Danas počinje izvanredna Sveta godina milosrđa

Čitajte:
1. Okružninca za slavlje izvanredne Svete godine milosrđa

2. Dvanaest najvažnijih stvari koje morate znati o Svetoj godini Božjega milosrđa

3. Molitva pape Franje za Svetu godinu Božjega milosrđa!

4. Krunica Božanskog Milosrđa


Papa Franjo će danas označiti početak Svete godine, tridesete u vatikanskoj povijesti, koju će uz tradicionalan oprost posvetiti i milosrđu.

Godina milosrđa trajat će od 8. prosinca 2015. do 20. studenoga iduće godine. Sveta godina ili Jubilej posebno je vrijeme koje po tradiciji u Rim dovodi milijune vjernika po opći oprost za njihove grijehe.

Franjo, kojemu je milosrđe jedna od glavnih tema njegova papinstva, rekao je u srijedu da svijet, uključujući i Katoličku Crkvu, mora “spoznati da okrutnost i osuda nisu pravi put”.

“Nekad je i sama Crkva pregruba, dolazi u iskušenje da slijedi prestrogu liniju, u iskušenje da ustraje samo na moralnim pravilima pa, kao posljedica toga, jako mnogo ljudi biva isključeno”, kazao je Franjo u razgovoru za tjednik Credere.

Po pravilima petsto godina starog ceremonijala, Franjo će početi Svetu godinu otvaranjem Svetih vrata na Bazilici svetog Petra (prva vrata zdesna), što je čin koji hodočasnicima, grešnicima simbolično otvara put iskupljenja.

Nadbiskup Rino Fisichella, predsjednik Pontifikalnog vijeća za novu evangelizaciju, vatikanskog dikasterija koji je glavni organizator događanja, rekao je da očekuje 40 do 50 tisuća ljudi na svečanosti.

Godina milosrđa počinje 8. prosinca, na blagdan Bezgrešnog začeća Marijina i na pedesetu godišnjicu Drugog vatikanskog koncila.

Mostarsko-Duvanjska i Trebinjsko-Mrkanska biskupija

BISKUPSKI ORDINARIJAT MOSTAR

Ulica nadbiskupa Čule bb., pp. 54 - 88000 Mostar

(tel. ++387/36/334-050; fax: 334-080; e-mail: cbismo@gmail.com)

Mostar, 30. studenoga  2015.

Prot.:  1808/2015.

1. OKRUŽNICA 

ZA SLAVLJE IZVANREDNE SVETE GODINE MILOSRĐA

Braćo svećenici, redovnici i redovnice, dragi Božji narode!

Papa Franjo svojim je apostolskim pismom „Misericordiae vultus” - Lice milosrđa, 11. travnja 2015., najavio izvanrednu Svetu godinu milosrđa. Ta godina započinje na svetkovinu Bezgrješnoga Začeća Blažene Djevice Marije, 8. prosinca 2015., a završava na svetkovinu Krista Kralja, 20. studenoga 2016. U našoj mjesnoj Crkvi, kao uostalom u svim partikularnim Crkvama svijeta, Izvanrednu Svetu godinu milosrđa započinjemo na Treću nedjelju Došašća - ujedno i Nedjelja Caritasa -  13. prosinca ove godine.

Mi biskupi BK BiH, sabrani na 65. redovito zasjedanje od 3. do 5. studenoga 2015. u Sarajevu, svjedočeći međusobno zajedništvo i jedinstvo naših mjesnih Crkava s cijelom Crkvom Kristovom, u sinovskoj odanosti i poštovanju prema Svetomu Ocu, pozvali smo sve vas, članove naših nad/biskupija, da se svi odazovemo glasu prvosvećenika Franje i zajedno s cijelom Crkvom slavimo milosno vrijeme – Svetu godinu milosrđa. Pozvali smo vas na ovo hodočašće milosrđa, jer milosrđe je cilj koji treba postići a koji zahtijeva povjerenje i žrtvu; milosrđe je put na kojem nema osude i klevete, ljubomora i zavisti; milosrđe je oruđe praštanja.„Stoga, u ovoj Svetoj godini milosrđa otvorite svoja srca životnim periferijama, donoseći utjehu i solidarnost onima koji, u današnjem svijetu, doživljavaju nesigurnost i patnju, mnogobrojnoj braći i sestrama lišenima ljudskoga dostojanstva. Na taj se način može ukloniti smetnja ravnodušnosti koja često vlada i iza koje se krije licemjerje i egoizam“, kako istaknu papa Franjo u pismu Lice milosrđa.

Ovom Okružnicom želimo dati neke konkretne smjernice za slavlje Izvanredne godine milosrđa u Mostarsko-duvanjskoj i Trebinjsko-mrkanskoj biskupiji, i za slavlje samoga otvaranja i za cio tijek Jubileja, ostavljajući uvijek svakomu napose, osobito živim župnim zajednicama, da se ne daju preteći u milosrđu.

Vrata milosrđa. Na svetkovinu Bezgrješnoga začeća bit će otvorena Sveta vrata Vatikanske bazilike i postati Vrata milosrđa. Na Treću nedjelju Došašća, 13. prosinca, otvorit će se Sveta vrata Lateranske bazilike a potom i na drugim papinskim bazilikama. Papa je Franjo odredio da se u svim partikularnim Crkvama po svijetu, u katedralama i konkatedralama, svetištima i crkvama od posebne važnosti, otvore Vrata milosrđa, tako da se Jubilej može slaviti i na mjesnoj razini „kao vidljivi znak zajedništva cijele Crkve” (br. 3). Tako bi svi oni koji kroz ta vrata uđu, mogli iskusiti ljubav Boga koji tješi, oprašta i nadu daje.

Ovo su crkve u biskupiji mostarsko-duvanjskoj i trebinjsko-mrkanskoj. u kojima se može zadobiti potpuni oprost!

Za područje naših biskupija određujemo da u dvjema Gospinim katedralama: Marije Majke Crkve i Kraljice neba i zemlje u Mostaru i Rođenja Blažene Djevice Marije u Trebinju te u dvama biskupijskim svetištima: Presvetoga Srca Isusova u Studencima i Kraljice Mira na Hrasnu otvore Vrata milosrđa u župnim i samostanskim crkvama: Sv. Petra i Pavla u Mostaru, Sv. Ante na Humcu, Uznesenja Blažene Djevice Marije na Širokom Brijegu, Sv. Mihovila arkanđela u Tomislavgradu - duvanjska župa i Sv. Ivana Krstitelja u Konjicu.

Osobno ću, s Božjom pomoću, otvoriti Vrata milosrđa u katedrali u Mostaru, a kao osobne delegate da otvore Vrata i Godinu Božjega milosrđa u spomenutim crkvama imenujem:

don Željka Majića, generalnoga vikara na Humcu, fra Ivana Ševu, zamjenika provincijala, u crkvi sv. Petra i Pavla u Mostaru, don Antu Luburića, trebinjskoga dekana u Trebinju, don Ivana Štironju, ravnatelja Papinskih misijskih djela, na Hrasnu, don Ivu Šutala, humačkoga dekana u Studencima, fra Stipu Bišku, širokobriješkoga dekana na Širokom Brijegu, fra Vinka Kureviju, duvanjskoga dekana u Tomislavgradu i fra Vlatka Soldu, župnoga upravitelja u Konjicu.

Pozivamo na što veće sudjelovanje, ne samo vjernika dotičnih župa, nego i susjednih te po mogućnosti, ako to pastoralno-liturgijske obveze dopuštaju, i okolnih svećenika.

U svim ostalim župama neka se na pučkim misama također molitveno otvori Godina milosrđa. Obred otvaranja u prilogu.

Posebni dani milosrđa u pojedinim župama i potpuni oprost. Pozivamo sve župnike da u povjerenim im župama u okviru pripreme i na sam dana župnih Titulara ili Patrona organiziraju devetnice, trodnevnice, duhovne obnove ili pučke misije, i to na takav način da ti pučki misionari budu navjestitelji radosti oproštenja. U našim biskupijama svi svećenici s ispovjednom jurisdikcijom imaju ovlast opraštanja grijeha abortusa. Papa je najavio kako će u pojedine biskupije poslati misionare milosrđa (br. 18). To će biti svećenici s ovlastima da opraštaju kazne koje su pridržane Apostolskoj Stolici. O njihovu dolasku i mjestu djelovanja bit ćete naknadno obaviješteni, kada se ova ideja i na razini opće Crkve razradi i definira.

U prigodi slavlja Naslovnika crkve ili župe (Osobe Presvetoga Trojstva) ili Patrona župe (Sveci i Svetice Božje) moći će se zadobiti potpuni oprost, a u gore navedenim crkvama uvijek prigodom osobnih ili župnih hodočašća.

Staleške duhovne obnove, kateheze i propovijedi i karitativno djelovanje. Papina je izričita želja, gotovo vapaj: „Kako samo želim da nadolazeće godine budu prožete milosrđem, da bismo išli ususret svakoj osobi, noseći Božju dobrotu i nježnost! Neka do svih, i vjernika i onih koji su udaljeni od vjere, dopre balzam milosrđa kao znak Božjega kraljevstva već prisutna među nama!“ (br. 5). Stoga neka župne zajednice – posebno njihovi voditelji i članovi – tijekom Godine Božjega milosrđa imaju snage i ljubavi suočiti se s cijelim nizom izazova u organiziranju duhovnih obnova, u katehezama i propovijedima, a posebno u karitativnom djelovanju. I jednako s obzirom na dublje ukorjenjenje u Božju riječ po jačoj pripravi za što plodnije slavlje svetih sakramenata inicijacije: krštenja, potvrde i pričesti, sakramenta pomirenja i bolesničkoga pomazanja, sakramenta ženidbe i svetoga reda kao i  pojačanjem karitativna djelovanja – i to ne samo u ublaživanju potreba i patnja mnogih oko nas, nego i u zauzimanju oko otklanjanja uzroka nepravdi, patnji, siromaštva i bolesti.

Neka naša župna i hodočasnička središta ožive milosrdnim činima duhovne obnove i konkretne evanđeoske ljubavi. Neka se uzdižu naše molitve za obitelji, posebno one pogođene životnim poteškoćama i stanjima, za nova duhovna zvanja, za mir i slogu u obitelji, u Crkvi i društvenoj zajednici. Neka se nitko ne osjeti ostavljenim ili na periferiji, jer Kristovo milosno Lice želi se po nama očitovati svakomu. Jubilej milosrđa jest izvanredna prigoda i poziv da svi mi u Crkvi u praksi provodimo tjelesna djela milosrđa: gladna nahraniti, žedna napojiti, siromaha odjenuti, stranca primiti, bolesna dvoriti, utamničena pohoditi i mrtva pokopati, kao i duhovna djela milosrđa: dvoumna savjetovati, neuka poučiti, grješnika pokarati, žalosna i nevoljna utješiti, uvrjedu oprostiti, nepravdu strpljivo podnositi i za žive i mrtve Boga moliti.

Korizma i „24 sata za Gospodina“. Svaka je korizma povlašteno vrijeme Božjega milosrđa. Korizmu u ovoj Jubilarnoj godini trebamo proživljavati i slaviti intenzivnije u molitvi i postu, u pokori i ljubavi. Papa poziva da se cijela Crkva ujedini u molitvi Dvadeset i četiri sata za Gospodina (br. 17), koja će se, kako je planirano, održati u petak i subotu prije četvrte korizmene nedjelje.

Već je ustaljena i svake hvale vrijedna praksa da župe Trebinjsko-mrkanske biskupije svake korizmene nedjelje, prema rasporedu, hodočaste na Hrasno. Pozivamo i ostale vjernike iz naših župa da im se pridruže.

Hodočašća. U Godini vjere organizirali smo veliko biskupijsko hodočašće na grobove Apostolskih prvaka u Rim. Stoga u ovoj Godini ne planiramo takvo biskupijsko hodočašće. Trenutačne političke i sigurnosne prilike ne savjetuju hodočašće u Svetu Zemlju. Svakoj župnoj zajednici i dekanatu ostavlja se na slobodnu procjenu i sukladno mogućnosti da organiziraju hodočašća u spomenuta mjesta ili druga svetišta. A pozivamo sve župnike da organiziraju hodočašća u katedrale te naznačene crkve i biskupijska svetišta. Kao znak našega crkvenog zajedništva neka župe Mostarsko-duvanjske biskupije organiziraju hodočašća u mostarsku stolnicu, posebno za biskupijski patron sv. Josipa i naslov Gospine katedrale – Mariju Majku Crkve, a župe Trebinjsko-mrkanske biskupije za slavlje Rođenja Blažene Djevice Marije i sv. Mihovila, zaštitnika Trebinjske biskupije.

Bog, bogat milosrđem , po zagovoru Blažene Djevice Marije – Majke milosrđa, udijelio vam milost da u ovoj Svetoj godini ponovno otkrijete radost Božje milosrdne ljubavi.

Ratko Perić, mostarsko-duvanjski biskup

i apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski

2. Dvanaest najvažnijih stvari koje morate znati o Svetoj godini Božjega milosrđa

Na svetkovinu Bezgrešnog začeća 8. prosinca papa Franjo je otvorio Sveta vrata Vatikanske bazilike sv. Petra čime je započela Sveta godina Božjega milosrđa koja će trajati sve do svetkovine Krista Kralja 2016. godine. Evo nekoliko korisnih informacija o Jubileju milosrđa – daru milosti za sve vjernike!

1. Što je to jubilej?

Jubilej ili jubilejska godina ustanovljena je još u Starom zavjetu. Naziv jubilej dolazi od hebrejske riječi jubal – ovnujski rog u koji se trubilo prigodom proglašenja jubilejske godine.

2. Kršćanski smisao jubileja

Najkraće rečeno jubilej ili sveta godina predstavlja milosnu priliku za prepoznavanje Božjega djelovanja u našemu životu, doziva nam u svijest najvažnije dimenzije kršćanskog života, učvršćuje vjeru, potiče na obraćenje i vršenje kršćanskog milosrđa, omogućava dublje jedinstvo u Crkvi i izvan nje, potiče na svjedočenje vjere u Krista u zajedništvu s Crkvom.

3. Starozavjetno porijeklo jubileja

Prema židovskoj tradiciji, jubilarna godina slavila se svakih 50 godina. U njoj se vraćalo jednakost među svim Izraelcima, nudilo nove mogućnosti obiteljima koje su izgubile imovinu, pa čak i svoju osobnu slobodu. Jubilarna godina bila je i podsjetnik bogatima da će doći vrijeme kada će robovi, jednom kada ponovno budu jednaki njima, biti u mogućnosti tražiti natrag svoja prava. Institucija jubileja u Starom zavjetu isticala je društvenu osjetljivost i zaštitu slabijih, jer su se tada trebali opraštati nenaplativi dugovi, oslobađati robovi, a čak je i zemlja počivala od obrađivanja i rađanja.

4. Isus Krist – ispunjenje jubileja

U Novom zavjetu Isus Krist predstavlja se kao onaj koji u potpunosti ispunjava stari jubilej navješćujući radosnu vijest siromasima, sužnjima oslobođenje, vid slijepima, proglašujući godinu milosti Gospodnje. (Usp. Lk 4,16—21).

5. Jubilej u Katoličkoj Crkvi

U Katoličkoj Crkvi proslava jubileja započela je 1300. godine odredbom pape Bonifacija VIII. Prema njegovoj zamisli jubilej se trebao slaviti svakih stotinu godina. Zanimljivo, uz održavanje prvoga jubileja vezuje se i nazočnost glasovitoga talijanskog pjesnika Dantea Alighierija, za kojega se s velikom vjerojatnošću može reći da je i osobno sudjelovao u slavljima. Njegovo remek-djelo “Božanstvena komedija” nastaje povodom toga slavlja, a u svojim je stihovima Dante opjevao i hrvatske hodočasnike.

Od 1475. pa nadalje – kako bi se omogućilo svakom naraštaju doživjeti barem jednu svetu godinu – određeno je da se redovni jubilej slavi svakih 25 godina.  Do danas je slavljeno ukupno 26 redovnih svetih godina, od kojih je posljednji bio proglašen 2000. godine.

Običaj proglašavanja izvanrednih jubileja potječe iz 16. stoljeća. Posljednje dvije izvanredne svete godine bile su ona iz 1933., koju je proglasio papa Pio XI. povodom 1900. obljetnice otkupljenja, te ona iz 1983. godine, koju je proglasio papa Ivan Pavao II. povodom 1950. godine otkupljenja. Jubilej milosrđa koji je upravo započeo također je ovaj Izvanredni jubilej.

6. Zašto Izvanredni jubilej milosrđa?

Na ovo pitanje odgovorio je papa Franjo  u svojoj propovijedi na Drugu vazmenu nedjelju, tj. Nedjelju Božjega milosrđa, kada je bulom “Misericordiae vultus – Lice milosrđa” proglasio Izvanrednu jubilarnu godinu:

Jednostavno zato što je Crkva, u ovom času velikih epohalnih promjena, pozvana snažnije davati znakove Božje prisutnosti i blizine. Ovo nije vrijeme za rastresenost, nego naprotiv vrijeme da ostanemo budni te da u sebi probudimo sposobnost gledanja u bitno. Vrijeme je to za Crkvu kako bi ponovno pronašla osjećaj za poslanje koje joj je Gospodin povjerio na dan Uskrsa: da bude znak i oruđe Očeva milosrđa. Stoga će Sveta godina morati živom održavati želju da se znadu prepoznati toliki znakovi nježnosti koje Bog daje čitavomu svijetu te nadasve onima koji pate, koji su sami i napušteni, pa i bez nade da im se oprosti i da se osjećaju ljubljenima od Oca.

7. Praktičini savjeti za življenje Izvanrednog jubileja

U spomenutoj buli papa Franjo nudi i konkretne savjete za Svetu godinu milosrđa:

hodočastiti do Svetih vrata u Rimu ili na nekom drugom mjestu na svijetu, što predstavlja znak da je milosrđe cilj koji treba dosegnuti, te zahtijeva predanost i žrtvu

tražiti Božju pomoć u svojim slabostima i prihvatiti Božju prisutnost i blizinu

ne suditi i ne osuđivati, kako bismo izbjegli Božju osudu

kloniti se ljubomore i zavisti, ne govoriti loše o drugima i tako narušavati njihov ugled

opraštati i biti oruđe oproštenja i milosrđa “jer smo mi oni koji su prvo primili milosrđe od Boga”

otvoriti svoje srce egzistencijalnim periferijama, donoseći utjehu i solidarnost onima koji u današnjem svijetu žive nesigurnost i patnju.

čuvati se ravnodušnosti i rutine, te destruktivnog cinizma koji nas sprečavaju u otkrivanju novosti.

radosno činiti duhovna i tjelesna djela milosrđa, kako bismo probudili naše uspavane savjesti pred tragedijom siromaštva i navijestili slobodu zatočenicima suvremenih ropstava.

proživjeti korizmeno vrijeme tijekom ove Jubilarne godine kao povlašteni trenutak slavljenja i doživljavanja Božjeg milosrđa

meditirati nad brojnim stranicama Svetog Pisma kako bismo ponovno otkrili Očevo milosrdno lice

uključiti se u inicijativu “24 sata za Gospodina” koja će se slaviti u petak i subotu prije četvrtog korizmenog tjedna i postaviti sakrament Pomirenja u središte

promicati susret sa židovstvom i islamom te drugim plemenitim vjerskim tradicijama kako bi otklonili svaki oblik uskogrudnosti i nepoštovanja, nasilja i diskriminacije

8. Tko su misionari milosrđa?

Papina je želja da Jubilej bude živo iskustvo Očeve blizine, opipljivi dodir njegove nježnosti. Stoga je u buli “Misericordiae vultus” najavio kako će u sve biskupije svijeta odaslati misionare milosrđa, koji će kao živi znak Očeva praštanja imati “vlast odriješiti i one grijehe koji su pridržani Apostolskoj Stolici”.

Riječ je o grijesima koje Crkva drži osobito teškima, jer čine posebno veliku štetu zbog čega ih Crkva drži ne samo grijesima, već i deliktima ili zločinima za koje je predviđena i kanonska kazna. Trenutačno je prema kanonskom pravu šest takvih zločina: svetogrđe presvetoga sakramenta (euharistije), fizički napad na papu, biskupsko ređenje bez papinog dopuštenja, pokušaj odrješenja grijeha protiv šeste zapovijedi u kojem je sam ispovjednik sudjelovao, kršenje ispovjedne tajne, te zločin kršenja tajnosti konklava.

Misionarima milosrđa bit će dane ovlasti da odriješe bilo koju kanonsku kaznu koja onemogućava povaratak u sakramentalni život čime će se na poseban način ukazati na težinu tih zločina, ali i na ljepotu sakramenta ispovijedi i veličinu Božjeg milosrđa.

Postoje i drugi teški grijesi koji također povlače izopćenje, a čiji je oprost pridržan mjesnom biskupu. Najpoznatiji među njima je pobačaj čije izvršenje sa sobom povlači automatsko izopćenje i to ne samo majke koja je pobacila, već i osobā koje su je navodile na pobačaj te medicinskog osoblja koje je u njemu djelatno sudjelovalo. Ovlast odrješenja od grijeha pobačaja za one koji su taj grijeh počinili i koji skrušena srca za njega traže oproštenje Papa je udijelio svim svećenicima.

9. Kako zadobiti jubilejski oprost?

Pojasnimo najprije crkveni nauk o oprostima:

Svaki teški grijeh ima dvostruku posljedicu: raskida naše zajedništvo s Bogom i lišava nas vječnog života. Oproštenje od vječne kazne ostvaruje se oprostom od krivnje i obnovom zajedništva s Bogom po sakramentu ispovijedi. Pored vječne kazne postoji i ona koju nazivamo vremenitom kaznom od koje se vjernik treba očistiti bilo na zemlji bilo poslije smrti u stanju nazvanom čistilištem.

Oprost je dakle otpuštenje vremenite kazne za grijehe kojih je krivnja već otpuštena po sakramentu ispovijedi.

“Oprost se dobiva po Crkvi koja se, snagom vlasti vezivanja i odrešivanja, što ju je dobila od Isusa Krista, zauzima za kršćanina, te mu otvara riznicu zasluga Krista i svetaca da od Oca milosrđa dobije otpuštenje vremenitih kazni za grijehe. Crkva time želi ne samo doći u pomoć tom kršćaninu, nego i potaknuti ga na djela pobožnosti, pokore i ljubavi”, piše papa Pavao VI.

Da bi zadobili oprost vremenitih kazni vjernici su pozvani poduzeti hodočašće prema Svetim vratima otvorenima na četirima papinskim bazilikama u Rimu, ali i u svakoj katedrali ili u crkvama i svetištima koje odrede dijecezanski biskupi. Takvo hodočašće predstavlja znak duboke želje za istinskim obraćenjem.

Jubilejski oprost, djelomičan ili potpun, možemo zadobiti za sebe, ali i za pokojnika.

Otpuštanje vremenitih kazni dolazi uz sljedeće uvjete:

• isključiti svaku naklonost grijehu, makar bio i lak
• probuditi nakanu da se želi primiti potpuni oprost
• pričestiti se, a ako je potrebno prije se i ispovjediti
• hodočastiti prema Svetim vratima jubilejske crkve
• moliti na nakanu Svetoga Oca prigodom hodočašća u jubilejsku crkvu (ne za Papu, već na njegove nakane)
• Potpuni oprost može se primiti samo jednom na dan. Oprost je djelomičan ako nedostaje potpuno odricanje (prva točka), a ispunjeni su svi ostali uvjeti. Naravno, vrsta stečenog oprosta ostaje poznata samo Bogu.

10. Što trebaju znati vjernici koji će hodočastiti u Rim?

Tijekom Svete godine u ulici Via della Conciliazione br. 7 (ulici koja vodi prema bazilici sv. Petra) otvoren je informacijski centar za hodočasnike, gdje se mogu pronaći sve informacije o rasporedu događaja, prijaviti se za prolazak kroz Sveta vrata i podignuti besplatne ulaznice koje su potrebne za sudjelovanje na brojnim slavljima za vrijeme Jubileja.

Hodočasnici će u centru također moći podignuti jedini autentični i službeni testimonium, odnosno potvrdu da su sudjelovali na Jubileju u Rimu. Ured će biti otvoren svaki dan od 7:30 do 16:30.

Za hodočasnike će biti osigurane zdravstvene usluge. Kod četiri Papinske bazilike bit će postavljena stanica za prvu pomoć, a za medicinsku skrb će biti zaduženi članove Malteškog reda. Dodatni medicinski centar bit će postavljen kod Anđeoske tvrđave, a u Bolnici Svetoga Duha otvorit će se i novi odjel za hitnu pomoć.

Za gluhe i slijepe bit će osigurani posebni materijali i osoblje, uključujući posebno postavljene ispovjedaonice u Bazilici sv. Petra i drugim crkvama.

Više informacija o Svetoj godini može se pronaći na službenoj web-stranici.

11. Što je s onima koji su spriječeni hodočastiti?

Oni vjernici koji zbog bolesti ili nekih drugih ozbiljnih razloga ne mogu izaći iz kuće mogu primiti potpuni oprost, ako – sjedinjeni u duhu i u mislima s vjernicima na dotičnim mjestima, naročito onda kada se putem sredstava društvenoga komuniciranja prenose liturgijska slavlja iz neke jubilejske crkve – izmole Oče naš, Vjerovanje ili neku drugu molitvu, prikazujući svoje trpljenje i teškoće na nakane koje su za Crkvu posebno važne u Svetoj godini milosrđa.

12. Logo Jubilarne godine milorđa

Logo Jubileja  djelo je isusovca o. Marka Rupnika. Prikazuje Sina koji na svoja ramena stavlja zalutalog čovjeka. Logo je napravljen tako da se iz njega raspoznaje lik Dobrog Pastira koji u dubinama dodire ljudsko tijelo i ljubavlju ga preoblikuje za promjenu života. Dobri Pastir, s beskrajnim milosrđem na sebe uzima ljudsko te se njegove oči stapaju s onim čovjeka. Krist vidi Adamovim okom i s onim Kristovim. Svaki čovjek, tako u Kristu otkriva novog Adama, svoju ljudskost, i budućnost koja ga očekuje u razmatranju pogleda ljubavi svoga Oca.

Prizor je smješten na bademovo stablo, na dragi antički i srednjevjekovni ikonografski prikaz, kojim se označavaju dvije naravi u Kristu, ona božanska i ona ljudska. Tri koncentrična elipsasta luka koji prema vani postaju sve svjetlija, ukazuju na Krista koji čovjeka izvodi iz tame grijeha i smrti. S druge strane, dubina koju označuje tamna boja, označava tajnovitost ljubavi Očeve koja sve oprašta.

3. Molitva pape Franje za Svetu godinu Božjega milosrđa!

Gospodine Isuse Kriste,

ti si nas poučio da budemo milosrdni kao Otac nebeski

i rekao nam da tko vidi tebe, vidi njega.

Pokaži nam svoje lice i bit ćemo spašeni.

Tvoj pogled, pun ljubavi, oslobodio je Zakeja

i Mateja od robovanja novcu,

a preljubnicu i Mariju Magdalenu od iskušenja

da sreću traže samo u stvorenju;

potaknuo je Petra da zaplače, nakon što te je zatajio,

a raskajanomu je razbojniku zajamčio raj.

Daj da svatko od nas osjeti da je i nama upućena riječ

koju si rekao Samarijanki:

»O, kad bi znala dar Božji!«

Ti si vidljivo lice nevidljivoga Oca,

Boga koji svoju svemoć očituje

nadasve praštanjem i milosrđem:

daj da Crkva u svijetu bude Tvoje vidljivo lice,

lice svoga uskrslog Gospodina u slavi.

Htio si da i tvoji službenici budu zaogrnuti slabošću

kako bi gajili istinsko suosjećanje

prema svima koji su u neznanju i zabludi.

Učini da svatko tko pristupi tvojim službenicima

osjeti da ga Bog iščekuje, ljubi i da mu oprašta.

Pošalji svoga Duha

i sve nas posveti svojim pomazanjem,

kako bi Jubilej milosrđa

bio godina milosti Gospodnje

te tvoje Crkva, u obnovljenome zanosu,

uzmogne donijeti siromasima radosnu vijest,

proglasiti slobodu zatočenima i potlačenima

te slijepima vratiti vid.

Po zagovoru Marije, Majke milosrđa,

to molimo tebe koji s Ocem i Duhom Svetim

živiš i kraljuješ u vijeke vjekova. Amen.

4. Krunica Božanskog Milosrđa 

Krunica Božanskog Milosrđa moli se na običnoj krunici ovako:

Na prva tri zrnca:
Oče naš, koji jesi na nebesima, sveti se ime tvoje.
Dođi kraljevstvo tvoje, budi volja tvoja,
kako na nebu, tako i na zemlji.
Kruh naš svagdanji daj nam danas,
i otpusti nam duge naše,
kako i mi otpuštamo dužnicima našim.
I ne uvedi nas u napast,
nego izbavi nas od zla. Amen.

Zdravo Marijo, milosti puna, Gospodin s tobom.
Blagoslovljena ti među ženama i blagoslovljen plod utrobe tvoje, Isus.
Sveta Marijo, Majko Božja, moli za nas grešnike, sada i na času smrti naše. Amen.

Vjerujem u Boga, Oca svemogućega, Stvoritelja neba i zemlje.
I u Isusa Krista, Sina njegova jedinoga, Gospodina našega,
koji je začet po Duhu Svetom, rođen od Marije Djevice,
mučen pod Poncijem Pilatom, raspet, umro i pokopan;
sašao nad pakao; treći dan uskrsnuo od mrtvih;
uzašao na nebesa, sjedi o desnu Boga Oca svemogućega;
odonud će doći suditi žive i mrtve.
Vjerujem u Duha Svetoga, svetu Crkvu katoličku,
općinstvo svetih, oproštenje grijeha,uskrsnuće tijela,život vječni. Amen.

Na velika zrnca:
Vječni Oče, prikazujem Ti Tijelo i Krv, Dušu i Božanstvo Tvoga preljubljenoga Sina, Gospodina našega Isusa Krista, kao zadovoljštinu za naše grijehe i grijehe cijelog svijeta.

Na mala zrnca:
Po pregorkoj Muci Isusovoj, milosrdan budi nama i cijelom svijetu.

Nakon 5 desetki doda se 3 puta:
Sveti Bože, Sveti Jaki Bože, Sveti Besmrtni Bože, molosrdan budi nama i cijelom svijetu.


ZAZIVI BOŽANSKOM MILOSRĐU

Gospodine, smiluj se!
Kriste, smiluj se!
Gospodine, smiluj se!
Kriste, čuj nas!
Kriste, usliši nas!
Oče nebeski, Bože, smiluj nam se!
Sine, Otkupitelju svijeta, Bože, smiluj nam se!
Duše Sveti, Bože, smiluj nam se!
Sveto Trojstvo, jedan Bože, smiluj nam se!

Milosrđe Božje, ti neshvatljiva tajno Presvetoga Trojstva,            uzdam se u tebe!
Milosrđe Božje, ti izrazu Njegove najveće moći,
Milosrđe Božje, koje si se objavilo u stvaranju nebeskih duhova,
Milosrđe Božje, koje si nas iz ništavila pozvalo u život,
Milosrđe Božje, koje obuhvaćaš čitav svijet,
Milosrđe Božje, koje nam daruješ besmrtan život,
Milosrđe Božje, koje nas zaštićuješ od zasluženih kazna,
Milosrđe Božje, koje nas oslobađaš od bijede grijeha,
Milosrđe Božje, koje nam u Riječi što je Tijelo postala daruješ opravdanje,
Milosrđe Božje, koje se na nas izlijevaš iz rana Kristovih,
Milosrđe Božje, koje nam izvireš iz Presvetoga Srca,
Milosrđe Božje, koje si nam dalo Presvetu Djevicu za Majku milosrđa,
Milosrđe Božje, vidljivo u ustanovljenju Crkve koja obuhvaća cijeli svijet,
Milosrđe Božje, vidljivo u ustanovljenju i dijeljenju svetih sakramenata,
Milosrđe Božje, neograničeno u sakramentu krštenja i pokore,
Milosrđe Božje, neizmjerno u sakramentu oltara i svećeništva,
Milosrđe Božje, koje si nas pozvalo k svetoj vjeri,
Milosrđe Božje, u obraćenju grješnika,
Milosrđe Božje, koje posvećuješ pravednike,
Milosrđe Božje, koje usavršuješ svete,
Milosrđe Božje, vrelo bolesnicima i patnicima,
Milosrđe Božje, utjeho i blago svih onih koji su skršena srca,
Milosrđe Božje, ufanje onih koji očajavaju,
Milosrđe Božje, koje uvijek i svugdje pratiš sve ljude,
Milosrđe Božje, koje nas ispunjaš milostima,
Milosrđe Božje, mire umirućih,
Milosrđe Božje, koje nas čuvaš od paklenoga ognja,
Milosrđe Božje, koje olakšavaš patnje dušama u čistilištu,
Milosrđe Božje, ti slasti i neizmjerna radosti sviju svetih,
Milosrđe Božje, beskrajno u svim tajnama vjere,
Milosrđe Božje, neiscrpivi izvore čudesa,

Bog je milosrdan i pun samilosti, spor na srdžbu i pun dobrote.
Zato ću dovijeka klicati milosrđu Božanskom.

Pomolimo se: O, vječni Bože, čije je milosrđe neistraživo i čije je blago smilovanja neiscrpivo, milosno pogledaj na nas i umnoži u nama svoje milosrđe da u teškim trenutcima ne očajavamo i ne budemo obeshrabreni, nego da se predamo s velikim pouzdanjem u tvoju svetu volju, koja je sama ljubav i smilovanje! Po Gospodinu našemu Isusu Kristu, Kralju milosrđa, koji nam s tobom i Duhom Svetim iskazuje milosrđe u sve vijeke vjekova. Amen.