U ozračju očuvanja vjerske i nacionalne baštine hrvatskoga iseljeništva, u Širokom Brijegu će u petak, 8. svibnja s početkom u 19 sati, u Narodnoj knjižnici Široki Brijeg biti predstavljena spomenica „Tejar - Buenos Aires: Hrvatsko vjersko središte ‘Sv. Nikola Tavelić’“.
Autor ove vrijedne publikacije je dr. sc. fra Josip Sopta, a izdanje je objavljeno u povodu velikog jubileja – 50. obljetnice djelovanja hrvatskog vjerskog središta u Buenos Aires (1976. – 2026.). Organizator predstavljanja je Matica hrvatska, odnosno njezin ogranak u Širokom Brijeg.
Ova bogato ilustrirana spomenica donosi sveobuhvatan prikaz nastanka i razvoja hrvatskog vjerskog središta „Sv. Nikola Tavelić“ u Tejaru, koje je desetljećima bilo duhovno uporište brojnih Hrvata u Argentini. Poseban naglasak stavljen je na nezamjenjivu ulogu franjevaca koji su svojim pastoralnim radom okupljali i čuvali identitet hrvatskih iseljenika daleko od domovine.
Uoči predstavljanja u Širokom Brijegu, spomenica je već predstavljena u Samostanu Male braće u Dubrovniku, 30. travnja, gdje je pobudila velik interes javnosti. Uz autora, o djelu su govorili fra Ivan Gavran, koji je osam godina djelovao kao misionar u Tejaru, te dr. sc. Slavica Stojan. Istaknuli su povijesni značaj hrvatskog iseljavanja u Argentinu, ali i važnost očuvanja identiteta kroz vjeru, zajedništvo i kulturne institucije.
Dr. Stojan posebno je naglasila kako je Argentina u 19. stoljeću bila otvorena za useljavanje, što je omogućilo dolazak velikog broja Hrvata. Najveći valovi doseljavanja zabilježeni su krajem 19. i početkom 20. stoljeća, kada su pristizali ponajprije Dalmatinci, osobito s Hvara, zatim stanovnici Boke kotorske, Dubrovčani i drugi – ukupno oko 100 tisuća ljudi. Drugi val uslijedio je nakon Drugi svjetski rat, kada je doselilo još oko 20 tisuća Hrvata. U novoj sredini suočavali su se s teškim životnim uvjetima, ali su postupno stvarali snažne zajednice diljem Buenos Airesa, gdje i danas postoje hrvatske župe i udruge.
Govoreći o ulozi Crkve, istaknuto je kako su franjevci imali ključnu ulogu u organiziranju života iseljenika. Prvi među njima, fra Leonard Rusković, stigao je još 1929. godine, a pravi zamah misionarskog rada započeo je osnutkom centra u Tejaru 1976. godine, zahvaljujući zauzetosti fra Line Pedišića i fra Marijana Balde Zlovečere. Središte je ubrzo postalo ne samo vjersko, nego i kulturno i društveno okupljalište Hrvata, svojevrsni drugi dom mnogim obiteljima.
Fra Ivan Gavran u svom je izlaganju prenio i osobno iskustvo života i rada u Buenos Airesu, prisjetivši se susreta s tadašnjim nadbiskupom Jorgeom Marijom Bergogliom, kasnijim papom Franjom, čija je jednostavnost ostavila snažan dojam. Govorio je i o razvoju samog središta, njegovoj važnoj lokaciji te brojnim programima koji su okupljali mlade i obitelji, uključujući i hrvatsku dopunsku nastavu te sportske aktivnosti.
Autor spomenice fra Josip Sopta istaknuo je kako je knjiga nastala na poticaj njegove subraće, s ciljem obilježavanja 50 godina djelovanja Tejara, ali i kao trajni zapis o radu franjevaca u Argentini. Naglasio je kako se danas franjevačka prisutnost suočava s izazovima, no izrazio je nadu da ova spomenica neće biti završna riječ o njihovom djelovanju među Hrvatima u toj dalekoj zemlji.
Spomenica na 105 stranica donosi pregled organiziranog djelovanja franjevaca iz zadarske provincije sv. Jeronima u Argentini, opisuje razvoj Tejara, ali i širi društveni angažman, uključujući socijalnu skrb i različite pastoralne inicijative. Posebnu vrijednost daju joj brojni fotografski zapisi, životopisi 22 franjevca misionara te svjedočanstva o snažnoj povezanosti hrvatskog naroda s vjerom i tradicijom, bez obzira na udaljenost od domovine.
Predstavljanje u Širokom Brijegu bit će nova prigoda da se ova vrijedna knjiga približi domaćoj publici i dodatno osvijesti bogata i često nedovoljno poznata povijest hrvatskog iseljeništva u Argentini.
Nema komentara:
Objavi komentar