Poplave koje su odnijele tisuće života, a desetine tisuća osoba u Libiji ugrozile počele su podrhtavanjem u tri ujutro dok su stanovnici Derne spavali
Pukla je jedna brana, zatim druga, poslavši golemi val vode koji se sjurio niz planine prema obalnom libijskom gradu. Najmanje 5.000 ljudi u Libiji poginulo je u ovotjednim poplavama, rekli su Liječnici bez granica (Medecins sans frontieres) u izjavi objavljenoj u četvrtak, revidirajući raniju procjenu. Prema drugim informacijama u poplavama je do sada zabilježeno da je poginulo više od 10.000 ljudi, a strahuje se od broja od 20.000 mrtvih.
Istočni libijski grad Derna, epicentar katastrofe, prije tragedije imao je oko 100.000 stanovnika. Vlasti kažu da se najmanje 10.000 i dalje vodi kao nestalo. Zgrade, domovi i infrastruktura bili su "izbrisani" kada je val od 7 metara pogodio grad, prema Međunarodnom odboru Crvenog križa (ICRC), koji je u četvrtak rekao da mrtva tijela sada more izbacuje na obalu.
Međutim, s tisućama poginulih i još mnogo nestalih, postavlja se pitanje zašto je oluja koja je također pogodila Grčku i druge zemlje izazvala toliko više razaranja u Libiji. Stručnjaci kažu da je, osim same snažne oluje, libijsku katastrofu uveliko pogoršao smrtonosni splet faktora, uključujući starenje raspadajuće infrastrukture, neodgovarajuća upozorenja i utjecaje ubrzane klimatske krize. Ekstremne padaline koje su u nedjelju pogodile Libiju donio je sistem nazvan oluja Daniel.
Nakon što je zahvatila Grčku, Tursku i Bugarsku, s teškim poplavama koje su ubile više od 20 ljudi, formirala se u "medicane" nad Sredozemljem, relativno rijetku vrstu oluje sa sličnim karakteristikama uraganima i tajfunima. Medicane je ojačao dok je prelazio neuobičajeno tople vode Sredozemlja prije nego što je u nedjelju zasuo olujnu kišu na Libiju. Donio je više od 414 milimetara padavina u 24 sata u Al-Baydu, grad zapadno od Derne, što je novi rekord.
Iako je prerano definitivno pripisati oluju klimatskoj krizi, naučnici su uvjereni da klimatske promjene povećavaju intenzitet ekstremnih vremenskih događaja poput oluja. Topliji oceani osiguravaju gorivo za rast oluja, a toplija atmosfera može zadržati više vlage, što znači više ekstremnih padalina. Oluje "postaju sve žešće zbog klimatskih promjena", rekla je Hannah Cloke, profesorica hidrologije na Univerzitetu Reading u Velikoj Britaniji.
Povijest poplava
Derna je sklona poplavama, a njezini akumulacijski bazeni prouzročili su najmanje pet smrtonosnih poplava od 1942. godine, od kojih je posljednja bila 2011. godine, prema istraživačkom radu koji je prošle godine objavilo Sveučilište Sebha.
Dvije brane koje su pukle u ponedjeljak izgrađene su prije otprilike pola stoljeća, između 1973. i 1977. godine, a izgradila ih je jedna jugoslavenska građevinska firma. Brana Derna visoka je 75 metara s kapacitetom skladištenja od 18 miliona kubnih metara. Druga brana, Mansour, visoka je 45 metara s kapacitetom od 1,5 miliona kubnih metara. Te brane nisu održavane od 2002. godine, rekao je za Al Jazeeru zamjenik gradonačelnika Ahmed Madroud.
Ipak, znali su se problemi s branama. Dokument Sveučilišta Sebha upozorio je da hidrielektrane u Derni imaju "visoki potencijal za rizik od poplava" i da je potrebno povremeno održavanje kako bi se izbjegle katastrofalne poplave.
"Trenutna situacija u rezervoaru Wadi Derna zahtijeva od dužnosnika da poduzmu hitne mjere za provođenje povremenog održavanja postojećih brana. Jer, u slučaju velike poplave, rezultat će biti katastrofalan za stanovnike doline i grada", preporučeno je u prošlogodišnjem dokumentu.
Također je utvrđeno da okolnom području nedostaje odgovarajuća vegetacija koja bi mogla spriječiti eroziju tla. Liz Stephens, profesorica klimatskih rizika i otpornosti na Univerziteta Reading u Velikoj Britaniji, rekla je za CNN da postoje ozbiljna pitanja koja se trebaju postaviti o standardu dizajna hidroelektrane i da li je rizik od vrlo ekstremnih kišnih pojava prikladan uzet u obzir račun.
"Vrlo je jasno da bez ovog pucanja brane ne bismo vidjeli tragičan broj smrtnih slučajeva koji se dogodio kao rezultat", rekla je.
"Brane bi u početku zadržale vodu, a njihov bi kvar potencijalno oslobodio svu vodu odjednom", rekla je Stephens za Science Media Center, dodajući da bi "krhotine zahvaćene poplavnim vodama doprinijele razornoj moći."
Derna je u prošlosti bila oštećena, a njezina infrastruktura narušena godinama borbi. Od borbe protiv ISIS-a, a kasnije i protiv istočnog zapovjednika Khalife Haftara i njegove Libijske nacionalne vojske (LNA), gradska infrastruktura se raspala i krajnje je neadekvatna pred poplavama poput one koju je donijela oluja Daniel.
Nedostatak upozorenja
Boljim upozorenjima mogla se izbjeći većina žrtava u Derni, rekao je vođa Svjetske meteorološke organizacije Ujedinjenih naroda Petteri Taalas.
"Da je postojala meteorološka služba koja je normalno funkcionirala, oni bi izdali upozorenja, a također bi upravljanje za hitne slučajeve moglo provesti evakuacije ljudi i izbjegli bismo većinu ljudskih žrtava", rekao je Taalas. Talaas je dodao da je politička nestabilnost u zemlji spriječila napore WMO-a da radi s libijskom vladom na poboljšanju ovih sistema. Dok su brane obično dizajnirane da izdrže relativno ekstremne događaje, to često nije dovoljno.
"Trebali bismo se pripremati za neočekivane događaje, a onda klimatske promjene stavite na vrh, a to pojačava ove neočekivane događaje", kazala je Cloke. Rizik koji klimatski potaknuti ekstremni vremenski uslovi predstavljaju za infrastrukturu, ne samo za brane, već za sve, od zgrada do opskrbe vodom, globalni je. "Nismo spremni za ekstremne događaje koji nam dolaze", upozorila je stručnjakinja, piše CNN.
Nema komentara:
Objavi komentar