Vatikan je službeno proglasio izopćenje biskupa i novoposvećenih članova Svećeničkog bratstva svetog Pija X. (FSSPX) nakon što su 1. srpnja u švicarskom Écôneu bez papinskoga mandata zaredili četvoricu novih biskupa. Dikasterij za nauk vjere taj je čin ocijenio kao "čin raskolničke naravi", čime je potvrđena ranije najavljena kanonska sankcija, piše Bitno.net.
Dekret je potpisao prefekt Dikasterija za nauk vjere kardinal Víctor Manuel Fernández zajedno s dvojicom tajnika toga Dikasterija. U njemu se navodi da su glavni posvetitelj biskup Alfonso de Galarreta, suposvetitelj Bernard Fellay te novoposvećeni biskupi Pascal Schreiber, Michael Goldade, Michel Poinsinet de Sivry i Marc Hanappier automatski podvrgnuti izopćenju (latae sententiae), koje je pridržano Apostolskoj Stolici.
Ređenja unatoč izričitoj zabrani pape
Do sankcija je došlo samo dan nakon svečanoga obreda održanog 1. srpnja u Écôneu, unatoč višekratnim upozorenjima Svete Stolice i protiv izričito izražene volje pape Lava XIV.
U dekretu se ističe da su i posvetitelji i novoposvećeni biskupi samim činom nedopuštenog biskupskog ređenja upali u kaznu izopćenja jer su počinili djelo raskola. Time se, prema ocjeni Vatikana, odvajaju od punoga zajedništva s Katoličkom Crkvom.
Dikasterij: Riječ je o kaznenom djelu raskola
Istodobno s dekretom objavljeno je i opširno objašnjenje Dikasterija za nauk vjere u kojem se podsjeća kako su još od vremena pape Pavla VI. vođeni brojni pokušaji da se sljedbenici pokreta koji je osnovao nadbiskup Marcel Lefebvre vrate u puno zajedništvo s Katoličkom Crkvom.
Prema objašnjenju, posljednja ređenja bez papinskoga mandata predstavljaju otvoreno kršenje kanonskoga prava te potvrđuju raskolnički karakter toga čina. Dikasterij pritom podsjeća na Apostolsko pismo Ecclesia Dei svetoga pape Ivana Pavla II. iz 1988. godine, u kojem je već bilo naglašeno da takva neposlušnost rimskom prvosvećeniku predstavlja raskolnički čin.
Svećenici u raskolu, vjernicima upućeno upozorenje
U dokumentu se navodi da se posvećeni službenici Svećeničkog bratstva svetog Pija X. smatraju raskolnicima te podliježu kazni izopćenja predviđenoj Zakonikom kanonskog prava.
Kada je riječ o vjernicima laicima, Dikasterij pojašnjava da se raskolnicima i izopćenima smatraju oni koji formalno pripadaju Bratstvu, u skladu s ranijim tumačenjem Papinskoga vijeća za zakonodavne tekstove iz 1996. godine.
Vjernici su također upozoreni da svećenici FSSPX-a nedopušteno podjeljuju sakramente, dok su ispovijedi koje podjeljuju te ženidbe koje sklapaju proglašene nevaljanima.
Istodobno, Vatikan poručuje kako će Crkva "poput brižne majke" primiti sve koji se žele vratiti u puno zajedništvo s Katoličkom Crkvom, a apostolskim nuncijima povjereno je određivanje postupaka za rješavanje pojedinačnih slučajeva.
Dugotrajni spor između Rima i Bratstva
Svećeničko bratstvo svetog Pija X. poznato je po slavljenju isključivo tradicionalne latinske mise prema misalu iz 1962. godine te neprihvaćanju pojedinih odredbi Drugoga vatikanskog koncila.
Prvi veliki raskol dogodio se 1988. godine kada je nadbiskup Marcel Lefebvre, nakon neuspjelih pregovora s Rimom, također bez papinskoga dopuštenja zaredio četvoricu biskupa. Kazne izopćenja tada je 2009. godine, u nastojanju da potakne pomirenje, ukinuo papa Benedikt XVI.
Tijekom pontifikata pape Franje činilo se da je moguć konačan dogovor o kanonskom statusu Bratstva. Papa Franjo proširio je pastoralne ovlasti njihovih svećenika, a spominjala se i mogućnost da FSSPX dobije status osobne prelature, no do konačnog sporazuma nije došlo.
FSSPX odbacuje optužbe za raskol
U samom Bratstvu smatraju da nisu raskolnici. Kao glavni argument navode kanon 1323., prema kojem osoba ne podliježe kazni ako djeluje u stanju prijeke potrebe. U FSSPX-u tvrde da upravo takvim smatraju sadašnje stanje u Crkvi te na toj osnovi opravdavaju odluku o biskupskim ređenjima bez papinskoga mandata.
Nema komentara:
Objavi komentar