Obilježeno 130 godina planinarenja u BiH

Livanjski planinari za svoje goste priredili su tri kružne ture

Na visoravni Kruzi iznad Livna proteklog vikenda okupilo se 300 planinara iz hrvatskih i bh. planinarskih društava na manifestaciji “Dani Cincara 2022”, koja je održana u organizaciji Planinarskog društva “Cincar” iz Livna i Planinarskog saveza Herceg Bosne, prenosi bljesak.info.

Tradicionalna planinarska manifestacija "Dani Cincara" ove godine je održana pod pokroviteljstvom Planinarskog saveza Herceg-Bosne, a ujedno smo manifestaciju iskoristili kako bismo obilježili 130 godina planinarenja u Bosni i Hercegovini - kazao je za Fenu predsjednik Planinarskog saveza Herceg Bosne Ante Vukadin. 

Livanjski planinari za svoje goste priredili su tri kružne ture, od one najlaganije za početnike pa do 15 kilometara i 7 sati duge ture od središta Livna, preko visoravni Kruzi do planinskog vrha Cincara. 

Ovom prilikom planinari su imali prigodu obići i čuvene livanjske divlje konje koji obitavaju na visoravni Kruzi. 

Okupilo se zaista puno planinara svih uzrasta, a naši domaćin pobrinuli su se da se svi osjećaju ugodno. Ekipa Planinarskog društva “Cincar” zaista se potrudila kako bi se svi osjećali dobrodošli i da nam ništa ne nedostaje. I uspjeli su u tome – dodao je Vukadin.

Pročitaj članak

PLANINARENJE LJETI Što odjenuti, ponijeti...

U ljetnim mjesecima, osim na more i plaže, brojni građani BiH rashlađenje traže u planinama.

U planinu nikada ne biste trebali ići sami jer vam u slučaju nesreće nema tko pružiti pomoć. Planinarenje je društvena, a ne individualna aktivnost, samo je doživljaj individualni. Krajnji cilj svakog planinarenja neka bude povratak doma, rekao je za Bljesak.info Marko Brkić, glasnogovornik Planinarskog saveza Herceg Bosne. 

U planinu ne idite sami 

U ljetnim mjesecima, osim na more i plaže, brojni građani BiH rashlađenje traže u planinama, stoga Brkić upozorava one koji eventualno odlaze sami, da se jave nekom i kažu gdje idu. “Neka vam se vraćate baterija na mobitelu neka vam je puna, ne skrećite sa staza i držite se termina za povratak“, dodaje Brkić. 

Što se odijevanja tiče, napominje kako bi prioriteti, trebali biti sigurnost, udobnost, pa tek onda stil. 

“Za planinarenje ljeti se preporučuju brzo sušeće majice, adekvatna planinarska obuća i hlače, pokrivalo za glavu, u ljetnim uvjetima poželjno je nanijeti i zaštitnu kremu na lice i ne pokrivene dijelove tijela kako bi se zaštitili od sunca, sunčane naočale a u ruksaku je potrebno imati prvu pomoć, dovoljne količine hrane i vode, kišnu kabanicu, baterijsku svjetiljku, rezervnu majicu, nožić, pribor za paljenje vatre“, dodaje. 

Opasnosti se u planini, kako navodi ovaj dugogodišnji planinar i gorski spašavatelj GSS-a Žepče i član Saveza GSS-a u BiH, dijele na subjektivne i objektivne. 

Za vrijeme grmljavine se udaljite od osamljenih stabala 

“Dok objektivne opasnosti ne ovise o nama subjektivne se događaju zbog krivih procjena, neispravne opreme, nepažnje, nedovoljne pripremljenosti pa se mogu i spriječiti. Ne treba biti zaplašen opasnostima, jer to nepotrebno otežava normalan život, ali treba biti svjestan svega što nam prijeti i učiniti potrebne mjere zaštite. Vremenske (ne)prilike čest su uzrok nevolja u planinama, bilo da se radi o kiši, magli, grmljavinskom nevremenu tijekom ljetnih mjeseci, vjetru“, dodaje. 

U slučaju nevremena, napominje, treba se što prije domoći najbližeg zaklona i u njemu ostati dok nevrijeme ne posustane, a izbjegavati tijekom grmljavinskog nevremena treba osamljena stabla, uske grebene, vrhove i stijene.

“Osim nepovoljnih atmosferilija treba se čuvati od sunca a pogotovo od vrućine i prevelike količine UV-zraka. Zatiljak, glavu, ramena i oči zaštiti od sunca i izbjegavati uspone za najvećih popodnevnih vrućina“, dodaje. 

Opasnost prijeti od krpelja čija je sezona od proljeća do sredine jeseni, pa se poslije svakog pohoda treba istuširati i pogledati da nema 'slijepih putnika' na tijelu.

U slučaju ugriza zmije ostati pribran, smanjiti kretanje i zvati GSS 

“Ljeti su svakako i zmije aktivne pa treba dobro paziti gdje se staje, sjeda, gdje se ruka pruža. 

U slučaju ugriza zmije treba ostati miran, pribran, ne paničariti pozvati pomoć (GSS) i smanjiti kretanje. Samo mjesto ugriza blago zamotati a može se i lagano podvezati ali ne previše da se u potpunosti zaustavi krvotok. 

Strah od napada divljih životinja mnogo je veći no što bi trebao biti s obzirom na stvarnu opasnost. Pri susretu sa životinjama treba nadvladati instinktivnu želju za trčanjem i mirno se udaljiti“, napominje. 

Subjektivne opasnosti, pak, nastaju, kako kaže, zbog ''ljudskog faktora'', krivih procjena i planova, nedovoljne pripremljenosti, neispravne opreme i nerealnog shvaćanja vlastitih mogućnosti. 

“One se mogu predvidjeti i gotovo sasvim izbjeći. Prije polaska u planinu racionalno procijeniti svoju psihofizičku spremnost i opremljenost. Ako si bolestan ili se ne osjećaš dobro odustani od odlaska u planinu. Mrak je posebno neugodan, uvijek treba paziti da se do naseljenih mjesta ili prenoćišta stigne za dana“, rekao je. 

Važno je imati dovoljno vode 

Ako se dogodi da zalutamo izgubimo put ili markaciju, dodaje, treba se pokušati vratiti nazad putom kojim smo došli, pokušati se ponovno orijentirati ako i dalje ne znamo gdje smo pozvati GSS i poslati im svoju lokaciju koristeći neku od aplikacija ( Viber, WhatsApp). 

Također tijekom planiranja ljeti potrebno je imati dovoljne količine vode, prilikom planiranja ture raspitati se da li na putu postoje izvori pitke vode. 

U slučaju nesreće, dužni smo pomoći drugima 

Ako se opasnost ostvari, onda je to nesreća, kaže Brkić, i ističe da se, u tom slučaju, važno snaži na najbolji mogući način, te pomoći i sebi i drugima. 

“Ako ima unesrećenih, dužan si im bez oklijevanja u okviru svojih mogućnosti i znanja pružiti prvu pomoć. Sačuvati prisebnost, smiriti sebe i druge. Zaštiti sebe i druge od neposredne opasnosti (od pada, od hladnoće, sunaca, vlage i sl.),označiti mjesto nesreće i žurno o nesreći obavijestiti Gorsku službu spašavanja na broj telefona 063 11 22 33 ili bilo kojeg pripadnika GSS-a. Obavijest o nesreći treba sadržavati sljedeće podatke: Ime i prezime, telefon onog tko dojavljuje informaciju o nesreći, mjesto nesreće koliko je moguće precizan opis, tko je unesrećeni ime i prezime, dob, što se dogodilo, što je do sada poduzeto, vremenske prilike na mjestu nesreće, kakav je prilazni put do mjesta nesreće i GPS koordinate poslati s mobilnog telefona mjesta nesreće ako je moguće“, izjavio je. 

Planinarski savez Herceg Bosne, podsjeća Brkić, u aktivnostima veliku pažnju posvećuje naobrazbi i sigurnosti planinara, a u tijeku su brojne planinarske škole i za odrasle i djecu. 

“Obučavamo i školujemo planinarke i planinare za planinarske vodiče. Također obučavamo i markaciste. Ulažemo značaj trud i sredstva za izradu i održavanje planinarskih putova. Trenutno radimo i na promociji monografije i filma 'Kad čovjek postane planina'. Naši članovi penju i osvajaju značajne vrhove planina kako u BiH tako i u inozemstvu“, rekao je. 

Pročitaj članak

U Bogodolu otvorena izložba fotografija Stipe Božića

U sklopu manifestacije XXIV. dana planinara Herceg-Bosne večeras je ispred planinarske kuće "Miljenko Bošnjak" u Bogodolu održana izložba fotografija Stipe Božića, poznatog hrvatskog alpinista, putopisca i gorskog spašavatelja. 

Pozdravnu riječ uputio je Josip Drmać, predsjednik HPD Prenj 1933 Mostar koji je rekao da vrijedi vidjeti ono što je izloženo ovdje.

"Nisam ja prvi put ovdje, bio sam na Velikoj Vlajni. Fotografija je izuzetno zahtjevan medij za izražavanje. U jednom zamrznutom kadru moraš imati cijelu priču koja u trenu zamjenjuje stotine riječi, između ostalog rekao je Stipe Božić.

Izložba je obuhvatila autorske fotografije Stipe Božića snimljene na Himalaji i tijekom penjanja na najviše planinske vrhove i putovanja u neke od najzabačenijih dijelova naše planete.

Također je predstavljenja i knjiga "San o Everestu" koja se može nabaviti po cijeni od 30 KM.

Izložba će biti otvorena do nedjelje 22. kolovoza 2021. godine do 14:00 sati tako da još stignu oni koji nisu bili večeras na otvorenju i razgledaju ovu iznimno zanimljivu izložbu. 

 

 

 

 

 

 

Pročitaj članak

Večeras u Bogodolu izložba fotografija Stipe Božića

''Fotografija je izuzetno zahtjevan medij za izražavanje – u jednom zamrznutom kadru moraš imati cijelu priču koja u trenu zamjenjuje stotine riječi''.

U sklopu manifestacije XXIV. Dana planinara Herceg-Bosne u petak 20.08.2021. godine u Bogodolu će se održati izložba fotografija Stipe Božića, poznatog hrvatskog alpinista, putopisca i gorskog spašavatelja.

 Izložba obuhvaća autorske fotografije Stipe Božića snimljene tijekom penjanja na najviše planinske vrhove i putovanja u neke od najzabačenijih dijelova naše planete. 

Otvorenje izložbe je u 20:00 sati, a prisutnima će se obratiti autor izložbe, Stipe Božić. 

Izložba će biti otvorena do nedjelje 22.08.2021. godine do 14:00 sati pa pozivamo sve zainteresirane da posjete Bogodol i razgledaju ovu iznimno zanimljivu izložbu, priopćili su iz HPD Prenj 1933. 

''Fotografija je izuzetno zahtjevan medij za izražavanje – u jednom zamrznutom kadru moraš imati cijelu priču koja u trenu zamjenjuje stotine riječi'', rekao je Božić. 

Pročitaj članak

Savjeti za planinare: Držite se grupe, obucite odgovarajuću obuću i provjerite staru opremu

Pripadnici Gorske službe spašavanje imaju posla u svako doba godine, ali broj intervencija se povećava kako se pogoršavaju vremenski uvjeti kada magla, kiša, a potom i snijeg, otežavaju vidljivost i kretanje. Pojedini izletnici i planinari amateri krenu na uspon ili u šetnju planinom neodgovarajuće obučeni i nespremni, piše Klix.ba.

Gorska služba spašavanja Sarajevo na svojoj web stranici i društvenim mrežama objavljuje savjete izletnicima, planinarima, alipinistima i skijašima kako bi spremni otišli na planinu i izbjegli nesreće. Najvažnija je priprema i opreznost s obzirom na to da je jesen varljiva u pogledu vremenskih prilika. "Priroda i planina nose svoje rizike, ali svi rizici se mogu kontrolisati pa i ovi. Prije svega dobrim znanjem i prikladnom opremom. Kada imate znanje, bit će vam jasno zašto vam je potrebna oprema. Znanje o boravku u prirodi može se steći kroz izviđače, planinarska društva, planinarske škole, družeći se s iskusnijima.

Danas su informacije veoma dostupne, zato čitajte, internet je tu, ali razmislite uvijek o tome što je pročitano da li je ispravno i da li je prikladno situaciji. Tražite savjete. Pripremite se i planirajte svoje aktivnosti. Danas je toliko toga 'instant' - fotografija je instant, kafa je instant, informacije su instant, ali u prirodu se ne ide instant. Priprema traje, boravak u prirodi traje i za to se treba pripremiti i planirati", kazao je Edin Zametica, član GSS-a Sarajevo.

Procijenite svoje mogućnosti 
Oni koji odluče da provedu dan na planini ili planinare treba da izaberu destinaciju koju mogu savladati. Držite se markiranih planinarskih puteva i pazite na moguća minska polja. Važno je i da ne idete sami na planinu, već u grupi te da se ne odvajate od grupe.

U savjetima GSS-a Sarajevo navodi se i to kako trebate obavijestiti svoju porodicu o smjeru kretanja i vremenu povratka, upisati se u knjigu posjetitelja u planinarskim domovima i poslušati savjete domara ili iskusnih planinara. "Računajte na moguću promjenu vremena. Ponesite sa sobom rezervnu toplu odjeću, kapu i zaštitu od kiše i vjetra. Uvijek nosite baterijsku svjetiljku, šibice ili upaljač i svijeću te mali set prve pomoći, a na slabije poznatim putevima nosite kartu i kompas.

Na nogama nosite čvrste, udobne cipele s gumenim rebrastim potplatom", navode iz GSS-a Sarajevo. U ovom periodu potrebno je da pratite vremensku prognozu i da ste svjesni da se dan skraćuje pa samim tim i vidljivost.

Nosite kacigu i budite oprezni 
Uz sve ove savjete, postoji i dodatni za one koji vole više adrenalina, tj. alpiniste. Prvi savjet je da nikada ne potcjenjujete stijenu i da svakom usponu pristupate ozbiljno. "Uvijek provodite solidno osiguranje. Nosite kacigu jer je glava najranjiviji dio tijela pri penjanju.

Posebno budite oprezni pri kraju uspona, blizu izlaza iz stijene, jer se pokazalo da tu, na lakim posljednjim metrima mnogima popusti pažnja u veselju zbog skorog kraja teškoća, a također i na silasku", upozoravaju.

Vježbajte često kako biste stekli vještine i izdržljivost 
Vrlo oprezno se penjite kršljivim stijenama da ne biste pri kretnji ili užetom srušili kamen na partnera. Krenite na uspon rano da biste u slučaju neke komplikacije imali dovoljno vremena. Dobro provjerite stare klinove u stijeni. Na spustu po užetu se nemojte pouzdati se u stare, više puta korištene zamke ili komade užeta, jer mogu biti oštećeni izvlačenjem užeta prethodnika. Koristite i dodatno samoosiguranje.

"Vježbajte često na vježbalištima i u dvorani da biste stekli što veću vještinu i izdržljivost. Prvog penjača osiguravajte preko svog tijela, a ne na klinu, u većim smjerovima nosite kladivo (čekić), dovoljno klinova, karabinera ili zaglavaka. Na Alpama i u većim stijenama nosite rezervnu odjeću i mobitel. Pokušajte želje prilagoditi mogućnostima", kazali su iz GSS-a Sarajevo. Pet njihovih timova koji imaju po 12 ljudi dežura po sedam dana.

U slučaju nesreće spremni su krenuti u roku od pola sata, a u pripravnosti su ostali članovi stanice. "Gorska služba spašavanja - stanica Sarajevo trenutno ima 69 operativnih članova, od toga 20 registrovanih spaslaca, više od trideset pripravnika, nekoliko instruktora raznih profila (alpinizam, skijanje, ronjenje...) i psa Šmekija sa certificiranim vodičem pasa. Svi članovi službe su spremni u svakom momentu krenuti u akciju i pomoći unesrećenom", rekao je Zametica.

Pročitaj članak

Opasnost od udara groma za vrijeme planinarenja

Kada ste na planinarenju prepušteni ste na milost i nemilost prirode. Čak iako su vremenske prognoze bile povoljne može doći do oluje. Uvijek morate imati rezervni plan kako bi ste preživjeli. Ako volite grmljavinu i munje onda će jedna oluja na planinarenju biti pravi doživljaj za vas, ali upamtite kako to može biti zaista opasno.

Prevencija
Male su šanse da će vas pogoditi munja, a iako vas pogodi onda to neznači da ćete umrijeti. Rendžer po imenu Roy Sulivan je ušao u Guinnessovu knjigu rekorda jer ga je munja pogodila čak 7 puta. U slučaju da primijetite nagomilavanje sivih oblaka, ili oluju u daljini, onda je možda bolje povući se u siguran objekt, nego ugrožavati život. Lako možete odrediti udaljenost groma od vašeg mjesta. Kada vidite munju da bljesne odbrojavajte sekunde do udara groma. Kada taj broj podjelite sa 5 dobijete približnu udaljenost u miljama. 1 milja = 1,6 km

Pravilo 30/30 
Ako je vrijeme koje prođe između bljeska i udara groma manje od 30 sec. onda bi ste već trebali biti u skloništu. Ako pronađete sklonište u njemu ostanite još 30 min. nakon zadnjeg udara groma. Toliko vremena je otprilike potrebno da prođe oluja.

Izbjegavanje udara groma 
Nikada niste potpuno sigurni od udara groma. No umanjivanje šanse da vas pogodi grom je ime ove igre. Najbolja je opcija je skloniti se u objekt zatvorenog tipa. Ako je vaš automobil jedino dostupan onda se zatvorite u njega. Zatvorite sve prozore i ne dirajte ništa metalno. Ne sklanjajte se kod usamljenih stabala ili na otvorenim livadama. U slučaju da nema skloništa slijedite ove korake. Ako ste u grupi razdvojite se. Tako ako nekog pogodi munja on će biti jedini povrijeđeni. Sve metalne predmete ostavite dalje od sebe. Čučnite i smanjite površinu kontakta sa tlom. Pokrijte glavu, po mogućnosti uši i oči kako bi ih zaštitili od prejake svjetlosti ili prebučnog udara groma. Što je manji vaš kontakt sa tlom, to su manje šanse da će neko biti pogođen. U ovakvoj poziciji udar groma bi trebao da prođe kroz leđa i tako ode u zemlju i nadamo se ne ošteti vitalne organe.

Prva pomoć uslijed udara groma
Udar groma je ekstremni električni šok. Prva pomoć bi se trebala ukazati što je prije moguće. Ako nekog udari grom, vi mu slobodno možete pružiti prvu pomoć jer u njemu nije ostalo nimalo elektriciteta, tako da se ne može prenijeti na vas.. Pobrinite se da žrtva na sebi nema nakit ili druge metale. Ako žrtva ne diše ili joj srce ne kuca onda trebate pristupiti procesu reanimacije. Žrtvu odvesti na toplo i suho mjesto i što prije pozvati stručnu osobu.

Pročitaj članak

USPON NA VELIKU VLAJINU: HPD Prenj 1933 ponovno organizira 'Mostar Outdoor'

HPD Prenj 1933 Mostar i ove godine organizira planinarenje i druženje pod nazivom “Mostar Outdoor” i poziva sve zainteresirane da događaj obogate svojim prisustvom, piše bljesak.info.

Ovom manifestacijom želimo približiti društvo građanima, te potaknuti aktivniji način života. Organiziran je uspon na Veliku Vlajinu 1780 mnm, kao i kraća rekreacijska šetnja za one nešto slabije kondicije.

Nakon planinarenja za sve sudionike osiguran je i besplatan planinarski grah uz druženje ispred planinarskog doma na Bogodolu.

Za građane je organiziran besplatan prijevoz autobusom koji ispred Mostarke kreće u jutro 6.10.2019. u 8 sati, a s Bogodola se vraća u 17 sati.

bogodolbo

Pročitaj članak

Prijavite se na planinarsku školu u Mostaru

Tradicionalno, 12. godinu zaredom, s početkom proljeća HPD Prenj 1933 Mostar u suradnji s HGSS Mostar organizira planinarsku školu.

Tko se može priključiti, kako se priključiti i od čega se škola sastoji? Odgovori su jednostavni: svi su dobrodošli, stari i mladi, veliki i mali.

Polaznici stječu znanja o kretanju i boravku u planini, opasnostima u planini, te se upoznaju s tehničkom opremom i prvom pomoći. Također, završena Planinarska škola preduvjet je za upis u škole i tečajeve iz planinarskih specijalnosti (alpinističke, sportsko-penjačke, speleološke, vodičke).

Planinarska škola podijeljena je u dvije cjeline:

- Teorijski dio: Predavanja koja se održavaju četvrtkom u 19:00 u prostorijama HGSS-a (zgrada Mostarka).

- Praktični dio: Izleti i vježbe koje se izvode tijekom vikenda na planinama u okolici Mostara: Prenj, Čvrsnica, Čabulja, Velež. Osim izleta na planine u okolini u programu škole je i posjeta špilji Vjetrenici, te vikend sportskog penjanja u Omišu.

Cijena škole iznosi 50 KM. Prvo predavanje i početak škole je 11.4.2019. u 19:00 sati u prostorijama HGSS-a (zgrada Mostarka).Za prijavu popunite i pošaljite ovaj obrazac.

Za sva dodatna pitanja možete se javiti na broj telefona 063/348-963 (Bojan), prioćeno je iz HPD Prenj 1933.

Pročitaj članak

Danas je Međunarodni dan planinara - istinskih ljubitelja prirode

Malo je onih koji znaju da se danas, 7. ožujka, obilježava se Međunarodni dan planinara kojim se želi ukazati na potrebu zaštite osjetljivih planinarskih eko-sustava. Masovniji planinarski pokret nastao je u 19. stoljeću, a prvi planinarski pothvati razumijevali su isključivo kretanje prirodom, za razliku od današnjih širokih aktivnosti koje se protežu od planinarstva i alpinizma do speleologije, orijentacije i trekinga u prirodi.

Planinarenje je na prvom mjestu način i stil života, a nakon toga i niz aktivnosti. Osnovni motivi za planinarenje jesu čovjekova želja za vječnim kretanjem, upoznavanjem prirode, prostora i novih ljudi, osvajanjem novih vrhunaca, potreba za ravnotežom i zadovoljstvom.

Kao i oceani i vlažne šume, planine su nužne za život, zauzimaju oko petinu svjetskog kopnenog područja i osnovni su životni oslonac čak desetini ljudske populacije. Sadrže bogate resurse pitke vode, energije i biološke raznolikosti.

Istinski ljubitelji planina cilj i sadržaj planinarenja vide u užitku, spajajući time fizički i duhovni rast.

Pročitaj članak

Sve o najzdravijem obliku rekreacije - planinarenje

Zašto je tekućina važnija od hrane na planinarenju, što je prvo na planinarskom jelovniku, kojim se tempom penjati uz brdo, koje nam biljke mogu pomoći u planini, gdje naučiti sve o planinarenju i koje su esencijalne stvari za boravak, ali i preživljavanje u prirodi donosi nam Damir Bajs Damba, Tajnik HPD Željezničar Zagreb, piše zdravakrava.24sata.hr.

Što bi preporučili početnicima u planinarenju? Kojim se rutama i tempom počinje planinarski izlet? Preporučujete li višednevne izlete osobama koje su tek počele planinariti? 
Budući da je planinarenje i općenito aktivni boravak u prirodi najzdraviji oblik rekreacije, preporučujem svim osobama bavljenje planinarenjem. Naravno, u okviru sa zdravstvenim stanjem, količinom slobodnog vremena, financijskim mogućnostima i prijateljima s kojima bi planinarili, jer se u planine nikad ne treba ići sam.

Svaki planinarski izlet treba isplanirati unaprijed, jer se treba prilagoditi uvjetima koje sam prethodno nabrojao. Osnovno je da je planinarenje osobni užitak svakog pojedinca koje ne smije biti nametnuto, jer se tada gube svi pozitivni učinci koji se planinarenjem postižu. Kretati se treba brzinom kojom se ne naprežemo iznad svojih mogućnosti. Na početku je to niža brzina kako bi svoje tijelo pripremili na napore koji nas očekuju, dakle, postigli „radnu temperaturu“. Na početku bavljenja planinarenjem preporučujem kraće ture, poludnevne ili jednodnevne, a kasnije se izleti mogu organizirati i kao višednevni.

Ima li kakvih pravila kod hodanja uz brdo ili planinu, po pitanju tempa ili disanja? 
Stariji planinari su nekad govorili da tempo kojim se uspinjemo treba biti jednak onom u silasku. Ima u tome istine, jer kad čovjek stekne dobru kondiciju može uzbrdo ići i bržim tempom. Kao nepisano pravilo vrijedi da brzina kretanja treba biti takva, da u tijeku hodanja možemo normalno razgovarati sa sugovornikom, odnosno da ne bi trebali ostati bez daha. U tom slučaju je potrebno zastati kako bi se smanjio broj otkucaja srca i lakše disali. To je znak da smo išli prebrzo i da u nastavku planinarenja malo usporimo.

Kojom se hranom najbolje pripremiti za uspon? 
Što preporučujete za ponijeti na uspon? Imate li neki recept ili najdražu hranu, izotonike ili vodu kada se spremate za uspon? Možete li ukratko pisati idealni 'jelovnik za planinare'? Ono što svaki planinar ubrzo stekne kao iskustvo, to je da je u planini tekućina važnija od hrane. Dakle, uvijek treba uz sebe imati dovoljnu količinu vode. Najbolje je hidrirati svoje tijelo prije uspona, što znači popiti dovoljnu količinu vode, barem za prvi sat uspona. Naravno, količina vode ovisi o duljini uspona, temperaturi zraka, nagibu padine kojom se krećemo i hrani koju jedemo.

Što se tiče hrane, ona bi trebala biti lagana, lako probavljiva i tako da ne opterećuje organizam. Preporučio bih da količina hrane ne bude prevelika kako ne bi nosili suviše tereta, a po vrsti hrane ponajviše žitarica i proizvoda od žitarica, pa nešto manje voća i povrća, još manje mesa, mlijeka i sireva, a najmanje masti, mesnih prerađevina sklonih brzom kvarenju i šećera.

Koja je sve oprema potrebna za višednevnu planinarsku turu?
Kako se najbolje opremiti da se može zaštititi od nepogoda i prenoćiti, a opet ne nositi previše toga? Oprema ovisi o predviđenoj turi i njenoj duljini. Naime, planiranjem izleta, u velikoj mjeri izbjegavamo neugodnosti koji donosi loše vrijeme. To znači da ćemo na višednevne izlete ići samo onda kada smo se uvjerili u dobro vrijeme koje predstoji. Naravno, nagle promjene vremena na većim visinama su česte i za njih se treba pripremiti.

Unaprijed se informirati o mogućnostima smještaja u planinarskim domovima i skloništima. Vreća za spavanje je dobrodošla ako znamo da bi moglo biti problema sa smještajem na izletu. Za zaštitu od kiše, tu je kabanica, a kišobran samo onda kada nema oluja s grmljavinom i kada nam ne trebaju ruke kod penjanja po stijenama. Gotovo uvijek je u prirodi moguće pronaći neki zaklon, neku stijenu pod kojom se možemo skloniti, neko gusto obraslo drvo u šumi. Postoji čitav niz načina koji govore o toj temi i koje se uče na planinarskim školama koje bih preporučio svim početnicima bez obzira na njihove godine života. Uvijek se može naučiti puno korisnih znanja koje mogu dobro doći u nekim zahtjevnijim situacijama u prirodi.

Postoje li tečajevi ili radionice na kojima ljudi mogu učiti kako se pripremiti za uspon?
Kao što sam prethodno naveo, planinarske škole su idealan način početka planinarenja. Predavači u tim školama koje organiziraju planinarska društva, iskusni su planinari koji će rado svoja dugogodišnja iskustva podijeliti s polaznicima planinarskih škola.

Sve teme su vezane uz planinarenje, ali mnoge od njih mogu biti korisne i u svakodnevnom životu. Nabrojati ću samo neke od tema u tim školama: poznavanje planina, zaštita prirode, planinarska oprema, pripreme za odlazak u planinu boravak i kretanje u planinama, opasnosti u planinama i prva pomoć orijentacija u prirodi:

"Priroda je otvorena ljekarna"
Koje su zdravstvene prednosti planinarenja? Znate li možda kojim bolestima može pomoći (problemi s dišnim putevima, reuma i sl.)? Ima li pozitivnog utjecaja na mentalno zdravlje i na koji način? Kako Vama osobno pomaže planinarenje? Postoje li osobe kojima planinarenje nije preporučljivo?
Planinarenje jest općenito, najzdraviji sport ili rekreacija. Iz osobnog iskustva mogu potvrditi mnoge dobrobiti planinarenja.

Izdvojiti ću samo neke od njih; općenito smanjuje rizik od kroničnih bolesti i smanjuje količinu kolesterola, naročitog onog lošeg LDL, snaži srce i povećava kapacitet pluća, ublažava depresiju i stres, jača mišiće i kosti, pomaže u smanjenju tjelesne mase, poboljšava rad mozga i dr. Kad čovjek planinari, uvijek to nastoji činiti s onim ljudima koji mu odgovaraju, veselim i dobro raspoloženim koji imaju slične sklonosti i hobije. U planinarenju jednostavno izbjegavate one koji su stalno lošeg raspoloženja i svadljivi, jer takvi zapravo i ne planinare. Boravak na svježem i čistom zraku s ljudima dobre volje uz pjesmu i zajedničke interese jest osnova planinarstva.

Koje esencijalne stvari svaki planinar uz hranu i opremu mora ponijeti sa sobom (zaštita od kukaca, sunca i slično)?
Zaštitna sredstva protiv uboda insekata i zaštitu od sunca dijelovi su osnovne planinarske opreme. Tome treba dodati dobre gojzerice koje štite od ozljeda nogu i gležnjeva i rezervnu odjeću kako bi se mogli presvući i odjenuti suhu odjeću te se zaštititi od vjetra kvalitetnom jaknom, i svi osnovni preduvjeti za planinarenje su tu.

U slučaju ozlijede ili nekog fizičkog stanja poput muke i glavobolje, postoji li prva pomoć koja se može naći u biljkama i prirodnom okolišu koji nas okružuje na planini? 
Naravno. Priroda je otvorena ljekarna, otvorena i dostupna svima koji pohode planine. Postoji bezbroj ljekovitih biljaka i potrebno je veliko iskustvo da se prepozna i pravilno ubere i iskoristi sve to prirodno bogatstvo. Vrlo je bitno da se zna koji dio biljke se bere i kada se bere. Ipak, za početak treba izdvojiti i znati prepoznati barem nekoliko najpopularnijih ljekovitih biljaka.

• Vrijesak – umiruje, liječi bubrege, protiv proljeva, diuretik 
• Kadulja – antibakterijsko djelovanje, upala grla i sinusa, smiruje kod uboda insekata, protiv zubobolje majčina 
• Dušica – protiv prehlade, antiseptik, ublažava kašalj 
• Stolisnik – smiruje želudac, sprečava grčeve, zaustavlja krvarenje 
• Kamilica – pospješuje probavu, ublažava bol, snižava temperaturu 
• Ranjenik – ubrzava zacjeljivanje rana 

Preporuka je da se u planinu nikad ne ide sam. Društvo iskusnog planinara je uvijek dobrodošlo, pa tako i kad su u pitanju ljekovite biljke. Prijenos iskustva i znanja za planinare nikad nije bilo upitno i rado će početniku u planinarenju objasniti nedoumicu, možda u nekom trenutku bude i presudna kada je u pitanju sigurnost boravka u planinama.

Pročitaj članak

Planinari pozivaju na Mostar Outdoor - uspon na Veliku Vlajnu

HPD Prenj 1933 Mostar i ove godine 09. listopada 2016. organizira planinarsko druženje pod nazivom Mostar Outdoor i poziva sve zainteresirane da događaj obogate svojim prisustvom.

Počastite sebe svježim zrakom i pogledom sa najvećeg vrha Čabulje. Za posjetitelje su organizirane dvije planinarske šetnje:
- uspon na Veliku Vlajnu 1780m, najveći vrh Čabulje
- lagana šetnja po obroncima Čabulje za one slabije kondicije

Po povratku je planirano druženje ispred planinarskog doma na Bogodolu uz neizostavni planinarski grah. Za građane je organiziran prevoz autobusom koji ispred Mostarke kreće u 8:30 a s Bogodola se vraća u 16:30.

Ukoliko dolazite iz udaljenijeg mjesta omogućen je smještaj u Planinarskom domu “Planinarski kutak” u Bogodolu prostorijama HPD Prenj 1933 Mostar. Za spavanje u ovom objektima potrebno je ponijeti vreću za spavanje. Za rezervaciju smještaja kontaktirati organizatora.

Kontakt osobe ispred Organizatora:
Miroslav Mihalj: +387 63 313 940
Luka Mandić: +387 63 318 232
e-mail: prenj1933@gmail.com

Pročitaj članak

Zašto bi planinarenje trebalo uvesti kao predmet u osnovnim školama

Osvrnite se oko sebe. Na ulici, u javnom prevozu. Za šalterskim redovima, trpezarijskim stolovima. U restoranima i parkovima. U školskim klupama. Pa čak i na najintimnijim mjestima, kao što su toalet ili postelja. Što vidite? Tako je: ekran vašeg androida, tableta, ili laptopa. A sad ugasite ekran, pronađite svoj odraz u istom i pokušajte se se vratiti u djetinjstvo, kada ste prijatelje upoznavali u parkovima i školama.

Sjetite se neopisive tuge kada su nas glasovi majki, čim se upale prve svjetiljke na ulici, dozivale da pođemo kućama. Hej, kako su duge te noći bile! Tko će dočekati sljedeći dan, kad bismo se opet okupljali u zelenom dvorištu u suterenu zgrade. Indijanci, kauboji, takmičenje u preskakanju gume, razgovori. Prijateljstvo i prijateljske „svađe“. Bili smo djeca, nismo imali „pametne“ telefone i Facebook profile, i... bili smo srtni.

U godinama koje su došle, vrtlog modernog doba zahvatio je sve ono što je do tada važilo za normalnu i poželjnu pojavu u društvu; izbio iz dječjih ruku praćke, gumu, loptu, ugurao im androide u ruke i ubjedio da će se tamo još bolje „igrati“. Igre su se pretvorile u digitalno nasilje i neodgovorno ponašanje. Djeca su često sebična, razmažena i prijatelje biraju prema tome kakvu odjeću nose i koji model telefona imaju. A društvo i druženje izgubili su svoju izvornu vrijednost i značenje. Među stotinama i tisućama „prijatelja“ na mreži, nikad nismo bili usamljeniji.

Ali, za našu djecu još uvijek nije kasno. Okrenite ih prirodi i planinama.

Na planinama su svi jednaki
Ovdje nema mjesta statusnim simbolima. Nakon boravka u prirodi, prijateljstva se više neće mjeriti po tome tko kakav telefon ima ili po tome jesu li patike stare ili nove. Već po tome tko je pružio ruku kada je trebalo prijeći preko stijene, i po tome koliko je osmijeha i istovjetnog osjećaja sreće izazvao isti razlog – recimo, pogled sa vrha.

Prijateljske „veze“ postat će neraskidive
Sjetite se osjećaja privrženosti kada nam je prvi put u školskom dvorištu prišao prijatelj i ponudio pola užine. A sada udvostručite taj osjećaj kod djece, kada, na putu kroz planinu dijele hranu, vodu, prolaze kroz isti napor i zajedno dolaze do cilja – vrha planine. Umjesto nogometnog igrališta u gradu, gdje, ponekad, može doći i do svađe, ovdje su svi „pobijedili“ igrajući u istom timu.

Djeca će naučiti suočavati se sa preprekama u životu
Kada, sa torbom na leđima, na minusu, po snijegu, ledu i kiši, oni slome svoje psihičke barijere da bi uspješno savladali fizičke prepreke, isti „šalabahter“ će primjenjivati sutra u životu! S vremenom, kako budu odrastali i planinarski izazovi budu postajali veći i teži, tako će se i oni odvažnije hvatati u koštac sa izazovima u životu. Jednadžba je prosta: ako su uspeli doći do vrha u ekstremnim uslovima, uspet će i u svojim ciljevima dole, u podnožju.

Postat će odgovorniji
Planinarenje zahtjeva disciplinu, kako tijela, tako i uma. Umjesto da vikendom spavaju do podneva, a zatim se iz ležećeg, premjeste u sjedeći položaj za računarom ili konzolom, oni će naučiti ustajati ranije, a prethodno će sami spakovati svoju planinsku torbu i leći će na vrijeme. Poštivat će i tuđe vrijeme i zajednički dogovor.

Postat će zdraviji
Planinarenje je ubjedljivo najzdravija fizička aktivnost, a činjenica da se odvija u prirodi, na najljepšim mjestima koja možemo zamisliti, još više daje na značaju istog. Pogledajte našu djecu danas. Evo, uostalom, malo tužne statistike: u svijetu je dosta djece debeljuškasto. Ovi klinci su potencijalni pacijenti za kardiologiju i endokrinologiju, zbog velikih rizika od dijabetesa i drugih kroničnih bolesti. Institut za javno zdravlje “Batut” je proveo istraživanje koje je pokazalo da se po broju mališana sa viškom kilograma uklapamo u svetski trend – epidemije gojaznosti. Planinarenje će učiniti da vaše dijete potroši od 350 do 800 kCal po satu, u zavisnosti od njegove težine i tempa kojim se kreće. A prosječna planinarska tura ne traje manje od 5-6 sati. Izračunajte sami. Smanjit će se nasilje u školama.

Možda “hrabra” tvrdnja, ali vjerujem, točna. Planinarenje je aktivnost koja u određenoj mjeri eliminira potrebu da budemo moćniji u odnosu na drugoga i da ga savladamo. Ako se uopćte može odrediti cilj planinarenja – to čak nije, nužno, ni stići na vrh planine, već uživati u predjelima koji nas okružuju, tako što usput savladavamo prirodne prepreke, ali i osobne slabosti. Kada djeca zajedno rade na savladavanju osobnih slabosti, ujedno će jačati i prijatelčjstvo.

Naučiće da donose prave odluke u pravom trenutku
Vratimo se na pretpostavku da cilj planinarenja nije uvijek stići na vrh planine. Planina ima posljednju riječ, I njeni se zakoni moraju poštovati. Nekada će loši vremenski uvjeti odvratiti ekipu malih planinara u svojoj namjeri da dođu na vrh, a oni će naučiti da to nije poraz, već naprotiv – sposobnost da se donese ispravna odluka koja neće ugroziti njihovo zdravlje, a kada budu stasali i za neke “ozbiljnije” uspone, I život.

Postat će sistematični i ustrajniji u kućnim i školskim obavezama
Zar nije tako? Uz svog iskusnog vodiča, vremenom će se i sami obrusiti oko organiziranja akcija i prethodne pripreme. Kako sam odlazak na planinu zahtjeva raspitivanje o terenu koji namjeravamo posetiti, planiranje alternativnih ruta, načina hidratacije ukoliko nema izvora pitke vode, pakovanje opreme koje ponekad predstavlja umjetnost  I mnogo drugih stvari; kada bude došao red uraditi domaći ili pospreme igračke, uradit će to sa disciplinom koju su stekli zahvaljujući planinarenju.

Postaće snalažljiviji
Naučit će paliti vatru, pročišćavati vodu sa izvora sumnjivog kvaliteta, naučit će se orijentirati u prirodi. Treba li govoriti o njihovoj svijesti o očuvanju planina i cjelokupne životne sredine, koja će se podići na viši nivo? Učiti će o prirodi i od prirode.

I što je najvažnije… Postati će bolji ljudi
Kada se nađemo u prirodi, u ovom slučaju – na planini koja ima zadnju riječ, tek tada shvatimo koliko smo mali. Kad se čovjek vrati prirodi, on se rukuje sam sa sobom. Osjećanje duhovnog zadovoljstva koje prelazi potrebu za materijalnim, promenit će vašu djecu iz korjena. Dole, u gradu, viđala sam “važne” ljude u foteljama, čiji je ego veći od samih planina. No, izgleda da ego ne opstaje na visinama preko 500 m.n.v. Direktor u fotelji ili radnik na kiosku – na planinama smo svi isti i radost zbog ponovnog susreta na tim divnim mjestima je obostrana i iskrena.

lungful.net

Pročitaj članak

Prošetajte vrhovima bh. planina putem svoga ekrana

Udruženje ''e-Mreža'' pokrenulo je interaktivnu mapu planinskih vrhova u Bosni i Hercegovini pod nazivom Planinarenje360°.

Mapa je dio web stranice Planinarenje, na kojoj se osim toga, može naći i veliki broj tekstova o kretanju, organizaciji i sigurnosti u planini.

Trenutno je dostupno oko 60 panorama sa 13 bh. planina.

Iz Udruženja navode kako žele predstaviti vidike, koji su do sada bili dostupni za gledanje samo planinarima. Osim toga, dodaju, bit će olakšano snalaženje planinarima početnicima kojima orjentacija ne ide najbolje i teško prepoznaju planine na horizontu.

Pored svega, projekat nudi i suvremeni način predstavljanja BiH kao destinacije za planinski turizam u kojem se danas krije veliki potencijal, priopćeno je iz Udruženja.

Za Goranci online voditelji projekta kazali su da imaju namjeru uvrstiti i Čabulju. Jedini problem su im ograničena vremenska i financijska sredstva. Izrazili su nadu da će se do proljeća realizirati taj dio plana.

Pročitaj članak

Održana planinska manifestacija “Mostar Outdoor”

Protekle nedjelje, 18.10.2015., na području Goranaca, Bogodola i planine Čabulje, u organizaciji HPD Prenj 1933 iz Mostara, održana je treća po redu sportsko-rekreativna manifestacija “Mostar Outdoor”. U manifestaciji je sudjelovaoveliki broj građana koji su ovom prilikom išli na planinarski izlet iz Goranaca do Jastrebinke na Velikim Bilima.

Ovo je ujedno bilo i službeno otvaranje nove planinarske staze koja je prikladna za izletnike i planinare svih uzrasta i kondicijskih sposobnosti.  Trasiranje i markiranje ove staze djelo je članova i suradnika Stanice planinarskih vodiča Mostar koji najavljuju i službeno otvaranje nekih novih planinarskih staza po planini Čabulji koje će mnogima omogućiti uvid u ljepote ove planine.

Osim na ovoj stazi, šetalo se i po Bogodolskim puteljcima. Naime, manifestaciju su podržali i članovi Kluba “Zdrav korak” koji se bave nordijskim hodanjem i koji su ove nedjelje odlučiti hodati na ovom terenu. Ako ste zainteresirani za nordijsko hodanje posjetitie ih, pridružite im se ili ih podržite onako kako već možete. Aktivnost kojom se bave je uvijek dobrodošla a naročito u današnjem načinu života u kojem dobar dio dana provodimo sjedeći.

Pored programa za rekreativce održana je i treking utrka vrlo zahtjevnom putanjom u dužini od približno 20km koja je startala od planinarskog doma u Bogodolu, potom kružno preko najviših vrhova planine Čabulje, te ponovo natrag do planinarskog doma.  Pobjednik ovogodišnje trekking utrke je Metkovac Ante Živković koji je navedenu putanju prošao za 3 sata i 3 minute. Drugo mjesto osvojio je Ruđer Bošković, također Metkovac koji je stazu prošao za 3 sata i 5 minuta. Na trećem mjestu bio je Ivan Zec, opet Metkovac (zrak, voda, hrana ili nešto četvrto?!), s vremenom 3 sata i 50 minuta. Čestitamo Metkovcima i nadamo se da će iduće godine doći braniti titulu najboljih! Pored natjecatelja iz Metkovića na ovogodišnjoj utrci sudjelovali su i gosti iz Planinarsko-ekološkog društva „Zimomor“ iz Nevesinja kojima također čestitamo na srčanosti i odvažnosti da se prijave i istrče ovako zahtjevnu stazu.  Sljedeće godine očekujemo da će biti još borbeniji. Veći broj članova ovog društva pridružio nam se u rekreativnom prolazu novomarkiranom stazom na Jastrebinku.

Nakon završene utrke i rekreativne šetnje svim sudionicima je ispred planinarskog doma u Bogodolu poslužen planinarski grah gdje se uz ugodno druženje i proglašenje pobjednika završila ovogodišnja manifestacija Mostar Outdoor.

Kao i proteklih godina, tako je i ove godine ovakva manifestacija pored natjecanja prvenstveno za cilj imala motivirati što veći broj građana na planinarenje kao jedan od najzdravijih načina rekreacije i upoznati ih s prirodnim ljepotama koje se skrivaju u prostorima nadomak našeg grada.

Ispred HPD Prenj 1933 zahvaljujemo se svim sponzorima, te natjecateljima i rekreativcima na dolasku i ugodnom druženju. Nadamo se da će ovaj događaj biti poticaj onima koji pomiču granice svojih sposobnosti da se prijave i dođu na sljedeći Mostar Outdoor a nadamo se i da će do tada staza na Jastrebinku biti dobro utabana i da će biti rado posjećeno odredište izletnika i sportaša.

Vidimo se na Mostar Outdooru 2016.!

Ostale slike sa Mostar Outdoor pogledajte OVDJE.

hpd-prenj1933.ba

Pročitaj članak