Od apostolskih vremena pa tijekom stoljeća, što potvrđuje praksa, blagoslovi polja su povezani uz sve masovnija okupljanja vjernika i pobožno obavljanje blagoslova.
U vrijeme pape Grgura Velikog (590.-604.) obavljale bi se procesije na blagdan sv. Marka (25. travnja) u kojima se zazivao Božji blagoslov za polja i usjeve i molilo se za odvraćanje štetnih i zlih sila. Drugi oblik zaziva blagoslova i zaklinjanja štetnih sila jesu procesije koje su se obavljale tri dana prije blagdana Kristova uzašašća.
Zazivi Božjeg blagoslova na polja i usjeve osobito su njegovani u srednjem vijeku, a u našim sredinama je to nastavljeno posebno nakon rušenja crkava i samostana.
U Hercegovini je to počelo oko 1500. godine. Bez sakralnih objekata, preživjeli katolici slave svete mise i obavljaju blagoslove polja na grobljima. Jednom riječju groblja postaju svetišta i okupljališta vjernika na molitvu i zazivanje Božjeg blagoslova i popratnoga slavlja i tako ostaju stoljećima sve do danas.
Na tim svetištima pod otvorenim nebom katolici su nad zemnim ostacima svojih pređa učvršćivali vjeru i zdušno zazivali Božji blagoslov.
fra Andrija Nikić / framost.com
Nema komentara:
Objavi komentar