Posmrtni ostaci 500 hrvatskih žrtava poratnog komunističkog nasilja, ekshumirani iz četiriju masovnih grobnica na području Slovenije, pokopani su u subotu kod Spomen-crkve Muke Isusove u Donjem Maclju. Posljednjem ispraćaju nazočili su članovi obitelji i rodbina žrtava, brojni građani te predstavnici državnog vrha.
Komemoracija je održana uoči Europskog dana sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima, koji se obilježava 23. kolovoza. Misu zadušnicu i sprovodne obrede predvodio je vojni ordinarij u Republici Hrvatskoj mons. Jure Bogdan.
Posmrtni ostaci pronađeni su u četiri masovne grobnice u Sloveniji. U Trebči je ekshumirano deset žrtava, u Podstenicama – Rugarskim klancima 22, u Košnici pri Celju 307, dok je u Cerkljama ob Krki pronađena 161 žrtva.
Forenzičkim pregledom kostiju utvrđeni su brojni tragovi nasilne smrti, među kojima višestruki prijelomi, ozljede nastale udarcima tupim predmetima te strijelne i prostrijelne ozljede. Riječ je o posmrtnim ostacima 500 uglavnom mlađih muškaraca, među kojima je bilo i maloljetnika.
„Danas prekidamo čekanje koje je trajalo 81 godinu“
Potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved istaknuo je kako završetak Drugoga svjetskog rata za tisuće hrvatskih vojnika i civila nije značio mir, nego početak Križnog puta.
Brojni zarobljenici, kazao je, ubijeni su u šumama, rudarskim oknima, rovovima i jamama na području Hrvatske i Slovenije.
„Danas prekidamo čekanje koje je trajalo 81 godinu. Pravo na grob je ljudsko pravo, a pravo obitelji i naroda da znaju gdje počivaju njihovi mrtvi civilizacijska je obveza svake uređene države“, poručio je Medved.
Zahvalio je Republici Sloveniji na suradnji koja je omogućila pronalazak, ekshumaciju i povratak posmrtnih ostataka u Hrvatsku.
„Granica ih je razdvojila od smrti. Macelj ih danas ponovno povezuje. Ubili su ih, a zatim pokušali izbrisati trag da su ikad postojali. Danas svjedočimo da nisu uspjeli, pronašli smo ih i vratili u Hrvatsku“, kazao je Medved.
Ministar je podsjetio kako je Ministarstvo hrvatskih branitelja od 2016. godine provelo 635 terenskih izvida i istražilo 96 lokacija, na kojima su pronađeni posmrtni ostaci najmanje 2300 žrtava.
Među istraženim lokacijama su Jazovka, Gračani, Gospić, Brdovec, Tuškanac, Macelj, Senj, Garešnica, Sveta Nedelja i Novi Marof.
Istaknuo je kako će se istraživanja brojnih još neistraženih masovnih grobnica u Hrvatskoj i Sloveniji nastaviti, kao i potraga za 1725 osoba koje se još vode kao nestale u Domovinskom ratu.
Govoreći o zločinima totalitarnih režima, Medved je naglasio kako se o njima mora govoriti na temelju činjenica i bez umanjivanja bilo kojeg zločina.
„Ne činimo to da bismo ponovno otvarali stare podjele, činimo to zato da bismo zatvorili otvorene rane istinom“, poručio je.
Mons. Bogdan: „Više nisu skrivene i zaboravljene kosti“
U propovijedi je mons. Jure Bogdan istaknuo kako žrtve nakon više od osam desetljeća konačno dobivaju ono što im je bilo uskraćeno – dostojan grob i mjesto molitvenog spomena.
„Desetljećima nisu imali groba nad kojim bi netko zastao, zapalio svijeću, izgovorio molitvu. Zatočeni, izmučeni, umoreni bez suda samo zato što su drugačije mislili i željeli, bačeni su u jame i vrtače te skriveni i zatrpani u rovovima kao najopasniji otpad o kojemu nitko ništa ne smije znati“, kazao je Bogdan.
Dodao je kako posmrtni ostaci žrtava izlaskom iz podzemlja ponovno postavljaju pitanja i traže odgovore.
„Današnjim ukopom ovim pokojnicima vraćamo ono što im pripada. Više nisu skrivene i zaboravljene kosti, nego pokojni ljudi, osobe za koje se moli na konkretnom mjestu i kojima se iskazuje pijetet“, poručio je vojni ordinarij.
Nakon mise održani su sprovodni obredi, blagoslov lijesova i molitva, a potom su položeni vijenci i zapaljene svijeće.
Komemoraciji su nazočili i ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman te potpredsjednik Hrvatskoga sabora Ivan Penava, uz brojne predstavnike javnog i političkog života.
Nakon subotnjeg ukopa Donji Macelj postao je mjesto počinka ukupno 1747 žrtava. Njihov ukop još je jedno svjedočanstvo o potrebi da se žrtvama poratnih likvidacija, desetljećima nakon smrti, vrati ime, dostojanstvo i pravo na grob.
Nema komentara:
Objavi komentar