Uskoro počinje proizvodnja keksa u čapljinskoj Lasti, planira se sadnja lješnjaka i smokvi

Pripremni radovi za početak proizvodnje u čapljinskoj Lasti uveliko traju, a kako je kazao Petar Ćorluka, vlasnik tvrtke, trenutno im dolaze strojevi te ih montiraju. Kada montaža bude završena, što se očekuje krajem rujna, trebala bi početi probna proizvodnja keksa. 

Kada budemo pri kraju priprema, raspisat ćemo natječaj za prijem radnika. Ne znam još koliko će nam ih trebati na početku, to će odrediti tehnološki proces, kao i potražnja na tržištu. Ići ćemo postupno i u zapošljavanju i u proizvodnji, jer sve to opet treba prodati nekome, istakao je Ćorluka za Klix.ba.

Kupovinom kompanije u stečaju nisu se obvezali na zadržavanje bivših radnika, ali Ćorluka ne isključuje ni tu mogućnost ako se oni prijave na natječaj i ispune sve uvjete. 

Na početku ćemo proizvoditi samo keks, da vidimo kako će to ići, ali u idućem razdoblju imamo u planu i sadnju lješnjaka, koju ćemo organizirati u suradnji s kooperantima, kao i sadnju smokve, jer želimo imati i domaću sirovinu, kazao je Ćorluka. 

Podsjećamo da je Ćorluka Lastu kupio krajem 2019. godine te da je tada najavio ponovno pokretanje proizvodnje. Najava se sada ostvaruje, a svi koji su nekada voljeli kekse iz Laste sigurno željno iščekuju njihov izlazak iz strojeva ovog nekadašnjeg giganta.

Lešnjak je sredozemna kultura i izrazito heliofitna biljka. Vrlo je neobična voćka jer za razliku od drugih vrsta koje cvatu u proljeće, ona cvate zimi i to od prosinca do ožujka. Korijen joj raste i razvija se vrlo plitko, u sloju od oko 30 cm. Rese su muški cvjetovi, a ženski su jedva vidljivi i imaju zrazito crvene tučkove. 

Divlje vrste lijeske sasvim dobro rastu u konti­nentalnom dijelu zemlje, uglavnom na proplancima i rubovima šuma, na lošim i siromašnim tlima. Životni vijek lijeske je od 70 do 100 godina, a plod donosi od 50 do 70 godina. Počinje rađati u trećoj ili četvrtoj godini, a  u puni rod dolazi sa sedam ili osam godina. U punom rodu jedno stablo daje od 8 do 12 kg, a od ploda oko 50% otpada na ljusku.

Smokva je jedna od najstarijih kultiviranih voćaka na svijetu i pripada porodici dudova (Moraceae). Prema pronađenim fosilnim ostacima, zaključeno je da se smokva uzgajala mnogo prije pšenice i ječma i time predstavlja prvi primjer organizirane poljoprivredne proizvodnje. Potječe iz Male Azije, između istočne Turske i sjeverne Indije. Životni vijek stabla kreće se od 50 do 70 godina.