Prve nedjelje nakon Petrovdana, dok ljetno sunce obasjava hercegovačke visoravni i planinske proplanke, tisuće vjernika ponovno će krenuti put dvaju posebnih mjesta koja stoljećima čuvaju vjeru, identitet i sjećanje hrvatskoga katoličkog naroda – Misišta na Bilima i Kedžare na Blidinju. Ta sveta mjesta nisu samo geografske točke na karti Hercegovine i Rame; ona su živi spomenici vjere koja je opstala unatoč progonima, ratovima i svim povijesnim nedaćama.
Bilska nedjelja – više od sedam stoljeća molitve i zajedništva
Prve nedjelje po Petrovdanu, vjernici iz Mostara, Širokog Brijega i brojnih hercegovačkih župa tradicionalno se okupljaju na Misištu na Bilima, mjestu koje zauzima posebno mjesto u povijesti i duhovnosti Hercegovine. Upravo su se ovdje, u teškim vremenima osmanske vladavine, svećenici zajedno sa svojim vjernicima sklanjali kako bi mogli slaviti svetu misu i očuvati katoličku vjeru.
Prema zapisima starim gotovo sedam stoljeća, svete mise na Misištu služile su se još od najstarijih vremena, pa čak i tijekom najtežih razdoblja progona i zabrana.
Zahvaljujući toj nepokolebljivoj vjeri, tradicija se održala sve do danas. Bilska nedjelja, koja se ove godine slavi u nedjelju, 5. srpnja, ostaje snažan simbol povezanosti naraštaja, mjesta gdje se susreću obitelji, prijatelji i hodočasnici kako bi zajedno zahvalili Bogu i primili blagoslov polja.
Još od davnih vremena, kada su osvajači i progonitelji prijetili opstanku hrvatskog i katoličkog naroda ovih prostora, upravo su Bile bile mjesto utočišta. Ondje se krštavalo, sklapali su se brakovi, prenosila vjera i tražila snaga za novi dan, novu godinu i nova stoljeća.
Danas, više od 700 godina kasnije, sveta misa na Bilima i dalje se služi bez prekida, čineći Misište jednim od najstarijih svetišta u Hercegovini.
Sveta misa je u 11:30 sati.
Kedžara – Divin grob kao mjesto susreta s Bogom i vlastitim korijenima
Istodobno, brojni će hodočasnici danas pohoditi i Kedžaru, jedno od najpoznatijih hodočasničkih mjesta u Bosni i Hercegovini, gdje se vjernici okupljaju kod Divina groba, mjesta duboko utkanog u kolektivno pamćenje i duhovnost hrvatskoga naroda.
Program proslave započinje u 8 sati prigodom za svetu ispovijed, dok će u 11:00 sati svečano misno slavlje predslaviti fra Mario Knezović, gvardijan samostana svetih Petra i Pavla u Mostaru. Liturgijsko pjevanje animirat će Etno skupina "Čuvarice" iz Rame, a Divin pozdrav uputit će Diva Marija Barišić.
Poziv organizatora jednostavan je, a istodobno duboko dirljiv:
"Dođite kakvi jeste. Otići ćete s Divina groba radosnije otvoreni životu."
Kedžara i Divin dan već desetljećima okupljaju hodočasnike iz Rame, Hercegovine, Tomislavgrada, Livna i brojnih drugih krajeva. Posljednjih godina sve više vjernika dolazi i iz Hrvatske – iz Splita, Makarske, Trilja, Sinja, Knina – kao i brojni iseljeni Ramci koji danas žive diljem Hrvatske, ali svoje korijene i dalje pronalaze upravo ovdje.
Svetinje koje nas određuju
U vremenu brzih promjena i zaborava, Misište na Bilima i Kedžara ostaju mjesta koja podsjećaju da narod bez sjećanja gubi dio svoje duše. Zato se i danas, kao i prije stotina godina, na ovim svetim mjestima okupljaju generacije vjernika – ne samo da bi sudjelovale u svetoj misi, nego i da bi obnovile zajedništvo, zahvalnost i pripadnost.
Dok se s hercegovačkih brda i ramskih planina danas ponovno uzdiže molitva, potvrđuje se istina koju su naši preci stoljećima svjedočili: vjera koja je preživjela progone i stradanja ostaje najčvršći temelj identiteta i nade hrvatskog katoličkog naroda.
Nema komentara:
Objavi komentar