Njemački list Frankfurter Sonntagszeitung (FAS) objavio je opsežan tekst s novim informacijama o fenomenu tzv. „Sarajevo safarija“, navodnim izletima stranaca koji su tijekom opsade Sarajeva plaćali da bi pucali na civile. Članak donosi nove dijelove razgovora s talijanskim novinarom i piscem Eziom Gavazzenijem te podsjeća na svjedočenje bivšeg američkog marinca Johna Jordana, prvog čovjeka koji je o „turistima snajperistima“ govorio javno – još 2007. godine pred Haškim sudom.
Jordan je posvjedočio kako je više puta u Sarajevu vidio neobične skupine muškaraca: dobro odjevene strance, naoružane puškama za lov na divljač, koje su lokalni vodiči provodili kroz ratom razorene četvrti. „Bilo je jasno da nisu vješti borci“, kazao je tada, navodeći i potvrdu informacijâ od suradnika iz Mostara. No nakon njegova svjedočenja – zavladao je muk. Godinama se vjerovalo da su priče o Kanađanima, Rusima, Švicarcima, Nijemcima i Talijanima koji su plaćali za „lov na ljude“ tek mračna urbana legenda.
Dosje iz Milana otvara novu istragu
Sve se mijenja 28. siječnja 2025., kada Gavazzeni, zajedno s odvjetnikom Nicolom Brigidom i bivšim sucem Guidom Salvinijem, predaje opsežan dosje milanskom Državnom odvjetništvu. FAS je imao uvid u dokumente koji navode zastrašujuće podatke: najmanje stotinu sudionika takozvanih „ratnih tura“, koji su se među sobom nazivali „strijelcima“. U stvarnosti, piše FAS, riječ bi prije bila o serijskim ubojicama.
Cijene „izleta“ bile su monstruozne: i do 300.000 eura u današnjem iznosu – pri čemu su djeca bila „najskuplji trofej“, zatim vojnici, žene, a starce se, prema iskazima, „moglo ubiti besplatno“.
Dokumenti tvrde kako je talijanska vojna obavještajna služba još 1993. znala za „ratne turiste“ te ih navodno zaustavila. Gavazzeni danas tvrdi suprotno: „Danas znamo da to nije istina. Izleti su se nastavili i 1994. i 1995.“
Novi dokazi, svjedoci i knjiga koja je šokirala Europu
Gavazzeni, poznat po knjigama o mafijaškim atentatima i atentatu na papu Ivana Pavla II., u veljači objavljuje novo djelo I cecchini del weekend („Vikend-snajperisti“). Netflix i Amazon već su ga kontaktirali zbog ekranizacije.
Što ga je najviše potreslo? „Da je ubijeno dijete bilo najtraženiji trofej.“
Tijekom opsade Sarajeva ubijeno je 11.541 ljudi, među njima 1.621 dijete. Snajperisti, bilo domaći ili strani „turisti“, s uzvisina i nebodera imali su pregled nad ulicama, trgovima i stanovima. Ljudi su živjeli skrivajući se iza zidova, trčeći između zaklona ili se skrivajući iza vozila UN-a.
Profil ubojica: bogati, obrazovani, ljubitelji lova
Kriminologinja Martina Radice izradila je profil počinitelja: dobrostojeći muškarci „iz viših slojeva“, liječnici, suci, odvjetnici, notari, poduzetnici. Motiv – čisti adrenalin. „Radost ubijanja“, opisuje Gavazzeni. „Moć da jednim hitcem ugasiš život potpuna stranca.“
Suprotno ranijim tvrdnjama, ideološka ili politička uvjerenja nisu igrala nikakvu ulogu.
Na pitanje je li razgovarao sa svjedocima koji su vidjeli strance kako pucaju – odgovara kratko: „Da.“
Od Beograda do Mostara i Sarajeva
Posebno potresne su izjave bivšeg pripadnika obavještajne službe BiH Edina Subašića. On navodi da je krajem 1993. iz dokumenata i ispitivanja srpskog dobrovoljca doznao za grupu od pet stranaca iz Beograda – najmanje trojica Talijana. Sastajali su se u Trstu, putovali u Beograd, a odatle se prebacivali u Mostar ili Sarajevo.
Iako su talijanske službe tvrdile da su ih 1993. zaustavile, Subašić navodi da to nije točno.
Je li među njima bio i Aleksandar Vučić?
FAS prenosi i tvrdnje hrvatskog istraživačkog novinara Domagoja Margetića, prema kojima je današnji srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić, tada dvadesetogodišnji dobrovoljac, „surađivao s turistima“. Vučićeva glasnogovornica odbacila je navode kao apsolutno lažne.
Milansko tužiteljstvo sada mora provjeriti sve informacije, što bi moglo dovesti do velikog međunarodnog skandala.
Uništeni arhivi i „zaplet kao iz trilera“
Za potrebe svojih istraživanja Gavazzeni je pokušao doći do dokumenata u arhivima DIGOS-a u Trstu i Goriziji. Rečeno mu je da materijali iz ratnog razdoblja više ne postoje. „Nije li to čudno?“, pita se FAS. „Dok se u Rimu sve arhivira, na ključnim čvorištima – sve je nestalo?“
Neka svjedočanstva zvuče poput teorije zavjere, piše list, ali Gavazzeni tvrdi da prijetnje nije dobio – što smatra „lošim znakom“.
„Netko čeka da vidi što će knjiga otkriti“, rekao je.
Milanskom državnom odvjetništvu predao je i popis imena osoba koje smatra sudionicima „safarija“. U knjizi ih neće objaviti – jer želi da posao odrade institucije.
Moguće suđenje stoljeća
Ako se istraga potvrdi i ako se uspije procesuirati barem jedan sudionik smrtonosnih izleta, piše Frankfurter Sonntagszeitung, to bi moglo postati „suđenje stoljeća“.
„Indicije su cijelo vrijeme bile tu“, zaključuje njemački list. „Trebalo ih je samo povezati – što je Gavazzeni učinio za svojim laptopom u kafiću trgovačkog centra.“
Nema komentara:
Objavi komentar