Velika većina umirovljenika u Bosni i Hercegovini živi na samom rubu opstanka, svakodnevno balansirajući između sve skuplje hrane, režija i osnovnih potrepština. Zbog toga posljednjih mjeseci u oba entiteta s posebnom pozornošću prate svaku vijest o tome hoće li s novom godinom doći do povećanja mirovina i kolikog.
Prema podacima, najniža mirovina u Federaciji BiH trenutačno iznosi 599 KM, zajamčena oko 715 KM, dok se prosjek kreće oko 760 KM. U praksi, to znači da je ogroman broj umirovljenika ostao u zoni skromnog životnog standarda, posebno oni koji godinama primaju minimalne iznose. Rast troškova života stvorio je sve veći pritisak na vlasti, a umirovljenici sve glasnije upozoravaju da je hitno potrebno povećanje najnižih primanja i pravednija raspodjela unutar sustava.
Njihovi zahtjevi najčešće se odnose na rast minimalne mirovine i smanjenje jaza između onih s najnižim primanjima i korisnika čije mirovine prelaze tisuću maraka. Upravo zato u pripremi je nacrt izmjena Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju, koji donosi nekoliko ključnih novina. Prema prijedlogu, najniža bi mirovina porasla na oko 700 KM, što bi donijelo olakšanje desecima tisuća korisnika. No, istodobno bi mirovine ostvarene sa samo 15 godina staža bile niže nego danas jer bi novi model znatno više vrednovao duljinu radnog staža i uplaćene doprinose.
Ovakav pristup otvorio je brojne rasprave – jedni smatraju da sustav time postaje pravedniji, dok drugi upozoravaju da će se stvoriti dodatne nejednakosti među umirovljenicima. Iako je nacrt tehnički pripremljen, male su šanse da bude usvojen do kraja godine. Nedostatak političke suglasnosti, financijske neizvjesnosti te potreba za dodatnim analizama usporavaju cijeli proces. Realno je očekivati da će se odluka odgoditi, a u tom slučaju sve ostaje po starom: iznosi mirovina ostaju unutar postojećih okvira, uz redovito usklađivanje u proljeće.
Visina usklađivanja ovisi o rastu prosječne plaće i indeksu potrošačkih cijena, što znači da bi umirovljenici mogli dobiti određeno povećanje, ali bez većih pomaka koji bi bitno poboljšali njihov standard života.
Novi prijedlog – povećanje od najmanje 20%
U parlamentarnoj proceduri našao se još jedan prijedlog. Zastupnici Admir Čavalić i Almedin Aliefendić uputili su inicijativu za izmjene i dopune Zakona o MIO-u, kojom traže da se u proračunu za iduću godinu osigura povećanje mirovina od minimalno 20%.
– Uvažavajući činjenicu da Vlada FBiH tijekom 2025. nije dostavila najavljeni prijedlog izmjena zakona te uzimajući u obzir složenu socioekonomsku situaciju umirovljenika, pristupili smo izradi ovog prijedloga kako bismo poboljšali njihov položaj od 1. siječnja 2026. godine – navode zastupnici, prenosi Avaz.
Dodaju kako su umirovljenici među najugroženijim skupinama, izloženima inflaciji, stalnim poskupljenjima hrane, komunalija i električne energije, te da žive ispod granice dostojanstva.
RS znatno zaostaje
Umirovljenici u Republici Srpskoj u još su težem položaju. Najniža mirovina ondje iznosi svega 330 KM, a prosječna 652 KM. Posljednje povećanje od 3% u kolovozu donijelo je tek simboličan rast – oko 10 KM na minimalnu i 20 KM na prosječnu mirovinu.
Novi rast od siječnja najavljen je kao redovito usklađivanje, a iako su umirovljenici željeli barem 10%, lider SNSD-a Milorad Dodik službeno je objavio da će povećanje iznositi 6,25%.
Umirovljeničke udruge nisu skrivale nezadovoljstvo, posebno zbog ogromne razlike u odnosu na Federaciju – u kojoj je minimalna mirovina viša za 270 maraka, a prosječna za čak 110.
Umirovljenici u BiH i dalje žive u realnosti koju određuju skromna primanja i stalna poskupljenja. Bez sveobuhvatne i politički podržane reforme, njihova će svakodnevica ostati opterećena borbom za osnovno dostojanstvo. Očekivanja su velika, a vrijeme prolazi – no bez konkretnih odluka, umirovljenici će i dalje čekati na promjene koje bi im omogućile mirniju i sigurniju starost.
Nema komentara:
Objavi komentar