Priznati međunarodni znanstvenici posjetili Široki Brijeg povodom upisa „Bilske Mise“ na Preliminarnu listu nematerijalne kulturne baštine BiH
Široki Brijeg proteklog je vikenda ugostio ugledne međunarodne znanstvenike prof. dr. sc. Amareswar Galla i dr. sc. Sushree Sangita Mohanty povodom značajnog kulturnog događaja – upisa običaja „Bilske Mise“ na Preliminarnu listu elemenata nematerijalne kulturne baštine Bosne i Hercegovine. Riječ je o prvom elementu nematerijalne kulturne baštine s područja Širokog Brijega koji je uvršten na ovu važnu listu.
Prof. Galla poznat je kao međunarodni stručnjak za muzikologiju i inkluzivnu baštinu te nositelj UNESCO-ve katedre za inkluzivne muzeje i održivi razvoj baštine, dok je dr. Mohanty antropologinja s bogatim iskustvom rada na UNESCO-ovim programima iz područja obrazovanja, jezične održivosti i primjene umjetne inteligencije u kulturnim inovacijama.
Njihovi domaćini bili su mr. sc. Toni Marić, predsjednik Društva za digitalizaciju tradicijske kulturne baštine iz Širokog Brijega, te Anka Raič, međunarodni fasilitator za UNESCO-ovu Konvenciju iz 2003. godine.
„Bilska Misa“ kao simbol identiteta i zajedništva
Na lokalitetu Misište na Bilima goste je dočekao Vlado Bošnjak, predsjednik Hrvatskog kulturno-umjetničkog društva Vrila i koordinator upisa „Bilske Mise“ na Preliminarnu listu elemenata NKB BiH. Tom prigodom predstavljen je bogat sadržaj ovog tradicionalnog običaja koji se svake godine održava prve nedjelje nakon blagdana sv. Petra i Pavla kod sela Grabova Draga.
Nakon misnog slavlja i blagoslova polja, sudionici nastavljaju druženje uz tradicionalnu „Bilsku užinu“, obiteljsko okupljanje uz autohtonu hercegovačku kuhinju. Program potom obuhvaća pjesmu, plesove i zvuke tradicijskih glazbala, a završava natjecanjima u starim sportovima poput bacanja kamena s ramena i potezanja klipa. Manifestacija svake godine okuplja više od tisuću sudionika.
Gosti su tijekom obilaska posjetili kapelicu i zvonik na lokalitetu Dola, stare hrastove pod kojima se tradicionalno „užina“, Trg brotnjaka, stuble te prostor predviđen za tradicijska sportska natjecanja. Istaknuli su kako „Bilska Misa“ snažno oslikava identitet hercegovačkog čovjeka i predstavlja vrijedan kulturni sadržaj koji, zajedno s prirodnim ambijentom u kojem se održava, može postati važan dio turističke ponude ovog kraja.
Posebno su naglasili kako se ovakvi elementi nematerijalne baštine najvjerodostojnije mogu predstaviti upravo kroz same baštinike i u izvornom prirodnom okruženju.
Posjet Dobriču i Knešpolju
Tijekom boravka u Širokom Brijegu međunarodni gosti posjetili su i Dobrič te Knešpolje. U Dobriču su obišli kapelicu sv. Ante uz izvorišta Žvatić i Bilo vrilo, gdje su upoznati s festivalom baštinskog folklora „Sveti Ante, čuvaj Vrila naša“, koji organizira HKUD Vrila.
U Knešpolju su posjetili izvorište rijeke Crnašnice, kapelicu sv. Ivana te lokalitet stećaka „Odžak“. Ondje su ih dočekali Maja Soldo, Kristijan Zovko i članovi HKUD-a Crnašnica.
Predavanja u Mostaru i UNESCO suradnja
Prof. Galla i dr. Mohanty borave u Bosni i Hercegovini u organizaciji HKUD-a Rodoč iz Mostara povodom obilježavanja dodjele službene akreditacije ovom društvu pri Međuvladinom povjerenstvu za nematerijalnu kulturnu baštinu UNESCO-a za savjetodavna pitanja.
Tijekom subote održali su i predavanja na Sveučilište u Mostaru. Prof. Galla govorio je o budućnosti muzejskih i baštinskih narativa, dok je dr. Mohanty predstavila temu etike umjetne inteligencije i kulturno osjetljivih digitalnih metodologija u studijama baštine.
Na predavanjima je naglašeno kako je jezik baštine temelj kulturnog identiteta te da baštinu najautentičnije mogu interpretirati upravo njezini baštinici.
Inicijativa potekla iz Širokog Brijega
Inicijativu za upis „Bilske Mise“ na Preliminarnu listu elemenata nematerijalne kulturne baštine BiH pokrenuo je HKUD Vrila iz Širokog Brijega uz podršku Grada Širokog Brijega i Županije Zapadnohercegovačke. Stručnu i logističku podršku u pripremi aplikacije pružilo je Društvo za digitalizaciju tradicijske kulturne baštine uz koordinaciju Anke Raič.
Podršku upisu pružili su brojni pojedinci i kulturne institucije iz Hercegovine, uključujući kulturno-umjetnička društva, mjesne zajednice, udruge i župe, čime je još jednom potvrđeno koliko ovaj običaj predstavlja važan dio zajedničkog identiteta i kulturne baštine hercegovačkog kraja.
Nema komentara:
Objavi komentar