Poskupljenje kruha krajem veljače, a i cijene brašna će opet rasti

"Pšenica skače, cijene rada su otišle, gorivo otišlo, sve jedno po jedno ide, ali još nismo izveli računicu koliko to poskupljenje treba izaći

I ako bude dolazilo do poskupljenja dolazit će postepeno", pojašnjava Kos. I dok se traži rješenje za provođenje uredbe o minimalnoj plaći, sve glasnije bojkotiraju trgovine i zahtijeva snižavanje cijena, stiže najava o novom rastu cijena u Bosni i Hercegovini - poskupljenju kruha, piše Večernji list BH.

Za drugu polovicu veljače poskupljenje su najavili pekari u Semberiji, gdje je kruh trenutno najjeftiniji u Republici Srpskoj. S druge strane, u siječnju je poskupjelo i brašno, a mlinari ne isključuju mogućnost da cijena nastavi da raste.

Iako najavljeno za prvi veljače, poskupljenje kruha, barem u Semberiji, pomjereno je za drugu polovicu mjeseca. Kruh bi trebalo poskupiti od 10 do 15 posto, ali točan iznos poskupljenja bit će poznat nakon 20. veljače, javlja BHRT.

"Još nije poskupio, trebalo je prvog veljače, ali mi smo to prolongirali za 20-ak dana, moramo pokriti novonastale troškove. Ono što je najveći problem je ovo najavljeno poskupljenje poreza i doprinosa i znamo da je najveće opterećenje plaće radnika u formiranju cijene pekarskih proizvoda", kaže predsjednik Udruženja pekara regije Bijeljina Radenko Pelemiš.

Građani Bijeljine još kupuju kruh, koji je, u odnosu na Sarajevo, Banja Luku ili Tuzlu, gdje štruca ide i do 2,5 marke, jeftiniji i za 20 posto. S druge strane, mlinari su cijene brašna već korigirali početkom ove godine. I to nije kraj. 

"Konkretno u mjesecu siječnju je vreća brašna od 25 kg poskupjela sa 22 marke na 22,5, za pola marke. Pšenica skače, cijene rada su otišle, gorivo otišlo, sve jedno po jedno ide, ali još nismo izveli računicu koliko to poskupljenje treba izaći. I ako bude dolazilo do poskupljenja dolazit će postepeno", pojašnjava predsjednik Udruženja mlinara Republike Srpske Zoran Kos.

Za građane je i postojeća cijena kruha previsoka.

Nezadovoljni su i poljoprivrednici, koji su u jesenjoj sjetvi zasijali 20% manje pšenice. "Uvijek je problem s cijenom i uvijek je problem sa proizvođačima, zašto? Zato što se spekulira i nema države da stane iza nas, a na kraju će sve platiti građani", stava je Savo Bakajlić iz Udruženja poljoprivrednika sela Semberije i Majevice. 

U lancu od njive do trpeze, na kraju, nitko nije zadovoljan. Dok građani odmahuju rukom i džepovi se prazne, ni nadležni ne poduzimaju mnogo.