Stara hercegovačka čatrnja, nekada neizostavan dio svakog domaćinstva i jedan od najvažnijih simbola života na kršu. U zemlji oskudnoj površinskim vodama, kakva je Hercegovina, čatrnja nije bila samo građevina za skupljanje kišnice – bila je jamac opstanka ljudi, stoke i cijelih naselja, piše Goranci online.
Hercegovački kraj obilježava krševiti teren u kojem su izvori često bili udaljeni, a rijetke rijeke i potoci nisu mogli zadovoljiti potrebe stanovništva ili ih nije ni bilo kao što je to primjer u Gorancima i okolici. Upravo zato su naši preci stoljećima gradili čatrnje – spremnike za prikupljanje i čuvanje kišnice. Kišnica se s krovova kuća ili posebno uređenih kamenih površina slijevala u podzemne ili nadzemne spremnike, gdje se čuvala za razdoblja suše.
Gradnja čatrnje zahtijevala je veliko umijeće. Zidane su od kamena i vapna, pažljivo zabrtvljene kako voda ne bi otjecala. Mnoge su bile natkrivene željeznim ili kamenim poklopcima, poput ove na fotografiji, kako bi se voda zaštitila od onečišćenja. U pojedinim selima zajednička čatrnja bila je mjesto okupljanja mještana, a njezina izgradnja predstavljala je zajednički pothvat cijelog sela.
Voda iz čatrnje koristila se za piće, kuhanje, pranje i napajanje stoke. U ljetnim mjesecima, kada bi suša zahvatila hercegovački krš, količina vode u čatrnji određivala je sigurnost obitelji do sljedećih kiša. Zato se prema vodi odnosilo s velikim poštovanjem, a svaka kap bila je dragocjena.
Dolaskom modernih vodovodnih sustava mnoge su čatrnje izgubile svoju prvotnu funkciju. Neke su zapuštene i zarasle u raslinje, dok su druge obnovljene kao vrijedni spomenici tradicijske graditeljske obiteljske baštine. One danas svjedoče o snalažljivosti, mudrosti i upornosti hercegovačkog čovjeka koji je u surovim uvjetima krša znao pronaći način za život.
Stare čatrnje danas su simbol vremena kada se živjelo u skladu s prirodom, kada se voda cijenila kao najveće bogatstvo i kada je zajedništvo bilo ključ opstanka. Upravo zato njihovo očuvanje predstavlja čuvanje sjećanja na život, rad i identitet Hercegovine.
Nema komentara:
Objavi komentar