 |
| foto Marin Mamuza |
U samom podnožju planine Cincar kraj grada Livna, već više godina obitava mnoštvo nestvarno lijepih divljih konja. Potomci su to pitomih konja koji su imali svoje vlasnike i koji su služili u poljodjelstvu. Tijekom sedamdesetih godina prošlog stoljeća, i dolaskom strojeva ti isti vlasnici pustili su ih da žive slobodno u prirodi, više nije bilo potrebe za njima, piše bljesak.info.
Pola stoljeća bili su prepušteni divljini visoravne Kruzi, bez ikakve ljudske zaštite. Unatoč nepovoljnim vremenskim uvjetima, brojnim zvijerima iz obližnjih šuma, preživjeli su zahvaljujući bogatim pašnjacima na predjelu od Korićine do Borove glave, a broj životinja u krdu povečao se s početnih nekoliko desetaka na više od 800 jedinki.
Konje je potrebno zaštititi, a pravni status vlasništva nad konjima predstavlja prvi kamen spoticanja u pristupu bilo kojem konkretnom rješenju vezanim za pitanje konja.
Vlasništvo, kamen spoticanja ili pravdanje nebrige?
Prema riječima Fikreta Sitnića, pomoćnika gradonačelnika Grada Livna, problem pravnog rješenja vlasništva leži upravo u istim onim vlasnicima koji su ih ranije pustili u prirodu. ''Mi znamo da su konji bili nečije vlasništvo. Nakon nekih dvadesetak godina faktički nisu ničiji, ali nama je teško pravno provesti kako i na koji način da to bude naše vlasništvo. Po meni, jedino da se svi nekadašnji vlasnici, koji se danas smatraju takvima, iako nemaju nikakvu odgovornost, pristanu predati konje u vlasništvo Gradu'', govori za portal Bljesak.info Sitnić.
Objašnjava kako su na jednoj od javnih rasprava o zaštiti divljih konja koje je 2009. godina organizirala tadašnja Općina Livno takozvani vlasnici, ili njihovi nasljednici, odbili pristati na to da konji postanu vlasništvo tadašnje Općine.
''Oni su uvijek govorili da mi možemo zaštitit divlje konje, ali da se oni ne odriču konja u korist Općine. Oni su, njih 15 do 20 vlasnika, čak te konje htjeli prodati Općini, tada se radilo o brojci od 180 do 200 konja'', govori Sitnić.
Na naš upit zašto tadašnja Općina nije konje kupila od tih vlasnika, Sitnić objašnjava da ukoliko bi Općina kupila neku životinju potrebno je imati papir na kojem piše što je kupljeno, dokaz od koga je što kupljeno. Na koji način pak prijašnji vlasnici tvrde da su konji njihovi i gdje im je dokaz, Sitnić nam nije znao reći.
''Oni nisu tvrdili, mi znamo da je to tako išlo, tako se to radilo. Puste konje gore i kad ima trebaju vraćaju ih. Tada nije bilo neke registracije kao sada. Danas imate druga pravila. Ja ne znam na koji način i kako riješiti ovo pravno vlasništvo'', kazao je.
Kazne vlasnicima za nebrigu, kriminal do kriminala
Međutim, Željko Krišto, član Planinarskog ekološkog društva ''Borova glava'' koje se između ostaloga više godina brine za ove konje, smatra da se te vlasnike, ''koji kada se treba prodati konj jesu vlasnici, a kada se za njega treba brinuti i platiti štetu koju je napravio, nisu'', vrlo lako može riješiti.
''Prema Zakonu o dobrobiti životinja na razini BiH, prema kojem vlasnik, ukoliko se ne brine za dobrobit životinje duže od godinu dana, dužan je platiti određenu novčanu kaznu. Vjerujte mi, svaki onaj konj vrijedi nekih 20 000 KM kazne, na tu odgovornos nisu spremni vlasnici. Mi tu njih eliminiramo i mislimo da Grad bez problema može preuzeti brigu o konjima'', govori za Bljesak.info Krišto.
Istog je mišljenja i Branko Lijović, volonter koji se o konjima počeo brinuti još 1993. godine, dok ih je tijekom rata susretao na predjelu Korićine.
''Životna dob konja je 25 do 30 godina. Ovo više nisu njihovi konji, nego potomci konja koje su prijašnji vlasnici napustili. Ima puno zakona kojima bi se moglo ovo regulirati. Moj prijedlog je da se pozovu ti vlasnici i neka svaki uzme svog konja, tvrdim vam da nitko ne bi uzeo ni jednoga, jer bi se tada trebao brinuti o njemu'', govori za Bljesak.info Lijović.
Međutim Lijović tvrdi, vlasništvo i nije toliki problem koliko je problem fizička zaštita konja, a taj problem Grad bi lako mogao riješiti pokretanjem rendžerske službe.
''Veliki broj ljudi i ne zna što se događa gore gdje su konji, na Borovoj glavi i Kruzima. Često odemo da obiđemo konje, ali ne možemo ništa poduzeti jer nemamo nikakva ovlaštenja. Gore je kriminal do kriminala - od krađe konja, ubijanja konja, vađenja butova za hranjenje pasa, nema čega nema'', upozorava Lijović.
Objašnjava, Grad bi mogao zaposliti nekoliko ljudi, ili ukoliko želi angažirati neku od udruga, koji bi dežurali na tom području gdje su konji i štitili ih, pazili da ne izlaze na magistralu. Objašnjava, oni su ovo godinama radili bez ikakve novčane naknade, ali da zbog privatnih obveza više ne mogu.
Nelogična policijska izvješća i nestali novac
Godine 2009., tadašnja Općina Livna donijela je Odredbu kojom je preuzela brigu zaštite divljih konja. Međutim, 2017., zbog čestih odšteta koje je ova općina morala plaćati oštećenim vlasnicima vozila prilikom udara u konje na magistralnoj cesti Livno -Šuica, gdje često konji izlaze, Odredba je ukinuta.
Prema riječima Damira Marijana, zapovjednika Policijske postaje Livno, u zadnjih 10 godina evidentirano je 48 prometnih nezgoda u kojima su uz motorna vozila sudionici bili i konji. Policija je donosila određene akte da se riješi problem te kritične dionice, postavljeni su i svijetleći znakovi koji upozoravaju na kretanje konja kojih se često sudionici prometa ne pridržavaju i voze preko dozvoljene brzine što rezultira nesrećom.
Međutim, Fikret Sitnić objašnjava kako je bilo mnoštvo nelogičnosti u policijskim izvješćima o prometnim nesrećama što je i glavni okidač zašto je ukinuta odluka o zaštiti konja.
''Koja god prometna nesreća se dogodi bude kriv divlji konj, a nitko ne govori kako se vozi. Mislim da nismo mi jedini odgovorni za to. Kad dobijemo policijsko izvješće u kojem piše da je vozač vozio 30 do 50 na sat i udario u tri konja, a trag kočenja nekoliko metara. To je naprosto nemoguće. Najčešće smo mi tu bili žrtva'', objašnjava.
Unatoč ukinutoj Odredbi, prema Zakonu o lokalnoj samoupravi Grad Livno i dalje dobiva tužbe za odštetu.
Navedenom Odredbom tadašnja Općina jedno vrijeme zadužila je PED Borova glava da vrši zaštitu i brigu o konjima, te se obvezala određenim novčanim iznosom pomagati ovo društvo, koje je inače ranije volonterski brinulo o njima. Međutim, govori Lijović, to je funkcioniralo jedva neke dvije godine.
''Planirana financijska sredstva za Društvo Borova glava tadašnji gradonačelnik Livna, Luka Čelan nije ispoštovao, niti u jednom obliku. Tadašnja Općina nije uplaćivala dogovoreni iznos iako je u proračunu postojala stavka da za konje ide 10 000 KM godišnje, uplaćivali su po tisuću do dvije KM, što je bilo jedva dostatno za registraciju džipova. Gdje je završavala ta razlika koja se odvajala iz proračuna'', pita se Lijović.
Kilk na stranicu i saznaj što nudimo - avantura do avanture
Ovako velik broj konja na jednom mjestu može se vidjeti u jako malo mjesta u svijetu i oni su definitivno najveći turistički potencijal, ne samo Grada Livna, nego i Bosne i Hercegovine.
edan od onih koji je prepoznao ovaj turistički potencijal bio je Marin Mamuza, fotograf i vlasnik turističke agencije Continental Adventure. Kao fotograf često je fotografirao i na svojoj Facebook stranici objavljivao fotografije divljih konja. U privatnim porukama javljali su mu se čitatelji sa željom da dođu u Livnu i posjete konje. Tad je odlučio osnovati agenciju koja bi se bavila izletima ovim divnim stvorenjima.
''Agenciju Continental Adventure smo osnovali prije neke četiri godine. Prvi cilj agencije bili su izleti s divljim konjima. Sada smo to i proširili na razne izlete s Greyp električnim biciklima, a ove godine počeli smo s radovima na našem resortu gdje pravimo jedan originalni smještaj iznad Buškog jezera. Potencijala je mnogo'', priča za Bljesak.info Mamuza.
S obzirom da je ovo avanturistički tip izleta gdje se posjećuje priroda, turista i unatoč koroni ima dovoljno. Prošle godine većinom su bili domaći gosti, a ove godine nada se i ponovnom dolasku stranih turista.
Continental Adventure samo je jedna od mnogih turističkih agencija u Livnu koje nude izlete u prirodu i posjete divljim konjima. Na vama je samo da birate – želite li džipom, quadom ili možda električnim biciklima.
Grad Livno, nažalost, divlje konje kao turistički potencijal, jednostavno nikada nije prepoznao. Brojne turističke agencije na području Livna sav profit zadržavaju za sebe. Ne rade ništa nezakonito, Grad nikada nije donio nikakvu odredbu kojom bi im naložio plaćanje bilo kakve turističke naknade.
''Svakako da smo za to da se taj dio uredi i voljni smo sudjelovati u tome na način da plaćamo te naknade. Pravni okvir o turističkim naknadama koje bi ubirao Grad treba doći od njih sami, ne od nas privatnika'', govori Mamuza.
Ističe, žalosno je da gradski vijećnici na divlje konje gledaju samo kao trošak jer plaćaju brojne odštete nesavjesnim vozačima koji udare u njih, kad u njima leži veliki turistički potencijal.
''Garantiram vam, ukoliko Grad napravi regulativu oko svega vezanoga za ove konje nakraju bi samo mogao završiti u plusu'', mišljenja je Mamuza.
Nova vlast, nova prilika za konje
Da su konji impresivan prizor i turistička atrakcija nedovoljno iskorištena, bez za sada neke jasne strategije upravljanja, mišljenja je i sadašnji gradonačelnik Livna Darko Čondrić koji je odlučan u rješenju ovog problema, svjestan da će u njegovu realizaciju morati krenuti od samoga početka.
''U planu rada Gradskog vijeća za ovu godinu planirana je tematska sjednica o divljim konjima. Naravno, planiramo uključiti sve relevantne organizacije, udruge i ljude koji brinu o njima kako bismo donijeli što kvalitetnije mjere za rješavanje ovoga problema'', kazao je za Bljesak.info Čondrić.
Kako je kazao, to podrazumijeva donošenje nekakvog zakonskog okvira i rješavanje pravnog statusa skrbi divljim konjima. Potrebna je i izgradnja pojilišta i hranilišta, kao i štale – skloništa za konje, te formiranje službe za nadzor i praćenje konja. U planu je i postavljanje bolje signalizacije i upozorenja na cesti te, u suradnji sa strukom i veterinarima bit će potrebno staviti pod kontrolu i sam broj konja koji je svake godine sve veći.
''Želja nam je kao Gradu donijeti odluke i konkretnije mjere gospodarenja divljim konjima i poboljšati sigurnost u prometu čime bi zaštitili putnike i konje. Konji su doista jedan impresivan i turistički nedovoljno iskorištena turistička atrakcija koju je potrebno pravilno urediti'', istaknuo je.
Konji su dokazali da su sposobni brinuti se o sebi. Uspjeli su sve ove godine opstati bez ljudskog faktora, opstati isključivo zahvaljujući svom životinjskom instinktu i majci prirodi. Međutim, neosporno je da nude veliki turistički potencijal koji je prijašnja gradska vlast potpuno zanemarila i prepustila bespućima visoravni Kruzi, nova vlast odlučila im je pak dati novu priliku.
