Zabranjena tema? Macronov govor masonima i zapanjujuća šutnja medija

Posjet predsjednika Francuske Emmanuela Macrona masonskoj Velikoj loži Francuske u Parizu početkom ove godine izazvao je iznenađenje – no ne zbog samog događaja, već zbog šutnje kojom su ga ispratili mainstream mediji, kako u Francuskoj, tako i na Zapadu i u Hrvatskoj. 

U eri kada se politički potezi analiziraju do najsitnijih detalja, ovaj posjet, koji je uključivao politički govor i traženje podrške masonerije, prošao je gotovo nezapaženo. Ipak, njegova važnost ne može i ne smije biti ignorirana.

Što Macron traži u masonskom hramu?

Macronov dolazak u samu jezgru francuskog masonstva – organizacije za koju i danas većina građana zna vrlo malo – nije bio protokolarne prirode. Bio je to politički čin, usmjeren s jasnim ciljevima: osigurati podršku masona za ključne ideološke bitke koje vodi njegova administracija. Pred samim vrhom masonske elite, Macron je govorio o dvije ključne teme – sekularizmu (s posebnim naglaskom na islam) i eutanaziji. U tom kontekstu, predsjednik nije došao ni kao slučajni gost ni kao povjesničar – došao je kao saveznik, kao netko tko traži jedinstvo s masonerijom u borbi protiv konzervativnih snaga koje sve snažnije oblikuju političku klimu u Francuskoj.

Zatražiti potporu masonerije za konkretne političke projekte – to nije samo neuobičajen potez, već i otvorena poruka: masonerija nije tek tajanstvena loža intelektualaca i humanista, već moćan akter u stvaranju društvenih politika.

Masonerija i moć: Tajni saveznici predsjednika?

Dvije najveće francuske masonske lože – Veliki Orijent i Velika loža Francuske – broje oko 90.000 članova. To nisu bilo kakvi članovi; riječ je o ljudima iz samog vrha političke, gospodarske, pravne i akademske elite. Utjecaj masona u francuskom društvu je stvaran – povijest to pokazuje, a sadašnjost potvrđuje.

Macron, koji je i sam ranije bio povezivan s masonerijom (premda nikada nije javno potvrdio članstvo), nije prvi francuski predsjednik koji je kročio u masonski hram – ali je prvi koji je ondje održao politički govor i zatražio pomoć. Njegov politički mentor François Hollande bio je 2017. godine prvi francuski predsjednik koji je službeno posjetio masonsku ložu, no bez javnog obraćanja. Macron je otišao korak dalje – i to u vrlo osjetljivom trenutku.

Islam, sekularizam i eutanazija: Macronove poruke masonima

Pred masonima, Macron je ponovio svoju obranu zakona iz 1905. o odvojenosti Crkve i države – ali s naglaskom koji je izazvao polemike. Kritizirao je one koji „pogrešno tumače“ sekularizam kako bi napadali muslimanske zajednice, otvoreno aludirajući na desne i konzervativne snage koje žele ograničiti islamistički utjecaj u društvu. Na taj način, francuski predsjednik se pred masonima pozicionirao kao branitelj islamskih prava – što izaziva pitanja u svjetlu brojnih terorističkih napada, zabrinutosti zbog radikalizacije i rastućeg pritiska na francuski identitet.

Uz to, Macron je zatražio i podršku masona za kontroverzni zakon o eutanaziji, koji uskoro dolazi pred Nacionalnu skupštinu. Zakon bi omogućio pravo na potpomognuto umiranje, a podržavaju ga uglavnom lijeve i centrističke snage, dok mu se protive konzervativci i katoličke organizacije.

Sukob ideologija: Macron vs. konzervativna Francuska

Iako Marine Le Pen više nije u fokusu, Macron se sada suočava s novim izazivačem – ministrom unutarnjih poslova Brunom Retailleauom, konzervativcem koji se zalaže za oštar obračun s radikalnim islamom. Retailleau zagovara zabranu hidžaba na sveučilištima i prestanak financiranja škola povezanih s islamizmom. Također najavljuje izvješće obavještajnih službi o prodoru političkog islama u francusko društvo.

Macron se protivi takvom pristupu, a potpora masonerije u toj borbi očito mu je potrebna – kako bi neutralizirao utjecaj rastuće konzervativne struje.

Tajna koja nije slučajna

Macronovo javno obraćanje masonima i traženje političke potpore od jedne od najzatvorenijih organizacija suvremenog društva otvara niz pitanja:

• Je li ovo znak da je masonski utjecaj u europskoj politici veći nego što se želi priznati?
• Postaje li masonerija ponovno politički akter – ovaj put ne iz sjene, već na svjetlu reflektora?
• I što nam govori šutnja medija o događaju koji bi u bilo kojoj drugoj situaciji bio udarna vijest?

Jasno je jedno: ništa u politici nije slučajno. Macronov govor masonima nije bio hir, nego strateški potez. A svaki strateški potez ima cilj – bilo da se radi o neutralizaciji protivnika, redefiniranju vrijednosti Republike ili traženju saveznika u ideološkoj borbi koja tek počinje.

Francuska, od „najstarije kćeri“ Crkve do perjanice sekularizma, revolucije i slobode – danas stoji pred ozbiljnim izazovima. Hoće li joj u tom hodu pomagati i tajne lože – ostat će pitanje koje nas ne smije ostaviti ravnodušnima.