Ekskluzivno prvi objavljujemo i u nastavcima vam donosimo znanstveni članak o izboru odgovarajućeg sustava opskrbe vodom u Gorancima. Članak su napisali Mladen Zelenika sa Građevinskog fakulteta Svučilišta u Mostaru, Božo Soldo sa Geotehničkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Jure Antunović iz Inženjerskog projektnog zavoda u Zagrebu.
Goranci su najveće i najbliže selo (12 kilometara) Mostaru na zapadnoj strani grada i pripada jednoj od gradskih općina. Nema adekvatan vodoopskrbni ni odvodni sustav. To je jedan od važnih uzroka smanjenja pučanstava u selu na manje od polovice tijekom posljednjeg dvadeset petogodišnjeg razdobljja. Neprimjerenost sustava vodoopskrbe i odvodnje uzrokovala je i zastoj u razvoju gospodarskih djelatnosti na tom području.
Izgradnja vodoopskrbnog sustava kojim se može osigurati pitka voda za približno 1000 stanovnika danas, odnosno za cca 3000 stanovnika tijekom perioda od slijedećih 10 godina, stvorili bi se osnovni uvjeti za budući nužan razvoj područja.
Oborinska voda prikupljena na krovovima kuća i uskladištena u tradicionalne spremnike (čatrnje) zapremine 50 do 200 prostornih metara, osnovni je način opskrbevodom domaćinstva u Gorancima. Postoje manje lokve, snježni i plitki kopani zdenci u močvarnom glinovitom tlu, koji se održavaju i koriste radi pojenja blaga na pašnjacima toga područja. Zadnjih godina se sve više vode dovozi iz Mostara mobilnim cisternama radi punjenja čatrnja presušenih tijekom suhe sezone intenzivnijom potrošnjom vode koristeći kućni vodoopskrbni sustav pod tlakom. Isto tako je sve veći broj domaćinstava koja kupuju i trše vodu suvremeno pakiranu u standardne posude (boce). Ovaj način opskrbe čine pitku vodu sve skupljom.
Kako najekonomičnije osigurati vodu odgovarajuće količine i kakvoće u Gorancima i zaštiti kakvoću izvorišta vode nizvodno od Goranaca, pitanja su koja se sve češće postavljaju u Gorancima i u naseljima koja piju vodu iz nizvodnih vrela. Na području Goranaca nema stalnih površinskih voda niti izvorišta. Tijekom intenzivnijih oborina dužeg trajanja, javljaju se manje bujice koje teku od Čabulje u niža područja prema jugoistoku, gdje ove vode poniru.
Tako se češće javljao i potok Dronjak u čijem je koritu bila stalna lokva, koja je držala vodu do prije šezdesetak godina. Uzroci sušenja lokve i rjeđeg pojavljivanja toka vode u Dronjku, posljedica je ispiranja i donošenja aluvijalnih sedimenata iz korita. Posljedica toga ogoljivanja krškog terena, povećana je infiltracija i permeabilnost tamošnjih karbonatnih naslaga te procjeđivanje i perkolacija oborinskih voda te zanemarivo malo površinsko otjecanje.
Istraživanja krških podzemnih voda za potrebe projektiranja i gradnje hidroelektrana na Neretvi, proširivanja i pouzdanije ekološke zaštite vodoopskrbnog sustava u Mostaru tijekom druge polovine XX. Stoljeća, obuhvatila su u pojedinim fazama i razmišljanjma i područje Goranaca (Zelenika i dr., 2016.). U popisu korištene literature navođeno je nekoliko ranije publiciranih radova što se može pomoći pri izboru prikladne tehnologije ruralne vodoopskrbe i sanitacije u različitim uvjetima uključujući i Dinarski krš.
Specifične su okolnosti za ruralnu vodoopskrbu i odvodnju područja Goranci, koji su manje od 10 kilometara udaljeni od velikih sustava vodoopskrbe i odvodnje grada Mostara, čija je tradicija dulja od 100 godina. U tim suatavimma u mostaru djelovali su, a djeluju i djelatnici rođeni u Gorancima, gdje stanuju njihove uže i/ili šire obitelji. Ovim djelatnicima je jasno da svaka otvorena septička jama u Gorancima može negativno djelovati na kakvoću vode u izvorištima Radobolje i Studenca, odnosno u samom vodoopskrbnom sustavu grada Mostara.
U ovom članku se analiziraju mogućnosti i racionalnost korištenja pretpostavljenih izvorišta vode za vodoopskrbu ruralnog područja Goranaca. Komentiraju se potrebew i mogućnosti pouzdanog i racionalnog projektiranja, savjetovanja i revizije raspoloživih podataka te kriterija za izbor izvorišta vode, tehnoloških rješenja izvedbe, održavanja i praćenja procjena u slivu tijekom i nakon izgradnje sustava vodoopskrbe i odvodnje područja Goranci.
U sljedećem postu čitajte: Kakav je rasjed u Goranačko – Ladinskom polju, koja je važnost važnost veze Goranaca sa vrelom Radobolje i Studenca, vidjet ćete kastrificinarnost Goranaca, te hidrigeološke profile…
Izgradnja vodoopskrbnog sustava kojim se može osigurati pitka voda za približno 1000 stanovnika danas, odnosno za cca 3000 stanovnika tijekom perioda od slijedećih 10 godina, stvorili bi se osnovni uvjeti za budući nužan razvoj područja.
Oborinska voda prikupljena na krovovima kuća i uskladištena u tradicionalne spremnike (čatrnje) zapremine 50 do 200 prostornih metara, osnovni je način opskrbevodom domaćinstva u Gorancima. Postoje manje lokve, snježni i plitki kopani zdenci u močvarnom glinovitom tlu, koji se održavaju i koriste radi pojenja blaga na pašnjacima toga područja. Zadnjih godina se sve više vode dovozi iz Mostara mobilnim cisternama radi punjenja čatrnja presušenih tijekom suhe sezone intenzivnijom potrošnjom vode koristeći kućni vodoopskrbni sustav pod tlakom. Isto tako je sve veći broj domaćinstava koja kupuju i trše vodu suvremeno pakiranu u standardne posude (boce). Ovaj način opskrbe čine pitku vodu sve skupljom.
Kako najekonomičnije osigurati vodu odgovarajuće količine i kakvoće u Gorancima i zaštiti kakvoću izvorišta vode nizvodno od Goranaca, pitanja su koja se sve češće postavljaju u Gorancima i u naseljima koja piju vodu iz nizvodnih vrela. Na području Goranaca nema stalnih površinskih voda niti izvorišta. Tijekom intenzivnijih oborina dužeg trajanja, javljaju se manje bujice koje teku od Čabulje u niža područja prema jugoistoku, gdje ove vode poniru.
Tako se češće javljao i potok Dronjak u čijem je koritu bila stalna lokva, koja je držala vodu do prije šezdesetak godina. Uzroci sušenja lokve i rjeđeg pojavljivanja toka vode u Dronjku, posljedica je ispiranja i donošenja aluvijalnih sedimenata iz korita. Posljedica toga ogoljivanja krškog terena, povećana je infiltracija i permeabilnost tamošnjih karbonatnih naslaga te procjeđivanje i perkolacija oborinskih voda te zanemarivo malo površinsko otjecanje.
Istraživanja krških podzemnih voda za potrebe projektiranja i gradnje hidroelektrana na Neretvi, proširivanja i pouzdanije ekološke zaštite vodoopskrbnog sustava u Mostaru tijekom druge polovine XX. Stoljeća, obuhvatila su u pojedinim fazama i razmišljanjma i područje Goranaca (Zelenika i dr., 2016.). U popisu korištene literature navođeno je nekoliko ranije publiciranih radova što se može pomoći pri izboru prikladne tehnologije ruralne vodoopskrbe i sanitacije u različitim uvjetima uključujući i Dinarski krš.
Specifične su okolnosti za ruralnu vodoopskrbu i odvodnju područja Goranci, koji su manje od 10 kilometara udaljeni od velikih sustava vodoopskrbe i odvodnje grada Mostara, čija je tradicija dulja od 100 godina. U tim suatavimma u mostaru djelovali su, a djeluju i djelatnici rođeni u Gorancima, gdje stanuju njihove uže i/ili šire obitelji. Ovim djelatnicima je jasno da svaka otvorena septička jama u Gorancima može negativno djelovati na kakvoću vode u izvorištima Radobolje i Studenca, odnosno u samom vodoopskrbnom sustavu grada Mostara.
U ovom članku se analiziraju mogućnosti i racionalnost korištenja pretpostavljenih izvorišta vode za vodoopskrbu ruralnog područja Goranaca. Komentiraju se potrebew i mogućnosti pouzdanog i racionalnog projektiranja, savjetovanja i revizije raspoloživih podataka te kriterija za izbor izvorišta vode, tehnoloških rješenja izvedbe, održavanja i praćenja procjena u slivu tijekom i nakon izgradnje sustava vodoopskrbe i odvodnje područja Goranci.
U sljedećem postu čitajte: Kakav je rasjed u Goranačko – Ladinskom polju, koja je važnost važnost veze Goranaca sa vrelom Radobolje i Studenca, vidjet ćete kastrificinarnost Goranaca, te hidrigeološke profile…
Nema komentara:
Objavi komentar