Snijeg je počeo padati pred mrak, a jak vjetar dodatno je pojačao osjećaj hladnoće, stvarajući pravu zimski scenarij. Trenutna temperatura na ovom području iznosi 0 stupnjeva, što znači da je snijeg počeo padati u savršenim uvjetima za stvaranje prve snežne prekrivače sezone.
Podsjetimo, danas je cijelu BiH sniježni prekrivač prekrio u visinskim krajevima.
Video pogledajte OVDJE.
Nakon jutra s povremenom kišom i relativno toplim vremenom, poslijepodne je uslijedila izražena promjena vremena zbog prodora hladne fronte sa sjevera, piše klix.ba.
Prema informacijama meteorologa BHMeteo, u većem dijelu zemlje kiša je počela prelaziti u susnježicu i snijeg, osobito u višim predjelima, gdje se očekuje formiranje snježnog pokrivača u visini od 5 do 15 cm. Na planinskim predjelima snijeg će padati s većom gustoćom, dok će niži predjeli, uključujući centralnu i istočnu Bosnu, doživjeti povremeni snijeg.
Na jugozapadu zemlje obilne kišne padavine donose i lokalne grmljavine, dok udari vjetra, posebno na sjeveru i sjeveroistoku, dosežu brzinu od 70 km/h. Ovakvi vremenski uvjeti mogu izazvati poteškoće u prometu, osobito na planinskim područjima, gdje je zbog snijega i leda moguća smanjena vidljivost i klizavost cesta.
Prema prognozama, noć na četvrtak donosi prestanak padavina i djelomično razvedravanje, dok se početak dana očekuje hladan. Ipak, već u noći na petak, meteorolozi najavljuju novo pogoršanje vremena s novim prodorom hladne fronte, koja će ponovno donijeti kišu i snijeg.
Građanima se savjetuje oprez u prometu, posebno na planinskim cestama, zbog mogućih otežanih uvjeta i smanjene sigurnosti na putevima. Očekuje se da će zimski uvjeti nastaviti utjecati na vremenske prilike u Bosni i Hercegovini u narednim danima.
Od početka godine do kraja rujna na području Federacije BiH evidentirano je 120 samoubojstava. U 90 slučajeva, prema podacima Federalne uprave policije (FUP), izvršitelji su bili muškarci, a u 30 žene, prenosi portal Avaz.
Najviše samoubojstava u tom razdoblju počinjeno je na području Tuzlanske županije, i to 32, a dva manje evidentirana su u Zeničko-dobojskoj županiji. Prema podacima FUP-a, u Sarajevskoj županiji 22 osobe izvršile su samoubojstvo, a u Hercegovačko-neretvanskoj i u Unsko-sanskoj po 11 osoba oduzelo si je život.
U Srednjobosanskoj županiji je sedam osoba počinilo samoubojstvo, u Posavskoj tri, u Hercegbosanskoj dva, a po jedna u Zapadnohercegovačkoj i Bosansko-podrinjskoj županiji. Iako je za devet mjeseci počinjeno 40 samoubojstava manje u odnosu na isto razdoblje prošle godine, ipak stručnjaci navode da na svaki počinjeni dolazi 20 i više pokušaja. Porazna je činjenica da je najveći broj samoubojstava, i to 32, počinjen u starosnoj skupini od 60 do 70 godina, a 27 od 50 do 60 godina. Čak 20 onih starosti od 70 do 80 godina oduzelo je sebi život, kao i 10 onih koji su imali više od 80 godina.
- Treća starosna dob je, inače, najzastupljenija kada je riječ o samoubojstvu. Njega čini osoba koja je dugo izložena duševnoj patnji, a nekada i tjelesnoj, i to su često osobe koje su zaboravljene od svoje okoline i svojih bližnjih, počevši od djece. Nažalost, kada se to dogodi, onda se vidi da su te osobe mjesecima, možda i godinama, bile potpuno odsječene i izolirane od kontakata sa svojom okolinom - kaže prof. Marko Romić, specijalist traumatske psihologije.
Naglašava da se ovom problemu treba posvetiti veća pozornost i upozorava na to da nemamo sveobuhvatan program prevencije samoubojstava.
Sve ove aktivnosti dio su projekta uređenja i valorizacije brda Hum, koji je sada spreman za privlačenje kako domaćih, tako i stranih turista.
Brdo Hum, smješteno svega pet minuta vožnje od centra grada Mostara, pruža nevjerojatne panoramske poglede sa 500 metara nadmorske visine. Ovdje posjetitelji mogu uživati u prirodi i opuštanju, a istovremeno upoznati bogatu povijest ovog područja. Ovaj projekt označavanja staza i postavljanja informativnih tabli s ciljem je pomoći turistima da lakše snalaze i bolje razumiju povijest koja se skriva na ovom lokalitetu.
Iz Turističke zajednice grada Mostara naglašavaju kako je ovo još jedan u nizu sadržaja koji će dodatno obogatiti turističku ponudu grada. „Uređivanje fortifikacijske baštine na Humu i označavanje staza važan je korak u promociji našeg kulturnog naslijeđa. Ovaj projekt ne samo da olakšava snalaženje turistima, već im omogućava da bolje razumiju povijest našeg kraja i značaj ovih austrougarskih utvrda“, izjavio je predstavnik Turističke zajednice.
Zanimljivo je da trenutno više stranih turista traži obilazak ovog terena nego domaćih, što ukazuje na sve veću međunarodnu prepoznatljivost Mostara i njegove okolice. Ovaj trend nije prošao nezapaženo, pa su iz Turističke zajednice Mostara najavili dodatnu promociju ovog, ali i drugih sličnih lokaliteta u budućnosti.
Gradonačelnik Mario Kordić najavio je i daljnji razvoj ovog lokaliteta, među kojima je i plan za izgradnju žičare koja bi dodatno unaprijedila turističku ponudu, omogućila lakši pristup brdu Hum i posjetiteljima pružila jedinstvenu perspektivu na grad i okolinu.
Jedan od važnih sudionika u ovom projektu je Manuel Martinović, čiji je hobi – proučavanje austrougarskih fortifikacija – prerastao u ozbiljan interes. Prije dvije godine, objavio je monografiju o austrougarskim utvrdama u Bosni i Hercegovini, čime je dodatno doprinosio istraživanju i očuvanju ovog kulturnog naslijeđa. Za RTVHB je izjavio kako su mnoge austrougarske utvrde u Europskoj uniji bolje očuvane i pod zaštitom UNESCO-a, dok ni jedna u Bosni i Hercegovini nije dobila tu zaštitu, što je ozbiljan izazov za očuvanje našeg naslijeđa.
Nakon završetka svih radova na markiranju staza i postavljanju oznaka, sada je pravi trenutak za promociju svega što je učinjeno. Brdo Hum je, uz još mnogo drugih atrakcija, postalo pravi dragulj Mostara koji čeka da bude otkriven od strane turista iz svih krajeva svijeta.
Kordić je u video poruci, snimljenoj na mostarskoj šetnici, otkrio da je za ovu godinu pripremljen bogat i raznolik program koji će zadovoljiti sve uzraste i ukuse.
Manifestacija počinje 30. studenog u 19:00 sati, kada će na Trgu hrvatskih velikana, ispred Hrvatskog doma Herceg Stjepan Kosača, biti zapaljena prva adventska svijeća. Ova svečanost bit će uveličana glazbenim nastupima mostarske ženske klape Narenta i muške klape Ero, koji će posjetiteljima donijeti zvuke dalmatinske tradicije.
Adventski program ove godine obuhvatit će brojne sadržaje za sve generacije. Među glavnim atrakcijama bit će adventske kućice s tradicionalnim blagdanskim delicijama, klizalište kod Stare gimnazije, te posjeti omiljenim blagdanskim likovima – sv. Nikoli i Djedu Mrazu. Za najmlađe je pripremljen i Dječji doček Nove godine, a za sve posjetitelje brojni koncerti, radionice i nezaboravni trenuci koji će mostarski Advent učiniti pravim zimskim čudom.
Gradonačelnik Kordić istaknuo je da Mostar, zahvaljujući povezanosti preko Zračne luke s ključnim europskim destinacijama, očekuje veliki broj posjetitelja tijekom ovogodišnjeg Adventa. „Dobro nam došli“, poručio je gradonačelnik, pozivajući sve da uživaju u čaroliji Mostarskog Adventa koji će trajati sve do dočeka Nove godine.
Ovaj bogati i sadržajni program već je postao nezaobilazna destinacija u regiji, a Mostar će, zahvaljujući Adventu, zasjati u punom blagdanskom sjaju.
Ova izmjena ima za cilj poboljšanje prava radnika i prilagođavanje zakonodavnog okvira savremenim izazovima tržišta rada.
Radna grupa Federalnog ministarstva rada i socijalne politike trenutno radi na izmjenama i dopunama Zakona o radu. Razmatraju se različiti prijedlozi, uključujući i mogućnost donošenja potpuno novog zakona ukoliko se za to ukaže potreba.
Jedna od ključnih novina već uvrštenih u nacrt Zakona odnosi se na pauze tokom radnog vremena. Kako je priopćeno iz Federalnog ministarstva, član 104. Zakona o radu definiše pravo radnika na odmor i pauzu. Prema predloženom tekstu, svaki radnik koji radi najmanje šest sati dnevno ima pravo na pauzu od najmanje 30 minuta, dok maloljetni radnici s minimalno četiri i po sata rada dnevno imaju isto pravo.
Pored toga, u članu se precizira da se vrijeme pauze ubraja u radno vrijeme. Ovo pravilo vrijedi i za radnike koji rade nepuno radno vrijeme kod više poslodavaca, pri čemu se pauza ostvaruje srazmjerno vremenu provedenom kod svakog poslodavca.
Ministar Delić je istakao da je cilj ovih izmjena unapređenje prava radnika, što je bio prioritet od početka rada na ovom zakonu. “Sve ono što je prepoznato kao potreba izmjene u proteklim godinama bit će uključeno u nacrt novog Zakona. Prvi draft očekujemo u narednom periodu,” rekao je Delić.
Rad na unapređenju zakonodavnog okvira podržavaju i međunarodne organizacije, što dodatno osigurava da će Zakon biti usklađen s najboljim praksama. Ministarstvo je naglasilo da će nastaviti s aktivnostima koje će poboljšati uslove rada i prava svih radnika u Federaciji Bosne i Hercegovine.
Ove promjene, ukoliko budu usvojene, predstavljat će značajan korak ka zaštiti prava radnika i njihovom prilagođavanju potrebama savremenog tržišta rada.
Umirovljenici koji primaju samo hrvatsku mirovinu do iznosa od 840 eura, krajem listopada dobili su dodatak od 60 do 160 eura. Isti taj dodatak u prosincu će dobiti i oni umirovljenici koji uz hrvatsku mirovinu primaju i inozemnu mirovinu, ali i samo inozemnu. Da bi se dobio dodatak, do kraja studenoga Zavodu za mirovinsko osiguranje RH treba dostaviti dokaz o visini inozemne mirovine za rujan, Također, u prosincu će dodatak stići i umirovljenicima koji rade te novim umirovljenicima, piše Večernji list BH.
– Podsjećamo korisnike inozemne mirovine, kao o one koji su navršili mirovinski staž u inozemstvu, a nisu ostvarili pravo na mirovinu u inozemstvu, da Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje do 30. studenoga dostave dokaz o neto iznosu mirovine za rujan 2024. koju je isplatio inozemni nositelj osiguranja. Uvjet je da ukupna mirovinska primanja ne prelaze 840 eura, podsjetili su iz HZMO-a, prenosi Mirovina.hr.
Dokaz može biti potvrda banke iz koje se vidi neto iznos mirovine za rujan ili izvadak iz bankovnog računa.Osim putem online obrasca, dokaz o visini inozemne mirovine može se dostaviti poštom ili osobno, s popunjenom Tiskanicom za dostavu podataka o visini inozemne mirovine. Tiskanica je dostupna na internetskim stranicama HZMO-a.
Korisnici mirovine koji su ostvarili staž u inozemstvu, a nisu ostvarili pravo na inozemnu mirovinu, na tiskanici ili online obrascu trebaju označiti polje u kojem izjavljuju da ne primaju inozemnu mirovinu. Korisnici samo inozemne mirovine, uz dokaz trebaju dostaviti i broj transakcijskog računa otvorenog u banci u Hrvatskoj.
– Napominjemo da je za korisnike samo inozemne mirovine, osim iznosa mirovine do 840 eura, dodatni uvjet za isplatu jednokratnog novčanog primanja i prebivalište u Hrvatskoj u neprekidnom trajanju od najmanje tri mjeseca neposredno prije donošenja Odluke Vlade RH, kao i da inozemnu mirovinu primaju na transakcijski račun u Hrvatskoj. Jednokratno novčano primanje bit će isplaćeno najkasnije u prosincu 2024. godine, a o točnom datumu korisnici će biti pravovremeno obaviješteni, poručili su iz HZMO-a.
Uslijed prognoziranja obilnijih lokalno jačih padavine, očekivana količina padavina između 30 i 50, lokalno do 70 l/m2., koji se očekuju 20. studenog, na većini hidroloških stanica na vodnom području Jadranskog mora prognozira se porast vodostaja, posebno na djelu poplavnog područja TMT, te srednje i donje Neretve sa pritocima. Obavijest o prognozi mogućih povećanja vodostaja, te pojavi mogućih bujičnih tokova obuhvaća općine i gradove: Konjic, Jablanica, Mostar, Čapljina, Grude, Ljubuški, Široki Brijeg, priopćeno je iz Agencije za vodno područje Jadranskog mora Mostar. Sve aktivnosti na praćenju i obavještavanju o trenutnom hidrološkom stanju na vodnom području se provode u skladu sa Federalnim operativnim planom obrane od poplava.
Agencija za vodno područje Jadranskog mora Mostar izdala je i preporuke u kojima se savjetuje nadležnim institucijama da prate situaciju i postupaju u skladu sa ovlastima, pridržavajući se Federalnog operativnog plana odbrane od poplava, a službama koje provode mjere zaštite, spašavanja ljudi i materijalnih dobara preporučuje dodatni oprez. Nadležne službe civilne zaštite trebaju upozoriti stanovništvo na područjima uz rijeke koje nemaju izgrađene zaštitne vodne objekte na opasnost prilaska obalama uslijed mogućih povećanja dubina i brzine tečenja vode u rijekama, te pravovremeno dati obavijest sa uputama i smjernicama za ponašanje kako bi stanovništvo bilo u mogućnosti provesti mjere u cilju smanjenja eventualnih šteta od štetnog djelovanja voda, saopćeno je iz Agencije za vodno područje Jadranskog mora Mostar.
Iz Agencije napominju da se obavijest izdaje na osnovu prognoziranih podataka padavina, te eventualne promjene vremenske prognoze mogu utjecati i na prognozirano hidrološko stanje. Sve informacije o aktualnim vodostajima sa svih hidroloških stanicama na vodnom području Jadranskog mora, dostupne su na web stranici Agencije za vodno područje Jadranskog mora Mostar: www.jadran.ba.
Federalni hidrometeorološki zavod BiH izdao je narančasto upozorenje za srijedu, 20. studenoga zbog jakih do olujnih udara vjetra, te lokalno jačih padalina. Upozorenje se izdaje za vjetar u većem dijelu Bosne, te padaline na sjeveru i istoku Hercegovine i u Krajini. Očekuju se udari vjetra između 60 i 80 km/h. U jutarnjim satima u Krajini i do 90 km/h. Poslijepodne vjetra u postupnom slabljenju. Jače padaline na sjeveru i istoku Hercegovine i u Krajini. Očekivana količina padalina između 30 i 50, lokalno do 70 l/m2. Poduzmite mjere opreza i pratite posljednju prognozu vremena. Očekujte ometanja u dnevnim rutinama i budite spremni na prekid aktivnosti na otvorenom. Za sve dodatne informacije obratite se nadležnim institucijama!, priopćeno je iz FHMZ-a.
Švedska, koja je prethodnih godina smanjivala svoju vojnu i civilnu obranu, sada ponovno postavlja pitanja o vlastitoj sigurnosti uslijed eskalacije napetosti u Europi. Nakon ruske invazije na Ukrajinu, koja je izazvala globalnu političku i sigurnosnu krizu, Švedska je ažurirala svoju brošuru iz 2018. godine, poznatu pod nazivom *"If War Comes"* (Ako dođe rat), kako bi osigurala da njezini građani budu spremni za nepredvidljive okolnosti, prenosi N1.
Što sadrže brošure?
Ažurirane brošure, koje su sada dvostruko deblje od prethodnih, uključuju popise potrebnih zaliha, savjete za preživljavanje u krizama i konkretne informacije o ponašanju u slučaju rata. Na popisu za Šveđane nalaze se dugotrajne namirnice poput konzervi graha, energetske pločice, tjestenine, te lijekovi, uključujući tablete joda koje se preporučuju u slučaju nuklearne nesreće. Osim toga, brošure naglašavaju važnost pripreme kućanstava na barem 72 sata samostalnog snalaženja u slučaju potpunog prekida snabdijevanja ili javne infrastrukture.
Za Šveđane, ideja o pripravnosti u slučaju rata nije nova. Ova knjižica potiče iz vremena Drugog svjetskog rata, a tijekom Hladnog rata bila je redovito ažurirana. Međutim, u novoj verziji naglasak je pomaknut prema jasnoj poruci: "Ako Švedsku napadne neka druga zemlja, nikada nećemo odustati. Sve informacije o tome da će otpor prestati su lažne." Ova snažna poruka ukazuje na odlučnost švedske vlade da se odupre svakom napadu, što je posebno važno u svjetlu trenutnih geopolitičkih napetosti.
Sigurnosna situacija u regiji
Finska i Norveška također su poduzele korake u pravcu jačanja pripravnosti svojih građana. Finska je nedavno objavila digitalnu brošuru koja daje konkretne smjernice kako se nositi s različitim krizama, uključujući vojni sukob. Ovaj dokument naglašava da su finske vlasti "dobro pripremljene za samoobranu", a građanima se savjetuje da osiguraju osnovne zalihe hrane, lijekova i drugih potrepština.
Norveška je, s druge strane, odlučila tiskati fizičke brošure, poslajući 2,2 milijuna primjeraka svakom kućanstvu. U Norveškoj, popis potrebnih zaliha uključuje hranu laku za kuhanje, kao i tablete joda i rezervno napajanje. Ovaj korak odražava ozbiljnost situacije i činjenicu da je Norveška već članica NATO-a, što je također utjecalo na njihovu sigurnosnu strategiju.
Švedska i Finska u NATO-u
Za Švedsku i Finsku, koje su nedavno postale članice NATO-a, pripreme za potencijalni sukob postale su hitna tema. Iako je Finska odavno održavala visoku razinu obrane zbog svoje granice s Rusijom, Švedska je, zbog svoje neutralnosti tijekom Hladnog rata, zanemarivala sigurnosne prijetnje do nedavno. Ulaskom u NATO, obje zemlje jasno pokazuju svoju posvećenost kolektivnoj obrani, no i dalje rade na jačanju unutarnjih resursa i priprema.
Švedski ministar civilne obrane, Carl-Oskar Bohlin, nedavno je izjavio da bi "moglo doći do rata u Švedskoj", što je izazvalo zabrinutost među građanima. Ove izjave potvrđuju da je Švedska svjesna sigurnosnih prijetnji i da se priprema za najgori scenarij, iako je to za mnoge građane tek nedavna stvarnost. "Iz finske perspektive, ovo je pomalo čudno", komentirao je Ilmari Kaihko, profesor ratnih studija na Švedskom obrambenom sveučilištu, napominjući da Finska nikada nije izgubila svijest o opasnostima rata, dok je Švedska to morala ponovo shvatiti u svjetlu novih prijetnji.
Pripreme za krizne situacije
Preporuke u brošurama za Šveđane i njihove susjede uključuju osnovne savjete o prehrambenim zalihama, energiji i zdravstvenim potrebštinama. Osim hrane, navode se i druge mjere samopomoći, kao što je osiguranje komunikacijskih kanala, rezervnih izvora energije i zaštite od radijacije. Međutim, jedno od pitanja koje ostaje je koliko su ove preporuke praktične, osobito za obitelji koje žive u manjim stanovima. Za mnoge građane, ideja da imaju dovoljno hrane i vode za tri dana može biti teško ostvariva, osobito u urbanim sredinama.
U organizaciji HKZ Troplet, na brdu Hum podno jubilejskoga križa ponad Mostara, mladi su upalili 33 baklje u počast žrtvi Vukovara i svim žrtvama Domovinskoga rata te u znak sjećanja na uspostavu HZ HB, jer je prošlo 33 godine od tragedije i žrtve Vukovara i uspostave Hrvatske Zajednice Herceg Bosna, što se dogodilo istoga dana 1991. godine.
Nakon paljenja baklji, okupljeni su se, predvođeni fra Franom, pomolili za pokoj duša svih poginulih i preminulih u Domovinskom ratu. Nakon toga, predsjednik HKZ Troplet je rekao nekoliko rečenica o agresiji i stradanju Vukovara, naglašavajući da su ovo dani sjećanja na sve poginule u Domovinskom ratu, ne samo žrtvu Vukovara i Škabrnje čiju obljetnicu danas obilježavamo. Izražavamo solidarnost i duboko poštovanje te molimo za sve poginule, sve branitelje i nama drage ljude.
Svatko od nas ima svoj mali Vukovar, jer je Vukovar simbol stradanja, žrtve i hrabrosti svih naših mjesta i svih naših ljudi u Hrvatskoj i Herceg Bosni. Naglašavajući značaj zajedništva i očuvanje sjećanja na teške trenutke hrvatske povijesti podsjećamo na našu obvezu graditi slobodu i bolju budućnost za buduće generacije, kako žrtva branitelja ne bi bila uzaludna.
Pored toga, danas se sjećamo i uspostave Hrvatske Zajednice Herceg Bosne. Kada govorimo o HZ HB, mora se naglasiti da je Hrvatska Republika Herceg Bosna je bila povijesna nužnost. Velikosrpske snage uz pomoć JNA su izvršile agresiju a republičke vlasti u Sarajevu nisu poduzimale ništa kako bi odgovorile na tu agresiju. Da nije bilo Hrvatske Republike Herceg Bosne i njene oružane sile HVO-a, ponovo bi „Bosna šaptom pala“ kao i prije pet stoljeća, samo što je sada bio drugi agresor.
Drugo, u ratu se događaju užasne stvari, gine se, stradaju i krivi i nevini. Mora se priznati, nažalost, sve tri zaraćene strane su činile zločine. Previše zločina, jer i jedan zločin je previše. No, mora se naglasiti da u HR HB nije bilo organiziranog i sustavnog činjenja zločina, nego pojedinačni slučajevi na sramotu svih. Iskreno žalimo zbog svakog zločina, zbog svakog nevino stradaloga.
Treće, hrvatska strana se pokušava okriviti za etničko čišćenje. No, činjenice govore nešto sasvim drugo. Hrvati su u odnosu na ukupan broj pripadnika drugih naroda najviše prognani, odnosno najgore „očišćeni“. Prostor pod kontrolom HVO bio je i jeste i sada jedini istinski multietnički prostor u BiH. To se može vidjeti i na primjeru monoetničkog istočnog Mostara i multietničkog zapadnog Mostara. To se može vidjeti širom Bosne i Hercegovine i potvrditi usporedbom rezultata popisa 1991. i 2013. godine.
Ostavka Suljića je došla nakon što je više od mjesec dana upozoravao na posljedice koje su uslijedile prekidom željezničkog prometa na relaciji Ploče – Lukavac, kojim se odvijao promet prijeko potrebne sirovine za rad lukavačkog giganta, prenosi Radio Sarajevo.
Podsjetimo, veći problemi su počeli nakon što je, zbog poplava i klizišta, oštećena željeznička pruga u Jablanici. Zasjedala je i Civilna zaštita Lukavac, a načelnik Edin Delić izrazio je zabrinutost, zbog moguće ugroženosti 900 radnih mjesta i ekološke katastrofe koja bi mogla uslijediti, a čije posljedice bi bile nemjerljive.
Ako blokada željezničkog sprometa bude trajala duže od mjesec dana, to će imati nesagledive posljedice za poslovanje GIKIL-a, čime će 900 radnih mjesta biti dovedeno u pitanje, isto kao i proizvodnja koksa i opstanak ove kompanije, što će uzrokovati i milijunske gubitke. Upozorio je na ovo Almin Suljić, direktor GIKIL-a u ostavci, prije nešto više od mjesec u razgovoru za Federalnu televiziju. U listopadu je dodatni trošak GIKIL-a iznosio dva miliona maraka, a potrebna sirovina za proizvodnju iz Luke Ploče se dostavlja cestovnim putem.
"Za dnevnu potrebu s ovim ugovorima koje imamo potrošimo oko 2.400 tona uglja, kamionima dovučemo 700-800 tona na dan, jer se ne može 140 kamiona obrnuti u danu", istakao je Almin Suljić, direktor GIKIL-a u ostavci.
Tako se prekidom željezničkog saobraćaja GIKIL našao u najvećoj logističkoj krizi od postojanja. U konačnici, to može dovesti do potpunog kolapsa ove kompanije.
"To znači da je proizvodnja smanjena na temperaturno-tehnološki minimum. Ispod tog minimum ako krenemo, a zalihe nam padaju, bojim se da ćemo doći u situaciju da nema povratka", poručio je Suljić.
S druge strane, gradonačelnik Lukavca Edin Delić izražava zabrinutost zbog problema s kojim se suočava GIKIL, hoće li firma raditi te o pitanju sigurnosti radnika i građana. Uz sve, dodaje da je komunikacija s Upravom GIKIL-a u protekloj godini izrazito loša. Ističe da ne znaju ni tko je vlasnik GIKIL-a ni tko njime upravlja, ali neslužbeno znaju da su gubici prije problema sa željezničkom prugom iznosili 60 milijuna maraka.
"Želimo i s vlasnicima, a ne znamo tko je sada vlasnik, i s vladama iskomunicrati tako da donesemo najbolja rješenja. Ako me pitate šta je najbolje rješenje, nisam kvalificiran da to govorim u ovom trenutku, ali sam kvalificiran da tražim da se o tome komunicira", kaže Delić.
Radnici, također, zabrinuti, njih 900. Ne znaju hoće li moći sačuvati radna mjesta. "S aspekta radnika, situacija je zabrinjavajuća. Upitna su radna mjesta. Sanacija pruge koja još nije počela je veoma otežala rad GIKIL-a.
Trenutno trpimo velike gubitke", naglasio je Ermin Halilović, predsjednik Sindikata radnika GIKIL-a. Zbog prekida željezničkog saobraćaja u Jablanici trpi bh. gospodarstvo, pogotovo kompanije čiji rad zavisi od dopremanja sirovina potrebnih za proizvodnju.
"Mogu reći da će GIKIL, kao nositelj našeg vanjskotrgovinskog poslovanja u Tuzlanskoj županiji, jedan od najvećih izvoznika i uvoznika, koji je donosio i veliku dobit gospodarstvu - imati ogromne posljedice", poručio je Nedret Kikanović, predsjednik Županijske gospodarske komore Tuzla.
Osim GIKIL-a, zbog nemogućnosti dopreme sirovine otežano je i poslovanje Arcelor Mittala Zenica i stotine drugih kompanija. U međuvremenu državni ministar prometa i komunikacija Edin Forto zatražio je smjenu direktora Željeznica jer još nema odgovora kada će željeznička pruga biti na raspolaganju bh. gospodarstvu. O svemu bi se trebala očitovati Vlada Federacije BiH na narednoj sjednici.
Bankarski sektor u Bosni i Hercegovini nastavlja bilježiti značajan rast dobiti, što potvrđuju posljednja izvješća agencija za bankarstvo obaju entiteta. Prema podacima, banke u Federaciji BiH ostvarile su neto dobit od 494,85 milijuna KM u razdoblju od siječnja do rujna ove godine, što predstavlja rast od 14,36 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, piše bh. izdanje Forbesa. Istodobno, banke u Republici Srpskoj zabilježile su neto dobit od 197 milijuna KM, što je povećanje od čak 34 posto u odnosu na prošlu godinu, piše Večernji list BH.
Ukupni depoziti banaka u FBiH iznosili su oko 25,3 milijarde KM, dok su krediti dosegnuli 18,7 milijardi KM, a aktiva banaka u tom entitetu iznosi 31 milijardu i 84,55 milijuna KM. U Republici Srpskoj bruto bilančna aktiva bankarskog sektora iznosila je 10,9 milijardi KM, a krediti stanovništvu i pravnim osobama bili su gotovo jednaki, svaki iznoseći 3,2 milijarde KM. Od kredita stanovništvu, 66 posto odnosi se na potrošačke kredite.
Najveći doprinos rastu dobiti dolazi od povećanja neto kamatnih prihoda, koji u FBiH iznose 667,51 milijun KM, što čini 64,2 posto ukupnih prihoda banaka. Neto prihodi od naknada i provizija iznose 311,33 milijuna KM, čineći 29,9 posto ukupnih prihoda. Ekonomisti ističu da su kamatni prihodi nakon dugog razdoblja ponovno postali dominantan izvor prihoda banaka, ponajviše zahvaljujući rastu kamatnih stopa na kredite vezane uz euribor i povećanju broja kredita s fiksnim kamatama, koje su često više od promjenjivih.
U Federaciji BiH djeluje 13 banaka, od kojih je 12 u privatnom ili pretežno privatnom vlasništvu, dok je jedna banka u državnom vlasništvu. Od banaka u privatnom vlasništvu, tri su u većinskom vlasništvu domaćih pravnih i fizičkih osoba, dok je devet u većinskom stranom vlasništvu. Među stranim dioničarima najveći udio imaju investitori iz Austrije (38,7 posto), Turske (23,2 posto), Hrvatske (14,6 posto) i Njemačke (8,7 posto).
U Republici Srpskoj djeluje osam banaka, koje također bilježe rast kamatnih prihoda i ukupne dobiti, unatoč izazovima s tržišta.
Rast prihoda bankarskog sektora u BiH posljedica je povećanja kamatnih stopa u okviru šireg trenda monetarnog zaoštravanja u EU, ali i rasta provizija i naknada. Dok banke bilježe rekordnu dobit, stručnjaci postavljaju pitanje hoće li ove pozitivne rezultate pratiti i smanjenje naknada ili kamatnih stopa za građane i gospodarstvo.
Široki Brijeg ugostio je tri velika duhovno-glazbena događaja u Hercegovini u protekle tri godine. Dvorana na Pecari primila je neka od najpoznatijih imena duhovne glazbe u Hrvata poput Alana Hržice, Petra Buljana iz Božje pobjede, fra Marina Karačića, zbora Mihovil, sestara Ramljak, grupa Amorose i Emanuel.
Na ovogodišnjem koncertu očekuje nas prava duhovna poslastica i čak četiri različita predstavnika hrvatske duhovne glazbe u Hrvata: Sestre Palić, Matej Galić, fra Marin Karačić i Stijepo Gleđ Markos.
Suvremeni čovjek je gladan ljubavi i zajedništva, sa ljudima, a pogotovo sa Bogom. Tri godine zaredom, dvorana Pecara je bila puna ljudi koji su slavili Boga i na taj način popunjavali praznine koje ovaj svijet ne može popuniti. Uvjereni smo da će i ove godine Pecara biti mjesto gdje će mnoštvo pjevati i slaviti Boga, poručuju organizatori.
Informacije o koncertu možete vidjeti na www.umomsrcuvatra.info.
Prilozi od pokrovitelja i ulaznica nakon podmirenih troškova organizacije koncerta idu za potrebite obitelji o kojima vodi brigu zajednica i za evangelizacijske projekte zajednice.
Ulaznice za koncert su puštene u prodaju.
Iako je manje poznat od Međunarodnog dana žena, ovaj dan pruža priliku da se preispitaju izazovi s kojima se muškarci suočavaju te da se slavi njihov doprinos obitelji, zajednici i društvu u cjelini.
Međunarodni dan muškaraca prvi je put službeno obilježen 1999. godine u Trinidadu i Tobagu, a od tada se proširio na više od 80 zemalja diljem svijeta. Posebno važan naglasak stavlja se na teme poput mentalnog i fizičkog zdravlja, borbe protiv stereotipa i promicanja pozitivnih uzora među muškarcima.
