 |
| foto htntportal.ba |
Cijene goriva na pojedinim benzinskim crpkama u Bosni i Hercegovini dosegnule su gotovo nevjerojatnih 3,99 KM po litri dizela, što predstavlja novi udar na kućne proračune građana, ali i na poslovanje gospodarstva.
Prema navodima BHRT-a, cijena dizela u odnosu na srpanj porasla je za oko jednu marku po litri. Takav rast ne pogađa samo vozače – skuplje gorivo izravno povećava troškove prijevoza, proizvodnje i distribucije, pa se poskupljenja postupno prelijevaju na brojne proizvode i usluge.
Građani ponovno plaćaju cijenu poskupljenja
Poseban problem predstavlja činjenica da rast cijena goriva dolazi u trenutku kada su i ostali životni troškovi već visoki. Prema posljednjim podacima Federalnog zavoda za statistiku, potrošačke cijene u kolovozu 2026. bile su 4,5 posto više nego u istom mjesecu prošle godine, dok su u odnosu na srpanj porasle 0,9 posto.
Za mnoge građane dodatni trošak goriva znači manje novca za hranu, režije i ostale osnovne potrebe. Posebno su pogođeni oni koji svakodnevno putuju na posao ili žive u mjestima u kojima je automobil praktički nužnost.
Predsjednica Udruženja potrošača „Don“ Murisa Marić upozorava da se povećanje cijena goriva vrlo brzo prelijeva i na druge proizvode.
„Adekvatne mjere poduzele su druge zemlje, mogli smo bar dio toga prenijeti i kod nas da bi došlo do bilo kakve zaštite, ali to nije vidljivo u našoj zemlji. Sve poskupljuje po inerciji, svaka nova nabavka robe ima više cijene, kao da ništa nisu imali u zalihama“, navela je Marić.
Gorivo poskupljuje, a s njim i prijevoz i roba
Problem nije ograničen samo na kućne proračune. Poskupljenje goriva snažno osjećaju i poduzetnici, osobito oni koji ovise o transportu i uvozu robe.
Ognjen Petrović iz banjolučke tvrtke „Elektronika“ ističe kako je povećanje troškova goriva nemoguće izbjeći.
„Cijene goriva utiču, to je neminovno i to osjetimo i cijene će ići gore, jer nema drugog izbora. Najviše radimo s robom iz uvoza i tu su cijene transporta veće nego robe“, kazao je Petrović.
Drugim riječima, skuplji dizel ne ostaje samo na benzinskoj crpki. On ulazi u cijenu prijevoza, dostave, građevinskih radova, poljoprivrednih proizvoda, hrane i brojnih drugih usluga.
Velik dio cijene čine nameti
Prema podacima navedenim u prilogu BHRT-a, akcize, putarine i PDV čine značajan dio konačne cijene goriva, oko 1,40 KM po litri, odnosno do 40 posto ukupne cijene.
Upravo zbog toga pitanje koje se ponovno postavlja jest može li država, barem privremeno, smanjiti dio nameta kada cijene nafte na tržištu snažno rastu.
Ekonomska analitičarka Svetlana Cenić upozorava na problem inflacije koja se nastavlja nadovezivati na prethodna poskupljenja.
„Što veće cijene, veći prihod i u budžet. Kad god govore o usporavanju inflacije, zaboravljaju da je to inflacija na inflaciju. Ako sad nije pet nego tri posto inflacija, zaboravljaju da se cijene nisu vratile i da je to na prethodnu inflaciju dodatak“, navela je Cenić.
Ima li kraja poskupljenjima?
Federalni zavod za statistiku već bilježi nastavak rasta potrošačkih cijena, a posljednji dostupni podaci pokazuju da pritisci na kućne proračune nisu nestali.
S druge strane, cijena goriva sada postaje dodatni pokretač novih poskupljenja. Ako prijevoz poskupi, trgovci i proizvođači dobivaju veće troškove, a dio tih troškova u konačnici plaća potrošač.
Tako se ponovno otvara pitanje koliko dugo građani mogu podnositi kombinaciju visokih životnih troškova, rasta cijena goriva i stagnacije životnog standarda.
Litra dizela od 3,99 KM više nije samo pitanje vozača. Ona postaje pitanje cijene hrane, prijevoza, usluga i svakodnevnog života. A dok cijene rastu, građanima ostaje sve manje prostora u kućnom proračunu za bilo što osim podmirivanja osnovnih troškova.
Nema komentara:
Objavi komentar