Na današnji dan, 1993. godine utemeljena je Hrvatska republika Herceg Bosna. Činjenično je nastavila postojati i nakon donošenja Ustava Federacije BiH 30. ožujka 1994. do samoukinuća 14. kolovoza 1996., kada su sve ovlasti Vlade Herceg-Bosne prenesene na Vladu Federacije BiH.
Hrvatska republika Herceg Bosna bila je hrvatska upravna jedinica u sklopu Republike Bosne i Hercegovine, koja je 28. kolovoza 1993. godine izrazla iz Hrvatske zajednice Herceg Bosne utemeljene 18. studenoga 1991. kao političke, kulturne, gospodarske i područne cjeline Hrvata u Bosni i Hercegovini.
Hrvatska republika Herceg Bosna bila je, uz Hrvatsku i Republiku BiH, supotpisnica Washingtonskog sporazuma 18. ožujka 1994., kojim je dogovoreno stvaranje Federacije BiH kao zajednice hrvatskog i bošnjačkog naroda, s ciljem kasnijeg federaliziranja cijele države.
Danas se navršilo 28. godina od njenog utemeljenja, a programom obilježavanja u petak su razna izaslanstva položila vijence ispred Hrvatskog doma hercega Stjepana Kosače u Mostaru, te na grobu predsjednika HRHB Mate Bobana u Grudama.
U ponedjeljak 30. kolovoza u 19 sati predviđena je Premijera dugometražnog dokumentarnog filma “Zidine” o logorima za Hrvate u Domovinskom ratu (velika dvorana Hrvatskog doma hercega Stjepana Kosače), za koji scenarij: potpisuje Ivo Čolak, a režiju Ivo Čolak i Marko Mikulić, pod produkcijom : SIMBOL, Široki Brijeg za Hrvatsku udrugu logoraša Domovinskog rata u BiH. Film traje 99 minuta. A zbog scena u filmu ne preporuča se ulazak na projekciju osobama mlađim od 16 godina.
Hrvatska zajednica Herceg-Bosna, kao politička, kulturna, gospodarstvena i područna cjelina hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini utemeljena je 18. studenoga 1991. godine.
Ona 28. kolovoza 1993. prerasta u Hrvatsku Republiku Herceg-Bosnu, kao hrvatsku upravnu jedinicu u sklopu Bosne i Hercegovine.
Službeno proglašenje je bilo u Grudama pod presjedavanjem Mate Bobana.
Hrvatska Republika Herceg-Bosna kao politička i teritorijalna cjelina je postala dio Federacije BiH potpisivanjem Washingtonskog sporazuma, 18. ožujka 1994. Hrvatska zajednica, a poslije Hrvatska Republika Herceg-Bosna nikada nije donijela ustav o raskidu odnosa s Bosnom i Hercegovinom.
Nije donijela čak ni svoj statut, a u svim je aspektima poštivala suverenitet BiH.
Osnovana je od strane političkog vrha Hrvata u Bosni i Hercegovini (HDZ BiH), kao odgovor srpskoj agresiji na Bosnu i Hercegovinu i Hrvate u toj zemlji. Kada je proglašena Hrvatska zajednica Herceg-Bosna, u njezin sastav su ušli dijelovi dvije zemljopisne i povijesne cjeline: Bosne i Hercegovine, od kojih je sastavljena država Bosna i Hercegovina.
Drukčije gledano u sastav Hrvatske zajednice Herceg-Bosne tada su ušle sljedeće mikroregije i dijelovi mikroregija Bosne i Hercegovine: Bosanska Posavina, Zapadna Hercegovina, dijelovi Istočne Hercegovine (Stolac i Ravno), dijelovi Završja (Livno, Tomislavgrad i Kupres), Srednja Bosna, dijelovi Bosanske Krajine (Kotor-Varoš i dijelovi općine Skender-Vakuf – današnja općina Dobretići) i dijelovi Sjeverne Bosne (Žepče, dijelovi općine Tešanj – današnja općina Usora, dijelovi općine Teslić, Vareš i dijelovi općine Kakanj).
Hrvatska Republika Herceg-Bosna bila je, uz Hrvatsku i Republiku BiH, supotpisnica Washingtonskog sporazuma 18. ožujka 1994., kojim je dogovoreno stvaranje Federacije BiH kao zajednice hrvatskog i bošnjačkog naroda, s ciljem kasnijeg federaliziranja cijele države.
Činjenično je nastavila postojati i nakon donošenja Ustava Federacije BiH 30. ožujka 1994. do samoukinuća 14. kolovoza 1996., kada su sve ovlasti Vlade Herceg-Bosne prenesene na Vladu Federacije BiH.
Pojam Herceg Bosne i danas je stožerni i politički aktualan u razrješenju zamršene društveno-političke situacije u BiH.
Nema komentara:
Objavi komentar