.jpg) |
| foto blmojgrad.com |
Njemačka, koja je desetljećima bila simbol sigurnosti, stabilnosti i boljeg života za radnike s Balkana, suočava se s ozbiljnim izazovima. Visoki troškovi života, rast cijena stanovanja, hrane i energenata te sve veći financijski pritisak na obitelji doveli su do toga da mnogi stanovnici smatraju kako si više ne mogu priuštiti ni ono što se nekada podrazumijevalo – osnivanje obitelji i odgoj djece, piše Večernji list BH.
Prema podacima iz veljače 2026. godine, čak 55 posto ispitanika u Njemačkoj smatra da si više ne može priuštiti djecu, dok među osobama u dobi od 30 do 49 godina taj udio prelazi 60 posto. Kao glavne razloge navode visoke životne troškove, porezna opterećenja, nedostatak državne potpore te manjak mjesta u vrtićima i ustanovama za čuvanje djece.
O tome kakva je stvarna situacija na terenu za Večernji list govorio je Dino Klepo iz Jablanice, među iseljenicima poznat kao osoba koja godinama pomaže ljudima s prostora Bosne i Hercegovine u snalaženju u Njemačkoj.
Troškovi rastu, a obitelji jedva spajaju kraj s krajem
Prema Klepinim riječima, posljednjih godina gotovo svi životni troškovi bilježe kontinuirani rast.
– Ljudi su se tek malo oporavili nakon pandemije, a onda su uslijedili novi udari. Poskupjelo je gorivo, a za njim i hrana, grijanje, električna energija i stanarine. Sve ide prema gore i nema naznaka da će uskoro stati – kaže Klepo.
Posebno upozorava na jesen, kada će mnoge obitelji osjetiti puni učinak poskupljenja. Smatra kako je velik broj obitelji s područja BiH, ali i ostatka Balkana, već sada na granici financijske izdržljivosti.
– Mnogi jedva uspijevaju pokriti osnovne troškove života. Zato ljudima stalno govorim da pokušaju nešto uštedjeti dok još mogu, jer bi dio njih mogao biti prisiljen vratiti se kući – ističe.
Geopolitičke napetosti dodatno stvaraju nesigurnost
Klepo smatra kako ratovi i međunarodne napetosti imaju snažan utjecaj i na Njemačku.
Govori se o jačanju vojske, mogućem vraćanju vojnog roka i većim ulaganjima u obranu, dok se istodobno europska industrija sve više prilagođava novim sigurnosnim okolnostima.
– Svijet se ubrzano mijenja. Njemačka više ne djeluje jednako sigurno i predvidljivo kao prije deset ili dvadeset godina. Ljudi osjećaju neizvjesnost i to dodatno utječe na njihove odluke – smatra Klepo.
Sve više ljudi razmišlja o povratku
Dok su prethodnih desetljeća mnogi s Balkana odlazili u Njemačku u potrazi za boljim životom, danas se sve češće govori o povratku.
Klepo navodi da se dio hrvatskih državljana već vraća jer posjeduju dokumente Europske unije i znaju da se po potrebi mogu ponovno zaposliti u Njemačkoj.
S druge strane, osobe bez europskih putovnica nastoje osigurati njemačko državljanstvo kako bi dugoročno zaštitile svoj status i mogućnosti zapošljavanja.
Djeca stranaca suočena s problemima u obrazovanju
Jedan od problema o kojem se, prema Klepinim riječima, nedovoljno govori jest poznavanje njemačkog jezika među djecom stranog podrijetla.
Mnoge obitelji ostaju unutar svojih zajednica, prate medije na materinskom jeziku i svakodnevno komuniciraju uglavnom s ljudima iz istog kulturnog kruga. Posljedica toga je da neka djeca, iako rođena u Njemačkoj, ne razviju dovoljno dobro znanje njemačkog jezika prije polaska u školu.
– Roditelji često govore da su otišli zbog budućnosti djece, ali se u praksi sve vrti oko posla i zarade. Jezik se nerijetko zanemari, a posljedice kasnije snose upravo djeca – upozorava Klepo.
Njemačka pred novim izazovima
Iako Njemačka i dalje ostaje jedna od gospodarski najjačih europskih država, sve je više znakova da se suočava s problemima koji pogađaju obične građane. Visoki troškovi života, sve veća financijska nesigurnost i zabrinutost za budućnost dovode do toga da mnogi preispituju odluke o ostanku, osnivanju obitelji ili povratku u zemlje iz kojih su nekada otišli.
Za brojne obitelji s Balkana Njemačka je još uvijek zemlja prilika, no sve je manje onih koji vjeruju da je ona danas ista ona „obećana zemlja“ kakvom se smatrala prije samo desetak godina.
Nema komentara:
Objavi komentar