U Širokom Brijegu danas je dočekan Ivan Penava predsjednik Domovinskog pokreta, potpredsjednik Hrvatskog sabora i predsjednika Povjerenstva za utvrđivanje sudbina žrtava zločina počinjenih neposredno nakon Drugoga svjetskog rata s izaslanstvom, a tijekom posjeta upoznat je s ratnim stradanjima franjevaca na Širokom Brijegu i u cijeloj Hercegovini, piše Goranci online.
Fra Mića Stojić proveo je Penavu kroz ratno sklonište, gdje mu je približena povijest stradanja franjevaca i težina događaja koji su tijekom ratnih godina ostavili dubok trag na franjevačku zajednicu i hercegovački narod.
Poseban dio susreta bio je posvećen projektima očuvanja sjećanja i kulture stradanja. Penavi je uručena replika ranjene crkve sa Širokog Brijega, kao i replika Piete s Groblja mira na Bilima.
Fra Miljenko Mića Stojić i general Ilija Ile Vrljić tom su prigodom upoznali Penavu s razvojem projekta te istaknuli važnost očuvanja uspomene na žrtve i stradanja koja su obilježila povijest Hercegovine.
Tijekom susreta posebno je iskazana zahvalnost Ivanu Penavi za donaciju replike Vukovarskog križa, koju je darovao u vrijeme dok je obnašao dužnost gradonačelnika Vukovara.
Susret u Širokom Brijegu tako je bio prilika za povezivanje dvaju mjesta snažno obilježenih ratnim stradanjima – Vukovara i Širokog Brijega – ali i za razgovor o projektima kojima se čuva sjećanje na žrtve i prenosi istina o prošlosti budućim generacijama.
Na Memorijalnom centru Groblje mira na Bilima održana je dostojanstvena komemoracija i sveta misa u povodu Europskog dana sjećanja na žrtve totalitarnih režima. Okupili su se brojni vjernici, obitelji stradalih, predstavnici crkvenog, političkog i društvenog života te hodočasnici kako bi se pomolili za žrtve fašizma, nacizma i komunizma, ali i sve nevine stradale kroz ratove, progone i zlosilja.
Program je započeo molitvom krunice, nakon čega se okupljenima obratila zastupnica u Parlamentarnoj skupštini BiH Darijana Filipović, istaknuvši pravo svake žrtve i obitelji na istinu, sjećanje i dostojanstvenu uspomenu. Nakon polaganja vijenaca i paljenja svijeća uslijedilo je misno slavlje koje je predvodio zagrebački nadbiskup i predsjednik HBK mons. Dražen Kutleša u suslavlju s čak 27 svećenika.
U propovijedi je nadbiskup posebno govorio o tisućama bijelih križeva na Groblju mira, naglasivši kako svaki križ nosi ime, datum i priču, dok tijela mnogih žrtava još uvijek počivaju u nepoznatim jamama i grobištima. Pozvao je na istinu, sjećanje i molitvu za pokojne.
Nakon mise okupljenima se obratio fra Miljenko Stojić, jedan od utemeljitelja Groblja mira i povjerenik za hrvatski žrtvoslov, poručivši kako ovo mjesto nije samo prostor sjećanja nego i svjedočanstvo o ljudima čije žrtve ne smiju biti zaboravljene. Posebno je istaknuo važnost molitve i zahvalio svima koji podižu križeve svojim pokojnicima.
Svečanosti su pridonijeli Katedralni mješoviti zbor „Marija“, Akademski zbor „Pro Musica“ iz Mostara i župni zbor sv. Cecilije iz Stoca pod ravnanjem maestra don Dragana Filipovića, uz orguljsku pratnju prof. Emila Bevande.
Ovogodišnja komemoracija još je jednom potvrdila da Groblje mira postaje trajno mjesto molitve, sjećanja i traženja istine o stradalima. Poruka okupljenih bila je jasna: pamtiti ne znači živjeti u prošlosti, nego preuzeti odgovornost za budućnost.
Pogledajte veliku fotogaleriju Darke Glibića za Goranci online.
Svetu misuu povodom Europskog dana sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima predvodio je zagrebački nadbiskup i predsjednik Hrvatske biskupske konferencije mons. Dražen Kutleša, u suslavlju s 27 svećenika, moleći zajedno s okupljenim vjernicima za sve nevine žrtve čija su imena desetljećima bila prešućivana, skrivana ili zaboravljana
foto Goranci online
Na Groblju mira na Bilima, u povodu Europskog dana sjećanja na žrtve totalitarnih režima, zagrebački nadbiskup mons. Dražen Kutleša predvodio je svetu misu i uputio snažnu homiliju o žrtvama, nepravdi, sjećanju i potrebi da se istina o stradanjima napokon jasno izgovori.
Polazeći od biblijskog odlomka o dolini suhih kostiju iz Knjige proroka Ezekiela, nadbiskup je pitanje „Mogu li ove kosti oživjeti?“ povezao s tisućama žrtava čiji se posmrtni ostaci još uvijek nalaze u nepoznatim jamama, dok njihova imena ostaju zapisana na bijelim križevima Groblja mira.
„Jazovka: kosti bez imena. Groblje mira: imena bez kostiju. Dvije strane iste tragedije. Dva lica iste nepravde“, kazao je nadbiskup, naglašavajući dubinu boli naroda čiji mrtvi desetljećima nisu imali grob ni mjesto na kojem bi ih obitelji mogle oplakivati.
„Najveća okrutnost bila je pokušati oduzeti i sjećanje“
Nadbiskup Kutleša podsjetio je kako su nakon završetka Drugoga svjetskog rata na ovim prostorima nastala brojna stratišta na kojima su ljudi ubijani bez suda i bez utvrđene krivnje. Govorio je o vojnicima i civilima, svećenicima, franjevcima i časnim sestrama, seljacima, učiteljima, očevima i sinovima.
Posebno je istaknuo patnju obitelji koje desetljećima nisu znale gdje su njihovi najbliži. Majke su čekale sinove, žene muževe, a djeca su odrastala uz fotografije ljudi koji se nikada nisu vratili.
Prema njegovim riječima, skrivanje grobova nije značilo samo skrivanje tijela. Bio je to i pokušaj brisanja sjećanja.
„Najveća je okrutnost bila u pokušaju da mu se oduzme i ono posljednje od ljudskoga dostojanstva: pravo na ime, na grob, na sjećanje i na molitvu“, poručio je nadbiskup.
Groblje mira – mjesto čekanja i nade
Govoreći o Groblju mira, mons. Kutleša istaknuo je da ono nije groblje u klasičnom smislu, jer pod križevima ne počivaju tijela onih čija su imena na njima ispisana.
Ono je, kazao je, mjesto zajedničkog sjećanja i molitve, ali i mjesto obećanja i čekanja – mjesto koje je otvoreno prema nebu i prema jamama u kojima se još uvijek nalaze posmrtni ostaci brojnih žrtava.
Svaki križ čuva ime i životnu priču čovjeka kojemu je nasilno prekinut život. „Taj križ nije samo znak žalosti. Taj je križ čin vjere“, poručio je nadbiskup.
„To nije kopanje po prošlosti. To je iskopavanje istine“
Jedan od najsnažnijih dijelova homilije odnosio se na pitanje povijesne istine i odgovornosti za zločine.
Nadbiskup je usporedio suočavanje Europe s nacističkim i fašističkim zločinima s odnosom prema komunističkim zločinima na ovim prostorima. Istaknuo je kako za mnoge zločine počinitelji nisu odgovarali te kako i danas postoje pokušaji umanjivanja ili negiranja pojedinih povijesnih događaja.
„To nije kopanje po prošlosti. To je iskopavanje istine“, istaknuo je mons. Kutleša, dodajući kako se istina, koliko god dugo bila zatrpavana slojevima laži, šutnje i straha, ne može zauvijek pokopati.
Istodobno je upozorio da traženje istine ne smije prerasti u novu mržnju.
„Istina bez ljubavi može raniti, ali ljubav bez istine ne može izliječiti“, poručio je.
Tražiti grobove, vratiti imena i dostojanstvo
Nadbiskup je pozvao na sustavno istraživanje još uvijek neistraženih stratišta i grobišta, pronalaženje posmrtnih ostataka te vraćanje identiteta žrtvama.
Naglasio je kako je potrebno pronađenim žrtvama osigurati dostojan ukop, a mladima omogućiti da uče cjelovitu povijest.
„To dugujemo mrtvima. To dugujemo njihovim obiteljima. To dugujemo Istini pred kojom ćemo jednom svi stajati“, kazao je.
Posebne poruke uputio je roditeljima, mladima, istraživačima i odgovornima u društvu. Roditelje je pozvao da svojoj djeci prenose istinu bez gorčine, mlade da povijest ne prihvaćaju kroz slogane, istraživače da nastave tragati za grobištima i identitetom žrtava, a odgovorne u društvu da istraživanje grobišta shvate kao civilizacijsku obvezu.
„Iz boli prema istini, iz istine prema pravednosti, iz pravednosti prema miru“
Na kraju homilije nadbiskup je još jednom naglasio da cilj nije vraćanje društva u prošlost, nego otvaranje puta prema budućnosti.
„Proroštvo nije povratak u prošlost. Proroštvo otvara put budućnosti. Ono ne služi tomu da čovjeka zadrži u njegovoj boli, nego da ga iz boli povede prema istini, iz istine prema pravednosti, iz pravednosti prema miru“, poručio je.
Svoju je homiliju zaključio kršćanskom nadom u uskrsnuće. Kao što je Krist trećega dana uskrsnuo iz groba, tako ni smrt, ni nepravda, ni ljudska šutnja nemaju posljednju riječ.
„Ne poziva nas ni na zaborav ni na mržnju, nego na pamćenje očišćeno ljubavlju. Jer samo narod koji čuva dostojanstvo svojih mrtvih može sačuvati dostojanstvo svojih živih“, zaključio je zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša.
„Jazovka – kosti bez imena, Groblje mira – imena bez kostiju.“ Snažnom i potresnom rečenicom zagrebački nadbiskup mons. Dražen Kutleša sažeo je u svojoj propovijedi svu težinu desetljeća šutnje, stradanja i potrage za istinom o žrtvama totalitarnih i autoritarnih režima. Upravo na Groblju mira na Bilima, gdje se nastoji vratiti ime i dostojanstvo svakom stradalniku, ova je poruka dobila posebno snažan odjek
foto Goranci online
Veliki broj vjernika, predstavnika društvenog i političkog života te gostiju okupio se u subotu, 22. kolovoza, na Groblju mira na Bilima, gdje je upriličen prigodan komemorativni program i sveta misa zadušnica povodom Europskog dana sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima.
Svetu misu predvodio je mons. Dražen Kutleša, nadbiskup zagrebački i predsjednik Hrvatske biskupske konferencije, koji je ovom prigodom zajedno s okupljenim vjernicima molio za sve nevine žrtve čija su imena kroz desetljeća često bila prešućivana, skrivana ili zaboravljana.
Dolazak zagrebačkog nadbiskupa na Groblje mira nosi i snažnu povijesnu simboliku. Kako je ranije objavljeno na službenoj stranici Groblja mira, riječ je o nastavku duge crkvene i povijesne poveznice koja seže do dolaska blaženog Alojzija Stepinca u Hercegovinu 1938. godine.
Od Stepinčeva dolaska do današnjeg susreta s mons. Kutlešom prošla su desetljeća obilježena velikim kušnjama, ratovima, različitim političkim sustavima i društvenim promjenama. Ipak, ostala je ista potreba – dostojanstveno se sjećati mrtvih, čuvati istinu i učiti iz prošlosti kako se slične tragedije nikada ne bi ponovile.
„Ono što ostaje jest potreba čovjeka da se s poštovanjem sjeća svojih mrtvih, da im vrati ime i dostojanstvo te da iz prošlosti uči kako bi budućnost bila bolja“, poručeno je ranije u objavi Groblja mira.
Upravo je Groblje mira mjesto na kojem se susreću sjećanje i nada, žrtva i dostojanstvo, prošlost i budućnost. Njegova je temeljna misija otkrivanje imena žrtava i vraćanje dostojanstva ljudima koji su desetljećima počivali bez obilježja i vlastitog imena.
Misno slavlje svojim su pjevanjem uveličali Katedralni mješoviti zbor „Marija“ i Akademski zbor „Pro Musica“ iz Mostara te župni zbor sv. Cecilije iz Stoca. Zborovima je ravnao maestro don Dragan Filipović, dok je za orguljama bio profesor Emil Bevanda.
Groblje mira na Bilima iz godine u godinu sve više raste, a s njim raste i odlučnost da se istraži istina o stradalima te pronađe i sačuva svako ime žrtve.
U tijeku je druga faza podizanja križeva koja se provodi tijekom ove godine. Kako je istaknuto, svi križevi za koje su podneseni zahtjevi bit će uredno podignuti, kao što je to učinjeno i u prethodnim fazama.
Svaki novi križ tako postaje još jedno trajno svjedočanstvo sjećanja. Na Groblju mira oni nisu samo simbol smrti, nego i znak da ime, dostojanstvo i istina o čovjeku ne smiju biti izbrisani.
Iza svakoga križa na Bilima stoje ime, obitelj i životna sudbina. Zato Groblje mira nadilazi samu komemoraciju i ostaje trajni podsjetnik na potrebu dostojanstvenog odnosa prema svakoj žrtvi i očuvanja povijesne istine.
Od Stepinca do Kutleše, od prvih nastojanja da se sačuva sjećanje do današnjeg Groblja mira, ostaje ista poruka: žrtve ne smiju biti zaboravljene, a istina o prošlosti mora biti temelj na kojem će se graditi budućnost.
Darjana Filipović: Mir nema trajnu vrijednost bez pravde i istine
Zastupnica u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Darijana Filipović poručila je kako društvo treba graditi na istini, slobodi, ravnopravnosti i miru.
To je naša odgovornost, da istinu, slobodu i mir umnažamo. Želimo društvo u kojem se pravo ne mjeri brojnošću, u kojem ravnopravnost nije ustupak koji brojniji daju manje brojnima, nego pravo koje pripada svakome jednako. Mir nije odsutnost rata. Mir je sigurnost, pravda i povjerenje, a trajnog mira nema bez pravde i bez istine.
Poseban značaj ovogodišnjem obilježavanju daje i posljednji ispraćaj 500 hrvatskih žrtava čiji su posmrtni ostaci ekshumirani i preuzeti iz grobnica na području Slovenije, a čiji se pokop održava u Donjem Maclju u organizaciji Ministarstva hrvatskih branitelja Republike Hrvatske.
Položeni vijenci i zapaljene svijeće
Obilježavanje je započelo molitvom krunice, nakon čega su položeni vijenci i zapaljene svijeće.
U ime HNS-a BiH vijenac i svijeću položio je predsjednik HNS-a BiH Dragan Čović, predvodeći izaslanstvo u kojem su bile predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto, Darijana Filipović i predsjednica Federacije BiH Lidija Bradara.
Počast žrtvama odali su i predstavnici Republike Hrvatske. Vijenac je položio državni izaslanik predsjednika Vlade Republike Hrvatske i tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas.
Izaslanstvo Ministarstva obrane i Oružanih snaga BiH predvodio je zamjenik ministra obrane Slaven Galić, dok su zajednički vijenac položili i Počasni bleiburški vod te Udruga Macelj 1945.
U povodu Europskog dana sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima, na Groblju mira na Bilima danas u 12 sati bit će slavljena sveta misa zadušnica za sve nevine žrtve koje su tijekom povijesti stradale zbog totalitarnih ideologija i režima.
Svetu misu predvodit će mons. Dražen Kutleša, zagrebački nadbiskup i metropolit.
Ovaj molitveni susret na Groblju mira prilika je za zajedničko sjećanje na tisuće i tisuće nevinih ljudi čiji su životi nasilno prekinuti, a čije sudbine i danas traže dostojanstveno sjećanje i istinu.
Izravan prijenos svete mise bit će na RTV Herceg Bosne i Laudato TV, kao i na brojnim radijskim postajama. Vjernici koji neće moći biti na Bilima tako će se moći pridružiti molitvi putem televizijskog i radijskog prijenosa.
Groblje mira – mjesto molitve i sjećanja
Groblje mira na Bilima, na području župe Goranci, nastalo je s posebnom željom da bude mjesto dostojanstvenog spomena na žrtve totalitarnih režima. Kamen temeljac za izgradnju ovog velikog memorijalnog kompleksa položen je 23. kolovoza 2013. godine, na Europski dan sjećanja na žrtve totalitarnih režima.
Od tada se na ovom mjestu svake godine okupljaju vjernici, svećenici, biskupi i brojni hodočasnici kako bi molitvom odali počast žrtvama.
Kroz protekle godine svete mise na Groblju mira predvodili su brojni crkveni velikodostojnici i svećenici.
Prva misa nakon polaganja kamena temeljca 2014. godine bila je povjerena don Željku Majiću, tadašnjem generalnom vikaru Mostarsko-duvanjske i Trebinjsko-mrkanske biskupije, a sadašnjem Banjolučkom biskupu. Don Željko Majić predvodio je misu i 2015. godine.
Godine 2016. svetu misu predvodio je mons. Ratko Perić, tadašnji mostarsko-duvanjski biskup i upravitelj Trebinjsko-mrkanske biskupije, prigodom blagoslova crkve sv. Josipa Radnika na Groblju mira.
Narednih godina mise su predvodili fra Miljenko Šteko, mons. Mile Bogović, kardinal Vinko Puljić, fra Miljenko Mića Stojić, don Ljubo Planinić, fra Ivan Ševo, mons. Petar Palić, mons. Franjo Komarica, fra Miro Relota, fra Marinko Šakota, mons. Tomo Vukšić, fra Ivica Kyril Pavlović, fra Zdravko Dadić, don Ivan Perić i fra Jozo Grbeš.
Posebno mjesto u povijesti Groblja mira zauzima 24. kolovoza 2019. godine, kada je kardinal Vinko Puljić predvodio svetu misu tijekom koje je blagoslovljena kosturnica i položeni posmrtni ostaci 41 žrtve.
Na Groblju mira tijekom godina obilježavani su i važni datumi vezani uz spomen na žrtve Bleiburga i Križnog puta, žrtve Domovinskog rata i žrtvu Vukovara, a ondje su blagoslovljeni i brojni spomenici i znamenja, među kojima replika Vukovarskog križa, zvona na crkvi sv. Josipa te Pietà – Oplakivanje Krista.
Molitva koja nadilazi podjele
Ovogodišnja sveta misa zadušnica, koju će predvoditi zagrebački nadbiskup mons. Dražen Kutleša, bit će još jedan nastavak tradicije molitve za sve žrtve.
Groblje mira pritom nije samo mjesto ukopa i spomenika. Ono je mjesto na kojem se vjernici okupljaju u molitvi za pokojne, ali i podsjećaju da nijedna nevina žrtva ne smije biti zaboravljena.
Sjećanje na žrtve totalitarnih režima poziv je na poštovanje ljudskog dostojanstva, istine i prava svakoga čovjeka na život i slobodu.
Svetu misu zadušnicu s Groblja mira na Bilima pratite danas, 22. kolovoza, s početkom u 12 sati, u izravnom prijenosu na RTV Herceg Bosne i Laudato TV te putem brojnih radijskih postaja.
> > Više o ovom svetom mjestu pročitajte O V D J E.
.jpg)
