Prva benzinska postaja u Bosni i Hercegovini koja je zatvorila svoja vrata zbog američkih sankcija prema ruskom energetskom sektoru nalazi se u hercegovačkim Veljacima kod Ljubuškog. Riječ je o Gazpromovoj benzinskoj crpki, smještenoj svega dva kilometra od granice s Hrvatskom, na prometnom pravcu prema graničnom prijelazu Orah–Orahovlje.
Ova lokacija godinama je bila omiljena među stanovnicima Vrgorca, ali i među brojnim turistima koji putuju prema Međugorju, slapovima Kravice i Koćuši. Niže cijene goriva i praktična lokacija učinile su je jednom od najposjećenijih u zapadnoj Hercegovini, prenosi Slobodna Dalmacija.
Znakovi zatvaranja već vidljivi
Prema navodima istog izvora, problemi su bili uočljivi već neko vrijeme. Kupci su posljednjih tjedana mogli plaćati isključivo gotovinom, dok su police u trgovini bile gotovo potpuno prazne. To je bio jasan signal da poslovanje ulazi u završnu fazu.
Od privatnog vlasništva do ruskog energetskog giganta
Benzinska postaja je prvotno bila u privatnom vlasništvu, no širenjem ruskog i srpskog energetskog kapitala na području BiH prešla je pod upravljanje Gazproma. Time je postala dio šire mreže koju u zemlji kontrolira Naftna industrija Srbije (NIS).
NIS u Bosni i Hercegovini posluje putem povezanih tvrtki NIS Petrol Banja Luka i G-Petrol Sarajevo. Prema dostupnim podacima, ove dvije kompanije upravljaju s ukupno 42 benzinske postaje širom BiH i zapošljavaju oko 500 radnika, čime čine jednu od značajnijih energetskih mreža u državi.
Gazpromov utjecaj i struktura vlasništva
Vlasnička struktura NIS-a dodatno pojašnjava razloge ranjivosti na sankcije. Od 2008. godine većinski vlasnik kompanije je ruski energetski div Gazprom Neft, koji drži 56,15 % dionica, dok preostali dio pripada Republici Srbiji i manjinskim dioničarima.
Uvođenje američkih sankcija ruskim energetskim kompanijama, uključujući i one povezane s Gazpromom, sada počinje pokazivati opipljive posljedice i na terenu, a zatvaranje postaje u Veljacima mnogi tumače kao tek prvi u nizu mogućih poteza.
Hoće li uslijediti nova zatvaranja?
S obzirom na opseg sankcija i činjenicu da su NIS-ove postaje duboko povezane s ruskim kapitalom, otvoreno je pitanje hoće li zatvaranje Veljaka biti početak šireg vala. Sudbina preostalih 41 postaje te stotine radnika mogla bi ovisiti o daljnjim političkim i ekonomskim potezima na relaciji Washington–Moskva–Beograd.
Za sada ostaje činjenica da je jedna od najpoznatijih hercegovačkih crpki stavljena pod lokot – kao izravna posljedica globalnih geopolitičkih napetosti koje sve više utječu i na svakodnevni život građana.
Nema komentara:
Objavi komentar