 |
| foto Večernji list |
Mostar i Hercegovina ostali su bez Kristijana Bože Čarapine, glazbenika, kantautora i utemeljitelja festivala zabavne glazbe Melodije Mostara. Preminuo je u 74. godini života nakon kraće bolesti, ostavivši iza sebe bogatu glazbenu ostavštinu i djela koja su obilježila generacije, piše Bljesak.info.
Čarapina je više od pola stoljeća bio dio glazbenog života Mostara i Hercegovine. Svojim pjevačkim, autorskim i organizacijskim radom pridonio je razvoju domaće glazbene scene, a njegovo ime posebno je povezano s festivalom koji je u Mostar doveo brojna poznata imena regionalne estrade.
Glazbeni put započeo je u mostarskim bendovima
Njegova glazbena priča počela je sedamdesetih godina prošlog stoljeća, kada je nastupao kao pjevač skupina Jutro i Most. Tijekom karijere surađivao je i s drugim mostarskim sastavima, među kojima su Miris juga, Maj i Kanaliri.
Kao samostalni izvođač objavio je više albuma i pjesama, nastupao u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i različitim europskim zemljama te svojim radom izgradio prepoznatljivo mjesto na glazbenoj sceni.
Jedna od pjesama koja je obilježila njegovu karijeru bila je „Sara“, s kojom je 1993. godine nastupio u završnoj večeri Splitskog festivala.
Festival koji je postao dio identiteta Mostara
Posebno mjesto u Čarapininu životu i radu zauzimaju Melodije Mostara, festival zabavne glazbe koji je pokrenuo 1995. godine. Tijekom godina manifestacija je izrasla u jedno od prepoznatljivih glazbenih događanja u gradu na Neretvi, okupljajući izvođače i autore iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Slovenije, Italije i hrvatske dijaspore.
Kroz festivalske večeri prošla su brojna poznata glazbena imena, među kojima su Oliver Dragojević, Tereza Kesovija, Kemal Monteno, Kićo Slabinac, Mate Bulić i Dražen Zečić.
Čarapina je festival samostalno vodio 13 godina, a potom je još četiri godine sudjelovao u njegovu organiziranju zajedno s Draganom Džidićem. Posebno mu je bilo važno omogućiti prostor mladim izvođačima i autorima te promovirati glazbeno stvaralaštvo Hercegovine.
Ni u kasnijim godinama nije odustajao od novih ideja. Krajem 2025. najavljivao je glazbenu manifestaciju „Biseri Melodija Mostara“, zamišljenu kao okupljanje izvođača koji su obilježili povijest festivala.
Autor himne koja je postala simbol Zrinjskog
Široj mostarskoj javnosti Kristijan Božo Čarapina ostat će posebno poznat i po pjesmi „Živjet će u nama dok Neretva teče!“, himni HŠK Zrinjski i njegovih navijača Ultrasa.
Himna je nastala 1992. godine, u vrijeme obnove djelovanja mostarskog nogometnog kluba. Čarapina je uglazbio pjesmu, a tekst je napisao zajedno sa Zdenkom Boškovićem. Skladbu su otpjevali Kristijan i njegov brat Antonio Čarapina.
Pjesma je s vremenom postala jedan od prepoznatljivih simbola Zrinjskog i njegovih navijača, duboko povezana s identitetom kluba i Mostara.
U njegovu stvaralaštvu nalazile su se i pjesme posvećene hercegovačkom kraju, među kojima su skladba posvećena Trećoj cimskoj bojni te pjesma „Marijo, majko naša“, posvećena Širokom Brijegu.
Glazbi je ostao vjeran do posljednjih godina
Čarapina je stvarao i u poznijim godinama života. Tijekom 2025. predstavio je videospot za pjesmu „Dajte vina i feštajte“, s istoimenog albuma za koji je napisao glazbu i tekstove svih deset pjesama.
Njegova dugogodišnja karijera svjedoči o predanosti glazbi, ali i o nastojanju da Mostar dobije vlastitu prepoznatljivu glazbenu manifestaciju koja će povezivati izvođače, autore i publiku.
Odlaskom Kristijana Bože Čarapine Mostar i Hercegovina izgubili su glazbenika čije je stvaralaštvo nadilazilo pozornicu. Iza njega ostaju pjesme koje se pamte, himna koja zauzima posebno mjesto među navijačima Zrinjskog te Melodije Mostara kao jedan od njegovih najvažnijih doprinosa kulturnom životu grada.
Posljednji ispraćaj u Mostaru
Posljednji ispraćaj Kristijana Bože Čarapine bit će održan u subotu, 24. listopada, na rimokatoličkom groblju Smrčenjaci u Mostaru.
Ispraćaj je predviđen u 15 sati ispred Gradske mrtvačnice Bijeli Brijeg, a obitelj i prijatelji sućut će moći izraziti od 14.15 sati.
Mostaru ostaju njegove pjesme i glazbena ostavština koja će nastaviti živjeti kroz festival koji je pokrenuo, izvođače kojima je otvorio vrata i himnu koja je postala dio povijesti Zrinjskog.
Nema komentara:
Objavi komentar