Crkva sv. Ćirila i Metoda u Sarajevu čuva dio križa na kojem je razapet Isus

Skrivena u sjeni sarajevskih brda, u tišini dvorišta Vrhbosanskog bogoslovnog sjemeništa, već gotovo stoljeće i pol stoji veličanstvena crkva sv. Ćirila i Metoda — duhovna i kulturna perla čija arhitektura i simbolika nadilaze granice vjere, nacije i vremena. Ova crkva uz molitveni prostor je i most između Istoka i Zapada, između katoličanstva i pravoslavlja, povijesti i vječnosti.

Vizija nadbiskupa Stadlera

Povijest ove impresivne bogomolje seže u 1890. godinu, kada je osnovana Bogoslovija u Travniku. No, istinska duhovna i arhitektonska vizija počela se ostvarivati tek dolaskom nadbiskupa Josipa Stadlera. Već 1892. godine započinje gradnja monumentalnog sjemeništa i crkve u Sarajevu, a već 1895. godine završena je gradnja crkve, koju godinu kasnije svečano posvećuju.

Projekt crkve povjeren je znamenitom arhitektu Josipu Vancašu, koji je ovu sakralnu građevinu osmislio kao ekumenski hram, svjesno birajući tlocrt u obliku grčkog križa — simbol jednakosti i jedinstva. Na simboličan način ova arhitektonska odluka utjelovljuje kršćansku misiju sv. Ćirila i Metoda, zaštitnika crkve, koji su kršćanstvo donijeli slavenskim narodima na jeziku koji im je bio blizak i razumljiv.

Umjetnička riznica vjere

Unutrašnjost crkve otkriva jedinstveni spoj duha katoličanstva i pravoslavlja. Među bogatim freskama i oltarskim prikazima ističu se radovi hrvatskog slikara Otona Ivekovića. Njegove slike prikazuju dolazak sv. Ćirila i Metoda papi Hadrijanu II. i njihov susret s knezom Rastislavom, čime se vizualno slavi povijesni trenutak priznavanja slavenskog jezika u liturgiji.

Posebno vrijednu dimenziju ekumenske poruke doprinosi slika slovenske umjetnice Ivane Kobilce, koja kroz prikaze Blažene Djevice Marije i stvaranja svijeta simbolizira jedinstvo između pravoslavne i katoličke duhovnosti. U crkvi se čuva i dragocjeno djelo bh. slikara Gabrijela Jurkića iz 1886. godine.

Oltari su autentični i povijesni, a na njima su prikazi svetih Ćirila i Metoda, isusovaca te sv. Josipa – zaštitnika hrvatskog naroda. Posebno dojmljiv vitraž koji je prikazivao Presveto Trojstvo nažalost je teško oštećen u bombardiranju crkve 6. siječnja 1994. godine.

Relikvije križa i sveta Jelena Križarica

Jedno od najvećih blaga koje ova crkva čuva jesu dvije relikvije svetog križa, od kojih je jedna trenutačno posuđena crkvi u Žepču. Donio ih je osobno nadbiskup Stadler 1900. godine iz Svete Zemlje. Na jednoj od njih nalazi se posveta:
"40 dana oprosta pred ovim križem ako izmoliš Oče naš, Zdravo Marijo i Vjerovanje za BiH."
Uz relikvije se nalazi i certifikat koji potvrđuje njihovu autentičnost – riječ je o dijelu križa na kojem je, prema predaji, bio razapet sam Isus Krist.

Na jednoj slici prikazana je sveta Jelena Križarica, majka cara Konstantina Velikog, kako pronalazi Kristov križ u Rimu. Legenda govori da je mladić s usahlom rukom ozdravio čim ga je dotaknuo. I sama prisutnost slike cara Konstantina, kojeg pravoslavci štuju kao sveca, u jednoj katoličkoj crkvi, govori mnogo o otvorenosti i ekumenskoj poruci koju je Stadler želio prenijeti.

Inovacija iz 19. stoljeća

Zanimljiv detalj koji često privuče pažnju posjetitelja jesu metalne rešetke koje se protežu duž crkvenog poda. No, one nisu tek dekorativni element. Još krajem 19. stoljeća arhitekt Vancaš osmislio je sustav grijanja na toplu vodu – ispod poda provučene su cijevi koje su grijale crkvu isparavanjem. Danas je sustav zamijenjen modernim grijanjem na plin, ali duh inovacije ostaje.

Živa zajednica i duhovno središte

Crkva sv. Ćirila i Metoda uz to što je povijesni spomenik, već i živo duhovno središte. U njoj se danas školuje 36 bogoslova iz biskupija Sarajeva, Mostara, Banje Luke, Subotice i Kotora. Svake subote mole za nova duhovna zvanja, a velik broj svećeničkih i pastoralnih događaja održava se tijekom godine – od početka akademske godine, proslave sv. Luke, pa sve do centralne svetkovine Bogoslovije – Blagovijesti.

Crkvu koriste i katolički vojnici OS BiH, koji se okupljaju svake srijede, čime se dodatno potvrđuje njezin značaj i u suvremenom vjerskom životu Bosne i Hercegovine.

Zaštićeno blago BiH

Zbog svoje iznimne kulturne, povijesne i duhovne vrijednosti, crkva je 2011. godine proglašena zaštićenim nacionalnim spomenikom BiH. No, to također znači da je svaka obnova podložna složenim administrativnim postupcima, dok financijska sredstva često izostaju.

Unatoč svemu, rektor Bogoslovije mons. Josip Knežević naglašava:
"Mnogi moji kolege svećenici kažu da je ovo najljepša crkva u BiH. I ja vjerujem da ona nije samo estetski vrijedna, već i duhovno najdublja jer povezuje narode, vjere i povijest."

Podijeli na:

Povezane objave:

Nema komentara:

Objavi komentar

Zapratite nas na FB, Instagramu i Twitteru, lajkajte i podijelite objavu

a

google.com, pub-8801838836830184, DIRECT, f08c47fec0942fa0