Površinski slojevi zemlje na potezu od Zadra do Dubrovnika trusniji su nego što se mislilo
Pokazali su to rezultati projekta Kronos, koji je za cilj imao istražiti seizmičnost sjeverne i središnje Dalmacije i odrediti lokacije aktivnih rasjeda, piše dnevnik.hr.
Postavljeno je dvanaest privremenih seizmoloških postaja te 14 akceleratora, koji bilježe umjereno jake i jake potrese na malim udaljenostima. Konačan cilj je mapiranje opasnih područja kako bi se pridonijelo procjeni potresne opasnosti. Napravljena je i simulacija makarskog potresa iz 1962. godine.
"Ono što smo vidjeli kako bi potresna gibanja utjecala na oštećenja koja bi se dogodila danas, kako bi utjecalo na građevine, novo sagrađene. Dobro bi se treslo...", kazao je Josip Stipčević PMF-a.
"U Sinju ima područja koja se na 10 metara dramatično se razlikuju. Na području Sinja smo izvršili više od 100 mjerenja i napravili mirkozonacijske karte i dobili smo rezultate koje ni mi nismo očekivali. Kolika je heterogenost područja koje smo smatrali platoom više ili manje homogenim", kazala je Snježana Markušić s PMF-a za Vijesti Nove TV.
Nema komentara:
Objavi komentar