Svetkovina Tijelova, koja se slavi četvrtkom nakon Presvetog Trojstva, utemeljena je kao odgovor na slabljenje čašćenja Euharistije u 12. stoljeću. Potaknuta viđenjem augustinske redovnice Julijane iz Lütticha, u kojem je nedostatak euharistijske svetkovine simboliziran tamnim mjestom na mjesečevu kolutu, blagdan je najprije uveden u biskupiji Lüttich 1246., a potom 1264. i za cijelu Crkvu od strane pape Urbana IV. Hrvatska tradicija naziva svetkovinu Tijelovo ili Brašančevo, a današnji naziv – Svetkovina Presvetog Tijela i Krvi Kristove – dodatno naglašava i čašćenje Kristove Krvi.
Biskup Palić u Gorancima: Sakrament svete krizme za dvoje kandidata
Prije nego što u katedrali predvodi večernju misu i procesiju, biskup Petar Palić će u 10:30 sati u župnoj crkvi Pod Jelom u Gorancima podijeliti sakrament svete potvrde – krizme za dvoje kandidata. Za našu župu to je poseban događaj i blagoslov.
Procesija gradom od Katedrale do crkve sv. Petra i Pavla
Danas, 19. lipnja 2025. godine, na svetkovinu Tijelova, u svim mostarskim župama svete mise će se slaviti samo prijepodne. Večernjih svetih misa neće biti osim u katedrali Marije Majke Crkve gdje će se slaviti svečana sveta misa u 18 sati za sve župe grada Mostara nakon čega će uslijediti tijelovska procesija ulicama grada, od katedrale preko Rondoa, Liska ulicom i Bulevarom do franjevačke crkve sv. Petra i Pavla gdje će nazočnima biti udijeljen euharistijski blagoslov. Mole se djeca neka ponesu košarice s cvijećem koje će putem prosipati pred Presvetim. Svetu misu i procesiju predvodit će biskup mostarsko-duvanjski mons. Petar Palić. Pozivaju se župljani svih mostarskih župa da se odazovu u što većem broju i sudjeluju u ovome jedinstvenom svečanom događaju u našemu gradu.
Večeras, u četvrtak 19. lipnja, u Mostaru se održava velika zajednička sveta misa i procesija, u kojoj po prvi put nakon mnogo godina sudjeluju sve mostarske župe. Svečana euharistija započinje u 18 sati u katedrali Marije Majke Crkve, a predvodit će je mostarsko-duvanjski biskup mons. Petar Palić. Nakon mise, ulicama grada proći će Tijelovska procesija – Krist među svojim narodom.
Kako bi se omogućilo zajedničko slavlje, u svim mostarskim župama svete mise održane su samo u jutarnjim satima. Večeras Mostar postaje grad koji hodi – grad vjere, zajedništva i blagoslova.
Vjernici Mostara ponovno hode zajedno
Da ovakve procesije nisu novost u Mostaru, čitamo u staroj periodici koja je svake godine detaljno opisivala takve događaje. Bile su to proslave cijeloga grada i šire okolice, i ne samo za katolike. Donosimo osvrt mostarskoga časopisa „Osvit“ o jednoj proslavi Tijelova u Mostaru iz 1900. godine:
„Ove godine je proslavljeno Tijelovo na taki način kao nijedne prije godine. (…) Narod iz ciele okolice sjatio se u grad (…). I sve katoličke kuće bijahu okićene cviećem i hrvatskim zastavama, a nada sve se je izticao franjevački samostan sav obvijen u zelenilo i hrvatske trobojnice, a tako i samostan čč. sestara milosrdnica. (…) Oko 7 sati u jutro poče dolaziti narod (…). Najprije dodjoše Drežnjičani (…) njih preko 250, svi okićeni hrvatskim trobojnicama. (…) Malo zatim (…) eto nova četa naroda (…) iz Goranaca (…), a malo zatim iz Ljutog Doca (…), iz Gradnića (…), iz Bijelog polja (…), a i vrli naš Don Frano Milićević okupio oko sebe svoje Blagajce. (…) I sva školska mladež iz svih škola u lijepom ruhu poreda se pred crkvom. Napried idjahu učenice čč. sestara (…), a onda mješoviti sbor hrv. pjevačkog družtva „Hrvoje“. Tako na najdostojniji i najsvečaniji način proslavilo se je Tielovo u našem gradu kao nikada prije uz gruvanje topova sa Huma i pucanje pušaka i svetu pjesmu svećenstva.“ („Tielovo“, Osvit: Glasilo Hrvata iz Bosne i Hercegovine,god. III. (1900.), br. 46, Mostar, str. 2-3.).
I „Novi hercegovački bosiljak“ nekoliko godina prije, tj. 1885. godine, piše kako uvijek „najugodnije bi vidjeti 12 izabranih u bielo obučenih djevojčica podučenih od ovih milosrdnih sestara bez prestanka, raznovrstno i miromirisno cvieće noseće i putem procesije razbacujući“ („Tielovo“, Novi hercegovački bosiljak, god. II. (1885.), br. 23, Mostar, 1885., str. 3.).
Crkva na kamenu / Goranci online
.jpg)
Nema komentara:
Objavi komentar