Katedrala koja je preživjela potres sada treba pomoć: Banjolučka biskupija uputila apel

foto Arhiva

Katedrala svetog Bonaventure u Banjoj Luci, jedan od najprepoznatljivijih simbola katoličke prisutnosti u ovom gradu, nakon više od pola stoljeća od izgradnje suočava se s potrebom temeljite obnove. Iz Banjolučke biskupije uputili su poziv ljudima dobre volje, ustanovama, poduzećima i zajednicama da pomognu u provedbi ovog važnog projekta, piše Bljesak.info

Banjolučka biskupija tijekom proteklog rata u Bosni i Hercegovini pretrpjela je velika stradanja. Do početka rata na njezinu je području živjelo oko 120 tisuća katolika, dok ih danas, nakon progona i odlazaka, prema podacima biskupije, ima oko 23 tisuće.  

Posebno je teško pogođena sama Banja Luka. Grad je 1991. godine imao oko 30 tisuća katolika, dok ih danas ondje živi tek oko tisuću.  

Katedrala svetog Bonaventure, poznata i kao „Biskupova crkva“ jer nije župna crkva, predstavlja jedno od najvažnijih mjesta katoličkog života u gradu i cijeloj Banjolučkoj biskupiji.  

Od potresa do nove katedrale  

Prva banjolučka katedrala građena je od 1885. do 1887. godine i bila je posvećena svetom Bonaventuri, biskupu i crkvenom učitelju koji je živio od 1221. do 1274. godine. 

Zbog zahtjeva tadašnjih austro-ugarskih vlasti crkva nije smjela biti dulja od 18 niti šira od devet metara. Iako skromnih dimenzija, služila je svojoj svrsi sve do razornog potresa koji je Banju Luku pogodio 27. listopada 1969. godine.  

Katedrala je u potresu teško oštećena te ju je bilo potrebno srušiti.  

Na njezinu mjestu nova je katedrala izgrađena 1972. i 1973. godine prema projektu zagrebačkog arhitekta Miroslava Matasovića.  

Temeljna zamisao arhitekta bila je povezana s dvostrukom simbolikom šatora. U Starom zavjetu Božja prisutnost među ljudima prikazivana je slikom „šatora Božjega“, dok je nakon razornog potresa velik broj stanovnika Banje Luke bio prisiljen privremeno živjeti upravo u šatorima.

Ta je simbolika ugrađena u arhitektonsko rješenje nove katedrale.  Prva sveta misa u novoj katedrali slavljena je na Božić 1973. godine.  

Posebno mjesto u povijesti katedrale zauzima posjet pape Ivana Pavla II. koji je 22. lipnja 2003. godine pohodio katedralu i spomen-kapelicu bl. Ivana Merza tijekom svog posjeta Banjoj Luci prigodom proglašenja Ivana Merza blaženim. Sveti Otac tom je prigodom darovao kip uskrsloga Krista, koji i danas stoji ispred katedrale.  

Nakon desetljeća potrebna nova obnova  

Katedrala je 2001. godine doživjela rekonstrukciju krova, a tada je dovršeno i njezino unutarnje uređenje. No nakon više desetljeća na vanjskoj fasadi katedrale i zvonika, kao i na otvorima i stolariji, vidljivi su tragovi dotrajalosti. 

Zbog toga je, ističu iz Banjolučke biskupije, potrebna temeljita obnova kako bi se objekt sačuvao i za buduće naraštaje.  

Iz Biskupije su stoga pozvali sve koji mogu pomoći da se uključe u obnovu.  

„Obnova katedrale nije samo pitanje obnove jednoga sakralnog objekta, što je pritom njezina prva i najvažnija svrha. Ona je istodobno i nastojanje da se budućim naraštajima ostavi trajno svjedočanstvo vjere i višestoljetne prisutnosti Katoličke crkve na ovim prostorima“, poručili su iz Banjolučke biskupije.  

Za Banjolučku biskupiju obnova katedrale tako nije samo građevinski projekt. Ona predstavlja nastojanje da se sačuva važan dio vjerske, kulturne i povijesne baštine te svjedočanstvo o dugoj katoličkoj prisutnosti u Banjoj Luci i na području sjeverozapadne Bosne.