„Jazovka – kosti bez imena, Groblje mira – imena bez kostiju.“ Snažnom i potresnom rečenicom zagrebački nadbiskup mons. Dražen Kutleša sažeo je u svojoj propovijedi svu težinu desetljeća šutnje, stradanja i potrage za istinom o žrtvama totalitarnih i autoritarnih režima. Upravo na Groblju mira na Bilima, gdje se nastoji vratiti ime i dostojanstvo svakom stradalniku, ova je poruka dobila posebno snažan odjek
 |
| foto Goranci online |
Veliki broj vjernika, predstavnika društvenog i političkog života te gostiju okupio se u subotu, 22. kolovoza, na Groblju mira na Bilima, gdje je upriličen prigodan komemorativni program i sveta misa zadušnica povodom Europskog dana sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima.
Svetu misu predvodio je mons. Dražen Kutleša, nadbiskup zagrebački i predsjednik Hrvatske biskupske konferencije, koji je ovom prigodom zajedno s okupljenim vjernicima molio za sve nevine žrtve čija su imena kroz desetljeća često bila prešućivana, skrivana ili zaboravljana.
Dolazak zagrebačkog nadbiskupa na Groblje mira nosi i snažnu povijesnu simboliku. Kako je ranije objavljeno na službenoj stranici Groblja mira, riječ je o nastavku duge crkvene i povijesne poveznice koja seže do dolaska blaženog Alojzija Stepinca u Hercegovinu 1938. godine.
Od Stepinčeva dolaska do današnjeg susreta s mons. Kutlešom prošla su desetljeća obilježena velikim kušnjama, ratovima, različitim političkim sustavima i društvenim promjenama. Ipak, ostala je ista potreba – dostojanstveno se sjećati mrtvih, čuvati istinu i učiti iz prošlosti kako se slične tragedije nikada ne bi ponovile.
„Ono što ostaje jest potreba čovjeka da se s poštovanjem sjeća svojih mrtvih, da im vrati ime i dostojanstvo te da iz prošlosti uči kako bi budućnost bila bolja“, poručeno je ranije u objavi Groblja mira.
Upravo je Groblje mira mjesto na kojem se susreću sjećanje i nada, žrtva i dostojanstvo, prošlost i budućnost. Njegova je temeljna misija otkrivanje imena žrtava i vraćanje dostojanstva ljudima koji su desetljećima počivali bez obilježja i vlastitog imena.
Misno slavlje svojim su pjevanjem uveličali Katedralni mješoviti zbor „Marija“ i Akademski zbor „Pro Musica“ iz Mostara te župni zbor sv. Cecilije iz Stoca. Zborovima je ravnao maestro don Dragan Filipović, dok je za orguljama bio profesor Emil Bevanda.
Groblje mira na Bilima iz godine u godinu sve više raste, a s njim raste i odlučnost da se istraži istina o stradalima te pronađe i sačuva svako ime žrtve.
U tijeku je druga faza podizanja križeva koja se provodi tijekom ove godine. Kako je istaknuto, svi križevi za koje su podneseni zahtjevi bit će uredno podignuti, kao što je to učinjeno i u prethodnim fazama.
Svaki novi križ tako postaje još jedno trajno svjedočanstvo sjećanja. Na Groblju mira oni nisu samo simbol smrti, nego i znak da ime, dostojanstvo i istina o čovjeku ne smiju biti izbrisani.
Iza svakoga križa na Bilima stoje ime, obitelj i životna sudbina. Zato Groblje mira nadilazi samu komemoraciju i ostaje trajni podsjetnik na potrebu dostojanstvenog odnosa prema svakoj žrtvi i očuvanja povijesne istine.
Od Stepinca do Kutleše, od prvih nastojanja da se sačuva sjećanje do današnjeg Groblja mira, ostaje ista poruka: žrtve ne smiju biti zaboravljene, a istina o prošlosti mora biti temelj na kojem će se graditi budućnost.
Darjana Filipović: Mir nema trajnu vrijednost bez pravde i istine
Zastupnica u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Darijana Filipović poručila je kako društvo treba graditi na istini, slobodi, ravnopravnosti i miru.
To je naša odgovornost, da istinu, slobodu i mir umnažamo. Želimo društvo u kojem se pravo ne mjeri brojnošću, u kojem ravnopravnost nije ustupak koji brojniji daju manje brojnima, nego pravo koje pripada svakome jednako. Mir nije odsutnost rata. Mir je sigurnost, pravda i povjerenje, a trajnog mira nema bez pravde i bez istine.
Poseban značaj ovogodišnjem obilježavanju daje i posljednji ispraćaj 500 hrvatskih žrtava čiji su posmrtni ostaci ekshumirani i preuzeti iz grobnica na području Slovenije, a čiji se pokop održava u Donjem Maclju u organizaciji Ministarstva hrvatskih branitelja Republike Hrvatske.
Položeni vijenci i zapaljene svijeće
Obilježavanje je započelo molitvom krunice, nakon čega su položeni vijenci i zapaljene svijeće.
U ime HNS-a BiH vijenac i svijeću položio je predsjednik HNS-a BiH Dragan Čović, predvodeći izaslanstvo u kojem su bile predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto, Darijana Filipović i predsjednica Federacije BiH Lidija Bradara.
Počast žrtvama odali su i predstavnici Republike Hrvatske. Vijenac je položio državni izaslanik predsjednika Vlade Republike Hrvatske i tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas.
Izaslanstvo Ministarstva obrane i Oružanih snaga BiH predvodio je zamjenik ministra obrane Slaven Galić, dok su zajednički vijenac položili i Počasni bleiburški vod te Udruga Macelj 1945.
Uskoro velika fotogalerija!
Nema komentara:
Objavi komentar