Poljoprivrednici na mukama: Cijene u prodaji iste, a troškovi sve veći

Može se reći da proizvođači presadnica iz čapljinsko-stolačke regije gotovo da nisu povećavali cijene presadnica, a na upit kako su to, unatoč enormnim poskupljenjima, uspjeli, Spajić kaže kako su imali zalihe od lani.

Proizvođači presadnica povrća iz doline Neretve ove su godine poranili. Prve tezge na prilazu veletržnici u Tasovčićima pojavile su se već polovinom veljače, piše Večernji list BiH.

U zao čas - veli Pero Spajić, proizvođač iz Struga kod Čapljine. 

''Upravo kada je počela prodaja, počela je i bura koja je potrajala četrdesetak dana! Odavno tako nije bilo. Bura i prohladna jutra donijeli su nam dvostruki problem, manju prodaju. Naime, kupovali su samo oni koji imaju plastenike jer vani se nije moglo saditi. Uz to, morali smo paziti da rasad ne promrzne i ne preraste. Sve što želimo u ovom trenutku je stabilno vrijeme, bez mraza. Kako kažu meteorolozi, treba "pregurati" još ovaj vikend, onda bi se vremenske prilike trebale stabilizirati'', kaže Spajić, objašnjavajući i zašto su ove godine poranili. 

''Izišli smo koji dan ranije kako bi nakupci vidjeli da smo spremni za sezonu, ali vrijeme nam nije bilo sklono. Čekajući kupce preplanuli smo zbog bure, kao usred ljeta'', dodaje Spajić te navodi cijene presadnica povrća i jednogodišnjeg voća. 

''Već godinama cijene se ne mijenjaju. Presadnice zelene salate, peršina, špinata, blitve - sijane i pikirane su 0,10 KM komad, rijetko 0,12 KM, raštika i različite vrste kupusa su od 0,20 do 0,25 KM, rajčice i paprike cijene se od 0,30 do 0,40 KM po komadu, krastavci su 0,40 do 0,50 KM, tikvice 0,50 KM, dok su jagode od 0,50 do 0,80 KM po komadu. Domaća dinja je 0,50 KM, a lubenice se još ne traže. Mislim da će one biti od 0,50 do 1 KM. Nema velikih promjena cijena, gledali smo proizvesti više kako bismo se mogli pokriti''. 

Može se reći da proizvođači presadnica iz čapljinsko-stolačke regije gotovo da nisu povećavali cijene presadnica, a na upit kako su to, unatoč enormnim poskupljenjima, uspjeli, Spajić kaže kako su imali zalihe od lani. 

''No, više se ovako neće moći. Sve je poskupjelo, od goriva, preko treseta do čaša. Izborili smo se nekako ove godine da i mi i kupci budemo zadovoljni. Iduće godine pri ovakvim cijenama sjemena, treseta, čaša, goriva…, bit će dvostruko veće cijene. Ako se nešto ne promijeni…'', kaže. 

Slično razmišljaju i ostali proizvođači presada iz doline Neretve - nadaju se dobroj prodaji kao što je bila pandemijske 2020., kada je presadnica nestalo već u svibnju. 

ističu, jedino ih to može izvući poslije lančanih skokova cijena repromaterijala.

Pročitaj članak

Duplo skuplja sjetva za poljoprivrednike u BiH

Cijena sjemenskog materijala je povećana 10 posto i mi to možemo prihvatiti, ali cijena goriva je otišla u nebesa, rekao je Bakajlić. 

Ovogodišnja sjetva bi poljoprivrednike u Bosni i Hercegovini mogla koštati duplo više nego prošle godine zbog drastičnog poskupljenja repromaterijala i goriva, koji su ključni u proizvodnji. Savo Bakajlić, predsjednik Regionalnog udruženja poljoprivrednika Semberije i Majevice, rekao je za "Nezavisne novine" da bi ga prema trenutnim cijenama goriva i repromaterijala sjetva mogla koštati najmanje 40.000 KM, što je duplo više nego prošle godine, piše bljesak.info.

Izmjene pravilnika 

"NPK gnojivo je prošle godine bilo 80 KM, a ova situacija s Rusijom i Ukrajinom je dovela do toga da je sada cijena do 200 KM. Također, NPK gnojivo za sjetvu kukuruza je bilo 80 KM, a sada je do 210 KM. I cijena sjemenskog materijala je povećana 10 posto i mi to možemo prihvatiti, ali cijena goriva je otišla u nebesa. Ovo regresirirano gorivo što dobivamo ne daje efekt jer nafta za jedan dan poskupi onoliko koliko mi dobijemo za čitav godinu", objašnjava Bakajlić. 

Prema njegovim riječima, ovo će se odraziti na proizvodnju te istaknuo da će poljoprivrednici predložiti neke izmjene pravilnika kako bi se sačuvalo ono što se može sačuvati. 

"Ako mi sada ne posijemo, nećemo imati što žnjeti na jesen. Posijat ćemo dovoljne količine, ali neće biti primijenjena agrotehnička mjera, odnosno neće se davati toliko da se postigne veliki prinos. Tako će prinos pšenice umjesto sedam tona po hektaru biti 3,5 do četiri tone, a kukuruza umjesto 10 tona po hektaru pet. Ovo je vrijeme za uzbunu i država mora poduzeti korake i pomoći poljoprivrednicima, inače će ostati bez hrane. Mi po ovom pitanju imamo zajednički stav s poljoprivrednicima u Federaciji BiH", kazao je Bakajlić. 

Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH, naveo je da su cijene repromaterijala i goriva drastično porasle, te će sjetva biti skuplja za daleko više od 100 posto. 

Sijati se mora  

"Mineralna gnojiva su skočila za 300 posto, a gora je situacija to što se ne mogu nabaviti jer ih nema na tržištu. Poljoprivrednici neće odustati od sijanja, pogotovo u ovom vremenu, ali će biti slabiji prinosi. Mi nemamo druge, jer nemamo uvoza, i da bi išta opstalo mora se posijati. Vidimo da su Rusija i Ukrajina zabranile izvoz pšenice, moramo sijati da bismo preživjeli. Ako se nešto ne promijeni bit će katastrofa", naglasio je Bićo. 

Prema podacima Zavoda za statistiku RS, u prvih 11 mjeseci prošle godine u jesenjoj sjetvi zasijano je 52.052 hektara poljoprivrednih površina u Republici Srpskoj, što je za 9,5 postto manje u odnosu na isti period 2020. godine. 

"U strukturi površina zasijanih u jesenjoj sjetvi, pšenica je zastupljena sa 65,7 posto, ječam sa 16 posto, zob sa 8,4, tritikale sa 3,6, uljana repica sa 3,3, raž sa 1,6, dok je pod ostalim kulturama zasijano 1,4 posto ukupne površine", navodi se u podacima. 

Dodaje se da je zasijana površina ostalih zasada u odnosu na 2020. godinu manja za 79,5 posto, i to zobi za 33,6 posto, tritikala za 22,7, ječma za 2,1, pšenice za 0,7 posto, dok je veća sjetvena površina pod raži za 23,4 posto i uljanom repicom za 40,3 posto. 

Od ukupno 52.052 hektara, pšenica je zasijana na 34.119 hektara, raž na 808, ječam 8.349, zob 4.401 hektara, tritikale 1.885, uljana repica 1.744, a ostale zasijane površine 746 hektara. 

Pročitaj članak