Novo izvješće organizacije International Christian Concern (ICC) za 2026. godinu upozorava na dramatičan porast progona kršćana diljem svijeta. Dokument objavljen početkom srpnja na 125 stranica donosi pregled najtežih oblika pritisaka na kršćanske zajednice u 20 država na četiri kontinenta – od krvavog nasilja terorističkih skupina u Africi i Aziji do sve snažnijih zakonskih i društvenih ograničenja u pojedinim državama Zapada.
Autori izvješća ističu kako progon kršćana posljednjih godina nije oslabio, nego je poprimio nove oblike. Osim otvorenih napada, ubojstava i uništavanja crkava, sve se češće pojavljuju oblici takozvanog „bijelog progona“ – pravne, društvene i političke mjere kojima se ograničava javno djelovanje vjernika i crkvenih zajednica.
„Mnogi kršćani žive daleko od stvarnosti s kojom se progonjena Crkva svakodnevno suočava“, navodi se u uvodu izvješća, uz poziv vjernicima da budu bolje informirani, mole s razumijevanjem i aktivno se zauzimaju za zaštitu vjerske slobode, prenosi Katolički tjednik.
Gotovo 380 milijuna kršćana suočeno s diskriminacijom ili progonom
Jedan od najpotresnijih podataka iz izvješća odnosi se na broj ljudi koji trpe zbog svoje kršćanske vjere. Prema procjenama ICC-a, gotovo 380 milijuna kršćana godišnje doživljava progon ili ozbiljnu diskriminaciju.
Autori upozoravaju kako današnji progon više nije posljedica samo izoliranih napada ekstremističkih skupina, nego nastaje kombinacijom više čimbenika: vjerskog ekstremizma, autoritarnih režima, nacionalističkih ideologija, državne kontrole religijskih organizacija, tehnološkog nadzora i zakonskih ograničenja.
Mnogi kršćani zbog svoje vjere završavaju u zatvorima, bivaju mučeni, protjerani iz svojih domova ili ubijeni. U pojedinim zemljama dijeljenje Evanđelja može značiti zatvorsku kaznu, dok samo sudjelovanje na molitvenom okupljanju može biti razlog za uhićenje.
Afrika – središte najtežeg nasilja nad kršćanima
Prema izvješću, Afrika je i dalje globalni epicentar najkrvavijeg progona kršćana. Posebno su pogođene zemlje poput Nigerije, Somalije i Demokratske Republike Kongo.
Terorističke skupine poput Boko Haram, Islamic State West Africa Province (ISWAP), Al-Shabaab i drugih ekstremističkih organizacija provode kampanje nasilja koje uključuju spaljivanje crkava, masovna ubojstva, otmice svećenika i prisilna raseljavanja stanovništva.
Posebno teško stanje je u Nigeriji, gdje kršćanske zajednice godinama žive pod stalnom prijetnjom napada. Boko Haram, koji je započeo djelovanje početkom 2000-ih, odgovoran je za desetke tisuća mrtvih i ogromna razaranja. Njegov odmetnuti ogranak ISWAP posljednjih godina postao je jedna od najopasnijih terorističkih organizacija povezanih s Islamskom državom.
ICC upozorava i na nasilje ekstremističkih skupina među dijelom pripadnika naroda Fulani, gdje se sukobi oko zemlje i vode često pretvaraju u ciljane napade na kršćanske zajednice.
U Demokratskoj Republici Kongo izvješće navodi brojne slučajeve masakra i otmica koje se pripisuju skupinama povezanim s Islamskom državom. Samo tijekom jednogodišnjeg razdoblja dokumentirana je smrt stotina kršćana, desetci otmica i napadi na vjerske objekte.
Ni Eritreja nije izuzeta. Režim predsjednika Isaiasa Afwerkija godinama zatvara vjernike bez suđenja, a ICC navodi slučajeve dugogodišnjih pritvora kršćana bez ikakvih optužnica.
Kršćani Bliskog istoka bore se za opstanak
Posebno poglavlje izvješća posvećeno je Bliskom istoku, području na kojem je kršćanstvo nastalo, ali gdje danas mnoge drevne kršćanske zajednice nestaju.
U Iranu se bilježe stalna uhićenja obraćenika s islama na kršćanstvo, dok se u Egiptu zakoni protiv bogohuljenja i „vrijeđanja religije“ često koriste za zastrašivanje vjernika.
Ratovi u Siriji i Iraku dodatno su desetkovali tamošnje kršćanske zajednice. Brojne obitelji koje su stoljećima živjele na tim prostorima bile su prisiljene napustiti svoje domove zbog terorizma, političke nestabilnosti i prijetnji ekstremističkih skupina.
Posebno ugroženi su obraćenici s islama na kršćanstvo koji se često suočavaju s odbacivanjem obitelji, gubitkom posla, prijetnjama smrću i potpunom društvenom izolacijom.
U Pojasu Gaze rat između Izraela i Hamasa dodatno je pogodio malobrojnu kršćansku zajednicu. Među pogođenim objektima bila je i katolička župa Svete Obitelji, koja je služila kao sklonište.
Azija: pritisci komunizma i vjerskog ekstremizma
Azijsko područje također bilježi ozbiljna kršenja vjerske slobode.
U Kini komunistička vlast nastavlja politiku „sinicizacije“ religije, kroz koju država pokušava podrediti vjerske zajednice ideologiji Komunističke partije. Posebno su pogođene neregistrirane kućne crkve, čiji se pastori uhićuju, a vjerski objekti ruše.
U Indiji se kršćani suočavaju s rastućim pritiscima ekstremističkih hinduističkih skupina. U pojedinim saveznim državama zakoni protiv preobraćenja koriste se za optužbe protiv svećenika i vjernika.
Pakistan ostaje jedna od najopasnijih zemalja za kršćane zbog zlouporabe zakona o bogohuljenju, dok se mlade kršćanke često suočavaju s otmicama i prisilnim obraćenjima.
Posebno dramatično stanje je u Afganistanu, gdje nakon dolaska talibana gotovo da ne postoji javni kršćanski život. Malobrojni domaći obraćenici prisiljeni su živjeti u potpunoj tajnosti.
Najzatvoreniji sustav progona i dalje postoji u Sjevernoj Koreji. Tamošnji režim kršćanstvo smatra prijetnjom državnoj ideologiji. Posjedovanje Biblije ili sudjelovanje u molitvi može značiti zatvor, mučenje ili slanje cijele obitelji u logore.
Latinska Amerika: pritisci režima i kriminalnih skupina
U Latinskoj Americi oblici progona razlikuju se od zemlje do zemlje.
U Nikaragvi i Kubi vlasti posljednjih godina pojačavaju pritiske na Crkvu. U Nikaragvi su zabilježena uhićenja i protjerivanja biskupa i svećenika, zatvaranje crkvenih institucija te ograničavanje djelovanja vjerskih zajednica.
U Meksiku prijetnja dolazi uglavnom od narkokartela i organiziranog kriminala. Svećenici i pastori koji se suprotstavljaju nasilju, trgovini drogom i iznudama često postaju mete napada.
Pritisci i na Zapadu
Izvješće se dotiče i država zapadnog svijeta, uz napomenu kako se ne radi o usporedbi s brutalnim progonima u Africi ili Aziji.
ICC upozorava na postupno sužavanje prostora za javno izražavanje vjere. Spominju se ograničenja određenih oblika javnog vjerskog izražavanja u Kanadi, uhićenja osoba koje mole u tišini u blizini klinika za pobačaj u Ujedinjenom Kraljevstvu te porast antikršćanskih incidenata u Europi.
Prema podacima navedenim u izvješću, tijekom 2024. godine u Europi su zabilježena 2.211 antikršćanska incidenta, među kojima i brojni napadi na crkvene objekte.
„Vjerska sloboda i dalje je pod pritiskom“
Autori izvješća zaključuju kako je stvarni broj progonjenih kršćana vjerojatno još veći jer mnogi slučajevi ostaju nezabilježeni u državama zatvorenima za međunarodni nadzor ili pogođenima ratovima.
Globalni indeks progona za 2026. godinu donosi snažno upozorenje da milijuni ljudi diljem svijeta i dalje plaćaju visoku cijenu zbog svoje vjere.
Kako podsjećaju autori izvješća, kršćani kroz povijest nisu bili pošteđeni progona, a na tu stvarnost upozorava i Sveto pismo:
„A i svi koji hoće živjeti pobožno u Kristu Isusu, bit će progonjeni.“ (2 Tim 3,12)
Današnje brojke pokazuju da te riječi za milijune vjernika diljem svijeta nisu samo povijesni zapis, nego svakodnevna stvarnost.
Nema komentara:
Objavi komentar