 |
| foto EPA |
Katolička Crkva danas, 22. listopada slavi spomendan svetoga Ivana Pavla II., jednog od najpoznatijih papa suvremenoga doba, čiji su život, vjera i zauzimanje za čovjekovo dostojanstvo ostavili dubok trag u svijetu, a osobito u srcima hrvatskoga naroda.
Rođen je 18. svibnja 1920. godine u poljskim Wadowicama, a na krštenju je dobio ime Karol Józef Wojtyła. Njegovo djetinjstvo i mladost obilježili su bolni obiteljski gubitci, a kasnije i strahote Drugoga svjetskog rata. Unatoč teškim okolnostima, ostao je vjeran svojemu pozivu te je 1. studenoga 1946. godine zaređen za svećenika.
Nakon svećeničkoga ređenja nastavio je teološko obrazovanje u Rimu, a potom je u domovini djelovao kao pastoralni radnik, studentski kapelan i profesor. Godine 1958. imenovan je biskupom, 1964. postao je krakovskim nadbiskupom, a tri godine poslije primio je kardinalsku čast.
Prvi papa Poljak nakon stoljeća
Povijesni trenutak dogodio se 16. listopada 1978. godine, kada je Karol Wojtyła izabran za poglavara Katoličke Crkve. Uzeo je ime Ivan Pavao II. i postao prvi papa iz Poljske te prvi netalijanski papa nakon više od četiri i pol stoljeća.
Već na početku svojega pontifikata uputio je svijetu poziv koji je postao simbol njegove službe: „Ne bojte se! Otvorite širom vrata Kristu!” Tim je riječima pozivao ljude da ne dopuste da ih strah udalji od vjere, nade i istine.
Njegov pontifikat trajao je gotovo 27 godina. Obilježili su ga brojni apostolski pohodi, susreti s vjernicima, zalaganje za mir i slobodu te snažna poruka o nepovredivosti ljudskoga života i dostojanstvu svakoga čovjeka. Posebnu pozornost posvećivao je mladima, obiteljima, bolesnicima i ljudima koji su živjeli na rubu društva.
Godine 1981. preživio je atentat na Trgu svetoga Petra u Vatikanu. Nakon oporavka nastavio je svoju papinsku službu, a napadaču je javno iskazao oprost, čime je još jednom pokazao koliko je u njegovu životu bilo važno kršćansko milosrđe.
Papa koji je posebno volio hrvatski narod
Sveti Ivan Pavao II. zauzima posebno mjesto u povijesti i duhovnosti hrvatskoga naroda. Hrvatsku je posjetio tri puta: 1994., 1998. i 2003. godine. Njegovi pohodi bili su obilježeni velikim okupljanjima vjernika, molitvom i porukama o slobodi, miru, pomirenju i odgovornosti za budućnost.
Tijekom posjeta 1998. godine u Mariji Bistrici proglasio je blaženim kardinala Alojzija Stepinca, događaj koji je imao osobitu važnost za hrvatske katolike. Njegove riječi potpore i blizina hrvatskom narodu ostale su duboko zapamćene, osobito u razdoblju velikih političkih i društvenih promjena.
Papa je tijekom svojega pontifikata objavio brojne crkvene dokumente, među kojima se ističu enciklike o ljudskom dostojanstvu, životu, milosrđu i odnosu vjere i razuma. Utemeljio je Svjetski dan mladih, koji je postao jedno od najvećih međunarodnih okupljanja mladih katolika.
Put prema svetosti
Sveti Ivan Pavao II. preminuo je 2. travnja 2005. godine u Vatikanu. Njegov odlazak izazvao je snažnu reakciju vjernika diljem svijeta, a mnogi su ga već tada doživljavali kao čovjeka iznimne svetosti.
Papa Benedikt XVI. proglasio ga je blaženim 1. svibnja 2011. godine, dok ga je papa Franjo 27. travnja 2014. godine proglasio svetim, zajedno sa svetim Ivanom XXIII.
Njegov se liturgijski spomendan slavi 22. listopada, na dan kada je 1978. godine započeo svoju papinsku službu slavljem svete mise.
Sveti Ivan Pavao II. ostao je zapamćen kao papa koji je vjeru svjedočio ne samo riječima nego i životom. Njegova poruka ohrabrenja, zauzimanje za dostojanstvo svakoga čovjeka i poziv na otvaranje srca Kristu i danas nadahnjuju vjernike diljem svijeta.
Njegov život podsjeća da vjera može biti izvor snage i onda kada se čovjek suočava s patnjom, neizvjesnošću i velikim izazovima te da oprost, ljubav i nada mogu nadvladati strah i podjele.
Nema komentara:
Objavi komentar