Agencija za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine do sada nije zaprimila službene informacije niti prijave koje bi upućivale na moguću kontaminaciju voća i povrća na širem području Mostara nakon požara na odlagalištu Uborak. Potvrđeno je to za portal Hercegovina.info iz ove državne institucije nakon upita o mogućim posljedicama požara na poljoprivredne proizvode i zabrinutosti građana zbog gustog dima koji se posljednjih dana širi gradom.
Iz Agencije pojašnjavaju kako sagorijevanje otpada na otvorenom prostoru, prema relevantnim znanstvenim izvorima, oslobađa niz štetnih onečišćujućih tvari. Među njima su dioksini, policiklički aromatski ugljikovodici, hlapljivi organski spojevi, ugljikov monoksid, heksaklorobenzen te pepeo.
Posebno upozoravaju na dioksine, skupinu izrazito postojanih organskih onečišćujućih tvari koje se mogu nakupljati u hranidbenom lancu i dosegnuti razine štetne za zdravlje ljudi i okoliša. Njihova bioakumulativnost znači da se koncentracije povećavaju kako prolaze kroz hranidbeni lanac.
Ipak, iz Agencije naglašavaju da se stvarni rizik ne može procijeniti bez konkretnih podataka dobivenih uzorkovanjem i laboratorijskim analizama hrane. Tek se na temelju utvrđenih koncentracija štetnih tvari i podataka o izloženosti potrošača može donijeti stručna procjena mogućeg utjecaja na zdravlje.
Podsjećaju kako službene kontrole zdravstvene ispravnosti i higijene hrane biljnog podrijetla na razini primarne proizvodnje provodi poljoprivredna inspekcija, dok je za hranu životinjskog podrijetla nadležna veterinarska inspekcija.
Agencija također razlikuje akutnu i kroničnu izloženost kontaminantima. Akutna izloženost odnosi se na jednokratan unos ili kontakt s visokim koncentracijama štetnih tvari, što može izazvati brze zdravstvene reakcije. S druge strane, kronična izloženost podrazumijeva dugotrajno ili ponavljano izlaganje manjim količinama tijekom mjeseci ili godina, što može imati ozbiljnije posljedice za zdravlje.
Pozivajući se na podatke Svjetske zdravstvene organizacije, iz Agencije navode kako kratkotrajna izloženost visokim razinama dioksina može uzrokovati promjene na koži, poput klorakni i potamnjenja kože, kao i poremećaje funkcije jetre. Dugotrajna izloženost povezuje se s oštećenjima imunološkog, živčanog i endokrinog sustava te reproduktivnih funkcija.
Zbog mogućih rizika Agencija je još od 24. lipnja 2026. godine u više navrata preporučila građanima koji žive na područjima zahvaćenima dimom i produktima sagorijevanja otpada da primjenjuju pojačane higijenske mjere.
„Prije konzumacije potrebno je temeljito prati voće i povrće uzgojeno na područjima zahvaćenim sagorijevanjem otpada“, poručili su iz Agencije za sigurnost hrane BiH.
Na kraju ističu kako, iako u ovom slučaju nisu izravno nadležni za provedbu kontrola, ostaju na raspolaganju svim mjerodavnim institucijama za pružanje stručne i tehničke potpore radi zaštite zdravlja građana.
Nema komentara:
Objavi komentar