Mladi u Europskoj uniji sve kasnije napuštaju roditeljski dom, a Hrvatska je i dalje zemlja u kojoj se to događa najkasnije. Prema najnovijim podacima Eurostata, objavljenima 15. rujna, prosječna dob napuštanja roditeljskog doma u EU-u tijekom 2025. godine iznosila je 26,3 godine, dok je godinu ranije bila 26,2 godine.
Iako je riječ o maloj promjeni na razini jedne godine, podaci pokazuju velike razlike među europskim državama. Prosječna dob napuštanja roditeljskog doma u EU-u od 2002. godine uglavnom se kreće oko 26 godina.
Hrvatska je pritom na samom vrhu ljestvice. Mladi u Hrvatskoj roditeljski dom u prosjeku napuštaju tek s 31,5 godina. Iza Hrvatske slijede Grčka i Slovačka s prosjekom od 30,9 godina, dok su Španjolska i Italija na 30,2 godine.
Situacija je potpuno drukčija u sjevernoj Europi. Najranije se od roditelja osamostaljuju mladi u Finskoj, gdje prosječna dob iznosi 21,4 godine. U Danskoj je 21,8 godina, dok je u Estoniji i Litvi prosjek 22,7 godina.
U Bosni i Hercegovini mladi roditeljski dom, prema dostupnim podacima, napuštaju u prosjeku oko 29,5 godina, što je znatno kasnije nego u većini država sjeverne i zapadne Europe.
Razlika između pojedinih država tako nije mala. Dok se u Finskoj mladi u prosjeku osamostaljuju prije 22. godine, u Hrvatskoj se na samostalni život čeka gotovo deset godina dulje.
Eurostat istodobno ukazuje i na povezanost između ranijeg napuštanja roditeljskog doma i veće zaposlenosti mladih. U 2025. godini stopa zaposlenosti osoba u dobi od 20 do 29 godina u EU-u iznosila je 65,5 posto. U većini država u kojima mladi ranije napuštaju roditeljski dom stopa zaposlenosti mladih bila je iznad prosjeka EU-a.
Primjerice, Nizozemska, Danska, Njemačka i Švedska pripadaju državama u kojima se mladi ranije osamostaljuju, a istodobno bilježe i visoke stope zaposlenosti mladih. Eurostat pritom govori o povezanosti podataka, a ne nužno o tome da je jedan čimbenik izravni uzrok drugoga.
S druge strane, u državama poput Grčke, Hrvatske, Španjolske i Italije, gdje mladi dulje ostaju živjeti s roditeljima, zaposlenost osoba od 20 do 29 godina bila je ispod prosjeka EU-a.
Na odluku o osamostaljenju, naravno, utječe više čimbenika – od mogućnosti zaposlenja i plaća do cijena stanovanja, dostupnosti najma i obiteljskih okolnosti. Eurostatov pokazatelj pritom ne mjeri jednostavno trenutak kada se netko fizički odseli, nego procjenjuje dob u kojoj 50 posto mladih više ne živi u kućanstvu s roditeljima.
Podaci tako ponovno otvaraju pitanje koje je sve prisutnije i u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini: je li kasno osamostaljivanje mladih posljedica njihovog izbora ili prije svega posljedica tržišta rada, stambenih prilika i troškova samostalnog života?
Nema komentara:
Objavi komentar