Stećci mostarskog područja

Goranci su planinska visoravan s nizom manjih zaselaka koji se nalaze sjeverno od Mostara. Sa svoje sjeverne strane Goranci granice s Vrdima, sa zapada Bogodolom, s juga Pologom i brdskim vijencem Velikih i Malih Bila.

Zbog težeg pristupa tom području i slabih komunikacija, ali i nezainteresiranosti istraživača u našoj prošlosti, šire područje Raške Gore, Goranaca i Bogodola dugi niz godina ostalo je samo djelomično istraženo. To se posebno odnosi na razdoblje našega srednjeg vijeka. Dosadašnja starija istraživanja stećaka na ovom području nisu dala potpune i zadovoIjavajuce rezultate. Posljednjih trideset godina 20. stoljeća sustavnim se rekognosciranjem terena i inventarizacijom spomenika kulture došlo do novih podataka i potpunih saznanja o stećcima ovoga kraja.

Sovici 
Manji zaselak Goranaca, iduci od Mostara i Cima prema sjeverozapadu, naziva se Sovići. Na lokalitetu zvanom Stećci, iznad kuće I. Džidića, na kamenoj gomili pored puta nalazi se srednjovjekovna nekropola sa sedam stećaka (pet ploča i dva sanduka). Tri su uzidana u ogradni zid. Stećci su slabije obrađeni, bez ukrasa i orijentirani pravcem istok - zapad.

Staro Selo 
Podrucje Goranaca, u kojem se nalazi crkva, Mjesni ured i dva groblja, naziva se Staro Selo. U pravoslavnom groblju nalazi se nekropola s dvadeset četiri stećka (devetnaest sanduka, četiri ploče i jedan sljemenjak). Dio stećaka utonuo je u zemlju, dok su dva ugrađena na ulaz u groblje.

Četiri stecka su ukrašena motivima konjanika s mačem, ljudske figure, čikčak bordurom i kamenim udubljenjem. Stećci su duže vremena bili ugroženi izgradnjom novih grobnica. Nadgrobni spomenici su orijentirani pravcem ZI.

U blizini te nekropole, pored katoličkog groblja, evidentirana su također dva slabije obrađena stećka u obliku kamenih ploča. Prema usmenoj predaji starijih mještana, veći stećak u obliku ploče, koji se također nalazio pored katoličkog groblja, već davno je prenesen u dvorište Župnog ureda, sjeveroistočno od crkve. Stećak je ukrašen motivom štita s mačem i bordurom od vinove lozice.

Oko 400 m zapadno od Starog Sela, u blizini Kuletine, na užem lokalitetu Krivaja nalaze se dva stećka (sanduk i ploča).

Sanduk je manje oštećen i ukrašen je motivom štita i mača. U blizini zaseoka Đinkića Mahala, na lokalitetu Ćorica Vlačice, u šumi se nalazi veća nekropola sa 63 stećka, većinom utonulih u zernlju, zbog čega se ne mogu sag1edati njihovi oblici. Stećci su na toj nekropoli slabije obrađeni, djelomično ošteceni i bez ukrasa. Orijentirani su pravcem ZI.

U zaseoku Drežnjaci prilikom evidentiranja stećaka prikupljena je također dokumentacija o starom groblju na lokalitetu zvanom Vlake. Vidljivo je desetak kamenom ograđenih grobova i nekoliko sačuvanih vrlo arhaičnih križeva. Prema predaji mještana, nije poznato kojem vremenu ono pripada.

U zaseoku zvanom Kubati, na lokalitetu Vukin greb na Marica ledini nalazi se nekropola sa sedamnaest stećaka, pretežito ploča, utonulih dijelom u zemlju. Stećci su nejednako obrađeni i ukrašeni su motivima povijesne lozice, polumjeseca, križa, bordure i kružnog udubljenja. Spomenici su orijentirani pravcem ZI.

Nedaleko, u ogradi, pored seoskog puta nalazi se stećak u obliku kamene ploce i bez ukrasa. U zaseoku Puzevina, na lokalitetu Bili greb, nalazi se nekropola s osam stećaka (četiri ploče i četiri sanduka). Jedan je stećak uzidan u zid, a dva su razbijena. Stecci su bolje klesarske obrade. Jedan veci sanduk ukrašen je motivom kola koje teče oko čitavog stećka i po rubu tordiranom vrpcom.

U zaseoku Pod gradina, unutar katoličkog groblja, koje se naziva Raičevo groblje, i u njegovoj blizini, u dvije skupine, nalazi se nekropola s devetnaest stećaka (jedanaest ploča, sedam sanduka i jedan sljemenjak). Veci dio stećaka je slabije, a manji bolje obrade. Na stećcima koji su obrađeni zastupljeni su sljedeći ukrasni motivi: trolisna lozica, arkade, antropomorfni križ i kružno udubljenje. Stećci su pretežito orijentirani pravcem ZI.

Bogodol
Unutar starog groblja u Bogodolu, na lokalitetu zvanom Križi ili Grčko groblje, nalazi se najveća srednjovjekovna nekropola na širem području Goranaca. Ima ukupno osamdeset pet stećaka (većinom ploča i sanduka i jedan sljemenjak). Zbog njihove utonulosti u zemlju teško im je razlikovati oblike. Mnogi su stećci amorfnih oblika, rađeni od konglomerata i vrlo slabo obrađeni.

Manji je broj ukrašen motivima trolisne lozice, polumjeseca, rozeta, bordura i kružnog udubljenja. Proširenjem put a pored te nekropole manji je broj stećaka pomaknut iz svoga prvobitnog polozaja u cilju zaštite. Osim stećaka u bogodolskom groblju nalazi se i izvjestan broj arhaičnih i vrlo rustičnih križeva izrađenih pretežno od kamena pjesčara.

Anđelko Zelenika | Hercegovina, br. 25 | 2011.

Pročitaj članak

Hercegovina – Magična zemlja s brojnim prirodnim i arheološkim čudima

Iako se čini da je hercegovačka regija relativno male površine, te da je većina njenih dijelova široj javnosti poznata posebice u smislu prirodnih, geoloških kao i arheoloških osobina, postoje pojedini dijelovi Hercegovine koji su u punom smislu i dan danas velike misterije i potpune nepoznanice široj javnosti.

Upravo jedan takav dio Hercegovine nalazi se na njenom najzapadnijem dijelu u općini Posušje, pri čemu ovaj dio Hercegovine predstavlja pravu nepoznatu magičnu zemlju - pravu Terra Magica, s brojnim prirodnim i arheološkim čudima poznatim tek vrlo malom broju ljudi. Prirodne, geološke i paleontološke, ali isto tako i arheološke, atrakcije svojim vizualnom i pojavnom impresivnošću daju pravi temelj da se ovo jedno od najtajanstvenijih dijelova Hercegovine valorizira i vrjednuje kao pravi mini-nacionalni park, ili svojevrsni geoarheo park Zavelim, budući da je čitav ovaj mistični prostor geografski vezan uz isto tako mističnu planinu Zavelim (1339 m.n.v.) koja se poput kakvog kolosalnog nebeskog bedema uzdiže ovdje posve zapadno od Posušja.

Ovaj tajanstveni dio Hercegovine sadrži nebrojeno mnogo prirodnih i arheoloških atrakcija koje se tek trebaju početi razotkrivati i putem medija široj javnosti prezentirati i popularizirati. Ovdje će se prezentirati nedavno razotkrivenih nekoliko pravih pravcatih atrakcija koji se nalaze na prostoru zapadno od sela Vir te kod sela Podbila. U okviru njih posebno se ističu nalazišta eocenskih fosila, odnosno fosilnih puževa, školjki, ježinaca, teokamenjenog koraljnog grebena eocenske starosti, starih više od 40 milijuna godina, zatim spektakularni kanjon Ričine tzv. Procip koji se pruža neposredno iznad sela Podbila te isto tako atraktivnu ilirsku gradinu, ustvari pravi ilirski megalitski hram koji se nalazi ni više ni manje već upravo neposredno iznad kanjona na samom vrhu njegove sjeverne klisure.

Nalazišta fosila smještena su na pravcu nekadašnjih, starih, i eksploatiranih rudnika boksita gdje su uz same ove stare površinske kopove, ali i uz zasjeke cesta te uz padine brda, prisutni slojevi sivkasto-smeđih laporovitih vapnenaca i pješčenjaka u kojima je moguće pronaći pravu rapsodiju okamenjenih stanovnika eocenskog koraljnog grebena. Najveći broj fosila koji se mogu pronaći su okamine školjki rodova Pecten, Chlamys, Cardium i Lucina, zatim okamine puževa rodova Ampullina i Cepatia, također okamenjeni ježinci rodova Echinolampas i Conoclypus, uz što se još mogu pronaći nebrojeni ostaci okamenjenih koraljnih kolonija u obliku cjevčica ili grana. Ono što daje posebnu draž i pečat ovim nalazištima fosila jest to da je na njima moguće pronaći i ostatke gigantskih okamenjenih puževa vrste Campanile gigantea,s okamenjenim ‘kućicama' dimenzije preko 40 cm, koji predstavljaju najveće prapovijesne puževe na planeti.

Druga možda i najimpresivnija atrakcija, također prirodnog, geološkog ili bolje rečeno geomorfološkog, karaktera, odnosi se na duboki i nevjerojatno uski kanjon Procip kojim se rijeka Ričina probija zapadno od sela Vir prema dolini sela Podbila te dalje u pravcu jugozapada prema akumulacijskom jezeru Ričice sjeverozapadno od Imotskog u rep.Hrvatskoj. Ovaj kanjon je dosada u medijima, i kod šire javnosti, moglo bi se reći predstavljao jednu potpunu nepoznanicu, a time i misteriju.

No, on je toliko spektakularan da se zajedno s uklopljenim ilirskim megalitskim hramom tzv.gradinom na Glavici, tirkiznozelenim tokom rijeke Ričine s brojnim prozirno-zelenim jezercima i kaskadama ili vodopadima, starim mostom i povijesnim arheološkim lokalitetom u Podbili, te zajedno s nalazištima eocenskih fosila, bez ikakve sumnje, odsada, može smatrati i tretirati kao jedno od najzanimljivijih i najvrijednijih prirodno-povijesnih lokaliteta ne samo općine Posušje već i čitave zapadne Hercegovine. Najveću spektakularnost, ustvari nepobitan osjećaj u kojem zastahuje dah, daje dolazak na sami sjeverni rub ovog kanjona te pogled od vrha i ruba prema dolje i čitavom kanjonu.

Više informacija potražite ovdje.

Pročitaj članak

Stećci ili bilizi u župi Goranci

Stećak je vrsta kamenog nadgrobnog spomenika. Naziv mu potječe od prezenta participa glagola »stajati«, tj. »stojeći«. Stećci su nastali u srednjem vijeku i oslikavaju tadašnji život, a većinom se nalaze u Bosni i Hercegovini, ali ima ih i u jugoistočnoj Hrvatskoj, jugozapadnoj Srbiji i sjeverozapadnoj Crnoj Gori.

Stećci su se pojavili u drugoj polovici 12. stoljeća, doživjeli vrhunac u 14. i 15. stoljeću, te su se postupno prestali proizvoditi do sredine 16. stoljeća.

Na području župe Goranci, stećaka ima u:

• Gorancima: 

1. Pod Jelom, u pravoslavnom groblju nalazi se nekropola od 24 stećka, 19 u obliku sanduka, 4 u obliku ploče i 1 ima oblik sljemenika.
2. Na Bilom grebu, u zaseoku Puzevina, nalazi se nekropola od 8 stećaka, od kojih su 4 u obliku ploče, a 4 u obliku sanduka.
3. Vukin greb, u zaseoku Kubati nalazi se nekropola od 17 nadgrobnih spomenika. Ovi stećci u glavnom imaju oblik ploča.
4. Krivaja, u blizini Kuletine. Jedan stečak je u obliku sanduka, a drugi stećak ima oblik ploče.
5. Ćorića vlačice, u blizini zaseoka Đinkići nalazi se nekropola od 63 stećka. Ovi stećci su većinom utonuli u zemlju te im se ne može odrediti oblik.
6. Pod Jelom, katoličkom groblju nalaze se dva nadgrobna spomenika. U dvorištu župnog ureda između stare i nove župne kuće nalazi se veliki stećak u obliku ploče.

• Sovićima:

1.  Stećci, na lokalitetu kod kuće Ivana Džidića Pedaušića. Nalazi se nekropola od 7 stećaka, 5 u obliku ploče, 2 u obliku sanduka.
2. Raskrižje Sovići, Goranci, Planinica, u zidu ograde obitelji Krešić.

• Bogodol:

1.  Križi, unutar starog groblja u Bogodolu. Nalazi se nekropola sa 85 nadgrobnih spomenika. Od toga većina u obliku ploče i sanduka, te sljemenika.

• Raškoj Gori:

1. Vlake, u Domazetima unutar prvoslavnog groblja nalazi se nekropola sa 76 nadgrobnih spomenika. Imaju oblik ploča i sanduka.
2. Kod Crkve sv. Nikole Tavelića, na lokalitetu Čalin dolac nalazi se 6 nadgrobnih spomenika.
3. Pored ulaza u groblje i u groblju Gornja Čulica postavljen je veći stećak u obliku križa.
4. Ćordina kula, u zidu kuće Matiše Aničića nalazi se uzidani kameni ulomak stećka na kojem je uklesan motiv zmije. Pretpostavlja se da je bio nadvratnik na ulazu srednjovjekovne crkve na Ćordinoj kuli.
5. Vejzovići, u blizini pravoslavnog groblja nalaze se 2 nadgrobna spomenika koja su utonula u zemlju, te im se ne može odrediti oblik.
6. Sirge, kod katoličkog groblja u ogradi obitelji Tipurić, gdje se nalaze 2 tećka.

 Cijelu galeriju stećaka pogledajte OVDJE.

 (wikipedija/Župa Goranci kraj Mostara) 

Pročitaj članak