Radnik iz Banje Luke tijekom samo jednog mjeseca primio je nevjerojatnih 288.412 konvertibilnih maraka, što predstavlja najveće pojedinačno neto primanje prijavljeno u Republici Srpskoj u prvih šest mjeseci ove godine.
Podaci Porezne uprave Republike Srpske pokazuju kako je riječ o zaposleniku koji radi u području novčanog poslovanja i financijskog posredovanja. Njegova isplata višestruko nadmašuje prosječna primanja u entitetu – prosječna neto plaća u lipnju iznosila je 1.682 KM, što znači da je ovaj zaposlenik u jednom mjesecu zaradio iznos jednak otprilike 171 prosječnoj plaći.
Ni ostali među pet najbolje plaćenih nisu daleko iza njega, a zajedničko im je da svi rade u Banjoj Luci.
Na drugom mjestu nalazi se zaposlenik iz sektora informacijskih tehnologija s neto primanjem od 225.168 KM, dok je treće mjesto pripalo radniku iz područja osobnih uslužnih djelatnosti koji je primio 151.314 KM.
Četvrto najveće pojedinačno primanje iznosilo je 148.734 KM, a isplaćeno je zaposleniku tvrtke koja se bavi iznajmljivanjem strojeva i opreme. Peto mjesto zauzeo je još jedan djelatnik iz financijskog sektora s neto isplatom od 122.413 KM.
Ekonomist Milenko Stanić smatra kako se ovakvi iznosi teško mogu objasniti isključivo redovnim radom. Prema njegovoj procjeni, vjerojatnije je da se radi o kombinaciji isplate dobiti, dividendi ili drugih oblika nagrađivanja koji su porezno povoljniji od klasične plaće.
Ističe kako sadašnji porezni sustav omogućuje da se dio zarade isplaćuje kroz dobit poduzeća, čime se izbjegavaju veći doprinosi koji prate redovne plaće. Dodaje i da u pojedinim slučajevima ovako visoke isplate mogu biti povezane s iznimno unosnim poslovnim aranžmanima ili specifičnim djelatnostima.
Stanić upozorava da razlika između prosječne plaće i pojedinačnih primanja od nekoliko stotina tisuća maraka otvara pitanje pravednosti poreznog sustava. Smatra kako bi progresivno oporezivanje, kakvo postoji u brojnim europskim državama, moglo ublažiti ovakve velike razlike.
Naglašava da se u Republici Srpskoj jednaka porezna pravila primjenjuju na prosječne plaće i na iznimno visoka primanja, zbog čega smatra da postoji prostor za izmjene porezne politike kako bi se spriječile ovakve, kako ih naziva, anomalije.
Iako ovakve isplate nisu nezakonite ako su uredno prijavljene, stručnjaci ističu da su one iznimno rijetke te da ih je teško povezati isključivo s redovnim mjesečnim radom.
Nema komentara:
Objavi komentar