Bojkot trgovina u BiH: Pad prometa i reakcije građana

Treći uzastopni petak zaredom, trgovine u Bosni i Hercegovini bilježi smanjen promet uslijed građanskog bojkota zbog visokih cijena osnovnih životnih namirnica

Neformalna skupina građana BOJkot.ba, koja je inicirala ovu akciju putem društvenih mreža, naglašava da je petak postao simbol „totalnog bojkota“, piše Večernji list BH.

Zanimljivo je da su upravo na taj dan trgovci objavili popis artikala uključenih u peti krug projekta „Zaključane cijene“, koji obuhvaća 65 proizvoda. Međutim, mnogi građani ističu kako te cijene ne osjete ili ne primijete, zbog čega se odlučuju na suzdržavanje od kupnje ili kupnju isključivo najnužnijih proizvoda.

Podaci o padu prometa

Porezna uprava Federacije BiH objavila je podatke o prometu u trgovinama tijekom bojkota. Prema službenim podacima, u petak 14. veljače 2025. godine, na dan bojkota, ukupan promet u Federaciji BiH iznosio je 160,395.306,47 KM, dok je promet u trgovinama bio 88,344.939,83 KM. Dan ranije, 13. veljače, ukupan promet iznosio je 178,930.065,85 KM, a promet u trgovinama 97,566.544,78 KM. U subotu, 15. veljače, također je zabilježen niži promet od 75,016.278,05 KM, od čega je trgovinski promet bio 53,023.759,83 KM.

Ovo je nastavak trenda smanjenja prometa od početka bojkota 31. siječnja 2025., koji se proširio i na druge zemlje u regiji. Primjerice, u Hrvatskoj je prošlog petka održan sličan bojkot, uključujući pekarnice, a procjenjuje se da su trgovci do sada izgubili više od 100 milijuna eura. U Srbiji je 16. veljače započeo petodnevni bojkot trgovina.

Učinak bojkota i reakcije

Iako trgovine nisu bile potpuno prazne, vidljiv je smanjen broj kupaca, a najčešći posjetitelji bili su umirovljenici i oni koji su došli kupiti samo najosnovnije proizvode poput kruha. Prodavači ističu da je osjetan pad prodaje, što potvrđuju i porezni podaci.

Adnan Efendić, profesor Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, naglašava da potrošači imaju ključnu ulogu u ekonomiji jer oni odlučuju tko će proizvoditi, što će se proizvoditi i prodavati. Ističe da je za objektivnu analizu ekonomskih učinaka bojkota potreban barem godinu dana, kako bi se isključili sezonski i vremenski čimbenici.

Dok građani nastavljaju s bojkotom, jasno je da su spremni na racionalizaciju potrošnje u skladu s primanjima, potrebama i cijenama. Ostaje za vidjeti hoće li trgovci i vlasti odgovoriti konkretnim mjerama kako bi se ublažio rast cijena i osigurala pristupačnost osnovnih proizvoda za sve građane.