Apel lovaca nije ostao bez odgovora: Pogledajte što je stiglo u Rašku Goru za spas divljači

foto Bljesak.info

Nakon što je Bljesak objavio priču o problemima koje dugotrajna suša i velike vrućine stvaraju divljači na području Raške Gore kod Mostara, pomoć nije dugo čekala.  

Potaknut pročitanim tekstom, Ivica Marušić odlučio je pomoći lovcima Lovačkog društva „Jarebica“ Mostar, sekcije Raška Gora. Ustupio im je kamion s cisternom te osigurao gorivo, kako bi se voda mogla redovito dopremati do pojilišta u lovištu.  

Lovci su se i ranije samoinicijativno organizirali te vlastitim vozilima pokušavali održavati pojilišta punima. Međutim, zbog velike količine potrebne vode i zahtjevnog terena, upozoravali su kako takav posao teško mogu dugoročno obavljati bez dodatne pomoći.  

Na području lovišta nalaze se betonirane i uređene „lokve“, odnosno pojilišta, na koja divljač tijekom godine redovito dolazi po vodu. Ovoga ljeta dugotrajna suša i visoke temperature gotovo su ih potpuno ispraznile. 

Zahvaljujući ustupljenom kamionu, od objave prvog teksta do danas voda je u lovište dopremljena šest puta. Cisterna je pri svakom prijevozu dovozila po pet kubičnih metara vode, što znači da je do sada u Rašku Goru dopremljeno oko 30 kubičnih metara vode.  

U akciji sudjeluje više članova Lovačkog društva „Jarebica“, sekcije Raška Gora, koji vodu raspoređuju po postojećim pojilištima na širem području lovišta.  

Lovci su ranije upozoravali kako zbog presušenih prirodnih izvora i lokvi divlje svinje, srne, zečevi, lisice, ptice i druge životinje moraju prelaziti sve veće udaljenosti u potrazi za vodom. Takva situacija može ih približiti naseljima i prometnicama, čime se povećava i opasnost od stradavanja životinja.  

Ovaj put njihov apel nije ostao bez odgovora.  Nakon što je pročitao priču na Bljesku, Marušić je odlučio pomoći upravo onime što je u ovom trenutku bilo najpotrebnije – cisternom, prijevozom i gorivom.  

Pandža koordinirao cijelu akciju  

Važnu ulogu u cijeloj akciji imao je i predsjednik Lovačke sekcije Raška Gora Dražan Pandža, koji je koordinirao dopremu vode, raspored vožnji i aktivnosti lovaca na terenu.  

Pandža je zajedno s ostalim članovima sekcije sudjelovao u organizaciji svih šest dosadašnjih transporta, kroz koje je na područje Raške Gore dopremljeno oko 30 kubičnih metara vode.  

Lovci ističu kako bi bez njegove organizacije i angažmana bilo znatno teže provesti ovako zahtjevnu akciju, posebno zbog potrebe usklađivanja prijevoza, punjenja cisterne i raspoređivanja vode po pojilištima na širem području lovišta.  

Priča iz Raške Gore tako je dobila i svoju lijepu stranu. Jedan objavljeni tekst pokrenuo je konkretnu pomoć, a zahvaljujući dobroj suradnji i angažmanu lovaca, voda sada ponovno stiže do mjesta na kojima je divljač ovoga ljeta najviše treba.  

U vremenu kada priroda teško podnosi ekstremne temperature i dugotrajnu sušu, ova akcija pokazuje koliko malo dobre volje i konkretne pomoći može značiti za životinje koje same ne mogu pronaći izlaz iz ovakvih uvjeta.

Pročitaj članak

Ovo mjesto na Blidinju mnogi posjete barem jednom, a mnogi mu se uvijek vraćaju

U srcu Blidinja, među stoljetnim šumama, izvorima i visokim vrhovima Čvrsnice, nalazi se mjesto koje mnogi ne doživljavaju samo kao odredište za izlet, nego kao prostor mira, molitve i susreta s Bogom.  

To je Masna Luka, mjesto na kojem se nalazi crkva sv. Ilije Gromovnika i Franjevačka kuća molitve – duhovna oaza smještena u jednom od najljepših planinskih predjela Hercegovine.  

Crkva sv. Ilije svojim izgledom gotovo prirodno pripada krajoliku koji je okružuje. Kamen, drvo i planinska priroda spojeni su u skladnu cjelinu, pa posjetitelj ima osjećaj kao da crkva nije izgrađena nasred planine, nego da je iz nje izrasla.  

No priča Masne Luke puno je starija od današnje crkve. 

Sve je počelo jednom stojnom kućom  

Još 1982. godine fra Petar Krasić započeo je izgradnju tzv. stojne kuće. Bila je namijenjena franjevcima koji su dolazili u ovaj kraj, ali i ljudima kojima je trebala duhovna i pastoralna blizina.  

U to vrijeme Masna Luka nije bila ono što je danas. Ovo je bio prostor u kojem su tijekom ljetnih mjeseci boravili pastiri sa svojim stadima. Planina je bila mjesto života, rada i svakodnevne borbe čovjeka s prirodom.  

Prema podacima Franjevačke kuće molitve, oko 1935. godine na području Polja boravile su čak 642 obitelji. 

Franjevci su tako bili dio života ljudi koji su ljeto provodili podno Čvrsnice, daleko od gradova i svakodnevne vreve.  

Zvona sv. Ilije počela su se čuti 2005. godine  

Godine su prolazile, a ideja o duhovnom središtu u Masnoj Luci postupno je dobivala svoj oblik.  

Crkva sv. Ilije Gromovnika završena je 2005. godine.  

Od tada se njezina zvona sve više doživljavaju kao dio blidinjske prirode. Zvuk zvona koji se širi planinom posebno snažno djeluje upravo zato što dolazi iz prostora u kojem nema gradske buke.  

Crkva je posvećena svetom Iliji proroku, zaštitniku kapelanije Polja.  

Njezina unutrašnjost također je posebna. Vitraji i umjetnička djela s biblijskim motivima dodatno naglašavaju povezanost prostora vjere i prirode koja se nalazi neposredno pred vratima crkve.  

Kuća molitve – mjesto za čovjeka koji želi zastati  

Godine 2015. izgrađena je i kuća koja je postala važan dio današnje Franjevačke kuće molitve.  

Njezina svrha nije samo pružiti čovjeku krov nad glavom.  

Ona je zamišljena kao mjesto gdje se čovjek može udaljiti od svakodnevne žurbe, utišati telefon, ostaviti brige na trenutak po strani i ponovno pronaći vrijeme za molitvu, razgovor i vlastite misli.  

U vremenu u kojem gotovo svaka minuta dana mora biti ispunjena nekom obvezom, Masna Luka nudi nešto što je postalo rijetkost – tišinu.  

Ovdje nema potrebe puno govoriti.  

Dovoljno je sjesti ispred kuće, pogledati prema planini i slušati vjetar kroz šumu.  

Priroda koja čovjeka približava Stvoritelju  

Masna Luka nalazi se u području iznimno vrijedne prirode Parka prirode Blidinje. Okružena je šumama bora i jele, izvorima i planinskim vrhovima, a posebno mjesto u ovom prostoru zauzima munika – rijetka i vrijedna planinska vrsta.  

U blizini se nalazi i poznato vrelo Jasle.  

Zbog svega toga nije teško razumjeti zašto su franjevci upravo ovdje prepoznali prostor pogodan za molitvu i duhovnu obnovu.  

Čovjek koji prvi put dođe u Masnu Luku možda najprije primijeti planinu.  

Potom crkvu.  

A onda, nakon nekoliko minuta, primijeti – tišinu.  

I upravo ta tišina ostaje najduže u sjećanju.  

Od pastira i njihovih stada do hodočasnika  

Masna Luka kroz desetljeća mijenjala je svoju ulogu, ali nije izgubila svoju osnovnu posebnost.  

Nekada su ovdje dolazili ljudi sa stadima i živjeli od onoga što im je planina mogla pružiti.  

Danas dolaze obitelji, planinari, hodočasnici, vjernici, ljubitelji prirode i svi oni koji žele barem na nekoliko sati pobjeći od svakodnevnog života.  

Crkva sv. Ilije postala je mjesto različitih okupljanja, misa, hodočašća i blagoslova.  

I tako se stara povezanost čovjeka i planine nastavila, samo u nešto drukčijem obliku.  

Mjesto koje vrijedi posjetiti 

 Masna Luka nije samo još jedna točka na turističkoj karti Blidinja.  

Ona je mjesto u kojem se na neobičan način susreću vjera, povijest, čovjek i priroda.  

Crkva sv. Ilije podsjeća na vjeru generacija koje su ovdje živjele i dolazile, dok Franjevačka kuća molitve pruža prostor novim generacijama da pronađu ono što je modernom čovjeku možda najpotrebnije – mir.  

A kada se predvečer počnu spuštati sjene Čvrsnice i iz Masne Luke ponovno zazvone zvona sv. Ilije, čovjek možda shvati da se neka mjesta ne pamte po onome što su velika, nego po onome što u čovjeku probude.  

Masna Luka upravo je jedno od takvih mjesta.  

Mjesto gdje Čvrsnica šuti, šuma govori, a zvona sv. Ilije podsjećaju čovjeka da na trenutak zastane.

Pogledajte prelijep video Damira Mišure.

Pročitaj članak

VELIKI MOLITVENI SUSRET NA BILIMA: Nadbiskup Kutleša predvodi misu za nevine žrtve

foto Goranci online

U povodu Europskog dana sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima, na Groblju mira na Bilima danas u 12 sati bit će slavljena sveta misa zadušnica za sve nevine žrtve koje su tijekom povijesti stradale zbog totalitarnih ideologija i režima.

Svetu misu predvodit će mons. Dražen Kutleša, zagrebački nadbiskup i metropolit.

Ovaj molitveni susret na Groblju mira prilika je za zajedničko sjećanje na tisuće i tisuće nevinih ljudi čiji su životi nasilno prekinuti, a čije sudbine i danas traže dostojanstveno sjećanje i istinu.

Izravan prijenos svete mise bit će na RTV Herceg Bosne i Laudato TV, kao i na brojnim radijskim postajama. Vjernici koji neće moći biti na Bilima tako će se moći pridružiti molitvi putem televizijskog i radijskog prijenosa.

Groblje mira – mjesto molitve i sjećanja

Groblje mira na Bilima, na području župe Goranci, nastalo je s posebnom željom da bude mjesto dostojanstvenog spomena na žrtve totalitarnih režima. Kamen temeljac za izgradnju ovog velikog memorijalnog kompleksa položen je 23. kolovoza 2013. godine, na Europski dan sjećanja na žrtve totalitarnih režima.

Od tada se na ovom mjestu svake godine okupljaju vjernici, svećenici, biskupi i brojni hodočasnici kako bi molitvom odali počast žrtvama.

Kroz protekle godine svete mise na Groblju mira predvodili su brojni crkveni velikodostojnici i svećenici.

Prva misa nakon polaganja kamena temeljca 2014. godine bila je povjerena don Željku Majiću, tadašnjem generalnom vikaru Mostarsko-duvanjske i Trebinjsko-mrkanske biskupije, a sadašnjem Banjolučkom biskupu. Don Željko Majić predvodio je misu i 2015. godine.

Godine 2016. svetu misu predvodio je mons. Ratko Perić, tadašnji mostarsko-duvanjski biskup i upravitelj Trebinjsko-mrkanske biskupije, prigodom blagoslova crkve sv. Josipa Radnika na Groblju mira.

Narednih godina mise su predvodili fra Miljenko Šteko, mons. Mile Bogović, kardinal Vinko Puljić, fra Miljenko Mića Stojić, don Ljubo Planinić, fra Ivan Ševo, mons. Petar Palić, mons. Franjo Komarica, fra Miro Relota, fra Marinko Šakota, mons. Tomo Vukšić, fra Ivica Kyril Pavlović, fra Zdravko Dadić, don Ivan Perić i fra Jozo Grbeš.

Posebno mjesto u povijesti Groblja mira zauzima 24. kolovoza 2019. godine, kada je kardinal Vinko Puljić predvodio svetu misu tijekom koje je blagoslovljena kosturnica i položeni posmrtni ostaci 41 žrtve.

Na Groblju mira tijekom godina obilježavani su i važni datumi vezani uz spomen na žrtve Bleiburga i Križnog puta, žrtve Domovinskog rata i žrtvu Vukovara, a ondje su blagoslovljeni i brojni spomenici i znamenja, među kojima replika Vukovarskog križa, zvona na crkvi sv. Josipa te Pietà – Oplakivanje Krista.

Molitva koja nadilazi podjele

Ovogodišnja sveta misa zadušnica, koju će predvoditi zagrebački nadbiskup mons. Dražen Kutleša, bit će još jedan nastavak tradicije molitve za sve žrtve.

Groblje mira pritom nije samo mjesto ukopa i spomenika. Ono je mjesto na kojem se vjernici okupljaju u molitvi za pokojne, ali i podsjećaju da nijedna nevina žrtva ne smije biti zaboravljena.

Sjećanje na žrtve totalitarnih režima poziv je na poštovanje ljudskog dostojanstva, istine i prava svakoga čovjeka na život i slobodu.

Svetu misu zadušnicu s Groblja mira na Bilima pratite danas, 22. kolovoza, s početkom u 12 sati, u izravnom prijenosu na RTV Herceg Bosne i Laudato TV te putem brojnih radijskih postaja.

> > Više o ovom svetom mjestu pročitajte O V D J E.

Pročitaj članak

STIŽE NOVI SHOPPING RAJ! Gotovo 40 poznatih brendova na jednom mjestu

Istočno Sarajevo uskoro dobiva novo mjesto za kupnju, druženje i zabavu. U četvrtak, 27. kolovoza, od 9 sati službeno će biti otvoren East Sarajevo City Park, novi retail park smješten na adresi Zmaj Jovina 4 u Istočnom Novom Sarajevu.

Novi trgovačko-zabavni centar donosi gotovo 40 domaćih, regionalnih i svjetskih brendova te će dodatno obogatiti shopping ponudu ovoga dijela Sarajeva.

Moda, sport, dom i svakodnevna kupnja na jednom mjestu

Posjetitelje od prvoga dana očekuje raznolika ponuda. Ljubitelji mode moći će birati među trgovinama poput Fashion&Friends, Planika, Barbosa, Retro, Office Shoes i Legend, dok će ponudu za cijelu obitelj upotpuniti poznati brendovi LC Waikiki, New Yorker i Sinsay.

Za ljubitelje sporta tu su Nike Outlet, Sport Vision i Sport Reality, s ponudom sportske obuće, odjeće i opreme.

Posebna pažnja posvećena je i opremanju doma, svakodnevnim potrebama te drugim sadržajima. U East Sarajevo City Parku svoje će mjesto imati dm, Homea, Moja Optika, Zlatarna Dar, Mass Light, Como, Kuprešak, IQ Mobile, MMobile i brojni drugi specijalizirani brendovi.

Najmlađi će imati posebno mjesto za zabavu u modernoj igraonici AstroFun, dok će predah nakon kupnje biti moguć u Krof kafeu i restoranu Pop's.

Posebno zanimljiva ponuda za školsku godinu

Uoči nove školske godine posjetitelji će moći zaviriti i u ponudu knjižara Kultura i Kengur, kao i u carstvo igračaka DexyCo.

Time se East Sarajevo City Park pozicionira kao mjesto na kojem će, uz modu i sport, biti moguće obaviti i velik dio svakodnevne obiteljske kupnje.

U rujnu stižu i nova velika imena

Ponuda novog retail parka neće stati na trgovinama koje će biti otvorene 27. kolovoza. Već u rujnu najavljen je dolazak novih regionalnih i svjetskih brendova.

Među njima su Tropic Market, suvremeni hipermarket namijenjen svakodnevnoj obiteljskoj kupnji, Neptun, poznati lanac bijele tehnike i potrošačke elektronike, Vitapur, specijaliziran za kvalitetan san i opremanje doma, te Walter ćevabdžinica, regionalni gastronomski koncept poznat po roštilju.

Otvorenje uz poklone, popuste i brojna iznenađenja

Službeno otvorenje 27. kolovoza bit će popraćeno posebnim sadržajima. Posjetitelje očekuju pogodnosti povodom otvaranja, zabavni program, pokloni, iznenađenja i posebne ponude u više od 30 poslovnica.

East Sarajevo City Park tako bi već od prvoga dana trebao postati nova shopping destinacija za stanovnike Istočnog Sarajeva, ali i posjetitelje iz okolnih mjesta.

East Sarajevo City Park otvara se u četvrtak, 27. kolovoza, u 9 sati, na adresi Zmaj Jovina 4 u Istočnom Novom Sarajevu.

Pročitaj članak

Tužan odlazak redovnice koja je cijeli život nosila jedno veliko svjedočanstvo vjere

S vjerom u uskrsnuće i život vječni, u zajedništvu s obitelji, redovničkom zajednicom i svima koji su je poznavali, objavljena je tužna vijest da je 19. kolovoza 2026. godine u Sveučilišnoj kliničkoj bolnici Mostar u Gospodinu preminula s. M. Skolastika (Anica) Galić.

Svoj je život posvetila Kristu i služenju Bogu i ljudima, a njezin redovnički put bio je obilježen vjernošću pozivu i ustrajnošću u služenju.

S. M. Skolastika Galić rođena je 11. svibnja 1951. godine u Ljubotićima kod Širokog Brijega. U redovnički život stupila je ulaskom u novicijat 12. kolovoza 1969. godine u Potocima/Bijelom Polju.

Prve redovničke zavjete položila je 12. kolovoza 1970. godine u Bijelom Polju/Potocima, a svoje doživotne zavjete položila je 11. kolovoza 1975. godine, također u Bijelom Polju/Potocima.

Tijekom godina svoga redovničkog života ostavila je trag svojim služenjem, molitvom, radom i svjedočanstvom vjernosti Kristu. Za one koji su je poznavali, njezin odlazak nije samo trenutak oproštaja, nego i poticaj na zahvalnost za dar njezina života i poziva.

Sveta misa zadušnica u Bijelom Polju

Sveta misa zadušnica slavit će se danas, u petak, 21. kolovoza 2026. godine, u 16 sati u samostanskoj kapeli u Bijelom Polju.

Nakon svete mise uslijedit će obred ukopa u sestarskom groblju „Gruban“ u Bijelom Polju/Potoci.

U vjeri Crkve da smrt nije kraj, nego prijelaz u puninu života s Bogom, ostaje molitva da Gospodin s. M. Skolastiki podari nagradu za svako dobro koje je učinila te joj udijeli vječni mir i radost u svome Kraljevstvu.

Počivala u miru Božjem!

Pročitaj članak

Od bl. Stepinca do Kutleše: Desetljeća povezanosti zagrebačkih nadbiskupa s Hercegovinom

foto Groblje mira

Hercegovina kroz svoju povijest pamti brojne susrete s pastirima Crkve koji su dolazili među njezin narod. Među njima posebno mjesto zauzimaju zagrebački nadbiskupi – od blaženoga Alojzija Stepinca, preko kardinala Franje Kuharića i kardinala Josipa Bozanića, pa sve do današnjega zagrebačkog nadbiskupa mons. Dražena Kutleše.

Njihovi pohodi Hercegovini događali su se u različitim povijesnim okolnostima, ali su svaki na svoj način svjedočili blizini Crkve, zajedništvu i brizi za narod, piše Marijana Tomašević za Groblje mira.

Stepinac prvi pohodio zapadnu Hercegovinu

U lipnju 1938. godine blaženi Alojzije Stepinac, tada zagrebački nadbiskup, pohodio je Hercegovinu. Na putu prema Sarajevu, kamo se uputio na proslavu 30. obljetnice biskupstva nadbiskupa Ivana Šarića, zaustavio se u Tomislavgradu, Posušju, Širokom Brijegu i Mostaru.

U svakom od tih mjesta dočekali su ga franjevci i brojni vjernici. Izvori iz toga vremena bilježe Stepinčevo zadovoljstvo vjerom hercegovačkog stanovništva, kao i pastoralnim radom franjevaca.

Bio je to prvi pohod jednoga zagrebačkog nadbiskupa zapadnoj Hercegovini.

Stepinac se u Hercegovinu ponovno vratio u listopadu 1942. godine, kada je u Mostaru bio suposvetitelj novoga mostarsko-duvanjskog biskupa don Petra Čule.

Upravo će se nakon toga njegova povezanost s Hercegovinom i hercegovačkim franjevcima dodatno produbiti. U ratnim godinama, kada je narod bio izložen brojnim nevoljama i stradanjima, Stepinac je nastojao pomagati hercegovačkom puku i biti mu blizu.

Kuharićev dolazak uoči velikih promjena

Više od pola stoljeća poslije Hercegovinu je, u srpnju 1990. godine, pohodio kardinal Franjo Kuharić.

Na Širokom Brijegu, u pratnji mostarsko-duvanjskog biskupa Pavla Žanića i provincijala fra Drage Tolja, kardinal Kuharić blagoslovio je Franjevačku galeriju na Brigu.

Njegov dolazak okupio je veliki broj vjernika i ostao zapisan u vremenu velikih društvenih i političkih promjena koje su prethodile Domovinskom ratu.

Upečatljiv detalj toga vremena bio je i veliki hrvatski grb koji su Širokobriježani izradili i postavili na obližnjem Ciganskom brdu. Grb je zauzimao čak 400 četvornih metara i postao jedan od simbola toga razdoblja.

I kardinal Bozanić među hercegovačkim vjernicima

Hercegovinu je pohodio i kardinal Josip Bozanić.

Godine 2008. boravio je u župi sv. Ante Padovanskog na Humcu pokraj Ljubuškog, gdje je predvodio i propovijedao na svetoj misi u povodu proslave blagdana zaštitnika župe.

Time se nastavila višedesetljetna povezanost zagrebačkih nadbiskupa s Hercegovinom i njezinim vjerničkim pukom.

Kutlešin dolazak na Groblje mira

Ta se poveznica nastavlja upravo ovih dana. U subotu, 22. kolovoza 2026. godine, mons. Dražen Kutleša, zagrebački nadbiskup i predsjednik Hrvatske biskupske konferencije, dolazi na Memorijalni centar Groblje mira, gdje će predvoditi središnje misno slavlje u povodu Europskog dana sjećanja na žrtve svih totalitarnih režima.

Za hercegovački narod ovakvi pohodi nisu bili tek protokolarni događaji. Bili su to susreti pastira i naroda – susreti koji su u različitim vremenima nosili poruku blizine, ohrabrenja, zajedništva i vjere.

Posebnu težinu takav susret ima upravo u kolovozu, kada se na Groblju mira okupljaju vjernici kako bi molitvom i sjećanjem odali počast žrtvama koje su u različitim totalitarnim sustavima i ratnim vremenima izgubile život.

Dolazak zagrebačkog nadbiskupa na Groblje mira zato se može promatrati i kao nastavak jedne duge crkvene i povijesne poveznice.

Od Stepinčeva dolaska u Hercegovinu 1938. godine do susreta s mons. Kutlešom prošla su desetljeća velikih kušnji, ratova, političkih sustava i društvenih promjena. Ono što ostaje jest potreba čovjeka da se s poštovanjem sjeća svojih mrtvih, da im vrati ime i dostojanstvo te da iz prošlosti uči kako bi budućnost bila bolja.

Na Groblju mira tako se ne susreću samo prošlost i sadašnjost. Susreću se sjećanje i nada, žrtva i dostojanstvo, narod i njegovi pastiri.

Od Stepinca do Kutleše ostaje ista potreba – biti uz narod, čuvati vjeru i ne dopustiti da žrtve budu zaboravljene.

Poziv na Groblje mira

Svi koji još nisu podnijeli zahtjev, a žele podići križ za člana svoje obitelji ili saznati više o projektu Groblja mira, sve potrebne informacije mogu pronaći na službenoj stranici Groblje mira.

Organizatori pozivaju posjetitelje da u subotu, zbog lakše organizacije parkiranja i nesmetanog sudjelovanja u molitvenom dijelu programa, po mogućnosti dođu nešto ranije.

S obzirom na najavljene visoke ljetne temperature, preporučuje se ponijeti dovoljno vode i odjenuti laganiju odjeću.

Zahvala je upućena i svim medijima koji će svojim praćenjem i izvještavanjem pridonijeti očuvanju kulture sjećanja te pomoći da poruka Groblja mira dopre do što većeg broja ljudi – kao poticaj da se istina čuva s dostojanstvom, a vrijednosti vjere, mira i zajedništva prenose budućim naraštajima.

U subotu, 22. kolovoza, Groblje mira ponovno će biti mjesto molitve i sjećanja.

Mjesto na kojemu se čuva spomen na patnju naših predaka, na njihove živote i sudbine koje ne smiju biti zaboravljene.

Dobro došli na Groblje mira.

Pročitaj članak

FOTO/VIDEO Sve je spremno za Groblje mira: Završne pripreme pred svetu misu na Bilima

foto Goranci online

Na Groblju mira na Bilima u tijeku su posljednje pripreme za ovogodišnje obilježavanje Europskog dana sjećanja na žrtve totalitarnih režima. Radovi na uređenju prostora privode se kraju kako bi sve bilo spremno za dostojanstveno okupljanje vjernika, molitvu i svetu misu. 

Na platou ispred crkve sv. Josipa Radnika traju završni radovi postavljanja križeva, ploča i kocaka, uređuje se prostor, zateže cerada te obavljaju završna čišćenja. Istodobno se uređuju središnji dio Groblja mira i pristupne staze kojima se dolazi do križeva, piše Goranci online.

Na Groblju mira do sada je postavljeno više od 20.000 križeva, a njihov broj iz godine u godinu raste. Samo tijekom ove godine, kroz posljednje dvije faze, podignuto je više od 1.200 novih križeva, dok već pristižu i novi zahtjevi koji će biti obrađeni i realizirani do naredne jeseni, odnosno do blagdana Svih svetih.  

Sve veći broj zahtjeva, ističu organizatori, pokazuje da se svijest o Groblju mira sve više širi te da ovo mjesto postaje sve važnije mjesto sjećanja i molitve.  

Završni radovi na nadstrešnici  Uz uređenje središnjeg prostora, pri kraju su i veći radovi na nadstrešnici. Ostali su završni zahvati, koji često zahtijevaju i najveću preciznost kako bi se svi detalji savršeno uklopili u projekt.  

Na Groblju mira svakodnevno radi nekoliko timova, od ranih jutarnjih sati. Radovi bi se, prema najavama, trebali nastaviti i tijekom jeseni, budući da posebni vremenski uvjeti tijekom zime ograničavaju mogućnost izvođenja građevinskih zahvata.  

Zbog toga se svaki povoljan dan nastoji iskoristiti kako bi se na uređenju Groblja mira napravilo što više.  

Program počinje molitvom krunice  Službeni program ovogodišnjeg obilježavanja počinje u 11 sati, iako se očekuje da će vjernici na Bile pristizati znatno ranije.  

U 11 sati bit će molitva krunice, nakon koje slijedi polaganje vijenaca, a središnji dio programa bit će svečana sveta misa u 12 sati.  

Posebna radost organizatora je dolazak mons. Dražena Kutleše, koji će predvoditi misno slavlje i uputiti prigodnu propovijed.  

Svečanosti će dodatnu posebnost dati i glazbeni dio. Misno slavlje svojim će pjevanjem uveličati ujedinjeni zborovi pod ravnanjem maestra don Dragana Filipovića, uz glazbenu pratnju profesora Emila Bevande.  

Nakon svete mise predviđeno je tradicionalno druženje iza crkve uz zajednički ručak i grah.  

Hodočasnici iz brojnih krajeva  

Ovogodišnje obilježavanje bit će i prilika za još jedno veliko okupljanje vjernika iz različitih krajeva. Iz više općina i gradova organiziran je besplatan prijevoz za hodočasnike, čime se želi omogućiti što većem broju ljudi dolazak na Bile.  

Groblje mira tako i ove godine postaje mjesto susreta, molitve i sjećanja – mjesto na kojem se kroz više od 20.000 križeva čuva spomen na žrtve i stradanja te prenosi poruka da se njihova imena i životi ne smiju zaboraviti. 

Završni radovi na Bilima tek su u posljednjoj fazi, a sve ono što se ovih dana radi trebalo bi biti spremno za veliko okupljanje vjernika i dostojanstveno obilježavanje Europskog dana sjećanja na žrtve totalitarnih režima. 

Groblje mira nastavlja rasti, a s njim raste i broj onih koji u njemu prepoznaju mjesto trajnog sjećanja, molitve i zajedništva.

Pročitaj članak

Kome pripadaju naša dvorišta? U Mostaru javna tribina o zemljištu oko stambenih zgrada

foto Istina media

U Mostaru će 1. rujna 2026. godine biti održana javna tribina pod nazivom „Kome pripadaju naša dvorišta?“, koju organizira Udruga Sretni građani. Tribina će početi u 19 sati u Hrvatskom domu hercega Stjepana Kosače.  

U središtu javne rasprave bit će pitanje statusa zemljišta oko stambenih zgrada, zajedničkih dvorišta, zemljišnih knjiga te prava stanara.  

Iz Udruge Sretni građani pozivaju građane da se informiraju o statusu zemljišta koje pripada njihovim stambenim zgradama, osobito ako postoji sumnja da je zemljište nepravilno evidentirano, izdvojeno iz cjeline ili na drugi način otuđeno.  

„Zemljište ispod zgrade i zemljište koje služi njezinoj redovnoj upotrebi čine pravnu cjelinu. Ne dopustite da izgubite zajedničko dvorište zbog neuređenih zemljišnih knjiga“, poručuju organizatori.  

Na tribini će se govoriti o tome što propisuju važeći zakoni, koja prava imaju stanari te na koji način građani mogu provjeriti stvarni i zemljišnoknjižni status zemljišta koje okružuje njihovu zgradu.  

Posebna pozornost bit će posvećena zajedničkim dvorištima i prostoru koji stanarima omogućuje kvalitetnije stanovanje. Upravo takve površine često imaju važnu ulogu u svakodnevnom životu stanovnika – od prostora za igru djece i odmora do zelenih površina koje doprinose smanjenju ljetnih temperatura.  

Udruga Sretni građani ističe kako se njihovo djelovanje temelji na ciljevima poput očuvanja i povećanja zelenih površina, stvaranja više hlada i ugodnije mikroklime, smanjenja ljetnih vrućina, osiguravanja sigurnog prostora za igru djece, smanjenja prometa te stvaranja kvalitetnijih i ugodnijih uvjeta stanovanja.  

Tribina je stoga prilika da građani izravno dobiju informacije o svojim pravima, ali i da otvore pitanja koja se tiču prostora u kojem svakodnevno žive.  

Organizatori posebno pozivaju stanare koji nisu sigurni kome pripada zemljište oko njihove zgrade ili žele provjeriti je li ono pravilno evidentirano da se informiraju i uključe u raspravu.  

Javna tribina „Kome pripadaju naša dvorišta?“ održat će se 1. rujna u 19 sati u Hrvatskom domu hercega Stjepana Kosače u Mostaru.

Pročitaj članak

Francuska uvela pravo na potpomognuto samoubojstvo

foto Društvene mreže

Francuska je službeno uvela pravo na potpomognuto umiranje za punoljetne osobe koje boluju od neizlječivih bolesti i trpe nepodnošljivu bol. Novi zakon stupio je na snagu nakon što ga je potvrdilo francusko Ustavno vijeće, a potom je objavljen u službenom listu.

Time se Francuska pridružila skupini država koje dopuštaju neki oblik medicinski potpomognutog umiranja, među kojima su Nizozemska, Belgija, Švicarska i Kanada. Donošenju zakona prethodila je višegodišnja politička, društvena i etička rasprava o pitanju prava na izbor na kraju života.

Strogo propisani uvjeti

Pravo mogu ostvariti punoljetni francuski državljani, kao i osobe s dugotrajnim boravištem u Francuskoj, kojima je dijagnosticirana neizlječiva bolest koja uzrokuje nepodnošljivu patnju.

Postupak započinje liječničkom procjenom kojom se utvrđuje ispunjava li pacijent zakonske uvjete. Zahtjev potom razmatra stručna komisija koja dodatno provjerava jesu li ispunjeni svi propisani kriteriji.

Nakon odobrenja zahtjeva pacijent mora pričekati najmanje dva dana prije provedbe postupka. Svoju odluku mora ponovno potvrditi na dan izvršenja, a pristanak može povući u bilo kojem trenutku.

U pravilu, pacijent sam primjenjuje smrtonosnu tvar. Iznimka su osobe koje zbog zdravstvenog stanja fizički nisu sposobne to učiniti. U takvim slučajevima pomoć može pružiti zdravstveni djelatnik.

Francuska je i prije ovog zakona dopuštala određene postupke na kraju života, uključujući prekid održavanja života medicinskim uređajima i duboku sedaciju. Međutim, osobe koje su željele aktivno okončati život dosad su zbog toga morale odlaziti u druge države.

Macron pozdravio stupanje zakona na snagu

Francuski predsjednik Emmanuel Macron, koji je tijekom kampanje za reizbor 2022. godine obećao donošenje zakona o kraju života, pozdravio je njegovo stupanje na snagu.

Macron je poručio da je time zaključena važna demokratska rasprava, dok su iz njegova ureda ocijenili da novi zakon predstavlja važno jamstvo za građane.

Francuske vlasti ističu da se propis sada može provoditi na temelju jasno utvrđenih demokratskih, etičkih i ustavnih načela.

Ipak, zakon je izazvao snažne reakcije protivnika potpomognutog umiranja. Zaklada Jérôme Lejeune, koja pruža pomoć osobama s genetskim intelektualnim teškoćama, izrazila je ogorčenje zbog njegova donošenja. Pojedini protivnici upozorili su da bi zakon mogao predstavljati ozbiljan rizik za najranjivije skupine društva.

Priziv savjesti i za određene ustanove

Potpomognuto umiranje godinama je jedna od najosjetljivijih društvenih tema u Francuskoj, zemlji sa snažnom katoličkom tradicijom. Zakonu su se protivili i pojedini zdravstveni djelatnici, dok je zastupnicima u parlamentu bilo omogućeno glasovanje prema vlastitoj savjesti.

Prije objave zakona u službenom listu protivnici su podnijeli nekoliko pravnih prigovora. Među ostalim, tvrdili su da je minimalni rok od dva dana za ponovno razmatranje odluke prekratak te su tražili proširenje prava na priziv savjesti.

Francusko Ustavno vijeće potvrdilo je zakon u cijelosti, uz zahtjev za dodatnim pojašnjenjem pojedinih odredbi.

Pravo na priziv savjesti, uz liječnike i medicinske sestre, imaju i farmaceuti. Liječnici će pri procjeni zahtjeva morati uzeti u obzir i zakonske skrbnike pacijenta.

Priziv savjesti moći će koristiti i privatne zdravstvene ustanove, uključujući one koje djeluju na vjerskim načelima, ako je potpomognuto umiranje očito protivno njihovoj misiji. Ta mogućnost, međutim, neće vrijediti u slučaju kada je riječ o jedinoj ustanovi na određenom području koja može odgovoriti na potrebe stanovništva.

Nova faza rasprave o kraju života

Stupanjem zakona na snagu Francuska je napravila velik iskorak u uređenju pitanja potpomognutog umiranja, ali rasprava o njegovim etičkim, medicinskim i društvenim posljedicama zasigurno neće biti završena.

Dok pristaše zakona naglašavaju autonomiju pacijenta i pravo na dostojanstven kraj života, protivnici upozoravaju na mogućnost pritiska na teško bolesne i druge ranjive osobe. Francuski model stoga će u idućim godinama biti pod povećalom javnosti, zdravstvenih djelatnika i institucija koje će pratiti njegovu primjenu.

Pročitaj članak

Pogledajte tko se bori za mandate u HNŽ-u i Parlamentu FBiH

foto CIK

Birače u Hercegovačko-neretvanskoj županiji na Općim izborima 2026. godine očekuje poprilično širok izbor kandidata za dvije razine zakonodavne vlasti.

Za 30 zastupničkih mjesta u Skupštini Hercegovačko-neretvanske županije kandidirano je ukupno 338 osoba, raspoređenih na 15 kandidacijskih lista. Središnje izborno povjerenstvo BiH za Županiju 7, odnosno Hercegovačko-neretvansku županiju, utvrdilo je ukupno 30 mandata.

Istodobno, birači HNŽ-a glasovat će i za kandidate za Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH u izbornoj jedinici 9. Iz te se izborne jedinice izravno bira osam zastupnika, a za mandate se natječe 101 kandidat na 14 kandidacijskih lista.

Opći izbori u Bosni i Hercegovini održat će se u nedjelju, 4. listopada 2026. godine.

U nastavku donosimo hrvatske kandidacijske liste i redoslijed kandidata prema objavljenim podacima na portalu Hercegovina.info.

Skupština Hercegovačko-neretvanske županije

HDZ BiH, HKDU, HDU, HRAST – 35 kandidata

1. Marko Novak
2. Ivana Buntić-Jovanović
3. Tomislav Martinović
4. Darinka Klarić Soldo
5. Daniel Babić
6. Matea Bulić
7. Damir Džeba
8. Slavko Bilić
9. Daniela Matić
10. Stanko Marić
11. Marija Bošković
12. Josip Grbavac
13. Stana Burić
14. Julineta Jurić
15. Nikola Bevanda
16. Ana Groznica
17. Matej Šutalo
18. Andrea Šimunović
19. Davor Barišić
20. Pero Prskalo
21. Kristina Čović
22. Dragan Jurković
23. Katarina Lončar
24. Ilija Kozarić
25. David Marijanović
26. Antonija Buntić
27. Ivan Tadić
28. Ana Šimunović Kožul
29. Mateo Bevanda
30. Đuro Prkačin
31. Ivana Falak
32. Mario Jurica
33. Janja Aleksić
34. Marijo Marić
35. Ivo Bevanda

Hrvatska republikanska stranka – 30 kandidata

1. Silvio Bubalo
2. Vesna Šunjić
3. Mirko Vasilj
4. Slavko Zovko
5. Danijela Džakula
6. Josip Bogdanović
7. Ankica Šarčević
8. Radoslav Dodig
9. Sanja Bevanda
10. Ivan Šunjić
11. Dragana Vlaho
12. Gordan Zovko
13. Marinka Boras
14. Marijo Prskalo
15. Martina Bjelopera
16. Ivica Pavlović
17. Tamara Arapović
18. Mario Pandža
19. Ivana Banušić
20. Tatjana Šimunović
21. Marko Penavić
22. Marijana Prskalo
23. Boris Katić
24. Ana Matić-Raguž
25. Marija Pavković
26. Božo Raguž
27. Marinela Marić
28. Vinko Ramljak
29. Marijana Buconjić
30. Ivan Kolobarić

HDZ 1990 – HSS – Koalicija – 35 kandidata

1. Marko Čurčić
2. Danijela Mišura
3. Zoran Krešić
4. Ivan Odak
5. Rosanda Milićević
6. Mario Tomić
7. Kristijan Falak
8. Zdenka Krešić
9. Tatjana Bačić
10. Slavko Džidić
11. Nada Kačić
12. Veselin Gatalo
13. Ljiljana Moro
14. Ivan Babić
15. Božo Pavlović
16. Kristina Galić
17. Dragan Kozarić
18. Josipa Andričić
19. Stjepan Matić
20. Ivan Bošnjak
21. Ivona Perić
22. Mato Glavinić
23. Ana Raguž
24. Mladen Čavar
25. Srećko Oberan
26. Gordana Šimović
27. Dalibor Pehar
28. Nada Obradović
29. Mato Bulaja
30. Branimir Vukojević
31. Martina Jurica
32. Marinko Marić
33. Ana Kajtazi
34. Pero Kovačević
35. Teo Tomić

Humska snaga pravaša – HSP BiH, HSP AS, HSP HB i BiH, HUM – 30 kandidata

1. Tihomir Šarac
2. Ivana Pehar
3. Sandro Jurković
4. Nataša Karamatić
5. Lazo Rajić
6. Ružica Biloš
7. Željko Zovko
8. Pero Čepo
9. Ivona Ostojić
10. Zvonko Vukša
11. Ana Raguž
12. Luka Rajić
13. Ana Buzuk
14. Stipo Jurić
15. Denis Prnjić
16. Ljiljana Vidić
17. Frenk Ostojić
18. Ivana Zovko
19. Niko Dragičević
20. Anto Biloš
21. Zlatka Čepo
22. Petar Pehar
23. Anita Marić
24. Drago Perić
25. Marko Marić
26. Danijela Ostojić
27. Mario Buzuk
28. Radoslavka Brekalo
29. Suzana Vrtić-Milićević
30. Mario Čuljak

Hrvatsko proljeće – 20 kandidata

1. Mara Anđelić
2. Pero Previšić
3. Ilijana Jelčić
4. Danijel Burečić
5. Zdenko Buntić
6. Marija Bešker
7. Mario Repar
8. Boris Faletar
9. Petra Zvono
10. Branko Burić
11. Marija Stojkić
12. Stanko Ćurčić
13. Danijela Vicković
14. Marko Bošković
15. Tomislav Džalto
16. Ivana Galić
17. Križan Jakiša
18. Matilda Udženija
19. Ante Tadić
20. Marko Subašić

Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH – izborna jedinica 9

Izborna jedinica 9 obuhvaća Hercegovačko-neretvansku županiju, a iz nje se izravno bira osam zastupnika u Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH.

Za tih osam mandata natječe se 101 kandidat na 14 kandidacijskih lista.

HDZ BiH, HSS SR, HSP BiH, HKDU, HSP AS, HDU, HSP HB, HRAST – 12 kandidata

1. Marija Buhač
2. Slaven Zeljko
3. Andrijana Katić
4. Kristina Šimović
5. Kazimir Raguž
6. Nikola Raguž
7. Ante Pavličević
8. Eva Blažević
9. Kristina Puce
10. Snježana Dropuljić
11. Bruno Šitum
12. Ljiljana Matić

Koalicija HDZ 1990, HRS, HDS i HSS – 13 kandidata

1. Slaven Raguž
2. Marija Blažević
3. Luka Faletar
4. Marin Kvešić
5. Željka Pezer
6. Ivo Bačić
7. Gordan Radić
8. Inga Marija Čilić
9. Dejana Milićević
10. Jure Franjušić
11. Marinela Šimić
12. Vinka Džida
13. Nikola Moro

Napomena: Navedene su samo hrvatske kandidacijske liste, iako se u uvodu navodi ukupno 15 lista za Skupštinu HNŽ-a i 14 lista za izbornu jedinicu 9. 

Za kompletni popis i preostale liste i kandidate, posjetite portal Hercegovina.info.

Pročitaj članak

Brojke koje lede krv u žilama: BiH za samo tri godine izgubila gotovo 30.000 stanovnika

foto Društvene mreže

Bosna i Hercegovina suočava se sa sve izraženijim demografskim padom, a njegove posljedice vidljive su u gotovo svim segmentima društva. U samo tri godine zemlja je prirodnim putem ostala bez gotovo 30.000 stanovnika, dok obrazovni sustav bilježi gotovo 7.800 učenika manje, a 45 škola u međuvremenu je zatvoreno.

Razmjeri demografskih promjena posebno se jasno vide u školama. U pojedinim sredinama broj djece toliko je smanjen da škole rade s tek nekoliko učenika, dok se nastava organizira u kombiniranim odjelima. Takva slika više nije iznimka, nego sve češća stvarnost u dijelovima Bosne i Hercegovine.

Službeni statistički podaci potvrđuju nastavak negativnog prirodnog kretanja stanovništva. Prema podacima Agencije za statistiku BiH, tijekom 2025. godine rođeno je 24.105 djece, dok je umrla 35.801 osoba. Razlika između broja rođenih i umrlih jasno pokazuje da prirodni prirast ostaje duboko negativan.

Nepovoljni trendovi nastavili su se i ove godine. U veljači je negativan prirodni prirast zabilježen u svih deset kantona Federacije BiH. U tom je razdoblju rođeno 1.168 beba, dok su umrle 1.633 osobe.

Demografski pad pritom nije posljedica samo odnosa broja rođenih i umrlih. Na odluku o osnivanju i proširenju obitelji sve snažnije utječu i gospodarske okolnosti. Visoke cijene nekretnina, troškovi stanovanja te sve veći izdaci povezani s odrastanjem djeteta mladim ljudima dodatno otežavaju odluku o roditeljstvu.

Mladi otac Neven ističe kako bi želio imati još djece, ali priznaje da financijske mogućnosti imaju važnu ulogu u donošenju takve odluke. Iako djecu smatra smislom života, ističe da obitelji moraju procijeniti mogu li s dodatnim troškovima zadržati prihvatljivu razinu životnog standarda.

Na širi društveni problem upozorava i sociologinja Smiljana Vovna. Prema njezinoj ocjeni, mladima su potrebni sigurnost, poštovanje i društveno okruženje u kojem će njihov rad i znanje biti odgovarajuće vrednovani. Upravo takvi uvjeti, smatra ona, u Bosni i Hercegovini često izostaju.

Dodatni izazov predstavlja i nepostojanje jasno definirane populacijske politike na državnoj razini. Nadležnosti u području demografije i obiteljske politike podijeljene su između različitih razina vlasti, entiteta i kantona, zbog čega stručnjaci upozoravaju da rješavanje ovog problema zahtijeva koordiniran i dugoročan pristup.

Jednokratne financijske potpore obiteljima same po sebi teško mogu preokrenuti postojeće trendove. Za zaustavljanje demografskog pada potrebno je stvarati uvjete za stabilno zapošljavanje, ekonomsku sigurnost, dostupnije stanovanje i lakše usklađivanje obiteljskog i poslovnog života. Jednako važno je smanjiti odlazak mladih ljudi iz zemlje.

Demografski pad zato nije samo statistički pokazatelj, nego pitanje koje izravno utječe na budućnost društva. Manje djece znači manje učenika i zatvaranje škola, a dugoročno i manje radne snage, slabiju održivost pojedinih lokalnih zajednica te dodatni pritisak na mirovinski i zdravstveni sustav.

Podaci predstavljeni u prilogu BHRT-a pokazuju da se Bosna i Hercegovina već suočava s ozbiljnim posljedicama depopulacije. Gotovo 30.000 stanovnika manje u samo tri godine, uz tisuće manje učenika i desetke zatvorenih škola, snažan su pokazatelj da je demografsko pitanje postalo jedan od ključnih izazova za budućnost zemlje.

Pročitaj članak

Pelet ponovno poskupljuje: Nedostatak sirovina prijeti tržištu pred sezonu grijanja

foto Društvene mreže

Pripreme za nadolazeću sezonu grijanja ponovno su u znaku neizvjesnosti na tržištu ogrjevnih materijala. Glavni problem proizvođačima peleta predstavlja nedostatak sirovine, što izravno utječe na količinu proizvodnje, ponudu na tržištu i konačnu cijenu koju plaćaju građani.

Tijekom kolovoza cijena tone peleta kreće se od oko 600 do čak 830 KM, dok se cijena iscijepanih drva kreće oko 148 KM po metru. Briketi se, ovisno o proizvođaču i prodajnom mjestu, nude po cijeni od približno 600 do 630 KM po toni.

Iako cijene variraju i ovise o ponudi i potražnji, proizvođači upozoravaju da bi stabilizacija opskrbe sirovinama bila ključna za sprječavanje novih poremećaja na tržištu.

Predsjednik Udruge certificiranih proizvođača peleta u Bosni i Hercegovini Goran Ivanović za Klix.ba kaže da je jedna od pozitivnih okolnosti to što se veliki broj građana odazvao ranijem apelu proizvođača i pelet kupio na vrijeme.

„Da imamo više sirovina, imali bismo i više peleta i cijene bi bile niže. Zakon ponude i potražnje jednostavno tako funkcionira, plus troškovi koji su u međuvremenu porasli“, rekao je Ivanović.

Podsjetio je da su još u travnju proizvođači pozvali građane da se pravovremeno opskrbe peletom, upozoravajući na moguće probleme tijekom jeseni i zime. Prema njegovim riječima, na apel se odazvalo oko 70 posto potrošača.

U vrijeme kada je počela nabava sirovine, cijene peleta kretale su se između 500 i 550 KM po toni. Proizvođači su tada, kako navodi Ivanović, već očekivali probleme zbog duge zime, kašnjenja ulaska u šumu uzrokovanog snijegom, ali i povećanih cijena energenata te poremećaja na energetskom tržištu.

„Htjeli smo spriječiti te priče i reći ljudima: kupujte pelete na vrijeme, jer ne znamo što će biti kasnije. I upravo se to dogodilo“, istaknuo je Ivanović.

Nedostatak sirovine glavni problem

Prema njegovim riječima, dva su ključna problema s kojima se proizvođači trenutačno suočavaju – nedostatak sirovina i visoki troškovi proizvodnje.

„To je ključ, pitanje svih pitanja. Jednostavno, da imamo više sirovina, imali bismo više peleta i cijene bi bile niže“, kazao je.

Ivanović navodi da je trenutačna proizvođačka cijena peleta oko 600 KM po toni, dok se kod proizvođača u Federaciji BiH cijene kreću otprilike između 580 i 650 KM. U Republici Srpskoj, prema njegovim riječima, cijene se kreću između 550 i 600 KM po toni.

Međutim, cijene na tržištu koje plaćaju krajnji kupci znatno su više. Pojedine tvrtke na svojim internetskim stranicama trenutno nude pelet po cijenama od 790 do 830 KM po toni, dok se slične cijene mogu pronaći i kod pojedinih prodavača koji cijene nemaju javno objavljene.

Razlika između proizvođačke i maloprodajne cijene dijelom se objašnjava troškovima trgovaca, ali i činjenicom da pojedini trgovci, kada peleta nema dovoljno, unaprijed kupuju velike količine i ulažu značajna sredstva kako bi osigurali robu.

Proizvodnja radi, ali zaliha nema

Ivanović kaže kako je bilo razgovora s Vladom Federacije BiH o rješavanju problema, ali konkretna rješenja, tvrdi, nisu pronađena ni prošle ni ove godine.

Problem je sada dodatno izražen zbog vrlo malih zaliha.

„Možda je sada prekasno da se to riješi, jednostavno zato što nemamo peleta na zalihi. Posjetite bilo kojeg proizvođača peleta, nemaju ih“, rekao je.

Pelet koji se trenutačno proizvede, prema njegovim riječima, vrlo brzo napušta proizvodne pogone. Nakon proizvodnje roba se već za sat ili dva utovaruje na kamione i isporučuje kupcima.

Zbog toga proizvođači smatraju da je u ovom trenutku najvažnije održati proizvodnju i osigurati dovoljne količine sirovine.

Poziv institucijama da reagiraju na vrijeme

Ivanović smatra da bi institucije trebale što prije osigurati potrebne količine peleta, posebno za kategorije stanovništva kojima je pomoć najpotrebnija.

Jedno od mogućih rješenja, prema njegovom mišljenju, bilo bi osigurati dostupnu sirovinu proizvođačima i njezinu cijenu povezati s povoljnijim uvjetima proizvodnje. Time bi se, smatra, moglo utjecati i na konačnu cijenu peleta ili barem osigurati stabilnija opskrba određenih kategorija stanovništva.

Poseban problem predstavljaju, kaže, kašnjenja institucija s javnim nabavama.

„Stalno kasne s ovim, s objavom svojih natječaja, svojih kupnji. Sve će ovisiti o dugoročnoj vremenskoj prognozi koju očekujemo“, upozorio je.

Građani koji su kupili ranije sada su u boljoj poziciji

Hoće li se stanje na tržištu dodatno pogoršati tijekom jeseni, uvelike će ovisiti o dostupnosti sirovine, proizvodnji, ali i vremenskim prilikama.

Ivanović smatra da su građani koji su poslušali proljetne apele i na vrijeme osigurali svoje zalihe danas u znatno boljoj situaciji.

„Možda će se ovo smiriti preko noći, a možda će tražiti još jednu tonu. Ali oni potrošači koji su odgovorili na naše apele i na vrijeme osigurali svoje zalihe danas su sigurno zadovoljni“, zaključio je.

Pred početak nove sezone grijanja tako ponovno ostaje isto pitanje – hoće li biti dovoljno sirovine za proizvodnju peleta i može li se osigurati stabilna opskrba kako bi cijene ostale prihvatljive za građane.

Pročitaj članak

Hercegovačka žeđ ne štedi ni divljač: Lovci iz Raške Gore pune pojilišta i mole za pomoć

foto Bljesak.info

Dugotrajne visoke temperature i suša ovog ljeta stvaraju sve ozbiljnije probleme divljači na brdskim i šumskim područjima oko Mostara. Vode je sve manje, a brojna prirodna pojilišta, lokve i izvori koji su tijekom godine važni za životinje sada su presušili, piše Bljesak.info.

Posebno je teško na krševitim i teško pristupačnim područjima Hercegovine. Divlje svinje, srne, zečevi, lisice, ptice i druge životinje u potrazi za vodom prisiljene su prelaziti sve veće udaljenosti. Zbog žeđi se divljač može približavati naseljenim područjima, poljoprivrednim površinama, ali i prometnicama, čime se povećava opasnost i za životinje i za ljude.

Lovci iz Raške Gore pomažu koliko mogu

S teškom situacijom pokušavaju se nositi i članovi Lovačkog društva „Jarebica“, sekcije Raška Gora, koji su se samoinicijativno organizirali kako bi tijekom najtežeg dijela ljeta pomogli divljači.

Lovci vlastitim vozilima dopremaju vodu do pojedinih lokvi i pojilišta na kojima se životinje uobičajeno napajaju. Riječ je o zahtjevnom poslu koji iziskuje vrijeme, trud, vozila i velike količine vode, posebice na brdskim terenima gdje su pojedina područja teško dostupna.

Ipak, potrebe su velike, a mogućnosti ograničene.

Zbog toga iz Lovačkog društva pozivaju nadležne institucije, kao i vlasnika lovišta, da se uključe i pomognu u dopremanju vode na područja na kojima je situacija najteža.

Opasnost prijeti i od požara

Nedostatak vode nije jedini problem s kojim se divljač ovog ljeta suočava.

Hercegovački krš tijekom ljetnih mjeseci često je izložen požarima, a vatra u kratkom vremenu može uništiti velike površine vegetacije, zaklon i izvore hrane. Požari pritom dodatno tjeraju životinje iz njihovih prirodnih staništa i prisiljavaju ih na potragu za sigurnijim područjima.

U takvim uvjetima redovito punjenje postojećih pojilišta može imati iznimno važnu ulogu. Dok traju visoke temperature i sušno razdoblje, svaka dostupna količina vode može značiti razliku između preživljavanja i uginuća za životinje koje ovise isključivo o prirodnim izvorima.

„Divljač nema gdje otvoriti slavinu“

Dok se čovjek od hercegovačke žege može skloniti u klimatizirani prostor i jednostavno otvoriti slavinu, divljač na brdima iznad Mostara nema takvu mogućnost.

Ona ovisi o onome što joj priroda može ponuditi, a ovog ljeta priroda je zbog dugotrajne suše sve škrta.

Lovci iz Raške Gore zato nastoje učiniti ono što mogu – dopremiti vodu, napuniti presušena pojilišta i barem malo olakšati život životinjama koje nastanjuju ovaj prostor.

No, kako ističu, ovako zahtjevan posao teško je dugoročno nositi samo vlastitim sredstvima. Zato je pomoć nadležnih institucija i vlasnika lovišta potrebna što prije, kako bi se na najugroženijim područjima osigurala redovita opskrba vodom sve dok ne stignu jesenske kiše i prirodi vrate ono što joj je ovog ljeta oduzeto.

Pročitaj članak

75 dana hoda i molitve: Marijanski zavjet za Domovinu kroz Hercegovinu stiže do velikog finala

Dvanaesto zavjetno hodočašće Marijanski zavjet za Domovinu polako se približava svome cilju, no pred hodočasnicima je još nekoliko snažnih i milosnih dana.

Ovogodišnja hodočasnička ruta vodi ih kroz Hercegovinu, povezujući Posušje, Široki Brijeg, Mostar i Međugorje, a potom preko Metkovića i juga Hrvatske sve do Dubrovnika, gdje će 26. kolovoza biti održana velika završnica.  

U prijelazu između Bosne i Hercegovine i Hrvatske posebno snažno odjekuju stihovi službene himne blaženom Ivanu Merzu:  

„Bosna ti je život dala i kreposti prvi sjaj. Hrvatskoj te darovala, obje tvoj su zavičaj!“  

Upravo ti stihovi na poseban način opisuju bit ovog hodočašća. Dvije zemlje, dva prostora, ali jedan narod, jedna vjera, zajednička povijest i brojne veze koje stoljećima povezuju ljude s obje strane granice.  

Od samoga početka, prije dvanaest godina, hodočasnici na svojem putu ne obilaze samo Gospina svetišta, nego i mjesta koja čuvaju spomen na hrvatske branitelje i stradale u Domovinskom ratu. Susreti sa živim svjedocima tih sudbonosnih vremena hodočasnicima prenose svjedočanstvo o borbi za slobodu, ali i podsjećaju na cijenu koju su mnogi platili vlastitim životom. 

Ovogodišnje hodočašće održava se pod geslom „S apostolom hrvatske mladeži“, a put je započeo u Osijeku. Nakon čak 75 dana hoda, hodočasnici sada ulaze u posljednje dane svojega zavjetnog puta.  

Posebnost ovogodišnjeg hodočašća jest i činjenica da hodočasnici sa sobom nose relikviju prvoga stupnja blaženoga Ivana Merza. Njegova prisutnost daje dodatnu snagu ovogodišnjem geslu, a vjernici završnicu puta prolaze vođeni njegovim primjerom i zagovorom.  

Kroz Hercegovinu prema jugu  

Ovih dana hodočasnici prolaze Hercegovinom. Ruta ih vodi preko Širokog Brijega, Posušja, Mostara i Međugorja, a u petak stižu u Metković.  

Nakon Metkovića put se nastavlja prema Neumu, Slanom, Orašcu i Rožatu, odakle će posljednjega dana hodočasnici krenuti prema Dubrovniku.  

Završnica hodočašća održat će se 26. kolovoza, a hodočasnicima glavne rute priključit će se i hodočasnici priključne rute koja dan ranije kreće iz Pločica. Dvije skupine susrest će se kod crkve svete Ane na Brgatu, nakon čega zajedno nastavljaju prema Dubrovniku.  

Jedan od važnih trenutaka bit će i posjet Srđu, gdje će hodočasnici obići Muzej Domovinskog rata i podno Križa se pomoliti za domovinu, njezin narod i sve one koji su svoje živote ugradili u njezinu slobodu.  

Relikvija blaženog Ivana Merza u Dubrovniku  

Posebno svečan trenutak očekuje se u Dubrovniku.  U 18 sati u crkvi Svetoga Križa u Gružu vjernici će imati priliku častiti relikviju blaženoga Ivana Merza, koji ove godine na simboličan način „hodočasti“ zajedno s vjernicima.  Nakon molitve i čašćenja relikvije uslijedit će svečana procesija prema Dubrovačkoj katedrali Uznesenja Blažene Djevice Marije. U procesiji će sudjelovati hodočasnici, svećenici, Dubrovački trombunjeri, ali i svi vjernici koji se žele pridružiti ovoj posebnoj završnici.  

Svečana sveta misa u dubrovačkoj katedrali započet će u 20 sati, a predslavit će je provincijal Hrvatske pokrajine Družbe Isusove, pater Sebastijan Šujević.  

Nakon 75 dana hoda, molitve, susreta i svjedočanstava, hodočasnici će tako privesti kraju još jedan Marijanski zavjet za Domovinu.  

No, ovo hodočašće nije samo hod od jednoga mjesta do drugoga. To je hod kroz vjeru, povijest i sjećanje. Hod kojim se povezuju svetišta, mjesta stradanja, ljudi i generacije, uz molitvu za Domovinu i njezinu budućnost. 

Zato organizatori pozivaju Dubrovčane, ali i sve njihove goste, da se 26. kolovoza pridruže svečanoj završnici dvanaestog Marijanskog zavjeta za Domovinu i zajedno s hodočasnicima zahvale za prijeđeni put.  

Jer kada posljednji koraci budu učinjeni, ostat će ono najvažnije – molitva, zajedništvo i zavjet za Domovinu.

Pročitaj članak

Ustavni sud RS-a presudio: Ljiljani nisu vitalni nacionalni interes Bošnjaka

Zakon o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona Republike Srpske, koji je nedavno usvojila Narodna skupština Republike Srpske, a koji uključuje zabranu isticanja službenih simbola Republike Bosne i Hercegovine na teritoriju Republike Srpske, nije naštetio vitalnom nacionalnom interesu konstitutivnog bošnjačkog naroda. 

Objavio je to Ustavni sud Republike Srpske, a odluka je donesena danas, 19. kolovoza, u Banjoj Luci na sjednici Vijeća za zaštitu vitalnih interesa Ustavnog suda Republike Srpske, piše Pogled.ba.

„U ovoj odluci Vijeće je, između ostalog, ocijenilo da su izjave Kluba izaslanika bošnjačkog naroda, prema kojima je ratio legis osporenih zakonskih odredbi sankcioniranje isticanja službenih simbola Republike Bosne i Hercegovine na teritoriju Republike Srpske, irelevantne, jer se osporeni zakon ne odnosi na zastavu Republike Bosne i Hercegovine, niti na pitanje međunarodnopravnog kontinuiteta Bosne i Hercegovine, kako ga je smatrao Klub izaslanika bošnjačkog naroda u Vijeću naroda Republike Srpske“, naveli su u priopćenju. 

Kako dodaju, Vijeće je mišljenja da se izjave ovog kluba, prema kojima Vojska Republike Bosne i Hercegovine predstavlja važan dio kolektivnog identiteta bošnjačkog naroda, ne mogu povezati s odredbom iz stavka 2. u članku 70. Ustava Republike Srpske, izmijenjenog Amandmanom LXXVII na Ustav Republike Srpske o zaštiti vitalnih nacionalnih interesa konstitutivnih naroda. 

„Iz istih razloga, prema ocjeni Vijeća, nije osnovano povezivati ​​simbol spomenute oružane formacije s obrazovanjem, vjerom, jezikom, njegovanjem kulture, tradicije i kulturne baštine bošnjačkog naroda. U tom smislu, Vijeće je ocijenilo da su navodi Kluba izaslanika bošnjačkog naroda, prema kojima se osporeni zakon dovodi u pitanje s gledišta ustavnog jamstva iz stavka 6. u članku 70. Ustava Republike Srpske, izmijenjenog Amandmanom, neutemeljeni LXXVII“, navode. 

Podsjećamo da je 9. srpnja Narodna skupština RS-a glasala za izmjenu Kaznenog zakona, prema kojoj su zabranjeni simboli Nezavisne Države Hrvatske i Vojske Republike Bosne i Hercegovine. 

Odmah nakon toga, Ramiz Salkić, zastupnik Pokreta za državu, rekao je da ovaj zakon ima za cilj učiniti Bošnjake ljudima trećeg reda u RS-u jer im se onemogućuje izražavanje radosti i empatije korištenjem tih simbola. 

Tada je rekao da će se protiviti ovom zakonu na Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine, te dodao da od Ustavnog suda RS-a ne očekuju ništa jer ga smatraju produženom rukom vlasti. 

„Bošnjaci neće prestati simpatizirati ono što je dio njihove tradicije i zastava s ljiljanima neće biti zabranjena, u potpunosti poštujući ono što je danas zakon i ustav“, rekao je tada Salkić.

Pročitaj članak