S raznih strana BiH proteklih dana i tjedana kolege izvješćuju o pojavi pomora pčela. Vijesti o katastrofalnim gubicima pčelinjih društava stižu iz sarajevske i tuzlanske regije, Distrikta Brčko, Semberije… Spominju se gubici i do 90 posto košnica. Trenutačno uzrok masovnog uginuća pčelinjih zajednica nije poznat.
Srećom, nedavno smo, na Svjetski dan pčela koji se obilježava svake godine 20. svibnja, od čapljinskog pčelara Ive Matića doznali posve drukčiju priču - ima meda, pčele se roje kao rijetko kad u ovo doba. Sve se to događa na visoravni Hrasna, u neumskom zaleđu. Jedan od primjera za tu drugu priču je Miro Obradović, pčelar iz Hrasna.
Nakon "sušnih" godina
- Konačno, nakon tri-četiri "sušne" godine, mi s razlogom na jugu Hercegovine ovoga proljeća očekujemo lijepu sezonu. Unos je dobar, stanje u prirodi odlično, dojam o konačno dobroj sezoni može pokvariti samo vrijeme. Uvjeti su povoljni, pčele se roje, što je prava rijetkost u ovom razdoblju. A i u košnicama je ostalo još dosta pčela da mogu donijeti med i iskoristiti bilo koju pašu. Samo rojenje pčela najavljuje dobru sezonu u Hercegovini. Ja imam 160 košnica, od kojih se 30-ak zarojilo. Napravio sam 50 novih rojeva, 50 novih košnica. To se ne pamti. S grana sam skinuo 20-ak rojeva. Sam podatak da se pčele roje najava je dobrog stanja pčelinjih zajednica - naglašava Obradović te na upit što je tome doprinijelo, nastavlja:
- Kao prvo, pčele su zdrave, a kao drugo, to su uvjeti. Ove su godine mikroklime donijele med. Jednostavno, priroda je bujala, a s njom i pčele. Mikroklima, kada se posloži, meda mora biti. Kiše su bile, a poznato je da sušno proljeće na jugu Hercegovine ne daje med. Kad je priroda bujna, i pčele su u zanosu.
Kažete, unos je dobar, ponešto se i vrca, koje paše su bile tako povoljne i što slijedi?
- Krenulo je, i to dobro s livadom, a uslijedio je unos kadulje. Miješala se s livadom, ali mislim da će kaduljina polena biti više od 50 posto. Iza kadulje dolazi drača, ako budu povoljne temperature, očekujemo također dobar unos. Poslije drače dolazi medič ili stručno medljikovac, a ako se niz nastavi kao s dosadašnjim pašama, nema nam druge nego kupovati nove bačve. Bit će meda na sve strane. Kažem, masovno rojenje najavljuje za pčelare dobru godinu. Već sam rekao da je za to zaslužna mikroklima, lani unosa gotova da nije bilo.
Izgleda da je med namirisao i medo?
- Da, stigao je. Prije 20-ak dana medvjed je pod Žabom (gora u neumskom zaleđu, nap. a.) u pčelinjaku Grge Raiča iz Tuhinja rasturio košnicu, pojeo sav med i leglo, ostale nije dirao i nije se više vraćao u taj pčelinjak. Prešao je granicu i u Vidonjama iznad Bijelog Vira (nadomak Metkovića, nap. a.) isto napravio štetu u pčelinjaku. Svoj sam pčelinjak ogradio pastirom, ali se nadam da će u povratku promijeniti rutu, da ovuda neće naići.
Priskočili drugi pčelari
Raspoloženi Obradović s ponosom nam pokazuje i fotografije rojeva na drveću, čak je snimio i kraći videoprilog. Za njega je bitno da je sve rojeve koje je uočio uspio pripitomiti. Kako nije imao dovoljno košnica, u pomoć su mu priskočili kolege, pčelari koji nisu imali "berbu" poput Mirine. I tako, dok se na jednoj strani BiH spominju gubici i do 90 posto pčelinjih zajednica, na Hrasnu doista - medi.
Nema komentara:
Objavi komentar