U Međugorju, poznatom Katoličkom marijanskom svetištu , stoji jedinstveni dvorac koji nije samo građevina od kamena i opeke, već simbol posvećenja, obraćenja i vjere
Vlasnici ovog dvorca, Patrick i Nancy Latta, iz Kanade su se preselili u ovo područje krajem 90-ih godina prošlog stoljeća s jednim snažnim ciljem - stvoriti prostor namijenjen duhovnim obnovama i potpori katoličkoj zajednici.
"Nije nam bio plan ovdje izgraditi dvorac. Kad smo prije 23 godine počeli s gradnjom, u startu nam je bila namjera izgraditi objekt koji će biti za duhovne obnove, za svećenike, hodočasnike, časne sestre, bogoslove, za one koje šalje Crkva," objašnjava Nancy Latta, koja je također prevoditeljica tečno govori na hrvatskom jeziku.
Dvorac, poznat kao Dvorac Kraljice Mira, nije samo arhitektonsko čudo, već živi svjedočanstvo transformacije života obitelji Latta. "To je izgrađeno željom čovjeka kojega se nije dalo ići u crkvu niti za Božić, iako je bio odgojen kao katolik. U pitanju je moj suprug," dodaje Nancy.
Ovaj dvorac nije samo prostor za duhovnu povezanost i obnovu, već i mjesto koje je postalo važno središte vjerskog turizma u regiji. Svojim prijateljskim otvorenim vratima, Dvorac Kraljice Mira nastavlja privlačiti posjetitelje iz cijelog svijeta, nudeći im ne samo prekrasne poglede na okolicu već i unutarnji mir i nadahnuće koji dolaze s takvim duhovnim središtem.
Ova priča o dvorcu nije samo o zidovima i kamenju; to je priča o obnovi, vjeri i predanosti. Za obitelj Latta, ovaj dvorac je postao ne samo dom, već i prostor gdje se svjedoči moć vjere i ljubavi prema Bogu i zajednici.
U nekim europskim zemljama poput Njemačke, Austrije i Danske nije ilegalno pobjeći iz zatvora
Osobi koja služi zatvorsku kaznu neće se produžiti zatvor zbog pokušaja bijega – zakonodavci smatraju da je želja za slobodom prirodna i da se ne smije sankcionirati. Neobični zakoni i pravila sastavni su dio života. Oni su svojevrsni svjedoci određenog vremena i ljudi koji upravljaju nekim područjem. I da, većina njih postoji jer ih se nitko nije sjetio promijeniti otkako su doneseni, prenosi Večernji list BH.
Neki su pak izglasani kako bi se svrgnula pozornost na određeno mjesto ili kraj. Zabavite se i provjerite neke od najčudnijih europskih zakona i pravila.
Visina kazne za prebrzu vožnju u Finskoj ovisi o vašim mjesečnim prihodima – što vam je plaća veća, to će i kazna biti viša. Anssi Vanjoki, bivši direktor Nokije, morao je platiti kaznu od 116.000 eura 2002. godine kad je uhvaćen da vozi motor 75 kilometara na sat na mjestu gdje je ograničenje brzine bilo 50 kilometara na sat.
Tijekom Oktoberfesta u Münchenu nitko nije nikada legalno pijan, bez obzira na to koliko je alkohola konzumirao.
U nekim europskim zemljama poput Njemačke, Austrije i Danske nije ilegalno pobjeći iz zatvora. Osobi koja služi zatvorsku kaznu neće se produžiti zatvor zbog pokušaja bijega – zakonodavci smatraju da je želja za slobodom prirodna i da se ne smije sankcionirati. Osoba će se kazniti samo ako prilikom bježanja prekrši zakon – npr. razbije prozor i tako ošteti tuđu imovinu, pobjegne sa zatvorskom odjećom ili napravi sličan ilegalni čin.
Svako dijete rođeno u jednom gradu u Walesu mora znati slovkati ime svojeg grada do šestog rođendana te ga naglas izgovoriti do 34. godine života.
U Francuskoj je ilegalno nazvati svoju svinju Napoleon iako je prošlo više od 200 godina od smrti tog cara. Zakon datira iz 1881., a donesen je kako se narod ne bi na taj način iskazivao nepoštivanje prema Napoleonu Bonaparteu.
U Grčkoj je 2002. godine donesen zakon o zabrani igranja elektroničkih igara na javnim mjestima, a sve kako bi se smanjio broj kockara u zemlji. Zakon je prestao vrijediti tek 2011. godine.
Razvod braka ilegalan je u Vatikanu.
Iako je Monaco u svijetu poznat kao jedna od najistaknutijih europskih destinacija za kockanje, stanovnici ove mikrodržave ne smiju kockati u monegaškim kasinima. Zabranjen im je i ulazak u monegaška kasina, osim ako nisu zaposleni u njima.
U francuskom gradu Chateauneuf-du-Pape 1954. godine zabranjeno je nadletavanje i slijetanje letećih tanjura. Anti-NLO zakon donio je veliku popularnost gradu, pa se pretpostavlja da mu je to bila i glavna namjena.
U Sevilli je ilegalno sušiti donje rublje na štriku na otvorenom prostoru. Na štriku se smiju sušiti drugi odjevni predmeti, ali ne i gaćice te grudnjaci. Uhvate li vas u prekršaju, možete platiti kaznu u visini i do 3000 eura.
Groblje mira na Bilima svake godine okupi velik broj hodočasnika u dva navrata
Mnogi od njih danas su došli odati počast i zapaliti svijeću uz križ koji nosi ime članova njihovih obitelji, koji su stradali u Drugom svjetskom ratu i poraću, a za kosti i ostatke ni danas im se ne zna, piše RTV HB.
"Ovdje imam samo križeve od pokojnog strica i pokojne tetke. Oni su bili članovi hrvatske vojske. Za strica znam da je nestao na Bleiburgu, a tetka je negdje u sjeverozapadnoj Bosni ostala. Za grobove ne znamo. Sad samo moja supruga i ja postavili svijeće i cvijeće uz znak sjećanja. To je jedino što mi njihovi živući nasljednici možemo učiniti", kazao je za RTV HB, hodočasnik iz Tomislavgrada.
Ovogodišnje misno slavlje na blagdan svetog Josipa Radnika uveličala je skupina hodočasnika iz Posavine, koji su po prvi put organizirano hodočastili na ovo mjesto. Župnik iz Svilaja fra Ivica Kyril Pavlović predvodio je misno slavlje, a umirovljeni svećenik velečasni Pavo Brajinović progovorio je o ranama obitelji stradalih u svojoj propovijedi.
"Više ljudi iz ovoga kraja svake godine dolazi nama za 25. svibanj kad je nama dan sjećanja. Odlučili smo im uzvratiti za posjetu i došli smo s jednim autobusom" izjavio je umirovljeni svećenik velečasni Pavo Brajinović.
"Nažalost još uvijek ne znamo konačan broj. Mi iz Posavine ovdje imamo oko 3.000 križeva, a čini mi se da ima još puno više, ali nisu sve župe popisale pa ne znamo. Ali i ove tri tisuće velika su brojka, a ne samo brojka nego je velikom broju ljudi nasilno oduzet život. Drago mi je što danas mogu biti na ovome mjestu" kazao je župnik Župe Svilaj, fra Ivica Kyril Pavlović.
Posavljaci imaju i najveći broj postavljenih križeva, a dane sjećanja na sve žrtve imaju i u svom kraju.
"I ja osobno, a i ljudi koji su sa mnom djeluju na očuvanju pijeteta i sjećanja na naše stradale iz Drugog svjetskog rata i neposrednog poraća. Imamo isto tako manifestaciju koju HKD Napredak organizira u Odžaku. Ona će se dogoditi koncem svibnja kada ćemo, nadam se, imati jedan veličanstven skup, kao i prethodnih godina" izjavio je član UO Udruge "MIR" i organizator dolaska hodočasnika iz Odžaka, Luka Jurić.
"Rekoše nam da smo s najviše poginulih u Drugom svjetskom ratu i poraću, s najviše križeva i imena. Važno je da se ta povijest zna, da se ne zaboravi. Da se istina priča i da to možemo prenositi dalje budućim generacijama" izjavila je Anđelka Kovačević, članica HKD Napredak Odžak.
Netko bi možda rekao da je ovo tmurno mjesto, ali tako ne misli i fra Miljenko Stojić koji ističe kako ovo mjesto simbolizira naše obitelji zbog više od 11.000 postavljenih križeva s imenima stradalih.
"Imamo ovdje njihovu djecu, sve nas, čitavu našu domovinu. Tako da ovo je jedna poruka svima nama da se borimo i čuvamo naše obitelji, da se borimo za našu prošlost. Neki nam žele reći da je bila drugačija nego što je bila. Bila je ovakva kakva je bila, mi se nje ne stidimo, mi se s njome ponosimo. Mi smo pobjednički narod u svakom smislu i ako Bog dadne, takvi ćemo i ostati" izjavio je fra Miljenko Stojić.
Groblje mira bi u konačnici moglo brojiti oko 50.000 tisuća križeva, a pokopano je 160 posmrtnih ostataka ljudi čija se imena ne znaju. Vrijednost cijelog projekta je tašto se popisuju sve hrvatske žrtve iz Drugog svjetskog rata i poraća, što kako navodi fra Miljenko, nitko drugi ne radi.
Izgleda da je toplo vrijeme počelo buditi zmije u Mostaru pa su tako mostarski vatrogasci u srijedu iz dva automobila izvlačili zmije
Inače, zmije se u posljednje vrijeme u Mostaru često zavlače ispod automobila pa to vatrogascima, uz požare i ostale intervencije, zadaje dodatni posao, piše klix.ba.
Kako su priopćili iz Operativnog civilne zaštite HNŽ-a, u srijedu od 10:55 do 12:40 sati vatrogasci su izvlačili zmiju iz automobila na Fortici, a nedugo zatim i iz automobila u Vrapčićima.
Priroda sela Sovići, na putu od Mostara prema Gorancima toliko je inspirativna da je pogodna za set dokumentarno-igranog filma ''Kralj Tvrtko'', koji se počeo snimati u prosincu 2022. godine
Film je zamišljen kao audiovizualni dokument o najvažnijem vladaru srednjeg vijeka na prostorima današnje Bosne i Hercegovine, piše bljesak.info.
Zbog svoje veličine i važnosti, kralj Tvrtko I. Kotromanić često je bio predmetom različitih povijesnih, a posebno pseudopovijesnih tumačenja. Jedan od razloga za manipulacije ovim povijesnim vladarom Bosne jesu i vrlo oskudni povijesni izvori koji se bave ovim razdobljem. A ionako rijetki i šturi pouzdani izvori se u pravilu nalaze izvan BiH , priopćili su ranije iz Udruga građana "Klepsidra" iz Kreševa, koja je nositelj ovog projekta.
Filmska lokacija
Kako smo saznali sa seta kod Mostara gdje se snimalo u ponedjeljak, ekipa je tražila lokaciju za potrebe filma koja nije uništena gradnjom, cestama i bukom jer je vrijeme radnje 14. stoljeće. Srećom, još uvijek ima i takvih mjesta u okolici grada na Neretvi.
Za snimanje kod Mostara, braća Ivan i Marin Prskalo, te njihov prijatelj Pero Džidić osigurali su konje i prekrasnu lokaciju koja odiše srednjim vijekom. Prekrasni konji su bili toliko mirni da se nisu prepali ni kamere ni drona, što je baš rijetkost, pa je kralj Tvrtko mogao laganim kasom i sigurno obići svoje kraljevstvo.
Igrane rekonstrukcije...
Inače, glavnu ulogu, odnosno kralja Tvrtka glumi mostarski glumac Miro Barnjak. Film je rezultat suradnje scenariste Mile Jukića iz Kreševa, putopisca portala Bljesak.info i producenta Tvrtka Milovića iz Kiseljaka. Redatelj je Zoran Kubura, a direktor tona i slike Bojan Hadžiabdić iz Sarajeva.
Projekt je financijski podržala Fondacija za kinematografiju FBiH u svom natječaju za 2022. godinu, dok će u stvaranju filma sudjelovati nekoliko fizičkih osoba, institucija i poduzeća. Igrane rekonstrukcije su se snimale početkom 2023. godine dok se premijera filma može očekivati na nekom od domaćih festivala, naveli su ranije u priopćenju.
U mjestu Mijaci u Hrvatskoj, tik uz granicu s Bosnom i Hercegovinom, ženu ugrizao poskok dok je radila u vrtu
Dok je čupala mladi luk u svom vrtu, zmija ju je ugrizla za nogu. Nakon što je primila protuotrov u Vrgorcu, kolima Hitne pomoći prebačena je u KBC Split.
Kako Dalmatinski portal doznaje od glasnogovornice splitske bolnice, Kristine Bitange, žena je hospitalizirana na Klinici za infektologiju.
Nakon dvogodišnjih napora i predanog rada, jedinstvena turistička atrakcija je konačno završena u Hercegovini, donoseći radost ljubiteljima Gospodara prstenova i netaknute prirode
Smještena u Gorancima blizu Parka i ambulante, Hobbit kuća postala je novo odredište za avanturiste i istraživače, pišu Goranci online.
Projekt izgradnje ove specifične hobit kućice, inspirirane popularnim filmom "Gospodar prstenova", trajao je dvije godine. Vedran Miletić, Frano Šarić i Goran Stojkić udružili su snage kako bi stvorili nešto posebno za posjetitelje koji traže jedinstveno iskustvo u prirodi.
Ono što ovu kućicu čini posebnom jest činjenica da su vlasnici aktivno dijelili proces izgradnje putem Instagrama, konzultirajući se s zajednicom kako bi osigurali da svaki detalj bude savršen. Osim uživanja u okruženju netaknute prirode, posjetitelji mogu uživati u unikatnom sadržaju kućice, koji uključuje posebno pivovarsko iskustvo, tradicionalnu hranu poput pice iz krušne peći te vanjsko kino pod zvijezdama s platnom veličine 3x2.
Sve ove detalje i još mnogo toga možete istražiti na njihovoj službenoj Instagram stranici, koja je postala glavno središte za otkrivanje čarobnog svijeta Hobbitona u Hercegovini.
Nakon što je Bljesak.info nedavno objavio da su tvrtke na čijem su čelu Hercegovci dale najpovoljnije ponude za obnovu zagrebačkog Doma sportova, isti portal eksluzivno saznaje o još jednom uspjehu stručnjaka iz Hercegovine u glavnom gradu Hrvatske
Naime, u ponedjeljak su u Zagrebu objavljeni rezultati natječaja za projektiranje garaže u Klaićevoj ulici, gdje već dugi niz godina Zagrepčani muče muku s parkiranjem u blizini Dječje bolnice u toj ulici. Gradske vlasti su konačno napravile prvi korak i objavile rezultate natječaja.
Samo za nedovoljno upućene veliko iznenađenje predstavlja podatak da je najpovoljniju ponudu dala kompanija Bridge Anchor iz Zagreba. Bljesak.info je saznao kako iza te kompanije stoji Ljupko Perić, doktor građevinskih znanosti, uspješni Mostarac koji već 40 godina živi i radi u Švicarskoj.
Pristiglo je ukupno 11 ponuda, a Bridge Anchor bio je najpovoljniji za naručitelje posla, s tim da je od nekih ponuđača bio gotovo dvostruko povoljniji.
Perić je suvlasnik i osnivač MWV AG, jednog od najvećih projektnih ureda u Švicarskoj. Treba podsjetiti da je Ljupko Perić jedan od prvih diplomaca Građevinskog fakulteta u Mostaru nakon njegovog osnivanja.
U svome radu u Švicarskoj stekao je niz značajnih referenci, kako na objektima sličnim ovom u Klaićevoj, tako i u drugim građevinskim projektima, primjerice za zračnu luku u Zürichu, stambeno-poslovna naselja u tom gradu itd.
U ekskluzivnoj izjavi za naš portal gospodin Perić je kazao da će mu biti izuzetna čast i obaveza sudjelovati u ovom projektu, iznimno značajnom za grad Zagreb i cijelu Republiku Hrvatsku.
Tako će nakon sanacije kultnog Doma sportova koji će izvoditi tvrtke u vlasništvu Hercegovaca, projektiranje najvažnije podzemne garaže u Zagrebu također raditi jedan Mostarac.
Nastajanje dokumentarnog filma „Priče iz logora IV. osnovna škola“. Novi dokumentarni filmovi. Broj logora, hrvatskih logoraša i zarobljenih civila u BiH
O scenama iz zatočeništva u IV. osnovnoj školi, ali i lijepe priče. Neke su od tema u kojima su u emisiji Kompas RTV-a Herceg-Bosne govorili predsjednik Hrvatske udruge logoraša Domovinskog rata Hercegovačko-neretvanske županije Željko Mikulić i glavni tajnik Udruge Ronald Jarak. Mikulić i Jarak su kazali kako je u logoru IV. osnovne škole bila zatočena 131 osoba, a od toga je 17 poginulih. Istaknuli su kako je osuđeno osam osoba na 17 godina zatvora.
Jarak je rekao kako je prije sudskog epiloga predmet IV. osnovne škole bio na Međunarodnom sudu u Haagu. „Prema njihovoj procjeni predmet nije imao osnove da se procesuira u Haagu i vraćen je na županijsko tužiteljstvo.“ Kazao je da se za bošnjačke zločine sudi na najnižim razinama – upravniku logora, stražarima i zapovjednicima straže.
Čelnici Hrvatske udruge logoraša Domovinskog rata HNŽ-a Mikulić i Jarak su naglasili kako bh. pravosuđe ima dvostruka mjerila za hrvatske i bošnjačke žrtve.
Na pitanje kako je moguće da je u bivšoj IV. osnovnoj školi sada sjedište Općinskog suda u Mostaru Jarak je rekao „to je šamar svim zatočenicima koji su preživjeli“. Kazao je kako se oni koji trebaju usluge Općinskog suda svaki put podsjećaju što su preživjeli. „Nije to mjesto za sud jer se 1993. godine presuđivalo na način kako je opisano u filmu, a danas se prosuđuje prema pravnim propisima. Može zgrada suda biti i na drugom mjestu“, kazao je Jarak i dodao kako bi mjesta logora vrijedilo obilježiti i da treba dopustiti da život nesmetano teče.
Mikulić se osvrnuo na zveckanje oružjem i prijetnje ratom koje se čuju u BiH te kazao kako su to sulude ideje. „Jednostavno to treba u startu osuditi bez obzira o komu se radi. Mi bivši logoraši najviše zagovaramo mir i slobodu“, kazao je Mikulić i dodao kako je sloboda neprocjenjiva te da oružje nikome ne donosi dobro.
„Pokušavamo na svaki mogući način skrenuti pažnju na naš primjer. Nismo dobro prošli, ljudi su ginuli, jer i boja kože i vjera i nacija tu ne igraju ulogu. Moramo se okrenuti budućnosti, vedrim temama i osloboditi se toga kompleksa. Ne smijemo dopustiti da nam drugi pišu povijest, pišimo je sami!“, poručio je Mikulić. U emisiji su prikazana i svjedočenja preživjelih iz konc-logora IV. osnovna škola. Više u videu emisije Kompas.
U posljednje dvije godine proizvodnja svježeg kravljeg mlijeka na području Tuzlanske županije smanjena je sa 30 na 27 miliona litara, iako je u istom periodu broj muznih grla značajno povećan
Na pad proizvodnje uticalo je nekoliko faktora. Ključni je, ishrana životinja. Značajnu ulogu igra i klima koja se sve više mijenja, te zdravlje muznih grla, prenosi Capital.ba.
„Nama je ključna hrana za stoku i priprema kabaste hrane. Vi znate da klimatske promjene značajno utiču na kvalitet i količinu mlijeka. Mi s druge strane imamo povećan broj muznih grla, a količinu mlijeka smanjenu“, ističe Eldin Glibanović, predsjednik Udruženja mljekara TŽ.
Rentabilnost proizvodnje mlijeka isključivo ovisi o podsticajima, jer proizvođač od prodaje mlijeka ne može zaraditi ni za stočnu hranu. Još jedan od problema je usitnjenost farmi, jer veliki broj proizvođača mlijeka ima od dvije do pet muznih krava.
„U Europi, farma ispod 25 Simental krava nije održiva. Nama je cilj da u ovom periodu transformacije i ulaska BiH u EU osiguramo uvjete da naše farme okrupnjaju, da ojačaju, da mogu istrpiti konkurentski pritisak nakon što uđemo u Evropsku uniju“, ističe Pejo Janjić, savjetnik ministra poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva FBiH.
Za opstanak u ovoj branši, neophodno je približiti proizvodnju onoj evropskoj, inače će sve veći broj proizvođača mlijeka zatvarati farme. „Mi sada imamo proizvodnju od 3.500 litara mlijeka po jednom grlu godišnje, to je malo. U Europi jedno grlo godišnje daje više od 5.000 litara mlijeka u laktaciji“, kaže Suad Selimović iz Privredne komore TŽ.
Ipak, prateći EU standarde proizvodnje lijeka i informirajući se o načinu ishrane stoke, neki mljekari su uspjeli i povećati proizvodnju. „Ja sam uspio sa istom hranom, sa istim brojem grla, sa istom mehanizacijom, povećati proizvodnju mlijeka. Važno je informirati se o inovativnim metodama ishrane životinja“, kaže Eldin Glibanović. Iako ulazak u EU znači nova pravila na tržištu, naši proizvođači i danas imaju ogromnu konkurenciju stranih mljekara.
„Mi smo prošle godine uvezli mlijeka u vrijednosti od 231 milion maraka, naš izvoz je 131 milion KM. Najviše smo uvezli sira i to oko 51 posto od ovih 231 milion. Zamislite da smo uvezli mladog sira u vrijednosti od 12 miliona maraka. Moramo se zapitati zašto je to tako“, kaže Midhat Glavić, direktor Zavoda za poljoprivredu FBiH.
Strategija poljoprivrede koja je u parlamentarnoj proceduri značajno će uticati na jačanje poljoprivrede i proizvodnje mlijeka u BiH. Zbog toga većina poljoprivrednika velike nade polaže upravo u ovaj dokument.
Modeli i influenceri izrađeni pomoću umjetne inteligencije sada se mogu natjecati za titulu "Miss AI"
Da, prvi svjetski izbor ljepote UI-ja stigao kako bi okrunio lažne ljude za njihovo digitalno savršenstvo.
Natjecatelji koje je generirala umjetna inteligencija ocjenjivat će se prema njihovom izgledu i uglađenosti, ali će također biti ocijenjeni prema tehničkim vještinama koje su utrošene u njihovu izradu, a također će biti ocijenjeni i za njihovu online privlačnost, piše dnevnik.hr.
"Društveni utjecaj kreatora umjetne inteligencije ocjenjivat će se na temelju broja njihovih angažmana s obožavateljima, stope rasta publike i korištenja drugih platformi kao što je Instagram", prenosi nam WAICA (Svjetska nagrada za kreatore umjetne inteligencije).
Miss AI (tj. kreatori koji stoji iza Miss AI) osvojit će novčanu nagradu od 5000 dolara, promociju na platformi Fanvue i PR podršku u vrijednosti većoj od 5000 dolara. Drugoplasirani i trećeplasirani također će osvojiti nagrade. Virtualni pobjednici bit će objavljeni 10. svibnja, a online ceremonija dodjele nagrada trebala bi se održati kasnije ovog mjeseca.
Postoje mnogi modeli generirani umjetnom inteligencijom. Jedna, po imenu Alba Renai, nedavno je objavila kako je angažirana za vođenje segmenta na španjolskoj verziji Survivora.
Ona također nije jedina zaposlena influencerica stvorena umjetnom inteligencijom.
Rano jutros, s obzirom na Međunarodni praznik rada i nekoliko neradnih dana, velike gužve su zabilježene iz Sarajeva prema Mostaru
Duge kolone automobila već su se formirale u ranim jutarnjim satima duž puta od Sarajeva prema Konjicu i Jablanici, te dalje prema Mostaru i granici s Hrvatskom, dok se brojni građani idu na odmor na moru, piše portal klix.ba.
Prema izvještaju BIHAMK-a, dionice s aktualnim radovima dodatno su otežale promet, poput Tarčina - Konjica, Jablanica - Potoci (Donja Jablanica), Tuzle - Kalesije (u naselju Miljanovci), Kladanja - Vlasenice (Gojsalići), Jelaha - Doboja (Kraševo), Dobrog Polja - Miljevine, Čevljanovića - Nišića i Bijeljine - Rače. Također, promet je obustavljen na magistralnom putu Rogatica - Ustiprača za vozila teža od 30 tona zbog oštećenja mosta.
S obzirom na vremenske prilike, meteorolozi najavljuju kišu do kraja dana, što dodatno otežava vožnju. Stoga vozače se upozorava da prilagode svoju vožnju trenutnim uvjetima i stanju na putevima radi sigurnosti. Također, valja napomenuti da je zbog Međunarodnog praznika rada danas i sutra zabranjen prijevoz eksplozivnih materija u Bosni i Hercegovini.
Uvođenjem blagdana sv. Josipa Radnika crkva želi upozoriti na onu božansku odrednicu koja kršćanskoga radnika najviše uzdiže i usavršuje
Papa Pio XII. uveo je u crkvenu godinu blagdan svetog Josipa Radnika 1955. godine i odredio da se taj blagdan slavi 1. svibnja, na Praznik rada.
Papa Lav XIII. izdao je svoju encikliku ''RERUM NOVARUM – O NOVIM STVARIMA'' gdje je progovorio o važnosti i potrebi za poboljšanjem položaja radnika. Radnike i sve ljude skromnih životnih prilika uputio je na sv. Josipa kao uzor radnika. Josipovo tesarsko zanimanje spominje se samo u Matejevu evanđelju, gdje se opisuje Isusov povratak u Nazaret.
''Dođe u svoj zavičaj te je tako učio svijet u njihovoj sinagogi da su se divili i govorili: 'Odakle ovom tolika mudrost i čudesna moć? Zar on nije tesarov sin?''' (Mt 13,54)
Radnik je po kršćanstvu bio častan čovjek, ponajprije po Kristu koji je radio i tako posvetio rad, a onda po onima koji su njemu bili najbliže: Marija i Josip, a bijahu radnici, ljudi koji su u trudu pribavljali svakidašnji skroman kruh.
Uvođenjem blagdana sv. Josipa Radnika Crkva želi upozoriti na onu božansku odrednicu koja kršćanskoga radnika najviše uzdiže i usavršuje. On radeći "pridonosi povijesnom ostvarenju Božje zamisli" (usp. Pastoralnu uredbu II. vatikanskog sabora Radost i nada, br. 34), piše župa Gajnice.
Danas, s početkom u 12:00 sati, bit će služena sveta misa u crkvi sv. Josipa Radnika na Groblju mira na Bilima. Sveto misno slavlje predvodit će fra Ivica Kyril Pavlović, član Franjevačke provincije Bosne Srebrene te župnik župe “Imena Marijina” u Svilaju, a propovijedat će umirovljeni svećenik Vrhbosanske biskupije velečasni Pavo Brajinović, svećenik Doborskog dekanata te bivši župnik župe “Bezgrešnog srca Marijina” iz Posavske Mahale. Misno slavlje pjesmom će uveličati župni zbor iz Odžaka.
Molitva svetomu Josipu Radniku
Slavni sveti Josipe, uzore svih radnika, izmoli mi milost obavljati svoje poslove u duhu pokore i tako zadovoljiti za svoje mnogobrojne grijehe: da ih obavljam savjesno ne obazirući se na svoje sklonosti, već jedino na dužnost; da ih izvršim sa zahvalnošću i radošću smatrajući velikom čašću što mogu naravne darove, koje mi je Bog dao, uporabiti i usavršiti u poslu; da ih obavljam uredno i mirno, umjereno i strpljivo i nikada ne uzmaknem pred umorom i poteškoćama; da ih obavljam osobito u čistoj nakani odričući se sama sebe; sve to u sjećanju na smrt i na račun koji ću morati polagati o svakome izgubljenom času, o neiskorištenim darovima, o propuštenim dobrim djelima i o taštoj samodopadnosti pri uspjehu, što tako nagrđuje djela učinjena Bogu za ljubav. Sve Isusu i Mariji za ljubav i po tvome uzoru, sveti Josipe! To neka mi bude misao vodilja u životu i na samrti. Amen.
Grad Mostar najavio je značajnu rekonstrukciju raskrižja kod bivšeg hotela Ero, s planiranim završetkom do 15. travnja 2025. godine
Vrijednost ovog infrastrukturnog projekta iznosi milijun maraka bez PDV-a, odnosno 1,17 milijuna KM s uračunatim PDV-om. Radovi obuhvaćaju rekonstrukciju dva ključna raskrižja u gradu, što uključuje građevinske radove na prometnicama, instalaciju javne rasvjete te modernizaciju svjetlosne signalizacije, uključujući semafore i prometnu signalizaciju, prenosi bljesak.info.
Javna nabava za ove radove provedena je u studenom 2023. godine. Po zahtjevu tvrtke HERING d.d. Široki Brijeg, Grad je donio rješenje za privremenu regulaciju ili obustavu prometa tijekom izvođenja radova. Radovi će službeno započeti 6. svibnja, a izvođač radova obavezan je osigurati alternativne pravce kretanja prometa, omogućavajući pristup vozilima hitne pomoći, vatrogasnim vozilima te vozilima MUP-a na dionicama koje se rekonstruiraju.
Mario Kordić, bivši gradonačelnik Mostara, izrazio je uvjerenje da će ova rekonstrukcija dati potpuno novo lice dijelu grada u kojem se provode radovi. Kordić je istaknuo važnost ovog projekta u kontekstu šire rekonstrukcije prometne infrastrukture grada, uključujući nedavne radove na sportskoj dvorani, koji zajedno oblikuju novo i moderno lice ovog dijela Mostara.
Nakon završetka radova, izvođač radova ima obvezu ukloniti privremeno postavljenu prometnu signalizaciju i vratiti područje u prvobitno stanje. Ova rekonstrukcija predstavlja važan korak u modernizaciji i unaprjeđenju prometne infrastrukture Mostara, što će zasigurno pridonijeti boljoj povezanosti i estetskom izgledu grada.
Na Uskrs 2024. godine, crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije u Gorancima bila je odredište vjernika na svečanoj misi koju je predvodio župnik fra Ivan Ivanda
Okupljeni vjernici sudjelovali su u liturgijskim obredima te zajednički proslavili najvažniji kršćanski blagdan. Fotografije s mise oživljavaju duh zajedništva i radosti koji obilježavaju Uskrs.
Svetkovina Uskrsa u Gorancima tako je bila posebno svečana i obilježena vjerom svih prisutnih koji su se okupili kako bi proslavili Kristovo uskrsnuće.
