Od bl. Stepinca do Kutleše: Desetljeća povezanosti zagrebačkih nadbiskupa s Hercegovinom

foto Groblje mira

Hercegovina kroz svoju povijest pamti brojne susrete s pastirima Crkve koji su dolazili među njezin narod. Među njima posebno mjesto zauzimaju zagrebački nadbiskupi – od blaženoga Alojzija Stepinca, preko kardinala Franje Kuharića i kardinala Josipa Bozanića, pa sve do današnjega zagrebačkog nadbiskupa mons. Dražena Kutleše.

Njihovi pohodi Hercegovini događali su se u različitim povijesnim okolnostima, ali su svaki na svoj način svjedočili blizini Crkve, zajedništvu i brizi za narod, piše Marijana Tomašević za Groblje mira.

Stepinac prvi pohodio zapadnu Hercegovinu

U lipnju 1938. godine blaženi Alojzije Stepinac, tada zagrebački nadbiskup, pohodio je Hercegovinu. Na putu prema Sarajevu, kamo se uputio na proslavu 30. obljetnice biskupstva nadbiskupa Ivana Šarića, zaustavio se u Tomislavgradu, Posušju, Širokom Brijegu i Mostaru.

U svakom od tih mjesta dočekali su ga franjevci i brojni vjernici. Izvori iz toga vremena bilježe Stepinčevo zadovoljstvo vjerom hercegovačkog stanovništva, kao i pastoralnim radom franjevaca.

Bio je to prvi pohod jednoga zagrebačkog nadbiskupa zapadnoj Hercegovini.

Stepinac se u Hercegovinu ponovno vratio u listopadu 1942. godine, kada je u Mostaru bio suposvetitelj novoga mostarsko-duvanjskog biskupa don Petra Čule.

Upravo će se nakon toga njegova povezanost s Hercegovinom i hercegovačkim franjevcima dodatno produbiti. U ratnim godinama, kada je narod bio izložen brojnim nevoljama i stradanjima, Stepinac je nastojao pomagati hercegovačkom puku i biti mu blizu.

Kuharićev dolazak uoči velikih promjena

Više od pola stoljeća poslije Hercegovinu je, u srpnju 1990. godine, pohodio kardinal Franjo Kuharić.

Na Širokom Brijegu, u pratnji mostarsko-duvanjskog biskupa Pavla Žanića i provincijala fra Drage Tolja, kardinal Kuharić blagoslovio je Franjevačku galeriju na Brigu.

Njegov dolazak okupio je veliki broj vjernika i ostao zapisan u vremenu velikih društvenih i političkih promjena koje su prethodile Domovinskom ratu.

Upečatljiv detalj toga vremena bio je i veliki hrvatski grb koji su Širokobriježani izradili i postavili na obližnjem Ciganskom brdu. Grb je zauzimao čak 400 četvornih metara i postao jedan od simbola toga razdoblja.

I kardinal Bozanić među hercegovačkim vjernicima

Hercegovinu je pohodio i kardinal Josip Bozanić.

Godine 2008. boravio je u župi sv. Ante Padovanskog na Humcu pokraj Ljubuškog, gdje je predvodio i propovijedao na svetoj misi u povodu proslave blagdana zaštitnika župe.

Time se nastavila višedesetljetna povezanost zagrebačkih nadbiskupa s Hercegovinom i njezinim vjerničkim pukom.

Kutlešin dolazak na Groblje mira

Ta se poveznica nastavlja upravo ovih dana. U subotu, 22. kolovoza 2026. godine, mons. Dražen Kutleša, zagrebački nadbiskup i predsjednik Hrvatske biskupske konferencije, dolazi na Memorijalni centar Groblje mira, gdje će predvoditi središnje misno slavlje u povodu Europskog dana sjećanja na žrtve svih totalitarnih režima.

Za hercegovački narod ovakvi pohodi nisu bili tek protokolarni događaji. Bili su to susreti pastira i naroda – susreti koji su u različitim vremenima nosili poruku blizine, ohrabrenja, zajedništva i vjere.

Posebnu težinu takav susret ima upravo u kolovozu, kada se na Groblju mira okupljaju vjernici kako bi molitvom i sjećanjem odali počast žrtvama koje su u različitim totalitarnim sustavima i ratnim vremenima izgubile život.

Dolazak zagrebačkog nadbiskupa na Groblje mira zato se može promatrati i kao nastavak jedne duge crkvene i povijesne poveznice.

Od Stepinčeva dolaska u Hercegovinu 1938. godine do susreta s mons. Kutlešom prošla su desetljeća velikih kušnji, ratova, političkih sustava i društvenih promjena. Ono što ostaje jest potreba čovjeka da se s poštovanjem sjeća svojih mrtvih, da im vrati ime i dostojanstvo te da iz prošlosti uči kako bi budućnost bila bolja.

Na Groblju mira tako se ne susreću samo prošlost i sadašnjost. Susreću se sjećanje i nada, žrtva i dostojanstvo, narod i njegovi pastiri.

Od Stepinca do Kutleše ostaje ista potreba – biti uz narod, čuvati vjeru i ne dopustiti da žrtve budu zaboravljene.

Poziv na Groblje mira

Svi koji još nisu podnijeli zahtjev, a žele podići križ za člana svoje obitelji ili saznati više o projektu Groblja mira, sve potrebne informacije mogu pronaći na službenoj stranici Groblje mira.

Organizatori pozivaju posjetitelje da u subotu, zbog lakše organizacije parkiranja i nesmetanog sudjelovanja u molitvenom dijelu programa, po mogućnosti dođu nešto ranije.

S obzirom na najavljene visoke ljetne temperature, preporučuje se ponijeti dovoljno vode i odjenuti laganiju odjeću.

Zahvala je upućena i svim medijima koji će svojim praćenjem i izvještavanjem pridonijeti očuvanju kulture sjećanja te pomoći da poruka Groblja mira dopre do što većeg broja ljudi – kao poticaj da se istina čuva s dostojanstvom, a vrijednosti vjere, mira i zajedništva prenose budućim naraštajima.

U subotu, 22. kolovoza, Groblje mira ponovno će biti mjesto molitve i sjećanja.

Mjesto na kojemu se čuva spomen na patnju naših predaka, na njihove živote i sudbine koje ne smiju biti zaboravljene.

Dobro došli na Groblje mira.