Novo istraživanje tla u blizini mostarske deponije Uborak donijelo je zabrinjavajuće rezultate. Analize Federalnog zavoda za agropedologiju pokazale su prekoračenja graničnih vrijednosti za više teških metala, među kojima su bakar, cink, kadmij, nikl, arsen i krom, piše Hercegovina.info.
Posebno zabrinjava nalaz bakra. U jednom od analiziranih uzoraka izmjereno je čak 1.270 miligrama bakra po kilogramu tla, dok je u korištenoj zbirnoj tablici granična vrijednost iznosila 65 mg/kg. To znači da je izmjerena koncentracija bila približno 19,5 puta veća od navedene granice. Prekoračenje bakra utvrđeno je u sedam od 30 analiziranih uzoraka.
Još je rašireniji problem s kadmijem. Njegova najviša izmjerena koncentracija iznosila je 4,40 mg/kg, uz navedenu granicu od 1 mg/kg, a vrijednosti iznad granice pronađene su u čak 22 od 30 uzoraka.
Zabilježene su i povišene vrijednosti drugih elemenata. Cink je u jednom uzorku dosegnuo 1.104 mg/kg, odnosno oko 7,4 puta više od korištene granice. Nikl je prelazio granicu u 18 uzoraka, arsen u 11, dok su prekoračenja kroma zabilježena u dva uzorka.
Uzorci uzeti nakon velikog požara
Istraživanje je provedeno 15. srpnja 2026. godine, nekoliko tjedana nakon velikog požara koji je krajem lipnja zahvatio područje deponije Uborak.
Ukupno je analizirano 30 uzoraka tla unutar zone mogućeg utjecaja požara, uz jedan kontrolni uzorak izvan očekivanog izravnog utjecaja. Uzorci su uzimani iz površinskog sloja tla, od nula do deset centimetara dubine.
Posebna pozornost posvećena je području južno i jugozapadno od deponije, s obzirom na meteorološke podatke i smjerove vjetra tijekom promatranog razdoblja. Značajan broj uzoraka uzet je na poljoprivrednim površinama i u vinogradima.
Ipak, stručnjaci upozoravaju da dobiveni rezultati sami po sebi ne znače da je svaka parcela u tom području onečišćena. Zbog toga se preporučuje gušće uzorkovanje upravo oko lokacija na kojima su utvrđene najviše vrijednosti.
Još nije utvrđeno odakle dolazi onečišćenje
Jedno od ključnih pitanja nakon objave rezultata jest jesu li povišene koncentracije posljedica požara na deponiji.
Prema izvještaju Zavoda, to se zasad ne može jednoznačno utvrditi. Područje ima dugu povijest odlaganja otpada, a na sastav tla mogu utjecati i ranije onečišćenje, redoviti rad deponije, poljoprivredna proizvodnja, različita sredstva koja se koriste u poljoprivredi, ali i prirodni sastav tla.
Kod visokih vrijednosti bakra kao jedan od mogućih izvora spominje se i dugotrajnija uporaba pojedinih sredstava za zaštitu bilja, dok se za kadmij kao mogući izvori navode gnojiva, otpad, metalurške aktivnosti i spaljivanje.
Što je s voćem, povrćem i vodom?
Ovo je pitanje koje će posebno zanimati stanovnike područja oko Uborka.
Važno je naglasiti da nalazi onečišćenja tla ne znače automatski da su onečišćeni i poljoprivredni proizvodi ili voda. U dostupnim rezultatima nema dokaza o tome da su teški metali iz tla prešli u biljke ili vodu.
Stručnjaci ipak posebno izdvajaju kadmij, arsen i nikl zbog mogućnosti njihova prijenosa u biljke. Zato se preporučuje ispitivanje bioraspoloživih oblika metala u tlu, kao i analiza biljnog materijala na poljoprivrednim površinama na kojima se proizvodi hrana.
U međuvremenu su Federalni zavod za poljoprivredu i Federalni agromediteranski zavod završili i analize poljoprivrednih proizvoda prikupljenih u neposrednoj blizini Uborka. Uzorci su uzeti u krugu od oko 300 metara sjeverno i južno od deponije, a analizirani su, među ostalim, paprika, grožđe, smokve, raštika i patlidžan. Službeni rezultati tih analiza trebali bi biti objavljeni nakon što ih predstavi Vlada Federacije BiH.
Istraživanje se mora nastaviti
Federalni zavod za agropedologiju preporučuje novo uzorkovanje dva do tri mjeseca nakon prvog, uz gušću mrežu uzoraka na područjima gdje su pronađene najveće koncentracije.
Predlaže se i uzorkovanje tla do dubine od približno 30 centimetara kako bi se utvrdilo prodiru li onečišćujuće tvari u dublje slojeve. Dugoročno se preporučuje praćenje stanja šest do dvanaest mjeseci nakon požara.
Posebnu pozornost privlači i činjenica da u prvoj fazi nisu analizirani dioksini i furani, PFAS, BTEX spojevi te mikroplastika i nanoplastika, za što su potrebni specijalizirani laboratoriji.
Rezultati zato otvaraju više pitanja nego što ih zasad zatvaraju. Jasno je da je na dijelu istraživanog područja utvrđeno onečišćenje tla teškim metalima, ali tek dodatne analize mogu pokazati koliki je stvarni opseg problema, odakle onečišćenje potječe i postoji li opasnost njegova prijenosa u poljoprivredne proizvode i vodu.
Nema komentara:
Objavi komentar