Sportski div koji posluje i u Mostaru mijenja vlasnika

Vodeći maloprodajni lanac sportske opreme u Adria regiji, Intersport ISI, dobiva novog vlasnika. Fond Polish Enterprise Fund VII (PEF VII), kojim upravlja investicijska kuća Enterprise Investors, postigao je dogovor o prodaji Intersport ISI-ja austrijskoj grupaciji Intersport Austria. Vrijednost transakcije nije objavljena, a zaključenje posla ovisi o odobrenju nadležnih tijela za zaštitu tržišnog natjecanja, piše Biznisinfo.ba.

Intersport ISI ima sjedište u Sloveniji i posluje širom Adria regije, gdje se ubraja među najveće i najprepoznatljivije trgovce sportskom opremom. Kompanija upravlja mrežom od 110 vlastitih prodavaonica te dodatnih 40 podfranšiza, a vodeće tržišne pozicije drži u zemljama bivše Jugoslavije. U svojoj ponudi ima širok asortiman proizvoda, oslonjen na snažna partnerstva s globalnim sportskim brendovima, ali i na ekskluzivne robne marke Intersporta.

Prepoznatljivost brenda premašuje 90 posto na ključnim tržištima, dok poslovne rezultate dodatno podupiru povoljni potrošački trendovi. Među njima se ističu rast raspoloživog dohotka, veća uključenost stanovništva u sportske i rekreativne aktivnosti te snažan turistički priljev u Adria regiju, koja godišnje bilježi više posjetitelja nego što ima stanovnika. Kompanijom upravlja iskusni menadžment tim, a za 2025. godinu očekuje se ostvarenje prihoda od gotovo 140 milijuna eura.

Kupac, Intersport Austria, iako nosi isto ime, djeluje kao zasebna kompanija s drugačijom vlasničkom strukturom. Riječ je o vodećem igraču na austrijskom tržištu, ali i na licenciranim tržištima Mađarske, Slovačke i Češke. U posljednjoj fiskalnoj godini grupa je ostvarila oko 670 milijuna eura prihoda u Austriji, odnosno gotovo 800 milijuna eura uključujući susjedna tržišta.

Preuzimanjem Intersport ISI-ja, Intersport Austria dodatno jača svoju strategiju širenja u srednjoj i jugoistočnoj Europi. Time preuzima snažne omnichannel kapacitete, razvijenu maloprodajnu mrežu i lojalnu bazu kupaca, čime se znatno povećava regionalni doseg te dodatno jača ponuda premium usluga unutar grupacije.

Enterprise Investors, koji upravlja fondom PEF VII, jedan je od najvećih private equity investitora u srednjoj i istočnoj Europi. Kompanija posluje od 1990. godine, do danas je prikupila deset fondova te investirala ili se obvezala na ulaganja ukupne vrijednosti 2,4 milijarde eura u 161 kompaniju, uz uspješan izlazak iz 142 investicije.

Podsjetimo, Enterprise Investors preuzeo je Intersport ISI 2016. godine, u sklopu izdvajanja iz Mercator grupe, kada je objavljeno da je vrijednost tadašnje transakcije iznosila do 34,5 milijuna eura.

Pročitaj članak

Vožnja na sreću u Mostaru: Neispravni semafori stvaraju kaos

Problemi sa semaforskom signalizacijom u Mostaru već dulje vrijeme izazivaju nezadovoljstvo i zabrinutost građana, osobito na najfrekventnijim gradskim prometnicama. Kvarovi, povremena gašenja semafora i njihovo nepredvidivo ponovno uključivanje postali su svakodnevica na pojedinim raskrižjima, što izravno utječe na sigurnost sudionika u prometu.

Kako je potvrđeno za Bljesak.info, postupak javnog natječaja za radove rekonstrukcije i održavanja semaforske signalizacije na području Grada Mostara trenutačno je u tijeku. Načelnica Odjela za gospodarstvo, komunalne i inspekcijske poslove Amira Trbonja istaknula je kako Grad Mostar kontinuirano prati stanje semafora te poduzima sve zakonom propisane mjere kako bi se osigurala sigurnost u prometu. Eventualni problemi i kvarovi koji se pojave u razdoblju trajanja natječaja rješavaju se sukladno Zakonu o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine.

Jedan od najupečatljivijih primjera dugotrajnih problema je križanje na Aveniji kod Građevinske škole, gdje su se prvi ozbiljniji kvarovi počeli pojavljivati još u svibnju. Tijekom cijelog ljeta semafori su se na tom raskrižju često gasili i ponovno uključivali, dodatno otežavajući promet na jednoj od najopterećenijih gradskih prometnih točaka. Takvo stanje u više je navrata rezultiralo prometnim nesrećama, srećom bez težih posljedica, ali uz veliku zabrinutost vozača i pješaka.

Posebno se pamti i slučaj sa semaforom na Bulevaru, koji je u prosincu teško oštećen u prometnoj nesreći kada se osobni automobil zabio izravno u semaforski stup. Nakon toga semafor je prestao raditi, a promet na raskrižju bio je ozbiljno ugrožen, zbog čega je policija morala ručno regulirati promet. Zbog dugog roka sanacije, koji je trajao 19 dana, cijeli je slučaj dospio i na sjednicu Gradskog vijeća Grada Mostara, gdje je načelnica Trbonja uputila javnu ispriku građanima.

Slični problemi zabilježeni su i na drugim lokacijama, poput križanja kod Hotela Ero, semafora na Tekiji te na nizu drugih prometnih točaka diljem grada. Na tim su mjestima semafori često bili u kvaru, privremeno popravljani, ali bi se problemi ubrzo ponovno pojavljivali.

Iz Grada Mostara poručuju kako će po okončanju postupka javne nabavke biti donesena odluka o izboru najpovoljnijeg ponuđača, nakon čega će započeti realizacija radova. Građani se nadaju da će završetkom natječaja i sustavnom rekonstrukcijom semaforske signalizacije dugogodišnji problemi napokon biti riješeni na trajniji način, čime bi se značajno povećala sigurnost prometa u gradu.

Pročitaj članak

Društvene mreže gore: Ime koje se povezuje sa zabranom Thompsonove pjesme

Eklatantna zabrana izvođenja pjesme Marka Perkovića Thompsona „Ako ne znaš šta je bilo“ na Europskom rukometnom prvenstvu izazvala je snažnu reakciju javnosti i otvorila niz pitanja o stvarnim razlozima ovakve odluke Europske rukometne federacije (EHF). Posebno je zbunila činjenica da se spornom proglašava pjesma koja je za mnoge simbol domoljublja, zajedništva i sportskog naboja, bez ikakvog eksplicitnog ili zabranjenog sadržaja.

Dok su se u prvim satima nakon zabrane plasirala uvijena objašnjenja o „protokolu“ i „vrijednostima prvenstva“, u javnosti se ubrzo pojavilo ime koje je dodatno podiglo prašinu – Vesna Lazić, glavna pomoćnica predsjednika EHF-a. Prema informacijama koje su se proširile društvenim mrežama i dijelom medija, upravo je ona, navodno, imala ključnu ulogu u pokretanju procedure kojom je pjesma uklonjena s repertoara.

Politički analitičar Ivica Granić tvrdi kako pjesma formalno nije bila zabranjena, već je uklonjena jer „nije bila po protokolu“, s obzirom na to da je službena pjesma za slavlje trebala biti „Moja Domovina“. No, ističe kako su hrvatski rukometaši naknadno sami odlučili slaviti uz Thompsonovu pjesmu, nakon čega su je domaćini naprasno skinuli s popisa. Prema njegovim riječima, to se dogodilo na poticaj osobe iz EHF-a, a ne zbog razloga koje su kasnije plasirali pojedini mediji. „To ne opravdava EHF – pjesma je trebala ostati – ali istine radi, treba znati što se doista dogodilo“, poručio je Granić.

Na društvenim mrežama pojavili su se i komentari koji idu korak dalje. Pojedini korisnici tvrde kako je, prema informacijama od 19. siječnja 2026., potvrđeno da je upravo Vesna Lazić iz administracije EHF-a službeno zatražila zabranu, upozoravajući švedske organizatore na navodnu spornost pjesme. Kao obrazloženje EHF je naveo „pritužbe publike“, što je mnogima nelogično s obzirom na to da švedska publika uglavnom ne razumije hrvatski jezik. Kritičari stoga tvrde da se iza „publike“ zapravo kriju lobistički pritisci i ciljane prijave.

Jedan komentar na mreži X posebno je odjeknuo: „Laž je da je publika negodovala. Ovo je orkestrirani napad mrzitelja svega hrvatskoga. Dok naši momci razbijaju Gruziju i dižu narod, netko iz administracije radi sve da se pjesma više nikad ne čuje u dvorani.“

Podsjetimo, hrvatski rukometaši istrčali su na teren puni energije, dodatno motivirani upravo ovom pjesmom koju su izabrali kao svoju neslužbenu himnu. Ipak, EHF je reagirao oštro, poručivši kako pjesma nije bila na originalnoj playlisti te da su svi zahtjevi hrvatske delegacije za njezino puštanje odbijeni. „Činjenica da je pjesma na kraju puštena je žalosna i nije se smjela dogoditi. Ona ne predstavlja vrijednosti prvenstva“, naveli su iz EHF-a, ne precizirajući pritom o kojim je vrijednostima riječ.

Hrvatski sportaši i navijači s pravom se pitaju: koje su to vrijednosti ako se jednoj reprezentaciji brani slavlje uz pjesmu koju su sami odabrali, dok je drugima to dopušteno? Thompsonove pjesme već godinama se puštaju na međunarodnim sportskim događajima, uključujući i nastupe hrvatskih nogometaša, što dodatno baca sumnju na službena objašnjenja.

Podsjetimo, Hrvatska rukometna reprezentacija sinoć ostvarila je veliku pobjedu protiv Nizozemske rezultatom 35-29 i tako osigurala plasman u drugi krug i mjesto među 12 najboljih reprezentacija na Europsko prvenstvo u rukometu. 

Nakon pobjede protiv Gruzije u prethodnom kolu, izabranici Dagura Sigurdssona su znali koliko je dvoboj s Nizozemcima važan. Iako su gosti veći dio utakmice prijetili brzim centrom i igrom u tranziciji, Hrvatska je u ključnim trenucima pokazala mirnoću, širinu kadra i kvalitetu.

Jedno je, međutim, jasno – nakon što se u priču uključilo ime Vesne Lazić, postalo je očito da ova zabrana nije bila slučajna. Thompson je očito nekome ozbiljno zasmetao, a pitanje je hoće li EHF ikada transparentno objasniti zašto.

Pročitaj članak

Katolički svećenik otac Gilson najgledaniji brazilski „streamer“ u 2025. godini

Prema podacima platforme Stream Charts, koja prikuplja statistike s najpopularnijih streaming servisa u Brazilu, videozapisi Frei Gilson, karmelićanina i katoličkog svećenika punog imena Gilson Pupo Azevedo, tijekom prošle godine gledani su više od 153 milijuna sati. Time je postao najgledaniji streamer u toj južnoameričkoj zemlji, nadmašivši čak i popularne gaming i esport kanale. O tim je podacima izvijestio portal Crux, a vijest je prenijela i Katolička tiskovna agencija.

Na drugom mjestu našao se Alexandre Gaules Barbosa, poznat po prijenosima Counter-Strike turnira, s oko 95 milijuna sati gledanja, dok je treće mjesto zauzeo biskup Svjetske baptističke crkve preporoda Bruno Leonardo s gotovo 68 milijuna sati u 2025. godini. No upravo je uspjeh katoličkog fratra privukao najveću pozornost, osobito zbog činjenice da nije rezultat agresivnog marketinga, već molitve i evangelizacije.

Tridesetdevetogodišnji otac Gilson, koji je u Brazilu poznat jednostavno kao frei Gilson, uz svećeničko poslanje bavi se i glazbom te objavljuje duhovne glazbene zapise pod nazivom Som do Monte (Zvuk planine). Njegova popularnost posljednjih je godina snažno rasla zahvaljujući promicanju tzv. Mihaelovog posta, 40-dnevne pobožnosti koja uključuje post i molitvu krunice, a završava 29. rujna na blagdan svetog Mihaela arkanđela.

Posebno snažan dojam ostavili su njegovi molitveni prijenosi u ranim jutarnjim satima. Tijekom 2024. godine oko 700.000 ljudi budilo se u četiri sata ujutro kako bi s njim molilo krunicu putem YouTubea, dok je u 2025. taj broj premašio milijun. Za razliku od mnogih suvremenih religijskih influencera, otac Gilson ne gradi imidž medijske zvijezde – uvijek se pojavljuje u jednostavnom smeđem karmelićanskom habitu, obrijane glave i bez pokušaja da se prilagodi trendovima ili „generičkom“ duhovnom jeziku.

U razgovoru za Crux naglasio je kako njegov uspjeh nije plod nikakve marketinške strategije. Istaknuo je da nikada nije planirao rast na društvenim mrežama, ulagao novac u promociju niti koristio plaćene usluge za povećanje dosega, već da je vjerovao kako će dosegnuti upravo one ljude do kojih Bog želi da njegova poruka dođe. Cijeli put, kako kaže, temelji se na jednostavnoj, iskrenoj i vjernoj evangelizaciji te stalnoj prisutnosti u životima ljudi.

Biskup Devair Araújo da Fonseca iz biskupije Piracicaba, koji već godinama prati njegov rad, smatra da je ključ uspjeha upravo spoj molitve i jasnog poziva na obraćenje. Prema njegovim riječima, otac Gilson i drugi poznati katolički influenceri, poput sestre Marije Raquel iz Hesedskog instituta, ne ustručavaju se govoriti o grijesima, pogreškama i lažima, nego potiču ljude na iskreno preispitivanje vlastitog života. Kao plod toga, mnogi se odlučuju na obraćenje, a tijekom ispovijedi biskup često susreće vjernike koji svjedoče da su se na promjenu odlučili nakon gledanja Gilsonovih prijenosa. U Crkvu, dodaje, dolaze i osobe koje nisu krštene, krizmane ili žive u neredovitim bračnim situacijama.

Kako je njegova popularnost rasla, otac Gilson sve je češće gostovao u intervjuima kod vodećih brazilskih podcastera. Unatoč širokoj i raznolikoj publici, njegova se poruka nije mijenjala. Podcaster Guto Azevedo, autor katoličkog podcasta Santo Flow, ističe da je u četverosatnom intervjuu s Gilsonom više od 70 posto razgovora bilo posvećeno Svetom pismu i učiteljstvu Crkve. Prema njegovu mišljenju, upravo vjernost crkvenom nauku, uz iskustvo s glazbom i inovativan, ali sadržajno jasan pristup, čine temelj Gilsonova uspjeha.

Azevedo upozorava i na širi kontekst digitalne evangelizacije, ističući da su mnoge župe tijekom pandemije COVID-19 shvatile važnost online prisutnosti, ali se još uvijek često zadržavaju samo na prijenosima misa i objavi fotografija. Smatra da digitalnu komunikaciju treba planirati i voditi jednako ozbiljno kao i svaku drugu pastoralnu aktivnost te da Crkva mora više dijeliti dobra iskustva i prakse.

Iako su Gilsonovi videozapisi najčešće dugi, nerijetko i duži od sat i pol, on objavljuje i kratke isječke s brzim duhovnim promišljanjima. S 8,7 milijuna pretplatnika na YouTubeu, njegov sadržaj pokazuje da dosljednost, istina i molitva mogu pronaći put do milijuna ljudi. Kako sam kaže, mnogi su u tim sadržajima pronašli mjesto gdje mogu slušati Boga, obnavljati se iznutra i hraniti svoje duše.

Pročitaj članak

SKANDAL EHF zabranio hrvatsku himnu reprezentacije, a istinu proglasio nepoželjnom

Hrvatski rukometaši u subotu su istrčali na parket puni snage, zajedništva i ponosa. Nisu tražili povlastice, nisu kršili pravila – samo su, kao i svaka reprezentacija na svijetu, posegnuli za onim što ih okuplja i nosi: pjesmom. Njihovom pjesmom. Domoljubnom, pobjedničkom, iskrenom. “Ako ne znaš što je bilo” Marka Perkovića Thompsona.  

No upravo tu pjesmu – njihovu himnu – Europska rukometna federacija (EHF) odlučila je zabraniti. Bez jasnog obrazloženja. Bez argumenata. Bez poštovanja. I time otvorila jedan od najvećih skandala Europskog prvenstva.  Zabrana bez objašnjenja – ili s političkom pozadinom?  EHF se pravda kako pjesma “ne predstavlja vrijednosti prvenstva”, ali ne navodi koje su to vrijednosti niti zašto je jedna hrvatska domoljubna pjesma neprihvatljiva, dok se na sportskim borilištima godinama agresivno nameću razne ideologije – često bez ikakvog pitanja sportaša ili publike.  

Još je zanimljivije da je pjesma, unatoč zabrani, ipak puštena u Malmö Areni, i to na izričit zahtjev hrvatske delegacije. Nakon toga – panika, isprike i interno “procesuiranje”. Kao da se dogodio sigurnosni incident, a ne puštanje pjesme koja slavi vlastitu domovinu.  

Švedski mediji i stare laži o Thompsonu  

Švedski Aftonbladet, u članku koji potpisuje novinar Johan Flinck, dodatno dolijeva ulje na vatru iznoseći niz poznatih, ali netočnih i ideološki obojenih optužbi na račun Marka Perkovića Thompsona. Optužbe o fašizmu, veličanju ustaštva i ratnih zločina iznose se bez konteksta, bez činjenica i – bez razumijevanja povijesti.  

Da je novinar barem površno proučio Domovinski rat, znao bi da Hrvatska nije bila agresor, nego napadnuta i prisiljena braniti svoj narod i teritorij.  Thompson kratko i jasno: “Naprijed Hrvatska”  

Na zabranu je reagirao i sam Thompson, bez mržnje i bez galame. Na svojoj Facebook stranici objavio je samo dvije riječi: “Naprijed Hrvatska” i poveznicu na pjesmu.  

Fra Mario Knezović: dosta je nasilja nad istinom Mostarski gvardijan i župnik fra Mario Knezović jasno je poručio da se ne radi o pritužbama publike, nego o ideološkom pritisku određenih krugova. Postavio je ključno pitanje: ako domoljubna pjesma nije vrijednost prvenstva – što onda jest?  Ovo nije samo o pjesmi – ovo je o dostojanstvu  

Zabrana pjesme “Ako ne znaš što je bilo” nije sportska odluka. Ona je poruka. Poruka da je hrvatski identitet nekima i dalje problem, da se istina pokušava utišati i da se domoljublje proglašava ekstremizmom.  

Ministar u Vladi RH: "Kad zapjevamo partija nam sudi"

Ministar turizma Republike Hrvatske Tonči Glavina oglasio se na X-u nakon pobjede hrvatskih rukometaša nad Nizozemcima na Europskom prvenstvu. Parafrazirao je stihove Thompsonove pjesme "Ravnoteža".  

"Kad zapjevamo partija nam sudi! Neka sudi, pjevat ćemo ljudi! Bravo za hrvatske rukometaše koji su danas, unatoč raznim pokušajima smetnji, pobijedili Nizozemsku 35:29! Ponosni smo na vas i želimo puno uspjeha u nastavku. Iznad svih Hrvatska", poručio je Glavina.

Pjesmu možete zabraniti – narod ne možete. Jer mi znamo što je bilo.

Pročitaj članak

Lov se pretvorio u tragediju: Nesretnim slučajem poginuo muškarac

Muškarac iz Bosanske Gradiške poginuo je jutros u tragičnoj nesreći koja se dogodila prilikom ulaska lovaca u lovište u zaseoku Damjanovići, priopćilo je Okružno javno tužiteljstvo Banja Luka.

Kako je navedeno, nesreća se dogodila oko 9.20 sati kada se prilikom ulaska u lovište okliznuo muškarac čiji su inicijali S.R. (64). Tom prilikom došlo je do opaljenja puške, a ispaljeni hitac nanio je teške ozljede M.S. (59) iz Bosanske Gradiške, koji je od zadobivenih povreda preminuo na mjestu događaja.

Očevid su obavili dežurni tužitelj Okružnog javnog tužiteljstva Banja Luka i policijski službenici Policijske uprave Gradiška. Tužitelj je naložio poduzimanje svih potrebnih istražnih radnji i mjera, kao i provođenje vještačenja radi utvrđivanja točnih okolnosti ove tragične nesreće.

Također je naložena obdukcija tijela smrtno stradale osobe, koja će biti obavljena u Zavodu za sudsku medicinu Republike Srpske.

Muškarac S.R. je uhićen te se nalazi na kriminalističkoj obradi, a daljnje postupanje ovisit će o rezultatima istrage i prikupljenim dokazima.

Pročitaj članak

Život bez izgovora: Zoran (73) bez noge sam brine o stadu koza

Svaku večer vježba kako bi ujutro ustao u pet sati. U pet je već na nogama i tako godinama započinje svaki svoj dan. Tako priča Zoran, 73-godišnjak iz Proboja kod Ljubuškog, čovjek koji je bez jedne noge, ali s nevjerojatnom snagom volje i radnom etikom kakva se rijetko viđa. Invaliditet ga, kako kaže, ne zaustavlja – sam brine o stadu od oko 150 koza, radi svakodnevno i već osam godina nije imao nijedan dan odmora.

Ne pije kavu, ne pije kolu, ne pije alkohol, a tablete uzima minimalno. Kaže da se dvadeset godina nije ni prehladio. Cijelu zimu radi mokar kao čep, ali ga ništa ne boli. Dok to govori, smije se i pokazuje štake s metalnim nastavcima koje su mu postale produžetak tijela i alat za svakodnevni rad.

Unatoč tome što nema nogu, Zoran tvrdi da mu invaliditet nije priznat. Živi od skromne socijalne pomoći od oko 250 konvertibilnih maraka. Mirovinu, kaže, nije dobio, kao ni civilnu invalidninu. Papiri mu stižu kući s obrazloženjem da mu se invaliditet ne priznaje. Kaže kako mu je teško razumjeti da čovjek bez noge, u očima sustava, nije invalid.

Bez obzira na sve, ne odustaje od rada ni brige o životinjama. Najveći trošak mu je hrana, posebno mekinje i sijeno. Samo na mekinje godišnje potroši više od pet tisuća maraka, a gdje je još sijeno i ostali troškovi. Kaže da zadnju marku daje za stado jer ne želi da životinje pate.

Ističe kako bez psa ne bi mogao čuvati koze. Vukova ima, a svi koji drže koze ili ovce, dodaje, znaju da bez psa nema sigurnosti. Bilo je i problema, prijava i nesporazuma, ali pas je nužan da bi stado opstalo.

Na pitanje kako s jednom nogom uspijeva okupiti i voditi koze po terenu, odgovara jednostavno. Samo ih pozove i one idu gdje on hoće. Navikle su na njega, kaže, voli ih, ali se mora znati red.

Govoreći o tržištu, kaže kako su cijene koza posljednjih godina znatno porasle. Danas koza košta od 350 do 400 maraka, a skotna ide i do 500, dok su nekad bile upola jeftinije.

Zoran živi sam. Dvaput se ženio, a humor mu je, kako sam priznaje, svojevrsni oklop. Kaže da će se, ako bude prilike, oženiti i treći put te kroz smijeh poručuje da se slobodno javi koja želi. Sve što ima, naglašava, krvavo je zaradio. Ne traži od nikoga ništa, samo da ljudi prepoznaju dobrotu i trud, zaključuje Zoran za Glas Hercegovine.

Pročitaj članak

Evo kako lako možete provjeriti ima li vode u gorivu koje točite

Od sljedećeg utorka temperature će ponovno pasti ispod nule, a s njima bi se mogli vratiti i ozbiljni problemi za vozače, posebice one koji koriste dizelska vozila. Nakon posljednjeg hladnog vala društvene mreže bile su prepune pritužbi vozača koji su tvrdili da im se gorivo smrzavalo, a stručnjaci upozoravaju da se sličan scenarij može ponoviti, piše Pogled.ba.

Jedan korisnik društvenih mreža ispričao je kako su mu se na niskim temperaturama smrznula čak dva kamiona koja gorivo toče isključivo na istoj benzinskoj postaji. “Jedan kamion je nedavno bio na servisu i zamijenjen mu je filter goriva, tako da problem sigurno nije u tome. Ako već štede na kvaliteti goriva, ne staviti aditiv protiv smrzavanja je stvarno dno dna”, naveo je u objavi koja je izazvala brojne reakcije.

Stručnjak: Gorivo se nije smjelo smrznuti

Prometni stručnjak Željko Marušić ističe da se dizelsko gorivo nikako nije smjelo smrznuti ako su temperature bile do –15 stupnjeva Celzija. Prema njegovim riječima, takvi slučajevi upućuju na prisutnost vode u gorivu, što predstavlja ozbiljan problem.

Dodaje da vozači vrlo jednostavno mogu provjeriti sumnjivu kvalitetu goriva. “Dovoljno je bocu goriva staviti u zamrzivač. Nakon smrzavanja gorivo se prelije u drugu posudu – ako na dnu ostane zaleđena voda, jasno je da gorivo sadrži vodu”, objašnjava Marušić.

Građanima savjetuje da gorivo toče na novijim i frekventnijim benzinskim postajama, gdje su spremnici i oprema moderniji, te da obrate pozornost na paljenje motora i njegov rad u leru. Iako se kvaliteta goriva u Hrvatskoj posljednjih godina znatno poboljšala, slučajevi zaleđivanja pokazuju da propusti i dalje postoje.

Zima je veliki izazov za dizelske motore

Stručnjaci upozoravaju da su zimski uvjeti iznimno zahtjevni za dizelske motore. Za razliku od benzinskih, dizelski motori ovise o visokoj temperaturi kompresije kako bi došlo do paljenja goriva, što hladno vrijeme dodatno otežava. Pokretanje dizelskog motora na –17 °C čak je pet puta teže nego pri temperaturi od 26 °C.

Jedan od najvećih problema je zgušnjavanje, odnosno “želiranje” dizelskog goriva na niskim temperaturama, zbog čega se preporučuje korištenje zimskih mješavina dizela prilagođenih hladnim uvjetima.

Kako spriječiti smrzavanje goriva i kvarove

Važnu ulogu ima i pravilno skladištenje goriva. Spremnici bi trebali biti puni kako bi se smanjila mogućnost kondenzacije, a gorivo je idealno čuvati u temperaturno kontroliranim prostorima. Filtar goriva treba redovito ispuštati, najbolje na kraju radnog dana, jer je upravo on najčešće mjesto gdje dolazi do smrzavanja.

Stručnjaci savjetuju zamjenu filtara goriva prije dolaska jačih minusa, kao i držanje rezervnih filtara pri ruci, budući da je često lakše zamijeniti smrznuti filtar nego ga pokušavati odmrznuti.

Zimi je ključno koristiti motorno ulje odgovarajuće viskoznosti, jer lakša ulja omogućuju bolju zaštitu motora pri hladnom startu. Ipak, upozorava se da se mora poštovati preporuka proizvođača kako bi se izbjegla oštećenja pri višim temperaturama rada.

Posebna pažnja rashladnom sustavu i akumulatorima

Rashladni sustav također zahtijeva redovitu kontrolu. Smjesa rashladne tekućine mora sadržavati odgovarajući udio glikola, koji snižava točku smrzavanja. Dodavanje obične vode strogo se ne preporučuje jer može dovesti do ozbiljnih oštećenja motora.

Kod modernih dizelskih vozila važno je obratiti pažnju i na tekućinu za obradu ispušnih plinova (DEF), koja se smrzava na niskim temperaturama. Sustav je, međutim, konstruiran tako da se DEF automatski odmrzava kada se motor zagrije.

Na kraju, posebnu pozornost treba posvetiti akumulatorima. Ljetne vrućine često oslabe baterije, a dodatno opterećenje pri zimskim startovima može biti presudno i dovesti do njihovog otkaza – često baš onda kada su vozila najpotrebnija.

S obzirom na najavljeni povratak minusa, stručnjaci poručuju da je pravovremena priprema jedini način da se izbjegnu kvarovi, zastoji i neugodne situacije na cestama.

Pročitaj članak

Blagoslovljen kip težak četiri tone: Blagoslovljen jedini kip sv. Mihovila u županiji

Kipovi svetog Mihovila arkanđela postavljeni su ili su u planu u Potocima (Bijel Polje u Mostaru), na Humcu (Ljubuški), Kupresu, Bukovici, Novoj Biloj, Odžaku i Žepču

U župi Presvetoga Srca Isusova Potoci – Bijelo Polje u nedjelju, 18. siječnja 2026. godine, svečano je obilježen blagoslov novopostavljenog kipa svetog Mihovila arkanđela. Središnje misno slavlje u 11 sati u župnoj crkvi predvodio je mostarsko-duvanjski biskup mons. Petar Palić, u koncelebraciji sa župnikom don Rajkom Markovićem, tajnikom i ekonomom biskupija don Antoniom Zirdumom, upraviteljem Svećeničkog doma don Josipom Radošem te đakonom don Tomislavom Čarapinom, piše Crkva na kamenu.

Liturgijsko pjevanje predvodio je župni zbor, a svetu misu i obred blagoslova izravno su prenosile Radio-televizija Herceg-Bosne i televizija Maria Vision Međugorje, omogućivši sudjelovanje i brojnim vjernicima izvan župe, osobito bolesnima te onima u dijaspori.

U svojoj homiliji biskup Palić vjernike je pozvao na dublje razumijevanje kršćanske borbe, pobjede i mira, polazeći od riječi Ivana Krstitelja: „Evo Jaganjca Božjega koji odnosi grijeh svijeta.“ Naglasio je kako Ivan ne pokazuje na ratnika s mačem, niti na političku ili vojnu silu, nego na Jaganjca – krotkoga, ranjivoga i nevinoga. Upravo time, istaknuo je biskup, Bog objavljuje da se zlo ne pobjeđuje nasiljem, mržnjom i osvetom, nego ljubavlju, žrtvom i križem.

Govoreći o blagoslovu kipa svetog Mihovila arkanđela, biskup Palić pojasnio je kako u tome nema proturječja. U Božjem kraljevstvu Jaganjac i Ratnik nisu suprotnosti: Krist pobjeđuje poslušnošću i žrtvom, dok sveti Mihovil pobjeđuje vjernošću i svjedočenjem istine sadržane u njegovu imenu – „Tko je kao Bog?“.

Osvrćući se na biblijska čitanja, biskup je podsjetio na proroka Izaiju i Slugu Gospodnjega kojega Bog čini svjetlom narodima, naglasivši kako Bog ne traži oružje ovoga svijeta, nego srce koje mu pripada. Sveti Pavao, dodao je, podsjeća da svetost ne dolazi iz ljudske snage, nego iz milosti, te da je istinski mir plod pobjede dobra nad zlom, a ne bijega od borbe.

Poseban dio homilije biskup je posvetio stvarnosti Bosne i Hercegovine, istaknuvši kako su ljudi na ovim prostorima umorni od rata, nasilja i razaranja, ali da borba protiv Zloga nikada ne smije prestati. Ta borba, naglasio je, ne vodi se protiv čovjeka, nego protiv grijeha, mržnje, osvete, laži i ravnodušnosti koje razaraju obitelji, zajednice i vjeru.

Sveti Mihovil pritom je predstavljen kao znak duhovne budnosti, a ne simbol nasilja. On ne podiže mač protiv čovjeka, nego protiv Sotone, a njegova snaga ne dolazi iz njega samoga, nego iz potpune poslušnosti Bogu. Biskup je podsjetio kako nije slučajno da se kip svetog Mihovila blagoslivlja upravo u župi Presvetoga Srca Isusova, jer iz toga probodenoga, ali ljubavlju ispunjenoga Srca izvire svaka prava snaga.

Zaključujući homiliju, biskup Palić pozvao je vjernike na osobno prepoznavanje Jaganjca Božjega, ističući kako su kršćani, poput Ivana Krstitelja, pozvani svjedočiti ono što su vidjeli i doživjeli, dopuštajući Kristu da uklanja njihove grijehe, slabosti i sebičnost. U toj svakodnevnoj borbi, naglasio je, pobjeda već pripada Jaganjcu i Bogu.

Na završetku mise okupljenima se obratio predstavnik udruge Volonteri Filipa Nerija – Marijini ratnici Miljenko Jurić, koji je tom prigodom uručio prigodne darove biskupu Paliću i župniku don Rajku Markoviću. Župnik je potom uputio riječi zahvale svima koji su na bilo koji način pridonijeli ovom svečanom događaju.

Nakon misnog slavlja vjernici su se u procesiji uputili u crkveno dvorište, gdje je biskup Petar blagoslovio novopostavljeni kip svetog Mihovila arkanđela i predao ga vjerničkoj zajednici na pobožnost i štovanje. Monumentalni kip, visok 330 centimetara i težak četiri tone, dar je udruge Volonteri Filipa Nerija – Marijini ratnici. Riječ je o jednom od četrnaest kipova svetog Mihovila koje ova udruga daruje hrvatskom narodu od Vukovara, preko Bosne i Hercegovine, do Dubrovnika, kao trajni znak duhovne zaštite i ustrajnosti na povijesnim ognjištima, u sklopu inicijative povezane i s obilježavanjem 1100. obljetnice Hrvatskog kraljevstva.

Posebnu važnost ovom događaju daje činjenica da je riječ o jedinom kipu svetog Mihovila postavljenom na području Hercegovačko-neretvanske županije. Svečanosti su, uz brojne vjernike, nazočili i predstavnici policije, čiji je sveti Mihovil nebeski zaštitnik, kao i predstavnici županijskih vlasti, gosti i prijatelji župe. Slavlje je nastavljeno u crkvenom dvorištu uz prigodno čašćenje, pjesmu mladića iz župnog folklora i bratsko druženje, dok će novopostavljeni kip trajno ostati vidljiv znak vjere, zajedništva i duhovne budnosti župne zajednice Bijelog Polja.

 

Pročitaj članak

Pogledajte koji su gradovi u FBiH okrenuli milijarde maraka u samo jednoj godini

Završetkom 2025. godine zaključeni su i godišnji statistički pokazatelji o fiskalnim prometima u Federaciji Bosne i Hercegovine, a objavljeni podaci ponovno su potvrdili snažnu gospodarsku aktivnost pojedinih lokalnih zajednica, piše ABCportal.

Na samom vrhu ljestvice nalazi se Ilidža, koja je samo u prosincu 2025. godine ostvarila fiskalni promet od 581.183.568,93 KM. Na razini cijele godine Ilidža je zabilježila impresivnih 6.107.910.447,75 KM, što je ujedno i najveći pojedinačni fiskalni promet ostvaren u 2025. godini na području Federacija BiH.

Hercegovačka metropola, Mostar, u prosincu je evidentirala fiskalni promet od 411.759.791,85 KM, dok je ukupni godišnji promet dosegnuo visokih 4.294.081.498,80 KM, čime se Mostar svrstao među najjača gospodarska središta u Federaciji.

Kada je riječ o Hercegovini, iznimne rezultate ostvarili su i gradovi Zapadnohercegovačke županije. Široki Brijeg je u 2025. godini zabilježio fiskalni promet od 2.159.109.611,25 KM, što je za čak 172 milijuna KM više u odnosu na 2024. godinu. Slijedi Posušje s ukupno 1.337.677.628,77 KM, dok je Ljubuški godinu zaključio s prometom od 1.065.896.198,20 KM.

Više od milijardu konvertibilnih maraka ostvarile su i Grude, s fiskalnim prometom od 1.000.970.805 KM. Ovi podaci jasno potvrđuju gospodarsku snagu Zapadnohercegovačke županije, u kojoj su sva četiri grada odnosno općine tijekom godine premašili milijardu KM fiskalnog prometa.

Značajne iznose zabilježile su i druge sredine u Federaciji. Čitluk je ostvario 989.692.577,05 KM, Kiseljak 697.409.930,76 KM, a Žepče 618.450.728,21 KM. Slijede Čapljina s 560.443.170,90 KM i Tomislavgrad s 560.856.569,20 KM, dok je Livno godinu završilo s prometom od 466.441.778,72 KM.

Manji, ali i dalje značajni fiskalni promet zabilježili su Neum s 118.649.665,50 KM, Stolac s 130.329.467,98 KM, Prozor s 80.459.198,07 KM te Kupres s 60.166.874,61 KM.

Ukupni rezultati fiskalnih prometa za 2025. godinu pokazuju jasne razlike u gospodarskoj snazi pojedinih sredina, ali i trend rasta u nizu gradova i općina, osobito u Hercegovini, koja se sve snažnije pozicionira kao jedno od ključnih ekonomskih područja Federacije BiH.

Pročitaj članak

Sportske dvorane, škole i vrtić: Pogledajte gdje Grad Mostar ulaže milijune

Grad Mostar nastavlja s opsežnim investicijama u razvoj javne infrastrukture, potvrđuju to godišnja obavještenja o dodjeli ugovora prema kojima je zaključeno više okvirnih sporazuma i pojedinačnih ugovora za izvođenje građevinskih radova ukupne vrijednosti od više milijuna konvertibilnih maraka, piše Hercegovina.info.

Riječ je o projektima koji obuhvaćaju izgradnju i nastavak gradnje sportske infrastrukture, školskih objekata, dječjeg vrtića te komunalne infrastrukture u prigradskim naseljima. Sve nabave proveo je Grad Mostar putem otvorenih postupaka javne nabave, uz solidnu konkurenciju, budući da je u većini postupaka sudjelovalo od pet do deset ponuđača.

Među značajnijim komunalnim projektima ističe se okvirni sporazum za izgradnju infrastrukture u Ortiješ, procijenjene vrijednosti 500.000 KM. Istodobno, znatna sredstva usmjerena su u nastavak gradnje sportskih dvorana u Pologu i Kruševou.

Nastavak gradnje sportske dvorane u Kruševu jedan je od financijski najzahtjevnijih projekata. Okvirni sporazum, vrijedan 2 milijuna KM bez PDV-a, zaključen je još 2022. godine i vrijedio je do kraja 2025. Tijekom prošle godine dodijeljena su dva pojedinačna ugovora, jedan tvrtki DOMENA d.o.o. Mostar, a drugi GTR d.o.o. Mostar, ukupne vrijednosti veće od 250.000 KM.

Za nastavak gradnje sportske dvorane Osnovne škole u Pologu zaključen je okvirni sporazum vrijedan 1 milijun KM bez PDV-a. Natječaj je također proveden otvorenim postupkom, uz sudjelovanje pet ponuđača, među kojima su bile tvrtke A3 d.o.o. Široki Brijeg, EURO-VIG d.o.o. Mostar, GD Konstrukcije d.o.o. Mostar, Izgradnja Tojaga d.o.o. Mostar te Sport Net Inženjering iz Širokog Brijega. Prema dostupnim podacima, do sada su u okviru tog sporazuma dodijeljena dva pojedinačna ugovora, oba tvrtki EURO-VIG d.o.o. Mostar, ukupne vrijednosti veće od 300.000 KM.

Značajna ulaganja bilježe se i u području obrazovanja. Posebno se izdvajaju okvirni sporazumi za nadogradnju Osnovne škole Cim, vrijedni 1,4 milijuna KM bez PDV-a, te za izgradnju dječjeg vrtića u Rodoču, čija ukupna vrijednost iznosi 3 milijuna KM bez PDV-a.

Projekt nadogradnje Osnovne škole Cim jedan je od većih zahvata u obrazovnoj infrastrukturi, a na natječaj se prijavilo ukupno osam ponuđača. Do sada je u okviru tog sporazuma dodijeljen jedan ugovor tvrtki GTR d.o.o. Mostar, u vrijednosti većoj od 560.000 KM. Okvirni sporazum vrijedi dvije godine, a dinamika radova ovisi o potrebama škole i raspoloživim financijskim sredstvima.

Najveći pojedinačni okvirni sporazum odnosi se na izgradnju dječjeg vrtića u Rodoču. Vrijedan 3 milijuna KM bez PDV-a, ovaj postupak privukao je čak deset ponuđača, što ga čini jednim od najkonkurentnijih u ovoj skupini projekata. Do sada je dodijeljen jedan pojedinačni ugovor, također tvrtki GTR d.o.o. Mostar, u iznosu nešto većem od 300.000 KM, dok okvirni sporazum vrijedi do 2027. godine.

Ovi projekti, prema svemu sudeći, predstavljaju značajan iskorak u unapređenju sportske, obrazovne i komunalne infrastrukture Mostara, uz naglasak na transparentne postupke i tržišno natjecanje u javnim nabavama.

Pročitaj članak

VIDEO Kada katolici progovore, nastaje panika: Što je poručeno s tribine

Tribina o kršćanskom laičkom djelovanju u javnom i političkom životu održana je 15. siječnja u dvorani „Vijenac“ Nadbiskupijskoga pastoralnoga instituta na zagrebačkom Kaptolu. Povod okupljanja bila je promocija knjige „Beskompromisna politika katolika: Principi o kojima se ne pregovara“ autora dr. Josipa Mužića te obilježavanje Dana međunarodnog priznanja Republike Hrvatske.

Događaj je, uz velik interes javnosti, izazvao i reakcije dijela lijevo-liberalnih medija koji su problematizirali samu ideju katoličkog angažmana u politici. Tako je, među ostalima, Jutarnji list tribinu popratio naslovom „Ultrakonzervativni katolici žele stranku“, dok su slične ocjene iznosili i Novosti te Index. Što je to, iz njihove perspektive, „ultrakonzervativno“ ili „opasno“ u zalaganju za život, obitelj i kršćanske vrijednosti, prepušteno je čitateljima na prosudbu, piše Narod.hr.

Tribinu je organizirao Glas Koncila, a u raspravi su sudjelovali autor knjige prof. dr. Josip Mužić, dr. Vice Batarelo iz Zaklade Vigilare, dr. Željka Markić iz Udruge U ime obitelji, dr. Krunoslav Puškar iz inicijative Muževni budite, Dijana Završki iz inicijative 40 dana za život, politolog dr. Jakov Žižić te glavni urednik Glasa Koncila Branimir Stanić.

Mužić: Mediji stvaraju kult političara kao spasitelja

Prof. dr. Josip Mužić upozorio je na opasnost idolatrizacije političara, osobito među vjernicima. Podsjetio je na riječi pape Benedikt XVI. o „diktaturi relativizma“, istaknuvši kako se ona ne nameće silom, nego suptilno, kroz potiskivanje istine i duhovnih vrijednosti.

„Mediji danas stvaraju kult političara kao naših spasitelja, što je u izravnoj suprotnosti s kršćanskom vjerom“, naglasio je Mužić, dodajući kako vjernici nisu pozvani biti „prosjaci koji čekaju milostinju“, nego svjesna i odgovorna djeca Božja koja se bore za Hrvatsku kakvu su sanjali. „Čuda su moguća ako vjerujemo u Boga“, poručio je.

Markić: Samostalnost je skupo plaćena

Dr. Željka Markić podsjetila je na visoku cijenu hrvatske slobode u Domovinskom ratu, istaknuvši tisuće ubijenih, ranjenih i žrtava nasilja te ogromnu materijalnu štetu. „Ta je cijena bila previsoka da bismo danas pristali na državu koja ne služi svojim građanima, obiteljima i narodu“, kazala je.

Govoreći o iskustvu referenduma o braku, Markić je priznala kako nije očekivala razinu napada i osporavanja volje većine. „Pokazalo se da ni politika ni mediji ne uvažavaju ni jasne argumente ni demokratski izjašnjenu većinu“, rekla je, upozorivši i na nesrazmjer u financiranju udruga, gdje, kako tvrdi, lijevo orijentirane organizacije dobivaju znatno veća sredstva od svog realnog utjecaja.

Beskompromisno, ali kršćanski

Dr. Vice Batarelo istaknuo je da je beskompromisnost nužna kada je riječ o temeljnim vrijednostima, ali da način djelovanja mora ostati prožet kršćanskim duhom. „Ne smijemo preuzimati taktike suprotne strane. Naše djelovanje mora odražavati Isusovu dimenziju, pa i molitvu za one s kojima se ne slažemo“, naglasio je.

Na tribini su spomenute i javne molitve krunice, pri čemu je dr. Krunoslav Puškar istaknuo da takve inicijative nikoga ne provociraju niti pozivaju na nasilje.

Dijana Završki govorila je o radu s majkama koje se dvoume oko pobačaja, jasno poručivši: „Kad govorimo o pobačaju, kompromisa nema – izbor je ili za život, ili za smrt.“

‘Crvene linije’ katoličkog djelovanja

Knjigu je predstavio dr. Jakov Žižić, podsjetivši na tri temeljna, neodreciva principa koje je isticao papa Benedikt XVI.: zaštitu života od začeća do naravne smrti, obranu obitelji utemeljene na braku muškarca i žene te pravo roditelja na odgoj djece. „To su crvene linije u javnom i političkom djelovanju koje se ne mogu relativizirati niti o njima pregovarati“, rekao je.

Zaključno je Branimir Stanić upozorio kako je suvremena povijest borbe za hrvatski opstanak nedovoljno vrednovana. „Tu su povijest pisali i brojni kršćani i katolici, boreći se za dostojanstvo svakog ljudskog života, za obitelj, djecu i mlade te za duhovnu snagu koja se, kako je rekao, osvaja klečeći pred Gospodinom.“

Snimku tribine možete pogledati na poveznici u nastavku.

Pročitaj članak

Molitvena osmina za jedinstvo kršćana: Poziv na zajedništvo i pomirenje

Od 18. do 25. siječnja kršćani diljem svijeta obilježavaju Molitvenu osminu za jedinstvo kršćana, vrijeme osobne i zajedničke molitve za prevladavanje podjela te obnovu jedinstva među kršćanima. Ova osmina snažan je poziv vjernicima da, nadilazeći razlike, ustrajno mole za dar zajedništva koje izvire iz Evanđelja.

U duhu vjere i poniznosti, kršćani su pozvani moliti „predobroga Boga da po zagovoru apostolskih prvaka Sveti Petar i Sveti Pavao u svojoj Providnosti razjedinjeno sjedini i nepomireno pomiri“. Upravo je molitva temeljni put prema istinskom jedinstvu – ne samo kao vanjskom cilju, nego kao nutarnjoj obnovi srca i odnosa.

Molitvena osmina završava 25. siječnja, na blagdan Obraćenje svetog Pavla, koji snažno podsjeća na snagu obraćenja, milost promjene i Božje djelovanje u ljudskim životima. Lik svetog Pavla, nekadašnjeg progonitelja Crkve, a potom gorljivog navjestitelja Evanđelja, trajno nadahnjuje vjernike na putu pomirenja i jedinstva.

Ovi dani molitve poziv su svakome od nas da, kao pojedinci i kao zajednica, budemo graditelji mostova, svjedoci ljubavi i promicatelji jedinstva koje Krist želi za svoju Crkvu.

Pročitaj članak

Počelo Europsko prvenstvo u rukometu: Hrvatski rukometaši odabrali koja će ih pjesma pratiti

Europsko prvenstvo rukometaša koje se ove godine održava u Švedskoj, Danskoj i Norveškoj, osim vrhunskog sporta, tradicionalno donosi i posebnu navijačku atmosferu te prepoznatljivu siječanjsku rukometnu euforiju. Kako piše Slobodna Dalmacija, jedan od detalja koji je posljednjih godina postao neizostavan dio velikih natjecanja jest glazbena kulisa nakon postignutih pogodaka.

Naime, uz službenu glazbu domaćina, nakon svakog gola pušta se i pjesma koju je odabrala reprezentacija koja je u tom trenutku na terenu. Svaka momčad ima svoju pjesmu, a neke od njih s vremenom prerastu u simbol čitave generacije i ostanu duboko urezane u sjećanje navijača.

Hrvatski navijači tako i danas s nostalgijom pamte pjesmu Morska vila, koju su uglas pjevali tijekom Svjetskog rukometnog prvenstva 2009. godine u Hrvatskoj. Zato ne čudi da je i ove godine veliki interes javnosti bio usmjeren na to koju su pjesmu izabrali hrvatski reprezentativci.

Njihov izbor rijetko je koga iznenadio. Nakon što je na Svjetskom prvenstvu prošle godine veliki hit bila pjesma Ako ne znaš šta je bilo u izvedbi Marko Perković Thompson, hrvatski rukometaši odlučili su da će ih upravo ta pjesma pratiti i na ovogodišnjem europskom natjecanju.

Dok je hrvatski izbor dočekan očekivano, odluka srbijanskih rukometaša izazvala je pravu raspravu na društvenim mrežama. Mnogi su ostali iznenađeni kada su čuli da se nakon njihovih pogodaka pušta cajkaški hit Samo pijan mogu da prebolim, koji izvodi Bane Bojanić.

Glazbeni izbori tako su i ove godine postali tema rasprava jednako kao i sami rezultati na terenu, potvrđujući da su emocije, navijačka kultura i sport na velikim rukometnim prvenstvima neraskidivo povezani.

Pročitaj članak

Aerodrom Mostar nadomak povijesnog rekorda: Više od 72 tisuće putnika u 2025.

Aerodrom Mostar u 2025. godini ostvario je snažan rast putničkog prometa, potvrdivši povratak među najznačajnije zračne luke u Bosni i Hercegovini. Kroz mostarski aerodrom prošlo je ukupno 72.383 putnika, što predstavlja impresivan rast od 52,3 posto u odnosu na 2024. godinu, kada je zabilježeno 47.544 putnika, piše Raport.

Ovim rezultatom Aerodrom Mostar znatno se približio svojoj rekordnoj 2012. godini, kada je opslužio 78.055 putnika. Usporedba pokazuje kako je promet u 2025. godini bio tek 7,3 posto manji od povijesnog maksimuma, što dodatno potvrđuje stabilan oporavak i kontinuirani uzlazni trend.

Pozitivan trend nastavljen je i u prosincu, koji je tradicionalno slabiji mjesec za zračni promet. Tijekom tog mjeseca kroz Aerodrom Mostar prošlo je 3.978 putnika, što je 38,6 posto više nego u prosincu prethodne godine. Ovakav rast ostvaren je ponajprije zahvaljujući novogodišnjim letovima aviokompanije Eurowings, i to unatoč činjenici da je Air Serbia imala jedan tjedni let manje u odnosu na prosinac 2024. godine.

U prosincu je zabilježeno 59 avionskih operacija, što je manje u odnosu na 71 operaciju u istom mjesecu prošle godine, dok u tom razdoblju nije bilo teretnog prometa.

Na godišnjoj razini, Aerodrom Mostar u 2025. godini ostvario je ukupno 1.617 avionskih operacija te 0,6 tona teretnog prometa. Iako je teretni promet skroman, putnički rezultati jasno potvrđuju kako se mostarski aerodrom uspješno oporavlja te se sve više pozicionira kao važna zračna poveznica juga Bosne i Hercegovine s europskim destinacijama.

Rast broja putnika i povratak povjerenja avioprijevoznika otvaraju prostor za daljnje širenje linija i jačanje uloge Aerodroma Mostar u nadolazećim godinama.

Pročitaj članak