SKANDAL OKO 9. SVIBNJA Tko i zašto izvrće povijest i istinu o Mostaru?

foto hfp

U javnom prostoru Mostara posljednjih dana pojavile su se najave obilježavanja 9. svibnja koje su izazvale brojne reakcije, ali i opravdanu zabrinutost zbog načina na koji se interpretira povijest. Posebno je problematično što se u službenom programu događaja ovaj datum, koji u Europi simbolizira kraj Drugog svjetskog rata i pobjedu nad fašizmom, dovodi u vezu s formulacijom “dan napada HVO i HV na Mostar”, što predstavlja ozbiljno pojednostavljivanje i iskrivljavanje složenih povijesnih okolnosti.  

9. svibnja, poznat kao Dan pobjede nad fašizmom, obilježava završetak rata u Europi 1945. godine i ima univerzalnu vrijednost sjećanja na borbu protiv totalitarnih režima, među kojima je i komunizam.

Međutim, uvođenje narativa o “napadu HVO i HV na Mostar” u isti kontekst ne doprinosi kulturi sjećanja, nego produbljuje podjele, iskrivljuje i politizira povijest.

Povijesne činjenice o ratu u Mostaru 1990-ih godina znatno su kompleksnije. Sukobi između HVO i Armije RBiH bili su dio šireg rata u Bosni i Hercegovini, obilježenog promjenjivim savezima, lokalnim sukobima i međunarodnim utjecajima. Jednostrano označavanje jedne strane kao isključivog agresora zanemaruje kontekst i niz događaja koji su prethodili sukobima u Mostaru.  

Također, uključivanje Hrvatske vojske u ovakvu formulaciju bez preciznog povijesnog konteksta dodatno je problematično, jer ignorira činjenicu i priznanje vojske u kojoj su bili i muslimani.  

Važno je naglasiti da komemoracije trebaju biti prostor dostojanstvenog sjećanja na sve žrtve, a ne platforma za političke poruke, osobito u osjetljivim sredinama poput Mostara. Obilježavanje na lokacijama poput Partizanskog spomen-groblja ili šehitluka ima svoju težinu i simboliku, ali upravo zbog toga zahtijeva dodatnu odgovornost organizatora u načinu na koji se oblikuju poruke prema javnosti.  

Posebno zabrinjava što se ovakve interpretacije plasiraju u izbornoj godini, kada postoji povećan rizik od manipulacije emocijama građana. Korištenje povijesnih događaja u dnevno-političke svrhe dugoročno šteti društvenom povjerenju i otežava proces pomirenja.  

U konačnici, suočavanje s prošlošću mora se temeljiti na činjenicama, a ne na selektivnim interpretacijama. Mostar, kao grad s bogatom ali i bolnom poviješću, zaslužuje pristup koji će graditi mostove među ljudima, a ne dodatno produbljivati podjele.

Zaključno, reakcije javnosti na ovakvo obilježavanje jasno pokazuju koliko je ova tema osjetljiva i koliko lako može dodatno produbiti već postojeće podjele. Među brojnim komentarima ističu se i oni koji upozoravaju na apsurd situacije – da se HVO, kao prva organizirana vojna formacija koja je sudjelovala u obrani Mostara, danas u pojedinim narativima prikazuje kao agresor.  

Takve tvrdnje ne samo da ignoriraju kompleksnost ratnih događaja, nego i opasno relativiziraju povijesne činjenice.

U društvu koje teži stabilnosti i europskoj budućnosti, nužno je izbjeći jednostrane interpretacije koje vode daljnjoj polarizaciji. Bosna i Hercegovina, želi li napredovati prema članstvu u Europska unija, mora graditi kulturu dijaloga, međusobnog uvažavanja i istinitog suočavanja s prošlošću.  

U suprotnom, nametanje isključivih, jednostranih i politički obojenih narativa ne vodi samo udaljavanju među narodima, nego i udaljavanju od ključnih strateških ciljeva države – stabilnosti, funkcionalnosti i europske perspektive.