 |
| foto Max Primorac |
Povijesni posjet hrvatskog izaslanstva iz BiH Washingtonu otvorio pitanje političke ravnopravnosti Hrvata, ali i načina na koji se njihov položaj godinama predstavlja američkoj administraciji
Višednevni posjet hrvatskog izaslanstva iz Bosne i Hercegovine Washingtonu mogao bi označiti novi trenutak u odnosima hrvatskih političkih predstavnika iz BiH s američkom administracijom. Izaslanstvo, koje predvodi dopredsjednica HDZ-a BiH i zastupnica u Parlamentarnoj skupštini BiH Darijana Filipović, a u kojem je i ministar pravde BiH Davor Bunoza, u Sjedinjenim Američkim Državama razgovaralo je o političkim, energetskim i sigurnosnim pitanjima.
Posebnu težinu posjetu dao je Max Primorac, viši znanstveni suradnik američke zaklade The Heritage Foundation, koji ga je ocijenio povijesnim.
„Ovo je povijesni posjet. Koliko mi je poznato, ovo je prvi put da su visoki hrvatski dužnosnici iz BiH u Washingtonu razgovarali s visokim dužnosnicima američke administracije. Ovo je prvi put da je Washington čuo vaš glas“, rekao je Primorac za Bljesak.info.
Tijekom boravka u Washingtonu održani su sastanci i u američkom Ministarstvu energetike. Razgovaralo se, između ostalog, s Williamom Schiranom, zamjenikom pomoćnika ministra za multilateralnu suradnju, te Danielom Byersom, zamjenikom pomoćnika ministra za Europu i Euroaziju.
U središtu razgovora bili su projekt Južne plinske interkonekcije, povezivanje Bosne i Hercegovine s LNG terminalom na Krku, američke investicije u energetiku, infrastruktura i nove tehnologije.
„Glas Hrvata bio je utišan“
Primorac smatra kako značaj posjeta nadilazi energetske teme. Prema njegovu mišljenju, problem je u tome što američka administracija godinama nije imala dovoljno izravan uvid u politički položaj Hrvata u BiH.
„Ovo je vrlo važno jer je do sada taj glas bio utišan diplomacijom BiH u kojoj su Hrvati gotovo nepostojeći“, rekao je Primorac, dodajući kako smatra da je upravo zbog toga potrebno intenzivirati izravne kontakte hrvatskih predstavnika iz BiH s Washingtonom.
Posebno oštre kritike uputio je na račun načina na koji se hrvatski politički zahtjevi, prema njegovu viđenju, predstavljaju u međunarodnim krugovima.
U tom je kontekstu prozvao Željka Komšića, Elmedina Konakovića i bivšeg ministra vanjskih poslova BiH Svena Alkalaja.
Prema Primorčevim riječima, hrvatski zahtjevi za političkom ravnopravnošću u BiH prečesto se prikazuju kao nacionalizam, separatizam ili ekstremizam, dok se istodobno, smatra on, nedovoljno govori o činjenici da Hrvati u Federaciji BiH nemaju mogućnost da sami biraju svog legitimnog predstavnika u državnom vrhu.
„Gospodin Komšić i gospodin Konaković nanijeli su ozbiljnu štetu ugledu Hrvata, lažno izjednačavajući njihov zahtjev za političkom ravnopravnošću s fašizmom“, kazao je Primorac.
Kritike je uputio i na račun diplomatskog djelovanja Svena Alkalaja, navodeći da je upravo diplomatska mreža BiH u Washingtonu trebala predstavljati interese svih konstitutivnih naroda.
Komšić kao simbol problema hrvatske političke ravnopravnosti
Pitanje Željka Komšića već godinama jedno je od najosjetljivijih političkih pitanja u BiH.
Komšića za člana Predsjedništva BiH dominantno biraju birači s područja Federacije BiH koji se ne izjašnjavaju kao Hrvati. Zbog toga hrvatske političke stranke tvrde da njegov izbor ne predstavlja stvarnu političku volju hrvatskog naroda.
Upravo je taj fenomen postao jedan od ključnih simbola političkog neslaganja između hrvatskih i bošnjačkih stranaka.
Za hrvatske predstavnike problem nije samo u jednoj izbornoj pobjedi, nego u širem pitanju može li jedan konstitutivni narod samostalno odlučivati o tome tko će ga predstavljati u institucijama države.
Primorac smatra da upravo zbog toga hrvatska politika mora snažnije komunicirati svoje stavove prema Washingtonu, Bruxellesu i drugim međunarodnim centrima moći.
Konaković i Alkalaj također pod kritikama
Primorac je kritizirao i djelovanje Elmedina Konakovića, aktualnog ministra vanjskih poslova BiH, smatrajući da se hrvatske zahtjeve za ravnopravnošću ne bi smjelo prikazivati kao prijetnju državi ili oblik ekstremizma.
Istodobno je izdvojio Svena Alkalaja kao primjer diplomacije BiH koja, prema njegovu mišljenju, nije dovoljno predstavljala hrvatsku perspektivu.
Takve ocjene otvaraju puno šire pitanje: može li diplomacija države koja je duboko podijeljena po nacionalnim i političkim pitanjima vjerodostojno predstavljati sve njezine narode ako se njihovi politički interesi međusobno potpuno razlikuju?
Za hrvatsku politiku u BiH odgovor je očito negativan, zbog čega se sve više inzistira na izravnom političkom djelovanju prema ključnim međunarodnim partnerima.
Južna plinska interkonekcija povezuje energetiku i sigurnost
Posebno mjesto u razgovorima zauzela je Južna plinska interkonekcija, projekt koji bi Bosnu i Hercegovinu trebao povezati s hrvatskim plinskim sustavom i LNG terminalom na Krku.
Primorac smatra da je upravo energetika područje u kojem hrvatski predstavnici mogu pronaći zajednički interes s Washingtonom.
Njegova je poruka da politička stabilnost BiH nije samo unutarnje pitanje nego i pitanje europske energetske i sigurnosne stabilnosti.
„Ako Hrvati ponovno budu politički obespravljeni, BiH će postati još nestabilnija, a to će ugroziti američke energetske i sigurnosne interese u regiji“, rekao je Primorac.
Time se pitanje položaja Hrvata pokušava povezati s konkretnim američkim interesima na Balkanu – energetskom neovisnošću, stabilnošću regije i smanjenjem ovisnosti Europe o nepouzdanim energetskim pravcima.
Pred Hrvatima ponovno pitanje jedinstva
Predstojeći opći izbori ponovno će otvoriti pitanje izbora hrvatskog člana Predsjedništva BiH.
Primorac upozorava da će, ako hrvatske političke stranke ne budu dovoljno koordinirane, ponovno postojati mogućnost da kandidat kojeg podržavaju pretežito bošnjački birači osvoji hrvatsku poziciju.
„Ako se Hrvati ne ujedine iza jednog kandidata i ne izađu u velikom broju, ponovno će postati još više građani drugog reda“, upozorio je.
Njegova je poruka hrvatskim političkim opcijama jasna – međusobni sukobi u situaciji kada se, prema njegovoj ocjeni, odlučuje o dugoročnoj političkoj budućnosti Hrvata u BiH nemaju smisla.
„Sada je vrijeme za djelovanje“
Primorac u aktualnoj američkoj administraciji vidi prostor za snažnije hrvatsko-američko povezivanje.
Posebno ističe naglasak Trumpove administracije na energetsku sigurnost, nacionalne interese i zaštitu kršćana, smatrajući da bi hrvatski predstavnici iz BiH upravo kroz te teme mogli kvalitetnije predstaviti vlastiti položaj američkim donositeljima odluka.
„Hrvati u BiH imaju prirodnog saveznika u Trumpovoj administraciji, s obzirom na važne pozicije koje u Bijeloj kući zauzimaju praktični katolici. Mnogi od njih znat će i za Međugorje. Sada je vrijeme za djelovanje“, zaključio je Primorac.
Washington je tako, barem prema njegovoj ocjeni, prvi put nakon dugo vremena izravno čuo političku poruku hrvatskih predstavnika iz BiH. Hoće li taj posjet prerasti u trajno snažnije hrvatsko-američko partnerstvo i konkretne poteze prema izmjeni izbornog sustava i osiguranju političke ravnopravnosti Hrvata, tek će se vidjeti.
Jedno je, međutim, jasno: pitanje tko ima pravo birati hrvatskog predstavnika više se ne promatra samo kao unutarnjopolitički spor u BiH, nego sve snažnije i kao pitanje stabilnosti države i interesa međunarodnih partnera.
Nema komentara:
Objavi komentar