Čista srijeda - Pepelnica, jedan od dva zapovjedna dana posta i nemrsa

Danas, na Čistu srijedu ili Pepelnicu, započinje Korizma četrdeset sedam dana vremena priprave za najveći kršćanski blagdan, Uskrs. Danas je jedan od dva zapovjedna dana posta i nemrsa

Korizma traje 40 dana i poziva vjernike na molitvu, post, pokoru i djela milosrđa. Pepelnica je dan kada svećenik vjernicima posipa pepeo po glavi ili na čelo uz riječi: "Obratite se i vjerujte Evanđelju" ili "Spomeni se, čovječe, da si prah i da ćeš se u prah vratiti". Ovim činom kršćani se prisjećaju prolaznosti života i poziva na duhovnu obnovu, pišu Goranci online.

Pokornička djela

Korizmeno vrijeme obilježavaju pokornička djela, osobito post i nemrs:

• Post obvezuje vjernike na Čistu srijedu (Pepelnicu) i Veliki petak. Toga dana dopušteno je samo jednom jesti do sitosti, dok su ujutro i navečer dozvoljeni tek manji obroci. Iako post ne zabranjuje meso, vjernici su potaknuti na skromnost i jednostavnost u prehrani.
• Nemrs znači suzdržavanje od mesa i mesnih proizvoda, a obvezuje svakog petka u godini, osobito u Korizmi. U ove dane vjernici se hrane jednostavno, često ribom i jelima bez mesa, kako bi kroz žrtvu i odricanje dublje proživjeli Kristovu muku.
• Tko je obvezan? Zakon posta i nemrsa obvezuje sve vjernike od 18. do 60. godine života, dok se mlađima i starijima preporučuje pridržavanje ovih praksi prema mogućnostima.

Budimo humani

Sudjelujmo u korizmenim akcijama naših župa za pomoć potrebitima, pridružimo se Caritasu.

Neka nam Korizma bude prilika za rast u vjeri, ljubavi i milosrđu, kako bismo čista srca dočekali Uskrs – dan Kristove pobjede nad grijehom i smrću.

Čega se odreći u korizmi?

• Odreci se pesimizma... Postani optimist.
• Odreci se osuđivanja... Pokušaj razumjeti.
• Odreci se pretjerane brige... Vjeruj u Božju providnost.
• Odreci se obeshrabrenosti... Budi onaj koji budi nadu.
• Odreci se tvrdoglavosti... Znaj popustiti.
• Odreci se osvećivanja... Uzvrati dobrim na zlo.
• Odreci se negativnosti... Budi pozitivan.
• Odreci se nestrpljenja... Budi strpljiv.
• Odreci se ljutnje… Imaj više razumijevanja.
• Odreci se tuge... Potrudi se biti radostan.
• Odreci se ogovaranja… Kontroliraj svoj jezik.
• Odreci se grijeha... Živi sveto.
• Odreci se odustajanja... Budi ustrajan!

Pročitaj članak

Raspored misa i obreda kroz Veliki tjedan za župu Goranci i Vrde

Veliki tjedan, najsvetiji dio u liturgijskoj godini, započeo je danas, Nedjeljom muke Gospodnje – Cvjetnicom

Na misama se kanta Muka Isusova, blagoslivljaju se grančice. Otpočinje Veliki ili Sveti tjedan, te proslava svetog Trodnevlja: Velikog četvrtka, Velikog petka i Velike subote.

U nastavku donosimo raspored misnih slavlja i obreda u Velikom tjednu u župi Blažene Djevice Marije uznesene na nebo u Gorancima (Bogodol, Raška Gora) i Vrdima.

Veliki četvrtak, 14. travnja - Misa Večere Gospodnje

Prije podne je posveta ulja u Katedrali - stolnoj crkvi Mostarsko-Duvanjske biskupije, a potom su večernje euharistije u crkvama na spomen Isusove Posljednje večere, ustanovljenja Svete mise - Euharistije i Svećeničkog reda... Nakon mise u šutnji se ostane i u dostojanstvenom klanjanju Isusu u Presvetom oltarskom sakramentu.

• Misa posvete ulja u Katedrali Marije Majke Crkve 11:00 sati
• Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije u Gorancima u 18:00 sati

Veliki petak, 15. travnja - Obredi Velikoga petka

Nigdje na svijetu nema mise, jer je toga dana spomen na trpećeg Isusa i njegovu jedinu misu - njegovu žrtvu. Toga dana je strogi post i nemrs. Bdijenje uz grob Isusov i molitve... U crkvama se upriličuje obred Velikoga petka: pjevanje ili čitanje Muke Isusove, otkrivanje i ljubljenje križa, te sveta Pričest.

• Pobožnost križnoga puta na Humu u 14:00 sati
• Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije u Gorancima u 18:00 sati

Velika subota, 16. travnja - Svečano vazmeno bdijenje

Nastavlja se bdijenje uz grob Isusov... u večernjim satima slijedi obred Velike subote: blagoslov ognja i uskrsne svijeće, počast uskrsnoj svijeći koja je vjernicima simbol Isusa Krista. Potom Služba Riječi – biblijska čitanja koja prikazuju osnovna razdoblja povijesti spasenja koja svoj vrhunac dosiže u dolasku Isusovu. Razmišlja se kako Krist svakom tom razdoblju daje smisao i puninu. Nakon čitanja slijedi Krsna služba: litanije i blagoslov vode i obnova krsnih obećanja, te svečana uskrsna misa, nakon koje bude uskrsni blagoslov jela.

• Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije u Gorancima u 19:00 sati

Uskrs – Vazam, 17. travnja 

Uskrs je najveći kršćanski blagdan, kojim se slavi središnji događaj kršćanstva – Kristovo uskrsnuće od mrtvih. Obilježavanju Uskrsa prethodili su dani Velikoga tjedna.

• Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije u Gorancima u 10:30 sati
• Crkva sv. Ante u Bogodolu u 12:30 sati
• Crkva sv. Petra i Pavla Vrdi u 11:00 sati

Uskrsni ponedjeljak, 18. travnja 

Na ovaj dan, u crkvama se spominje put uskrsnulog Isusa u Emaus s dvojicom učenika, koji su ga tek naknadno prepoznali, kada je lomio kruh. Nekada su uskrsne proslave trajale tjedan dana, ali je to u 19. stoljeću skraćeno na jedan dan poslije Uskrsa.

• Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije u Gorancima u 10:30 sati
• Crkva sv. Nikole Tavelića u Raškoj Gori u 12:30 sati

Pročitaj članak

Župne obavijesti i zanimljivosti Velikog tjedna

Veliki tjedan je vremensko razdoblje od Cvjetnice do Uskrsa. Veliki tjedan počinje Cvjetnicom ili Nedjeljom Muke Gospodnje. Ovaj tjedan, jednom u godini svi svećenici iz biskupije slave sv. Misu posvete ulja sa svojim mjesnim ordinarijem, biskupom. Na Veliki petak je jedini dan u godini kada nema sv. Mise, nego se obilježava sjećanje na Isusovu muku i smrt na križu. Velika subota je dan tišine, do Vazmenog bdijenja, subotu navečer, koje je vrlo bogato obredima. Na Uskrs slavi se Isusovo uskrsnuće i pobjeda nad grijehom i smrti. 

Dani u Velikom tjednu su vrijeme kršćanske ozbiljnosti, sabranosti i promišljanja o svetosti vremena i događanja u njemu.

VELIKI ČETVRTAK, sv. Misa u Pod Jelom u 18 sati

Veliki četvrtak označava posljednji dan Korizme, a na taj dan navečer započinje Vazmeno trodnevlje. S obzirom na onaj prijepodnevni dio Velikoga četvrtka koji pripada korizmenom vremenu valja naglasiti da se tada slavi samo jedna sveta misa u cijeloj biskupiji, a slavi ju biskup u koncelebraciji sa svojim svećenicima. Svi bi svećenici trebali biti na toj misi. Ta se misa naziva Misa posvete ulja, jer tada biskup posvećuje ulje svete Krizme koje se korist za krštenje, krizmu i sveti red te biskup blagoslivlje ulje koje se koristi za sakrament Bolesničkog pomazanja. Također, na toj Misi svi svećenici obnavljaju svoje svećeničke zavjete, što je vrlo znakovito s obzirom da je Krist na Posljednjoj večeri ustanovio Euharistiju i Sveti red. 

Navečer se u svakoj župi slavi Misa Gospodnje večere, kojom, ponavljamo, započinje Sveto trodnevlje. Riječ je o spomenu na Kristovu Posljednju večeru, kada je ustanovio Euharistiju i darovao nam se pod prilikama Kruha i Vina. Nakon svete mise može se upriličiti klanjanje pred Svetootajstvom, kao spomen na Kristovu molitvu u Getsemanskom vrtu, kada su njegovi učenici pozaspali, dok se Otkupitelj svijeta znojio krvavim znojem.

VELIKI PETAK, sv. Misa u Pod Jelom u 18 sati

Veliki petak označava spomen na Kristovu smrt, pa stoga toga dana nema Mise, nego se upriličuju obredi Velikoga petka. Liturgijska boja je crvena, znak mučeničke smrti. I na Veliki petak se, kao i na Cvjetnicu, čita ili pjeva Muka, s tim da je ona uvijek po Ivanu. Na samom kraju iznese se Presveti Sakrament iz crkve, kao znak Kristove smrti. Strogi je post i nemrs.

VELIKA SUBOTA, sv. Misa u Pod Jelom u 19 sati

Velika subota predstavlja spomen na Kristov počinak u grobu, pa toga dana nema ni mise ni pričešćivanja. To je dan bez liturgije. Ako je moguće, vrata crkve su otvorena, kako bi se vjernici mogli pomoliti.

USKRS, Misa u Pod Jelom u 10.30, Bogodol u 12.30 sati

Uskrs je najveći blagdan kršćanstva, to je dan Uskrsnuća Isusa Krista. Dan na koji se slavi blagdan Uskrsnuća računa se 40 dana od Pepelnice, vrijeme koje se naziva Korizmom.

Župne obavijesti za svaki tjedan Župe Goranci, možete pratiti na OVOM linku!

Pročitaj članak

Korizma u našoj župi - Župa Uznesenja BDM

U srijedu, 26. veljače Pepelnicom ili Čistom srijedom započinje korizma: vrijeme posta, molitve, pokore i obraćenja – vrijeme priprave za Uskrs. Ovaj prvi dan korizme zapovijedani je post i nemrs. Taj dan na jutarnjoj sv. Misi u 9 sati u župnoj crkvi u Gorancima bit će pepeljanje u znak našeg obraćenja Bogu. Crkva propisuje nemrs na svaki korizmeni petak. Ne zaboravimo i na korizmeno odricanje kao i dobra djela! 

Pobožnost Križnoga puta bit će svakog korizmenog petka i nedjelje u župnoj crkvi u Gorancima, dok će u filijalnim crkvama Bogodolu i Raškoj Gori biti od 12.30 sati kada budu sv. Mise. To nam je prilika da svoje životne križeve, predano i s povjerenjem, pridružimo Kristovu križu za spasenje svoje i svega svijeta. U župnoj crkvi u Gorancima pobožnost Križnog puta bit će petkom u 17 sati, a nedjeljom u 10 sati. 

Kvatre (lat. quattuor tempora) su osobiti dani u kojima se Crkva od davnine, prateći ciklus godišnjih doba, posvećuje molitvama, djelima pokore i ljubavi, i to na velike nakane Crkve i svijeta. U prvom korizmenom tjednu (srijeda - 4. ožujka, petak - 6. ožujka i subota - 7. ožujka) proljetne su kvatre uvijek na početku korizme). 

Proljetne su kvatre posvećene pokori i obraćenju i počinju u prvom korizmenom tjednu. Na taj način nas Crkva još jačim glasom poziva na obraćenje. Svatko je sklon padovima, pa nas, u ovom vremenu, Crkva poziva na poboljšanje. Zašto ne iskoristiti priliku za novi početak već pri početku godine?

• Čista srijeda ili Pepelnica - sv. Misa u 9 sati
• Križni put - petak u 17 sati, nedjelja u 10 sati
• Kvatre - srijeda 4. ožujka; petak 6. ožujka; subota, 7. ožujka
• Planinarski Križni put Mostar - Goranci; krajem ožujka/početkom travnja

• Cvjetnica - nedjelja, 5. travnja
• Veliki četvrtak - 9. travnja; 
• Veliki petak - 10. travnja
• Velika subota - 11. travnja
• Uskrs / Vazam - 12. travnja
• Uskrsni ponedjeljak - 13. travnja

ČITAJTE:

> Fra Ante Marić: Što je Korizma
> Sve o Velikom tjednu - Od Cvjetnice do Uskrsa
> Pitanja i odgovori: Zašto Korizma traje 40 dana
> Pepelnica ili Čista srijeda - zapovijedni post i nemrs
> 25 korimenih odricanja koja nas mogu približiti Kristu i bližnjima

> Korizmeni običaji u Vrdima

Duhovnost

Pročitaj članak

Fra Ante Marić: Cvijeće za Cvjetnicu

U Betfagi je uzeo mlado magare magaričino na kojem još nitko nije jahao. Uzjahao ga je i kreće put Jeruzalema. Dolazi u selo svoga prijatelja Lazara, koji sa svojim sestrama  Martom i Marijom stoji pred svojom kućom. I njima su u rukama palmine i maslinove grančice. Marija kleči na zemlji ruku punih proljetnog cvijeća za svoga Prijatelja i Spasitelja.

Pjevaju mu Hosana s razdraganim pukom. Obaraju se niz Maslinsku goru, prolaze kroz Maslinski vrt, idu preko potoka Cedrona i strmo se uz padine brda Morije penju prema Jeruzalemu i hramu. Na tisuće ga ljudi razdraganih i s grančicama masline pozdravljaju na ulicama Jeruzalema. Kliču mu: „Hosana, Sinu Davidovu! Blagoslovljen koji dolazi u ime Gospodnje!“

Kao i svake godine, djed je djecu izveo u prirodu. Oni su znali da će to biti iza Gluhe nedjelje, i nestrpljivo su čekali taj izlet. Dan dva pred Cvjetnicu. I uvijek su izlazili na ista mjesta. Djed bi ih iz grada izvezao automobilom, a oni bi se rastrčali poljskim pašnjacima, i kad bi na njima nabrali najraznovrsnije cvijeće, a djevojčice ga pospremale u pletene drvene korpe, djed bi točno znao kad trebaju poći prema brdu, a onda poslije u ograde, u hrastovu i bukovu šumu.
- Djede,
Pritrčali su mu najmlađi unuci, očito za jedno od mnogobrojnih razjašnjenja, jer su znali da je djed najpametniji, da on sve zna, i da je nešto tako kako djed rekne. Više nema rasprava, i u pravu je onaj koji je nešto tvrdio kao što je i djed rekao,
- A što je sad, djeco moja?!
- Čista, Pačista, Bezimena, Sridoposna i Gluha,
Na male prstiće nabraja korizmene nedjelje manji unuk!
- Je, točno je tako, i što tu ime nejasno, o čemu ste se sporili?!
- E, o tome, da prije dođe Bezimena, pa tek onda Gluha,
Reče onaj drugi koji nije brojao nedjelje.
- Točno, prije dođe Bezimena.
- Eto vidiš,
Reče veći manjemu. Manji je s nevjericom gledao u djeda i djed u njega. Oba bi voljela da je on imao pravo, ali eto nije, kao da očima govore. Ovaj je put u pravu stariji brat.
- A, zašto joj je ime Bezimena?!
Upita veći unuk.
- E, zato, jer joj nisu znali nadjenuti pravo ime, pa su je tako nazvali!
Odgovara mu mlađi, stalno gledajući u djeda..
- Baš joj je zbog toga tako i ime, dobro si to rekao. A, Gluha, zašto se ona tako zove?!
- Zato, jer ljudi ne pjevaju u tom tjednu, ne govore nepotrebno, ne deru se sa svojih kućnih pragova, ne navijaju jako glazbu i ne dižu nikakvu buku. Sve je kao gluho, i zato je Gluha.
Reče stariji, gledajući čas u brata, čas u djeda.
- Točno, vi ste obojica to dobro shvatili. A tko vas je sve to naučio?!
- Pa, ti djede, i naša baka. Zar si to zaboravio?!
Oba će u glas.
- Kako bih zaboravio, samo sam htio provjeriti, jeste li vi zaboravili?!
- Kako ćemo to zaboraviti.
- Ne smijete nikada. To ne bi bilo dobro. Ja sam Vas naučio samo ono što su mene moj djed i baka naučili. Nego, amo, vrijeme je krenuti put brda pa u ograde.

Djeca su otrčala drugoj djeci, pa su s djedom krenuli put brda koje se pred njima izdizalo. Svud je uokolo mirisalo na proljeće. Djed je klonuo u duboke misli. Gleda za svojom unučadi kako se igraju po istim pašnjacima gdje se i on igrao.
- Nas je bilo kud i kamo više. Bili smo i slabije odjeveni, ponekad i goli i bosi, često i nedovoljno siti. Ali smo kao i ova djeca danas bili sretni i razigrani. Ponekad i do nesnošljivosti. Bilo nas je i jako poganih. Znalo se nekad cijelo selo na nas dignuti, kao ono kad smo jednom zapalili cijeli stog sijena. Bila je opasnost da cijelo selo izgori. Tad više nigdje u selu nisi siguran. Ko te stigne izmlati te, i svi viču,
- Oš palit sino, magare jedno?!
- Ko te pita jesi li ga ti zapalio. Dica su, i tako svi jednako dobijemo degeneka. Ali smo mi u jednom bili u prednosti. Nismo bili izloženi raznim opasnostima koja danas djeci prijete. Svaki dan čuješ o toj prokletoj drogi, o tom alkoholu, o tom zlostavljanju djece, krađi i prodavanju nejačadi, raznom izopačenom iskorištavanju. Toga u naše vrijeme nije bilo. I još nešto mi nije jasno. Krivo ih žele zaštiti. Pa ih u toj tobožnjoj zaštiti i obrani još više upropaste. E, moje dijete neće ništa raditi, nek bude sretno kad ja nisam mogao biti. Ako sam ja morao raditi, neće on. I jadno dijete ni krivo ni dužno ne nauči raditi i steći radnu naviku. Ili, ja ću samo jedno ili dvoje djece, o trećem poneko i razmisli. Ko, biva, nas je bilo sedmero, osmoro, devetero, ili preko deset, i ni žlice svoje nisam imao. E on će mi imati sve. I sve mu dadne, a dijete nesretno. Pa nesretno je jer mu nije dao najljepši dar i igračku, brata ili sestru, moj pobro.

Došli su do sredine uzbrdice, i pošli ravno poprijeko. Tako će stići do svojih ograda i šume. Svako malo čuješ kako se neko dijete razveseli nekom novom i neobičnom cvijetu ili travki. Već su ga puno nabrali, a djevojčice sve skupljaju, i ni jednom cvjetiću ne daju da ostane van korpe. Pokazuju nabrane cvjetove djedu. Najviše je ljubica koje su već svezale u male kitice, pa visibaba i šafrana. Ponegdje se zatekne i neka tratinčica, a maslačaka još nema.

- Djede, svakoj obitelji po nekoliko kitica ljubica, pomiriši ih.
Nosi mu unuka. Djed je najprije nju izljubio, a onda pomirisao ljubice.
- Ne znam što je mirisnije i ljepše, ti ili ove ljubice.
- Zar sam, djede, tako lijepa?!
- Ništa ljepše od tebe.
Zacrvenila se sva radosna, jer joj je godilo što je čula od djeda. Otrčala je brijegom.

- Ili, vele da je gadno da djeca gledaju «Nijemi krik» ili «Passiju». Kažu, brutalno je i zastrašujuće. Slažem se, ali kako ih ne muče i druge stvari s kojima nepotrebno djecu zastrašuju. Eno, onaj tamo nije mogao spavati nekoliko noći, jer je gledao neki film «strave i užasa». I ja sam ga gledao. Bože sačuvaj. E, to nisu zabranili, da bi djecu sačuvali. A, izmišljali su danima, kako bi napravili što strašnije čudovište, i da bi se u filmu prolilo što više krvi. Pa tako i crtani, i dječje igre na televiziji. Eno oni Hugo. Šejtančić, mali đavo. A, što nije mogao biti anđelčić?! I ona vještica, zašto nije mogla biti neka dobra vila. Sve me strah da nam i Gospin Plač ne zabrane, i Put križa, da bi djecu zaštitli. Prozirni su u svojoj namjeri da čovjeka udalje od Boga. Prozirni ne pitaj.
- Djede,
Trznu ga iz misli unuk,
- Jesi li gledao Muku od Mel Gibsona.?!
- Od koga!?
- Od jednog glumca koji je snimio film o Muci Isusovoj.
- A, nisam, nisam …
- Moraš djede!
- Zašto?!
- Zato jer je dobar.
- A, jesi li ti gledao?!
- Jesam, išli smo s fratrom!
- I, je li te bilo strah?!
- Nije, samo sam za Isusom plakao!
- Ali ja sam čuo da to djeca ne bi trebala gledati, da je stravično.
- Ma, kakvi, djede, tamo je sve ono što si nam Ti čitao iz Evanđelja, i sve ono što smo čitali u Gospinu Plaču i molili na Put Križa.
- E, ja imam jedan prijedlog?!
- Koji djede?!
- Idemo skupa u kino. Ja ne znam kad sam zadnji put bio.
- Tko još ide s tobom djede?!
- Ko god hoće.
Unuk otrča, galameći. Ubrzo se vrati.
- Hoće svi, djede, neće ti mirovina zaleći!
- Ne brini, sine, i poslije još svi idemo na picu.
- I to, djede, ti si pravi. Ej, a poslije nas djed vodi i na picu,
Galamio je što ga srce nosi, da su ga svi čuli i strčali se oko djeda. Sjeli su na brežuljku, djed u sredini, i priča im zašto se Cvjetnica tako zove.
- A, djede, zar Isus nije imao konja da nam nje stigne u Jeruzalem.
- Imao je on, sine, konja, ali je više volio da to bude na magaretu. Magare je malo i skromno. Ono ga je već jednom spasilo kad ga je Herod htio ubiti. Na konjima su jašili rimski okupatori, Pilat i Herodi. Isus i sirotinja jahali su magare.

Sunce je nestajalo, istjecala je Gluha nedjelja. Djed se s djecom vraćao kući. Korpe su bile pune cvijeće. I ono se kao i djeca veselilo Cvjetnici.

fraantema

Pročitaj članak

fra Ante Marić: Franjinim stopama - Put križa

Fra Ante Marić ovog puta za čitatelje Goranci online donosi Put križa pod nazivom Franjinim stopama. U skrušenosti svoga srca pođimo Franjinim stopama kroz četrnaest postaja muke Gospodina našega Isusa Krista.

ODLUKA
Odlučio sam, Isuse moj, biti uz Tebe u Tvojim zadnjim trenucima života na ovoj zemlji. Evo me tu, Isuse, pred tvrđavom Antoniom, skriven da me ne prepoznaju. A znatiželjan da Ti svaki korak pratim, čujem svaku Tvoju riječ, i svaku optužbu koju će protiv Tebe iznijeti. Cijelu sam noć probdio s Tobom, od onog trenutka kad Te Tvoj učenik i apostol Juda poljupcem izdao. Skriven iza zastora, čuo sam ispitivanja kod Kaife pred velikosvećeničkim vijećem, pratio te prema Pilatu, pa Herodu, i opet Pilatu. Srce mi se steglo kad su te bičevali, kad je rulja vikala: „Raspni ga, raspni!“ Posve sam duhom klonuo kad te Pilat na smrt osudio i kad su te pod križem poveli prema Kalvariji. Korak po korak, pratio sam Te na svim postajama do Tvoje smrti na križu, na Kalvariji. Isuse, zasjeo si u moje srce. Tu s Tobom razgovaram, želim s Tobom postati jedno. Vjerujem da ćeš tako ostati i na mom križnom putu. Vidjeti i biti na svim mojim životnim križnim postajama, sve do moje vlastite Kalvarije. Da ćeš mi do uzglavlja stajati i krijepiti me na času moje smrti.

I. ISUS OSUĐEN NA SMRT
Isus je osuđen. Osuđen na smrt. Bičevan, popljuvan i ponižen. Strt. Na Njegovim usnama titra rečenica koju je rekao svojim učenicima kad im je prvi put najavio svoju smrt: „Hoće li tko za mnom, neka se odreče samog sebe, neka uzme svoj križ i neka ide za mnom.“ Pilat perući ruke htio je osluhnuti što to Isus govori. No nije ga razumio. O vrat su mu objesili ploču s natpisom: “Isus Nazarećanin  kralj židovski.“ Isus gleda po mnoštvu i moli za sve one krivo osuđene i sve one koje će krivo osuditi. Mole za one koje u ovom trenutku krivo sude.

II. ISUS NOSI SVOJ TEŠKI KRIŽ
Noseći svoj križ Isus je molio. Molio snagu. Križ je bio velik. Težak. Razmišljao je i vraćala su se sjećanja: „Možete li se krstiti krstom kojim ću se ja krstiti?“ I evo tog časa. Trenutak su stajali sučelice. Čovjek i njegov križ. Križ i njegov Čovjek. Zagrlili su se. Po mjeri su jedan drugom. I krenu Isus put Kalvarije. Valja križ nositi. Valja pod njim ustrajati. Valja s njim jedno postati. Za ovim su križem i za Isusom krenuli toliki. Sjedinjeni sa svojim križem. I danas, i sad ga nose i gledaju prema svojoj Kalvariji. Svome spasu.

III. ISUS PADA PRVI PUT POD KRIŽEM
Isus pada po svojim križem. Iscrpljen. Cijelu su ga noć ispitivali, mučili, vodili od Pilata do Heroda, bičevali, osudili. Snaga je napustila tijelo slomljeno. Duh se ne da. Ja moram doći na Kalvariju. Ustaje. Kao da ga je Otac, kao ono večer prije u Getsemaniju, okrijepio. Tu je čaša koju treba piti. Jer to je volja Oca Njegova. Još je čvršće prigrlio svoj križ i korak je počeo teći. Jedan za drugim. Ne ostani u prašini vlastite nemoći. Smogni snage za korak, za križ, za kalež kojeg valja ispiti do dna.

IV. ISUS SUSREĆE SVOJU MAJKU MARIJU
Samo se toga bojao. Susreta s njom, svojom Majkom. Ćutio je njen pogled na sebi. I kad je nije vidio, znao je da je ona tu. Ona je uvijek bila tu. I sada je tu. „Moja Majka!“ I evo je uči u oči. Tonuli su u pogled jedno drugom. Čvrsto se zagrlili svojim dušama, osjećajem, ljubavi svojom. „Sine moj, nikada Te neću napustiti!“ Majke su svu ovu povijest hodale uz Kalvariju i po njoj. Stajale pod križevima svoje ljubljene i nevine djece. I danas stoje i gorko plaču.

V. ŠIMUN CIRENAC POMAŽE ISUSU NOSITI KRIŽ
Kako su ga samo nasumce izabrali, ili namjerno. I prisilili da Isusu pomogne križ nositi. Šimuna iz Cirene, oca Aleksandrova i Rufova. Bio je umoran. Vraćao se iz polja. Isus je teško hodao. Teško disao. Šimun je podmetnuo pod križ svoja snažna pleća. Neki je mir iz Isusa prelazio na Šimuna. Ćutio je to. I sreću da su ga prisilili. Tako je poželio, sve učiniti za Isusa. Tekle su mu suze. Isus ga je gledao i ulijevao mu u dušu nezapamćeni spokoj. U dušu čovjeku koji pomaže nemoćnom, ostavljenom, na smrt osuđenom.

VI. VERONIKA DAJE ISUSU RUBAC DA OTARE LICE
Uletjela je između vojnika i našla se pred njim. Pred Isusom. Slušala ga je govoriti, vidjela ga liječiti bolesne. Kako je slijepcu na izvoru povratio vid, tu samo malo dolje pod brijegom skoro na Cedronu. Iz njedara je izvukla svoj rubac i blago ga stisnula uz Njegovo lice. Bilo je unakaženo bičevima i popljuvano. Krvavo. Vojnik ju je grubo odgurnuo. Udarila je o zid svoje kuće. Isus je gledao divnu djevojku svojim zahvalnim pogledom. „Nikad taj pogled neću zaboraviti! S njim ću umrijeti!“ Zamicao je Isus, a Veronika njegov lik gleda na svom rupcu. On se uvijek utisne u srce onoga tko ga ljubi.

VII. ISUS PADA DRUGI PUT POD KRIŽEM
Sve se razletjelo. Isus na jednu stranu, Šimun na drugu, križ je svom silinom udario o Isusovo izranjeno tijelo. Kletve rimskih vojnika, fijuk bičeva. Šimun podmeće svoja leđa, da zaštiti svoga Isusa. Isus se diže, prima svoj križ na svoja ramena i kreće. Ide prema svojoj Kalvariji. Šimun ga čuje ponavljati: „Mogu ja to, Oče moj!“ Na prašnom je putu ostao otisak Njegova tijela i kaplje Njegove krvi, a on gleda prema Kalvariji. Ti tragovi životu i životnom koraku daju snagu i poticaj. Ustrajati do konca.

VIII. ISUS TJEŠI RASPLAKANE JERUZALEMSKE ŽENE
Stajale su na svom mjestu. Gdje i svaki dan. No, danas se u Jeruzalemu događa nešto ružno. „On je samo dobro činio!“ Govori žena drugoj. „Volio je sirotinju!“ Odvraća joj. „Liječio je sve bolesti!“ Treća lomi ruke i vapi: „Isuse moj, hvala Ti za zdravlje moga sina!“ Udarile su u plač za Isusom. Ne obaziru se na rulju, na vojnike, ni na što. Samo u Njega gledaju. I Isus u njih gleda. Pogledom veli da ih voli, da su u Njegovom srcu. Imati drugog u srcu, tješiti ga, reći mu srcem da ga voliš. Žene su molile za svoga Isusa.

IX. ISUS PADA TREĆI PUT POD KRIŽEM
Već više ne vidi od boli i umora. Vuče ga crna zemlja sebi. Pada. Teško diše. Prsa se hoće raspući. Skuplja zadnje mrvice snage u zdrobljenom tijelu. Duh ga vuče. Ne da mu ostati na zemlji, ležati. Kleknuo je na koljena i skuplja snagu ustati. Drži svoj križ, gleda oko sebe izgubljen. I onda uspravlja klecave i izranjene noge. I onda je križ opet na njemu. Ide do kraja. Ide ispuniti volju Oca svojega. Opet mu u ušima odzvanjaju riječi i njegov glas: „Tko hoće za mnom, neka danomice nosi svoj križ i neka me slijedi!“

X. ISUS SVUČEN I ŽUČI NAPOJEN
Tu su konačno. Otpustili su Šimuna iz Cirene koji se suznih očiju oprostio od svoga Isusa. Skidaju mu haljine. Isusu je teško. Ovo mu pada kao bičevanje. Bespomoćan, gol, prepušten krvnicima. Čuje gorki plač i jecanje svoje Majke. Kocku bacaju za njegovu gornju haljinu. Majka ju je otkala. Gleda u nebesa, gleda prema Jeruzalemu, sluti svoju Galileju. Spreman je. Krvnici su zbunjeni. Kao ovca je pred onima koji je kolju, kao janje koje nevino gleda svoje krvnike. Biti miran i pomiren, biti nemoćan jači od onih koji te kolju.

XI. ISUSA RASPINJU NA KRIŽ
Polažu ga na križ. Prikivaju. Sablastan je tupi udar čekića, krv šprica iz njegovih ruku, nogu. Bol preteška oduzima krik, jecaj, tek potmuli izdisaj na svaki udar i probijanja čavala kroz Njegovo tijelo. Kalvarija stoji nijema i svjedoči. Zapisuje u svoju stijenu bol svoga Stvoritelja. Oči stiska kamena Golgota i svom bi Spasitelju dlan pod glavu stavila. Tijelo bi prikovano svojom snagom držala i bolu otela. Želi Kalvarija svaku kap krvi Njegove zapamtiti, želi zauvijek sačuvati mjesto ne kojem su križ pobili, i križ njegov u svetosti pamćenja zadržati i očuvati.

XII. ISUS RASPET UMIRE NA KRIŽU
Visi Isus na križu. Boli presijecaju mozak, srce, dušu. Tijelo je s križem postalo jedno. Križ i Tijelo Njegovo – Raspelo. Zamućenim okom pod križem prepoznaje Majku, Ivana, i ono, ono je Marija iz Magdale. Ostalih nema. Oni su u rulji, preplašeni, izgubljeni, poniženi, bez daha. Izriče svoje zadnje Riječi. Traži smiraj. Želi svom Ocu. Koje je doba dana? Je li zora, suton, noć, podne? Žedan je. I naklanja svoju glavu. Majci je mač boli presjekao srce popola, probio dušu. „Sine moj, umro si za nas!“ Isuse moj, umro si za mene.

XIII. ISUS SKIDAJU S KRIŽA
Krvnik je probio Isusovo srce. Mrtav je. S križa Ga skidaju Ivan i Josip iz Arimateje. Nikodem stoji bez daha. Marija priprema plahtu, ubrus za glavu. Majka u naručje prima mrtvog Sina. Miluje ga svojim pogledom, brižna, bolom shrvana. Ne želi ga probuditi. Neka odmara. Kalvarija oplakuje svoga Boga. Isusa iz Nazareta. Križ je ostao uspravan i visok. Na njegovom vrhu stoji Njegovo ime: Isus Nazarećanin kralj Židova. Na tom će mjestu ostati zauvijek. Na Kalvariji. Isusov križ. Kalvarija biljeg Njegove muke nikada nije dala skriti.

XIV. ISUSA POLAŽU U GROB
Uz križ na Kalvariji stoji i Isusov grob. To je dar Josipa iz Arimateje. Novi grob u koji još nitko nije pokopan.  Bližio se Sabat. Žurno su balzamirali Njegovo tijelo. Marija je u sebi mislila: „Gospodine, kad prođe sabat, eto me k Tebi. Dostojno ću opremiti Tvoje tijelo!“ Majka je Marija stajala skamenjena. Šaptala nešto nerazumno. Njene su oči smirene, pune života. Ivan je prišao Majci. Zagrlio je. A Marija mu ponavlja riječi, što samo on ih čuje. I čuva Njegovu i svoju Majku.

ZAHVALA
O, hvala Ti, Isuse, za ovu divnu milost da sam mogao biti s Tobom. S Tobom onda kad Ti je bilo najteže. S Tobom sve do konca, do groba. Hvala Ti što si mi to dopustio, dao mi dar gledanja i promatranja Tvoje gorke muke i smrti. Naučio sam puno iz ovoga druženja s Tobom na Tvom križnom putu. Sve sam htio proniknuti do srži. Što znači osuditi, što lažno svjedočiti, što znači pustiti da drugi odlučuju za tebe. Što znači ne imati svoje ja. Ali i što znači biti onaj koji pomaže, koji ima sućuti, koji plače za onim koga progone. Upoznao sam da je u nevolji malo onih koji su vjerni. Strah učini ljude nevjernima, izdajicama. Na križnom sam putu upoznao svu ljepotu i uzvišenost Tvoje Majke Marije, žena koje Te nikada više nisu napustile otkad si im pokazao svoje neizmjerno milosrđe. Naučio sam što znači biti vjeran prijatelj. I naučio sam, Isuse moj, da će se spasiti samo onaj koji uzme svoj križ i koji Te iz dana u dan slijedi. O, molim Te, daj mi za to snage u ovom mome krhkom ljudskom životu.

fraantema

Pročitaj članak

Snažno svjedočanstvo Simone Gotovac Mijoković koje morate pogledati

Otkad je pustila Isusa u svoj život, On ju ozdravlja, blagoslivlja, vodi i posvećuje. Doći do te točke predanja bilo je iznimno teško. Život prije Krista bio je ispunjen ranama, križevima, bolnim teretom, krivnjama, patnjom, ropstvom i mrakom, piše laudato.tv.

Ali, naš Bog je silan, a Njegova je ljubav beskrajna. Poslušajte svjedočanstvo Simone Mijoković, danas radosne supruge i majke troje prekrasne djece. Borbe su i dalje velike, ali ona s osmijehom svjedoči: bez petka nema nedjelje, a bez križa nema uskrsnuća! Krist joj je darovao novo srce, i nagradio njezinu vjernost tolikim blagoslovima.

Poslušajte njezinu predivnu priču, priču o Njemu, jedinom Gospodaru života.

Pročitaj članak

Fra Ante Marić: Što je korizma?!

Korizma, četrdeset dnevno vrijeme uoči svetkovine Uskrsa, svoj naziv dobiva od latinske riječi za broj četrdeset. Započinje Čistom srijedom ili Pepelnicom, piše fra Ante Marić za Goranci online.

Naime, u liturgijskoj godini korizmeno razdoblje traje od Pepelnice (Čiste srijede) do Velikoga četvrtka, to jest mise Gospodnje večere. Crkva sa svojim vjernicima to čini po uzoru na četrdesetodogišnje putovanje izabranoga Božjeg naroda iz Egipta po pustinji do domovine, što možemo pročitati u starozavjetnoj knjizi o Jošui (Jš 5, 10-12), ali i o Mojsiju (Izl 24,18) i Iliji (1 Kr 19,8). Na kraju, mora se spomenuti i Isusova četrdesetodnevna kušnja u pustinji, a koju možemo pročitati kod evanđelista Marka (Mk 1,13). Po uzoru na sve te primjere i Crkva se zajedno s kandidatima za krštenje, katekumenima, u prvim kršćanskim vremenima kroz cijelu godinu, a na osobit način kroz korizmu, ali i sa svim drugim vjernicima-pokornicima sprema za pravo slavlje vazmenoga trodnevlja. U tome razdoblju ona to čini odricanjem od ugodnih stvari i užitaka, pa se korizmu nekada naziva i »vremenom posta«, te istodobno poziva vjernike da se u odricanju sjete svih potrebnih i da pomažu karitativno najsiromašnije više nego što to čine tijekom ostalih liturgijskih razdoblja kroz godinu. Četrdesetnica je i vrijeme intenzivnije molitve, a vjernički puk osobito rado razmatra muku Gospodnju u pobožnosti križnoga puta te se sakramentom pomirenja priprema na susret s Uskrslim Kristom u euharistijskoj pričesti.

Korizma započinje liturgijskim simboličkim činom pepeljanja, pa se Čista srijeda zbog toga zove Pepelnicom. Svećenik umjesto uvodnog pokorničkog čina u sv. misi toga dana obavi blagoslov pepela od maslinovih grančica. S tim pepelom posipa glavu vjernika, ili mu s njim čini znak križa na čelu izgovarajući riječi: „Čovječe, sjeti se da si prah i da ćeš se u prah pretovriti!“ Čistu srijedu vjernici časte strogim postom i nemrsom.

Korizma je izdijeljena na korizmene nedjelje: 1. Korizmena nedjelja – pučki prozvana Čista, 2. Korizmena nedjelja – Pačista, 3. Korizmena nedjelja – Bezimena, 4. Korizmena nedjelja – Sridoposna, 5. Korizmena nedjelja – Gluha. Veliki tjedan započinje Cvjetnicom (Sjećanje na Isusov svečani ulazak u Jeruzalem) u kojem je Veliko trodnevlje Četvrtka (sjećanje na Posljednju večeru), Petka (Muke i smrti Isusove na Kalvariji) i Subote (Isusova mirovanja u grobu). Uskrs je svetkovina pobjede i spasenja. Uskrs je temelj kršćanske vjere.

U Korizmi se na osobit način štuje petak. To je dan na koji je Isus umro. Već spomenuta pobožnost Križnog puta se obavlja pred slikama križnih postaja u crkvama. Narod u Korizmi po obiteljima ili u crkvi pjeva Gospin plač. Ljudi se kroz ovo vrijeme odriču na najrazličitije načine kako bi tom pokorom duhom i tijelom što pripravniji pristupili sakramentu sv. ispovijedi i čestitom susretu s Uskrslim.

fraantema

Pročitaj članak

KORIZMA: Čega se odreći?!

Najlakše se odreći poroka. Kad ti kažem. Alkohol, slatkiši, cigarete, kava. Odričeš se nečega što ti je u životu ustvari samo smetnja. To je ljudska logika. Pa iskoristiš tako ovo vrijeme, da se tog nečeg riješiš iz života jer inače ne bi. Testiraš sam sebe zapravo, piše Ivana Klarić.

Jednom sam u dućanu stajala iza gospođe koja je kupovala nekoliko kutija cigareta odjednom. Uzela je i jureći van rekla prodavačici - žurim zapaliti, danas je nedjelja pa mogu. Ne shvaćamo poantu. Koji nam je cilj? Znamo li uopće što činimo i zašto je to?

Najlakše se odreći poroka. Onoga čega se zapravo i sami želimo riješiti. Pa nam je ovako idealna prilika. Ono je drugo teže prijatelju. Odreći se sebe. To je bitka na teži način. Kad ti nagrne bijes, a ti trebaš ostati miran. Kad nagrne ljutnja, a ti ne opsuješ. Kad te hvale i uzdižu, a ti ostaneš ponizan. U tišini, da te nitko ne vidi. To je odluka čovječe. Odreći se lijenosti koja izjeda. Ljubomori reći laku noć. Grubost ostaviti po strani. Mržnju izbiti iz prsiju. To je odricanje. Odreći se izbjegavanja dobroga, zasukati rukave i krenuti. Pomoći. Jednom ne sebi, nego drugima. Učiniti dobro i ne reći nikome. Moliti i srcem i rukama. Hodati i kada te noge više ne služe. Ostati doslijedan. Do kraja. Baš kako je On za tebe ostao doslijedan, a mogao je odustati. Ali nije odustao. Iz čiste ljubavi.

Nije lako umrijeti sebi, ali je u tome stvarna poanta. Ljubiti čisto, ponizno. Najteže, znam. Ali jedino isplativo. Jer tako će ljubav roditi strpljivost. Strpljiivost će roditi davanje. Davanje, radost. Radost, mir. Mir, istinu. A istina koja oslobađa bit će nagrada. A istina je On - koji ti je dao Ljubav. Sve opet dolazi njoj. Onoj, koja se za nas predala do kraja, da bi mi živjeli. Shvaćaš li poantu?

Pročitaj članak

Pepelnica ili Čista srijeda - zapovijedni post i nemrs

Sutra je Pepelnica ili Čista srijeda, kojom započinje razdoblje korizme ili četrdesetodnevnice, odnosno vrijeme od 40 dana, ne računajući nedjelje, posebnog oblika pokorničke priprave za proslavu Kristova vazmenoga otajstva Uskrsa.

Pepelnica svojom simbolikom ima osobni karakter obraćenja, ali i ekleziološki i socijalni, jer je riječ o svojevrsnom pozivu na opće obraćenje i promjenu ponašanja, odnosno odbacivanja svega onoga što nas čini manje kršćanima u izvornom smislu i prianjanje uz sve ono što bi trebalo biti istinski identitet svakog kršćanina i cijele Crkve.

Pepelnica je početak korizmenog vremena, dan pokore, razmišljanja, nemrsa i posta na koji svećenik posipa vjernike pepelom uz riječi: "Spomeni se, čovječe, da si prah i da ćeš se u prah pretvoriti" ili "Obratite se i vjerujte Evanđelju".

Za sve katolike Crkva u korizmenom vremenu propisuje molitvu, post i dobra djela.

Post na Pepelnicu i Veliki petak prije Uskrsa, odnosi se na katolike od navršene 18. do započete 60. godine života, a nemrs, odnosno jela bez mesa za starije od 14 godina, izuzev bolesnika.

Pepeo je simbol pokore, a dobiva se od blagoslovljenih grančica palme ili masline blagosovljenih na Cvjetnicu prethodne godine.

Korizmenih 40 dana je spomen na vrijeme koje je Isus proveo u pustinji.

Pepeo podsjeća ljude na njihovu vlastitu prolaznost i već je u Starom zavjetu znak pokore, kajanja i poniznosti, no običaj korizme nastao je u IV. stoljeću, a propis pepela za Pepelnicu ili Čistu srijedu potječe iz XII. stoljeća.

Dugo vremena korizma se svetkovala velikom strogošću. Tako su primjerice vjernici prvog tisućljeća koji su počinili teški grijeh, morali provesti korizmu izvan zajednice, a zbog najtežih grijeha u vreći i pepelu. Tek na Veliki četvrtak opet su bili primljeni u zajednicu.

Do Drugog vatikanskog koncila post u Katoličkoj crkvi bio je obvezujući. Trebalo se odreći mesa, mliječnih proizvoda, vina i jaja. Danas su samo Čista srijeda i Veliki petak obvezni dani posta, a za vrijeme između post se preporučuje.

Promijenio se i način odricanja. Meso u današnjem društvu nema više onu vrijednost kao prijašnjih stoljeća i za ljude više ne znači nikakvo odricanje. Mnogi su umjesto toga razvili druge oblike posta. Mnogi se katolici danas odriču kave, cigareta, alkohola ili slatkiša. Također su svakidašnje navike kao gledanje televizije, kompjutorske igre ili vožnja autom ograničene u korizmi. Primjerice u Austriji od 2007. postoji "autopost".

Katolici u korizmi razmišljaju o lošim navikama koje bi trebali promijeniti, a da bi se od njih i očistili, od svećenika trebaju zatražiti sakrament pomirenja ili ispovijedi.

Pročitaj članak

Sve o Velikom tjednu: Od Cvjetnice do Uskrsa

Veliki tjedan je vremensko razdoblje od Cvjetnice do Uskrsa. Veliki tjedan počinje Cvjetnicom ili Nedjeljom Muke Gospodnje.

Cvjetnica
Blagdan Cvjetnice označava spomen na svečani Kristov ulazak u Jeruzalem. Svećenik tada nosi crvenu, a ne ljubičastu boju odjeće kao u ostalim korizmenim danima. Ako je zgodno, prije svete mise se upriliči ophod, odnosno narod se okupi izvan crkve, noseći u rukama grančice (palmine, maslinove ili neke druge), svećenik blagoslovi te grančice, navijesti evanđelje o ulasku Gospodinovu u Jeruzalem, te se nakon toga vjernici upute u crkvu.

Umjesto redovitog čitanja evanđelja, na Cvjetnicu se čita ili pjeva Muka (po Mateju, Marku ili Luki). Blagoslovljene grančice se obično nose kući i zataknu za križ ili se nose u staje.

Veliki četvrtak
Veliki četvrtak označava posljednji dan korizme, a na taj dan navečer započinje vazmeno trodnevlje (Veliki četvrtak, Veliki petak, Velika subota). Prije podne se održava samo jedna sveta misa u cijeloj biskupiji, koju slavi biskup sa svojim svećenicima.

Ona se naziva Misa posvete ulja. Biskup tada blagoslovi tri ulja: bolesničko ulje, kojim se mažu bolesnici, katekumensko, kojim se mažu krštenici, te krizmu, tj. mješavinu maslinova ulja i mirisa (uglavnom balzama), koja se upotrebljava kod krštenja, potvrde, te kod svećeničkog i biskupskog ređenja.

Navečer se u svakoj župi slavi misa večere Gospodnje. Dok se pjeva Slava, zazvone zvona i više ne zvone do Vazmenog bdjenja. Nakon čitanja evanđelja može se izvršiti obred pranja nogu.

Nakon mise se posvećene hostije, namijenjene za pričest na Veliki petak, prenesu u pokrajnju kapelu ili oltar, zajedno s Presvetim (tj. velikom posvećenom hostijom koja se sprema u tzv. pokaznicu, odnosno dijelom prozirnu ukrašenu posudu, tako da vjernici mogu jasno vidjeti hostiju – Isusa Krista). Također, svi se ukrasi s oltara odnesu. Tada se obično upriličuje barem jednosatno klanjanje, kao spomen na Kristovu molitvu u Getsemanskom vrtu, kada su njegovi učenici pozaspali.

Veliki petak - Strogi post i nemrs!
Veliki petak označava spomen na Kristovu smrt. Zato se na taj dan u Crkvi oduvijek postilo. Na Veliki petak nema svete mise, nego postoje samo obredi Velikoga petka. Svećenik nosi odjeću crvene boje, simbol mučeničke smrti. Obredi započinju u šutnji, bez pjesme. Kada svećenik dođe do oltara, klekne ili legne okrenut licem prema dolje i tiho se moli. Evanđelje na Veliki petak je Muka, i to po Ivanu, koja se čita ili pjeva.

Umjesto obične molitve vjernika, čita se točno propisana sveopća molitva, u kojoj se moli za razne potrebe i osobe. Slijedi ljubljenje križa. Donosi se drveni križ, koji se u tri stupnja razotkriva. Svaki put se pjeva: Evo drvo križa…, a narod u šutnji poklekne, te odgovara: Dođite, poklonimo se!; svaki put višim glasom.

Nakon toga svaki vjernik dolazi do oltara i klanja se križu ili ga ljubi. Pri tome se pjevaju tzv. prijekori, odnosno pjesme koje označavaju tužbe raspetog Krista za nezahvalnost puka (npr. Puče moj, što učinih tebi…). Zatim slijedi pričest, i to s hostijama koje su posvećene na Veliki četvrtak. Nakon toga se iznosi Presveto (Kristovo tijelo u pokaznici) iz crkve, kao znak Kristove smrti.

Na veliki petak tradicionalno mostarci idu na brdo Hum. Pobožnost Križnog puta će započeti u 15 sati ispred prve postaje. Uz molitvu i pokoru od prve do četrnaeste postaje križnog puta vodit će nas ovogodišnji domaćini iz župe sv. Tome apostola - Bijeli Brijeg.

Velika subota i Vazmeno bdjenje
Velika subota predstavlja spomen na Kristov počinak u grobu. Nema mise niti pričešćivanja. Oltar ostaje i dalje nepokriven. Navečer (nije točno određeno vrijeme, ali ne bi trebalo započinjati prije 21 sata, niti završiti nakon 6 sati u nedjelju) se slavi Vazmeno (ili uskrsno) bdjenje. Vazmeno bdjenje je spomen na Kristovo osloboditeljsko djelo, spomen na Kristovu muku i smrt, te njegovo uskrsnuće, po kojima smo i mi vjernici spašeni.

Vazmeno bdjenje započinje paljenjem i blagoslovom “ognja bdjenja”, odnosno vatre koja se naloži u blizini crkve, i pripravom uskrsne svijeće, odnosno velike svijeće na kojoj su urezana grčka slova alfa i omega, kao znak da je Krist početak i svršetak svega, te tekuća godina. Zatim svećenik pali uskrsnu svijeću od ognja bdjenja, te s njom ulazi u crkvu. Dok ulazi, tri puta pjeva, svaki put višim glasom: Svjetlo Kristovo!, na što vjernici odgovaraju: Bogu hvala! Pri tome pale svoje svijeće od uskrsne.

Nakon toga slijedi hvalospjev svijeći, tzv. Exultet, koji započinje: Ovo je noć… Potom se čitaju biblijska čitanja. Najprije se čitaju tekstovi iz Starog zavjeta, kojih može biti sedam, a nakon svakog se pjeva ili čita psalam, te svećenik moli kratku molitvu. Ipak, broj se tih čitanja može smanjiti na tri, s tim da se izvještaj o oslobođenju iz Egipta ne smije izostaviti. Nakon posljednjeg starozavjetnog čitanja svećenik zapjeva Slava Bogu na visini…, a potom se čita poslanica, pjeva ponovno Aleluja, te slijedi evanđelje.

Ponovno počinju svirati orgulje, pale se svijeće na oltaru, te zvone sva zvona. Nastupa, dakle, radost jer je Krist uskrsnuo, pobijedio smrt. Danas se slavi i danja misa na Uskrs.

Takva bogata liturgija želi pokazati značenje Kristova vazmenog otajstva (tj. muke, smrti i uskrsnuća), po kojem smo mi otkupljeni. Nažalost, kod nas se na Uskrs daleko više pridaje vrijednost običnom poganskom, nekršćanskom folkloru: “uskršnjim” jajima, pilićima, zečevima i sl., nego tajni našega spasenja. Osim toga, po izlozima i trgovinama se takvi “simboli Uskrsa” stavljaju već početkom korizme, tako da se Uskrs – koji tako postaje dan prejedanja i opijanja – počinje slaviti još u ono vrijeme koje je predviđeno za pokoru.

Korizma i Uskrs nipošto nisu dani folklora i narodnih običaja, iako i ti segmenti imaju svoju vrijednost i ne treba ih potpuno odbacivati, nego korizma treba označavati dane iskrenog pokajanja i iščekivanja Božje milosti, a Uskrs dan potpunog izlijevanja te Božje milosti ostvarene u Isusu Kristu.

Uskrs / Vazam
Uskrs se često naziva i Vazam. Sama riječ vazam dolazi od vuzem (uzeti), odnosno označava da se nakon dugog vremena posta (post se u korizmi, i to ne svuda, prekidao samo na Veliki četvrtak) opet može uzeti meso. Postoji određena razlika između Vazma i Uskrsa. Dok Uskrs označava sam dan kada se slavi Kristovo uskrsnuće, Vazam je širi pojam i označava cijelo otajstvo našeg spasenja – Kristovu muku, smrt, uskrsnuće i proslavu.

Blagdan Uskrsa se ne slavi svake godine u isto vrijeme. Danas se on slavi u prvu nedjelju nakon prvog proljetnog punog mjeseca (uštapa). Budući da prvi proljetni uštap može biti između 22. ožujka i 25. travnja, to znači da blagdan Uskrsa može pasti samo unutar tog vremena.

Pročitaj članak

Raspored svetih misa u Velikom tjednu

Sa Cvjetnicom ili nedjeljom Muke Gospodnje jučer smo ušli u Veliki tjedan. Tjedan u kojem se vjernici katolici prisjećaju muke i smrti Kristove. Svaki dan tjedna pred nama zove se veliki, a napose su posljednja tri dana (Veliki četvrtak, Veliki petak, Velika subota) prožeta najvećim događajima Isusova života i njegovih djela za spasenje svijeta. To su muka, smrt i uskrsnuće.

Raspored svetih misa za našu župu:

Veliki četvrtak, 24. ožujka

Misa večere Gospodnje, Goranci u 18 sati

Veliki petak, 25. ožujka

Obredi Velikog petka, Goranci u 18 sati

Velika subota, 20. ožujka

Uskrsno bdijenje, Goranci u 19 sati

Uskrs / Vazam, nedjelja, 27. ožujka

Goranci u 10:30 sati

Bogodol u 12:30 sati

Uskrsni ponedjeljak, 28. ožujka

Goranci u 10:30 sati

Raška Gora u 12:30 sati

Župne obavijesti možete pratiti OVDJE, a kolumnu našega župnika dr. fra. Ivana Ivande OVDJE.

Pročitaj članak

25 korizmenih odricanja koja nas mogu približiti Kristu i bližnjima!

Ako ne znate čega biste se odrekli u korizmi, donosimo vam nekoliko prijedloga kojima ćete obogatiti ovo blagoslovljeno vrijeme.

U ovom tjednu započinje korizma. To je prekrasno vrijeme u kojem se možemo više približiti Gospodinu i drugima. Ovo vrijeme, ako se odlučite na suradnju s Bogom, može postati 40 dana neizmjernog duhovnog i osobnog rasta.

Izbor stvari kojih ćemo se odreći u korizmi ne bi trebao biti u središtu naših razmišljanja. Korizma bi trebala biti vrijeme u kojem ćemo se osobno susresti s mukom i ljubavlju našeg Gospodina Isusa. Posljedica tog susreta jest odricanje te žrtvovanje stvari, navika i stavova kao naš skroman prinos za ljubav koju nam On daje. To nije mnogo – no Isus je stručan kada je u pitanju umnažanje darova.

Kako biste to postigli, sastavili smo popis od 25 stvari na kojima biste mogli poraditi za vrijeme korizme.

1. Pođi na misu tijekom radnog tjedna!

Nedjeljna misa jest blagoslov, no otići na misu tijekom tjedna je nešto posebno. Često poluprazne crkvene klupe i sveta tišina gode tvojoj duši. Gotovo da je Krist došao na tu misu samo radi tebe. Krenimo danas zajedno!

2. Svaki put kad se naljutiš na nekoga prikaži svoju ljutnju Bogu kroz molitvu Oče naš!

Ako se lako naljutiš na nekoga neka ti je lako izmoliti Oče naš ili Zdravo Marijo za istu osobu koja te dovela do toga. Izmoli samo jednu molitvu za tu osobu i vidjet ćeš kako ljutnja polagano odlazi iz tvoga srca. Sjeti se da tvoja molitva također pomaže osobi za koju moliš.

3. Oprosti svakoj osobi koja te povrijedila!

Zamoli Gospodina da ti pomogne oprostiti ljudima koji su te povrijedili. Ponekad zaglavimo u prigovaranju, zamjeranju i traumama koje su nam drugi uzrokovali zbog toga što se bojimo suočiti s našim bolima licem u lice. Priznaj samome sebi – ta rana koju nosiš – nanosi ti još više boli i nikako da zaraste. Zamoli Gospodina da ti dopusti da vidiš Njegovim očima, te uz pomoć Njegove milosti malo po malo očisti svoje srce od starih zamjeranja.

4. Ne gledaj svoj mobitel dok razgovaraš s nekim ili dok jedeš svoj obrok!

Sjećaš li se kako je bilo gledati nekoga izravno u oči? Provoditi vrijeme s nekim ne znači samo zauzeti prostor uz njega. To znači pokazati interes za njegov/njen život, njegove/njene tuge i radosti, ono što on/ona jest.

5. Svaki put kad provjeriš svoj Facebook ili neku drugu društvenu mrežu izmoli jednu Zdravomariju!

Ovo je situacija u kojoj ne možeš izgubiti. Na kraju korizme (osim ako se nisi odlučio ostaviti društvenih mreža) izmolit ćeš cijeli niz krunica. Uz to što ćeš ostati u kontaktu sa svojim prijateljima – približit ćeš se i Blaženoj Djevici Mariji i Gospodinu. Možeš izmoliti i Zdravomariju za svaku osobu s kojom se susretneš na Facebooku, Instagramu, Twitteru ili WhatsAppu.

6. Budi pristojan prema svakome!

Hrana je zakasnila. Nije zapamtio moju narudžbu . On ne zna kako se vozi i promet je katastrofa! Sjeti se da nije kraj svijeta. Duboko udahni, povrati svoj mir i zapitaj se: Što bi Isus učinio na mome mjestu?

7. Kupuj samo ono što ti je potrebno!

Možeš preživjeti 40 dana kupujući samo one stvari koje su potrebne. Vjeruj mi sve će biti u redu.

8. Budi radostan na poslu!

Nikad nemoj zaboraviti da je radost vrlina na koju su kršćani pozvani. Čak i kada tvoj posao postane dosadan ili naporan – obavljaj svoju zadaću s ljubavlju i osmjehom kao da se radi o najljepšoj stvari na svijetu.

9. Svaki dan prihvati jednu svoju manu i zahvali Gospodinu što ti je dao snagu da se boriš s njom.

Tvoje mane su bitan dio tvog životnog puta. One ti mogu pomoći da otkriješ kako stojiš u svom odnosu naspram Boga te kako biti više strpljiv prema drugima i njihovim nesavršenostima. Oprosti sebi jer ti je Bog već oprostio. Biti svet znači tragati za savršenstvom – savršenstvom u Božjoj ljubavi.

10. Moli više! Razmisli o duhovnim vježbama!

Nije li korizma pravo vrijeme za posjet Gospodinu u Presvetom oltarskom sakramentu ili tabernakulu? Izmoliti krunicu na putu prema poslu. Pročitati duhovnu knjigu ili ulomak iz Svetog Pisma. Postoji bezbroj načina kako tvoj duhovni život može napredovati te kako možeš ojačati prijateljstvo s Gospodinom. Pozovi svoje prijatelje da sudjeluju s tobom u molitvi!

Uključi se u vlastitu korizmenu duhovnu obnovu u kojoj ne moraš napustiti svoju kuću. Ponekad se teško udaljiti od svakodnevnih obveza – no povuci se u samoću za vrijeme korizme kako bi rastao s Gospodinom.

11. Posjeti bolesne, starije i osamljene članove obitelji!

Možda nisi u najboljim odnosima sa svojom obitelji ili su ti oni možda najdraži prijatelji… U svakom slučaju oni trebaju nekoga pokraj sebe. Zamoli Gospodina da ti da vremena i strpljivosti, da te podsjeti kako milostinja ne mora biti samo materijalne ili financijske naravi. Bog nas poziva da damo drugima svoje vrijeme i ljubav.

12. Zabavi se s nečim što ne uključuje korištenje ekrana!

Često znamo provesti sate i sate na našim mobitelima, tabletima, kompjuterima. Zašto ne bi proveli par sati s našom obitelji i prijateljima radeći nešto drugačije: bojanje, pisanje, igranje društvenih igara, šetanje, pričanje priča itd. Sve navedene stvari mogu biti itekako zabavne.

13. Svaku večer probaj načiniti popis stvari na kojima toga dana možeš biti zahvalan.

Jesi li se danas probudio zahvalan/-na? Obrati malo više pozornosti i ne uzimaj zdravo za gotovo stvari koje imaš.

14. Kada te prijatelji ili rodbina pozovu van nemoj ih odbiti!

Izađi iz samoga sebe i posveti malo vremena svojim bližnjima, prijateljima i rodbini. Često znamo raditi rasporede u koje uključimo sve ono što je bitno i važno, no prečesto zaboravio one koji su NAJVAŽNIJI.

15. Osnaži svoj brak!

Čak i ako si pokušao/-la ovo bezbroj puta - vjeruj mi tvoj supružnik to zaslužuje. "Milosrđe započinje u vlastitom domu!" Često se vadimo na izliku "ne znam odakle početi" ili „čekam da moj supružnik napravi prvi korak“… Prestani čekati i počni davati sebe kroz bezgraničnu ljubav.

16. Budi mironosac u obiteljskim prepirkama!

Sjeti se da fizička nadmoć ili jači glas ne znače da si uvijek u pravu. Vježbaj se u slušanju i prihvaćanju tuđih stajališta. Traženje mira je plodonosniji put od isticanja TVOGA puta kao jedinog ispravnog.

17. Reci DA svaki put kada te netko zamoli da nešto podijeliš s njim!

Teško se odreći vlastitih stvari i posuditi ih drugima. Ovo može biti izvanredna prilika za rast u darežljivosti i nevezivanju za zemaljske stvari.

18. Prikaži svoj tjelesni napor za neku osobu ili za rješavanje nekog problema!

Bilo da su u pitanju trčanje, trbušnjaci, zgibovi ili sklekovi ne radi se samo o dolaženju u formu ili pločicama. Vježbaj i svoju dušu dok vježbaš tijelo. Svoj tjelesni napor prikaži kao molitvenu nakanu za druge. Vrijeme u kojem vježbaš iskoristi kako bi se prisjetio onih koji su u potrebi i koji trebaju tvoju pomoć.

19. Posti od medijske negativnosti i loših komentara na društvenim mrežama!

Zašto se tako često trudimo istaknuti tuđe pogreške na društvenim mrežama? Primjećuješ li kako se neugodno osjećaš kada tebi netko to napravi? Navikli smo na ovakav način online ponašanja. Ovu korizmu pokušaj na društvenim mrežama stvari izreći sa ljubavlju i poštovanjem. No sjeti se, prvo pokušaj imati strpljenja sa sobom!

20. Dođi ranije na sastanak, posao ili predavanje!

U nekim priručnicima za ispovijed zna se govoriti o grijehu u kojem "krademo vrijeme" od drugih. Možda ne poštuješ vrijeme drugih ili ne vodiš brigu o vlastitom vremenu jer ti nije toliko bitno. Ovu korizmu pokušaj to promijeniti – prepoznaj kako je svaki djelić tvoga vremena dio većeg Božjeg plana.

21. Ponesi nešto hrane u svojoj torbi. Na svom putu prema poslu ili školi daj ju onima koji su u potrebi!

Razmisli o tome: svaki dan u torbi nosiš hranu koju možeš podijeliti s onima koji su u potrebi. Odmicanjem dana tvoja torba postaje sve lakša i lakša! Na ovaj način učimo se kako MI nismo središte dana te otvaramo naše oči i srce za one koji se nalaze u potrebi.

22. Odreci se lažnih religija - new age amuleta i nakita. Odbaci svoja zamjeranja Bogu i Crkvi.

Postoji li bolje vrijeme za odricanje od zamjerki i približavanja Bogu? Vrijeme je da se odrekneš raznih amuleta, loših navika i prigovaranja Crkvi. Prestani biti "povremeni kršćanin" i postani kršćanin u punom smislu te riječi.

23. Odreci se flertanja!

Ponašati se prirodno u blizini onih koji ti se sviđaju teže je od promatranju suprotnog spola kao moguće "prilike". Samo onaj/ona koja u tebi vidi nešto prekrasno bez utjecaja tvog flertanja zaslužuje tvoju romantičnu pažnju.

24. Ako si ovisan o pornografiji, korizma je pravo vrijeme za odricanje od nje!

Ako osjećaš da malo po malo upadaš u zamku pornografije, korizma je pravo vrijeme za odricanje od te loše navike. Na internetu možeš pronaći filtere koji sprječavaju pregledavanje stranica sa pornografskim sadržajem (integrityrestore.com, Covenant Eyes). Potakni prijatelje i obitelj da učine isto!

25. U korizmi smanji količinu šminke i nakita!

Ponekad se skrivamo iza previše nakita i šminke. Sve to u nama izaziva lažan osjećaj sigurnosti i čini nam se da zbog tih istih zaslužujemo ljubav. Budi diskretna i jednostavna. Ako imaš više stvari nego što ih trebaš prodaj ih i od tih novaca kupi nešto nekome tko je u potrebi.

Catholic link

Pročitaj članak

Korizma je, želiš li postiti? Papa Franjo: Korizma je prilika da učinimo zaokret u svom životu

Draga braćo i sestre, dobar dan!

Danas, na Čistu srijedu, započinje četrdesetodnevni korizmeni hod koji će nas dovesti do vazmenog trodnevlja, spomena muke, smrti i uskrsnuća Gospodinova, središta otajstva našeg spasenja. Korizma nas pripravlja na taj tako važan događaj, zato je to “jako” vrijeme, prekretnica koja može u svakom od nas potpomoći promjenu, obraćenje. Svi trebamo biti bolji, promijeniti se na bolje. Korizma nam u tome pomaže i tako izlazimo iz zamornih navika i lijenog navikavanja na zlo koje nas vreba. U korizmi nam Crkva upućuje dva važna poziva: da postanemo svjesniji Kristova otkupiteljskog djela i da predanije živimo svoje krštenje.

Svijest o divotama koje je Gospodin učinio za naše spasenje budi u našem umu i srcu raspoloživost za zahvaljivanje Bogu, za ono što nam je on darovao, za sve ono što čini za svoj narod i čitavo čovječanstvo. Otud kreće naše obraćenje: to je zahvalni odgovor na divno otajstvo Božje ljubavi. Kada vidimo tu ljubav koju Bog ima prema nama, osjetimo želju da mu se približimo: to je obraćenje.

Duboko živjeti krštenje – to je drugi poziv – znači također ne navikavati se na situacije degradacije i bijede koje susrećemo dok prolazimo kroz naše gradove i sela. Postoji opasnost da pasivno prihvaćamo određena ponašanja i da nas žalosne stvarnosti koje nas okružuju nimalo ne iznenađuju. Navikavamo se na nasilje, kao uobičajenu svakodnevnu vijest; navikavamo se na braću i sestre koji spavaju na ulici, koji nemaju krova pod koji bi se sakrili. Navikavamo se na izbjeglice koje traže slobodu i dostojanstvo, koje se ne prihvaća kao što bi trebalo.

Navikavamo se živjeti u društvu koje teži živjeti kao da Boga nema, u kojem roditelji više ne uče djecu moliti i prekrižiti se. Pitam vas: znaju li se vaša djeca prekrižiti? Razmislite. Znaju li se vaši unuci prekrižiti? Jeste li ih to naučili? Razmislite i odgovorite u svome srcu. Znaju li moliti Očenaš? Znaju li izmoliti Gospi molitvu Zdravomarije? Razmislite i odgovorite na to. Ta naviknutost na nekršćanska vladanja i lagodnost uspavljuje nam srce!

Korizma nam dolazi kao providnosno vrijeme da učinimo zaokret u svom životu, da obnovimo sposobnost da reagiramo na stvarnost zla koje je trajni izazov. Korizmu treba živjeti kao vrijeme obraćenja, osobne i zajedničke obnove kroz približavanje Bogu i povjerljivo prianjanje uz evanđelje. Na taj nam način omogućuje također gledati novim očima braću i njihove potrebe. Zbog toga je korizma povoljno vrijeme za obraćenje na ljubav prema Bogu i bližnjemu; ljubav koja zna usvojiti stav Gospodinove besplatnosti i milosrđa, koji “posta siromašan, da se vi njegovim siromaštvom obogatite” (usp. 2 Kor 8, 9). Razmatrajući središnja otajstva vjere, muku, smrt i uskrsnuće Kristovo, shvatit ćemo da nam je neizmjerni dar otkupljenja dan slobodnom Božjom inicijativom.

Zahvaljivanje Bogu za otajstvo njegove raspete ljubavi; autentična vjera, obraćenje i otvorenost srce braći: to su bitni elementi za življenje korizme. Na tome putu želimo zazvati s posebnim pouzdanjem zaštitu i pomoć Djevice Marije: neka nas ona, koja je prva vjerovala u Krista, prati u danima snažne i pokorničke molitve, kako bismo, očišćeni i obnovljeni u duhu, proslavili veliko otajstvo uskrsnuća njezina Sina.

Papina kateheza na općoj audijenciju u srijedu 5. ožujka 2014.

Korizma je, želiš li postiti?

Posti od zavisti…

Posti od površnosti… Posti od laži…

Posti o kruhu i vodi…

Posti od neljubaznosti.

Budi susretljiv prema drugima i prema samom sebi.

Posti od srditosti i moli:

„Isuse blaga i ponizna srca,  učini srce moje po srcu svome.“

Posti od gunđanja i nezadovoljstva.

Otvori oči za sve dobro koje te okružuje

i raduj mu se.

Posti od gorčine.

I budi zahvalan za ono što imaš.

Posti od nestrpljenja i pretjeranih očekivanja.

Prihvati ljude kakvi jesu.

Posti od pustih i nepotrebnih briga.

I usudi se imati povjerenja u Boga.

Posti od ogovaranja.

I otkrij Isusa koji živi u ljudima.

Posti od sebičnosti.

I otvori se svojoj okolini.

Posti od osvetoljubivosti.

I pruži ruku pomirnicu.

Posti od nepotrebnih riječi.

Saslušaj druge.

Posti od želje za posjedovanjem

i raduj se postojanju.

Posti od oholosti.

I otkrij vrijednost ljudi koji te okružuju.

Posti od ponavljanja pobožnih riječi.

I uroni u molitvu.

Posti od škrtosti.

I otvori srce za potrebe onih koji imaju manje od tebe.

Posti od zavisti.

I veseli se tuđoj radosti.

Posti od laži, otkrij ljepotu istine.

Ona će te osloboditi.

Posti od nepravde.

I otkrij radost pravednosti.

Posti od površnosti.

I savjesno se posveti onomu što radiš.

Čini drugomu

što je tebi drago da ti drugi čini.

Ljubi Boga nadasve.

Ljubi bližnjega svoga

kao samoga sebe.

Tada će ti KORIZMA donijeti ploda.

Amen! Tako neka bude!

P.S. Iskoristi šansu koju ti dragi Bog pruža!

Pročitaj članak

Pitanja i odgovori: Zašto Korizma traje 40 dana?

Neki od često postavljanih pitanja o Korizmi s odgovorima koji nam mogu pomoći dublje shvatiti značenje liturgije Korizme u ovoj godini. Korizma je… želiš li postiti? Evo prijedloga...

Pročitaj članak

Korizmeni običaji u Vrdima

Poklade ili Pokladni utorak bi bio ulazak u vrijeme pokore, molitve, posta i drugih nakana. Za pokladni utorak bi se u svim kućama pripremala nešto bogatija večera.

Pročitaj članak