodočasnicima se preporučuje da prije dolaska provjere aktualni raspored molitvenog programa.

Pročitaj članak

Rujan donosi brojne važne crkvene događaje: Mala Gospa, Uzvišenje Svetoga Križa, jubileji i susreti vjernika

Stručno tijelo Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine za prijenose liturgijskih slavlja izradilo je kalendar katoličkih liturgijskih i drugih slavlja za 2026. godinu. Rujan će i ove godine biti ispunjen brojnim liturgijskim slavljima, proslavama župnih patrona, susretima, duhovnim obnovama i drugim događajima važnima za život Katoličke Crkve u Bosni i Hercegovini.

Posebno mjesto u rujanskom kalendaru zauzimaju Mala Gospa, blagdan Rođenja Blažene Djevice Marije, Uzvišenje Svetoga Križa, kao i brojni župni patroni te obljetnice i jubileji.

Početak rujna u znaku priprave i franjevačkih jubileja

Rujan započinje seminarom za jurisdikciju i tečajem priprave za ženidbu u župi Posušje, koji će trajati od 1. do 4. rujna. Od 4. do 6. rujna tečaj priprave za ženidbu održat će se u katedralnoj župi u Mostaru.

U subotu, 5. rujna, Međugorje će biti mjesto okupljanja redovnika na Redovničkom danu, ali i završne proslave Franjevačkih jubileja. Svečano misno slavlje u 18 sati predslavit će generalni ministar Reda manje braće fra Massimo Fusarelli.

Istoga dana Crkva se spominje svete Majke Terezije, djevice, utemeljiteljice Družbe sestara Misionarki ljubavi. Sveta Majka Terezija patron je župe Vogošća kod Sarajeva, a njezine su sestre prisutne i u Banjoj Luci.

Dan poslije, u nedjelju 6. rujna, bit će upriličeno polaganje svečanih zavjeta franjevaca Hercegovačke franjevačke provincije.

Mala Gospa – jedan od središnjih rujanskih blagdana

Posebno svečano bit će 8. rujna, kada se slavi Rođenje Blažene Djevice Marije – Mala Gospa.

Mala Gospa patron je brojnih župa diljem Bosne i Hercegovine: Bežlje kod Teslića, Brestovskog kod Kiseljaka, Brusnice kod Bosanskog Broda, Husina kod Tuzle, Modriče, Ključa, Kotor Varoši, Kulaša kod Prnjavora, Ljubunčića kod Livna, Pologa i Rodoča kod Mostara, Ravnog, Sasine kod Sanskog Mosta, Trebinja, Ulica kod Brčkog i Vinice kod Tomislavgrada.

Na ovaj dan obilježava se i Dan sluge Božjega Josipa Stadlera, poznat kao Stadlerov dan, u spomen na prvoga vrhbosanskog nadbiskupa i utemeljitelja Družbe Služavki Maloga Isusa.

Gromiljak slavi 150 godina župe

U subotu, 12. rujna, liturgijski kalendar donosi spomendan Imena Marijina, koji se posebno slavi kao patron župa Gromiljak kod Kiseljaka, Oštra Luka-Bok kod Orašja i Svilaj kod Odžaka.

Posebno svečano bit će u Gromiljaku, gdje se obilježava 150. obljetnica osnutka župe.

Nedjelja, 13. rujna, donosi obljetnicu posvete Katedrale Srca Isusova u Sarajevu, kao i Dan utemeljenja Družbe Školskih sestara franjevaka Krista Kralja koje djeluju i u Mostaru. U Mostaru će biti upriličena obnova privremenih redovničkih zavjeta sestara juniorki, kao i primanje u novicijat i postulaturu u kući odgoja u Potocima.

Istoga dana svećenici Hercegovačke franjevačke provincije sudjelovat će na duhovnim vježbama u Slanom.

Uzvišenje Svetoga Križa i obljetnica posvete mostarske katedrale

14. rujna slavi se blagdan Uzvišenja Svetoga Križa, jedan od značajnih rujanskih blagdana.

Toga dana obilježava se i obljetnica posvete Katedrale Marije Majke Crkve u Mostaru.

Blagdan Uzvišenja Svetoga Križa ujedno je patron župa Bistrica kod Žepča, Bosanska Dubica, Jelaške kod Olova i Klopče u Zenici.

Od 14. do 17. rujna u župi Široki Brijeg održavat će se tečaj priprave za ženidbu.

Brojni susreti svećenika i franjevaca

Rujan donosi i niz susreta posvećenih svećeničkom i redovničkom životu.

U utorak, 15. rujna, obilježava se patron župe Blažene Djevice Marije Žalosne u Čardaku kod Modriče te sunaslov banjolučke katedrale.

Dan poslije, 16. rujna, održat će se susret dijecezanskih svećenika Vrhbosanske nadbiskupije, kao i svećenička skupština u Biskupijskom centru u Mostaru te duhovna obnova za svećenike Hercegovačke franjevačke provincije.

Na Rane sv. Franje, 17. rujna, bit će blagoslovljene postaje križnoga puta u samostanu Gorica kod Livna. Istoga dana u Sarajevu započinje susret franjevaca Under10 Konferencije sv. Jeronima, koji traje do 19. rujna.

Od Frame do susreta dječjih zborova

U petak, 18. rujna, u Međugorju će biti održan Glazbeni seminar Frame Hercegovina.

Dan poslije, 19. rujna, održat će se Susret dječjih zborova Čapljinskog dekanata, dok je za nedjelju, 20. rujna, najavljena posveta crkve i proslava 150. obljetnice župe u Kiseljaku.

Sveti Matej, svjetski dan medija i blagdan sv. Mihovila

U ponedjeljak, 21. rujna, slavi se blagdan sv. Mateja, apostola i evanđelista, koji je patron župe Rudnik-Orlac u Mostaru. Istoga dana započinje tečaj priprave za ženidbu u župi Duvno, koji traje do 25. rujna.

U subotu, 26. rujna, biskup Petar Palić susrest će se s policajcima i policijskim djelatnicima u Mostaru.

Nedjelja, 27. rujna, obilježava se kao Svjetski dan sredstava društvenih komunikacija u Bosni i Hercegovini. Istoga dana slavi se patron samostanske crkve sv. Vinka Paulskog u Sarajevu, kao i proslava sv. Vinka, utemeljitelja Družbe sestara Milosrdnica. Proslava će biti upriličena i u Banjoj Luci.

Na isti dan obilježava se i Dan Trebinjsko-mrkanske biskupije.

Rujan završava velikim blagdanom sv. Mihovila, arkanđela, 29. rujna. Sveti Mihovil nebeski je zaštitnik Trebinjsko-mrkanske biskupije, a svečano misno slavlje bit će slavljeno u katedrali u Trebinju.

Sveti Mihovil ujedno je patron župa Drinovci kod Gruda, Duvno (Tomislavgrad), Kolibe kod Bosanskog Broda, Kopanice kod Orašja, Odžak-Ćaići kod Livna, Ovčarevo kod Travnika, Prenj kod Stoca i Vareš, kao i Vojne kapelanije u Čapljini.

I tako, rujan zaista donosi iznimno bogat crkveni kalendar u Bosni i Hercegovini – od velikih marijanskih blagdana i proslava župnih patrona do svećeničkih i redovničkih susreta, jubileja, duhovnih obnova i važnih obljetnica.

Pročitaj članak